Wikipedija hrwiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.13 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikipedija Razgovor Wikipedija Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Dodatak Razgovor o dodatku Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 7 7569886 7498284 2026-08-04T22:26:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569886 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|kolovoz 2009.}} {{Dz}} {{Preusmjerava|RH|registracijsku oznaku [[Haiti]]ja|[[RH (registracijska oznaka)]]}} {{Infookvir zemlja svijeta |ime = Republika Hrvatska |ime_genitiv = Hrvatske |eng_ime = Croatia |lokacija = EU-Croatia.svg |zastava = Flag_of_Croatia.svg |grb = Coat_of_arms_of_Croatia.svg |službeni_jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] |glavni_grad = [[Zagreb]] |predstavnik_države_množina = Predsjednik |predstavnik_države = Predsjednik Republike |predstavnik_države_osoba = [[Zoran Milanović]] |predstavnik_države1 = [[Predsjednici Vlade Hrvatske|Predsjednik Vlade]] |predstavnik_države_osoba1 = [[Andrej Plenković]] |predstavnik_države2 = [[Popis predsjednika Hrvatskog sabora|Predsjednik sabora]] |predstavnik_države_osoba2 = [[Gordan Jandroković]] |površina_poredak = 123 |površina = {{n|56561}}*<ref>{{cite web|title=Hrvatska|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/26390#:~:text=1010%2C9%C2%A0km)%3B%20obuhva%C4%87a-,56%C2%A0561%C2%A0km%C2%B2,-.%20Glavni%20je%20grad|website=Hrvatska enciklopedija|publisher=LZMK|access-date=12. veljače 2025.}}</ref> |vode = 1,09 |stanovništvo_poredak = 124 |stanovništvo = {{Gubitak}} {{n|3871833}} |godina_popisa = 2021. |gustoća_stanovništva = 68,7 |neovisnost = razdruženjem od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] <br> [[Dan neovisnosti (Hrvatska)|25. lipnja 1991.]] |BDP_PKM_godina = 2025. |BDP_PKM = {{rast}} 196,120 milijarda [[USD]]<ref name="#1">{{Citiranje weba |title=Report for Selected Countries and Subjects |url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2024/October/weo-report?c=960,&s=NGDP_RPCH,NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&sy=2022&ey=2029&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1}}</ref> |BDP_PKM_rang = 82. |BDP_PKM_per_capita = {{rast}} {{n|51223}} [[USD]]<ref name="#1"/> |BDP_PKM_per_capita_rang = 45. |valuta = [[euro]] (€) |stoti_dio_valute = 100 [[cent]]i |vremenska_zona = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti |himna = »[[Lijepa naša domovino]]«<br /><div style="text-align: center;">[[Datoteka:Lijepa nasa domovino instrumental cijeli.ogg]]</div> |internetski_nastavak = [[.hr]]<br>[[.eu]] |pozivni_broj = +385 |najveći_grad= [[Zagreb]] |vrsta_vlasti= [[parlamentarna republika]] |utemeljenje1_ime=[[Hrvatsko Kraljevstvo (925. – 1102.)|Hrvatsko Kraljevstvo]]|utemeljenje1_datum=925.|utemeljenje2_ime=[[Hrvatsko Kraljevstvo (1102. – 1526.)|Hrvatsko Kraljevstvo u personalnoj uniji s Ugarskom]]|utemeljenje2_datum=1102.|utemeljenje3_ime=[[Hrvatsko Kraljevstvo (1527. – 1868.)|Hrvatsko Kraljevstvo u Habsburškoj Monarhiji]]|utemeljenje3_datum=1. siječnja 1527.|utemeljenje4_ime=[[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedna Kraljevina u Austro-Ugarskoj]]|utemeljenje4_datum=1868.|utemeljenje5_ime=Razdruženje od [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i proglašenje [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]]|utemeljenje5_datum=29. listopada 1918.|utemeljenje6_ime=[[Socijalistička Republika Hrvatska]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji]]|utemeljenje6_datum=8. svibnja 1944.|utemeljenje_ime=[[Primorska Hrvatska (kneževina)|Kneževina Hrvatska]]|utemeljenje_datum=626.|površina_bilješke=* S pripadajućim obalnim morem površina iznosi 89 810 km².}} '''Hrvatska''' (službeni naziv: '''Republika Hrvatska''') [[Europa|europska]] je država smještena na razmeđu [[Srednja Europa|srednje]], [[Južna Europa|južne]] i [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]].<ref name="HE">[https://www.enciklopedija.hr/clanak/26390#poglavlje1 Hrvatska]</ref> Na sjeverozapadu graniči sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Mađarska|Mađarskom]] na sjeveroistoku, [[Srbija|Srbijom]] na istoku, [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na istoku i jugoistoku, a na zapadu s [[Italija|Italijom]] ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi {{N|56561|km²}}, a površina obalnoga mora {{N|31067|km²}}, što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad [[Zagreb]] koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte zemlje. Ostala veća urbana središta su [[Split]], [[Rijeka]] i [[Osijek]]. Tijekom [[Hrvatska povijest|hrvatske povijesti]] najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz [[Srednja Europa|srednjoeuropskoga]] kruga u kontinentalnome dijelu, [[Balkanski poluotok|balkanskoga]] u dinaridskome dijelu i [[Sredozemlje|sredozemnoga]] kulturnog kruga u priobalnome dijelu.<ref name="HE" /> [[Hrvatsko državno pravo|Temelji hrvatske države]] nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su [[Hrvati]] osnovali svoje dvije kneževine: [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonsku]] i [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorsku Hrvatsku]]. Potom pod vladarskom dinastijom [[Trpimirovići|Trpimirović]] Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a [[7. lipnja]] [[879.]] godine za vrijeme vladavine kneza [[Branimir]]a prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom [[Kralj Tomislav|kralja Tomislava]] Hrvatska postaje [[Hrvatsko Kraljevstvo|kraljevstvo]]. Posljednji hrvatski kralj bio je [[Petar Snačić]], a nakon njega Hrvatska je ušla u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|personalnu uniju s Ugarskom]] na temelju ugovora poznata kao [[Pacta conventa|''Pacta conventa'']] sklopljena [[1102.]] godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine [[1527.]], zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi [[Habsburg|dinastija Habsburg]]. Tijekom [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Habsburške vladavine]] Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda [[Hrvatska pragmatička sankcija|Pragmatičkom sankcijom]] iz 1712. godine te [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskom nagodbom]] iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države SHS]]. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstvo SHS]] (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako [[Hrvatski sabor]] tu odluku nije nikada [[Ratifikacija|ratificirao]]. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao [[Banovina Hrvatska]]. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je [[NDH|Nezavisna Država Hrvatska]]. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje [[Socijalistička Republika Hrvatska|socijalističkom republikom]] i kao federalna jedinica tvorila je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviju]]. Godine 1990. provedeni su [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvi demokratski višestranački izbori]] nakon 45 godina [[Jednostranački sustav|jednostranačkoga sustava]], a [[30. svibnja]] iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački [[Hrvatski sabor]]. Dana [[25. lipnja]] [[1991.]] godine Republika Hrvatska [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|ustavnom odlukom]] državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju [[hrvatski jezik]] i [[latinično pismo]]. Prema popisu stanovništva iz [[2021.]] godine, Hrvatska je imala {{N|3871833}} stanovnika. [[Hrvati]] čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]]. Najveći dio stanovništva je [[Kršćanstvo|kršćanske vjere]], dok je među kršćanima najviše vjernika [[Katoličanstvo u Hrvata|katoličke vjeroispovijesti]]. Prema političkomu ustroju Hrvatska je [[parlament]]arna [[demokracija]], a u ekonomskom smislu okrenuta je [[Tržišno gospodarstvo|tržišnomu gospodarstvu]]. Članica je [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] od [[22. svibnja]] [[1992.]] godine.<ref>{{Citiranje weba |title=Popis država članica Ujedinjenih naroda |url=https://www.un.org/en/about-us/member-states |url-status=live |access-date=2022-12-08}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Admission of the Republic of Croatia to membership in the United Nations |url=http://www.un.org/documents/ga/res/46/a46r238.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180102024354/http://www.un.org/documents/ga/res/46/a46r238.htm |archive-date=2018-01-02 |access-date=2022-12-08}}</ref> Hrvatska je članica [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]], [[NATO|Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora]], [[Europska unija|Europske unije]] i [[Schengenski prostor|Schengenskog prostora]].<ref>{{Citiranje weba |title=Hrvatska primljena u Schengen, Bugarska i Rumunjska ostale izvan njega |url=https://vijesti.hrt.hr/eu/vijece-eu-a-danas-odlucuje-o-prosirenju-schengena-hrvatska-navodno-sigurna-10489369 |access-date=2023-11-10 |website=Hrvatska radiotelevizija |language=hr}}</ref> == Povijest == {{Glavni|Hrvatska povijest}} === Kameno doba === Na prostoru Hrvatske je otkriveno pedesetak nalazišta čovjeka [[Kameno doba|kamenog doba]]. U pećini [[Šandalja I]] u blizini [[Pula|Pule]] pronađeni su najstariji predmeti oblikovani rukom na tlu Hrvatske. Izrađeni su od kamena, a obrađeni okresivanjem. Najvažnije nalazište otkrio je [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]] [[1899.]] godine u spilji na [[Hušnjakovo brdo|Hušnjakovom brdu]] kraj [[Krapina|Krapine]] gdje je našao ostatke [[Neandertalac|neandertalskog]] čovjeka i njegova oruđa. Nalazišta krapinskog pračovjeka jedno je od najvažnijih u Europi. Živio je oko 130 tisuća godina prije [[Krist]]a. Ljudi [[Mlađe kameno doba|mlađeg kamenog doba]] na prostoru Hrvatske su živjeli u plodnim nizinama rijeka i uz [[Jadransko more]]. Prema prostoru najvažnijih nalazišta razlikujemo četiri kulture. [[Starčevačka kultura]] se prostirala dijelom sjeverne Hrvatske, a nositelji su ratari i stočari koji su živjeli u [[sojenica]]ma i proizvodili [[Keramika|keramiku]] koju su bojali crvenom bojom. [[Sopotska kultura]] prostirala se na prostoru [[Slavonija|Slavonije]]. [[Danilska kultura]] se prostirala uz obale Jadrana. [[Hvarska kultura]] se prostirala južnim [[Dalmacija|dalmatinskim]] otocima. Danilska i Hvarska kultura pripadaju krugu [[impresso-keramika|impresso keramike]] koja se odlikuje posudama crveno smeđe boje ukrašenima otiscima školjaka, morskim puževa i zarezima učinjenim oštrim predmetima. === Metalno doba === [[Datoteka:ZGvucdove.jpg|mini|120px|lijevo|[[Vučedolska golubica]]]] Na prijelazu iz [[Mlađe kameno doba|mlađeg kamenog]] u [[metalno doba]] na prostoru [[Srijem]]a i Slavonije prostirala se [[Vučedolska kultura]]. Na prostoru kraj [[Dunav]]a pronađena su kuće pravokutnog oblika, oružje od glačanog kamena te kalupi za lijevanje [[bakar (element)|bakrenih]] sjekira. Glasovit je nalaz posude u obliku ptice poznat pod nazivom [[Vučedolska golubica]]. Najvažnija kultura ranog [[Brončano doba|brončanog doba]] na tlu kontinentalne Hrvatske je [[vinkovačka kultura]], a na tlu južne Hrvatske cetinska kultura. Obje od njih, na različit način i u različitom obimu nastavljaju tradiciju vučedolske kulture. Ostala važnija nalazišta su Nezakcij u [[Istra|Istri]], Donja Dolina na [[Sava|Savi]] i Ripač na [[Una|Uni]]. U kasnom brončanom dobu proširila se sjevernom Hrvatskom kultura polja sa žarama, nazvana prema [[glina (tlo)|glinenim]] posudama u koje se polagao pepeo pokojnika, s nalazištima kraj [[Virovitica|Virovitice]], [[Zagreb]]a i [[Velika Gorica|Velike Gorice]]. U [[Željezno doba|željeznom dobu]] pojavili su se prvi poznati narodi na hrvatskom tlu. [[Kelti|Keltski]] narodi pojavili su se u IV. stoljeću prije Krista, a živjeli su na području sjeverno od [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]]. Sa sobom su donijeli lončarsko kolo i umijeće kovanja [[novac|novca]]. Od keltskih plemena na [[Panonija|panonskom]] tlu treba spomenuti [[Skordisci|Skordiske]] i [[Taurisci|Tauriske]]. [[Iliri]] su živjeli na prostoru južno od Save, a najvažniji narodi su [[Histri]], [[Liburni]], [[Japodi]], [[Delmati]] i [[Ardijejci]]. Oni su gradili kamene utvrde koje se nazivaju gradine. Stanovnici priobalja su bili poznati po brodograditeljskom i pomorskom umijeću. Poznati po gradnji brodova i gusarenju bili su Liburni. Male i brze lađe kojima su plovili zvale su se lembi. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su po liburnskome uzoru izgrađivali vlastite ratne brodove koje su prozvali liburne. === Grci, Iliri i Rimljani === [[Datoteka:Pula01(js).jpg|mini|desno|[[Amfiteatar u Puli]]]] [[Datoteka:Ancient balkans 4thcentury.png|mini|195px|desno|[[Rimske provincije]] u 4. st.]] [[Grci]] svoje kolonije na istočnim jadranskim obalama osnivaju krajem VI. stoljeća prije Krista. Prva naseobina je bila Korkira Melajna na [[Korčula|Korčuli]] koji su osnovali stanovnici otoka Krfa. [[Sirakuza|Sirakuški]] tiranin Dionizije Stariji osnovao je koloniju Issu na otoku [[Vis]]u. U blizini [[Lumbarda|Lumbarde]] na [[Korčula|Korčuli]] je osnovana kolonija o čijem osnivanju svjedoči zapis [[Lumbardska psefizma]]. Stanovnici otoka Para osnovali su Far u [[Stari Grad|Starom Gradu]] na [[Hvar]]u, a važne kolonije su i Tragurij u [[Trogir]]u i Epetij u [[Stobreč]]u. Između kolonija i matičnog [[polis]]a razvijale su se snažne kulturne i trgovačke veze. [[Gusari|Gusarenje]] [[Iliri|ilirskih]] naroda dovelo ih je u sukob s [[Rimska Republika|Rimljanima]] koji su od kraljice [[Teuta|Teute]] tražili da svojim podanicima zabrani gusarenje, no ona je to odbila. Rimljani pokreću tri ilirska rata kojima uništavaju Ilirsko kraljevstvo koje je 167. godine prije Krista podijeljeno na tri oblasti pod vrhovnom rimskom vlašću. Konačno osvajanje završeno tek početkom prvog stoljeća. Tada je uspostavljena granica na [[Dunav]]u, a jedinstveni Ilirik je podijeljen na dvije rimske provincije [[Panonija|Panoniju]] i [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. Ilirske provincije zbog zemljopisnog položaja i prirodnih bogatstava ubrajale su se u važnije pokrajine [[Rimsko Carstvo|Carstva]]. Najstarije kolonije u Dalmaciji bile su [[Salona]], sjedište rimskog namjesnika i gospodarsko središte, [[Narona]] kao trgovačko i lučko središte te [[Jadera]] i [[Pola (rimski grad)|Pola]]. U Panonija najvažnije su bile [[Sisak|Siscija]] i [[Sirmij]]. Jedan od najvažnijih rimskih spomenika uopće je [[Dioklecijanova palača|palača cara Dioklecijana]] podignuta nedaleko Salone. [[Amfiteatar u Puli|Pulski amfiteatar]] bio je jedan od najvećih u Carstvu. === Dolazak Hrvata === {{Glavni|Dolazak Hrvata|Bijeli Hrvati|Bijela Hrvatska}} [[Datoteka:Oton Ivekovic, Dolazak Hrvata na Jadran.jpg|mini|200px|lijevo|[[Oton Iveković]], [[Dolazak Hrvata na Jadran (Iveković)|''Dolazak Hrvata'']]]] [[Hrvati]] su narod koji je doselio u područje današnje Hrvatske tijekom [[7. stoljeće|sedmog stoljeća]]. Nakon [[Dolazak Hrvata|dolaska]] i dugotrajnih borbi Hrvati su pobijedili [[Avari|Avare]] i zavladali njihovom zemljom. Prostor koji su naselili nalazio se između rijeke [[Drava|Drave]] i obala [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Dio preživjelog starosjedilačkog romaniziranog stanovništva preseljava se u priobalne utvrđene gradove pod [[bizant]]skom vlašću i u nepristupačne planinke krajeve [[Dinaridi|Dinarida]]. Kad su došli u novu domovinu Hrvati su bili mnogobošci. U dodiru s kršćanskim starosjediocima polako prihvaćaju [[kršćanstvo]]. Ulogu u pokrštavanju imali su [[Bizant]]ski i [[Franci|franački]] misionari te [[benediktinci]] koji donose zapadne kulturne utjecaje. U suvremenoj historiografiji se ne dovodi u pitanje da početak etnogeneze Hrvata kao slavenskog naroda naseljenog uz Jadransko more seže u 7. stoljeće, kada bizantski car [[Heraklije]] (610. – 641.) u to doba s pridošlim slavenskim plemenima sklapa stanoviti savez u svrhu obrane tog područja od prodora [[Avari|Avara]].<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/140478 "Bizantski car Heraklije I. u hrvatskoj historiografiji"], Zorana Antunović i Hrvoje Gračanin, Povijesni prilozi 43., 9-30 (2012.)</ref> U vrijeme spomenutog cara Heraklija je ponovno uspostavljena u vrijeme ratova s Avarima razbijena crkvena biskupska vlast ([[metropolija]] u [[Salona|Saloni]]) - Papa [[Ivan IV., papa|Ivan IV.]] je za tu svrhu 640. ili 641. godine rukopoložio jednog nadbiskupa (Ivan Ravenjanin) i jednog biskupa. Kršćani sa sjedištem u obalnim gradovima pod vlašću Bizanta narednih desetljeća rade na pokrštavanju pridošlih Slavena, te već papa [[Agaton]] oko 680. godina ubraja te Slavene među narode koji "dijele istu vjeru s nama". Dio Hrvata i nadalje je ostajao poganima - primjerice na Ždrijcu kod Nina iskopan je značajan broj poganskih grobova koji datiraju iz druge polovice 8. i početka 9. stoljeća. Do početka 10. stoljeća je pokrštavanje među Hrvatima dovršeno, a katolička vjera je bila značajno etnički (slavenski) obojena utjecajem [[Glagoljaši|glagoljaštva]].<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/149778 "Papa Ivan IV. Solinjanin i pokrštenje Hrvata"], Dominik Mandić, "Croatica Christiana Periodica", br. 29/1992</ref> Na području Hrvatske [[Slaveni]] organiziraju nekoliko malih državnih zajednica – sklavinija, od kojih su najvažnije kneževina Hrvatska u priobalju i Donja Panonija. Prvi vladar za kojega znademo da je u svoj vladarski naslov stavio hrvatsko ime i koji sebe u darovnici iz [[852.]] godine sebe naziva ''milošću Božjom knez Hrvata'' je [[Trpimir I.]], osnivač narodne dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]]. Knez [[Branimir]] o svom dolasku na vlast u pismu obavještava [[Papa|papu]] [[Ivan VIII., papa|Ivana VIII]]. U uzvratnom pismu od [[21. svibnja]] [[879.]] godine papa obavještava Branimira da je blagoslovio njega, njegov narod i državu, što je ustvari prvo međunarodno priznanje neovisnosti Hrvatske. Kameni ulomak iz Šopota kraj [[Benkovac|Benkovca]] spominje Branimira kao ''kneza Hrvata'', i to je najstariji kameni zapis hrvatskog imena. [[Konstantin VII. Porfirogenet]] (945. – 959.) u djelu [[O upravljanju Carstvom|"De administrando imperio"]] iznosi da je za ranijeg cara [[Bazilije I. Makedonac|Bazilija I.]] (867. – 886.) on odredio da bizantski gradovi u Dalmaciji ubuduće plaćaju bizantskom guverneru tek simbolični danak, a da za zaštitu ubuduće plaćaju danak Hrvatima - i to Salona, Osor, Rab i Krk po 100 [[Solid|numizma]] (lat. ''solid'', zlatnik od 4,5 grama), Zadar 110 numizma; ukupno 710 zlatnika, kao i stanovitu količinu vina i drugih proizvoda. Dubrovnik je plaćao po 36 numizma kneževinama [[Humska zemlja|Zahumlje]] i [[Travunija|Travunija (Trebinje)]], koje će do vremena Konstantina VII. također doći pod hrvatsko vrhovništvo. === Hrvatsko Kraljevstvo === {{Glavni|Hrvatsko Kraljevstvo}} [[Datoteka:19-06-16-Zagreb-DJI 0181.jpg|mini|desno|[[Kralj Tomislav]]]] Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje [[Tomislav]] iz loze Trpimirovića oko [[925.]] godine. Tomislav, koji je vojno porazio [[Mađari|Mađare]] i kao bizantski saveznik potukao [[Bugari|bugarsku]] vojsku, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine. Na upravu je dobio i bizantsku Dalmaciju. Po podacima iz zapisa bizantskog cara [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]] koji su očito pretjerani saznajemo da je hrvatska vojna moć u [[10. stoljeće|X. stoljeću]] zasigurno bila velika. [[Stjepan Držislav]] postaje prvi hrvatski okrunjeni kralj s titulom ''kralj Hrvatske i Dalmacije''. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljevima [[Petar Krešimir IV.|Petrom Krešimirom IV]]. ([[1058.]] – [[1074.]]) i [[Dmitar Zvonimir|Dmitrom Zvonimirom]] ([[1075.]] – [[1089.]]). Petar Krešimir pod svoju je upravu stavio dalmatinske gradove, [[Slavonija|Slavoniju]] te pripojio Neretvansku kneževinu i dijelove [[Bosna i Hercegovina|Bosne]]. Zvonimir je od legata tadašnjeg pape [[Grgur VII.|Grgura VII.]] Gebizona [[1075.]] godine u crkvi u [[Solin]]u okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije. Iz tog vremena potječe [[Bašćanska ploča]] prvi dokument zapisan na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] na [[Glagoljica|glagoljici]]. === Personalna unija s Ugarskom === {{Glavni|Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom}} [[Datoteka:Vinodol.jpg|mini|120px|left|Vinodolski zakonik]] Hrvati su [[1102.]] godine [[Pacta Conventa|Pactom Conventom]] izabrali ugarskoga kralja [[Koloman]]a [[Arpadovići|Arpadovića]] za kralja Hrvatske. Otada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara sve do [[1918.]] godine. Takvu vrstu državne zajednice nazivamo [[personalna unija]]. Kralj [[Ladislav I. Sveti|Ladislav]] je [[1094.]] godine osnovao [[Zagrebačka biskupija|biskupiju]] u [[Zagreb]]u, a prvi biskup je bio [[Češka|češki]] redovnik Duh. Tijekom stoljeća vode se obrambeni ratovi s [[Venecija|Venecijom]] koja pokušava zavladati hrvatskom obalom Jadrana. Uz pomoć [[Križari|križarske vojske]] [[1202.]] osvojen je [[Zadar]]. Slabljenjem središnje kraljeve vlasti, kralj [[Andrija II.]] prisiljen je [[1222.]] godine sazvati državni sabor i donijeti [[Zlatna bula Andrije II.|Zlatnu bulu]], dokument kojim ograničava svoju vlast u korist plemstva. Započinje uspon velikaških obitelji od kojih su najvažniji [[Frankapani]] i [[Šubići]]. Vrhunac moći Šubići doživljavaju oko [[1300.]] godine kada [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavao I.]] nosi naslov ''ban Hrvata i gospodar Bosne''. [[Vinodolski zakonik]] iz [[1288.]] godine najstariji je sačuvani zakonik napisan na hrvatskom jeziku. Osnivaju se brojni slobodni kraljevski gradovi koji od kralja dobivaju samoupravu, najrazvijeniji je [[Gradec (Zagreb)|Gradec]] kraj biskupskog [[Zagreb]]a. Krunidbom [[Karlo I. Robert|Karla Roberta]] na prijestolje stupa nova dinastija [[Anžuvinci|Anžuvinaca]]. [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovik I.]] uspostavlja jaku kraljevsku vlast slamanjem moći velikaša i provođenjem brojnih gospodarskih, poreznih i vojnih reformi. U savezništvu s [[Genova|Genovom]] poražena je [[Mletačka Republika]] te se mirom u Zadru [[1358.]] godine mletački dužd odriče svakog prava na Dalmaciju. [[Dubrovnik]] priznaje vlast hrvatsko-ugarskog kralja te se ubrzo počinje nazivati [[Dubrovačka Republika|Republikom]]. U dinastičkim borbama na prijestolje dolazi [[Žigmund Luksemburški]]. Godine [[1409.]] drugi pretendent na prijestolje [[Ladislav Napuljski]] prodaje mletačkom duždu za 100 000 dukata svoja kraljevska prava na Dalmaciju (''tj. Zadar s utvrdom i zadarskim kotarom, otok Pag, dvije utvrde u hrvatskom zaleđu, Novigrad i Vranu, ali i sva prava na cijelu Dalmaciju, što znači i one njezine dijelove koji su u tom času priznavali [[Žigmund Luksemburški|Sigismundovu]] vlast.'').<ref>''Povijest Hrvata: prva knjiga: Srednji vijek'', gl. ur. [[Franjo Šanjek]], Školska knjiga, Zagreb, 2003., {{ISBN|953-0-60573-0}} (cjelina {{ISBN|953-0-60593-5}}), str. 332.</ref> === Ratovi s Osmanlijama === {{Glavni|Stogodišnji hrvatsko-turski rat|Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću}} [[Datoteka:Petar Berislavic 200807.jpg|mini|150px|desno|[[Petar Berislavić]]]] Tijekom [[Žigmund Luksemburški|Žigmundove]] vladavine po prvi puta Hrvatskoj prijeti [[Osmansko Carstvo|osmanska]] opasnost. Organizira se obrambeni sustav osnivanjem hrvatskog, slavonskog i usorskog tabora koji se nakon Žigmundove smrti pokazuje neuspješnim. Padom Bosne [[1463.]] godine pod Osmansku vlast [[Matija Korvin]] osniva Srebreničku i Jajačku banovinu. Osmanlije su [[1493.]] godine teško porazile hrvatsku plemićku vojsku na [[Krbavska bitka|Krbavskom polju]]. Hrvatski ban i biskup [[Petar Berislavić]] uspješno brani Hrvatsku. Knez Bernardin Frankapan na njemačkom državnom saboru u [[Nürnberg]]u poziva na pomoć Hrvatskoj nazivajući je ''štitom kršćanstva''. Bernardinov sin [[Krsto Frankopan Ozaljski|Krsto]] spada među najznačajnije hrvatske srednjovjekovne vojskovođe. Porazom na [[Mohačka bitka|Mohačkom polju]] [[1526.]] godine od osmanskog sultana [[Sulejman I.|Sulejmana I.]] ugasila se srednjovjekovna hrvatsko-ugarska država. === Habsburška Monarhija === {{Glavni|Hrvatska pod Habsburzima}} [[Datoteka:Nikola_Šubić_Zrinski_-_poprsje_u_Zagrebu.jpg|mini|150px|lijevo|[[Nikola Šubić Zrinski]]]] Na [[Cetinski sabor|saboru]] u Cetingradu [[1527.]] godine hrvatsko je plemstvo izabralo [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja. Time je Hrvatska ušla u personalnu uniju sa zemljama [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Time je čuvana svijest o zasebnosti Hrvatskog kraljevstva. Junaštvom se proslavio [[Nikola Jurišić]] koji je obranio Kiseg od premoćne osmanske vojske i tako obranio [[Beč]] od osvajanja. Osmanlije su krenule u novi pohod na Beč [[1566.]] godine predvođeni [[Sulejman I.|Sulejmanom Veličanstvenim]] i velikim vezirom [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-pašom Sokolovićem]]. U [[Opsada Sigeta|Opsadi Sigeta]] nakon junačkog otpora, braneći grad od 100.000 osmanskih vojnika, pogiba [[Nikola Šubić Zrinski]] jedan od najvećih velikana u hrvatskoj povijesti. [[Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu|Kardinal Richelieu]] bitku kod Sigeta je nazvao bitkom koja je spasila civilizaciju. Godine [[1592.]] pada važna utvrda [[Bihać]], a nekada slavno Hrvatsko Kraljevstvo je svedeno na ''ostatke ostataka'', a hrvatske zemlje su pogođene snažnim iseljavanjem stanovništva. Godine [[1558.]] Hrvatski i Slavonski sabor spojili su se u jedinstveni [[Hrvatski sabor]]. Osmanlije [[1593.]] godine doživljavaju poraz u [[Bitka kod Siska|bitki kod Siska]]. Osniva se [[Vojna krajina]], sustav obrambenih utvrda pod zapovjedništvom [[Dvorsko ratno vijeće|Dvorskog ratnog vijeća]]. Najvažnija utvrda je [[Karlovac]]. Na opustošenu zemlju naseljava se [[Vlasi|vlaško]] stanovništvo. Zbog zasluga u obrani Hrvatske pripadnici starih hrvatskih obitelji [[Knezovi Zrinski|Zrinski]] i [[Frankapani]] nazivaju se skrbnicima i zaštitnicima Hrvatske. [[Nikola Zrinski]] pali veliki most kod [[Osijek]]a kojim su Osmanlije prodirale u Europu. Zbog sjajnih pobjeda odlikovali su ga i nagradili [[Španjolska|španjolski]] kralj [[Filip IV., kralj Španjolske|Filip IV.]] i [[francuski]] kralj [[Luj XIV.]] Nezadovoljni centralističkom politikom bečkog dvora hrvatski i ugarski plemići pružaju otpor želeći samo otjerati Osmanlije uz pomoć zapadnoeuropskih sila, ponajprije Francuske. Vođe pobune [[Petar Zrinski]] i [[Fran Krsto Frankapan]] pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu [[30. travnja]] [[1671.]] godine. Time je skršen otpor hrvatskog plemstva, a posjedi Zrinskih i Frankapana došli su pod vlast [[Dvorska komora|Dvorske komore]]. Na osvojenim područjima provodi se [[islamizacija]] iako Osmanlije prihvaćaju činjenicu da dio pokorenih naroda pripada [[kršćanstvo|kršćanskoj vjeri]]. Pri tome su tolerantniji bili prema [[pravoslavlje|pravoslavnim]] crkvama nego prema [[katoličanstvo|katolicima]] jer je [[Rimokatolička Crkva|Katolička crkva]] često poticala zapadne države protiv Osmanlija. Jedino su [[franjevci]] mogli slobodno djelovati na području [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Kršćani su morali plaćati visoke poreze tako da mnogi iseljavaju. Organizira se otpor koji pružaju [[hajduci]] i [[uskoci]]. [[Datoteka:Forteresse de Dubrovnik.jpg|mini|200px|desno|Kula [[Minčeta]] na sjevernom rubu [[Dubrovačke zidine|dubrovačkih zidina]]]] Jedini dio hrvatskoga prostora koji se samostalno razvijao bila je [[Dubrovačka Republika]] koja je s 200 brodova imala jednu od najvećih trgovačkih mornarica u Europi. [[Isusovci|Isusovac]] [[Bartol Kašić]] piše [[1604.]] godine prvu [[gramatika|gramatiku]] hrvatskog jezika. Isusovci osnivaju [[1607.]] godine [[gimnazija|gimnaziju]] u [[Zagreb]]u. Kralj [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I.]] dodijelio joj je naslov akademije čime je osnovano [[Sveučilište u Zagrebu]], najstarije [[sveučilište]] s neprekinutim djelovanjem u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]]. Najvažniji hrvatski barokni književnik [[Ivan Gundulić]] djeluje u Dubrovniku, a povjesničar [[Ivan Lučić]] spada u sam vrh europske [[povijest|povijesne znanosti]] [[17. stoljeće|sedamnaestog stoljeća]]. === Oslobađanje Hrvatske === Nakon pobjede nad Osmanlijama kod Beča [[1683.]] godine organizira se Sveta liga, savez [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i [[Poljska|Poljske]]. Oslobađanje [[Slavonija|Slavonije]] organizira franjevac [[Luka Ibrišimović]], a u [[Lika|Lici]] otpor organizira [[Marko Mesić]]. [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Mirom u Srijemskim Karlovcima]] [[1699.]] godine velik dio hrvatskog prostora je oslobođen vlasti Osmanlija. Ipak oslobođeni prostor je postao dio Vojne krajne. [[Požarevački mir|Mir u Požarevcu]] [[1718.]] godine označio je kraj vojne opasnosti od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Hrvatski sabor [[1712.]] godine prihvaća [[Pragmatička sankcija|Pragmatičku sankciju]]. Provodi se plansko naseljavanje s kojim u Hrvatsku dolaze [[Nijemci]], [[Česi]], [[Slovaci]] i [[Srbi]]. [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] provodi brojne upravne, porezne i vojne reforme. Osniva se Hrvatsko kraljevsko vijeće [[1767.]] godine, prva moderna vlada. Za vrijeme cara [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] provodi se snažna germanizacija pa se hrvatsko plemstvo okreće suradnji s ugarskim. Na zajedničkom Ugarskom saboru [[1790.]] godine od hrvatske je strane predložena veća financijska ovisnost te podvrgnutost Ugarskom kraljevskom vijeću što su [[Mađari]] oduševljeno prihvatili. U to vrijeme nastaje ideja o jedinstvenoj [[Nacionalna država|mađarskoj nacionalnoj državi]] od [[Karpati|Karpata]] do [[Jadran]]a kao odgovor na germanizaciju [[Beč]]a u kojoj bi [[mađarski jezik]] postao službeni za sve. Hrvatski izaslanici na Saboru odlučno odbijaju uvođenje mađarskog jezika kao službenog. Po prvi puta izbio je spor oko jezika koji će se u sljedećem stoljeću smatrati glavnim obilježjem nacije. Požunskim mirom [[1805.]] godine hrvatska obala dolazi pod francusku vlast te su organizirane [[Ilirske pokrajine]]. Na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] [[1815.]] godine [[Dalmacija]] i [[Istra]] dolaze pod austrijsku vlast ali nisu sjedinjene s ostatkom Hrvatske. === Hrvatski narodni preporod === {{Glavni|Hrvatski narodni preporod}} [[Datoteka:Ivan Zasche, Portret bana Josipa Jelacica.jpg|mini|120px|lijevo|[[Josip Jelačić]]]] Razjedinjenost hrvatskih zemalja pokazao je osnovni cilj hrvatske politike u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] – ujedinjenje hrvatskih krajeva u jedinstvenu cjelinu. Zagrebački biskup [[Maksimilijan Vrhovac]] pomaže pretpreporodne napore. [[Ljudevit Gaj]] stvara krug građanskih intelektualaca koji postaje jezgra kulturnog i nacionalnog preporoda Hrvatske. Pripadnici tog pokreta nazivaju se ilircima, a pokret se naziva [[Ilirski pokret|Ilirskim pokretom]]. Grof [[Janko Drašković]] piše Disertaciju, prvi hrvatski politički program. U [[Zagreb]]u [[1835.]] godine počinju izlaziti [[Novine horvatske]]. Objavljena je pjesma [[Horvatska domovina]] [[Antun Mihanović|Antuna Mihanovića]] koja će poslije postati [[Lijepa naša domovino|hrvatska himna]]. [[Matica hrvatska|Matica ilirska]] osnovana je [[1842.]] godine. [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] održava [[1843.]] godine u Hrvatskom saboru prvi zastupnički govor na hrvatskom jeziku. [[Srpanjske žrtve]] svečano su pokopane [[1845.]] godine. Hrvatski sabor jednoglasno je [[1847.]] godine proglasio hrvatski jezik službenim. [[Revolucija 1848. – 1849.|Revolucionarne 1848.]] godine formulirana su [[Zahtijevanja naroda]]. Hrvatskim banom postaje [[Josip Jelačić]]. U Hrvatskoj je [[25. travnja]] [[1848.]] godine ukinuto [[kmetstvo]]. Osnovano je Bansko vijeće te je sazvan prvi zastupnički Sabor u hrvatskoj povijesti. Jelačić je s hrvatskom vojskom prešao Dravu i [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|zaratio s Mađarima]]. Nakon revolucije [[1849.]] godine [[Franjo Josip]] proglašava oktroirani Ustav. Započeta je snažna germanizacija. Na [[Hrvatski sabor 1861.|Saboru]] [[1861.]] godine grupiraju se političke stranke: [[Narodna stranka]], [[Stranka prava]] i [[Mađaroni|Unionistička stranka]]. === Hrvatsko ugarska nagodba === [[Datoteka:Rijecka krpica HDA 300109.jpg|mini|150px|desno|[[Hrvatsko-ugarska nagodba]]]] [[Hrvatsko-ugarska nagodba]] sklopljena je [[1868.]] godine kojom su uređena zajednička pitanja, a prevagnuli su mađarski interesi. Ugarska je priznala Kraljevini Hrvatskoj položaj političkog naroda i teritorijalnu cjelokupnost. Hrvatska je slala zastupnike u Ugarski sabor te je bila financijski oštećena i podređena Ugarskoj. [[Riječka krpica|Riječkom krpicom]] [[Rijeka]] dolazi pod mađarsku vlast. Propala je [[Eugen Kvaternik|Kvaternikova]] [[Rakovička buna]]. U ovom razdoblju djeluje [[Ante Starčević]], ''otac domovine''. U [[Dalmacija|Dalmaciji]] se vodi politička borba [[Narodna stranka|narodnjaka]] i [[Autonomaši|autonomaša]]. U [[Istra|Istri]] djeluje [[Juraj Dobrila]]. Banom postaje [[Ivan Mažuranić]] koji provodi modernizaciju zemlje. Godine [[1874.]] godine utemeljeno je moderno [[Sveučilište u Zagrebu]]. Godine [[1881.]] [[Vojna krajina]] je sjedinjena s ostatkom Hrvatske. Dolaskom na vlast bana [[Károly Khuen-Héderváry|Khuen-Hédervárya]] [[1883.]] godine sljedećih dvadeset godina provodi se jaka mađarizacija. [[Srbi u Hrvatskoj|Srpska manjina]] dobiva privilegirani položaj. Održani su veliki [[Narodni pokret 1903. godine|protumađarski prosvjedi]] [[1903.]] godine. === Prva Jugoslavija === {{Glavni|Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji}} Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Hrvatska je ušla u [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]]. [[Istra]], [[Rijeka]] i [[Zadar]] potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je [[1929.]] godine preimenovana u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. Godine [[1939.]] osniva se samoupravna [[banovina Hrvatska]]. === Nezavisna Država Hrvatska === {{Glavni|Nezavisna Država Hrvatska}} [[Datoteka:NezavisnaDrzavaHrvatska - infobox collage.png|thumb|190px|lijevo|Nezavisna Država Hrvatska]] Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] dio današnjega područja Republike Hrvatske bio je unutar granica [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] ([[1941.]] – [[1945.]]). Hrvatski narod isprva je podržavao ustašku vlast, no došlo je do progona [[Srbi|Srba]] koje Hrvati kao [[Katoličanstvo|katolici]] nisu mogli prihvatiti. Talijanski poglavar Mussolini želio se domoći jadranske obale, zbog čega je prisilio [[poglavnik]]a [[Ante Pavelić|Antu Pavelića]] da mu je preda. Stoga su [[18. svibnja]] potpisani [[Rimski ugovori]] kojima je Italija prisvojila većinu Jadrana, no Pavelić je uspio ograničiti njezine zahtjeve i spasiti dio hrvatske obale.<ref>Narod.hr: [https://www.narod.hr/hrvatska/18-svibnja-1941-rimski-ugovori-povijesni-pogled-na-prodaju-hrvatske-obale-talijanima 18. svibnja 1941. Rimski ugovori - povijesni pogled na prodaju hrvatske obale Talijanima]</ref> U to su doba [[Istra]], [[Zadar]], [[Cres]], [[Lošinj]], [[Lastovo]] i [[Rijeka]] nastavili biti dio [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] kojoj su pripali [[Rapalski ugovor|Rapalskim ugovorom]] nakon [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]]; a vlasti NDH – koja je nastala upravo zauzimanjem Italije nakon [[Raspad Kraljevine Jugoslavije|raspada Kraljevine Jugoslavije]] u travnju 1941. godine – morale su Italiji prepustiti skoro sve hrvatske otoke, [[Split]], [[Šibenik]], [[Trogir]] i dio dalmatinskog zaleđa (5380 [[Četvorni kilometar|km²]] ozemlja s oko 380.000 stanovnika te pretežni dio hrvatskog [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]]). [[Međimurje]] i [[Baranja (regija)|Baranju]] je sebi [[Aneksija|pripojila]] [[Kraljevina Mađarska]]; NDH nije priznala pripojenje Međimurja, ali nije imala ni načina da Mađarskoj oduzme to područje. NDH je ubrzo došla u loše odnose s Italijom, koja je u pojasu od linije Karlovac – Mostar praktično suspendirala vlast NDH i zabranila lociranje njenih oružanih snaga (na početku teg skromnog broja i snage), nastojeći kontrolirati to područje u suradnji s [[četnici]]ma. Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] u rujnu 1943. godine su vlasti NDH u tim krajevima imale veću ulogu, ali samo onoliko koliko je to odgovaralo Njemačkoj, koja je privolila vodstvo NDH da dopusti novačenje hrvatskih [[Vojna obveza|vojnih obveznika]] u [[Wehrmacht]] i [[Schutzstaffel|SS]] (pri čemu se iz proračuna NDH plaćalo troškove njemačkih postrojbi) te čak uspostavu [[Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj|Njemačke policije u Hrvatskoj]], izravno odgovorne vlastima u Berlinu. Povijesno pravo hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost izraženo [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] temelji se među ostalim i na odlukama [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH-a]] izraženim nasuprot proglašenju [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].<ref>{{Citiranje weba |title=Ustav Republike Hrvatske – Wikizvor |url=https://hr.wikisource.org/wiki/Ustav_Republike_Hrvatske |access-date=2022-12-08 |website=hr.wikisource.org |language=hr}}</ref> === SFR Jugoslavija === {{Glavni|Socijalistička Republika Hrvatska}} [[Datoteka:Savka Trg Republike 1971..jpg|mini|[[Hrvatsko proljeće]], [[Savka Dabčević-Kučar]], 7. svibnja 1971. na Trgu Republike (danas [[Trg bana Jelačića]]), [[Zagreb]]]] Snažan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Krajem [[1960-ih]] godina javljaju se zahtjevi za razvlaštenje federalne vlasti, jačanje tržišne privrede te se kritiziraju unitarističke i centralističke tendencije u Jugoslaviji. Višegodišnja kretanja prerastaju u pravi nacionalni pokret čija su središta [[Matica hrvatska]], studenti te mlađi komunistički političari u Centralnom komitetu KPH od kojih su najpoznatiji [[Miko Tripalo]] i [[Savka Dabčević-Kučar]]. Pokret se posebno proširio do proljeća [[1971.]] godine pa je i nazvan [[Hrvatsko proljeće]]. Širenje pokreta izaziva kritike u drugim jugoslavenskim republikama te [[Josip Broz Tito]] smjenjuje hrvatski politički vrh. Ipak ustavnim promjenama, a osobito donošenjem Ustava [[1974.]] godine snažno je ojačan republički individualitet. Titovom smrću [[1980.]] godine nestaje element koji je svojom karizmom i autoritetom osiguravao koheziju visoko složenog sustava prepunog različitosti unutar Jugoslavije. Početak teške političke kriza prati gospodarska kriza, nastala sudarom tržišnih elemenata i elemenata planske privrede te afirmacija nacionalnih interesa. Radikalizacija zahtjeva u [[Srbija|Srbiji]] koja na političko vodstvo dovodi [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] dovodi do raspada SKJ. Krajem osamdesetih godina počinju se osnivati političke stranke te se priznaje višestranački sustav. === Neovisna Hrvatska === {{glavni|Domovinski rat|Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji}} [[Datoteka:Vukovar Memorial Cemetery – Eternal Flame, 20150429160745.jpg|thumb|lijevo|Vječni plamen i 938 bijelih mramornih križeva na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|Nacionalnom memorijalnom groblju u Vukovaru]] na simbolički način komemoriraju žrtve zločina velikosrpske agresije na Vukovar, jednog od prijelomnih događaja u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu ]].]] Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvim višestranačkim izborima 1990.]] premoćnu pobjedu ostvaruje [[HDZ]] predvođen [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] te se [[30. svibnja]] konstituira višestranački [[Hrvatski sabor]]. Novi [[Ustav Republike Hrvatske]] od [[22. prosinca]] [[1990.]] (poznat i kao [[Božićni Ustav]]) više nije bio ustav jedne [[Komunizam|komunističke]] države, a iz naziva se izbacuje naznaka [[SR Hrvatska|''Socijalistička'']]: od tada ime države glasi: Republika Hrvatska. Na [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|Referendumu o hrvatskoj samostalnosti]] održanom [[19. svibnja]] [[1991.]] većina od 93,24 % birača opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu državu. Slijedom te odluke Sabor je [[25. lipnja]] [[1991.]] donio [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]] kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna država. Neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize [[8. listopada]] [[1991.]] [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|raskida sve državnopravne sveze s dosadašnjom SFRJ]]. Oružanom pobunom dijela srpskog stanovništva počinje [[Domovinski rat]], koji je završio [[1995.]] hrvatskom pobjedom u [[Operacija Oluja|operaciji Oluja]]. Hrvatska je [[22. svibnja]] [[1992.]] primljena u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene narode]] kao punopravni član. Drugu polovicu devedesetih karakterizira loša gospodarska situacija uzrokovana prelaskom na [[tržišno gospodarstvo]], netransparentnom privatizacijom i posljedicama rata. Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|parlamentarnim izborima 2000.]] pobjeđuje koalicija šest stranaka u koju su uključeni [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]], [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]], [[Liberalna stranka|LS]] i [[Istarski demokratski sabor|IDS]]. Premijer je [[Ivica Račan]]. [[Stjepan Mesić]] je izabran za predsjednika [[Hrvatski predsjednički izbori 2000.|2000.]], a reizabran [[Hrvatski predsjednički izbori 2005.|2005.]] Na vlast [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|2003.]] dolazi reformirani HDZ predvođen [[Ivo Sanader|Ivom Sanaderom]] koji osvaja drugi mandat kao premijer nakon pobjede na izborima [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|2007.]] Razdoblje nakon [[2000.]] karakterizira razvoj i rast gospodarstva do svjetske recesije 2008. godine. Još od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske bili su ulazak u euroatlantske integracije, prije svega ulazak u [[Europska unija|Europsku uniju]] i [[NATO]]. Od [[1. travnja]] [[2009.]] članica je NATO-a, dok je [[3. listopada]] [[2005.]] Hrvatska započela pristupne pregovore za ulazak u Europsku uniju. Hrvatska je postala 28. članica Europske unije [[1. srpnja]] [[2013.]] [[11. siječnja]] [[2015.]] [[Kolinda Grabar-Kitarović]] izabrana je za prvu predsjednicu Republike Hrvatske.<ref>{{Citiranje weba |title=Kolinda Grabar-Kitarović prva hrvatska predsjednica! U prednosti za 32.435 glasova |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/predsjednicki-izbori-2014-2015-rezultati-izbora-983569 |access-date=2022-12-08 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> Od [[1. siječnja]] [[2023.]] službena valuta u Hrvatskoj postao je [[euro]]. Istoga dana Hrvatska je i službeno postala članica [[Schengenski prostor|Schengenskoga prostora]]. == Zemljopis == {{Glavni|Zemljopis Hrvatske}} [[Datoteka:UN-Zemljovid-Hrvatske-2006.png|mini|desno|300px|Zemljovid Hrvatske]] Hrvatska ima: * jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku ([[središnja Hrvatska]] i [[Slavonija]] kao dio [[Panonska nizina|Panonske nizine]]) * pošumljene planine u [[Lika|Lici]] i [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], što spada u [[Dinaridi|Dinaride]] * kamenitu obalu na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] ([[Istra]], Sjeverno Primorje i [[Dalmacija]]). Površina: * obalnog mora: {{N|33200|km²}} * kopna i mora: {{N|89810|km²}} * gospodarska površina: {{N|113680|km²}}. Dužina: * kopnenih granica: {{N|2028|km}} {{Small|([[Kopnene granice Hrvatske|''detaljnije'']])}} * obale: {{N|5835|km}} * obale kopnenog dijela: {{N|1777|km}} * obale na otocima: {{N|4058|km}}. Hrvatska broj 1246 (67 naseljenih) otoka, a a najviša je točka [[Dinara (vrh)|Dinara (Sinjal)]] na 1831 metar nadmorske visine. [[Datoteka:Satellite image of Croatia in September 2003.jpg|mini|300px|Hrvatska iz [[svemir]]a]]{{Glavni|Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj|l1=Popis gradova u Hrvatskoj}} Važniji gradovi u Hrvatskoj su [[Zagreb]] (glavni grad), [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Rijeka]], [[Osijek]], [[Zadar]], [[Karlovac]], [[Pula]], [[Sisak]], [[Knin]], [[Gospić]] (sjedište najveće hrvatske županije) [[Šibenik]], [[Slavonski Brod]], [[Mali Lošinj]] (najveći i najrazvijeniji otočni grad) i [[Vukovar]] (najveća riječna luka u Hrvatskoj). === Klima === {{Glavni|Klima Hrvatske}} [[Klima]] je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno [[kontinentalna klima|kontinentalna]], u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i [[planinska klima|planinska]], u primorskom dijelu [[mediteranska klima|mediteranska]] (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu [[submediteranska klima|submediteranska]] (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu. Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do {{N|2|°C}}, kolovoz 19 do {{N|23|°C}} dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do {{N|11|°C}}, kolovoz 21 do {{N|27|°C}}. S prosječno 2600 sunčanih sati u godini [[jadran]]ska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a prosječna temperatura mora ljeti je od 25 do {{N|27|°C}}. == Zaštićena mjesta == [[Datoteka:Dugi otok island.jpg|mini|[[Park prirode Telašćica]], poznate dugootočke stijene i slano jezero Mir]] [[Datoteka:Plitvička jezera 0029.jpg|mini|[[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvička jezera]]]] === [[Svjetska baština]] === * [[Nacionalni park Plitvička jezera]] (1979.) * [[Dioklecijanova palača]] (1979.) * [[Dubrovnik|Gradska jezgra Dubrovnika]] (1979.) * [[Eufrazijeva bazilika]] (1997.) * [[Trogir|Gradska jezgra Trogira]] (1997.) * [[Šibenska katedrala]] (2000.) * [[Starogradsko polje]] na [[Hvar]]u (2008.) * [[stećak|stećci]] (2016.) * [[Mletačke utvrde]] od 15. do 17. stoljeća: ''Stato da Terra'' i zapadni ''Stato da Mar'' u Šibeniku i Zadru (2017.) * [[Bukove prašume]] u Karpatima i drugim područjima Europe (2017.) === [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|Nacionalni parkovi]] === * [[Nacionalni park Brijuni|Brijuni]] * [[Nacionalni park Kornati|Kornati]] * [[Nacionalni park Krka|Krka]] * [[Nacionalni park Mljet|Mljet]] * [[Nacionalni park Paklenica|Paklenica]] * [[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvička jezera]] * [[Nacionalni park Risnjak|Risnjak]] * [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|Sjeverni Velebit]] == Politika == {{Glavni|Politika Hrvatske}} [[Datoteka:Sabor-pročelje.jpg|mini|200px|Hrvatski sabor]] [[Datoteka:Banski dvori (Zagreb).jpg|mini|200px|[[Banski dvori]]]] [[Datoteka:Zagreb - Palača Buratti Vrhovni sud Republike Hrvatske (31644751018).jpg|mini|200px|[[Vrhovni sud Republike Hrvatske]]]] [[Datoteka:Ustavni sud RH (Zagreb).jpg|mini|desno|200px|[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]]] Od usvajanja [[Božićni ustav|novog Ustava 1990.]] godine, Hrvatska je [[parlament]]arna [[demokracija]]. U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. === Zakonodavna vlast === '''[[Hrvatski sabor]]''' je jednodomno zakonodavno tijelo s najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dvaju razdoblja: od [[15. siječnja]] do [[15. srpnja]] i od [[15. rujna]] do [[15. prosinca]]. === Izvršna vlast === '''[[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]]''' je [[poglavar države]], a bira se na neposrednim izborima svakih pet godina. Osim što je [[vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske|vrhovni zapovjednik]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga]], predsjednik države imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora. '''[[Vlada Republike Hrvatske]]''', kao izvršna vlast, za svoj rad odgovara Saboru. Predlaže [[zakon]]e i [[državni proračun|proračun]], provodi zakone te vodi inozemnu i domaću [[politika|politiku]] zemlje. Na čelu hrvatske Vlade nalazi se [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednik Vlade]]. Vlada ima jednog ili više potpredsjednika i uobičajeno oko [[Vlada Hrvatske#Ministarstva i ministri|15 ministara]] zaduženih za određena područja upravljanja. Mandat hrvatske Vlade traje 4 godine. === Sudbena vlast === Hrvatska ima složen sustav [[Sudbena vlast u Hrvatskoj|sudstva]]. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna, a sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sudovi sude i na osnovi međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske. U Hrvatskoj sudbenu vlast obavlja 110 [[Prekršajni sudovi u Hrvatskoj|prekršajnih sudova]], 108 [[Općinski sudovi u Hrvatskoj|općinskih sudova]] i 13 [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|trgovačkih sudova]] koji sude kao sudovi prvog stupnja. [[Upravni sud Republike Hrvatske]] odlučuje o tužbama protiv konačnih upravnih akata, odnosno u upravnim sporovima. [[Visoki trgovački sud Republike Hrvatske]], [[Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske]] te 21 [[Županijski sudovi u Hrvatskoj|županijski sud]] su, u pravilu, sudovi drugog stupnja. [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]], kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. U Hrvatskoj djeluje ukupno 256 sudova, a sudi ukupno 1.482 suca i 433 prekršajna suca. Sudovi opće nadležnosti: * [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]] * [[Županijski sudovi u Hrvatskoj|županijski sudovi]] * [[Općinski sudovi u Hrvatskoj|općinski sudovi]] Sudovi posebne nadležnosti: * [[Upravni sud Republike Hrvatske]] * [[Visoki trgovački sud Republike Hrvatske]] * [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|trgovački sudovi]] * [[Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske]] * [[Prekršajni sudovi u Hrvatskoj|prekršajni sudovi]] === Ustavni sud === '''[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]''', koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s [[Ustav]]om, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tužbi te odlučuje o drugim pitanjima određenim Ustavom. S obzirom na to kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se četvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske države. :Povezan članak: [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji]] == Upravna podjela == {{Glavni|Hrvatske županije}} {{Glavni|Hrvatske općine i gradovi}} U Hrvatskoj su [[Općina|općine]] i [[grad]]ovi prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu]], jedinice lokalne samouprave. Teritorij Hrvatske upravno je podijeljen na [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj|128 gradova]] i [[Dodatak:Popis općina u Hrvatskoj|428 općina]]. Općine i gradovi u Hrvatskoj čine najnižu razinu samouprave. Hrvatska je podijeljena na [[Hrvatske županije|dvadeset županija]] i [[Zagreb|Grad Zagreb]] koji ima status županije. Županija obuhvaća više prostorno povezanih općina i gradova na svom području. Površinom je najveća županija [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]], a najmanja [[Međimurska županija]]. Županije s najviše stanovnika su [[Grad Zagreb]], [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]], [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]], [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] i [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]. [[Datoteka:Zupanije.gif|desno|mini|300px|[[Hrvatske županije]]]] {| class="sortable wikitable d3 d4" style="font-size:92%;" |- style="font-size:100%; text-align:right;" ! [[Hrvatske županije|županija]] !! sjedište !! površina (km²)!! stanovništvo<br>([[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|popis 2021.]]) |- | [[Datoteka:Zastava bjelovarsko bilogorske zupanije.gif|border|23px]] [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || [[Bjelovar]] ||2652||101 879 |- | [[Datoteka:Flag of Brod-Posavina County.svg|border|23px]] [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || [[Slavonski Brod]] ||2043||130 267 |- | [[Datoteka:Flag of Dubrovnik-Neretva County.png|border|23px]] [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || [[Dubrovnik]] ||1783||115 564 |- | [[Datoteka:Zastava Istarske županije.svg|border|23px]] [[Istarska županija|Istarska]] || [[Pazin]] ||2820||195 237 |- | [[Datoteka:Flag of Karlovac county.svg|border|23px]] [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || [[Karlovac]] ||3622||112 195 |- | [[Datoteka:Flag of Koprivnica-Križevci County.png|border|23px]] [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || [[Koprivnica]] ||1746||101 221 |- | [[Datoteka:Flag of Krapina-Zagorje County.svg|border|23px]] [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || [[Krapina]] ||1224||120 702 |- | [[Datoteka:Flag of Lika-Senj County.svg|border|23px]] [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || [[Gospić]] ||5350||42 748 |- | [[Datoteka:Flag of Međimurje County.svg|border|23px]] [[Međimurska županija|Međimurska]] || [[Čakovec]] ||730||105 250 |- | [[Datoteka:Zastava Osječko-baranjske županije.png|border|23px]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || [[Osijek]] ||4152||258 026 |- | [[Datoteka:Flag of Požega-Slavonia County.png|border|23px]] [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || [[Požega]] ||1845||64 084 |- | [[Datoteka:Flag of Primorje-Gorski Kotar County.png|border|23px]] [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || [[Rijeka]] ||3582||265 419 |- | [[Datoteka:Flag of Sisak-Moslavina County.png|border|23px]] [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || [[Sisak]] ||4463||139 603 |- | [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|border|23px]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || [[Split]] ||4534||423 407 |- | [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|border|23px]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || [[Šibenik]] ||2939||96 381 |- | [[Datoteka:Flag of Varaždin County.png|border|23px]] [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || [[Varaždin]] ||1261||159 487 |- | [[Datoteka:Flag of Virovitica-Podravina County.png|border|23px]] [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || [[Virovitica]] ||2068||70 368 |- | [[Datoteka:Flag of Vukovar-Syrmia County.svg|border|23px]] [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] || [[Vukovar]] ||2448||143 113 |- | [[Datoteka:Flag of Zadar County.png|border|23px]] [[Zadarska županija|Zadarska]] || [[Zadar]] ||3642||159 766 |- | [[Datoteka:Flag of Zagreb County.svg|border|23px]] [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || [[Zagreb]] ||3078||299 985 |- | [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|border|23px]] [[Grad Zagreb]] || [[Zagreb]] ||641||767 131 |} === Povezani članci === * [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj|Popis gradova u Hrvatskoj]] * [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj po županijama|Popis gradova u Hrvatskoj po županijama]] * [[Dodatak:Popis općina u Hrvatskoj|Popis općina u Hrvatskoj]] == Gospodarstvo == {{Glavni|Gospodarstvo Hrvatske}} [[Datoteka:1_dubrovnik_pano_-_edit1.jpg|mini|desno|[[Dubrovnik]], turizam je iznimno važan za hrvatsko gospodarstvo]] [[Datoteka:RijekaCroatiaAerial3.jpg|mini|desno|[[Rijeka]], najveća hrvatska luka]] [[Datoteka:Delta of Neretva river in Croatia.jpg|desno|mini|Poljoprivredni nasadi u [[Neretva|Neretvanskoj dolini]]]] Po [[Međunarodni monetarni fond|MMF-u]] [[bruto domaći proizvod]] je [[2008.|2021.]] godine iznosio 58,29 milijardi&nbsp;€ ili {{broj|14 730}}&nbsp;€ po stanovniku,<ref>{{Citiranje weba |title=Gross domestic product at market prices |url=https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/TEC00001/default/table?lang=en&category=na10.nama10.nama_10_ma |url-status=live |access-date=2023-08-24 |website=ec.europa.eu}}</ref> a po [[Popis zemalja po BDP-u (PKM)|paritetu kupovne moći]] ukupni BDP iznosio je 135,975 milijardi USD ili {{broj|35 054}} USD po stanovniku.<ref>{{Citiranje weba |title=Report for Selected Countries and Subjects - Croatia |url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2023/April/weo-report |url-status=live |access-date=2023-08-24 |website=IMF |language=en}}</ref> Prema Eurostatu, statističkom uredu [[Europska unija|EU]], hrvatski BDP po stanovniku iskazan prema standardu kupovne moći 2022. iznosi 73 % prosjeka Europske unije.<ref>{{Citiranje weba |title=Purchasing power adjusted GDP per capita |url=https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/SDG_10_10/default/table?lang=en |url-status=live |access-date=2023-08-28 |website=ec.europa.eu}}</ref> Po podatcima Državnog zavoda za statistiku prosječna neto plaća za kolovoz [[2023.]] godine iznosila je 1163 €, dok je prosječna bruto plaća iznosila 1641 €.<ref>{{Citiranje weba |date=20. listopada 2023. |title=RAD-2023-1-1/8 Prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih u 2023. |url=https://podaci.dzs.hr/2023/hr/58111 |url-status=live |access-date=2023-11-15 |website=Državni zavod za statistiku |language=hr |issn=1334-0557}}</ref> Hrvatska kućanstva su u [[2008.|2021.]] godini imala nešto više od {{broj|89 000}} kuna raspoloživih sredstava, dok im je potrošnja iznoslia oko 3500 €.<ref>{{Citiranje weba |date=Srpanj 2023. |title=The Household Finance and Consumption Survey |url=https://www.ecb.europa.eu/home/pdf/research/hfcn/HFCS_Statistical_Tables_Wave_2021_July2023.pdf?0515e108613e1e4d0e839e816e9f07b8 |url-status=live}}</ref><!-- Najveći udio imali su raspoloživi dohodci s 89 % udjela. --> Na svjetskoj ljestvici ekonomskih sloboda, koju objavljuje The Heritage Foundation u suradnji s ''[[The Wall Street Journal]]om'', u [[2023.]] godini Hrvatska se nalazila na 46. mjestu.<ref>{{Citiranje weba |title=Country Rankings: World & Global Economy Rankings on Economic Freedom |url=https://www.heritage.org/index/ranking |access-date=2023-08-28 |website=www.heritage.org |language=en |archive-date=26. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171026110910/http://www.heritage.org/index/ranking |url-status=dead}}</ref> Deficit platne bilance [[2022.]] godine iznosio je 1,4 milijarde eura ili oko 6 % BDP-a.<ref>{{Citiranje weba |title=Platna bilanca |url=https://www.hnb.hr/statistika/statisticki-podaci/sektor-inozemstva/platna-bilanca |access-date=2023-08-28 |website=www.hnb.hr |language=hr-HR}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Komentar platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za prvo tromjesečje 2023. |url=https://www.hnb.hr/-/komentar-platne-bilance-stanja-bruto-inozemnog-duga-i-stanja-medjunarodnih-ulaganja-za-prvo-tromjesecje-2023 |access-date=2023-08-28 |website=www.hnb.hr |language=hr-HR}}</ref> Prosječna godišnja stopa [[inflacija|inflacije]] prema HNB-u iznosila je 10,8 u 2022 godini.<ref name=":0">{{Citiranje weba |date=2023-07-26 |title=Glavni makroekonomski indikatori |url=https://www.hnb.hr/statistika/glavni-makroekonomski-indikatori |url-status=live |access-date=2023-08-28 |website=www.hnb.hr |language=hr-HR}}</ref> Na kraju 2022. godine devizne pričuve iznosile su 27,9 milijardi eura, inozemni dug 49,6 milijardi eura, a dug opće države (javni dug) 68,8 % BDP-a.<ref name=":0" /> Hrvatska je u prvih šest mjeseci [[2010.]] izvezla roba u vrijednosti nešto većoj od 30,5 milijardi kuna, dok je istodobno uvoz iznosio 52,2 milijardu kuna, pa je robni deficit premašio iznos od 21,6 milijarde kuna i bio je 24,9 posto manji nego u istom razdoblju lani. Pokrivenost uvoza izvozom od 58,4 posto.<ref>{{citiranje www |url=http://www.vecernji.hr/biznis/izvoz-porastao-10-1-a-uvoz-pao-7-7-posto-prvom-polugodistu-clanak-174449 |naslov=Izvoz porastao 10,1, a uvoz pao 7,7 posto u prvom polugodištu |izdavač=Večernji.hr |nadnevak=2010-08-02 |preuzeto=2010-08-02}}</ref> Najveći hrvatski izvozni partneri su [[Italija]], [[BiH]] i [[Njemačka]], a najveći uvozni partneri Italija, Njemačka i [[Rusija]]. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podatcima [[Hrvatska narodna banka|HNB-a]], u razdoblju od [[1993.]] do lipnja [[2005.]] godine iznose 11,2 milijarde eura. Najveća hrvatska tvrtka prema prihodu u 2008. godini je [[INA]] s 26,7 milijarde kuna, slijedi [[Konzum]] s 12,7 milijardi kuna te [[Hrvatska elektroprivreda|HEP]] s 11,4 milijarde kuna.<ref>{{citiranje www |url=http://www.novilist.hr/2009/07/09/ina-konzum-i-hep-najjaci-po-prih.aspx |naslov=Ina, Konzum i HEP najjači po prihodima |izdavač=NoviList.hr |nadnevak=2009-07-05 |preuzeto=2009-07-07 |url-status=dead}}</ref> Broj prijavljenih na Državnom zavodu za zapošljavanje u srpnju 2009. godine bio je {{broj|248 586}}, pa se stopa [[nezaposlenost]]i popela na 14 %.<ref name=":1">{{Citiranje weba |date=2009-08-25 |title=Nema promjena u broju nezaposlenih – Jutarnji.hr |url=http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,8,21,broj_zaposlenih,173520.jl |url-status=bot: unknown |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=25. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090825000203/http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,8,21,broj_zaposlenih,173520.jl}}</ref> Na kraju 2008. godine bilo je ukupno {{broj|1 543 878}} zaposlenih osoba, najviše u prerađivačkoj [[industrija|industriji]], [[trgovina|trgovini]] i [[Građevinarstvo|građevinarstvu]].<ref name=":1" /> U uslužnim djelatnostima radi 64,1 % zaposlenih, u industriji i graditeljstvu 30,9 %, a 4,8 % u poljoprivredi.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jutarnji.hr/novac/karijere/clanak/art-2009,9,7,,175410.jl |title=Dvije trećine radnika u uslužnom sektoru |page=Jutarnji.hr |date=2009-07-07 |accessdate=2009-07-07 |archive-date=8. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090908183842/http://www.jutarnji.hr/novac/karijere/clanak/art-2009,9,7,,175410.jl |url-status=dead}}</ref> Stopa anketne nezaposlenosti je u prvom tromjesečju 2009. godine iznosila 9,4 %, odnosno 167.000 nezaposlenih.<ref>{{Citiranje weba |date=2009-07-28 |title=Pad anketne nezaposlenosti – Jutarnji.hr |url=http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,7,27,nezaposlenost_pad,170946.jl |url-status=bot: unknown |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=28. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090728193626/http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,7,27,nezaposlenost_pad,170946.jl}}</ref> Pri tome je u Hrvatskoj ukupno zaposleno 1,638 milijuna osoba, od čega {{broj|911 000}} muškaraca i 727 000 žena.<ref>{{Citiranje weba |date=2008-12-24 |title=business.hr – Nezaposlenost u Hrvatskoj pala na 7,9 posto |url=http://www.business.hr/Default2.aspx?ArticleID=f50d4249-b345-4afe-83a6-30dea5a47bcb&ref=rss |url-status=dead |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=24. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081224074016/http://www.business.hr/Default2.aspx?ArticleID=f50d4249-b345-4afe-83a6-30dea5a47bcb&ref=rss}}</ref> U državnim i javnim službama zaposleno je oko {{broj|260 000}} ljudi, u javnim službama, kao što su [[obrazovanje]] i [[zdravstvo]], {{broj|180 000}}, a u državnoj upravi {{broj|65 000}} zaposlenika.<ref>{{Citiranje weba |title=Za skupu državu kriva je vlast |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/za-skupu-drzavu-kriva-je-vlast-20090320 |access-date=2023-11-10 |website=tportal.hr}}</ref> [[Poljoprivreda|Poljoprivredna]] proizvodnja u 2022. vrijedila je 3,25 milijardi €, a 2023. zapošljavala 6,8 % radne snage.<ref name=":2">{{Citiranje weba |date=2023-11-15 |title=World Statistics Pocketbook 2023 edition |url=https://unstats.un.org/unsd/publications/pocketbook/files/world-stats-pocketbook-2023.pdf |url-status=live |isbn=978-92-1-002524-9}}</ref> Od 2,7 milijuna [[hektar]]a poljoprivrednih površina obrađuje se oko 1,5 milijuna.<ref>{{Citiranje weba |title=Croatia - Agricultural Sector |url=https://www.trade.gov/country-commercial-guides/croatia-agricultural-sector |url-status=live |access-date=2023-11-15 |website=www.trade.gov |language=en}}</ref> Ostatak je neobrađen ili u vlasništvu države. Prosječna veličina imanja je 10 hektara.<ref>{{Citiranje weba |title=EK o Hrvatskoj: 20 posto korisnika prima 77 posto izravnih plaćanja |url=https://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/ek-o-hrvatskoj-20-posto-korisnika-prima-77-posto-izravnih-placanja/65994/ |access-date=2023-11-15 |website=Agroklub.com |language=hr}}</ref> [[Industrija]] ostvaruje oko petine BDP-a, a zapošljava 28,7 % radne snage. Brodogradnja je značajna privredna grana, a najveća [[Brodogradilište|brodogradilišta]] su: [[Brodosplit]], [[Brodogradilište Uljanik|Uljanik]] i [[3. maj]]. [[Trgovina]] je najutjecajnija gospodarska grana. U uslužnim i drugim djelatnostima je zaposleno 64,4 % ukupnog broja zaposlenih.<ref name=":2" /> [[Hrvatski turizam|Turizam]] je iznimno važan za Hrvatsku. U 2022. godini je ostvareno je 17,8 milijuna dolazaka i 90 milijuna noćenja turista. Najviše turista dolazi iz [[Njemačka|Njemačke]], [[Austrija|Austrije]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Županije s njaviše dolazaka i noćenja su [[Istarska županija|Istarska]], [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] i [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]].<ref>{{Citiranje weba |date=8. ožujka 2023. |title=DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U 2022. |url=https://podaci.dzs.hr/2022/hr/29506 |url-status=live |access-date=2023-08-23 |website=Državni zavod za statistiku |language=hr |issn=1334-0557}}</ref> Krajem 2009. godine Hrvatska je imala 679 000 zaposlenih u privatnim, 114 000 zaposlenih u državnim, a isti broj osoba je bio zaposlen u tvrtkama koje se nalaze u mješovitom vlasništvu. Pored njih Hrvatska ima i 240 000 zaposlenih u javnom sektoru.<ref>{{Citiranje weba |date=2011-08-13 |title=Tko zapravo radi u Hrvatskoj i tko će sve to platiti – banka.hr |url=http://www.bankamagazine.hr/default.aspx?TabId=138&View=Details&ItemID=58617 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110813113152/http://www.bankamagazine.hr/default.aspx?TabId=138&View=Details&ItemID=58617 |archive-date=13. kolovoza 2011. |access-date=2022-12-08 |website=web.archive.org}}</ref> == Promet == {{Glavni|Promet Hrvatske}} [[Datoteka:9A-CTL - Airbus A319-112 - Croatia Airlines (49040178972).jpg|mini|lijevo|220px|[[Airbus A320|Airbus]] [[Croatia Airlines]]a]] Hrvatska ima vrlo razvijenu mrežu [[Hrvatske autoceste|autocesta]]. Hrvatska je u prometnom smislu bila diskriminirana za vrijeme [[SFRJ|Jugoslavije]] jer su se gradile autoceste koje nisu bile u skladu s hrvatskim nacionalnim interesom. Značajni infrastrukturni projekti na gradnji autocesta započeli su [[2000.]] godine kada započinje intenzivna gradnja i povezivanje Hrvatske. U Hrvatskoj ukupno ima preko 1400 kilometara autocesta koje povezuju [[Zagreb]] s drugim većim gradovima. Sredinom [[2005.]] godine je u promet puštena [[Autocesta A1 (Hrvatska)|autocesta A1]] koja povezuje dva najveća grada [[Zagreb]] i [[Split]]. [[Autocesta A2 (Hrvatska)|Autocesta A2]] ide od [[Slovenija|slovenske]] granice prema Zagrebu. [[Autocesta A3 (Hrvatska)|Autocesta A3]] prolazi Panonskom Hrvatskom od [[Bregana|Bregane]] do [[Lipovac|Lipovca]]. [[Autocesta A4 (Hrvatska)|A4]] ide od [[Goričan]]a na [[mađarska|mađarskoj]] granici prema [[Zagreb]]u. [[Autocesta A5 (Hrvatska)|Autocesta A5]], tzv. ''Slavonika'' povezuje [[Slavonija|Slavoniju]], tj. [[Osijek]] i [[Beli Manastir]] sa [[Zagreb]]om i [[Jadran]]om. [[Autocesta A6 (Hrvatska)|Autocesta A6]] povezuje [[Zagreb]] i [[Rijeka|Rijeku]]. [[Autocesta A8 (Hrvatska)|Autoceste A8]] i [[Autocesta A9 (Hrvatska)|A9]] čine [[Istarski ipsilon]]. [[Datoteka:A1 - Otrici.jpg|mini|desno|220px|[[Autocesta A1 (Hrvatska)|Autocesta A1]] povezuje [[Split]] i [[Zagreb]]]] [[Luka Rijeka|Rijeka]] je najveća luka na Jadranu s više od 2,253 milijuna tona tereta u 2021. godini,<ref>{{Citiranje weba |title=Luka Rijeka d.d. Rijeka Godišnje izvješće 31. prosinca 2021. |url=https://lukarijeka.hr/wp-content/uploads/2022/06/Konsolidirani-i-nekonsolidirani-revidirani-financijski-izvjestaji-LUKA-RIJEKA-d.d.-HRV-poslani-HANFA-objava.pdf |url-status=live |website=lukarijeka}}</ref> dok je [[Zračna luka „Franjo Tuđman”]] najveća zračna luka u državi s najvećim brojem prevezenih putnika i jedinica tereta. Hrvatska ima sedam zračnih luka za međunarodni promet i to u: [[Zračna luka „Franjo Tuđman”|Zagrebu]], [[Zračna luka Zadar|Zadru]], [[Zračna luka Split|Splitu]], [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovniku]], [[Zračna luka Rijeka|Rijeci]], [[Zračna luka Osijek|Osijeku]] i [[Zračna luka Pula|Puli]]. [[Croatia Airlines]] je nacionalni zrakoplovni prijevoznik. [[Jadrolinija]] je najveći i nacionalni brodarski prijevoznik sa sjedištem u Rijeci gdje se nalazi najveća [[lučka kapetanija]] u državi.<ref>{{Citiranje weba |title=Rijeka |url=https://mmpi.gov.hr/more-86/lucke-kapetanije-102/rijeka/8305 |access-date=2022-12-08 |website=mmpi.gov.hr}}</ref> Hrvatska ima donekle razvijen sustav [[željeznica]], ali zbog političkih razloga u prošlosti neki dijelovi Hrvatske nisu povezani, poput [[Istra|Istre]] i [[Dubrovnik]]a. [[Hrvatske željeznice]] su državna željeznička tvrtka. U Hrvatskoj je u [[2021.]] godini registrirano 151.680 novih [[automobil]]a što je najveći broj u povijesti i predstavlja povećanje od 14,4 % u odnosu na prethodnu godinu.<ref>{{Citiranje weba |title=TRAN-2022-1-2 Registrirana cestovna vozila i cestovne prometne nesreće u 2021. |url=https://podaci.dzs.hr/2022/hr/29136 |access-date=2022-12-08 |website=Državni zavod za statistiku |language=hr}}</ref> Najprodavanija marka je [[Volkswagen]], slijede [[Škoda]] i [[Opel]].<ref>{{Citiranje weba |title=Ovo je najprodavanija marka automobila u Hrvatskoj dosad ove godine |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2409783 |access-date=2022-12-08 |website=www.index.hr |language=hr}}</ref> U Hrvatskoj na 1000 stanovnika dolazi 425 automobila.<ref>{{Citiranje weba |last=Pajić |first=Darko |date=2022-07-10 |title=Znate li koliko Hrvatska ima automobila po glavi stanovnika? Daleko smo od Talijana, gotovo na dnu Europe |url=https://www.novilist.hr/ostalo/auto-moto/znate-li-koliko-hrvatska-ima-automobila-po-glavi-stanovnika-daleko-smo-od-talijana-gotovo-na-dnu-europe/ |url-status=live |access-date=2022-12-08 |website=Novi list |language=en |quote=Hrvatska je na 24. mjestu s 425 automobila na tisuću ljudi.}}</ref> == Komunikacije == Hrvatska se po uporabi [[informatika|informatičke]] i [[komunikacije|komunikacijske]] [[tehnologija|tehnologije]] nalazi na 49. mjestu od ukupno 134 zemlje obuhvaćene u istraživanju [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskog ekonomskog foruma]].<ref>{{Citiranje weba |date=2009-03-26 |title=Jutarnji list - Hrvatska i dalje među top 50 IT zemalja |url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/hrvatska-i-dalje-medu-top-50-it-zemalja-3806886 |access-date=2023-11-10 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> Svaki treći Hrvat koristi [[računalo]] svaki dan, a domaće tržište tehnologija i telekomunikacija je godišnje vrijedno milijardu dolara.<ref>{{Citiranje weba |date=2009-03-30 |title=Svaki treći Hrvat koristi računalo svaki dan - Jutarnji.hr |url=http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=30. ožujka 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090330055350/http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl |url-status=bot: unknown}}</ref> Oko 37 % hrvatskih kućanstava posjeduje osobno računalo.<ref>{{Citiranje weba |title=Hrvati troše 4.300 kuna više nego što zarade |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/hrvati-trose-4-300-kuna-vise-nego-sto-zarade-20090706 |access-date=2023-11-10 |website=tportal.hr}}</ref> U [[2008.]] godini 47 % stanovnika starijih od petnaest godina koristi [[internet]] što je porast od 8 % u odnosu na [[2007.]] godinu. Ukupan broj korisnika je 2,24 milijuna. Od toga broja 56 % koristi internet svaki dan.<ref>[https://web.archive.org/web/20120309112507/http://www.net.hr/tehnoklik/page/2009/02/11/0247006.html 'U Hrvatskoj 47% korisnika interneta'], net.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 9. ožujka 2012.), pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> Broj [[Širokopojasni internet|širokopojasnih priključaka]] [[internet]]u iznosi {{broj|722 110}} čime je dostignuta razina gustoće širokopojasnih priključaka internetu od 16,28 %.<ref>{{Citiranje weba |date=2011-07-23 |title=Limun.hr - Širokopojasni internet u 2009. godini: Svaki dan 432 nova priključka |url=http://limun.hr/main.aspx?id=473639 |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=23. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110723053535/http://limun.hr/main.aspx?id=473639 |url-status=bot: unknown}}</ref> Uslugu [[internet]] [[banka]]rstva u prvom kvartalu [[2009.]] koristilo je 597 866 građana te 155 721 poslovnih subjekata, što je povećanje od 32,06 % korištenja kod građana, odnosno 15,32 % kod poslovnih subjekata u odnosu na godinu lani.<ref>{{Citiranje weba |date=2010-06-05 |title=Vecernji.hr - Više od pola milijuna Hrvata koristi internet bankarstvo, news, hrvatska, gospodarstvo |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/vise-pola-milijuna-hrvata-koristi-internet-bankarstvo-clanak-2072 |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=5. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100605015709/https://www.vecernji.hr/vijesti/vise-pola-milijuna-hrvata-koristi-internet-bankarstvo-clanak-2072 |url-status=dead}}</ref> Stopa softverskog piratstva na osobnim računalima trenutačno iznosi 54 %.<ref>{{Citiranje weba |date=2009-05-12 |title=Jutarnji list - Piratstvo u Hrvatskoj stagnira |url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/piratstvo-u-hrvatskoj-stagnira-3821895 |access-date=2023-11-10 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> Oko 79 % hrvatskih građana posjeduje [[mobilni telefon]], a 12 % građana ima više od jednog mobitela.<ref>{{Citiranje weba |date=2009-02-18 |title=Hrvatska ne vodi po broju mobitela, ali zato vodi po broju poslanih poruka - Magazin Mobil Media Online |url=http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229 |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=18. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090218022906/http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229 |url-status=dead}}</ref> Vodeći pružatelji usluga mobilne telefonije su [[Hrvatski Telekom]], [[A1 Hrvatska|A1]] i [[Telemach Hrvatska|Telemach]]. U pokretnim mrežama krajem prošle godine tri komercijalna operatera imala su ukupno više od 5,87 milijuna korisnika, čime je dostignuta penetracija od 132,55 %. Devet komercijalnih operatera [[telefon|nepokretne mreže]] krajem [[2008.]] imalo je nešto više od 1,85 milijuna korisnika, čime je gustoća od 41,73 % neznatno pala u odnosu na [[2007.]] godinu.<ref name="seebiz.eu">[http://seebiz.eu/hr/tvrtke/telekomunikacije/trziste-elektronickih-komunikacija-u-2008.-vrijedno-15-milijardi-kuna,40824.html 'Tržište elektroničkih komunikacija u 2008. vrijedno 15 milijardi kuna']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Tržište [[Telekomunikacija|elektroničkih]] komunikacija u [[2008.]] godini je vrijedilo 15 milijardi kuna, od toga je najveći dio ili oko 8,5 milijardi kuna ostvaren u pokretnim mrežama, dok je prihod u nepokretnim mrežama bio nešto malo viši od 5 milijardi kuna. Prihod od prijenosa podataka premašio je milijardu kuna, dok se ostatak ukupnog prihoda odnosi na najam vodova i kabelsku televiziju. Od ukupnog prihoda od nepokretnih mreža 83,01 % je ostvario [[HT|T-HT]], dok se oko 17 % tog prihoda odnosi na tzv. nove operatere.<ref name="seebiz.eu"/> == Stanovništvo == {{Glavni|Stanovništvo Hrvatske}} Republika Hrvatska prema popisu iz 2021. ima 3 871 833 stalnih stanovnika, od čega 2 006 704 žene (51,8 %) i 1 865 129 muškaraca (48,2 %).<ref>{{Cite web |url=https://podaci.dzs.hr/media/td3jvrbu/popis_2021-stanovnistvo_po_gradovima_opcinama.xlsx |format=xlsx |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. - Stanovništvo po gradovima/općinama |publisher=Državni zavod za statistiku |date=2023-03-31}}</ref> U odnosu na popis iz 2011. godine broj stanovnika smanjio se za 413 056 osoba ili 9,6 %. U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika. Najveći je relativni pad broja stanovnika u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,3 %), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,0 %), Požeško-slavonskoj županiji (17,9 %), Brodsko-posavskoj županiji (17,9 %) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,1 %). {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2023-04-10 |područje=Područje današnje Hrvatske |p1857=2181499 |p1869=2398292 |p1880=2506228 |p1890=2854558 |p1900=3161456 |p1910=3460584 |p1921=3443375 |p1931=3785455 |p1948=3779858 |p1953=3936022 |p1961=4159696 |p1971=4426221 |p1981=4601469 |p1991=4784265 |p2001=4492049 |p2011=4456096 |p2021=3937024 |napomena=Prikazani su podatci za ''pobrojano stanovništvo''. Od 2001. godine popisuje se i objavljuje ''stalno stanovništvo'' koje je nekoliko postotaka manje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} U drugom desetljeću 21. stoljeća Hrvatska bilježi negativan migracijski saldo, tj. broj odseljenih iz Hrvatske je veći od broja doseljenih. Tako se 2018. u inozemstvo odselilo 39.515 osoba a iz inozemstva se doselilo 26.029 osoba, što daje negativni saldo od –13.486 osoba. Među iseljenim osobama bilo je 92,2 % hrvatskih državljana i 7,8 % stranaca, a najviše osoba odselilo se u Njemačku (55,0 %). Među doseljenim osobama bilo je 33,1 % hrvatskih državljana i 66,9 % stranaca, a najviše osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine (39,8 %).<ref>{{citiranje www |naslov=Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2018. |url=https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/07-01-02_01_2019.htm |preuzeto=2020-05-29 |izdavač=Državni zavod za statistiku RH |nadnevak=2019-07-24 |archive-date=26. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200926182108/https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/07-01-02_01_2019.htm |url-status=dead }}</ref> U [[2019.]] godini u Hrvatskoj je rođeno 36.296 djece, od toga 36.135 živorođene, a umrlo je 51.794 osoba, što čini negativan prirodni prirast od 15.659 osoba. Stopa nataliteta iznosila je 8,9&nbsp;‰, stopa mortaliteta 12,7&nbsp;‰, a prirodni prirast bio je –3,9&nbsp;‰. Sklopljeno je 19 761 brakova a razvedeno je njih 5936.<ref>{{citiranje www |naslov=Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2019. |url=https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2020/07-01-01_01_2020.htm |preuzeto=2020-08-04 |izdavač=Državni zavod za statistiku RH |nadnevak=2020-07-22 |archive-date=12. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200812114118/https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2020/07-01-01_01_2020.htm |url-status=dead }}</ref> Po hrvatskom demografu Stjepanu Štercu, Hrvatska bilježi demografske gubitke u svakom od popisa stanovništva nakon 1910. godine te jedina od zemalja u svojem okruženju bilježi pad stanovništva u svim popisima stanovništva nakon svjetskih ratova u 20. stoljeću. Ukupni demografski gubitak od početka 20. stoljeća do 2011. godine procjenjuju na 2.434.000 stanovnika ili čak na oko 57 % današnje hrvatske populacije. Šterc pripisuje te događaje teškim posljedicama ratova, izloženosti stranim dominacijama u višenacionalnim državama tijekom 20. stoljeća te neprikladnim državnim politikama u ekonomskim i demografskim pitanjima. ''Ovakvi bi procesi i s tim intenzitetom razorili svaku populaciju, bez obzira na razinu njezine gospodarske razvijenosti i zato je danas Hrvatska praktički u demografskom slomu'', ocjenjuje Šterc.<ref>{{Citiranje weba |last=Sarkotić |first=Gordana |date=2015-06-16 |title=Dr. Šterc: Ova Vlada ima anacionalni koncept i ne čini apsolutno ništa za popravak svoje demografske baze |url=http://narod.hr/hrvatska/dr-sterc-ova-vlada-ima-anacionalni-koncept-i-ne-cini-apsolutno-nista-za-popravak-svoje-demografske-baze |access-date=2023-11-10 |website=narod.hr |language=hr}}</ref> === Sastav stanovništva === {{Glavni|Etničke grupe Hrvatske|Stanovništvo Hrvatske}} [[Datoteka:Etnička_karta_RH.png|mini| Stanovništvo po narodnostima u RH 2011.: {{legenda|blue|[[Hrvati]]}} {{legenda|red|[[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]]}} {{legenda|lightgreen|[[Česi u Hrvatskoj|Česi]]}} {{legenda|green|[[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]]}} {{legenda|yellow|[[Talijani u Hrvatskoj|Talijani]]}}]] Narodnosni sastav stanovništva jest: * 91,6 % – [[Hrvati]] * 3,2 % – [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] * 0,6 % – [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjaci]] (Muslimani) * 0,5 % – [[Romi u Hrvatskoj|Romi]] * 0,4 % – [[Talijani u Hrvatskoj|Talijani]] * 0,4 % – [[Albanci u Hrvatskoj|Albanaci]] * udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,3 % * udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,3 %, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,6 %. Udio stanovništva u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14,3 %, a udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,5 %. Prema materinskom jeziku, 95,3 % osoba izjasnilo se da im je [[materinski jezik|materinski]] jezik hrvatski, a 1,2 % osoba izjasnilo se da im je materinski jezik [[Srpski jezik|srpski]]. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od 1,0 %. Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,2 % ima [[hrvatsko državljanstvo]], dok je stranih državljana 0,7 % ili 28.784. [[Datoteka:Religious belief in Croatia, 2011.svg|thumb|Stanovništvo koje se izjašnjava religioznim nasuprot onom ireligioznom po županijama (popis 2011.)]] U Hrvatskoj je po popisu stanovništva iz 2021. godine živjelo 3 871 833 stanovnika od čega 2 006 704 [[žena|žene]] i 1 865 129 muškaraca.<ref>{{Citiranje weba |title=Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021. |url=https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270 |access-date=2023-08-23 |website=template.gov.hr}}</ref> Prosječna starost stanovništva bila je 44,3 godine (45,9 godina za žene i 42,5 godine za muškarce).<ref name="DZS_popis_2011_starost">{{citiranje www |date=30. rujna 2022. |naslov=PROCJENA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE U 2021. |url=https://podaci.dzs.hr/hr/priopcenja/2022/hr/stan-2022-stanovnistvo/stan-2022-3-procjena-stanovnistva/stan-2022-3-1-procjena-stanovnistva-republike-hrvatske/stan-2022-3-1-procjena-stanovnistva-republike-hrvatske-u-2021/ |url-status=live |preuzeto=2023-08-23 |issn=1334-0557}}</ref> Očekivano trajanje života pri rođenju je [[2021.]] godine bilo 79,8 godina za žene i 73,6 godina za muškarce.<ref>{{Citiranje weba |date=23. kolovoza 2023. |title=Life expectancy by age and sex |url=https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/DEMO_MLEXPEC__custom_7233122/default/table?lang=en |url-status=live |access-date=2023-08-23 |website=ec.europa.eu}}</ref> === Vjeroispovijest === {{Glavni|Religija u Hrvatskoj}} Po popisu stanovništva iz 2021. godine najzastupljenija vjeroispovijest je [[katoličanstvo|katolička]] (79 %){{efn|{{Citat2|O strukturi stanovništva prema vjeri čitamo na mrežnim stranicama Državnoga zavoda za statistiku da je "katolika 78,97 %, pravoslavaca 3,32 %, muslimana 1,32 %, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71 %, dok se 1,72 % osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri". S obzirom na to da je katolika prema popisu iz 2011. bilo 86,28 %, sadašnjih 78,97 % mogli bismo ocijeniti kao znatan pad udjela katolika u ukupnome stanovništvu Republike Hrvatske. Ali u rezultatima popisa iz 2021. nalazimo i na kategoriju "ostali kršćani", kojih je 4,83 %, te dalje čitamo napomenu: ʺU ostale kršćane uključeno je 96,47 % osoba koje su se na pitanje o vjeri izjasnili kao kršćani, a od čega se na pitanje o vjerskoj zajednici 87,26 % izjasnilo da pripada Katoličkoj Crkvi (…)ʺ. Iz toga proizlazi da jedan dio stanovništva koji su se izjasnili kao katolici, nisu svrstani u kategoriju "katolici", nego u kategoriju ʺostali kršćaniʺ.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-10-02 |title=Struktura stanovništva RH prema vjeri – Vatican News |url=https://www.vaticannews.va/hr/svijet/news/2022-10/marito-mihovil-letica-struktura-stanovnistva-rh-prema-vjeri.html |url-status=live |access-date=2023-11-10 |website=www.vaticannews.va |language=hr}}</ref>}}}} (v. [[katoličanstvo u Hrvata]] i [[katoličanstvo u Republici Hrvatskoj]]). Druge zastupljenije vjeroispovijesti su [[pravoslavci|pravoslavna]] (3,3 %) i [[muslimani|islamska]] (1,3 %).<ref name="DZS_popis_2011_vjer">{{citiranje www |naslov=Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2021. |url=https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270 |url-status=live |preuzeto=2022-09-22 |rad=Popis stanovništva 2021. |izdavač=Državni zavod za statistiku RH}}</ref> Osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,7 %, dok se 1,7 % osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri. == Jezici == U Hrvatskoj je službeni jezik [[Hrvatski jezik|hrvatski]], kojeg 95,3 % stanovnika smatra materinskim.<ref name="DZS_popis_2021_jezik">{{citiranje www |url=https://podaci.dzs.hr/hr/podaci/stanovnistvo/popis-stanovnistva/ |naslov=Stanovništvo prema materinskom jeziku, Popisi 1991. – 2021. |rad=Popis stanovništva 2021. |izdavač=Državni zavod za statistiku RH |date=31. siječnja 2023. |preuzeto=29. svibnja 2023.}}</ref> Na području [[Istarska županija|Istarske županije]] službeni je i [[talijanski jezik]]<ref>{{citiranje www |url=http://www.istra-istria.hr/index.php?id=63 |naslov=Statut Istarske županije |izdavač=Istarska županija |nadnevak=2010-10-05 |preuzeto=2010-11-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304004040/http://www.istra-istria.hr/index.php?id=63 |archivedate=4. ožujka 2016.}}</ref> koji je 2021. godine bio materinski jezik za 12 890 stanovnika.<ref name="DZS_popis_2021_jezik" /> [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]] zaštićeni su međunarodnim sporazumima i ugovorima, ustavom, ustavnim zakonom i drugim zakonima. U Hrvatskoj je autohtoni jezik hrvatski jezik te jezik predmletačkih autohtonih romanskih stanovnika poluotoka Istre ([[Istriotski jezik|istriotski]]).<ref>{{Citiranje časopisa |year=2009 |title=Romanizmi u nazivlju kuhinjskih predmeta u govoru Dubašnice na otoku Krku – etimološka i leksikološka obrada |url=https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/fluminensia/article/view/23648 |journal=FLUMINENSIA : časopis za filološka istraživanja |volume=21 |issue=1 |pages=9 |via=hrčak}}</ref><!--Hrvatski kao autohtoni (koji nema prethodnika / izvoran / starosjedilački) jezik: odnosi li se to na standardni jezik (kad je stvoren HSJ?), jezik(e)/dijalekte/narječja kojima govore Hrvati, ...?--> Značajniji su manjinski jezici [[albanski]], [[bošnjački]], [[bugarski]], [[crnogorski]], [[češki]], [[hebrejski]], [[mađarski]], [[makedonski]], [[njemački]], [[poljski]], [[romski]], [[rumunjski]], [[ruski]], [[rusinski]], [[slovački]], [[slovenski]], [[srpski]], [[talijanski]], [[turski]], [[ukrajinski]] i [[vlasi|vlaški]]. == Obrazovanje == [[Datoteka: Gimnazija Vladimira Nazora Split.jpg |lijevo|mini|200px|Zgrada Opće gimnazije u [[Split]]u]] {{Glavni|Obrazovanje u Hrvatskoj}} U Hrvatskoj je [[2023.]] godine radilo 1583 [[Dječji vrtić|dječjih vrtića]] koji su ostvarivali programe predškolskog [[odgoj]]a i [[Obrazovanje|naobrazbe]]. Udio privatnih vrtića je 20,8 %, dok ostatak čine vrtići u [[grad]]skom, [[općina|općinskom]] i [[županija|županijskom]] vlasništvu. Ukupan broj [[djeca|djece]] koja su obuhvaćena nekim programom je 147.888 djece u dobi od šest mjeseci do šest godina. U privatnim vrtićima je smješteno 19 % djece. Djeca s teškoćama u razvoju čine 3,6 % vrtićke populacije dok je udio darovite djece 1,1 %. Na 10 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kraće programe, a na 13 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu javnih vrtića. Na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u privatnim vrtićima.<ref>{{Citiranje weba |date=14. srpnja 2023. |title=OBR-2023-1-1 Dječji vrtići i druge pravne osobe koje ostvaruju programe predškolskog odgoja. Početak ped. g. 2022./2023. |url=https://podaci.dzs.hr/2023/hr/58231 |url-status=live |access-date=2023-11-19 |website=Državni zavod za statistiku |language=hr |issn=1334-0557}}</ref> Prije kretanja u [[Osnovna škola|osnovnu školu]], sva djeca u Hrvatskoj obavezno pohađaju tzv. [[Predškola|predškolu]], u trajanju od godine dana. U predškoli djeca usvajaju osnovne pojmove o vremenskim i prostornim odnosima, razvijaju predčitalačke vještine, stvaraju radne navike i socijaliziraju se u odgojnoj skupini.<ref>{{Citiranje weba |url=https://gov.hr/moja-uprava/obrazovanje/predskolski-odgoj-i-obrazovanje/program-predskole/216 |title=Program predškole |date=2020-06-05 |publisher=Središnji državni portal |accessdate=2020-10-09}}</ref> Osnovno obrazovanje započinje s navršenih 7 godina, a redovito traje 8 godina. U prva četiri razreda djecu obrazuje jedan učitelj, a u druga četiri razreda djeca dobivaju učitelja iz svakog predmeta. Udio žena u učiteljskoj populaciji je 82,6 %.<ref name=":3">{{Citiranje weba |date=19. svibnja 2023. |title=OBR-2023-2-1 Osnovne škole, kraj šk. g. 2021./2022. i početak šk. g. 2022./2023. |url=https://podaci.dzs.hr/2023/hr/58233 |url-status=live |access-date=2023-11-19 |website=Državni zavod za statistiku |language=hr |issn=1334-0557}}</ref> Pismeno je 99,2 % stanovnika starih 11 i više godina prema podacima iz 2011.<ref name=":nepismeni">{{Citiranje weba |title=U Hrvatskoj 30,8 posto stanovništva ima samo osnovnu školu, 0,8 posto NEPISMENIH! |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/novi-podaci-popisa-stanovnistva-iz-2011-godine-doznajte-koliko-je-gradzana-nepismeno---296192.html |access-date=2023-11-19 |website=Dnevnik.hr |language=hr}}</ref> U 2023. godini u Hrvatskoj je bilo je 883 [[osnovna škola|osnovnih škola]], koje su u svom sastavu imale 1101 područnih škola, s ukupno 305.602 učenika. Odnos broja učitelja i učenika u redovitom obrazovanju bio je 1:8,6, a u obrazovanju za djecu i mladež s teškoćama u razvoju 1:1,8.<ref name=":3" /> Broj učenika u prvom razredu iznosio je 35 358 u 2023. godini.<ref name=":3"/> 2009. godine u 2057 škola nastava se izvodila samo na jednom jeziku, od čega u 2015 na [[hrvatski jezik|hrvatskom]], u 19 na [[srpski jezik|srpskome]], u 11 na [[talijanski jezik|talijanskome]], u sedam na [[češki jezik|češkome]], u pet na [[mađarski jezik|mađarskome]]. Osim na hrvatskom jeziku 28 škola nastavu izvodi na jezicima [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjina]]. Prvi put u školske klupe sjelo je 43.286 prvaša.<ref>{{Citiranje weba |date=2009-04-15 |title=poslovni.hr - U Hrvatskoj 2085 osnovnih škola |url=http://www.poslovni.hr/67685.aspx |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=15. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090415073002/http://www.poslovni.hr/67685.aspx |url-status=dead}}</ref> [[Učenik|Učenici]] u uzrastu do 15 godina stječu znanja i vještine potrebne za daljnje obrazovanje.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/RM/Hrvatski_obrazovni_sustav.pdf |title=Vodič kroz sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj |year=2020 |publisher=Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske |accessdate=2020-10-09 |archive-date=26. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201126032251/https://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/RM/Hrvatski_obrazovni_sustav.pdf |url-status=dead}}</ref> U hrvatskim [[Srednja škola|srednjim školama]] obrazovanje traje tri ili četiri godine. Srednje se škole dijele na [[gimnazija|gimnazije]], strukovne škole i [[umjetnost|umjetničke]] škole. U prve razrede srednjih škola [[2007.]] godine su upisana 51.384 učenika. Od toga se u gimnazije upisalo 12.635 učenika, u umjetničke škole 1509, u četverogodišnje škole 21,784, u trogodišnje škole 14.938, u programe niže stručne spreme 52 te u škole s posebnim i prilagođenim programima 466 učenika.<ref>{{Citiranje weba |date=2009-06-05 |title=U srednje škole upisana oko 51 tisuća učenika – Hrvatska – Javno |url=http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572 |url-status=dead |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=5. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090605222007/http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572}}</ref> Trogodišnje strukovne škole pripremaju učenike za rad u gospodarstvu, pri čemu učenici znatan dio tzv. praktične nastave provode kod obrtnika ili u trgovačkim društvima, radom u onoj struci za koju se školuju. Dio programa u strukovnim školama traje 4 ili 5 godina, a učenici se osim za rad u struci pripremaju i za nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama; kojemu mogu pristupiti ako su na završetku srednje škole položili [[Državna matura|državnu maturu]]. U strukovnim srednjim školama postoje i programi za učenike s teškoćama u razvoju te programi stjecanja tzv. niže razine srednjeg obrazovanja, gdje se osnovne kompetencije za rad stječu u skraćenom vremenu. Dio učenika pohađa [[Gimnazija|gimnazije]] koje u pravilu traju 4 godine, i koje pripremaju učenike za daljnje obrazovanje, podukom kroz općeobrazovne predmete poput matematike, materinjeg jezika, stranih jezika i [[Prirodne znanosti|prirodnoznanstvenih]] predmeta. Postoji jedna sportska (u Zagrebu) i više umjetničkih gimnazija, gdje su nastavni programi usklađeni s bavljenjem sportom, odnosno programima umjetničkog obrazovanja. Umjetničko obrazovanje izvodi se u mreži od stotinjak osnovnih glazbenih i plesnih škola u svim većim i srednjim gradovima u Hrvatskoj koje učenici pohađaju paralelno s pohađanjem ''običnih'' osnovnih škola. Srednje umjetničke škole se mogu pohađati bio paralelno s pohađanjem drugih srednjih škola (strukovnih ili gimnazija), ili uklopljeno u programe umjetničkih gimnazija.<ref>Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, op. cit.</ref> Neke srednje strukovne škole također imaju programe obrazovanja za umjetničke struke, poput fotografa, grafičkih dizajnera i dizajnera obuće.<ref>{{Citiranje weba |url=http://upisi.weebly.com/obrazovni-sustav-u-rh.html |title=Vodič kroz obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj (tabele "POPIS SREDNJIH GLAZBENIH ŠKOLA (xls)" i "POPIS SREDNJIH UMJETNIČKIH ŠKOLA I PROGRAMA (xls)") |publisher=Školovanje u RH |accessdate=2020-10-09}}</ref> [[Datoteka:Pravni fakultet Zg 0707.JPG|desno|mini|180px|Zgrada rektorata [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]]] Nakon srednjoškolskog daljnje obrazovanje je dostupno na [[Visoko učilište|veleučilištima]] i [[Sveučilište|sveučilištima]]. Hrvatska ima devet sveučilišta: [[Sveučilište u Zagrebu]], [[Sveučilište u Rijeci]], [[Sveučilište u Splitu]], [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Sveučilište u Osijeku]], [[Sveučilište u Zadru]], [[Sveučilište u Dubrovniku]], [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli|Sveučilište u Puli]], [[Sveučilište Sjever]] i [[Sveučilište u Slavonskom Brodu]]. Sveučilište u Zadru je najstarije hrvatsko sveučilište osnovano [[1396.]] godine, dok je najstarije sveučilište s neprekinutim djelovanjem u Jugoistočnoj Europi Sveučilište u Zagrebu osnovano [[1669.]] godine. U Hrvatskoj djeluje i dvanaest javnih i dva privatna veleučilišta. Djeluje i devetnaest [[Visoka škola|visokih škola]], od kojih je sedamnaest privatnih. Od uvođenja [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskog procesa]] [[2003.]] godine, u pravilu nakon tri godine studija se stječe titula prvostupnika, nakon daljnje dvije godine postaje se magistar, a poslijediplomskim studijem od tri godine stječe se titula doktora. Visokoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj usklađeno je s europskim tzv. [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskim sustavom]], a nastava se izvodi na [[Sveučilište|sveučilišnim]] i tzv. [[Veleučilište|veleučilišnim]] obrazovnim ustanovama. Nastavnici na fakultetima, koji su uključeni u sveučilišta, moraju se baviti znanstvenim radom, a [[student]]i pohađaju najprije dodiplomski (u principu, trogodišnji) studij, a mnogi od njih potom i diplomski (najčešće dvogodišnji) studij. Neki studijski programi su integrirani na način da se odmah upisuje 5-godišnji (tako je npr. sa studijem prava) ili 6-godišnji (medicina) studij. Manji broj studenata nakon završetka studija upisuje postdiplomske, studije, koje mogu biti znanstvene tj. [[doktor]]ske, ili nešto manje zahtjevnije postdiplomske stručne studije.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.azvo.hr/hr/visoko-obrazovanje |title=Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj |publisher=Agencija za znanost i visoko obrazovanje |accessdate=2020-10-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201016170029/https://www.azvo.hr/hr/visoko-obrazovanje |archivedate=16. listopada 2020.}}</ref> Na visokim školama nastavnici ne moraju biti znanstvenici, ali moraju imati visoke kompetencije iz struke koju predaju; stručni naslovi studenata koji dovrše takve studije se razlikuju od onih koje daju sveučilišne ustanove:<ref>{{Citiranje weba |title=Vrste studija u Republici Hrvatskoj |url=https://www.azvo.hr/index.php/hr/visoko-obrazovanje/vrste-studija-u-republici-hrvatskoj |publisher=Agencija za visoko obrazovanje |accessdate=2020-10-09 |archive-date=1. prosinca 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201201054239/https://www.azvo.hr/index.php/hr/visoko-obrazovanje/vrste-studija-u-republici-hrvatskoj |url-status=dead}}</ref> na sveučilišnim ustanovama se stječe naslove ''sveučilišni prvostupnik/prvostupnica'' (kratica: ''bacc.'' od [[Latinski jezik|lat.]] ''baccalaureus/baccalaurea''), uz naznaku određene struke (nakon 3 godine), odnosno ''sveučilišni magistar/magistra'' (kratica: bacc. od [[Latinski jezik|lat.]] ''mag.''), uz naznaku struke; na veleučilištima se nakon okončanja tzv. kratkih stručnih studija, koji traju manje od 3 godine dobiva naslov ''stručni pristupnik/pristupnica'' (kratica ''pristup.'', npr. ''pristup. oec.''), nakon završetka (češćih) trogodišnjih studija naslov ''stručni prvostupnik/prvostupnica'' (kratica: bacc., jednako kao i kod trogodišnjih sveučilišnih studija), a nakon još godinu do dvije godine daljnjeg obrazovanja na tzv. specijalističkom stručnom studiju naslov ''stručni specijalist/specijalistica'' (kratica ''struč. spec.'').<ref>{{Citiranje weba |url=https://zakon.hr/z/323/Zakon-o-akademskim-i-stru%C4%8Dnim-nazivima-i-akademskom-stupnju |title=Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, NN 107/07, 118/12 |publisher=Zakon.hr |accessdate=2020-10-09}}</ref> [[Pismenost]] je u Hrvatskoj visoka: 2011. je u zemlji bilo samo 0,8 posto nepismenih.<ref name=":nepismeni"/> Sredinom 20. stoljeća je nepismenost bila viša te je 1953. godine 16,3 posto ukupnog stanovništva Hrvatske starijeg od 10 godina bilo nepismeno. Među nepismenima se danas bilježi znatno veći udio nepismenih žena, u prvom redu stoga što u R Hrvatskoj žene u prosjeku žive čak 7 godina dulje od muškaraca, a u starijih naraštaja je nepismenost raširenija.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.dzs.hr/Hrv/important/Interesting/pismenost.htm |title=Međunarodni dan pismenosti |publisher=Državni zavod za statistiku |accessdate=2020-10-09 |archive-date=12. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201112033744/https://www.dzs.hr/hrv/important/Interesting/pismenost.htm |url-status=dead }}</ref> Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine fakultetski obrazovane osobe činile su 7,82 % stanovništva. U taj broj bili su uključeni su i magistri i doktori znanosti. Građani s višom školom činili su tada 4,08 %. Oko 40 % građana je samo sa završenom osnovnom, nezavršenom osnovnom ili bez ikakve škole, a od 47 % građana sa srednjom školom tri petine njih završilo trogodišnju strukovnu školu.<ref>Gordan Pandža, [http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803/ 'Obrazovna struktura Hrvata prema posljednjem popisu stanovništva'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091113122209/http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803 |date=13. studenoga 2009. }}, monitor.hr, 19. lipnja 2002., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> U dobi između 25 i 64 godine broj osoba s fakultetskom diplomom iznosi 18 %.<ref>{{Citiranje weba |title=Index.hr |url=https://www.index.hr/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225035221/http://hap.bloger.index.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx |archive-date=2017-12-25 |access-date=2023-11-10 |website=www.index.hr |language=hr}}</ref> Na visokim učilištima [[2006.]] diplomiralo je 19.566 studenata, što je za 7,4 % više nego [[2005.]] godine. Od ukupnog broja diplomiranih 64 % su redoviti studenti, a udio žena je 59,3 %.<ref>{{Citiranje weba |date=2011-05-22 |title=Lani je diplomiralo 19 566 studenata - Profit - Hrvatska - Dalje.com |url=http://dalje.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata/58782 |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=22. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522141625/http://dalje.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata/58782 |url-status=dead}}</ref> U Hrvatskoj trenutačno studira oko 170.000 studenata.<ref>{{Citiranje weba |date=2008-09-15 |title=Slobodna Dalmacija - Slovenci idućeg rujna na Wembleyju četiri dana prije Hrvatske |url=https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/slovenci-iduceg-rujna-na-wembleyju-cetiri-dana-prije-hrvatske-21394 |access-date=2023-11-10 |website=slobodnadalmacija.hr |language=hr-hr}}</ref> Sukladno europskim trendovima, zadnjih desetljeća visokoškolski sustav upisuje veći udio mladih<ref>{{Citiranje weba |url=https://studentski.hr/studenti/vijesti/u-europi-sve-vise-mladih-sa-sveucilisnom-diplomom-hrvatska-slijedi-trend |title=U Europi sve više mladih sa sveučilišnom diplomom, Hrvatska slijedi trend |author=Darjan Fiolić |date=2016-01-07 |publisher=Studentski.hr |accessdate=2020-09-26}}</ref> te je u 2019. godine visokoškolski studij završilo 33.704 studenata, a među njima čak 20.286 studentica.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2020/08-01-06_01_2020.htm |title=Studenti koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij u 2019. |date=2020-07-07 |publisher=Priopćenje, Državni zavod za statistiku |accessdate=2020-09-26 |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219013445/https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2020/08-01-06_01_2020.htm |url-status=dead }}</ref> Generacije koje danas u Hrvatskoj završavaju visoke škole, broje oko 50.000 pa proizlazi da s neke od njih diplomira oko pola mladića i čak oko 4/5 djevojaka.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/154617 |title=Demografski razvitak Hrvatske u razdoblju od 1991. do 1994. |author=Ivan Lajić |publisher=Revija za sociologiju, Vol. 26 No. 1-2, 1995. |accessdate=2020-09-26}}</ref> Prema [[Indeks ljudskog kapitala|Indeksu ljudskog kapitala]] (''Human Capital Index'') kojega sačinjava svake godine Svjetska banka, gdje se mjeri uspješnost zemalja u mobiliziranju ekonomskih i profesionalnih potencijala svojih građana (indeks iskazuje koliko kapitala pojedina država izgubi: tako bi zemlja koja u potpunosti iskoristi potencijale svojega stanovništva imala indeks 1; u stvarnosti su tu najuspješniji Singapur s 0,88 i Južna Koreja s indeksom 0,84) – obrazovanje kod formiranja toga indeksa daje odlučan doprinos – Hrvatska je s indeksom 0,71 svrstana u gornju četvrtinu, približno gdje i susjedne Mađarska (0,69) i Austrija (0,74).<ref>{{Citiranje weba |url=https://openknowledge.worldbank.org/handle/10986/34432?cid=GGH_e_hcpexternal_en_ext |title=The Human Capital Index 2020 Update : Human Capital in the Time of COVID-19 |date=2020-09-16 |language=engleski |publisher=Svjetska banka |accessdate=2020-10-09}}</ref> Prema rangiranju ''Education index'' [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], Hrvatska je 2021. bila po kvaliteti obrazovanja na 36. od promatranih 191 zemalja; tu valja opaziti da većina članica Europske unije iskazuje nešto bolje rezultate od Hrvatske.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2021-22pdf_1.pdf |title=Human Development Report 2021-2022 |pp=281 |year=2022 |language=engleski |publisher=United Nations Development Program |accessdate=2023-11-19 |isbn=9789210016407}}</ref> == Zdravstvo == [[Datoteka:KBC Rebro aerial.jpg|lijevo|mini|300px|[[KBC Zagreb]] lokacija na Rebru, najveća zdravstvena ustanova u Hrvatskoj]] U Hrvatskoj postoji 69 [[bolnica|bolničkih]] ustanova i lječilišta i to 5 [[Klinički bolnički centar|kliničkih bolničkih centara]], 3 [[klinička bolnica|kliničke bolnice]] i 4 [[Klinika|klinike]], 22 [[Opća bolnica|opće bolnice]], 27 [[Specijalna bolnica|specijalnih bolnica]], 3 [[Lječilište|lječilišta]], 46 domova zdravlja, 7 zavoda i 3 privatne bolnice.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-12-21 |title=MZSS.hr - Medicina i zdravlje suvremenog svijeta |url=https://mzss.hr/ |access-date=2023-11-10 |language=hr}}</ref> Osim toga u manjim je mjestima radilo još 9 općih stacionara i 6 izvanbolničkih rodilišta. Broj se bolničkih kreveta u razdoblju od [[1990.]] do [[2000.]] smanjio za oko 24 %. U [[2004.]] je bilo 24 549 bolničkih kreveta. U bolnicama se iste godine liječilo 726 320 osoba.<ref>{{Citiranje weba |date=2011-07-21 |title=HČJZ - Hrvatski časopis za javno zdravstvo |url=http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711& |url-status=dead |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=21. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100242/http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711&}}</ref> Hrvatska je s 276 [[liječnik]]a na 100.000 stanovnika ispod prosjeka tranzicijskih zemalja i zemalja [[Europska unija|Europske unije]]. Manjak liječnika bi za Hrvatsku mogao biti dugoročan problem, na što upozorava sve manji interes mladih za studij [[medicina|medicine]], jer se [[1990.]] godine za jedno upisno mjesto natjecalo sedam, a danas svega 2,2 kandidata. To prati i negativna selekcija, odnosno niže prosječne upisne ocjene. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 liječnika, a samo u četiri osnovne grane medicine, [[Interna medicina|internoj]], [[Kirurgija|kirurgiji]], [[Ginekologija|ginekologiji]] i [[Pedijatrija|pedijatriji]], nedostaje 925 specijalista.<ref>{{Citiranje weba |date=2011-05-22 |title=U Hrvatskoj nedostaje liječnika - Profit - Hrvatska - Dalje.com |url=http://dalje.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika/132381 |url-status=dead |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=22. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522141705/http://dalje.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika/132381}}</ref> U Hrvatskoj ima ukupno 16.956 liječnika, od kojih 12.149 radi u zdravstvenim ustanovama, a 3992 liječnika radi u [[farmacija|farmaciji]] i drugim djelatnostima.<ref>{{Citiranje weba |date=2011-05-22 |title=Hrvatska liječnike specijalizira za EU - glas-slavonije.hr |url=http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=104991 |url-status=bot: unknown |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=22. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522022331/http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=104991}}</ref> Prema podacima [[HZZO]]-a visoki [[krvni tlak]], [[dijabetes]], zloćudne bolesti, [[osteoporoza]], metabolički sindrom, povišene masnoće u krvi i bolesti organa za kretanje najčešći su razlozi zbog kojih hrvatski građani traže [[liječnik|liječničku]] pomoć. Svaki zaposleni u prosjeku godišnje koristi desetak dana bolovanja. U [[2008.]] godini umrlo je 52.367 osoba, i to nešto više muškaraca nego žena. Od toga broja, 26.506 osoba umrlo je od bolesti [[srce|srca]] i [[Krvna žila|krvnih žila]], a njih 12.853 od [[Rak (bolest)|raka]]. Ostali češći uzroci smrti su ozljede i trovanja, bolesti dišnih putova te probavnih organa. Danas rođeno dijete u Hrvatskoj ima velike šanse doživjeti 79 godina ako je [[žena]] i 72 ako je [[muškarac]].<ref>{{Citiranje weba |date=2009-04-09 |title=Živimo čak četiri godine manje nego Austrijanci - Jutarnji.hr |url=http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=9. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090409085722/http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl |url-status=bot: unknown}}</ref> U Hrvatskoj je 2014. godine skupljeno 145.125 doza krvi, odnosno 3,39 davanja krvi na stotinu stanovnika.<ref>{{Citiranje weba |title=Smanjene zalihe krvi svih krvnih grupa, iz Petrove 3 mole darivatelje da se odazovu |url=https://www.vecernji.hr/lifestyle/nedovoljne-zalihe-krvi-iz-petrove-3-mole-darivatelje-svih-krvnih-grupa-da-se-odazovu-1000380 |access-date=2023-11-10 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> U Hrvatskoj je od [[1983.]] do [[2007.]] godine obavljeno 736.196 [[pobačaj]]a.<ref>{{Citiranje weba |title=Od 1983. u Hrvatskoj je izvršeno 736.196 pobačaja |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/od-1983-u-hrvatskoj-je-izvrseno-736-196-pobacaja-20090723 |access-date=2023-11-10 |website=tportal.hr}}</ref> == Kultura == {{Glavni|Kultura Hrvatske}} Hrvatska se [[kultura]] zasniva na dugoj, burnoj i raznolikoj [[povijest]]i iz koje su očuvani mnogi spomenici, [[umjetnost|umjetnička]] i [[znanost|znanstvena]] djela. Hrvatska ima sedam spomenika [[Svjetska baština|svjetske baštine]] i osam [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|nacionalnih parkova]]. [[Kravata]], popularan odjevni predmet, potječe upravo iz Hrvatske. Hrvatska je svjetskoj baštini dala mnoge velikane: od [[Hrvatska književnost|književnika]], [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|glazbenika]], [[:Kategorija:Hrvatski likovni umjetnici|slikara, kipara, arhitekata]], [[:Kategorija:Hrvatski znanstvenici|znanstvenika]], [[:Kategorija:Hrvatski filozofi|filozofa]] i [[:Kategorija:Hrvatski ratnici|ratnika]]. Kao najvažniji mogu se spomenuti tri dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Ivo Andrić]] za [[književnost]], [[Vladimir Prelog]] i [[Lavoslav Ružička]] za [[kemija|kemiju]]. === Književnost === [[Datoteka:Missale Romanum Glagolitice.jpg|mini|lijevo|150px|[[Misal po zakonu rimskog dvora]]]] {{Glavni|Hrvatska književnost}} Počeci Hrvatske pismenosti sežu u [[srednji vijek]]. [[Hrvati]] pišu na [[glagoljica|glagoljici]], [[bosančica|bosančici]] i [[latinica|latinici]]. Simbol početka hrvatske književnosti je [[Bašćanska ploča]]. Važan je i glagoljički [[Zapis popa Martinca]]. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] razvija se i lirsko [[pjesništvo]] većinom vjerskog karaktera. Nositelji književnog života su većinom [[Svećenik|svećenici]] i [[Glagoljica|glagoljaši]]. Najstarija je [[božić]]na pjesma ''U se vrime godišća'' prevedena s [[latinski jezik|latinskog]]. Jedan od najstarijih zapisa na latinici je pobožna [[Šibenska molitva]] nastala oko [[1347.]] godine. [[Hrvojev misal]] je najljepši i najbogatije ilustrirani [[glagoljica|glagoljski]] rukopis hrvatskoga [[Srednji vijek|srednjovjekovlja]]. ''[[Misal po zakonu rimskog dvora]]'' tiskan [[1483.]] godine je hrvatski [[Inkunabula|prvotisak]] otisnut 28 godina nakon [[Johannes Gutenberg|Gutenbergove]] [[Gutenbergova Biblija|četrdesetdvoredne Biblije]] i prvi je [[misal]] u Europi koji nije tiskan latiničnim slovima.<ref>{{Citiranje weba |title=NSK digitalna |url=https://digitalna.nsk.hr/ |access-date=2023-11-10 |website=digitalna.nsk.hr |language=hr}}</ref> [[Datoteka:Zagreb - Spomenik Marko Marulić (30575859107).jpg|mini|180x180px|[[Marko Marulić]], otac [[hrvatska književnost|hrvatske književnosti]].]] [[Humanizam]] se najjače očitovao u priobalnim gradovima. Najvažniji hrvatski humanisti su [[Ivan Česmički]], [[Juraj Šižgorić]], [[Antun Vrančić]] i [[Ilija Crijević]]. Bogatstvo hrvatske renesansne književnosti može se uočiti po brojnosti i raznolikosti književnih oblika. [[Marko Marulić]] se naziva ''ocem hrvatske književnosti'' s najvažnijim djelima [[Judita]] na [[hrvatski jezik|hrvatskom]] i Davidijada na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. [[Petar Hektorović]] piše putopisni spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje, a [[Petar Zoranić]] prvi hrvatski roman Planine. Najznačajniji pjesnici su [[Šiško Menčetić]], [[Džore Držić]], [[Mavro Vetranović]], [[Brne Karnarutić]] i [[Hanibal Lucić]] s pjesmom. Najvažniji renesansni komediograf je [[Marin Držić]], a najpoznatije komedije su mu Dundo Maroje, Novela od Stanca i Skup. U [[barok]]u uvjetovano turskim osvajanjima i rascjepkanošću zemlje djeluju četiri regionalna književna kruga. Glavni i najplodonosniji je onaj iz [[Dubrovnik]]a. Najvažniji predstavnik je [[Ivan Gundulić]] s djelima Suze sina razmetnog, Dubravka i Osman. Ostali predstavnici su [[Ivan Bunić Vučić]], [[Junije Palmotić]] i [[Ignjat Đurđević]]. Slijedi dalmatinski književni krug te književnost Banske Hrvatske i Slavonije. [[Nikola Zrinski]], [[Fran Krsto Frankapan]], [[Katarina Zrinski]], [[Juraj Habdelić]] i [[Antun Kanižlić]] najvažniji su predstavnici. Hrvatskom književnosti [[18. stoljeće|18. stoljeća]] dominira [[barok]], [[Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti|prosvjetiteljstvo]] i [[klasicizam]], a javljaju se i neke značajke [[Romantizam|predromantizma]]. Iznimno veliku popularnost postiže ''Razgovor ugodni naroda slovinskog'' [[Andrija Kačić Miošić|Andrije Kačića Miošića]]. Iz tog razdoblja valja spomenuti [[Matija Petar Katančić|Matiju Petra Katančića]], [[Matija Antun Reljković|Matiju Antuna Reljkovića]] i [[Tituš Brezovački|Tituša Brezovačkog]]. [[Romantizam]] se javlja za vrijeme hrvatskog književnog preporoda koji traje od [[1813.]] do [[1860.]] godine, a karakterizira ga nacionalno buđenje. [[Ljudevit Gaj]] postaje predvodnikom [[Hrvatski narodni preporod|preporodnih nastojanja]], a ostali predstavnici su [[Pavao Štoos]], [[Stanko Vraz]], [[Dimitrija Demeter]], [[Ivan Mažuranić]] i [[Petar Preradović]]. [[Protorealizam]] se još naziva i [[August Šenoa|Šenoinim dobom]] po najvažnijoj osobi tog razdoblja [[August Šenoa|Augustu Šenoi]]. Njegova pojava simbolizira prodor hrvatske umjetnosti riječi u šire čitalačke mase. [[Realizam (književnost)|Hrvatski realizam]] traje od [[1881.]] do [[1890.]], a najvažniji predstavnici su [[Stranka prava|pravaši]] [[Eugen Kumičić]] i [[Ante Kovačić]] te [[Ksaver Šandor Gjalski]], [[Josip Kozarac]], [[Vjenceslav Novak]] i [[Silvije Strahimir Kranjčević]]. [[Modernizam (književnost)|Hrvatska moderna]] traje od [[1892.]] do [[1916.]] godine. Najznačajniji književnici tog razdoblja su [[Antun Gustav Matoš]], [[Ivo Vojnović]], [[Dinko Šimunović]], [[Fran Galović]], [[Dragutin Domjanić]], [[Vladimir Vidrić]], [[Ivan Kozarac]] i [[Vladimir Nazor]]. U Zagrebu se [[1900.]] osniva [[Društvo hrvatskih književnika]]. Najvažniji predstavnici hrvatske književnosti u razdoblju [[1914.]] do [[1929.]] godine su [[Ivo Andrić]] i [[Antun Branko Šimić]]. Najvažniji književnik [[20. stoljeće|20. stoljeća]] je [[Miroslav Krleža]]. Predstavnici nove generacije su [[Tin Ujević]], [[Dobriša Cesarić]], [[Dragutin Tadijanović]], [[Ivan Goran Kovačić]]. Najvažniji predstavnici druge moderne su književnici okupljeni oko časopisa [[Krug]] nazvani krugovaši poput [[Slobodan Novak|Slobodana Novaka]], [[Josip Pupačić|Josipa Pupačića]], [[Vlatko Pavletić]] i [[Vlado Gotovac|Vlade Gotovca]], a priklonili su im se i [[Jure Kaštelan]] i [[Vesna Parun]]. U [[Postmoderna|postmoderni]] djeluju [[Ivo Brešan]], [[Ivan Aralica]] i [[Pavao Pavličić]]. U anketi iz 2009. godine među građanima Hrvatske najpoznatijim hrvatskim pjesnikom proglašen je [[Tin Ujević]], a slijede [[Dobriša Cesarić]], [[Vesna Parun]], [[Dragutin Tadijanović]] i [[Antun Branko Šimić]].<ref>{{Citiranje weba |date=2018-01-13 |title=Po anketi najpoznatiji hrvatski pjesnik Tin Ujević - Internet Monitor |url=http://www.monitor.hr/clanci/po-anketi-najpoznatiji-hrvatski-pjesnik-tin-ujevic/20502/ |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=13. siječnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180113093444/http://www.monitor.hr/clanci/po-anketi-najpoznatiji-hrvatski-pjesnik-tin-ujevic/20502/ |url-status=dead}}</ref> === Znanost === {{Glavni|Znanost u Hrvatskoj}} [[Datoteka:Rudjer Boskovic.jpg|mini|desno|180px|[[Ruđer Bošković]], hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof]] Mnogo značajnih [[znanost|znanstvenika]] i izumitelja potječe iz Hrvatske. [[Slavoljub Eduard Penkala]] je izumitelj mehaničke olovke, a [[Nikola Tesla]] je izumio [[Električni generator|generator]] [[Izmjenična struja|izmjenične struje]], [[transformator]] i okretno [[magnetsko polje]]. Tesla je često nazivan ''čovjek koji je izumio dvadeseto stoljeće''. [[Faust Vrančić]] izumio je padobran, a [[Ivan Vukić|Ivana Lupis-Vukić]] izumitelj je torpeda. [[Ivan Vučetić]] izumitelj je [[Daktiloskopija|daktiloskopije]], sustava [[identifikacija|identifikacije]] pomoću otisaka [[prst]]iju. [[Antun Lučić (mineralog)|Antun Lučić]] je zaslužan za izum prve [[nafta|naftne bušotine]]. Najznačajniji znanstvenici su [[Ruđer Bošković]], [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]], [[Andrija Mohorovičić]] i [[Milutin Milanković]]. [[Ivan Lučić]] se naziva ocem hrvatske [[Historiografija|historiografije]], a ostali važni povjesničari su [[Juraj Rattkay]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Franjo Rački]], [[Tadija Smičiklas]], [[Vjekoslav Klaić]] i [[Ferdo Šišić]]. === Umjetnost === ==== Likovna umjetnost, kiparstvo i strip ==== Hrvatska je dala značajne kipare poput [[Juraj Dalmatinac|Jurja Dalmatinca]] i [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], slikare [[Vlaho Bukovac|Vlaha Bukovca]], [[Eugen Buktenica]], [[Mato Celestin Medović|Mata Celestina Medovića]], [[Ivan Generalić|Ivana Generalića]], [[Julije Klović|Julija Klovića]], [[Jozo Kljaković|Joze Kljakovića]], [[Krsto Hegedušić|Krste Hegedušića]], [[Ivan Rabuzin|Ivana Rabuzina]] i mnoge druge. ==== Filmska umjetnost ==== Prvi hrvatski [[dugometražni film|dugometražni]] [[igrani film]] je ''[[Lisinski (1944.)|Lisinski]]'' iz 1944. ==== Zagonetaštvo ==== [[Nikola Faller]] autor je prve hrvatske [[križaljka|križaljke]] (''unakrštaljke''), objavljene u ''Pariškoj modi'' [[1. ožujka]] [[1925.]]<ref>Nazansky, Boris: Prigodni žig i omotnica, ''[[Kvizorama]]'', br. 1568 (14. svibnja 2022.), god. XXXII, str. 16 </ref> [[Bjelovar]] je, uz Zagreb, najznačajniji za razvoj hrvatskoga zagonetaštva – otuda mu i naslov [[enigmopolis]]a – zahvaljujući djelatnosti [[Čvor (Bjelovar)|Zagonetačkoga društva »Čvor«]], koje je objavilo niz enigmatskih izdanja. == Sport == {{Glavni|Šport u Hrvatskoj}} [[Datoteka:Cilic WM17 (30) (36016692952).jpg|mini|lijevo|110px|[[Marin Čilić]], najtrofejniji hrvatski tenisač današnjice]] [[Datoteka:Blanka Vlašić.jpg|mini|lijevo|110px|[[Blanka Vlašić]], najbolja hrvatska atletičarka.]] [[Datoteka:Croatia WC2018 final.jpg|mini|Hrvatska reprezentacija uoči finala [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2018. u Rusiji]], najtrofejnija momčad u povijesti hrvatske nogometne reprezentacije.]] [[Datoteka:JanicaKostelic.jpg|mini|lijevo|110px|[[Janica Kostelić]], najpoznatija hrvatska skijašica.]] Hrvatska ima mnoge vrhunske [[:Kategorija:Hrvatski športaši|športaše]]. Daleko najpopularniji sport je [[nogomet]]. Posebno dobre rezultate i veliku popularnost imaju i drugi loptački športovi poput [[rukomet]]a, [[košarka|košarke]] i [[vaterpolo|vaterpola]]. Izrazito su popularni [[šah]] i [[bridž]]. Hrvatski je sport doživio prvi pravi odjek u svijetu kada je [[hrvatska nogometna reprezentacija]] osvojila broncu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] Najveći uspjeh hrvatskog nogometa postigla je druga ''zlatna generacija'' osvajanjem [[srebro|srebrne]] medalje na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018.]] [[Luka Modrić]] osvojio je [[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima|Zlatnu loptu]] kao najbolji igrač. Već na idućem [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022.]] hrvatska reprezentacija osvojila je brončanu medalju. [[NK Dinamo]] je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki europski trofej, [[Kup velesajamskih gradova]] [[1967.]] godine, preteču [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] i [[UEFA Europska liga|Europske lige]]. Drugi najpopularniji nogometni klub je [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] koji je od hrvatskih klubova najuspješniji u najelitnijim nogometnom natjecanju ligi prvaka gdje je došao do 1/4 finala. [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] je dvostruki olimpijski pobjednik u [[Rukomet na OI 1996.|Atalanti]] i [[Rukomet na OI 2004.|Ateni]]. ''Kauboji'' su bili [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Portugal 2003.|svjetski prvaci]] [[2003.]] godine, a osvojili su i tri svjetska srebra na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Island 1995.|Islandu]], [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Tunis 2005.|Tunisu]] i [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009.|Hrvatskoj]]. Tome valja pridodati europsko [[Europsko prvenstvo u rukometu – Norveška 2008.|srebro]] i [[Europsko prvenstvo u rukometu – Portugal 1994.|broncu]]. [[Ivano Balić]] je smatran najboljim rukometašem svoje generacije. [[RK Croatia Osiguranje Zagreb|RK Zagreb]] je dvostruki, a [[Rukometni klub Bjelovar|Bjelovar]] jednostruki prvak Europe. [[Hrvatska košarkaška reprezentacija]] je igrala finale sa [[Košarkaška reprezentacija SAD-a|Sjedinjenim Državama]] čija je reprezentacija nazvana [[Dream team]] na [[Košarka na OI 1992.|olimpijskim igrama]] u [[Barcelona|Barceloni]]. [[Dražen Petrović]] se smatra najvećim europskim košarkašem svih vremena koji je [[Europa|Europljanima]] otvorio put u [[National Basketball Association|NBA]]. Ostali veliki košarkaši su [[Krešimir Ćosić]], [[Toni Kukoč]], [[Dino Rađa]] i trener [[Mirko Novosel]] član [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkaške Kuće slavnih]]. Hrvatski klubovi su bili pet puta [[Euroliga|prvaci Europe]], [[KK Split|Split]] tri puta, a [[KK Cibona|Cibona]] dva puta. Cibona je dva puta bila pobjednik [[Kup Raymonda Saporte|Kupa pobjednika kupova]]. Split je dva puta osvojio [[Kup Radivoja Koraća]], a Cibona jedan. Treći popularni klub je [[KK Zadar]]. [[Zadar]] je naziva gradom košarke zbog popularnosti športa u tom gradu i fanatičnošću [[KK Zadar|navijača]]. [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija]] je trenutačni [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007.|svjetski prvak]]. ''Barakude'' su uz to osvojile i [[Vaterpolo na OI 1996.|olimpijsku broncu]] te dva [[Europska vaterpolska prvenstva|europska srebra]]. [[HAVK Mladost (vaterpolo)|Mladost]] je sedmerostruki [[Euroliga (vaterpolo)|europski prvak]] te je od [[Europska plivačka federacija|LEN]]-a proglašena ''Najboljim klubom dvadesetog stoljeća''. Trofej europskog prvaka osvojila su još tri hrvatska kluba: triput [[Vaterpolski klub Jug|Jug]] iz Dubrovnika te dvaput [[Vaterpolski klub Jadran|Jadran]] odnosno jedanput [[POŠK]] iz Splita. Sandra Perković je peterostruka Europska prvakinja u bacanju diska, ali je i dvostruka olimpijska prvakinja, dvostruka svjetska prvakinja u bacanju diska i Sandra je čak šest puta osvojila naslov Dijamantne lige. Hrvatska teniska reprezentacija je bila pobjednik [[Davisov kup|Davisova kupa]] [[2005.]] godine. [[Goran Ivanišević]] je osvojio [[Wimbledon]] [[2001.]] godine. Ostali poznati tenisači su [[Ivan Ljubičić]], [[Mario Ančić]] i [[Iva Majoli]]. [[Alpsko skijanje|Skijašica]] [[Janica Kostelić]] je najbolja hrvatska športašica. Jedina je skijašica koja je osvojila četiri zlatne [[Zimske olimpijske igre|olimpijske medalje]] ukupno i tri zlatne medalje na jednoj Olimpijadi. Ukupno je s četiri zlata i dva srebra najuspješnija skijašica u povijesti Olimpijade. Trostruka je pobjednica [[Svjetski skijaški kup|Svjetskog skijaškog kupa]] te osvajačica pet svjetskih zlatnih medalja. [[Ivica Kostelić]] postigao je zapažene rezultate. [[Skok u vis|Visašica]] [[Blanka Vlašić]] bila je najbolja hrvatska [[Atletika|atletičarka]] i [[Svjetska prvenstva u atletici|svjetska prvakinja]]. Najbolji plivači su [[Duje Draganja]], [[Sanja Jovanović]] i [[Đurđica Bjedov]]. [[Željko Mavrović]] i [[Mate Parlov]] najbolji su [[boks]]ači. [[Branko Cikatić]] i [[Mirko Filipović]] su najpoznatiji borci u [[Mješovite borilačke vještine|mješovitim borilačkim vještinama]]. [[Tamara Boroš]] je najbolja [[Stolni tenis|stolnotenisačica]]. [[Ognjen Cvitan]] osvojio je [[svjetsko juniorsko prvenstvo u šahu]] u [[Meksiko|Meksiku]] [[1981.]] Hrvatski [[velemajstor]]i [[Zdenko Kožul]] i [[Ivan Šarić (šahist)|Ivan Šarić]] postali su prvacima Europe redom [[2006.]] i [[2018.]] godine. Šarić je osvojio i europsku broncu [[2022.]] Najviši rejting Šarić je postigao u lipnju [[2024.]] kada je bio 37. s 2690 Elo bodova.<ref>[https://ratings.fide.com/profile/14508150/top Saric, Ivan]</ref> To je ujedno i najviši rejting nekog hrvatskog šahista ikad. Hrvatska je bila organizatorom [[11. Europsko pojedinačno prvenstvo u šahu za muškarce i žene|11. Europskog prvenstva u šahu 2010.]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] ostvarila je najveće uspjehe u povijesti hrvatskog sporta; osvojila je brončane ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]]) i srebrnu medalju ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]]) na svjetskim prvenstvima. == Državni simboli == [[Datoteka:St_Marks_Church_Zagreb.jpg|mini|<div style="text-align: center;">Crkva sv. Marka na zagrebačkom Gornjem Gradu, koja služi kao crkva Hrvatskog sabora, ima na krovištu izrađenom 1876. – 1882. god. povijesne hrvatske grbove.</div>]] Grbovi u današnjem smislu javljaju se u Europi počev od kraja 12. stoljeća. Iz toga doba potječe i najstariji zabilježeni '''hrvatski grb''': onaj koji sadrži motiv polumjeseca i zvijezde. Taj je grb sačuvan na srebrnjaku [[Hrvatski herceg|hrvatskog hercega]] Andrije (kasnije ugarsko-hrvatskog kralja [[Andrija II.|Andrije II]].) s kraja 12. stoljeća, koji se na samome novčiću titulira s "''dux Croatiae''".<ref>[https://www.hgzd.hr/wp-content/uploads/2019/10/GiZ-01-web1.pdf "Kako je nastao grb Republike Hrvatske"], Nikša Stančić, u "Grb i Zastava", Glasnik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, Broj 1, Godina I., 2007., str. 4–6.</ref> Grb s polumjesecom i zvijezdom (kojega u 19. stoljeću predvodnik [[Ilirski pokret|ilirskog pokreta]] Ljudevit Gaj prema poljskom uzoru naziva "[[Leljiva (grb)|leljiva]]") koristi se od 1584. godine kod [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Zavoda sv. Jeronima]] u Rimu, a 1590. godine je iskorišten i za (tada obnovljenu) nadgrobnu ploču bosanske kraljice [[Katarina Kosača-Kotromanić|Katarine Kotromanić Kosača]], i općenito za označavanje zemalja u kojima se govori "ilirski" i koje stoga valja smatrati "ilirskim" (prema jednoj presudi sudišta [[Rimska rota|Svete Rote]] iz 1655. god., to bi bile Dalmacija, Hrvatska, Bosna i Slavonija).<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/426050 "Sveti Jeronim u heraldičkoj simbolici"], Mate Božić, Kroatologija: časopis za hrvatsku kulturu Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Vol. 13 No. 3, 2022.</ref> U 14. stoljeću i do kraja 15. stoljeća kao simbol političkog identiteta Hrvatske koristi se grb s tri okrunjene lavlje (heraldičkom terminologijom: leopardove) glave, koji se kao simbol Hrvatske i Dalmacije nalazi i na grbovniku kralja [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovika I. Anžuvinca]] napravljenom između 1370. i 1382. godine. [[Vladislav II. Jagelović]] 1496. godine dodjeljuje Slavoniji (tj. području sjeverno od planine [[Petrova gora|Gvozda]], koja obuhvaća kako današnju Slavoniju, tako i današnju središnju Hrvatsku) grb s prikazom kune u trku na crvenom polju, između dvije srebrne grede na plavom štitu. Iz toga vremena potječe i crveno-srebrni šahirani štit: njega za Hrvatsku koristi oko 1495. car [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan I. Habsburški]] (koji nije vladao hrvatskim zemljama), a koristi ga se i na pečatu Kraljevine Hrvatske na [[Cetingradska povelja|Cetingradskoj povelji]] iz 1527. godine kojom se potvrđuje izbor [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I. Habsburškog]] za kralja Hrvatske. Od kraja 16. stoljeća se sve više koriste složeni grbovi koji uključuju hrvatsku "šahovnicu", slavonski grb s kunom u trku i stari grb s tri okrunjene lavlje glave (koji se sada koristio kao simbol Dalmacije); time se simbolizirala jedinstvenost hrvatskih zemalja koje su u velikoj mjeri zauzete [[Osmansko Carstvo|osmanskim]] osvajanjima, ili barem težnja da se ona (ponovo) ostvari. [[Dubrovačka Republika]] kao simbol koristi (predheraldički) prikaz [[Sveti Vlaho i Dubrovnik|Svetog Vlahe]], a kao heraldički grb Dubrovačke Republike se ustalio grb [[Anžuvinci|Anžuvinaca]] - koji su u davno doba kraljevali Hrvatskom i Ugarskom - s crvenim i srebrnim gredama; u drugoj polovici 18. stoljeća srebrnu boju greda postupno zamjenjuje plava. U [[Istra|Istri]] se kao neheraldički simbol od 17. stoljeća ustali simbol koze.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/273376 Goran Korov, prikaz knjige "Povijest hrvatskoga grba: Hrvatski grb u mijenama hrvatske povijesti od 14. do početka 21. stoljeća]", Zagreb: Školska knjiga, 2011., 316 str., u "Pro Tempore 10/11", 2016.</ref> Slijedeći stariju tradiciju zajedničkog korištenja povijesnih grbova, sve gore navedene elemente možemo vidjeti u suvremenom [[Grb Republike Hrvatske|službenom grbu Republike Hrvatske]], gdje se u kruni iznad hrvatske "šahovnice" nalaze drugi povijesni grbovi, kao simboli središnje Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Istre. Takav grb koji sadržava krunu s povijesnim grbovima hrvatskih zemalja sadržan je i na današnjoj službenoj [[Zastava Republike Hrvatske|zastavi Republike Hrvatske]], koja se koristi od listopada 1991. [[Datoteka:Flag_of_Croatia_(Josip_Jelačić).JPG|mini|<div style="text-align: center;">Hrvatska nacionalna trobojnica uspostavljena je uzorkom banske zastave [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] iz 1848. godine</div>]] Na kamenom namještaju u starohrvatskim crkvama je uglavnom korišteno ukrašavanje pleternim ornamentom,<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/134832 "Starohrvatska sakralna umjetnost"], Josip Ante Soldo, "Crkva u svijetu", Vol. 11 No. 3, 1976.</ref> pa se '''pleter''' i danas često koristi kao simbol asociran s Hrvatskom. U staro doba su kraljevi i velikaši imali zastave, tako i hrvatski banovi: zastave korištene pred vojskama i na državnim zgradama bi se mijenjale kako bi se mijenjali velikaši koji bi im bili na čelu. Od početka 17. stoljeća se počela u Nizozemskoj koristiti državna zastava ("''Statenvlag''") u formi trobojnice, a u Engleskoj i Škotskoj (te Velikoj Britaniji, kao njihovoj personalnoj uniji) se koriste zastave s križem. Nakon što se zastave koriste uglavnom za označavanje nacionalne pripadnosti brodova, tijekom 19. stoljeća zemlje prihvaćaju nacionalne zastave ([[Austrijsko Carstvo|Austrijsko carstvo 1804.]], Švedska 1818., Portugal 1834., Švicarska 1848., Rusko carstvo 1858. godine). '''Hrvatska nacionalna zastava''' je uspostavljena prema uzorku banske zastave Josipa Jelačića iz 1848. godine, a predstavlja trobojnicu s crvenom, bijelom i plavom prugom na kojemu je u sredini grb. Za vrijeme bana Jelačića bili su to grbovi Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, a kasnije se koristila samo hrvatska šahovnica - nekad s prvim bijelim, a ponekad s prvim crvenim poljem. 1852. godine je bila Austrija zabranila koristiti hrvatsku trobojnicu (ostalo je dozvoljenim koristiti zemaljske dvobojke: za Hrvatsku crveno-bijela, za Slavoniju plavo-bijela i za Dalmaciju žuto-plava); da bi potom od vremena [[Austro-ugarska nagodba|Austro-Ugarske]] [[Austro-ugarska nagodba|nagodbe]] i [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-Ugarske nagodbe]] [[Hrvatsko-ugarska nagodba|iz 1868]]. godine bilo propisano da se službeno koristi trobojnica Trojedne Kraljevine s grbovima triju kraljevina nadsvođenim [[Kruna sv. Stjepana|krunom Sv. Stjepana]].<ref>[https://www.matica.hr/vijenac/460/kamo-su-nestali-hrvatski-stjegovi-288/ "Kamo su nestali hrvatski stjegovi?"], Vedran Obućina, "Vijenac Matice hrvatske" 46, 20. listopada 2011. Pristupljeno 3. kolovoza 2025.</ref> Od 2025. godine, obilježava se 5. lipnja svake godine kao Dan hrvatske zastave, u spomen ustoličenja Josipa Jelačića za bana Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 5. lipnja 1848. godine.<ref>[https://vlada.gov.hr/vijesti/hrvatski-sabor-jednoglasno-proglasio-5-lipnja-danom-hrvatske-zastave/44576?lang=hr "Hrvatski sabor jednoglasno proglasio 5. lipnja Danom hrvatske zastave"], službene stranice Vlade Republike Hrvatske, 6. lipnja 2025. Pristupljeno 2. kolovoza 2025.</ref> Prema riječima preporodnog pjesnika Antuna Mihanovića iz 1835., nastaje krajem 1840.-ih godina popijevka [[Lijepa naša domovino|Lijepa naša domovina]] čija se skladba pripisuje amaterskom skladatelju [[Josip Runjanin|Josipu Runjaninu]]. U zadnjem desetljeću 19. stoljeća koristi ju se kao '''hrvatsku''' [[Državna himna|'''nacionalnu himnu''']]. Makar nije donesen zakon kojim bi se nju službeno označilo državnim himnom, uobičajilo se ''Lijepu našu'' izvoditi u svečanim prilikama odmah nakon državne himne (u to vrijeme, [[Gott erhalte Franz den Kaiser|Carevke]]). Sam je Hrvatski sabor zapjevao baš ''Lijepu našu'' kada je 29. listopada 1918. godine proglasio neovisnost o Austriji i Ugarskoj. Pjesma je pjevana kao de ''facto'' hrvatska himna; naposljetku je ustavnim amandmanom od 29. veljače 1972. godine službeno proglašena himnom Socijalističke Republike Hrvatske.<ref>[https://heritagecroatia.com/riznica/lijepa-nasa-domovina-kako-je-nastala-hrvatska-himna "Lijepa naša domovina - kako je nastala hrvatska himna"], Tanja Otmačić,"Heritage Croatia", 30. siječnja 2024. Pristupljeno 3. kolovoza 2025.</ref> == Državni blagdani == {| class=wikitable |+ Državni blagdani u Republici Hrvatskoj<ref>{{citiranje www |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_11_110_2212.html |naslov=Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj |izdavač=Narodne novine |nadnevak=2019-11-14 |preuzeto=2019-12-30}}</ref> ! Nadnevak !! Blagdan |- | [[1. siječnja]] || [[Nova godina]] |- | [[6. siječnja]] || [[Sveta tri kralja]] |- | ''40 dana od [[Pepelnica|Pepelnice]] izuzev nedjelja'' || [[Uskrs]] |- | ''dan nakon [[Uskrs]]a'' || [[Uskrsni ponedjeljak]] |- | [[1. svibnja]] || [[Praznik rada]] |- | ''60 dana nakon [[Uskrs]]a'' || [[Tijelovo]] |- | [[30. svibnja]] || [[Dan državnosti]] |- | [[22. lipnja]] || [[Dan antifašističke borbe]] |- | [[5. kolovoza]] || [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja]] |- | [[15. kolovoza]] || [[Velika Gospa]] |- | [[1. studenoga]] || [[Svi sveti]] |- | [[18. studenoga]] || [[Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje]] |- | [[25. prosinca]] || [[Božić]] |- | [[26. prosinca]] || [[Sveti Stjepan]] |} == Zanimljivosti == Hrvatski nacionalni cvijet je [[perunika]]. Na prijedlog [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]] 2000. godine na izložbi cvijeća Japan Flora promoviran je kao hrvatski nacionalni cvijet, glede činjenice da u Hrvatskoj raste dvanaest samoniklih vrsta perunike: [[hrvatska perunika]] (''Iris croatica''), [[patuljasta jadranska perunika]] (''Iris adriatica''), [[ilirska perunika]] (''Iris illyrica''), [[jadranska perunika]] (''Iris pseudopallida'') i druge.<ref>{{Citiranje weba |title=Iris - Perunika - Hrvatski nacionalni cvijet - Zanimljivosti |url=http://www.cvijet.info/zanimljivosti/iris___perunika___hrvatski_nacionalni_cvijet/145.aspx |access-date=2023-11-10 |website=www.cvijet.info |url-status=dead }}</ref> == Bilješke == {{Notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.hr/ Početna stranica HR domene] www.hr * [http://croatia.hr/ Hrvatska turistička zajednica] croatia.hr * [http://www.hr/katalog Hrvatski web-katalog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080730065736/http://www.hr/katalog |date=30. srpnja 2008. }} www.hr * [http://croatia.eu/ Hrvatska: zemlja i ljudi] [[LZMK]] * [[iarchive:porphyrogenitus-1967-dai/page/n5/mode/2up|"De administrando imperio" ("O upravljanju carstvom")]], [[Konstantin VII. Porfirogenet]] (913.-959.), grčki s prijevodom na engleski, Gyula Moravcsik i Romilly Jenkins (348 stranica), "Dumbarton Oaks Texts", Washingon 1967.,  v. osobito pogl. 29. "O Dalmaciji i susjednim zemljama", 30. "Povijest Dalmatinske provincije" i 31. " O Hrvatima i zemlji u kojoj oni danas obitavaju", str. 122-151 {{Portal}} {{Portal Europa}} === Ostali projekti === * [[Pregled:Hrvatska|Popis osnovnih hrvatskih tema]] {{WProjekti |commons = Hrvatska |commonshr = Hrvatska |commonscat = Croatia |commonscathr = Hrvatska |wikiatlas = Croatia |wikiatlashr = Hrvatske |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = Kategorija:Hrvatska |wječnik = Hrvatska |wikiknjige = |wikicitat = Hrvatska }} {{Portal Hrvatska}} {{Hrvatska}} {{Europa}} {{Frankofonija}} {{NATO}} {{Europska unija}} {{Hrvati}} [[Kategorija:Hrvatska| ]] [[Kategorija:Države članice Europske unije]] [[Kategorija:Države članice NATO-a]] hwlimf8p5d6w81bf7m2z05isnjmpw7g 0 54 7569841 7195298 2026-08-04T21:09:24Z Walter9 37319 7569841 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva/Ikona}} {{Monarh | ime = Petar Krešimir IV. | slika = [[Datoteka:Petar Kresimir IV.JPG|250px]] | opis = [[Spomenik Petru Krešimiru IV. u Šibeniku]]<br> <small>[[Marija Ujević-Galetović]]</small> | titula = [[Hrvatski kraljevi|kralj Hrvatske]] | vladavina = [[1058.]] – [[1074.]] | krunidba = | prethodnik = [[Stjepan I., kralj Hrvatske|Stjepan I.]] | nasljednik = [[Dmitar Zvonimir]] | regent = | titula1 = | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | nasljeđe = - | supruga = | supruge = | djeca = | puno ime = | postumno ime = | dinastija = [[Trpimirovići]] | vladarska himna = | otac = [[Stjepan I., kralj Hrvatske|Stjepan I.]] | majka = | datum rođenja = | mjesto rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | datum pokopa = | mjesto pokopa = [[crkva sv. Stjepana na Otoku]] | potpis = | vjera = [[katoličanstvo]] }} [[Datoteka:Odredba i potvrda kralja Petra Kresimira IV i pecat HDA 090609.jpg|mini|250px|[[Povelja kralja Petra Krešimira IV. (1071.)|Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije]] (8. srpnja 1071. U [[Biograd]]u). [[Hrvatski državni arhiv]]]] '''Petar Krešimir IV.'''{{Efn|Navodi se i kao: ''Chresimir'', ''Chressimir'', ''Crescimir'', ''Cresimir'', ''Cressimir'', ''Cresymir'', ''Chresimirus'', ''Cresimirus'', ''Cressimirus''}} bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[kralj]] iz vladarske dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]] koji je vladao od [[1058.]] do [[1074.]] godine. Nakon što je Hrvatsko kraljevstvo zbog međusobnih sukoba [[Stjepan Držislav|Držislavovih]] sinova znatno oslabilo, kralj [[Stjepan I., kralj Hrvatske|Stjepan I.]] započeo je s obnovom koju je uspješno dovršio njegov sin Petar Krešimir IV. Za vrijeme njegove vladavine prostor [[Crvena Hrvatska|Crvene Hrvatske]] ([[Paganija]], [[Travunija]], [[Zahumlje]]) ponovno je došao pod vrhovnu vlast hrvatske krune. Bio je prvi vladar za kojega je u suvremenim izvorima potvrđena titula ''kralja Hrvatske i Dalmacije''.{{sfn|LZMK1}}{{sfn|Katić|1943|p=38}} == Životopis == [[Datoteka:Croatia Kresimir IV. map.PNG |mini|250px|Zemljovid Hrvatske za Petra Krešimira IV.]] Nakon što je zauzeo Dalmaciju [[mletački dužd]] [[Petar II. Orseolo|Petar Orseolo]] odveo je [[Krešimir III.|Krešimirova]] sina [[Stjepan I., kralj Hrvatske|Stjepana]] sa sobom. Tamo je [[Stjepan I., kralj Hrvatske|Stjepan]] odrastao i oženio se s duždovom kćeri [[Hicela Orseolo|Hicelom]] te je kasnije postao kralj. Od njega i [[Hicela Orseolo|Hicele]] rodio se Petar Krešimir, koji nosi ime svoja dva djeda: dužda [[Petar II. Orseolo|Petra Orseola]] i [[Krešimir III.|Krešimira III.]]{{sfn|Katić|1943|p=39}} Početkom svoje vladavine bio je osumnjičen da je usmrtio svoga brata [[Gojslav II.|Gojslava]], zbog čega je papa [[Aleksandar II., papa|Aleksandar II.]] poslao svog poslanika [[Majnard]]a pred kojim je, zajedno s dvanaestoricom župana, dao zakletvu da nije kriv za bratovo ubojstvo.{{sfn|Ćošković|2013}} O tome svjedoči podatak u [[Korčulanski kodeks|Korčulanskom kodeksu]] iz [[12. stoljeće|12. stoljeće]]: <blockquote>„Aleksandar II. stolovao je 11 godina, 10 mjeseci, 13 dana. Ovaj je, ispravljajući revno, kao dobar pastir mnoge stvari u raznim stranama svijeta, čuo da je hrvatski vladar Krešimir na prijevaru dao ubiti brata Gojslava. Zato je poslao svog poslanika Majnarda, dakako, svetog i savjesnog muža, koji neka svojom oštroumnošću istraži ako je tako. On je došao i primio zadovoljštinu od njega (tj. Krešimira) koji se zakleo s dvanaestoricom svojih župana da nije umiješan u taj zločin. I sam se (vladar) pomiren (s crkvom) ponovo dočepao vlasti u onoj zemlji po svetom Petru apostolu.”</blockquote> [[Bizant]], koji je tada ratovao u [[Azija|Aziji]] s [[Seldžuci|Turcima-Seldžucima]], a u južnoj [[Italija|Italiji]] s [[Normani]]ma, ustupio je kralju Petru Krešimiru IV. [[Dalmacija|dalmatinske]] gradove i otoke.{{sfn|Šišić|2004|p=143}} Kako bi čvršće vezao dalmatinske gradove za svoju državu ostavio je samostalnost gradskim upravama i obvezao se zasebnim ispravama da će im poštovati slobodu i stara prava kako ih je prije zatekao. Pristao je na još neke druge obveze, kao što su: potvrda po kanonskim propisima izabranog biskupa, slobodno sudovanje i trgovanje. Gradovi su se pak obvezali kralju davati jednu trećinu od lučkih prihoda, ''danak mira'' i da će mu pomagati svojim brodovljem ako dođe do rata.{{sfn|Ćošković|2013}} Njegovo „Kraljevstvo Dalmacije i Hrvatske” (''Regnum Dalmatiae et Chroatiae'') nije bilo sami naslov već jedinstveno političko-upravno područje. Njegovo je Kraljevstvo Dalmacije i Hrvatske obuhvaćalo Hrvatsku, Dalmaciju, dalmatinske gradove i jadranske otoke. U darovnici za Maun navodi se kako se [[otok]] nalazi u „našemu dalmatinskome moru”.{{sfn|Ćošković|2013}} U svojoj darovnici za Diklo kod [[Zadar|Zadra]] [[1062.]] ili [[1067.]] godine, spominje kronike koje su sastavljane još za Mihajla Krešimira II. Te će se kronike kasnije prozvati „[[Gesta regum chroatorum]]”.{{sfn|LZMK2}} Uz njega je na primorju banovao Gojčo (1060. – 1069.), dok je između Save i Drave upravljao ban [[Dmitar Zvonimir|Zvonimir]].{{sfn|Šišić|2004|p=144}} Ne zna se puno o posljednjim godinama njegove vladavine. Vojno je potpomogao Georgiju Vojtehu, koji je [[1073.]] digao ustanak protiv [[Bizant]]a u skopskom području.{{sfn|Ćošković|2013}} Vjerojatno su ga zarobili [[Normani]] koji su [[1074.]] napali hrvatsko primorje i neuspješno opsjedali [[Rab]]. Kasnije su [[Normani]]ma nagodbom ustupljeni gradovi [[Split]], [[Trogir]], [[Zadar]], Biograd i [[Nin]].{{sfn|Ćošković|2013}} == Smrt i nasljedstvo == Za života je nastojao riješiti pitanje svojega nasljednika. Godine [[1066.]], odredio je svog sinovca [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepana]], za suvladara. koji bi mu nakon smrti trebao biti nasljednik. On nije trebao biti ni kralj ni ban, ali će zapovijedati i banovima ako nema kralja u zemlji.{{sfn|Klaić|1982|p=132}} Nakon smrti kralja Petra Krešimira pojavila su se tri kandidata za nasljednike; Stjepan, sinovac Krešimirov, ban [[Dmitar Zvonimir|Zvonimir]] i župan [[Slavac]]. Stjepanovih pristaša bilo je u dalmatinskim gradovima te među latinskim svećenstvom; [[Dmitar Zvonimir|Zvonimirove]] pristaše bili su njegovi mađarski rođaci, dok se [[Slavac|Slavcu]] priklonio najveći dio hrvatskoga naroda i pobornici narodnog jezika u liturgiji. Smatra se da je [[Slavac]] nakratko vladao, ali se protiv njega diglo latinsko svećenstvo te ga [[papa]] nije želio ga priznati. Njegovi su protivnici pozvali [[Normani|Normane]] iz južne Italije, koji su ga zarobili te mu je nestao svaki trag.{{sfn|Klaić|1982|p=137}} U međuvremenu [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepan]], sinovac Petra Krešimira, bijaše navodno teško bolestan{{sfn|Margetić|1996|p=15}} te se sklonio u [[samostan sv. Stjepana pod borovima|samostanu sv. Stjepana pod borovima]] u [[Split]]u. Jedini od kandidata je ostao ban [[Dmitar Zvonimir]] koji je [[1075.]] izabran kraljem Hrvatske i Dalmacije.{{sfn|Klaić|1982|p=138}}{{sfn|Šišić|2004|p=147}} Petar Krešimir IV. je pokopan u [[Crkva sv. Stjepana na Otoku|crkvi sv. Stjepana na Otoku]].{{sfn|Šišić|2004|p=146}} === Pridjev »veliki« === Neki povjesničari smatraju da se povijesni pridjevak „Veliki” koji se pojavljuje u ranijoj historiografskoj literaturi ne odnosi na Petra Krešimira, nego na [[Mihajlo Krešimir II.|Mihajla Krešimira II.]] te da ga je Petru Krešimiru zabunom izvorno dodijelio [[Franjo Rački]].{{sfn|Matijević-Sokol|Sokol|2010|p=421}} == Crkvena pitanja == U skladu s odlukama obnoviteljske rimske sinode ([[1059.]]), kojima je trebalo popraviti crkvenu stegu i zabraniti slavensko bogoslužje, krajem veljače ili početkom ožujka [[1060.]] papin legat Majnard je u [[Split]]u održao sabor. Zaključke sabora je [[1061.]] potvrdio [[papa]].{{sfn|Ćošković|2013}} Za vrijeme njegove vladavine [[benediktinci]] su imali najmanje 17 većih samostana. Utemeljio je [[Samostan sv. Ivana Evanđeliste u Biogradu|Muški benediktinski samostan sv. Ivana]] [[1059.]] godine kao svoju zadužbinu. Samostanu je dao kraljevske povlastice i darovao otok Žirje.{{sfn|Ćošković|2013}} Oslobodio je ženski benediktinski samostan sv. Tome u Biogradu svih obveza prema svjetovnim vlastima te im je darova zemljište Rasohaticu (pokraj Biograda) te posjed u Sidragi. Samostanu sv. Krševana u Zadru darovao je [[1062.]] posjed Diklo; također im je [[1066.]] ili [[1067.]] potvrdio darovanje svoga pradjeda [[Krešimir II.|Krešimira II.]] Godine [[1069.]] darovao im je otok Maun.{{sfn|Ćošković|2013}} Godine [[1066.]] uzima pod svoju zaštitu i obdaruje povlasticama ženski samostan sv. Marije u Zadru te ga obdario zemljištima. Potvrdio je i osnivanje samostana sv. Petra u Supetarskoj Dragi na [[Rab]]u. Samostanu sv. Stjepana kraj [[Split]]a dao je mjesto za podizanje mlina na području [[Solin]]a.{{sfn|Ćošković|2013}} Godine [[1071.]] odredio je i potvrdio granice [[Rapska biskupija|Rapske biskupije]].{{sfn|Ćošković|2013}} == Počasti == * [[15. domobranska pukovnija HV]] „Petar Krešimir IV.” * Brigada HVO „Petar Krešimir IV.” Livno{{sfn|Marijan|2021|p=305}} * Raketna topovnjača u sastavu flote Hrvatske ratne mornarice – [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.]] * [[Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom]] * [[Spomenik Petru Krešimiru IV. u Šibeniku]], [[Marija Ujević-Galetović]], 2000. * Trg kralja Petra Krešimira IV. u Zagrebi i Velikoj Gorici.{{sfn|Grgin|2007|p=292}} * Ulica kralja Petra Krešimira IV. u Rijeci, Slavonskom Brodu, Karlovcu, Mostaru, Posušju, Čapljini i Širokom Brijegu.{{sfn|Grgin|2007|p=292}}{{sfn|Korać|Beus|2020|p=396}} * Obala kralja Petra Krešimira IV. u Zadru.{{sfn|Grgin|2007|p=292}} * Park kralja Petra Krešimira IV. u Osijeku.{{sfn|Grgin|2007|p=292}} <center> <gallery> Datoteka:Kralj Petar Krešimir IV. Danica, 1940.jpg|Petar Krešimir IV.<br><small>[[Danica (kalendar)|Danica]], 1940.</small> Datoteka:Hrvatski skolski muzej Petar Kresimir IV 300109.jpg|Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska, [[Josip Franjo Mücke]] Datoteka:PetarKrešimir4.jpg|Petar Krešimir IV., [[Kristian Kreković]] Datoteka:Kresimir's seal.jpg|Pečat Petra Krešimira IV. </gallery> </center> == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Literatura == === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Grgin |first=Borislav |author-link=Borislav Grgin |date=2007 |title=Primjer selektivnog pamćenja: hrvatski srednjovjekovni vladari u nazivlju ulica i trgova najvažnijih hrvatskih gradova |url=https://hrcak.srce.hr/en/file/26715 |journal=Povijesni prilozi |location=Zagreb |publisher=Hrvatski institut za povijest |volume=26 |number=32 |pages=283–294}} * {{cite journal |last1=Korać |first1=Dijana |last2=Beus |first2=Marina |date=2020 |title=Komemoriranje srednjovjekovnih hrvatskih vladara u hodonimima Hercegovine |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/354413 |journal=Hercegovina |location=Mostar |publisher=Sveučilište u Mostaru - Filozofski fakultet |number=6 |pages=383–399}} * {{cite journal |last=Ćošković |first=Pejo |author-link=Pejo Ćošković |date=2013 |title= Krešimir IV. |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/kresimir-iv |journal= |location=Zagreb |publisher=[[Hrvatski biografski leksikon]]}} * {{cite journal |last=Marijan |first=Davor |author-link=Davor Marijan |date=2021 |title=Borbe za Livno u travnju 1992. godine - prilog istraživanju |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/381396 |journal=Hercegovina |location=Mostar |publisher=Sveučilište u Mostaru - Filozofski fakultet |number=7 |pages=275–308}} * {{cite journal |last=Margetić |first=Lujo |author-link=Lujo Margetić |date=1996 |title=Regnum Croatiae et Dalmatiae u doba Stjepana II. |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76963 |journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |location=Zagreb |publisher=Sveučilište u Zagrebu - Filozofski fakultet |volume=29 |number=1 |pages=11–20}} *{{cite journal |last1=Matijević-Sokol |first1=Mirjana |last2=Sokol |first2=Vladimir |date=2010 |title=Quedam Helena regina... |url=https://hrcak.srce.hr/74588 |journal=Vjesnik |location=Zagreb |publisher=Arheološki muzej u Zagrebu |volume=43 |number=1 }} {{refend}} === Knjige === {{refbegin}} * {{cite book |last=Katić |first=Lovre |author-link=Lovre Katić |date=1943 |title=Tri najveća hrvatska kralja |location=Zagreb |publisher=Hrvatsko književno družtvo sv. Jeronima}} * {{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |author-link=Ferdo Šišić |date=2004 |title=Povijest Hrvata: Pregled povijesti hrvatskoga naroda |location=Split |publisher=Marjan tisak}} * {{cite book |last=Klaić |first=Vjekoslav |author-link=Vjekoslav Klaić |date=1982 |title=Povijest Hrvata. Knjiga prva |location=Zagreb |publisher=Nakladni zavod Matice hrvatske}} {{refend}} === Mrežna sjedišta === {{refbegin}} * {{Citiranje weba |naslov=Petar Krešimir IV. |url=https://enciklopedija.hr/clanak/47856 |izdavač=Hrvatska enciklopedija LZMK |preuzeto=19. prosinca 2024. |ref={{harvid|LZMK1}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Gesta regum Chroatorum |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/gesta-regum-chroatorum |izdavač=Hrvatska enciklopedija LZMK |preuzeto=19. prosinca 2024. |ref={{harvid|LZMK2}}}} {{refend}} == Vanjske poveznice == ;Ostali projekti {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Peter Krešimir IV of Croatia |commonscathr = Petar Krešimir IV. |wikizvor = Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Petar Krešimir |wikicitat = }} {{ WProjekti |wikizvor = Povelja kralja Petra Krešimira IV. o imunitetu samostana sv. Ivana (1060.) }} {{ WProjekti |wikizvor = Darovnica kralja Petra Krešimira IV. samostanu sv. Krševana za posjed Diklo (1066./67.) }} {{ WProjekti |wikizvor = Povelja kralja Petra Krešimira IV. samostanu sv. Marije u Zadru (1066.) }} {{ WProjekti |wikizvor = Darovnica kralja Petra Krešimira IV. samostanu sv. Krševina u Zadru za otok Maun (1069.) }} {{ WProjekti |wikizvor = Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije }} {{s-start}} {{s-reg}} {{s-bef|before=[[Stjepan I., kralj Hrvatske|Stjepan I.]]}} {{s-ttl|title=[[Hrvatski vladari|hrvatski kralj]]|years=[[1058.]] – [[1074.]]}} {{s-aft|after={{nowrap|[[Dmitar Zvonimir]]}}}} {{s-end}} {{Hrvatski kraljevi}} [[Kategorija:Petar Krešimir IV.| ]] 9sfqrtpncmy0fciw783kc5m1osfb7js 0 56 7569772 7309627 2026-08-04T17:52:25Z Walter9 37319 7569772 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva/Ikona}} {{Monarh | ime = Stjepan II. | slika = [[Slika:Smrt Stjepana II.jpg|300px]] | opis = Smrt kralja Stjepana II., [[Josip Franjo Mücke]] (1868.) | titula = [[Hrvatski kraljevi|kralj Hrvatske i Dalmacije]] | vladavina = [[1089.]] – [[1090.]] ili [[1091.]] | krunidba = | prethodnik = [[Dmitar Zvonimir]] | nasljednik = [[Petar Snačić]] | regent = | titula1 = | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavina2 = | krunidba2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | regent2 = | nasljeđe = - | supruga = | supruge = | djeca = | puno ime = | postumno ime = | dinastija = [[Trpimirovići]] | vladarska himna = | otac = [[Gojslav II.]] | majka = | datum rođenja = | mjesto rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | datum pokopa = | mjesto pokopa = | potpis = | zanimanje = | vjera = [[kršćanstvo]] }} '''Stjepan II.''' bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[kralj]] iz vladarske dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]] koji je vladao od [[1089.]] do [[1090.]] ili [[1091.]]{{sfn|Proleksis enciklopedija}} == Životopis == [[Datoteka:Darovnica Stjepana II., 1089.jpg|mini|240px|[[Povelja kralja Stjepana II. samostanu sv. Benedikta u Splitu (1089.)|Povelja kojom kralj Stjepan II. potvrđuje darovnicu svog prethodnika Dmitra Zvonimira samostanu sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lužanima]], [[1089.]] godine]] Sin je [[Gojslav II.|Gojslava II.]], mlađeg brata [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] [[Petar Krešimir IV.]] je za života nastojao riješiti pitanje svojega nasljednika. Godine [[1066.]], odredio je svog sinovca Stjepana, za suvladara (''hercega''). koji bi mu nakon smrti trebao biti nasljednik. On nije trebao biti ni kralj ni ban, ali će zapovijedati i banovima ako nema kralja u zemlji.{{sfn|Klaić|1982|p=132}}{{sfn|Klaić|1982|p=145}} Godine [[1066.]] Stjepan se spominje kao ''dux'' (knez, vojvoda, herceg) u darovnici njegova strica kralja [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] Nakon smrti kralja Petra Krešimira pojavila su se tri kandidata za nasljednike; Stjepan, sinovac Krešimirov, ban [[Dmitar Zvonimir|Zvonimir]] i župan [[Slavac]]. Stjepanovih pristaša bilo je u dalmatinskim gradovima te među latinskim svećenstvom; [[Dmitar Zvonimir|Zvonimirove]] pristaše bili su njegovi mađarski rođaci, dok se [[Slavac|Slavcu]] priklonio najveći dio hrvatskoga naroda i pobornici narodnog jezika u liturgiji. Smatra se da je [[Slavac]] nakratko vladao, ali se protiv njega diglo latinsko svećenstvo te ga [[papa]] nije želio ga priznati. Njegovi su protivnici pozvali [[Normani|Normane]] iz južne Italije, koji su ga zarobili te mu je nestao svaki trag.{{sfn|Klaić|1982|p=137}} U međuvremenu Stjepan, sinovac Petra Krešimira, bijaše navodno teško bolestan{{sfn|Margetić|1996|p=15}} te se sklonio u [[samostan sv. Stjepana pod borovima|samostanu sv. Stjepana pod borovima]] u [[Split]]u. Jedini od kandidata je ostao ban [[Dmitar Zvonimir]] koji je [[1075.]] izabran kraljem Hrvatske i Dalmacije.{{sfn|Klaić|1982|p=138}}{{sfn|Šišić|2004|p=147}} Godine [[1078.]] daje darovnicu kojom je obdario samostan sv. Stjepana u nazočnosti kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]], kraljice Jelene Lijepe i kraljevića Radovana. U kojoj navodi: <blockquote>Ja Stjepan, nekad svijetli herceg Hrvata, shrvan teškom bolešću dozvah k sebi časne svećenike hrvatskoga kraljevstva da mi nađu lijeka za moje grijehe. Po njihovu savjetu pobrinuh se, te se dadoh prenijeti u samostan sv. Stjepana. Tu se odrekoh svih svojih časti i odabrah grobnicu, preporučivši se opatu samostana da me spominje u svojim molitvama.{{sfn|Klaić|1982|pp=145-146}}</blockquote> Kako je sin [[Dmitar Zvonimir|Zvonimirov]], [[Radovan (hrvatski prijestolonasljednik)|Radovan]], umro još za njegova života, kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] naslijedio je [[1089.]] godine Stjepan II., posljednji [[Trpimirović]].{{sfn|Klaić|1982|p=145}} Narod ga je tada doslovno izvukao iz samostana, te svečano okrunio za kralja.{{sfn|Knezović|1937|p=92}} Postoje 4 isprave, odnosno zabilješke koje spominju njegovo ime. Bio je Prisutan na sudištu koje je splitski nadbiskup [[Lovro Dalmatinac|Lovro]] vodio prilikom spora između Neze Madijeve i njezine nećakinje opatice [[Čika|Čike]].{{sfn|Margetić|1996|p=12}} Stjepan II. nazivao se kao i većina svojih prethodnika „Božjom milošću kralj Hrvata i Dalmatinaca”. Oko njega se okupilo visoko svećenstvo i velika većina hrvatskih velikaša i plemića, što dokazuje da je gotovo cijela hrvatska država bila u njegovoj vlasti.{{sfn|Klaić|1982|p=146}} Kralj Stjepan II. vladao je manje od dvije godine tijekom kojih vanjskopolitički protivnici nisu stvarali probleme očekujući [[smrt]] staroga kralja bez djece. Plemstvo je vjerojatno i očekivalo da Stjepan za života imenuje nasljednika, što se nije dogodilo. Kako pitanje svoga nasljednika nije riješio tijekom života, nakon njegove smrti započeo je [[Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105.|rat za hrvatsku krunu]]. Zvonimirova udovica [[Jelena Lijepa]], koja se smatrala jedinom zakonitom baštinicom hrvatskog prijestolja, pozvala je svoga brata, [[Dodatak:Popis mađarskih vladara|ugarskog kralja]] [[Ladislav I. Sveti|Ladislava I.]] (1077. – 1095.) da vojno zauzme hrvatsku i proglasi se kraljem. Hrvatska je strana na prijestolje podigla bana [[Petar Snačić|Petra Snačića]].{{sfn|Klaić|1982|p=147}} == Izvori == {{izvori}} ==Literatura == === Knjige === {{refbegin}} * {{cite book |last=Knezović |first=Oton |author-link=Oton Knezović |date=1937 |title=Hrvatska povijest od najstarijeg doba do godine 1918. |location=Zagreb |publisher=Jeronimska knjižnica}} * {{cite book |last=Klaić |first=Vjekoslav |author-link=Vjekoslav Klaić |date=1982 |title=Povijest Hrvata. Knjiga prva |location=Zagreb |publisher=Nakladni zavod Matice hrvatske}} * {{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |author-link=Ferdo Šišić |date=2004 |title=Povijest Hrvata: Pregled povijesti hrvatskoga naroda |location=Split |publisher=Marjan tisak}} {{refend}} === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Margetić |first=Lujo |author-link=Lujo Margetić |date=1996 |title=Regnum Croatiae et Dalmatiae u doba Stjepana II. |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76963 |journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |location=Zagreb |publisher=Sveučilište u Zagrebu - Filozofski fakultet |volume=29 |number=1 |pages=11–20}} {{refend}} === Mrežna sjedišta === {{refbegin}} * {{Citiranje weba |naslov=Stjepan II. |url=https://proleksis.lzmk.hr/45402/|izdavač=Proleksis enciklopedija|preuzeto=11. siječnja 2025. |ref={{harvid|Proleksis enciklopedija}}}} {{refend}} == Vanjske poveznice == === Ostali projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Stephen II of Croatia |commonscathr = Stjepan II. |wikizvor = Darovnica hercega Stjepana samostanu sv. Stjepana pod borovima (1078.) |wikicitat = }} {{ WProjekti |wikizvor = Potvrda kralja Stjepana II. samostanu sv. Benedikta u Splitu (1089.) }} {{s-start}} {{s-reg}} {{s-bef|before=[[Dmitar Zvonimir]]}} {{s-ttl|title=[[Hrvatski vladari|hrvatski kralj]]|years=[[1089.]] – [[1090.]] ili [[1091.]]}} {{s-aft|after=[[Petar Snačić]]}} {{s-end}} {{Hrvatski kraljevi}} [[Kategorija:Trpimirovići]] [[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]] [[Kategorija:Hrvatski vladari]] polzvjl76vr5qy934v5tf08ims256gh 0 4868 7569698 7435261 2026-08-04T15:35:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569698 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Gusle (časopis)|Gusle]], časopis koji je uređivao [[Vjekoslav Klaić]]}} [[Datoteka:Gusle Zelovo kod Sinja Jukić 260109.jpg|mini|400px|Gusle koje je izradio Marko Jukić u Zelovu kod [[Sinj]]a. U Muzeju grada Šibenika se nalaze od [[1947.]] godine]] [[Datoteka:Vrh gusli Zelovo kod Sinja 260109.jpg|mini|Vrat gusli je bogato izrezbaren, s plastično oblikovanim završetkom vrata u obliku jahača na konju. Gusle iz [[Zelovo|Zelova]] kod [[Sinj]]a.]] [[Datoteka:Gusle Dalmacija MGŠ 360109.jpg|mini|400 px|Gusle iz [[Dalmacija|Dalmacije]], nalaze se u [[Muzej grada Šibenika|Muzeju grada Šibenika]] od 1948. godine]] '''Gusle''' su narodno glazbalo južnog Balkana i susjedstva, s [[Dinaridi|dinarskog]] prostora, po naravi [[Glazbala sa žicama|kordofono glazbalo]] s jednom ili dvjema strunama i gudalom. == Podrijetlo == Podrijetlo gusala još nije pouzdano utvrđeno. Dvije teorije posebno se nameću: slavenska i ilirska. Slavenska teorija (kojoj se priklanja i najveći hrvatski muzikolog [[Franjo Kuhač]]) smatra da su Južni Slaveni tijekom seobe naroda donijeli gusle sa sobom na Balkan. Takvo vjerovanje se vidi u nekim umjetničkim djelima, primjerice [[Celestin Medović|Celestina Medovića]] na njegovom ''Dolasku Hrvata na Jadran''. Međutim, po ilirskoj teoriji gusle su ilirsko glazbalo kojeg Južni Slaveni primaju od Ilira. [[Zvuk]] se dobiva povlačenjem gudala preko nategnutih struna. Izrađuju se od javorovog, orahovog ili jasenovog [[drvo|drva]] i to iz cjepanice od jedne četvrtine stabla, koja se izdubi. Tako da su gusle zapravo izrađene iz samo jednog komada drveta. Svirač gusala naziva se [[guslar]] iako je stariji, izvorniji i nekad rasprostranjeniji naziv bio [[guslač]]. <!--- ovo mi ne zvuči enciklopedijski. Gusle su jedan od stožernih čimbenika hrvatske kulture i nacionalnog bića. One su izvorište životne radosti, vedrine, poštenih osjećaja i pjesništva. Uz njih se stoljećima rađalo, živjelo, pjevalo, guslilo, naposljetku i umiralo. Gusle su znak prkosa tuđincu, u većini slučajeva Turčinu, i njegovoj kulturi. Gusle su najviše obilježile 13 stoljeća hrvatske povijesti i slobodno se može reći da su očuvale hrvatski nacionalni identitet. ---> == Građa instrumenta == Dijelovi gusala: # '''varljača''' – zvučno tijelo – izdubljeno drvo preko kojega je nategnuta janjeća, zečja ili jareća koža na kojoj je na sredini napravljena perforacija radi zvučnosti glazbala. # '''držak''' se sastoji od «vrata» i «glave». «Glava» je sam vrh gusala i obično je vrlo bogato ukrašena, može biti izrezbaren lik [[čovjek]]a, [[konj]]a, [[kozorog]]a, [[ptica|ptice]] itd., dok je «vrat» dio za koji guslar drži gusle, dok drugom rukom gudalom prelazi preko nategnutih struna. # '''strune''' su napravljene od dlaka iz konjskog repa. # '''oputa''' – dio za koji je struna pričvršćena pri dnu gusala. # '''kočić''' – nalazi se između «glave» i «drška» i na njega se namata struna. # '''konj''' ili '''konjić''' – komadić drveta koji odvaja strunu od zvučnog dijela. Nalazi se između «opute» i perforacije, a može biti do «tri prsta» visine. # '''lučac''' – gudalo napravljeno od prirodno zakrivljene grane i strune od konjske dlake. ---- Tipovi gusala: # '''hercegovački tip''' - visoko postavljene žice # '''dubrovački tip''' - nisko postavljene i duže žice == Povijest instrumenta == [[Datoteka:Guslar v.jpg|mini|desno|300px|Slika [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]] na kojoj se vidi guslar.]] Naziv "gusle" dolazi od staroslavenske riječi "gosl" što znači "žica". Praslavenski je korijen ''*gǫdsli '' a u svezi je s riječju ''guditi'',<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fV5mXBA%3D&keyword=gusle Hrvatski jezični portal]</ref> ''gudalo'' i sl. Prva bilješka o guslama među Južnim Slavenima dolazi od Bizantinaca, iz prve polovice VII. stoljeća, kada su uhvaćena "''dva špijuna koja kod sebe nisu imali oružje, već samo drvena glazbala''". == Gusle po državama == === Gusle u Hrvatskoj === Gusle su u Hrvatskoj rasprostranjene u dinarskom kulturnom području, i to najviše u dalmatinskom i primorskom zaleđu (od zaleđa Dubrovnika, doline Neretve, po Dalmatinskoj Zagori, Ravnim kotarima, Hrvatskom Primorju, te Lici, Krbavi, Kordunu, sve do zaleđa Senja, a značajna mjesta su i otoci Korčula i Hvar), iako se danas tamo vrlo rijetko može čuti svirka na guslama, jer živućih guslača je vrlo malo, a na nekim područjima ih više i nema. Danas je najviše guslača u području Zagore i Like. Posebna zanimlivost i jedinstvena pojava na hrvatskom etničkom prostoru su bile gusle "s dvi strune" kod ličkih [[Bunjevci|Bunjevaca]]. Nažalost, tamo gdje je nekad guslaštvo (guslarstvo) bilo najviše razvijeno kao u srednjoj Dalmaciji (kako po vrsnoći svirke i ljepoti napjeva, tako i po ljepoti i tekstualnoj sadržajnosti samih pjesama- npr. [[Asanaginica]] iz Imotske krajine ili pak cijela pjesmarica "Razgovor ugodni naroda Slovinskog" od fra A. Kačića Miošića - prema mišljenju slovenskog etnomuzikologa [[Matija Murko|M. Murka]]), guslačka tradicija je sada na samom izumiranju i postoji opasnost da uskoro potpuno nestane. Jedan od poznatijih guslara u Hrvatskoj je [[Božo Domnjak Bojan]] (1844. – 1922.)<ref>{{Citiranje weba |url=http://baza.gskos.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=610000000199990&id=0911024020 |title=Folklorist Stjepan Grčić / Ivan Mimica |access-date=15. studenoga 2006. |archive-date=7. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190607071245/http://baza.gskos.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=610000000199990&id=0911024020 |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.mzos.hr/svibor/5/12/165/rad_e.htm Knjiga Ivana Mimice Stjepan Grčić the Folklorist] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060427042239/http://www.mzos.hr/svibor/5/12/165/rad_e.htm |date=27. travnja 2006. }})</ref> iz Potravlja u Cetinskoj krajini. Poznat je [[Mile Krajina]].<ref>[http://www.flickr.com/photos/15157633@N03/3740874739/in/photostream Flickr] Mile Krajina - kolaž</ref> Od ostalih koje valja navesti, to su: Marko Škopljanac, Dane Jurić, Vicencije Mrđen, Mile Brkić-Bekeljaš, Dragan Brzoja, Jure Bobić, Frano Budić, Slavko Milardović, Ivan Jonjić Ljoljić, Stipan Kujundžić, Ivan Smoljko, Tomislav Smoljko, Ante Mandarić, Dinko Maglić, Jozo Rudež, Jure Babić, Mate Đuzel, Predrag Bajić, Ivan Matišić, Ante Biočić, Stjepan Majić, Sveto Rebić, Ivica Radić, Mijo Čagalj, Ante Gudelj, Mario Blažić, Luka Abram, Ivan Marušić, Zoran Strujić, Zvonko Strižić, Jure Vuković, Jakov Vržina, Marko Kunac, Luka Bitunjac, fra [[Stipica Grgat]], Siniša Labrović, Duje Sablić, Mate Sablić, Miljenko Marasović, Petar Škaro, Petar Maroš, Oliver Rogošić, [[Mate Buljubašić]], Mirko Crljen, Marin Lukac i Mate Gudelj.<ref name="hrvatskiguslari.blogspot.com">[http://hrvatskiguslari.blogspot.com/ Udruga guslara i prijatelja Hrvatski guslar]</ref> '''Literatura''': Ivan Mimica, ''Epske pjesme Bože Domnjaka Bojana'' === Gusle u Bosni i Hercegovini === Guslarska se glazba osobito njeguje u Hercegovini, Tropolju i Rami. Najpoznatiji je [[Željko Šimić]], a poznati su [[Vlado Tolo]] (Vir kod Posušja) i [[Jerko Bakula]]. Ostali koje valja spomenuti su: Ivan Vidić, Ivan Šarac, Zoran Mijatović, Miljenko Musa, Zoran Marić Bazić, Zlatko Glavinić, Šimun Raič, Ivan Ivić, Drago Nikolić Mandin, Ivan Sabljo, Ivo Kapčević, Pero Rotim, Slavko Šarić, Jure Vidakušić, Marijo Glibo, Mijo Krajinović, Tomislav Barić, Ivan Barać, Nikola Marić, Damir Miloš, Jure Miloš, Mile Sesar, Miroslav Mikulić, Jozo Rudež, Ante Mucić, Josip Barbarić, Dario Petrović Ižić, Zdenko Petrović Ižić, Drago Luburić, Ivan Šitić Šaravanja, Jozo Kraljević, Ante Knezović, Željko Keža, Krešo Lauc, Stanko Lauc, Mate Paponja, Ante Grubišić, Marinko Grubišić Žaer, Mate Grubišić Tičarević, Tomislav Grubišić, Grubišić, Ljubo Penava, Blago Kovač, Tomislav Kovač Strukić, Ivan Čutura Božičić, Zvonko Miličević, Rajko Šarić, Danijel Zlomislić, Željko Zlomislić, Marijan Čamber Livajić, Stojan Damjanović, Veseljko Zeljko, Ante Grbeša, Bože Marić, Stanko Crnjac, Drago Ćavar, Vjekoslav Draškić, Mate Anić, Karlo Zovko, Gojko Salavarda, Petar Brekalo, Milan Mikulić, Stanko Mikulić Šašanović, Vlado Mikulić, Vlado Kutle, Pero Bevanda, Vlado Petric,Jure Babić, Bariša Mihaljević, Metodije Vidović, Ivan Antosović, Mate Musić, Milan Čuić, Mate Dilber, Frano Batarilo,Mile Baković, Branko Galić, Ruža Jolić, Zdravko Jolić, Iko Mašić,Marko Batarilo, Pero Križanac, Mate Ivanda, Stjepan Gašpar, Zoran Kelava, Ivan Križić, Branko Jurčević, Jure Milić, Vlado Ančić, Mate Gudelj, Jozo Ivančić, Bogdan Kovačević, Milan Matić, Ivan Perković, Jozo Radoš, Marko Čolak, Slaven Bunoza, Marko Primorac, Josip Begić, Hrvoje Grubišić, Zvonimir Grubišić, Ratimir Grubišić, Ante Tolo,<ref name="hrvatskiguslari.blogspot.com"/> [[Ivan Soldo]] i dr. ===Gusle u Crnoj Gori === [[Datoteka:Gusle na Cetinju.jpg|mini|Gusle u ''Etnografskom muzeju Crne Gore'' na [[Cetinje|Cetinju]]]] Gusle su i crnogorsko nacionalno glazbalo. Uz njih su pjevane epske pjesme. Neki poznati crnogorski i srpski guslari su: Branko Perović, Milorad Vujović, Savo Kontić, Boško Vujačić, Vojo Radusinović, Milivoje Nikčević, Božidar Đukić, Dušan Dobričanin, Slavko Lazarević, Draško Magdalenić, Slavko Aleksić, Milomir Miljanić, Đorđije Koprivica, Đuro Krsmanović, Stojan Šipčić, Vojislav Stanišić, Luka Karadžić, Slavko Jeknić, Saša Laketić, Draško Malidžan, Božidar Krsmanović, Blažo Caušević, Milutin Cupara, Milan Filipović, Bogdan Zimonjić, Vukota Govedarica, Neđeljko Crnjak, Stevan MIšo Popović, Dragan Malidžan, Kosta Plakalović, Vuko Drinčić, Jovan Čepić, Milan Todorović, Mileta Zorić, Vlastimir Barać, Radovan Gezović, Miladin Pandurević, Zdravko Đikanović, Rade Baković, Žarko Popović, Dragiša Baćo Todorović, Milenko Ognjenović, Čedomir Nišavić, Svetozar Zeković, Dragutin Perović, Rajko Žižić, Radojica Bugarin, Ranko Mastilović, Vukojica Sandić, Momčilo Lutovac, Svetolik Lazović, Veselin Šećković, Petar Šišović, Labud Tomić, Milenko Đukić, Srđan Trifković, Slavko Goranović, Stefan Marković i drugi. === Gusle u Srbiji === Gusle su i srpsko nacionalno glazbalo. Uz njih su pjevane epske pjesme. Najpoznatiji pjevač u Srbiji je bio [[Filip Višnjić]]. == Gusle u drugim umjetnostima == [[Datoteka:Dolazak Hrvata Celestin Medović.JPG|mini|desno|300px|[[Celestin Medović]]: Dolazak Hrvata. Vidi lik na dnu slike koji na leđima nosi gusle.]] <!-- uklopiti: preko turaka donesene iz azije pa se sviraju na balkanu i bliskom istoku. najčešće prate epske narodne pjesme. --> == Bibliografija == *[[Koraljka Kos]]: Das Volksinstrument “gusle” in der bildenden Kunst des 19. Jahrhundert. Zum Wandel eines ikonographischen Motivs, ''Glazba, ideje i društvo / Music, Ideas, and Society. Svečani zbornik za Ivana Supičića / Essays in Honour of Ivan Supičić'', ur. Stanislav Tuksar (Zagreb: Hrvatsko Muzikološko Društvo, 1993), 113-124. *[[Koraljka Kos]]: Representations of the Gusle in Nineteenth-Century Visual Arts, ''RIdIM/RCMI Newsletter'' XX/2 (New York, 1995), 13-18 *[[Jakša Primorac]], [[Joško Ćaleta]]: "Professionals". Croatian Gusle Players at the Turn of the Millennium Original: Balkan Epic. Song, History, Modernity (2006.) == Vidi == * [[guslar]] *[[ganga]] *[[ojkalica]] *[[diple]] *[[mih]] *[[trubajika]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *gusle u Hrvata *[https://web.archive.org/web/20111227034134/http://www.imota.net/html/gusle.html Gusle iz Imotske krajine] *[http://hrvatskiguslar.blogspot.com/ Hrvatski guslar] Glasilo časnih guslara hrvatske viteško-deseteračke republike (Imota Dinaroid) *Hrvatski guslari - Udruga guslara i prijatelja Hrvatski guslar [http://hrvatskiguslari.blogspot.com/ blog], [http://www.youtube.com/user/losusac?feature=mhee kanal na YouTubeu], [http://www.flickr.com/photos/15157633@N03/ Flickr],[http://www.facebook.com/group.php?gid=37080471529 Facebook] *[http://memory.loc.gov/ammem/afccchtml/0051.html Peter Boro performing Croatian music on the gusle and misnice, 1939] *[https://web.archive.org/web/20110614121510/http://www.mdc.hr/etno/hr/6-5-muzika/6-5muzika-1.htm Hrvatski etnografski muzej] *gusle u Crnogoraca *[https://web.archive.org/web/20041029102743/http://njegosev.narod.ru/emigrants/perun.htm Crnogorski guslar Petar Perunović] *[http://www.njegos.net/en/news/archives/200109/tnnnews20010916-01.html Pjesme sv. Petra Cetinjskog, izvodi ih guslar Rajo Vojinović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110806094108/http://www.njegos.net/en/news/archives/200109/tnnnews20010916-01.html |date=6. kolovoza 2011. }} [[Kategorija:Gudačka glazbala]] [[Kategorija:Tradicijska narodna glazbala]] g4ubm9wjpw29bosezboc9gmo2c061d7 0 6025 7569805 7385980 2026-08-04T20:06:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569805 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|listopad 2011.}} [[Datoteka:Hydroelectric dam hr.svg|mini|desno|300px|Shema hidroelektrane]] [[Datoteka:Sala de turbinas.jpg|mini|desno|300px|Niz turbina i generatora u hidroelektrani Los Nihuiles, Mendoza, [[Argentina]]]] '''Hidroelektrana''' je postrojenje za dobivanje [[Hidroelektrična energija|hidroelektrične energije]]. U hidroelektranama se [[potencijalna energija]] [[voda|vode]] pretvara u [[kinetička energija|kinetičku energiju]] njezina strujanja, potom u mehaničku [[energija|energiju]] vrtnje vratila turbine te konačno u [[električna energija|električnu energiju]] u [[Električni generator|električnom generatoru]]. Hidroelektranu u širem smislu čine i sve građevine i postrojenja koje služe za prikupljanje (akumuliranje), dovođenje i odvođenje vode ([[brana]], zahvati, dovodni i odvodni kanali, cjevovodi itd.), pretvorbu energije ([[Vodna turbina|vodne turbine]], generatori), [[Transformator|transformaciju]] i razvod električne energije (rasklopna postrojenja, dalekovodi) te za smještaj i upravljanje cijelim sustavom (strojarnica i sl). Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji električne energije iz [[Fosilna goriva|fosilnih]] i [[Nuklearna elektrana|nuklearnog goriva]], zato je [[hidroenergija]] najznačajniji [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivi izvor energije]]. U zadnjih trideset godina{{Pojasniti|otkad?}} proizvodnja u hidroelektranama je utrostručena, a njen udio povećan je za 50 %, za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama povećana za 100 puta, a udio oko 80 puta. Ti podatci pokazuju da se proizvodnja u hidroelektranama brzo povećava, ali značajno zaostaje za proizvodnjom u [[Nuklearna elektrana|nuklearnim elektranama]], ali i [[Termoelektrane|termoelektranama]]. Razlog takvom stanju leži u činjenici da iskorištavanje hidroenergije ima bitna tehnička i prirodna ograničenja. Glavno ograničenje jest zahtjev za postojanjem obilnog izvora vode kroz cijelu godinu, jer je skladištenje električne energije skupo i vrlo štetno za [[Prirodni okoliš|okoliš]], osim toga na određenim lokacijama je za poništavanje utjecaja oscilacija vodostaja potrebno izgraditi [[brana|brane]] i akumulacije. Njihovom izgradnjom značajno se povećava [[investicija]], utjecaji na okoliš, potrebna je zaštita od [[potres]]a, a u zadnje vrijeme postoje i značajne [[Terorizam|terorističke prijetnje]]. Jednom kada je hidroelektrana završena, nije potreban novac za sve skuplje [[Goriva|gorivo]], ne stvara se opasan [[otpad]] (kao kod nuklearnih elektrana) i stvara gotovo zanemarivu količinu [[Staklenički plinovi|stakleničkih plinova]], za razliku od termoelektrana. U svijetu je instalirano hidroelektrana sa snagom od 777 G[[vat|W]], koje daju 2998 TWh [[Električna energija|električne energije]], u 2006. To je otprilike 20 % svjetske proizvodnje električne energije svih vrsta, ili 88 % od svih obnovljivih izvora energije.<ref>[http://www.ren21.net/globalstatusreport/download/RE_GSR_2006_Update.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718181410/http://www.ren21.net/globalstatusreport/download/RE_GSR_2006_Update.pdf|date=18. srpnja 2011.}} "Renewables Global Status Report 2006 Update", ''REN21'', 2007.</ref> Hidroelektrane se mogu podijeliti prema njihovom smještaju, padu vodotoka, načinu korištenja vode, volumenu akumulacijskog bazena, smještaju strojarnice, ulozi u elektroenergetskom sustavu, snazi itd.<ref>[http://www.energetika-net.com/skola/oie/energija-vodenih-tokova/hidroelektrane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110628151755/http://www.energetika-net.com/skola/oie/energija-vodenih-tokova/hidroelektrane|date=28. lipnja 2011.}} "Hidroelektrane", Energetika-net.com</ref> ==Povijest== [[Datoteka:Berry Schools' Old Mill, Floyd County, Georgia.jpg|mini|desno|250px|Vodeničko kolo promjera 13 metara]] Korištenje hidroenergije je započelo u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] i [[Drevni Egipat|drevnom Egiptu]] prije oko 8000 godina, tada se ona koristila za [[navodnjavanje]]. [[Vodeni sat]] ili klepsidra počeo se koristiti prije oko 4000 godina. Hidroenergija se koristila za [[Kanat (vodovodni sustav)|kanat]] ili turpan, a to su vodovodni sustavi, koji su služili za dovod [[Pitka voda|svježe vode]], u vrućim i suhim naseljenim područjima, a to su razvili stari [[Perzijanci]] i proširili na druge krajeve, od [[Maroko|Maroka]] do [[Kina|Kine]]. ===Vodeničko kolo i vodenica=== Hidroenergija se svugdje koristila. U [[Indija|Indiji]] se koristilo [[Vodeničko kolo|vodeničko kolo]] i [[Vodenice|vodenica]], kao i u Rimskom Carstvu, za mljevenje [[Žitarice|žita]] u [[brašno]]. U Kini se vodenice koriste još od [[Dinastija Han|dinastije Han]]. Hidroenergija se koristila u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]] i za [[rudarstvo]], a sastojalo se u potkopavanju planine velikim količinama vode, koja je dovođena putem [[Vodovod|akvedukata]] s obližnjih planinskih rijeka. Isti akvedukti rabljeni su u ispiranju velikih količina [[zlato|zlata]]. Ta se metoda koristila u rudnicima [[Las Médulas]] u [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], i ne samo za vađenje zlata, nego i za [[Olovo (element)|olovo]] i [[kositar]]. Kasnije se to razvilo u hidraulično rudarenje, što je korištenje mlazova vode visokog tlaka, za ispiranje [[Stijena|stijena]] i [[Sedimenti|sedimenata]], posebno prisutno za vrijeme zlatne groznice u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] u 19. stoljeću. Kad je započela [[industrijska revolucija]], parni stroj je preuzimao sve više posla, ali je hidroenergija još uvijek koristila, kao za puhanje mjehova za zrak kod visokih peći, za [[mlin]]ove, prijevoz [[teglenica]], pogon [[uspinjača]] itd. ===Prve elektrane=== Tijekom 1770-tih [[Francuska|francuski]] [[inženjer]] Bernard Forest de Bélidor izdaje knjigu ''Architecture Hydraulique'', koja opisuje [[Hidraulika|hidraulične]] [[Strojevi|strojeve]] s horizontalnom i vertikalnom osi.<ref>[http://www1.eere.energy.gov/windandhydro/hydro_history.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100126001540/http://www1.eere.energy.gov/windandhydro/hydro_history.html|date=26. siječnja 2010.}} "History of Hydropower", publisher=U.S. Department of Energy</ref> Krajem 19. stoljeća razvijeni su prvi [[električni generator]]i, što je otvorilo mogućnost izgradnje prvih hidroelektrana. Godine 1882. proradila je prva komercijalna elektrana koja je proizvodila istosmjernu električnu struju za javnu rasvjetu i opskrbu, Edisonova termoelektrana {{Ill|Pearl Street Station|en}} na [[Manhattan|Manhattanu]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Holjevac|first=Ninoslav|last2=Kuzle|first2=Igor|date=2019|title=Prvi cjeloviti višefazni elektroenergetski sustav na svijetu – Krka Šibenik|url=https://hrcak.srce.hr/238713|journal=Godišnjak Akademije tehničkih znanosti Hrvatske|language=hr|volume=2019|issue=1|pages=162–174|issn=2975-657X}}</ref> Godine 1884. demonstriran je prvi prijenos na velike udaljenosti u [[Torino|Torinu]], 1885. izumljen transformator izmjenične struje, poslije čega su slijedili prvi trofazni sustav u Frankfurtu 1891. i sustavi [[Tivoli]]-[[Rim]] iz 1892. i Westinghouseov sustav u [[Chicago|Chicagu]] iz 1893. godine. Na [[Slapovi Niagare|slapovima Niagare]] prva moderna hidrocentrala počela je 1895. proizvoditi [[Izmjenična električna struja|izmjeničnu električnu struju]] s dvije faze, što označava veliku pobjedu [[Nikola Tesla|Teslina]] sustava izmjenične struje, koji za razliku od [[Thomas Alva Edison|Edisonova]] omogućava prijenos električne energije na veliku daljinu.<ref>[http://home.clara.net/darvill/altenerg/hydro.htm] "Hydroelectric power - energy from falling water", publisher=Clara.net</ref> Ta je elektrana prvu struju isporučila četrdesetak kilometara udaljenom [[Buffalo, New York|Buffalu]] 1896. godine. U Hrvatskoj je dana 28. kolovoza 1895. puštena u pogon [[hidroelektrana Krka]], prva koja je izmjeničnom strujom opskrbljivala udaljeni hrvatski grad i jedna od prvih elektrana u svijetu s [[Višefazni sustav|višefaznim sustavom]]; prije toga je od 1885. u [[Rijeka|Rijeci]] postojala istosmjerna elektrana, a od 1892. jednofazni izmjenični sustav za napajanje motora u riječkoj luci.<ref name=":0" /> [[Datoteka:Brana HE Peruca.jpg|mini|desno|250px|Brana HE Peruća]] [[Datoteka:Chief Joseph Dam.jpg|mini|desno|250px|Protočna hidroelektrana Chief Joseph Dam]] [[Datoteka:Cijev hidrocentrale 2009.jpg|mini|desno|250px|Cijev [[Hidroelektrana Velebit|Reverzibilne HE Velebit]]]] [[Datoteka:Bretagne.Rance.Barrage.wmt.jpg|mini|desno|250px|Elektrana na morske mjene u Francuskoj]] [[Datoteka:Pelamis_Wellenkraftwerk_Portugal_1.JPG|mini|desno|250px|2 od 3 morske zmije u luci Peniche, [[Portugal]]]] [[Datoteka:Hydroelectric Generator.svg|mini|desno|250px|Kaplanova turbina i električni generator u isječenom prikazu]] [[Datoteka:Itaipu 171.jpg|mini|desno|250px|HE Itaipu je najveća hidroelektrana u svijetu po proizvodnji električne energije]] [[Datoteka:Nw vietnam hydro.jpg|mini|desno|250px|Mikro hidroelektrana u [[Vijetnam]]u]] [[Datoteka:Amateur Hydroelectricity.jpg|mini|desno|250px|Piko hidroelektrana u [[Kambodža|Kambodži]]]] [[Datoteka:Hidrocentrala Dubrava - zgrada.jpg|mini|desno|250px|[[Hidroelektrana Dubrava]] na Dravi u Međimurju spada u velike elektrane]] [[Datoteka:Hydro9.jpg|mini|desno|250px|Princip sustava male hidroelektrane]] [[Datoteka:MHE Roski slap 1.jpg|mini|desno|250px|[[Mala hidroelektrana Roški slap]].]] [[Datoteka:MHE Mataković 2.jpg|mini|desno|250px|[[Mikro hidroelektrana Mataković]], na rijeci [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnici]].]] == Podjela prema načinu korištenja == Prema načinu korištenja vode, odnosno regulacije protoka, hidroelektrane se dijele na: * akumulacijske, kod kojih se dio vode prikuplja (akumulira) kako bi se mogao koristiti kada je potrebnije * protočne, kod kojih se snaga vode iskorištava kako ona dotječe * reverzibilne ili crpno-akumulacijske, kod kojih se dio vode koji nije potreban pomoću viška električne energije u elektroenergetskom sustavu pumpa na veću visinu (u tzv. gornju vodu), odakle se pušta kada je potrebnije. ====Akumulacijske hidroelektrane==== [[Potencijalna energija]] akumulacijskih hidroelektrana nalazi se u vodi [[Akumulacijsko jezero|akumulacijskog jezera]] koje je nastalo pregradnjom područja [[brana|branom]]. Voda se, kada je potrebno, [[Tlačni cjevovod|tlačnim cjevovodom]] dovodi do [[vodna turbina|vodne turbine]] i električnog generatora kako bi se proizvela električna energija.<ref>{{Citiranje weba|title=Hydroelectricity - Renewable Energy Generation|url=https://www.electricityforum.com/hydroelectricity|website=www.electricityforum.com}}</ref> Snaga dobivena od vode ovisi o volumenu i visinskoj razlici između zahvata vode i turbine. ====Protočne hidroelektrane==== Protočne su hidroelektrane one s malim ili nikakvim akumulacijskim kapacitetom, tako da je samo trenutačno dolazeća voda dostupna za proizvodnju, a prekomjerni dotok ostaje neiskorišten. Stalan i značajan dotok vode iz jezera ili postojeće akumulacije uzvodno značajna je prednost pri izboru mjesta za protočne elektrane.<ref>{{Citiranje weba|date=31 January 2012|title=Run-of-the-River Hydropower Goes With the Flow|url=https://www.renewableenergyworld.com/baseload/run-of-the-river-hydropower-goes-with-the-flow/}}</ref> Protočne su elektrane jednostavne za izvođenje, kod njih nema dizanja razine vodostaja pa imaju manji utjecaj na okoliš, ali su i vrlo ovisne o raspoloživom dotoku. ====Reverzibilne hidroelektrane==== {{glavni|Reverzibilne hidroelektrane}} Reverzibilnim turbinama voda se iz donjeg akumulacijskog jezera pumpa natrag u gornje akumulacijsko jezero. Taj proces se dešava u satima u kojima nije vršno opterećenje, radi uštede energije i radi raspoloživosti postrojenja u vršnim satima. Principijelno, donja akumulacija služi za punjenje gornje akumulacije. Iako pumpanje vode zahtjeva utrošak energije, korisnost se očituje u tome što hidroelektrana raspolaže s više vodenog potencijala za vrijeme vršnih opterećenja. Osnovna primjena je pokrivanje vršnih opterećenja. Energetski su neučinkovite, ali su praktičnije od dodatne izgradnje termoelektrana za pokrivanje vršnih opterećenja potrošnje. Jedina reverzibilna hidroelektrana u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je [[hidroelektrana Velebit]]. Ova metoda proizvodi električnu energiju za opskrbu velikih vršnih zahtjeva premještanjem vode između [[Umjetno jezero|rezervoara]] na različitim nadmorskim visinama. U vrijeme niske potražnje za električnom energijom, višak proizvodnog kapaciteta koristi se za pumpanje vode u viši rezervoar.<ref name=":4">{{Citiranje weba|date=30 June 2021|title=Hydropower Special Market Report – Analysis|url=https://www.iea.org/reports/hydropower-special-market-report|access-date=2022-01-30|website=IEA|language=en-GB}}</ref> Kada potražnja postane veća, voda se kroz turbinu vraća natrag u donji rezervoar. U 2021. reverzibilne elektrane osigurale su gotovo 85 % od svjetskih 190 GW [[Skladištenje energije iz električne mreže|skladištenja energije iz električne mreže.]]<ref name=":4" /> Reverzibilne elektrane ukupno stvaraju gubitak energije.<ref>{{Citiranje weba|title=Pumped Storage, Explained|url=http://thesouthslope.com/content/pumped-storage-explained|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121231233454/http://thesouthslope.com/content/pumped-storage-explained|archive-date=December 31, 2012}}</ref> == Podjela prema smještaju postrojenja == Prema smještaju samih postrojenja, odnosno prema vodenom toku čiju energiju iskorištavaju, hidroelektrane mogu biti: *klasične hidroelektrane na kopnenim vodotocima: rijekama, potocima, kanalima i sl. *na morske valove *na morske mijene: plimu i oseku. === Hidroelektrane na plimu i oseku === {{glavni|Elektrane na plimu i oseku}} Energija plime i oseke spada u oblik [[hidroenergija|hidroenergije]] koja gibanje mora uzrokovano [[Morske mijene|morskim mijenama]] ili padom i porastom razine mora, koristi za transformaciju u električnu energiju i druge oblike energije. Ako uvjeti dopuštaju izgradnju akumulacija, one se mogu prilagoditi za proizvodnju energije tijekom razdoblja velike potražnje. Energija plime i oseke dostupna je na relativno malom broju lokacija diljem svijeta.<ref>{{Citiranje weba|title=Energy Resources: Tidal power|url=http://www.darvill.clara.net/altenerg/tidal.htm|website=www.darvill.clara.net}}</ref> Za sad još nema većih komercijalnih dosega na eksploataciji te energije, ali potencijal nije mali. Energija plime i oseke ima potencijal za stvarnje električne energije u određenim dijelovima svijeta, odnosno tamo gdje su morske mijene izrazito naglašene. Morske mijene su predvidljivije od [[Energija vjetra|energije vjetra]] i [[Solarna energija|solarne energije]]. Taj način proizvodnje električne energije ne može pokriti svjetske potrebe, ali može dati veliki doprinos u [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivim izvorima energije]]. Na pojedinim mjestima obale u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] i u jugozapadnom dijelu [[Velika Britanija|Velike Britanije]] amplituda dostiže i više od 12 m. Za ekonomičnu proizvodnju je potrebna minimalna visina od 7 m. Procjenjuje se da na svijetu postoji oko 40 lokacija pogodnih za instalaciju plimnih elektrana. === Hidroelektrane na valove === {{glavni|Elektrane na valove}} Hidroelektrane na valove su elektrane koje koriste energiju valova za proizvodnju električne energije. Energija valova je obnovljivi izvor energije. To je energija uzrokovana najvećim dijelom djelovanjem vjetra o površinu oceana. Snaga valova se razlikuje od dnevnih mijena plime/oseke i stalnih cirkularnih oceanskih struja. Za korištenje energije valova moramo odabrati lokaciju na kojoj su valovi dovoljno česti i dovoljne snage. Ta snaga varira ovisno o zemljopisnom položaju, od 3 kW/m na Mediteranu do 90 kW/m na Sjevernom Atlantiku. Generiranje snage iz valova trenutno nije široko primijenjena komercijalna tehnologija, iako su postojali pokušaji njenog korištenja još od 1890. == Podjela prema padu vodotoka == Prema padu vodotoka, odnosno visinskoj razlici između zahvata i ispusta vode (klasične) hidroelektrane se mogu podijeliti na: *niskotlačne, s padom do 25 m *srednjotlačne, s padom između 25 i 200 m *visokotlačne, s padom većim od 200 m. ====Niskotlačne==== Za niske padove (do približno 40 metara) koriste se takozvane [[Kaplanova turbina|Kaplanove turbine]] koje rade slično kao i Francisove turbine, s tim da je broj lopatica daleko manji. ====Srednjotlačne hidroelektrane==== Za srednje padove (do 200 metara) koriste se takozvane [[Francisova turbina|Francisove turbine]], kod kojih provodni dio s lopaticama okružuje kotač. U provodnom dijelu ovih turbina potencijalna se energija vode samo djelomično pretvara u kinetičku, tako da s određenim pretlakom dospijeva u obrtno kolo (kotač) i njemu predaje svoju energiju. ====Visokotlačne hidroelektrane==== Za visoke padove (preko 200 [[metar]]a) primjenjuju se takozvane [[Peltonova turbina|Peltonove turbine]] kod kojih se potencijalna energija vode u provodnom dijelu potpuno pretvara u kinetičku, i u obliku vodenog mlaza pokreće lopatice turbine pretvarajući kinetičku energiju u mehaničku. == Podjela prema načinu punjenja akumulacijskog bazena == Prema načinu punjenja, odnosno veličini akumulacijskog bazena hidroelektrane mogu biti: * s dnevnom akumulacijom, kod kojih se akumulacija puni po noći, a prazni po danu * sa sezonskom akumulacijom, kod kojih se akumulacija puni tijekom kišnog, a prazni tijekom sušnog razdoblja godine * s godišnjom akumulacijom, kod kojih se akumulacija puni tijekom kišnih, a prazni tijekom sušnih godina. == Podjela prema udaljenosti strojarnice od brane == Prema udaljenosti strojarnice od brane hidroektrane se dijele na: *pribranske, čija je strojarnica smještena neposredno uz branu, najčešće podno nje *derivacijske, čija je strojarnica smještena podalje od brane. == Podjela prema smještaju strojarnice == Prema smještaju strojarnice hidroektrane se dijele na: *nadzemne, kod kojih je strojarnica smještena iznad razine tla *podzemne, kod kojih je strojarnica smještena ispod razine tla. == Podjela prema ulozi u elektroenergetskom sustavu == Prema njihovoj ulozi u elektroenergetskom sustavu hidroelektrane se mogu podijeliti na: *temeljne, koje rade cijelo vrijeme ili većinu vremena *vršne, koje se uključuju kada se za to pokaže potreba, npr. za pokrivanje vršne potrošnje. == Podjela prema instaliranoj snazi == Prema instaliranoj snazi (učinku) hidroelektrane mogu biti: * velike * male * mikro * piko Razlika između velikih i malih hidroelektrana, odnosno donji i gornji granični iznosi snage u cijelom svijetu pri tome nisu jednoznačno određeni pa se, na primjer, mogu kretati od 5 kW (u Kini) do 30 MW (SAD-u), dok se kod nas malom smatra HE snage između 50 i 5000 kW. Također valja reći da u nekim zemljama postoji i dodatna podjela hidroelektrana malih snaga na mikro, mini i male hidroelektrane. Klasifikacija hidroelektrana počinje s dvije najviše kategorije: {{Sfn|Kuriqi|Jurasz|2022}} * male hidroelektrane * velike hidroelektrane. Takva se klasifikacija temelji na nazivnom kapacitetu, a prag se razlikuje od zemlje do zemlje. Postrojenja s kapacitetom većim od 50 MW u pravilu se svugdje smatraju velikima. {{Sfn|Kuriqi|Jurasz|2022}} U Kini je gornja granica za male hidroelektrane 25 MW, za Indiju 15 MW, a za veći dio Europe ispod 10 MW.<ref>{{Citiranje knjige|last=Nelson|first=V.C.|url=https://books.google.com/books?id=Ju8WqrlFCfwC&pg=PA246|title=Introduction to Renewable Energy|publisher=Taylor & Francis|year=2011|isbn=978-1-4398-3450-3|page=246|access-date=2024-04-27}}</ref> ====Velike hidroelektrane==== {{glavni|Velike hidroelektrane}} Velike hidroelektrane su megagrađevine i obično imaju snagu od nekoliko stotina MW do preko 20 GW. Trenutno najveće hidroelektrane u pogonu su: [[Hidroelektrana Tri klanca|hidroelektrana Tri klanca (Kina)]] – 22,5 GW, [[Hidroelektrana Itaipu|hidroelektrana Itaipu (Brazil/Paragvaj)]] – 14 GW i [[Hidroelektrana Guri|hidroelektrana Guri (Venezuela)]] – 10,2 GW. Veliki nedostatak takvih megagrađevina je negativan utjecaj na okoliš. Tako je kod gradnje hidroelektrane Tri klanca poplavljeno 29 milijuna četvornih metara zemlje, dva velika i 116 manjih gradova su se potopila, raseljeno je više od milijun stanovnika (neki spominju i dva milijuna). U umjetnom jezeru završit će sva prljavština potopljenih gradova, tvornica i bolnica i više od tri tisuće industrijskih i rudarskih poduzeća. Najveći proizvođači električne energije u svijetu su hidroelektrane. Postoje hidroelektrane koje mogu proizvesti više nego dvostruko više od instaliranih kapaciteta najvećih nuklearnih elektrana. ====Male hidroelektrane==== {{glavni|Male hidroelektrane}} Za male hidroelektrane se smatra da nemaju nikakav štetan utjecaj na [[okoliš]], za razliku od velikih, čija se štetnost opisuje kroz velike promjene [[ekosustav]]a (gradnja velikih brana), utjecaji na tlo, poplavljivanje, utjecaji na slatkovodni živi svijet, povećana emisija [[metan]]a i postojanje štetnih emisija u čitavom životnom ciklusu hidroelektrane, koje su uglavnom vezane za period izgradnje elektrane, proizvodnje materijala i transport. Danas se za tehnologiju vezanu za hidroenergiju, koja se smatra obnovljivim izvorom energije, može reći da je tehnički najpoznatija i najrazvijenija na svjetskoj razini, s iznimno visokim stupnjem učinkovitosti. 22 % svjetske proizvodnje električne energije dolazi iz malih i velikih hidroelektrana. Granična snaga koja dijeli hidroelektrane na male hidroelektrane razlikuje se od zemlje do zemlje. Neke zamlje poput Portugala, Španjolske, Irske, Grčke i Belgije su prihvatila 10 MW kao gornju granicu instalirane snage za male hidroelektrane. U Italiji je granica 3 MW, u Švedskoj 1,5 MW, u Francuskoj 8 MW, u Indiji 15 MW, u Kini 25 MW. Međutim u Europi se sve više prihvaća kapacitet od 10 MW instalirane snage kao gornja granica i tu granicu je podržala Europska udruga malih hidroelektrana (ESHA), te Europska komisija. Prema postojećim propisima u Hrvatskoj, mala hidroelektrana, određena je kao postrojenje za iskorištavanje energije vodotokova s izlaznom električnom snagom od 10 kW do 10MW. Mala hidroelektrana služi maloj zajednici ili industrijskom postrojenju. Male hidroelektrane mogu se spojiti na konvencionalne električne distribucijske mreže kao izvor jeftine obnovljive energije. Alternativno, projekti malih hidroelektrana mogu se graditi u izoliranim područjima koja bi bila neekonomična za opsluživanje iz mreže ili u područjima gdje ne postoji nacionalna elektrodistribucijska mreža. Budući da projekti malih hidroelektrana obično imaju minimalne akumulacije i građevinske radove, smatra se da imaju relativno malen utjecaj na okoliš u usporedbi s velikim hidroelektranama. ====Mikrohidroelektrane==== One uglavnom imaju snagu do 100 KW, i obično se grade za male odvojene zajednice ili su povezane na dalekovode kao izvor jeftine i obnovljive energije. Najveća prednost je takvih elektrana da nije potrebno gorivo. Vrlo se dobro nadopunjuju sa [[Solarna fotonaponska energija|solarnim fotonaponskim elektranama]], jer obično rijeke presuše po ljeti, kada ima najviše [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve energije]]. Mikro hidroelektrane su hidroelektrične instalacije koje obično proizvode do {{Nowrap|100 [[Kilowatt|kW]]}} snage. Ove instalacije mogu opskrbljivati strujom izolirani dom ili malu zajednicu, ili su ponekad spojene na električne mreže. Mnogo je takvih instalacija diljem svijeta, osobito u zemljama u razvoju jer mogu pružiti ekonomičan izvor energije bez kupnje goriva.<ref>{{Citiranje weba|title=Micro Hydro in the fight against poverty|url=http://www.tve.org/ho/doc.cfm?aid=1636&lang=English|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120426092643/http://tve.org/ho/doc.cfm?aid=1636&lang=English|archive-date=2012-04-26|access-date=2012-07-22|publisher=Tve.org}}</ref> Mikrosustavi nadopunjuju [[Solarna fotonaponska energija|fotonaponske]] solarne sustave jer je u mnogim područjima protok vode, a time i raspoloživa hidroenergija, najveća zimi kada je sunčeve energije najmanje. ====Pikohidroelektrane==== One uglavnom imaju snagu ispod 5 kW. Povoljne su za jedno ili nekoliko domaćinstava. Moguće je ugraditi piko vodnu turbine s padom vode od samo 1 metar, da bi dobili 200 do 300 W energije. Postavljaju se uglavnom kao protočne hidroelektrane.<ref>[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611121000/http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE|date=11. lipnja 2010.}} "Energetske transformacije", Enerpedia</ref> Hidroelektrane za proizvodnju električne energije ispod {{Nowrap|5 [[Kilowatt|kW]]}} instalirane snage korisne su u malim, udaljenim zajednicama koje zahtijevaju samo malu količinu električne energije. Takve su elektrane obično protočne, što znači da se cijevima preusmjerava dio toka na nižu turbinu i ponovo ga se vraća u tok. == Izračun raspoložive snage == Jednostavna formula za aproksimaciju proizvodnje električne energije u hidroelektrani je: <math> P = -\eta \ (\dot{m} g \ \Delta h) = -\eta \ ((\rho \dot{V}) \ g \ \Delta h)</math> gdje je * <math>P</math> — [[snaga]] (u [[Vat|vatima]]) * <math>\eta</math> ([[eta]]) — koeficijent učinkovitosti u rasponu od 0 za potpuno neučinkovito do 1 za potpuno učinkovito * <math>\rho</math> ([[ro]]) — [[gustoća]] vode (~1000&nbsp;[[Kilogram|kg]] / [[Kubični metar|m ³]] ) * <math>\dot{V}</math> — [[volumni protok]] (u m ³ /s) * <math>\dot{m}</math> — [[maseni protok]] (u kg/s) * <math>\Delta h</math> ([[delta]] h) — promjena visine (negativna, u [[Metar|metrima]]) * <math>g</math> — gravitacijsko ubrzanje (9.8&nbsp;m/s ² ) Učinkovitost je često veća (tj. bliža 1) s većim i modernijim turbinama. Godišnja proizvodnja električne energije ovisi o raspoloživoj zalihi vode. U nekim instalacijama postoje velike oscilacije u protoku vode tijekom godine. == Dijelovi hidroelektrane == [[Datoteka:HE Vinodol 9.jpg|mini|desno|300px|[[Mala hidroelektrana Zeleni vir]], puštena u rad 1921., danas je u sastavu [[HE Vinodol]]. Na slici se vidi strojarnica s originalnim strojevima starim oko 90 godina.]] ===Dovodni tunel=== {{glavni|Provodnici vode}} Dovodni [[kanal]]i su u pravilu provodnici sa slobodnim vodnim licem, a cjevovodi provodnici s tečenjem pod [[tlak]]om. Razlikujemo [[tunel]]e s tečenjem sa slobodnim vodnim licem i tečenjem pod tlakom. Dovodni tunel hidroelektrana obično je [[Krug|kružnog]] presjeka, jer je to [[hidraulika|hidraulički]] i [[Statika|statički]] najpovoljniji oblik. Ali pri malim unutrašnjim tlakovima tuneli imaju oblik potkove. Optimalni je oblik D kružnog tunela, jer je zbroj troškova u elektroenergetskom sustavu minimalan. Prosječna [[brzina]] vode u dovodnom tunelu je od 3 do 4 [[metar|m]]/[[sekunda|s]]. Ulazna brzina ne treba iz hidrauličkih razloga biti veća od 1,2 m/s. Zbog toga, ulaz tunela ima ljevkasti oblik. ===Tlačni cjevovod=== {{glavni|Tlačni cjevovod}} Tlačni cjevovod (engl. ''penstock'') je [[čelik|čelični]] cjevovod (dio [[cijev]]i može biti i [[beton]]ski), koji je postavljen koso ili u nekim slučajevima okomito, a služi da se voda provodi do strojarnice, te završava nesimetričnom račvom kojom se voda dijeli pojedinim [[vodna turbina|vodnim turbinama]]. ===Vodna komora=== {{glavni|Vodna komora}} Vodna komora ili vodostan se gradi u slučaju da je dovodni tunel dugačak (može biti i 10 do 20 km), te pri pokretanju hidroelektrane se vodna masa ne može u kratkom roku (10-20 sekundi) pokrenuti i dobiti brzinu da bi se na [[vodna turbina|vodnim turbinama]] stvorila dovoljna snaga za proizvodnju električne energije. Da bi se umanjilo neželjeno djelovanje [[tromost]]i vode, kao i da bi se izbjegli utjecaji koji nastaju zbog njene stišljivosti (vodni udar), u blizini turbine se grade vodne komore. Osnovna zadaća vodne komore je da se pri ulasku turbine u pogon osigura dio vode prije nego što on poteče u dovoljnoj količini kroz dovodni tunel, te da prihvati dio vode koja se kreće dovodnim tunelom pri zaustavljanju turbina. Na taj način se izbjegava nagla promjena brzine u dovodnom tunelu i pojava vodnog udara ===Strojarnica=== {{glavni|Podzemna strojarnica}} Strojarnica je postrojenje u kojem se [[potencijalna energija]] [[voda|vode]] najprije pretvara u [[kinetička energija|kinetičku energiju]] njezinog strujanja,a potom u mehaničku energiju vrtnje vratila [[vodna turbina|vodne turbine]] te, konačno, u električnu energiju u [[električni generator|električnom generatoru]]. Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji električne energije iz fosilnih i nuklearnog goriva, zato je hidroenergija najznačajniji [[obnovljivi izvori energije]]. U zadnjih trideset godina proizvodnja u hidroelektranama je utrostručena, a njen udio povećan je za 50 %, za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama povećana za 100 puta, a udio oko 80 puta.<ref>[http://www.ren21.net/globalstatusreport/download/RE_GSR_2006_Update.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718181410/http://www.ren21.net/globalstatusreport/download/RE_GSR_2006_Update.pdf|date=18. srpnja 2011.}} "Renewables Global Status Report 2006 Update", REN21, objavljeno 2006.</ref> ===Odvod iz strojarnice=== {{glavni|Provodnici vode}} Nadzemne strojarnice nalaze se uz [[Rijeka (vodotok)|rijeku]]; iz [[Vodna turbina|turbine]] voda otječe neposredno u korito rijeke ili [[kanal]]om, ako je strojarnica udaljena od obale. Kanal se gradi kao u niskotlačnim hidroelektranama, iako ima potpuno obloženih kanala, kada nema poteškoća s podzemnom vodom. Iz podzemnih hidroelektrana voda se odvodi tunelom, koji završava u koritu rijeke ili u odvodnom kanalu. Ako je tunel dug, a protok velik ili se razina vode u koritu znatno mijenja, voda otječe pod tlakom, pa je potrebna donja vodna komora, koja se dimenzionira na istim principima, kao i gornja. Gornji dio donje vodne komore povezan je s [[Zemljina atmosfera|atmosferom]], i to obično kroz pristupni tunel. Brzine vode u odvodnom tunelu iznose 2 do 3 m/s. Tlačni tuneli su obično obloženi radi smanjenja hrapavosti. Na kraju tunela moraju se predvidjeti vodilice za postavljanje pomoćnih [[zapornica|zatvarača]] i uređaji za njihovo podizanje, da bi se kanal mogao pregledati i popraviti. === Hidrogenerator === {{glavni|Hidrogenerator}} '''Hidrogenerator''' je [[električni generator]], redovito [[Trofazna struja|trofazni]] [[Sinkroni stroj|sinkroni]], tjeran [[Vodna turbina|vodnom turbinom]]. Sinkrona brzina vrtnje određena je vrstom vodne turbine i ovisi o [[Hidraulika|hidrauličnim]] prilikama (o količini vode i visini pada). Kod malih padova i velikih [[snaga]] često je potrebno, zbog svojstava [[turbina|turbine]], graditi hidrogeneratore za male [[Broj okretaja|brzine vrtnje]], s velikim brojem [[magnetski pol|magnetskih polova]]. [[Osovina]] ([[vratilo]]) hidrogeneratora obično je okomita, a vrlo rijetko vodoravna. U takozvanoj cijevnoj izvedbi (za male padove vode) [[generator]] i turbina čine cjelinu, jer je generator ugrađen u posebno kućište (takozvano kruška) ispred turbine, koje je u vodoravnom položaju potopljeno u vodotok. Rotor hidrogeneratora uvijek se izvodi s istaknutim magnetskim polovima. Zbog velikih mjera i mase, hidrogeneratori se u tvornicama grade od više dijelova, koji se nakon prijevoza na mjesto ugradnje spajaju i ispituju prije puštanja u pogon. Hlade se zrakom u zatvorenom krugu s vodnim hladnjacima, a postoje i izvedbe s izravnim hlađenjem namota vodom. Velike brzine pobjega vodnih turbina zahtijevaju visok stupanj sigurnosti mehaničke konstrukcije [[Rotor (elektrotehnika)|rotora]] i provjeru mehaničke ispravnosti pokusom vitlanja. ==Najveće svjetske hidroelektrane== U svijetu je sada sedam postrojenja s preko {{n|10000|MW}} instalirane snage:<ref name="wi2012">{{Citiranje weba|last=Hemanth Kumar|date=March 2021|title=World's biggest hydroelectric power plants|url=https://www.power-technology.com/features/worlds-biggest-hydroelectric-power-plants/|access-date=2022-02-05}}</ref> {| class="wikitable" ! ! width="150" |hidroelektrana ! width="150" |zemlja !položaj !instalirana snaga ([[Vat|MW]]) |- | align="center" |1. |[[Hidroelektrana Tri klanca|Tri klanca]] |{{Z+X|Kina}} |{{Coord|30|49|15|N|111|00|08|E|ime=Three Gorges Dam}} | align="center" |22 500 |- | align="center" |2. |[[Hidroelektrana Baihetan|Baihetan]] |{{Z+X|Kina}} |{{Coord|27|13|23|N|102|54|11|E|ime=Three Gorges Dam}} | align="center" |16 000 |- | align="center" |3. |[[Hidroelektrana Itaipu|Itaipu]] |{{Z+X|Brazil}}<br /><br />{{Z+X|Paragvaj}} |{{Coord|25|24|31|S|54|35|21|W|ime=Itaipu Dam}} | align="center" |14 000 |- | align="center" |4. |[[Hidroelektrana Xiluodu|Xiluodu]] |{{Z+X|Kina}} |{{Coord|28|15|35|N|103|38|58|E|ime=Xiluodu Dam}} | align="center" |13 860 |- | align="center" |5. |[[Hidroelektrana Belo Monte|Belo Monte]] |{{Z+X|Brazil}} |{{Coord|03|06|57|S|51|47|45|W|ime=Belo Monte Dam}} | align="center" |11 233 |- | align="center" |6. |[[Hidroelektrana Guri|Guri]] |{{Z+X|Venezuela}} |{{Coord|07|45|59|N|62|59|57|W|ime=Guri Dam}} | align="center" |10 235 |- | align="center" |7. |[[Hidroelektrana Wudongde|Wudongde]] |{{Z+X|Kina}} |{{Coord|26|20|2|N|102|37|48|E|ime=Three Gorges Dam}} | align="center" |10 200 |} ==Hidroelektrane u Hrvatskoj== {{glavni|Hidroelektrane u Hrvatskoj}} [[Datoteka:HE Zakucac 1.jpg|mini|250px|desno|[[Hidroelektrana Zakučac]] Hrvatska je najveća hidroelektrana koja u [[elektroenergetski sustav]] isporučuje trećinu ukupne [[Hidroelektrična energija|hidroelektrične energije]].]] '''Hidroelektrane u Hrvatskoj''' čine više od polovine [[elektrana]] u strukturi [[elektroenergetski sustav|elektroenergetskog sustava]]. Nazivna [[snaga]] svih hidroelektrana u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] 2008. iznosila je 2097 [[vat|MW]], što je 55 % ukupne snage svih hrvatskih elektrana. Hrvatska zbog toga spada među vodeće zemlje u proizvodnji energije iz [[obnovljiva energija|obnovljivih izvora]].{{Ni}} Hidroelektrane su proizvele 4357 [[vatsat|GWh]] električne energije u 2007., a 5277 GWh u 2008., što čini približno 25 %, odnosno 29 % električne energije preuzete u elektroenergetski sustav, no dobar dio električne energije [[uvoz|uvozi]] se. Danas{{Pojasniti|kada?}} je u Hrvatskoj u pogonu 17 [[Velike hidroelektrane|velikih hidroelektrana]] (više od 10 MW), akumulacijskog i protočnog tipa, oko 20 [[male hidroelektrane|malih hidroelektrana]] (od 0,5 do 10 MW) i nekoliko mini (od 0,1 do 0,5 MW) i mikro hidroelektrana (od 5 do 100 kW). Najveća je hidroelektrana [[Hidroelektrana Zakučac|HE Zakučac]], s ukupnom instaliranom snagom 486 MW, a isporučuje oko trećinu ukupne [[Hidroelektrična energija|hidroelektrične energije]] u Hrvatskoj. == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * {{Citiranje knjige|last=Kuriqi|first=Alban|title=Complementarity of Variable Renewable Energy Sources|last2=Jurasz|first2=Jakub|date=2022|publisher=Elsevier|isbn=978-0-323-85527-3|chapter=Small hydropower plants proliferation and fluvial ecosystem conservation nexus|doi=10.1016/b978-0-323-85527-3.00027-3|chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/360918319}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Hydroelectric power plants}} * [http://proizvodnja.hep.hr/osnovni/hidroelektrane/default.aspx HEP Proizvodnja d.o.o. - Hidroelektrane u Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170409112326/http://proizvodnja.hep.hr/osnovni/hidroelektrane/default.aspx |date=9. travnja 2017. }} * [https://tehnika.lzmk.hr/hidroenergetski-sustavi/ hidroenergetski sustavi] Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. [[LZMK]] [[Kategorija:Hidroelektrane| ]] k2s2557mxl66zdhdncwmqbapqoanpx7 0 6572 7569655 7526092 2026-08-04T15:07:29Z Šaholjubac 211973 /* */ 7569655 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Odcjepljenje]]|politički termin}} {{Vslika | ime = art nouveau | izvorno_ime = | slika_panorama = Tassel House stairway.JPG | veličina_slike =250px | opis_slike = [[Victor Horta]], Stubište [[Hotel Tassel|Hotela Tassel]] u [[Bruxelles]]u iz 1892.-93. }} '''Secesija''' (od [[njemački|njem.]] ''Sezession'') ili ''' art nouveau'''{{Efn|Izgovor: '''àr nuvó'''.}} ([[francuski]]: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na [[akademizam]] i [[eklekticizam]] zadnjih desetljeća 19. stoljeća ([[francuski]]: ''[[Fin de siècle|fin-de-siècle]]''). Inspiriran prirodom, u [[Arhitektura|arhitekturu]], [[Primijenjene umjetnosti|primijenjenu umjetnost]], [[slikarstvo]] i [[kiparstvo]] unosi elegantnu profinjenost zakrivljenih i ornamentalnost plošnih [[linija (likovna umjetnost)]]. On je želio „uljepšati industrijsku proizvodnju, spojiti umjetnost i obrt, ukrasiti bezlične fasade zgrada”. U pojedinim zemljama secesija se različito nazivala: u Francuskoj i Belgiji ''Art Nouveau'', u [[Njemačka|Njemačkoj]] se zove ''Jugendstil'', u [[Italija|Italiji]] ''Floreale'' ili ''Liberty'' (nazvan po londonskom dućanu koji je prodavao modernu dizajnerski robu proisteklu iz pokreta "[[Arts and Crafts]]"), u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] ''Modern Style'', u [[Španjolska|Španjolskoj]] ''Modernismo'', u [[Belgija|Belgiji]] stil ''Coup de fuet'' ili ''Velde stil'', u [[SAD]]-u je prihvaćena kasnija inačica - ''[[Art deco]]'', a kod nas je poznatija pod [[Austrija|Austrijskim]] nazivom – „secesija” (odcjepljenje, osamostaljenje). [[Datoteka: Cinema Urania Osijek.jpg |mini|200px|<center>[[Vladoje Aksmanović|Viktor Axmann]] ([[Nizozemska]] Jugendstil tvrtka [[Urania]]), [[Kino Urania u Osijeku]] iz 1912.]][[Datoteka:Palau_de_la_M%C3%BAsica_-_Interior_general_(2).JPG|mini|<center>[[Palau de la Música Catalana]] u [[Barcelona|Barceloni]], 1905.-'08.]] ==Art nouveau u Francuskoj i Belgiji== [[Datoteka:Woluwe-St-Pierre_-_Hoffmann_050917_(1).jpg|mini|200px|<center>''[[Palača Stoclet]]'' Josefa Hoffmanna u [[Bruxelles]]u.]] Pod nazivom ''art nouveau'' secesija se javila u Francuskoj oko [[1880.]] i doživjela vrhunac početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], točnije od [[1892.]] do [[1902.]] Naziv dolazi od dućana ''Maison de l'Art Nouveau'' ([[francuski|fra.]]: Dom nove umjetnosti) u [[Pariz]]u vlasnika Samuela (Siegfrida) Binga, sa stvarima dizajniranima u tom novom stilu. U [[Bruxelles]]u u [[Belgija|Belgiji]] stil su dodatno obogatili i razvili arhitekti i dizajneri [[Victor Horta]] i [[Henry van de Velde]].<ref>Sterner (1982), str. 38. - 42.</ref> Art Nouveau dizajneri u Belgiji, Švicarskoj i Francuskoj uključuju umjetnike kao što su: [[Theophile Alexandre Steinlen]], [[Alphonse Mucha]], [[Hector Guimard]] i [[Émile Gallé]]. == Jugendstil == [[Datoteka:Karlsruhe Moninger Jugendstil.jpg|mini|lijevo|200px|<center>Natpis iznad vrata pivnice u Karlsruheu s tipografskim slovima ''Jugend'' stila iz 1896. koji je ukrašen art nouveau motivima.]][[Datoteka:Secession_Vienna_June_2006_017.jpg|mini|200px|<center>[[Zgrada bečke secesije]] je izložbeni [[paviljon]], ali i arhitektonski [[manifest]] secesije, koji je 1897. godine u [[Beč]]u izgradio [[arhitekt]] [[Joseph Maria Olbrich]]]] Godine [[1892.]] u Münchenu, kulturni časopis ''Die Jugend'' (Mladost) kreatora G. Hirtha je aktivno promovirao ''Jugendstil'' ([[njemački]] za „mladenački stil”) u umjetnosti i mnogi su lokalni umjetnici sudjelovali u njegovoj borbi s tradicijom. Taj "novi stil" je postao suvremenikom art nouveau stila u Francuskoj i sličnima koji su nicali posvuda u Europi. Mnoge tvrtke kao [[WMF]] su surađivale u izvozu te umjetnosti i [[dizajn]]a te tako učinile stil poznatim diljem svijeta; kombinirajući dekorativne motive kao ženske figure (obično prezentirane isprepletene u dugu kosu i mekanim haljinama) te razne štrkljaste geometrijske oblike. U arhitekturi su nastale zgrade u [[Darmstadt]]u ([[Umjetnička kolonija u Darmstadtu]]), [[Dresden]]u, [[München]]u i [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]u; djela mnogih velikih arhitekata: [[Auguste Perret]], [[Henri Clemens Van de Velde]], [[Josef Maria Olbrich]], [[Peter Behrens]]. Mnogi drugi umjetnici i dizajneri su također pridonijeli razvoju stila kao: [[Hugo Leven]] i [[Friedrich Adler (dizajner)|Friedrich Adler]]. Jugendstil je jako utjecao na susjedne zemlje pa tako je u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], djelovala tipična jugendstil kompanija, ''Urania''. U Austro-Ugarskoj monarhiji, jugendstil se razvijao na nekoliko načina, većinom pod utjecajem bečke secesije i ''Werkstatte''-a. == Secesija == {{glavni|Bečka secesija}} [[Datoteka:The Kiss - Gustav Klimt - Google Cultural Institute.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Gustav Klimt]], ''[[Poljubac]]'', [[1908.]], ulje i pozlata na platnu, 180 × 180 cm, Österreichische Galerie, [[Beč]].]] [[Datoteka:Kuca Kallina Zagreb 5 01052012 roberta f.jpg|mini|200px|<center>[[Kuća Kallina u Zagrebu|Kuća Kallina]] u [[Zagreb]]u obložena višebojnim keramičkim pločicama i cvjetnim motivima]][[Datoteka:Kalemegdan 2.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Ivan Meštrović]], [[Pobjednik (kip)|Pobjednik]], [[1912.]], [[Beograd]], [[Srbija]]]][[Datoteka:Oktogon Palaca prve hrvatske stedionice 3 01052012 roberta f.jpg|mini|200px|<center>[[Oktogon (Zagreb)|Kupola prolaza Oktogon]] u Zagrebu ukrašena zlatnim laticama i cvjetnim višebojnim motivima.]] Lokalni nazivi za ovaj samosvjesni, radikalni i reformistički stil koji je prethodio [[Modernizam|modernizmu]] u Beču je bio [[w:de:Secession|secesija]] ([[latinski]]: odcjepljenje, osamostaljenje). Mnogi dalekovidni umjetnici i dizajneri pobjegli su iz kolotečine salonskih izložbenih prostora i počeli izlagati samostalno u konegenijalnijim okruženjima. Jedna od najvažnijih karakteristika ovog stila je dinamična, valovita linija sinkopiranog ritma, dekorativnost i asimetričnost. Oblici izgledaju kao da će oživjeti i „rastu” u forme poput biljaka. Glavni predstavnici su: slikari [[F. Von Stuck]], [[M. Liebermann]], [[Gustav Klimt]], švicarac [[Ferdinand Holder]] i arhitekti [[Otto Wagner]] i [[Josef Hoffmann]]. [[Otto Wagner]] ([[1841.]] – [[1918.]]) je najjači i najistaknutiji predstavnik bečke secesije. Nakon gradnje mnogih pseudoklasicističkih i historicističkih objekata hrabro je kročio u [[20. stoljeće]] ukrasivši pročelje jednostavne armirano betonske građevine keramičkim pločicama s cvjetnim motivima (npr. ''[[Majolika]]'', [[1889.]], [[Beč]]). Taj način ukrašavanja (ornamentalni i dekorativni), koji je proizašao iz prirodnih oblika (u prvom redu iz cvijeća) stiliziranih u duhu vremena i stila, obilježio je secesiju. Recimo i to da je učenik Otta Wagnera bio [[Josef Hoffman]] koji se ubraja u preteče moderne arhitekture, a njegovi učenici su osnovali poznatu „Zagrebačku školu arhitekture” koja promicala načela moderne arhitekture. Općenito, umjetnički pokret secesije u Hrvatskoj paralelan je s bečkim; već [[1897.]] godine, iste godine kada se secesija javila u Beču, grupa umjetnika istupila je iz ''Društva umjetnosti'' i osnovala ''[[Društvo hrvatskih umjetnika]]''. U našoj sredini secesija će stvoriti temelje naglog i svjetski relevantnog razvitka hrvatske umjetnosti tijekom dvadesetog stoljeća. Od hrvatske secesije treba istaknuti djela slikara [[Vlaho Bukovac|Vlaha Bukovca]], [[Bela Čikoš Sesija|Bele Čikoša Sesije]], [[Mirko Rački|Mirka Račkog]], [[Tomislav Krizman|Tomislava Krizmana]] te [[Robert Auer|Roberta Auera]], kipara [[Robert Frangeš-Mihanović|Roberta Frangeša Mihanovića]], [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], arhitekata [[Rudolf Lubynski|Rudolfa Lubynskog]], [[Aladar Baranyai|Aladara Baranyaija]], [[Ignjat Fischer|Ignjata Fischera]], [[Dionis Sunko|Dionisa Sunka]], [[Viktor Kovačić|Viktora Kovačića]], [[Kamilo Tončić-Sorinj|Kamila Tončić-Sorinja]] i drugih. == Art deco == {{glavni|Art deco}} [[Slika:Chrysler Building 2005 3.jpg|mini|200px|<center>Vjerojatno najslavnije djelo Art Deco arhitekture je vrh [[Chrysler neboder]]a u [[New York]]u od emejlirane opeke.]] ''Art deco'' je kratica francuskog izraza ''art dècoratif'' („dekorativna umjetnost”), pojam nastao na izložbi dekorativne umjetnosti u [[Pariz]]u [[1925.]] godine. Od [[1920.]] – [[1930.]] javio se kao stil u modernoj umjetnosti u [[Europa|Europi]] i [[SAD]]-u vezan za ''secesiju (art nouveau)'' i ''Wiener Werkstätte''. Bio je prisutan u svim područjima umjetničkog oblikovanja života. Posebna pozornost pridaje se unutarnjem uređenju prostora, [[plakat]]ima, opremi knjiga, a slikarstvo često poprima i dekorativnu funkciju ([[Tamara de Lempicka]]). U Hrvatskoj je Art Deco prisutan od [[1920-ih]] na svim područjima oblikovanja: [[Keramika|keramike]], plakata, sitne plastike, [[Scenografija|scenografije]] itd. U arhitekturi je uočljiv na više javnih objekata (npr. [[hotel Dubrovnik]] i pročelje [[NAMA|Name]] u [[Zagreb]]u). ==Bilješke== {{izvori}} == Povezani članci == * [[arhitektura industrijske revolucije]] * [[arhitektura 20. stoljeća]] * [[majolika]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Art Nouveau}} * [http://lartnouveau.com/ lartnouveau.com] (francuski-engleski -njemački) * [http://www.artnouveau-net.eu Réseau Art Nouveau Network] * [http://www.achome.co.uk/artnouveau/index.php?page=home Art Nouveau] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111007214841/http://achome.co.uk/artnouveau/index.php?page=home |date=7. listopada 2011. }} * [http://www.inyourpocket.com/poland/krakow/en/feature?id=4246 Secesija u Poljskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061016165852/http://www.inyourpocket.com/poland/krakow/en/feature?id=4246 |date=16. listopada 2006. }} * [http://www.csetnekicsipke.hu/ Mađarska Csetneki čipka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070126082411/http://www.csetnekicsipke.hu/ |date=26. siječnja 2007. }} * [https://www.scribd.com/doc/49143981/KRONOLOGIJA-umjetnosti-prve-tre%C4%87ine-20-st-za-ispit-kod-prof-Makovi%C4%87a Kronologija likovne umjetnosti prve trećine 20. st.] {{Zapadnaumjetnost}} [[Kategorija: Secesija| ]] [[Kategorija:Modernizam]] jgje40slkhii3wsiykhtus6tlkbz6k3 7569657 7569655 2026-08-04T15:07:40Z Šaholjubac 211973 /* */ 7569657 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Odcjepljenje]]|politički termin}} {{Vslika | ime = art nouveau | izvorno_ime = | slika_panorama = Tassel House stairway.JPG | veličina_slike =250px | opis_slike = [[Victor Horta]], Stubište [[Hotel Tassel|Hotela Tassel]] u [[Bruxelles]]u iz 1892.-93. }} '''Secesija''' (od [[njemački|njem.]] ''Sezession'') ili ''' art nouveau'''{{Efn|Izgovor: '''àr nuvó'''.}} ([[francuski]]: „nova umjetnost”) stilski je pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na [[akademizam]] i [[eklekticizam]] zadnjih desetljeća 19. stoljeća ([[francuski]]: ''[[Fin de siècle|fin-de-siècle]]''). Inspiriran prirodom, u [[Arhitektura|arhitekturu]], [[Primijenjene umjetnosti|primijenjenu umjetnost]], [[slikarstvo]] i [[kiparstvo]] unosi elegantnu profinjenost zakrivljenih i ornamentalnost plošnih [[linija (likovna umjetnost)]]. On je želio „uljepšati industrijsku proizvodnju, spojiti umjetnost i obrt, ukrasiti bezlične fasade zgrada”. U pojedinim zemljama secesija se različito nazivala: u Francuskoj i Belgiji ''Art Nouveau'', u [[Njemačka|Njemačkoj]] se zove ''Jugendstil'', u [[Italija|Italiji]] ''Floreale'' ili ''Liberty'' (nazvan po londonskom dućanu koji je prodavao modernu dizajnerski robu proisteklu iz pokreta "[[Arts and Crafts]]"), u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] ''Modern Style'', u [[Španjolska|Španjolskoj]] ''Modernismo'', u [[Belgija|Belgiji]] stil ''Coup de fuet'' ili ''Velde stil'', u [[SAD]]-u je prihvaćena kasnija inačica - ''[[Art deco]]'', a kod nas je poznatija pod [[Austrija|Austrijskim]] nazivom – „secesija” (odcjepljenje, osamostaljenje). [[Datoteka: Cinema Urania Osijek.jpg |mini|200px|<center>[[Vladoje Aksmanović|Viktor Axmann]] ([[Nizozemska]] Jugendstil tvrtka [[Urania]]), [[Kino Urania u Osijeku]] iz 1912.]][[Datoteka:Palau_de_la_M%C3%BAsica_-_Interior_general_(2).JPG|mini|<center>[[Palau de la Música Catalana]] u [[Barcelona|Barceloni]], 1905.-'08.]] ==Art nouveau u Francuskoj i Belgiji== [[Datoteka:Woluwe-St-Pierre_-_Hoffmann_050917_(1).jpg|mini|200px|<center>''[[Palača Stoclet]]'' Josefa Hoffmanna u [[Bruxelles]]u.]] Pod nazivom ''art nouveau'' secesija se javila u Francuskoj oko [[1880.]] i doživjela vrhunac početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], točnije od [[1892.]] do [[1902.]] Naziv dolazi od dućana ''Maison de l'Art Nouveau'' ([[francuski|fra.]]: Dom nove umjetnosti) u [[Pariz]]u vlasnika Samuela (Siegfrida) Binga, sa stvarima dizajniranima u tom novom stilu. U [[Bruxelles]]u u [[Belgija|Belgiji]] stil su dodatno obogatili i razvili arhitekti i dizajneri [[Victor Horta]] i [[Henry van de Velde]].<ref>Sterner (1982), str. 38. - 42.</ref> Art Nouveau dizajneri u Belgiji, Švicarskoj i Francuskoj uključuju umjetnike kao što su: [[Theophile Alexandre Steinlen]], [[Alphonse Mucha]], [[Hector Guimard]] i [[Émile Gallé]]. == Jugendstil == [[Datoteka:Karlsruhe Moninger Jugendstil.jpg|mini|lijevo|200px|<center>Natpis iznad vrata pivnice u Karlsruheu s tipografskim slovima ''Jugend'' stila iz 1896. koji je ukrašen art nouveau motivima.]][[Datoteka:Secession_Vienna_June_2006_017.jpg|mini|200px|<center>[[Zgrada bečke secesije]] je izložbeni [[paviljon]], ali i arhitektonski [[manifest]] secesije, koji je 1897. godine u [[Beč]]u izgradio [[arhitekt]] [[Joseph Maria Olbrich]]]] Godine [[1892.]] u Münchenu, kulturni časopis ''Die Jugend'' (Mladost) kreatora G. Hirtha je aktivno promovirao ''Jugendstil'' ([[njemački]] za „mladenački stil”) u umjetnosti i mnogi su lokalni umjetnici sudjelovali u njegovoj borbi s tradicijom. Taj "novi stil" je postao suvremenikom art nouveau stila u Francuskoj i sličnima koji su nicali posvuda u Europi. Mnoge tvrtke kao [[WMF]] su surađivale u izvozu te umjetnosti i [[dizajn]]a te tako učinile stil poznatim diljem svijeta; kombinirajući dekorativne motive kao ženske figure (obično prezentirane isprepletene u dugu kosu i mekanim haljinama) te razne štrkljaste geometrijske oblike. U arhitekturi su nastale zgrade u [[Darmstadt]]u ([[Umjetnička kolonija u Darmstadtu]]), [[Dresden]]u, [[München]]u i [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]u; djela mnogih velikih arhitekata: [[Auguste Perret]], [[Henri Clemens Van de Velde]], [[Josef Maria Olbrich]], [[Peter Behrens]]. Mnogi drugi umjetnici i dizajneri su također pridonijeli razvoju stila kao: [[Hugo Leven]] i [[Friedrich Adler (dizajner)|Friedrich Adler]]. Jugendstil je jako utjecao na susjedne zemlje pa tako je u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], djelovala tipična jugendstil kompanija, ''Urania''. U Austro-Ugarskoj monarhiji, jugendstil se razvijao na nekoliko načina, većinom pod utjecajem bečke secesije i ''Werkstatte''-a. == Secesija == {{glavni|Bečka secesija}} [[Datoteka:The Kiss - Gustav Klimt - Google Cultural Institute.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Gustav Klimt]], ''[[Poljubac]]'', [[1908.]], ulje i pozlata na platnu, 180 × 180 cm, Österreichische Galerie, [[Beč]].]] [[Datoteka:Kuca Kallina Zagreb 5 01052012 roberta f.jpg|mini|200px|<center>[[Kuća Kallina u Zagrebu|Kuća Kallina]] u [[Zagreb]]u obložena višebojnim keramičkim pločicama i cvjetnim motivima]][[Datoteka:Kalemegdan 2.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Ivan Meštrović]], [[Pobjednik (kip)|Pobjednik]], [[1912.]], [[Beograd]], [[Srbija]]]][[Datoteka:Oktogon Palaca prve hrvatske stedionice 3 01052012 roberta f.jpg|mini|200px|<center>[[Oktogon (Zagreb)|Kupola prolaza Oktogon]] u Zagrebu ukrašena zlatnim laticama i cvjetnim višebojnim motivima.]] Lokalni nazivi za ovaj samosvjesni, radikalni i reformistički stil koji je prethodio [[Modernizam|modernizmu]] u Beču je bio [[w:de:Secession|secesija]] ([[latinski]]: odcjepljenje, osamostaljenje). Mnogi dalekovidni umjetnici i dizajneri pobjegli su iz kolotečine salonskih izložbenih prostora i počeli izlagati samostalno u konegenijalnijim okruženjima. Jedna od najvažnijih karakteristika ovog stila je dinamična, valovita linija sinkopiranog ritma, dekorativnost i asimetričnost. Oblici izgledaju kao da će oživjeti i „rastu” u forme poput biljaka. Glavni predstavnici su: slikari [[F. Von Stuck]], [[M. Liebermann]], [[Gustav Klimt]], švicarac [[Ferdinand Holder]] i arhitekti [[Otto Wagner]] i [[Josef Hoffmann]]. [[Otto Wagner]] ([[1841.]] – [[1918.]]) je najjači i najistaknutiji predstavnik bečke secesije. Nakon gradnje mnogih pseudoklasicističkih i historicističkih objekata hrabro je kročio u [[20. stoljeće]] ukrasivši pročelje jednostavne armirano betonske građevine keramičkim pločicama s cvjetnim motivima (npr. ''[[Majolika]]'', [[1889.]], [[Beč]]). Taj način ukrašavanja (ornamentalni i dekorativni), koji je proizašao iz prirodnih oblika (u prvom redu iz cvijeća) stiliziranih u duhu vremena i stila, obilježio je secesiju. Recimo i to da je učenik Otta Wagnera bio [[Josef Hoffman]] koji se ubraja u preteče moderne arhitekture, a njegovi učenici su osnovali poznatu „Zagrebačku školu arhitekture” koja promicala načela moderne arhitekture. Općenito, umjetnički pokret secesije u Hrvatskoj paralelan je s bečkim; već [[1897.]] godine, iste godine kada se secesija javila u Beču, grupa umjetnika istupila je iz ''Društva umjetnosti'' i osnovala ''[[Društvo hrvatskih umjetnika]]''. U našoj sredini secesija će stvoriti temelje naglog i svjetski relevantnog razvitka hrvatske umjetnosti tijekom dvadesetog stoljeća. Od hrvatske secesije treba istaknuti djela slikara [[Vlaho Bukovac|Vlaha Bukovca]], [[Bela Čikoš Sesija|Bele Čikoša Sesije]], [[Mirko Rački|Mirka Račkog]], [[Tomislav Krizman|Tomislava Krizmana]] te [[Robert Auer|Roberta Auera]], kipara [[Robert Frangeš-Mihanović|Roberta Frangeša Mihanovića]], [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], arhitekata [[Rudolf Lubynski|Rudolfa Lubynskog]], [[Aladar Baranyai|Aladara Baranyaija]], [[Ignjat Fischer|Ignjata Fischera]], [[Dionis Sunko|Dionisa Sunka]], [[Viktor Kovačić|Viktora Kovačića]], [[Kamilo Tončić-Sorinj|Kamila Tončić-Sorinja]] i drugih. == Art deco == {{glavni|Art deco}} [[Slika:Chrysler Building 2005 3.jpg|mini|200px|<center>Vjerojatno najslavnije djelo Art Deco arhitekture je vrh [[Chrysler neboder]]a u [[New York]]u od emejlirane opeke.]] ''Art deco'' je kratica francuskog izraza ''art dècoratif'' („dekorativna umjetnost”), pojam nastao na izložbi dekorativne umjetnosti u [[Pariz]]u [[1925.]] godine. Od [[1920.]] – [[1930.]] javio se kao stil u modernoj umjetnosti u [[Europa|Europi]] i [[SAD]]-u vezan za ''secesiju (art nouveau)'' i ''Wiener Werkstätte''. Bio je prisutan u svim područjima umjetničkog oblikovanja života. Posebna pozornost pridaje se unutarnjem uređenju prostora, [[plakat]]ima, opremi knjiga, a slikarstvo često poprima i dekorativnu funkciju ([[Tamara de Lempicka]]). U Hrvatskoj je Art Deco prisutan od [[1920-ih]] na svim područjima oblikovanja: [[Keramika|keramike]], plakata, sitne plastike, [[Scenografija|scenografije]] itd. U arhitekturi je uočljiv na više javnih objekata (npr. [[hotel Dubrovnik]] i pročelje [[NAMA|Name]] u [[Zagreb]]u). ==Bilješke== {{izvori}} == Povezani članci == * [[arhitektura industrijske revolucije]] * [[arhitektura 20. stoljeća]] * [[majolika]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Art Nouveau}} * [http://lartnouveau.com/ lartnouveau.com] (francuski-engleski -njemački) * [http://www.artnouveau-net.eu Réseau Art Nouveau Network] * [http://www.achome.co.uk/artnouveau/index.php?page=home Art Nouveau] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111007214841/http://achome.co.uk/artnouveau/index.php?page=home |date=7. listopada 2011. }} * [http://www.inyourpocket.com/poland/krakow/en/feature?id=4246 Secesija u Poljskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061016165852/http://www.inyourpocket.com/poland/krakow/en/feature?id=4246 |date=16. listopada 2006. }} * [http://www.csetnekicsipke.hu/ Mađarska Csetneki čipka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070126082411/http://www.csetnekicsipke.hu/ |date=26. siječnja 2007. }} * [https://www.scribd.com/doc/49143981/KRONOLOGIJA-umjetnosti-prve-tre%C4%87ine-20-st-za-ispit-kod-prof-Makovi%C4%87a Kronologija likovne umjetnosti prve trećine 20. st.] {{Zapadnaumjetnost}} [[Kategorija: Secesija| ]] [[Kategorija:Modernizam]] nbiaifn7aog3tmbc15f3mkynga11403 7569668 7569657 2026-08-04T15:11:48Z Šaholjubac 211973 /* Bilješke */ 7569668 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Odcjepljenje]]|politički termin}} {{Vslika | ime = art nouveau | izvorno_ime = | slika_panorama = Tassel House stairway.JPG | veličina_slike =250px | opis_slike = [[Victor Horta]], Stubište [[Hotel Tassel|Hotela Tassel]] u [[Bruxelles]]u iz 1892.-93. }} '''Secesija''' (od [[njemački|njem.]] ''Sezession'') ili ''' art nouveau'''{{Efn|Izgovor: '''àr nuvó'''.}} ([[francuski]]: „nova umjetnost”) stilski je pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na [[akademizam]] i [[eklekticizam]] zadnjih desetljeća 19. stoljeća ([[francuski]]: ''[[Fin de siècle|fin-de-siècle]]''). Inspiriran prirodom, u [[Arhitektura|arhitekturu]], [[Primijenjene umjetnosti|primijenjenu umjetnost]], [[slikarstvo]] i [[kiparstvo]] unosi elegantnu profinjenost zakrivljenih i ornamentalnost plošnih [[linija (likovna umjetnost)]]. On je želio „uljepšati industrijsku proizvodnju, spojiti umjetnost i obrt, ukrasiti bezlične fasade zgrada”. U pojedinim zemljama secesija se različito nazivala: u Francuskoj i Belgiji ''Art Nouveau'', u [[Njemačka|Njemačkoj]] se zove ''Jugendstil'', u [[Italija|Italiji]] ''Floreale'' ili ''Liberty'' (nazvan po londonskom dućanu koji je prodavao modernu dizajnerski robu proisteklu iz pokreta "[[Arts and Crafts]]"), u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] ''Modern Style'', u [[Španjolska|Španjolskoj]] ''Modernismo'', u [[Belgija|Belgiji]] stil ''Coup de fuet'' ili ''Velde stil'', u [[SAD]]-u je prihvaćena kasnija inačica - ''[[Art deco]]'', a kod nas je poznatija pod [[Austrija|Austrijskim]] nazivom – „secesija” (odcjepljenje, osamostaljenje). [[Datoteka: Cinema Urania Osijek.jpg |mini|200px|<center>[[Vladoje Aksmanović|Viktor Axmann]] ([[Nizozemska]] Jugendstil tvrtka [[Urania]]), [[Kino Urania u Osijeku]] iz 1912.]][[Datoteka:Palau_de_la_M%C3%BAsica_-_Interior_general_(2).JPG|mini|<center>[[Palau de la Música Catalana]] u [[Barcelona|Barceloni]], 1905.-'08.]] ==Art nouveau u Francuskoj i Belgiji== [[Datoteka:Woluwe-St-Pierre_-_Hoffmann_050917_(1).jpg|mini|200px|<center>''[[Palača Stoclet]]'' Josefa Hoffmanna u [[Bruxelles]]u.]] Pod nazivom ''art nouveau'' secesija se javila u Francuskoj oko [[1880.]] i doživjela vrhunac početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], točnije od [[1892.]] do [[1902.]] Naziv dolazi od dućana ''Maison de l'Art Nouveau'' ([[francuski|fra.]]: Dom nove umjetnosti) u [[Pariz]]u vlasnika Samuela (Siegfrida) Binga, sa stvarima dizajniranima u tom novom stilu. U [[Bruxelles]]u u [[Belgija|Belgiji]] stil su dodatno obogatili i razvili arhitekti i dizajneri [[Victor Horta]] i [[Henry van de Velde]].<ref>Sterner (1982), str. 38. - 42.</ref> Art Nouveau dizajneri u Belgiji, Švicarskoj i Francuskoj uključuju umjetnike kao što su: [[Theophile Alexandre Steinlen]], [[Alphonse Mucha]], [[Hector Guimard]] i [[Émile Gallé]]. == Jugendstil == [[Datoteka:Karlsruhe Moninger Jugendstil.jpg|mini|lijevo|200px|<center>Natpis iznad vrata pivnice u Karlsruheu s tipografskim slovima ''Jugend'' stila iz 1896. koji je ukrašen art nouveau motivima.]][[Datoteka:Secession_Vienna_June_2006_017.jpg|mini|200px|<center>[[Zgrada bečke secesije]] je izložbeni [[paviljon]], ali i arhitektonski [[manifest]] secesije, koji je 1897. godine u [[Beč]]u izgradio [[arhitekt]] [[Joseph Maria Olbrich]]]] Godine [[1892.]] u Münchenu, kulturni časopis ''Die Jugend'' (Mladost) kreatora G. Hirtha je aktivno promovirao ''Jugendstil'' ([[njemački]] za „mladenački stil”) u umjetnosti i mnogi su lokalni umjetnici sudjelovali u njegovoj borbi s tradicijom. Taj "novi stil" je postao suvremenikom art nouveau stila u Francuskoj i sličnima koji su nicali posvuda u Europi. Mnoge tvrtke kao [[WMF]] su surađivale u izvozu te umjetnosti i [[dizajn]]a te tako učinile stil poznatim diljem svijeta; kombinirajući dekorativne motive kao ženske figure (obično prezentirane isprepletene u dugu kosu i mekanim haljinama) te razne štrkljaste geometrijske oblike. U arhitekturi su nastale zgrade u [[Darmstadt]]u ([[Umjetnička kolonija u Darmstadtu]]), [[Dresden]]u, [[München]]u i [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]u; djela mnogih velikih arhitekata: [[Auguste Perret]], [[Henri Clemens Van de Velde]], [[Josef Maria Olbrich]], [[Peter Behrens]]. Mnogi drugi umjetnici i dizajneri su također pridonijeli razvoju stila kao: [[Hugo Leven]] i [[Friedrich Adler (dizajner)|Friedrich Adler]]. Jugendstil je jako utjecao na susjedne zemlje pa tako je u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], djelovala tipična jugendstil kompanija, ''Urania''. U Austro-Ugarskoj monarhiji, jugendstil se razvijao na nekoliko načina, većinom pod utjecajem bečke secesije i ''Werkstatte''-a. == Secesija == {{glavni|Bečka secesija}} [[Datoteka:The Kiss - Gustav Klimt - Google Cultural Institute.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Gustav Klimt]], ''[[Poljubac]]'', [[1908.]], ulje i pozlata na platnu, 180 × 180 cm, Österreichische Galerie, [[Beč]].]] [[Datoteka:Kuca Kallina Zagreb 5 01052012 roberta f.jpg|mini|200px|<center>[[Kuća Kallina u Zagrebu|Kuća Kallina]] u [[Zagreb]]u obložena višebojnim keramičkim pločicama i cvjetnim motivima]][[Datoteka:Kalemegdan 2.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Ivan Meštrović]], [[Pobjednik (kip)|Pobjednik]], [[1912.]], [[Beograd]], [[Srbija]]]][[Datoteka:Oktogon Palaca prve hrvatske stedionice 3 01052012 roberta f.jpg|mini|200px|<center>[[Oktogon (Zagreb)|Kupola prolaza Oktogon]] u Zagrebu ukrašena zlatnim laticama i cvjetnim višebojnim motivima.]] Lokalni nazivi za ovaj samosvjesni, radikalni i reformistički stil koji je prethodio [[Modernizam|modernizmu]] u Beču je bio [[w:de:Secession|secesija]] ([[latinski]]: odcjepljenje, osamostaljenje). Mnogi dalekovidni umjetnici i dizajneri pobjegli su iz kolotečine salonskih izložbenih prostora i počeli izlagati samostalno u konegenijalnijim okruženjima. Jedna od najvažnijih karakteristika ovog stila je dinamična, valovita linija sinkopiranog ritma, dekorativnost i asimetričnost. Oblici izgledaju kao da će oživjeti i „rastu” u forme poput biljaka. Glavni predstavnici su: slikari [[F. Von Stuck]], [[M. Liebermann]], [[Gustav Klimt]], švicarac [[Ferdinand Holder]] i arhitekti [[Otto Wagner]] i [[Josef Hoffmann]]. [[Otto Wagner]] ([[1841.]] – [[1918.]]) je najjači i najistaknutiji predstavnik bečke secesije. Nakon gradnje mnogih pseudoklasicističkih i historicističkih objekata hrabro je kročio u [[20. stoljeće]] ukrasivši pročelje jednostavne armirano betonske građevine keramičkim pločicama s cvjetnim motivima (npr. ''[[Majolika]]'', [[1889.]], [[Beč]]). Taj način ukrašavanja (ornamentalni i dekorativni), koji je proizašao iz prirodnih oblika (u prvom redu iz cvijeća) stiliziranih u duhu vremena i stila, obilježio je secesiju. Recimo i to da je učenik Otta Wagnera bio [[Josef Hoffman]] koji se ubraja u preteče moderne arhitekture, a njegovi učenici su osnovali poznatu „Zagrebačku školu arhitekture” koja promicala načela moderne arhitekture. Općenito, umjetnički pokret secesije u Hrvatskoj paralelan je s bečkim; već [[1897.]] godine, iste godine kada se secesija javila u Beču, grupa umjetnika istupila je iz ''Društva umjetnosti'' i osnovala ''[[Društvo hrvatskih umjetnika]]''. U našoj sredini secesija će stvoriti temelje naglog i svjetski relevantnog razvitka hrvatske umjetnosti tijekom dvadesetog stoljeća. Od hrvatske secesije treba istaknuti djela slikara [[Vlaho Bukovac|Vlaha Bukovca]], [[Bela Čikoš Sesija|Bele Čikoša Sesije]], [[Mirko Rački|Mirka Račkog]], [[Tomislav Krizman|Tomislava Krizmana]] te [[Robert Auer|Roberta Auera]], kipara [[Robert Frangeš-Mihanović|Roberta Frangeša Mihanovića]], [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], arhitekata [[Rudolf Lubynski|Rudolfa Lubynskog]], [[Aladar Baranyai|Aladara Baranyaija]], [[Ignjat Fischer|Ignjata Fischera]], [[Dionis Sunko|Dionisa Sunka]], [[Viktor Kovačić|Viktora Kovačića]], [[Kamilo Tončić-Sorinj|Kamila Tončić-Sorinja]] i drugih. == Art deco == {{glavni|Art deco}} [[Slika:Chrysler Building 2005 3.jpg|mini|200px|<center>Vjerojatno najslavnije djelo Art Deco arhitekture je vrh [[Chrysler neboder]]a u [[New York]]u od emejlirane opeke.]] ''Art deco'' je kratica francuskog izraza ''art dècoratif'' („dekorativna umjetnost”), pojam nastao na izložbi dekorativne umjetnosti u [[Pariz]]u [[1925.]] godine. Od [[1920.]] – [[1930.]] javio se kao stil u modernoj umjetnosti u [[Europa|Europi]] i [[SAD]]-u vezan za ''secesiju (art nouveau)'' i ''Wiener Werkstätte''. Bio je prisutan u svim područjima umjetničkog oblikovanja života. Posebna pozornost pridaje se unutarnjem uređenju prostora, [[plakat]]ima, opremi knjiga, a slikarstvo često poprima i dekorativnu funkciju ([[Tamara de Lempicka]]). U Hrvatskoj je Art Deco prisutan od [[1920-ih]] na svim područjima oblikovanja: [[Keramika|keramike]], plakata, sitne plastike, [[Scenografija|scenografije]] itd. U arhitekturi je uočljiv na više javnih objekata (npr. [[hotel Dubrovnik]] i pročelje [[NAMA|Name]] u [[Zagreb]]u). ==Bilješke== {{notelist}} {{izvori}} == Povezani članci == * [[arhitektura industrijske revolucije]] * [[arhitektura 20. stoljeća]] * [[majolika]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Art Nouveau}} * [http://lartnouveau.com/ lartnouveau.com] (francuski-engleski -njemački) * [http://www.artnouveau-net.eu Réseau Art Nouveau Network] * [http://www.achome.co.uk/artnouveau/index.php?page=home Art Nouveau] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111007214841/http://achome.co.uk/artnouveau/index.php?page=home |date=7. listopada 2011. }} * [http://www.inyourpocket.com/poland/krakow/en/feature?id=4246 Secesija u Poljskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061016165852/http://www.inyourpocket.com/poland/krakow/en/feature?id=4246 |date=16. listopada 2006. }} * [http://www.csetnekicsipke.hu/ Mađarska Csetneki čipka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070126082411/http://www.csetnekicsipke.hu/ |date=26. siječnja 2007. }} * [https://www.scribd.com/doc/49143981/KRONOLOGIJA-umjetnosti-prve-tre%C4%87ine-20-st-za-ispit-kod-prof-Makovi%C4%87a Kronologija likovne umjetnosti prve trećine 20. st.] {{Zapadnaumjetnost}} [[Kategorija: Secesija| ]] [[Kategorija:Modernizam]] aznb62bzl8pqbmaya6kteub4ko19xdj 7569669 7569668 2026-08-04T15:13:25Z Šaholjubac 211973 /* */ 7569669 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Odcjepljenje]]|politički termin}} {{Vslika | ime = art nouveau | izvorno_ime = | slika_panorama = Tassel House stairway.JPG | veličina_slike =250px | opis_slike = [[Victor Horta]], Stubište [[Hotel Tassel|Hotela Tassel]] u [[Bruxelles]]u iz 1892.-93. }} '''Secesija''' (od [[njemački|njem.]] ''Sezession'') ili ''' art nouveau'''{{Efn|Izgovor: '''àr nuvó'''.}} ([[francuski]]: „nova umjetnost”) stilski je pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na [[akademizam]] i [[eklekticizam]] zadnjih desetljeća 19. stoljeća ([[francuski]]: ''[[Fin de siècle|fin-de-siècle]]''). Inspiriran prirodom, u [[Arhitektura|arhitekturu]], [[Primijenjene umjetnosti|primijenjenu umjetnost]], [[slikarstvo]] i [[kiparstvo]] unosi elegantnu profinjenost zakrivljenih i ornamentalnost plošnih [[linija (likovna umjetnost)]]. Pokret je želio „uljepšati industrijsku proizvodnju, spojiti umjetnost i obrt, ukrasiti bezlične fasade zgrada”. U pojedinim zemljama secesija se različito nazivala: u Francuskoj i Belgiji ''Art Nouveau'', u [[Njemačka|Njemačkoj]] se zove ''Jugendstil'', u [[Italija|Italiji]] ''Floreale'' ili ''Liberty'' (nazvan po londonskom dućanu koji je prodavao modernu dizajnerski robu proisteklu iz pokreta "[[Arts and Crafts]]"), u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] ''Modern Style'', u [[Španjolska|Španjolskoj]] ''Modernismo'', u [[Belgija|Belgiji]] stil ''Coup de fuet'' ili ''Velde stil'', u [[SAD]]-u je prihvaćena kasnija inačica - ''[[Art deco]]'', a kod nas je poznatija pod [[Austrija|Austrijskim]] nazivom – „secesija” (odcjepljenje, osamostaljenje). [[Datoteka: Cinema Urania Osijek.jpg |mini|200px|<center>[[Vladoje Aksmanović|Viktor Axmann]] ([[Nizozemska]] Jugendstil tvrtka [[Urania]]), [[Kino Urania u Osijeku]] iz 1912.]][[Datoteka:Palau_de_la_M%C3%BAsica_-_Interior_general_(2).JPG|mini|<center>[[Palau de la Música Catalana]] u [[Barcelona|Barceloni]], 1905.-'08.]] ==Art nouveau u Francuskoj i Belgiji== [[Datoteka:Woluwe-St-Pierre_-_Hoffmann_050917_(1).jpg|mini|200px|<center>''[[Palača Stoclet]]'' Josefa Hoffmanna u [[Bruxelles]]u.]] Pod nazivom ''art nouveau'' secesija se javila u Francuskoj oko [[1880.]] i doživjela vrhunac početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], točnije od [[1892.]] do [[1902.]] Naziv dolazi od dućana ''Maison de l'Art Nouveau'' ([[francuski|fra.]]: Dom nove umjetnosti) u [[Pariz]]u vlasnika Samuela (Siegfrida) Binga, sa stvarima dizajniranima u tom novom stilu. U [[Bruxelles]]u u [[Belgija|Belgiji]] stil su dodatno obogatili i razvili arhitekti i dizajneri [[Victor Horta]] i [[Henry van de Velde]].<ref>Sterner (1982), str. 38. - 42.</ref> Art Nouveau dizajneri u Belgiji, Švicarskoj i Francuskoj uključuju umjetnike kao što su: [[Theophile Alexandre Steinlen]], [[Alphonse Mucha]], [[Hector Guimard]] i [[Émile Gallé]]. == Jugendstil == [[Datoteka:Karlsruhe Moninger Jugendstil.jpg|mini|lijevo|200px|<center>Natpis iznad vrata pivnice u Karlsruheu s tipografskim slovima ''Jugend'' stila iz 1896. koji je ukrašen art nouveau motivima.]][[Datoteka:Secession_Vienna_June_2006_017.jpg|mini|200px|<center>[[Zgrada bečke secesije]] je izložbeni [[paviljon]], ali i arhitektonski [[manifest]] secesije, koji je 1897. godine u [[Beč]]u izgradio [[arhitekt]] [[Joseph Maria Olbrich]]]] Godine [[1892.]] u Münchenu, kulturni časopis ''Die Jugend'' (Mladost) kreatora G. Hirtha je aktivno promovirao ''Jugendstil'' ([[njemački]] za „mladenački stil”) u umjetnosti i mnogi su lokalni umjetnici sudjelovali u njegovoj borbi s tradicijom. Taj "novi stil" je postao suvremenikom art nouveau stila u Francuskoj i sličnima koji su nicali posvuda u Europi. Mnoge tvrtke kao [[WMF]] su surađivale u izvozu te umjetnosti i [[dizajn]]a te tako učinile stil poznatim diljem svijeta; kombinirajući dekorativne motive kao ženske figure (obično prezentirane isprepletene u dugu kosu i mekanim haljinama) te razne štrkljaste geometrijske oblike. U arhitekturi su nastale zgrade u [[Darmstadt]]u ([[Umjetnička kolonija u Darmstadtu]]), [[Dresden]]u, [[München]]u i [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]u; djela mnogih velikih arhitekata: [[Auguste Perret]], [[Henri Clemens Van de Velde]], [[Josef Maria Olbrich]], [[Peter Behrens]]. Mnogi drugi umjetnici i dizajneri su također pridonijeli razvoju stila kao: [[Hugo Leven]] i [[Friedrich Adler (dizajner)|Friedrich Adler]]. Jugendstil je jako utjecao na susjedne zemlje pa tako je u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], djelovala tipična jugendstil kompanija, ''Urania''. U Austro-Ugarskoj monarhiji, jugendstil se razvijao na nekoliko načina, većinom pod utjecajem bečke secesije i ''Werkstatte''-a. == Secesija == {{glavni|Bečka secesija}} [[Datoteka:The Kiss - Gustav Klimt - Google Cultural Institute.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Gustav Klimt]], ''[[Poljubac]]'', [[1908.]], ulje i pozlata na platnu, 180 × 180 cm, Österreichische Galerie, [[Beč]].]] [[Datoteka:Kuca Kallina Zagreb 5 01052012 roberta f.jpg|mini|200px|<center>[[Kuća Kallina u Zagrebu|Kuća Kallina]] u [[Zagreb]]u obložena višebojnim keramičkim pločicama i cvjetnim motivima]][[Datoteka:Kalemegdan 2.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Ivan Meštrović]], [[Pobjednik (kip)|Pobjednik]], [[1912.]], [[Beograd]], [[Srbija]]]][[Datoteka:Oktogon Palaca prve hrvatske stedionice 3 01052012 roberta f.jpg|mini|200px|<center>[[Oktogon (Zagreb)|Kupola prolaza Oktogon]] u Zagrebu ukrašena zlatnim laticama i cvjetnim višebojnim motivima.]] Lokalni nazivi za ovaj samosvjesni, radikalni i reformistički stil koji je prethodio [[Modernizam|modernizmu]] u Beču je bio [[w:de:Secession|secesija]] ([[latinski]]: odcjepljenje, osamostaljenje). Mnogi dalekovidni umjetnici i dizajneri pobjegli su iz kolotečine salonskih izložbenih prostora i počeli izlagati samostalno u konegenijalnijim okruženjima. Jedna od najvažnijih karakteristika ovog stila je dinamična, valovita linija sinkopiranog ritma, dekorativnost i asimetričnost. Oblici izgledaju kao da će oživjeti i „rastu” u forme poput biljaka. Glavni predstavnici su: slikari [[F. Von Stuck]], [[M. Liebermann]], [[Gustav Klimt]], švicarac [[Ferdinand Holder]] i arhitekti [[Otto Wagner]] i [[Josef Hoffmann]]. [[Otto Wagner]] ([[1841.]] – [[1918.]]) je najjači i najistaknutiji predstavnik bečke secesije. Nakon gradnje mnogih pseudoklasicističkih i historicističkih objekata hrabro je kročio u [[20. stoljeće]] ukrasivši pročelje jednostavne armirano betonske građevine keramičkim pločicama s cvjetnim motivima (npr. ''[[Majolika]]'', [[1889.]], [[Beč]]). Taj način ukrašavanja (ornamentalni i dekorativni), koji je proizašao iz prirodnih oblika (u prvom redu iz cvijeća) stiliziranih u duhu vremena i stila, obilježio je secesiju. Recimo i to da je učenik Otta Wagnera bio [[Josef Hoffman]] koji se ubraja u preteče moderne arhitekture, a njegovi učenici su osnovali poznatu „Zagrebačku školu arhitekture” koja promicala načela moderne arhitekture. Općenito, umjetnički pokret secesije u Hrvatskoj paralelan je s bečkim; već [[1897.]] godine, iste godine kada se secesija javila u Beču, grupa umjetnika istupila je iz ''Društva umjetnosti'' i osnovala ''[[Društvo hrvatskih umjetnika]]''. U našoj sredini secesija će stvoriti temelje naglog i svjetski relevantnog razvitka hrvatske umjetnosti tijekom dvadesetog stoljeća. Od hrvatske secesije treba istaknuti djela slikara [[Vlaho Bukovac|Vlaha Bukovca]], [[Bela Čikoš Sesija|Bele Čikoša Sesije]], [[Mirko Rački|Mirka Račkog]], [[Tomislav Krizman|Tomislava Krizmana]] te [[Robert Auer|Roberta Auera]], kipara [[Robert Frangeš-Mihanović|Roberta Frangeša Mihanovića]], [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], arhitekata [[Rudolf Lubynski|Rudolfa Lubynskog]], [[Aladar Baranyai|Aladara Baranyaija]], [[Ignjat Fischer|Ignjata Fischera]], [[Dionis Sunko|Dionisa Sunka]], [[Viktor Kovačić|Viktora Kovačića]], [[Kamilo Tončić-Sorinj|Kamila Tončić-Sorinja]] i drugih. == Art deco == {{glavni|Art deco}} [[Slika:Chrysler Building 2005 3.jpg|mini|200px|<center>Vjerojatno najslavnije djelo Art Deco arhitekture je vrh [[Chrysler neboder]]a u [[New York]]u od emejlirane opeke.]] ''Art deco'' je kratica francuskog izraza ''art dècoratif'' („dekorativna umjetnost”), pojam nastao na izložbi dekorativne umjetnosti u [[Pariz]]u [[1925.]] godine. Od [[1920.]] – [[1930.]] javio se kao stil u modernoj umjetnosti u [[Europa|Europi]] i [[SAD]]-u vezan za ''secesiju (art nouveau)'' i ''Wiener Werkstätte''. Bio je prisutan u svim područjima umjetničkog oblikovanja života. Posebna pozornost pridaje se unutarnjem uređenju prostora, [[plakat]]ima, opremi knjiga, a slikarstvo često poprima i dekorativnu funkciju ([[Tamara de Lempicka]]). U Hrvatskoj je Art Deco prisutan od [[1920-ih]] na svim područjima oblikovanja: [[Keramika|keramike]], plakata, sitne plastike, [[Scenografija|scenografije]] itd. U arhitekturi je uočljiv na više javnih objekata (npr. [[hotel Dubrovnik]] i pročelje [[NAMA|Name]] u [[Zagreb]]u). ==Bilješke== {{notelist}} {{izvori}} == Povezani članci == * [[arhitektura industrijske revolucije]] * [[arhitektura 20. stoljeća]] * [[majolika]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Art Nouveau}} * [http://lartnouveau.com/ lartnouveau.com] (francuski-engleski -njemački) * [http://www.artnouveau-net.eu Réseau Art Nouveau Network] * [http://www.achome.co.uk/artnouveau/index.php?page=home Art Nouveau] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111007214841/http://achome.co.uk/artnouveau/index.php?page=home |date=7. listopada 2011. }} * [http://www.inyourpocket.com/poland/krakow/en/feature?id=4246 Secesija u Poljskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061016165852/http://www.inyourpocket.com/poland/krakow/en/feature?id=4246 |date=16. listopada 2006. }} * [http://www.csetnekicsipke.hu/ Mađarska Csetneki čipka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070126082411/http://www.csetnekicsipke.hu/ |date=26. siječnja 2007. }} * [https://www.scribd.com/doc/49143981/KRONOLOGIJA-umjetnosti-prve-tre%C4%87ine-20-st-za-ispit-kod-prof-Makovi%C4%87a Kronologija likovne umjetnosti prve trećine 20. st.] {{Zapadnaumjetnost}} [[Kategorija: Secesija| ]] [[Kategorija:Modernizam]] opn46iknqcuom3zaaliq0i5a67fe91d 0 7099 7569689 7323185 2026-08-04T15:29:11Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Biokemija]]; + 5 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569689 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:2006-01-14 Surface waves.jpg|mini|300 px|'''Voda''']] [[Datoteka:Rain on glass from below.jpg|300px|minijatura|desno|Voda na staklu]] '''Voda''' je [[kemijski spoj]] dva atoma [[vodik]]a i jednoga atoma [[kisik]]a i jedan od osnovnih uvjeta života. Kemijska formula vode je H₂O. == Kemijska svojstva == [[Datoteka:Watermolecule.png|mini|210px|lijevo|Shematski prikaz molekule vode]] * '''[[Polarnost]]''' je neravnomjerna razdioba [[električni naboj|električnog naboja]] unutar [[molekula|molekule]]. Uzrokovana je odjeljivanjem električnog naboja zbog neravnomjerne raspodjele [[elektron]]a u molekuli. Atom kisika na čelu molekule je [[elektronegativnost|elektronegativan]] (teži privlačenju elektrona), pa jedan kraj molekule ima parcijalno negativan električni naboj, a drugi kraj molekule, oko vodikovih atoma, parcijalno pozitivan naboj. To uzrokuje asimetričnost molekule vode - dva atoma vodika su pod kutom od 104.5° vezana za atomom kisika. Polarnost uvelike određuje ostala svojstva vode. * '''[[Kohezija]]''' je svojstvo molekule vode da uspostavlja vodikove veze s bliskim molekulama. [[Vodikova veza]] nastaje međusobnim privlačenjem i spontanim usmjeravanjem molekula tako da se elektronegativni atom kisika jedne pridružuje eletropozitivnim atomima vodika drugih molekula vode. Vodikove veze među susjednim molekulama neprestano pucaju i ponovno se oblikuju (tipična veza ima životni vijek od nekoliko [[SI sustav|mikrosekunda]]), a svaka molekula vode je u tekućem stanju povezana s oko 3½ susjednih molekula što rezultira stvaranjem velike trodimenzionalne mreže koja je u čvrstom stanju [[led]]a jako pravilna. Kohezivnost uvjetuje: veliku površinsku napetost vode, [[kapilarnost]], visoku točku [[vrelište|vrelišta]], specifičnu toplinu i toplinu isparavanja. * '''[[Specifična toplina]]''' je količina [[toplina|topline]] koju jedinica količine tvari treba primiti da bi mu se [[temperatura]] podigla za jedinicu temperature (za tekuću vodu iznosi tipično 4,1813 kJ/(kg·K)). Njen je visoki iznos kod vode prouzrokovan širenjem vodikovih veza. [[Energija]], koja kod drugih tekućina povećava gibanje među molekulama otapala (podiže temperaturu), se kod vode koristi za razbijanje vodikovih veza među susjednim molekulama. Vodene otopine su tako, zahvaljujući vodikovim vezama, izuzete od velikih promjena u temperaturi. * '''[[Toplina isparavanja]]''' je količina energije (topline) potrebna da se određena količina tvari iz tekućine pretvori u paru. Ova vrijednost je visoka kod vode jer se tijekom procesa moraju razbiti vodikove veze. Ovo svojstvo vodu čini izvrsnim rashlađivačem. Voda je dragocjena. * Prisutnost vode može se dokazati i [[kobalt]]ovim(II) kloridom. Bezvodni spoj plave je boje, a u prisutnosti vode postane ružičast. Ponekad se koristi kao dodatak sredstvu za sušenje [[silikagel]]u. * '''Hidrofilne''' otopljene tvari su one koje voda privlači, pa se zbog hidratacije brže otapaju u vodi (male organske molekule u stanicama: šećeri, organske kiseline i neke aminokiseline). To su specifične neutralne molekule, koje [[elektrostatika|elektrostatički]] međudjeluju s molekulama vode. * '''Hidrofobne''' otopljene tvari nisu topljive u vodi (lipidi i većina proteina). To su nepolarne molekule koje razbijaju strukturu vode i teže izuzimanju zbog onemogućavanja uspostavljanja vodikovih veza u vodi. ==Osobine i rasprostranjenost== [[Datoteka:Sunset over Kupa River.jpg|250px|mini|desno|Rijeka Krka]] Voda je najrasprostranjenija [[tekućina]] na [[Zemlja|Zemlji]] (obujma ~1500 x 109&nbsp;km³) i najvažnije (polarno) otapalo koje otapa tekućine, plinove i mnogobrojne krutine. Voda zbog polarnosti posjeduje izvrstan kapacitet da otapa različite vrste [[tvar]]i. Molekula vode (H₂O) sastoji se od dvaju atoma vodika i atoma kisika. Voda je bitan sastojak živih organizama (maseni udio vode do 90%) i nužna je za život svih živih organizama. Znanstvenici tvrde da se živa bića najvećim dijelom sastoje od vode i da ona čini tri četvrtine ukupne površine Zemlje. Na snimkama Zemlje iz [[Svemir]]a može se uočiti da je velik dio Zemljine površine pokriven vodom, oko 70%. Pod utjecajem Sunčeva zračenja površinska voda neprekidno se isparuje u atmosferu (tzv. kruženje vode u prirodi), gdje se kondenzira (stvarajući kišne ili snježne oblake u atmosferi) i u obliku oborina ([[kiša]], [[snijeg]], [[tuča]], [[rosa]], [[inje]] i [[magla]]) vraća na Zemlju, prenoseći tako velike mase vode na kontinente, i to zovemo globalni hidrološki ciklus, pa u mnogome utječe na [[Klima|klimu]]. U troposferi voda čini 80% stakleničkih plinova i prouzročuje zadržavanje topline, te porast globalne temperature. Najjednostavnija podjela vode jest podjela na slatke (~4% na Zemlji) i slane. Većina je voda na Zemlji slana (mora, [[ocean]]i). Dobro je poznata i podjela vode na tekućice [[rijeka (vodotok)|rijeke]] i stajaćice (npr. jezera, bare, močvare). Ledenjaci pak zauzimaju posebno mjesto gdje je voda u krutome obliku. '''Rasprostranjenost vode (volumni udjel)'''<br /> {| class="wikitable" |- | morska voda || 96,652% |- | polarni led i ledenjaci || 1,702% |- | podzemna voda || 1,631% |- | površinska voda (jezera i rijeke) || 0,013% |- | voda u tlu || 0,001% |- | voda u atmosferi || 0,001% |} Pri atmosferskom tlaku i temperaturi između 0&nbsp;°C (273K, kada se ledi) i 100&nbsp;°C (373K, kada vrije) čista (destilirana) voda bezbojna je tekućina bez mirisa i okusa. Voda pokazuje Amfoternost*amfotermno obilježje. Najznačajnije svojstvo po kojem se voda ističe jest da je njena gustoća u čvrstom stanju manja od gustoće u tekućem stanju. Gustoća vode najveća je na 3,98&nbsp;°C (tzv. [[anomalija vode]]) pa je led manje gustoće od tekuće vode i na njoj pliva, a njegov volumen veći je za 9% od volumena jednake mase tekuće vode.<br /> Jedinstvena fizikalna i kemijska svojstva vode posljedica su kemijske i prostorne građe njezinih molekula. Vodikovi su atomi u molekuli vode vezani kovalentnom vezom s elektronegativnijim kisikovim atomom, što uzrokuje asimetrični raspored elektrona i dipolna svojstva molekule. Zbog značajne razlike u elektronegativnosti vodikova i kisikova atoma, zbog dvaju slobodnih, nepodijeljenih elektronskih parova na kisikovu atomu, te činjenice da dvije kovalentne veze između kisikova i vodikovih atoma zatvaraju kut od 104,5&nbsp;°C, molekula vode razmjerno je jaki dipol. Zbog toga molekule vode i u tekućem i u čvrstom stanju grade nakupine molekula, međusobno povezane vodikovim vezama. U tekućoj su vodi te nakupine nestabilne i nasumične, a u ledu one tvore pravilnu tetraedarsku strukturu (tvorevinu), pri čem tetraedri grade heksagonske kanale (veće pseudokristalne nakupine). [[Datoteka:Voda GRO.png|mini|300 px|Simulacija vode u tekućem stanju na temperaturi od 300K. Atomi su prikazani kao sfere, a veze kao cilindri.]] Taljenjem [[led]]a, njegova se tetraedarska struktura urušava, pa se broj molekula vode po jedinici volumena smanjuje. Od 0&nbsp;°C do 3,98&nbsp;°C prevlada proces urušavanja tetraedarske strukture i gustoća vode raste (anomalija vode). Iznad 3,98&nbsp;°C prevladava proces udaljavanja molekula, tj. gustoća se vode daljnjim porastom temperature smanjuje, kao što je to u većini ostalih tvari. Prirodne se vode smrzavaju od površine prema unutrašnjosti, a led na površini toplinski je izolator koji usporava daljnje smrzavanje i štiti žive organizme u vodi.<br /> To da je led lakši od vode pa pliva na površini ima iznimno značenje za život organizama zimi (površina je vode zaleđena, a u unutrašnjosti je temperatura dovoljno visoka za određivanje života). Zbog vodikovih veza između molekula, ledište i vrelište vode znatno su viši od ledišta i vrelišta nekih sličnih vodikovih spojeva koji nemaju vodikove veze, kao što su [[amonijak]] (NH₃) i [[sumporovodik]] (H₂S). Bez vodikovih veza vrelište vode pri atmosferskom tlaku bio bi -75&nbsp;°C. Zahvaljujući vodikovim vezama, voda je velikoga specifičnog toplinskog kapaciteta (4185 Jkg⁻¹K⁻¹) i specifična toplina isparivanja (3,33 x 105 Jkg-1) i taljenja leda (2,26 x 106 Jkg⁻¹), a to znači da se prijelazom vodene pare u tekuću vodu, odnosno tekuće vode u led, oslobađa znatna energija, što npr. omogućuje toplokrvnim organizmima održavanje temperature u potrebnim, uskim granicama (termoregulacija). Viskoznost vode se povećava snižavanjem temperature. Kako je masa površinske vode na Zemlji golema, uz male promjene temperature, jezera i mora, mogu iza atmosfere primiti i ponovno u atmosferu otpustiti velike količine topline, što je uzrokom da na površini Zemlje nema naglih i velikih promjena temperature kao na [[Mjesec]]u ili [[Merkur]]u.<br /> Također, vodena para u atmosferi djelomično apsorbira mikrovalno i infracrveno zračenje tla i tako ublažava kolebanje temperature. Polagano zagrijavanje i hlađenje mora razlogom su blaže klime u primorskim krajevima. I molekule mnogih drugih spojeva mogu stvarati međumolekulske vodikove veze, no razlika između H₂O i ostalih polarnih molekula, kao što se NH₃ ili HF, jest u tome da kisikov atom iz vode može stvarati dvije vodikove veze (ima dva slobodna elektronska para usmjerena prema vrhovima tetraedra. Jednostavan i vrlo praktičan VSEPR pristup geometriji molekula; struktura vode jest pod kutom, no stereokemijski je tetraedarske geometrije, iako ne potpuno pravilne poput CH₄. Na taj način molekule vode imaju mogućnost da izrade beskonačnu trodimenzionalnu mrežu (strukturu) u kojima je kisikov atom u približno tetraedarskom okruženju s četirima vodikovim atomima; dva su vezana kovalentnom vezom, a dva vodikovom. NH₃ i HF stvaraju lance ili prstene, ali ne mogu stvarati trodimenzionalne mreže.<br /> Vrelišta tvari povezanih vodikovom vezom viša su u odnosu na tvari čije molekule nisu povezane vodikovim vezama ili su te veze vrlo slabe. Osim za piće, pripremu hrane i za pranje, voda se uvelike koristi za navodnjavanje poljodjelskoga tla. Voda kao dobro otapalo opskrbljuje biljke mineralnim tvarima i nužna je za [[Fotosinteza|fotosintezu]], a u ljuskom organizmu kao glavni sastojak tjelesnih tekućina opskrbljuje sve organe hranjivim sastojcima i uklanja otpadne tvari iz organizma.<br /> Voda je osnovni sastojak svih živih organizama. U nekih organizama čini i 99% njihove mase, u čovjeka oko 70%. Svi biološki procesi odvijaju se isključivo u vodenoj sredini, iako postoje organizmi koji mogu dugotrajno preživjeti stanje potpune dehidratacije. Metabolizam, rast i razmnožavanje takvih organizama počinju tek nakon rehidratacije. Biološke makromolekule (bjelančevine, nukleinske kiseline, polisaharidi) sadrže čvrsto vezanu vodu, koja je nužna za njihovu biološki aktivnu konformaciju. Voda nije samo otapalo u kojem funkcioniraju enzimi nego i izravni metabolit; supstrat je u svim hidrolitičkim, a nusprodukt u mnogim biosintetskim reakcijama. Živi organizam neprekidno uzima i otpušta vodu, što se naziva ciklusom vode. Vodeni organizmi izmjenjuju vodu difuzijom.<br /> Kod kopnenih biljaka ta se izmjena odvija pretežno fizikalnim mehanizmima (kapilarne sile u korijenu; transpiracija). Kopnene životinje i čovjek moraju piti vodu ili ju pribaviti hranom koja sadrži vodu. Vodu gube mokraćom, izmetima, disanjem i znojenjem. Izlučivanje vode metabolički je nužno, jer ono omogućuje organizmu da se oslobodi nekorisnih i štetnih tvari topljivih u vodi. Znojenje je u mnogih organizama dio procesa termoregulacije. Ključni je uvjet održivoga razvoja održavanje čistoće vode u prirodnim spremištima i vodotokovima. Sprječavanje zagađivanja voda najvažniji je dio zaštite okoliša (provodi se aerobna obradba otpada i ispitivanje [[Kakvoća vode|kakvoće vode]]). ===Dobivanje=== Voda se može dobiti izravnom sintezom iz vodika i kisika, a nastaje kao produkt u mnogim drugim kemijskim reakcijama. Može se rastaviti na vodik i kisik elektrolizom, uz dodatak jakoga elektrolita radi povećanja vodljivosti otopine (čista voda provodi el. struju, ali je vrlo slab elektrolit), ili termičkom razgradnjom na više od 1000&nbsp;°C (prevođenjem vodene pare preko užarene [[Platina|platinske]] žice).<br /> U čistoj vodi postoji ravnoteža autoionizacije vode, tj. autoprotoliza, u kojoj jedna molekula vode djeluje kao kiselina, a druga kao baza: H₂O + H₂O <--> H₃O+ + OH^- , pa je voda amfoterna. Stoga ona kemijski reagira s oksidima metala i daje baze, a s oksidima nemetala kiseline. Važna je reakcija vode i hidroliza. Voda se ugrađuje u kristalnu rešetku mnogih soli, dajući hidratizirane soli. Čista voda slabo je ionizirana, pa je množinska koncentracija nastalih iona vrlo mala ([H₃O⁺]=[OH^-]=10⁻⁷ mol/dm³, pri 25&nbsp;°C). Čista voda je neutralna, tj. pH = 7. Zbog polarnoga karaktera svoje molekule, voda je odlično otapalo za mnoge ionske i polarne spojeve, tako da prirodna voda (voda u prirodi) nikada nije kemijski čista, jer otapa mineralne tvari iz tla i najčešće sadrži kalcijeve, magnezijeve i natrijeve katione te hidrogenkarbonatne, kloridne i sulfatne anione. Takva se voda naziva tvrdom vodom, jer se prilikom njezina vrenja stvaraju netopljivi produkti (najčešće kalcijev karbonat, CaCO3) koji slabo prenose toplinu, pa se materijal zagrijane posude pregrijava i slabe mu mehanička svojstva.<br /> To je posebno štetno za kućanske aparate (perilice i bojlere) i visokotlačne parne kotlove u industriji. Zbog toga se prirodna voda (osim kišnice) za tehničku primjenu mora omekšati. Karbonatna (polazna) tvrdoća vode, uzrokovana kalcijevim i magnezijevim hidrogenkarbonatima, može se ukloniti iskuhavanjem vode ili dodatkom sode ili sode i vapna, što uzrokuje taloženje netopljivih karbonata. Voda je homogena smjesa upravo zbog otopljenih tvari koje mogu biti kemijski spojevi (npr. magnezijev sulfat ili magnezijev klorid u moru) ili ioni metala: kationi (npr. Ca²⁺, Mg²⁺), anioni (npr. CO₃^2-), potom molekule (npr. CO₂ u mineralnoj vodi) i niz drugih tvari koje nažalost u vodu dolaze kao onečišćivači (npr. [[fosfati]]). ==Polarnost== Molekula vode posjeduje dipolni moment, tj. molekula vode je polarna (voda je polarna molekula). U kemiji vrijedi pravilo:“Polarno se otapa u polarnom“, što će reći da se slično otapa u sličnome, tj. polarne će se molekule otapati u vodi. Voda je najčešće otapalo, no topljivost tvari u vodi nije jednaka, već ovisi o građi tvari. Topljivost se tvari mijenja s promjenom tlaka i temperature pri kojoj se otapanje odvija. Ako uzmemo za primjer sam natrijev klorid koji u vodi disocira, razlaže se na ione koji su hidratizirani: Na⁺_(aq) i Cl^-_(aq) i taj proces opisujemo jednadžbom: NaCl_(s) --> Na⁺_(aq) + Cl^-_(aq) ==Deioniziranje vode i tvrdoća== '''Deionizirana voda''' dobije se uklanjanjem otopljenih soli ionskim izmjenjivačima, a koristi se kao zamjena za destiliranu vodu. Kako se nekarbonatna (stalna) tvrdoća vode, uzrokovana svim ostalim u vodi otopljenim solima, ne može tako ukloniti, za uklanjanje ukupne tvrdoće vode (karbonatne i nekarbonatne) provodi se deionizacija vode pomoću izmjenjivača iona. U Međunarodnom sustavu jedinica (SI) ukupna tvrdoća vode izražava se kao množinska koncentracija zemnoalkalijskih iona u vodi (mjerna jedinica mol/L). Ionako ne postoji jednoznačna tablica tvrdoće vode, uglavnom se smatra kako je voda koja sadrži manje od; 1,6&nbsp;mmol/L kalcijevih iona meka (npr. kišnica), od 1,6 do 3,2&nbsp;mmol/L umjereno tvrda, od 3,2 do 4,6&nbsp;mmol/L tvrda (npr. vodovodna voda), a uz koncentraciju kalcijevih iona veću od 4,6&nbsp;mmol/L vrlo tvrda. Tako prema količini otopljenih tvari, vode dijelimo na meke i tvrde vode.<br /> Prije se tvrdoća vode navodila u različitim jedinicama, npr. u njemačkim stupnjevima tvrdoće (°dH), pa je tako 1°dH odgovarao količini iona Ca²⁺, Mg2⁺ ili Fe²⁺ koja je ekvivalentna masenoj koncentraciji kalcijeva oksida (CaO) od 10&nbsp;mg/dm³. ==Morska voda== {{glavni|More}} Morskom vodom naziva se voda mora i oceana. Sadržava znatne količine otopljenih soli (više od 35 g/L), a zbog prisutnosti [[kalcij]]a i [[magnezij]]a u obliku [[Kloridi|klorida]] i [[Sulfati|sulfata]], morska je voda vrlo tvrda. Nagriza kovine, [[beton]] i neke vrste [[kamen]]a. Izrazito je slana okusa, ali se može koristiti za piće dobivena desalinizacijom slane jezerske ili morske vode ([[odsoljivanje]]). ==Destilacija vode (destilirana voda)== {{glavni|Destilirana voda}} [[Datoteka:Demineralizirana voda.JPG|mini|150px|desno|Destilirana voda se koristi na samoposlužnim autopraonicama]] Postupak odvajanja otopljenih tvari iz vode naziva se [[destilacija vode]]. Kemijski čista voda naziva se ''redestilirana voda''. '''Destilirana voda''' (od latinske riječi ''destillare'': kapati; latinski ''aqua destillata''; '''demineralizirana voda''', omekšana voda) je destilacijom pročišćena voda (djelomično omekšana voda) koja ne sadržava otopljene čvrste tvari, tj. kojoj je uklonjena karbonatna tvrdoća. Destilirana voda još uvijek nije kemijski čista voda, ali može sadržavati samo male neznatne količine hlapljivih nečistoća.<br /> Dobiva se jednokratnom ili višekratnom destilacijom, tj. isparavanjem vode i ukapljivanjem (kondenzacijom) vodene pare, čime se voda oslobađa otopljenih plinova i otopljenih ili suspendiranih čvrstih tvari (najčešće raznih minerala), a ukapljuje se čista vodena para (H₂O), što je prirodni spoj vodika i kisika. Destilacija konvencionalnim metodama zbog velike potrošnje energije prilično je skup postupak. Korištenjem regenerativne energije kao što je primjerice [[solarna energija]] troškovi su znatno niži. Destilirane vode iz slobodne prodaje su bitno čišće od izvorskih. Destilirana voda nije za piće, zbog svog bljutavog okusa. Upotrebljava se u farmaciji, medicini, kemiji (kao otapalo te u tehničke svrhe), industriji (nadolijevanje akumulatorskih baterija, kao sirovina u različitim tehnološkim procesima, kao sredstvo za prijenos topline ili tvari), u energetici za pretvaranje kinetičke energije u električnu, kao para u toplinsko-energetskim pogonima za zagrijavanje i rashlađivanje, itd. U novije doba destiliranu vodu sve više zamjenjuje kemijski čista voda, dobivena pročišćavanjem vode s pomoću izmjenjivača iona, a takva voda se naziva deionizirana voda. Destilirana voda u ravnoteži je s ugljikovim dioksidom iz zraka i ima vodljivost oko 0.8×10⁻⁶ S x cm⁻¹. Ponovljenom destilacijom u vakuumu može se postići vodljivost od 0.043×10⁻⁶ S x cm⁻¹ pri 18&nbsp;°C. Ova granična vodljivost uzrokovana je ionizacijom vode. Isparavanjem takve vode do suhoga, u većini slučajeva ispari bez ostataka karbonata kao što je primjer kod mineralne vode. ==Pitka voda== Prirodna voda, koja sadrži [[kalcij]]ev bikarbonat (Ca(HCO₃)₂) kalcijev klorid i kalcijev sulfat naziva se '''tvrda voda'''. '''Pitka voda''', podzemna, bunarska i površinska, je bistra i potpuno prozirna voda, bez mirisa i boje, a radi dobra okusa treba sadržavati otopljeni [[kisik]], [[ugljikov dioksid]] i topljive soli ([[Natrijev klorid|NaCl]], [[Soda bikarbona|NaHCO₃]]) i dr.<br /> Sadrži li patogenih bakterija, organske tvari, [[Nitrati|nitrata]], [[Nitriti|nitrita]] i [[amonijak]]a, te željeznih soli (koje omogućuju razvoj algi), [[mangan]]ovih soli (daju vodi loš okus) ili drugih štetnih tvari, mora se prije uporabe pročistiti oksidacijom kisikom iz zraka i dezinficirati [[klor]]om ili [[ozon]]om. '''Voda za piće''' (npr. Hrvatske poznate [[Jamnica|Jamnice]], Jane i dr.) su najčešće izvorske vode (crpu se direktno s izvora), koje su pak samo pročišćene od mogućih nečistoća. Kupovne vode za piće su čiste mehanički i biološki, da se pijenjem iste ne dobije [[dizenterija]]. ==Oborinska voda== Oborinska voda dio je oborina, koje se ispirući površine izravno ili neizravno slijevaju u vodne sustave. Zbog sve većega onečišćenja atmosfere i zemljišta znatno onečišćuje prirodne vode. Na izgrađenim površinama prikuplja se i ispušta s otpadnim vodama ili odvojeno od njih. Takva voda sadrži prašinu i nešto otopljenih plinova iz atmosfere, a nema otopljenih soli, pa je bljutava okusa, no ipak se ponegdje rabi za piće. ==Voda u tlu== '''Voda u tlu''' je voda koju sadržava tlo, kamo je dospjela procjeđivanjem ili upijanjem. Može biti ''adehijska'', ''kapilarna'' ili ''podzemna'' voda. '''Adehijska voda''' je voda koja se nalazi u gornjem sloju tla, a zadržava se silama uzajamnoga molekularnoga djelovanja između čestica tla i upijene vode. '''Kapilarna voda''' je voda koja ispunjuje najuže pore tla zbog djelovanja površinske napetosti, a pojavljuje se povećanjem vlažnosti tla. '''Podzemne vode''' (''temeljne vode'') sve su vode koje se nalaze u tlu, tj. u šupljinama tla. Podzemna voda u stijenama s međuzrnatom poroznošću (šljunci, pijesci) naziva se temeljnicom (freatskom ili vapnenom) vodom. Podzemna voda je ona voda koja može strujati pod djelovanjem gravitacijske sile.<br /> U vezanim stijenama (npr. u vapnencima), voda se nakuplja i protječe pukotinama. U krškom području znatne količine voda protječu podzemljem. '''Arteška voda''', podzemna je voda koja se pod određenim tlakom nalazi u vodopropusnome sloju između vodonepropusnih slojeva. ==Otpadna voda== {{glavni|Otpadna voda}} '''Otpadne vode''' su vode s otopljenim i suspendiranim otpadnim tvarima iz domaćinstava, industrije i poljoprivrede. Sirove su otpadne vode zagađivala, koja u prirodne vode (rijeke i mora) dospijevaju sustavom kanala (točkasti ispusti) ili oborinskim vodama procesom ispiranja tla (raspršeni ispusti). Zbog složenoga sustava otpadnih voda potreban je niz postupaka za pročišćivanje, koji omogućuju ponovnu uporabu ili neopasno ispuštanje u prirodne vode. ''Otpadna voda'' je voda uporabljena u kućanstvu, obrtu ili industriji i obično je toliko onečišćena da se ne smije ispuštati u vodene tokove bez pročišćavanja. Zagađivanje vode industrijskim otpacima stvara u novije doba veliku opasnost za održavanje biološke ravnoteže u rijekama, jezerima i morima. ==Mineralna voda== {{glavni|Mineralna voda}} '''Mineralnom vodom''' naziva se prirodna voda koja u jednoj litri sadrži više od 1g svih otopljenih soli. Isparavanjem takve vode do suhoga, u većini slučajeva ostanu [[karbonati]]. Na svakoj boci prirodne mineralne vode nalaze se podatci o njezinom sastavu, a time i brojnost kalcijevih i magnezijevih iona. ==Teška voda== {{glavni|Teška voda}} '''Teška voda''' u kemijskom je smislu [[deuterij]]ev oksid (D₂O), a u praktičnom smislu naziv za vodu koja je tehničkim postupkom obogaćena deuterijem (tzv. teškim vodikom). ==Voda u Hrvatskoj== [[Datoteka:Mliječni put.jpg|230px|mini|desno|Voda u [[Nacionalni park Plitvička jezera|Nacionalnom parku Plitvička jezera]].]] U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se još uvijek može piti voda iz slavina, iako je potrebna stroga kontrola kakvoće pitke vode mikrobiološkim i kemijskim analizama. U sustavu vodoopskrbe pitka se voda kontinuirano kontrolira. ==Problemi u svijetu i ekološka osviještenost== Količine pitke vode na zemlji nažalost su smanjene.<br /> Poznato je da bez vode nema života. Ta bezbojna tekućina znači život kako za ljude tako i za biljni i životinjski svijet. Starogrčki filozofi smatrali su vodu početkom svega. Stoga nije pretjerano reći da je voda sam život i zato nema cijenu. Ponekad ni sami nismo svjesni vrijednosti toga blaga, ali i mnoštva čimbenika koji sutra to blago mogu pretvoriti u bezvrijednu tekućinu ako ne budemo dovoljno odgovorni i razumni. [[Svjetski dan voda]] obilježava se svake godine 22. ožujka. == Povezani članci == * [[Kakvoća vode]] * [[Fluoriranje vode‎]] * [[Kloriranje vode]] * [[Vodoopskrba]] == Izvori == * [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], Broj 11 (Tr-Ž), str. 460-461. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2009.g. {{ISBN|978-953-6036-41-7}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|}} * {{HTE|voda|Voda}} [[Kategorija:Podmazivanje]] [[Kategorija:Prirodni resursi]] [[Kategorija:Kemijski spojevi]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Tekućine]] [[Kategorija:Voda| ]] m1wdmr5zts1snhbarefs0cits35u1rb 0 10285 7569906 7489870 2026-08-05T00:19:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569906 wikitext text/x-wiki '''Hrvatska srednjovjekovna književnost''' obuhvaća razdoblje od početaka pismenosti u 8. i 9. stoljeću pa sve do 16. stoljeća. ==Proza== Srednjovjekovna hrvatska proza pripada književnom modelu karakterističnom za [[Europska srednjovjekovna književnost|srednjovjekovlje]], koji obilježava prozno stvaralaštvo u Hrvata od početaka pismenosti, s pretpostavljenim zametkom u 8. i 9. stoljeću, a s najstarijim sačuvanim spomenicima s prijelaza 11. u 12. st.; ona traje sve do druge polovice 16. st., sa sporadičnim refleksima pojedinih tema sve do u 18. stoljeća. Taj vremenski opseg pokazuje da u ukupnosti hrvatske književnosti srednjovjekovna ima veći udio nego što je slučaj s drugim srednjoeuropskim i zapadnoeuropskim književnostima. Pisana riječ zabilježena je u kamenu, rukopisima i tiskanim knjigama. Poseban segment hrvatske srednjovjekovne proze predstavlja proza pisana [[Latinski jezik|latinskim jezikom]]. Ona dopire iz kasne antike, a zatim crpi iz suvremene europske latinske literature. Prve hagiografije i djela o povijesti Crkve nastaju u dalmatinskim gradovima ([[Split]], [[Zadar]], [[Trogir]], [[Osor]], [[Dubrovnik]], [[Kotor]]), od „Splitskog evanđelistara” (6. – 7. st.) do brojnih kasnijih liturgijskih i neliturgijskih djela. Početak hrvatskoga srednjovjekovnog stvaralaštva vezan je upravo uz latinsku hagiografiju, uz tekstove o dalmatinskim i istarskim mučenicima: sv. Dujmu, Anastaziju-Stašu, Mavru i Germanu. Na sjeveru, u Panoniji, nastaju djela vezana uz kultove tamošnjih mučenika, npr. sv. Kvirina, Euzebija i Poliona. Na latinskome jeziku stoljećima se pišu pravna, povijesna (kronike) i prirodoznanstvena djela, tvoreći s literarnim tekstovima jednu nadregionalnu hrvatsku kulturu koja je pratila i domete karolinške i otonske [[renesansa|renesanse]]. Hrvatska srednjovjekovna proza pisana je dvama jezicima: crkvenoslavenskim hrvatske redakcije i hrvatskim, te trima pismima: [[glagoljica|glagoljicom]], [[latinica|latinicom]] i zapadnom ili [[bosančica|hrvatskom ćirilicom]]. Među tim sferama postojala je živa interakcija, o čemu svjedoče prijepisi s jednog pisma na drugo; izrazite su veze između glagoljskih i ćiriličnih tekstova, a neki se latinični oslanjaju na glagoljske predloške. Po tome je hrvatska srednjovjekovna proza jedinstvena u slavenskim, pače europskim književnostima. U njoj se zrcale opće tendencije europske literature, premda s nekim osobitostima: npr. vodoravna, pučka usmjerenost tekstova; povezanost s usmenom književnošću; prevladavanje religioznih tema; prepletanje žanrova. Znatnim dijelom to je prijevodna književnost, s tipično srednjovjekovnim postupcima prerađivanja, ekscerpiranja i kompiliranja. Crpila je iz dvije književno-kulturne sfere: s Istoka, iz [[bizant]]sko-(staro)crkvenoslavenske baštine i sa Zapada, iz latinske, [[Italija|talijanske]], franko-talijanske i [[Češka|češke]] tradicije. Od 14. stoljeća dalje prevladavaju utjecaji sa Zapada. Prihvaćajući te uzore, hrvatski su ih - mahom anonimni - autori prilagođavali vlastitom senzibilitetu i specifičnim potrebama zajednice u kojoj su i za koju su pisali. Iako velikim dijelom prijevodna, ta je književnost povremeno ostvarivala znatnu umjetničku razinu jezikom i izborom stilskih sredstava. Jedno od najznačajnijih postignuća bilo je, s jedne strane, čuvanje (osobito u glagoljskoj sferi) crkvenoslavenskoga liturgijsko-književnog jezika; u kasnijim razdobljima elementi toga jezika svjesno su upotrebljavani kao sredstvo izražajnosti i signal «visokoga stila», a s druge strane prihvaćanje živoga, govornog jezika i njegovo uzdizanje do medija dostojnoga i sposobnoga da prenosi znanja o širokom rasponu tema, od prava i teologije, od kronika i prirodoznanstvenih sadržaja, sve do književnih djela. Tako je srednjovjekovno stvaralaštvo na narodnom jeziku jedno od ishodišta književnosti kasnijih razdoblja. Najstariji spomenici proze u širem smislu potječu iz 11. i 12. stoljeća. To su glagoljski epigrafski spomenici: ''[[Valunska ploča]]'', ''[[Plominski natpis]]'' i ''[[Krčki natpis]]'' iz 11. st.; [[Bašćanska ploča]] iz 11/12. st., prvi cjelovito sačuvani spomenik na narodnom jeziku s elementima knjiške crkvenoslovjenštine; ''Senjska ploča''; ''Plastovski'' i ''Kninski natpis'' te ''Supetarski ulomak'', svi iz 12. stoljeća; datacija je ćirilične [[Humačka ploča|''Humačke ploče'']] nesigurna, moguće je iz 11/12. stoljeća. Od rukopisnih knjiga iz najstarijega razdoblja do nas su došli tek fragmenti, što svjedoče o postojanju bogate književne tradicije na hrvatskome prostoru. To su odlomci biblijsko-liturgijskoga značaja: fragmenti apostola, npr. ''[[Mihanovićev apostol]]'' i ''[[Grškovićev fragment]]'', oba iz 12. stoljeća, fragmenti misala, npr. prva stranica ''[[Kijevski listići|Kijevskih listića]]'' iz 11-12. st.; ''[[Bečki listići]]'' iz 12. st., najstariji hrvatski spomenik misnoga sadržaja; fragmenti brevijara, npr. ''Londonski'', ''Vrbnički'' i ''Ročki fragmenti'', svi iz 13. st. Svi su ti glagoljski spomenici u kontinuitetu s istodobnim spomenicima nastalim na bugarskom, makedonskom, češkom i ruskom području. No, od 12. i 13. st. u Hrvatskoj se razvija vlastita uglasta stilizacija glagoljskoga pisma, a jezik se pomlađuje u skladu s hrvatskim (napose čakavskim) osobitostima. Tako je stvorena indigena hrvatska redakcija crkvenoslavenskoga jezika koja je trajala do u 16. st. Istovremeno su se, od 12. stoljeća dalje, biblijske knjige redigirale prema latinskoj ''Vulgati''. Iz tog su doba fragmentarno sačuvani i najstariji tekstovi hagiografsko-legendarne, pasijske i apokrifne proze: npr. ''Budimpeštanski fragment'' (12. st., s odlomkom ''Legende o sv. Simeonu Sulitu Starijemu''; ''Legenda o sv. Tekli'' (13. st., dio apokrifnih ''Djela Pavla i Tekle''). Prvi spomenici pisani zapadnom ćirilicom potječu iz 11. – 13. st., od kojih je najstariji u Hrvatskoj iz 1184. god. ''Natpis povaljskoga praga'' na [[Brač]]u. Taj korpus obuhvaća i 23 danas poznata rukopisna kodeksa, kao i diplomatičko-pravne spise. Zasebnu cjelinu čine [[bosančica|hrvatskom ćirilicom ili bosančicom]] pisani tekstovi na području [[Bosna|Bosne]] i [[Hum (država)|Hum]]a, od kojih su najpoznatiji tekstovi ''Povelja Kulina bana'' iz 1189., kao i niz spisa naravi diplomatsko-trgovinske, te vjerskonabožne za potrebe krstjana [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]. Narodni jezik štokavsko-čakavske stilizacije protkan crkvenoslavizmima nalazimo na mramorovima ili stećcima, ponajviše na prostoru istočno od [[Neretva|Neretve]] do [[Vrbas]]a. Važno je spomenuti da se na listovima glagoljskih rukopisa nerijetko nalaze zapisi i marginalije na ćirilici, kao i obratno. [[bosančica|Bosančicom]] je pisan i »[[Poljički statut]]« (XV. st.) te dubrovački »[[Libro od mnozijeh razloga]]« (1520.) (v. dolje).. Istim je pismom Dmine Papalić oko 1510. prepisao »Hrvatsku kroniku«. U 16. st. [[zadar]]ski kanonik [[Šime Budinić]] (između 1530. i 1535. – 1600.) tiskao je ćirilicom svoju »Summu nauka kristjanskoga«. U tom razdoblju, u kojem su živjela sva tri pisma, osim razmjerno bogate crkvene pismenosti, biblijsko-liturgijskih pravnih spisa i isprava (najstariji je »Vinodolski zakon« iz 1288., zatim »[[Krčki statut]]« iz 1388. i dr.), postojali su i apokrifi, legende, viđenja, pripovijetke i romani, ljetopisi, moralističko-didaktična djela, početci crkvene drame, te prvi sačuvani stihovi. Latinična proza sačuvana je iz 14. stoljeća i poslije. Pisana je na narodnom (čakavskom i štokavskom) jeziku, a postankom je vezana uz gradske sredine dalmatinskih gradova, za razliku od glagoljske proze koja je pretežito nastajala izvan gradskih sredina. Najstariji latinični tekst ''Red i zakon'' iz 1345. g. regula je sestara dominikanki u Zadru. I drugi sačuvani prozni tekstovi većinom su vjerskog sadržaja: oficiji, lekcionari (npr. ''Korčulanski lekcionar'', 14. st., i ''Zadarski lekcionar'', početak 15. st.), molitvenici (npr. [[Vatikanski hrvatski molitvenik]], konac 14. st., dubrovačkoga podrijetla), te ''Žića svetih otaca'' ==Poezija== Prvi stihovi na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]] prijevodi su [[srednji vijek|srednjovjekovnih]] [[latinski jezik|latinskih]] pjesama nabožnog karaktera. Početkom [[14. stoljeće|XIV.st]]. javljaju se pokušaji autentičnog stvaralaštva. Motivi su često vezani uz crkvene blagdane pa u pjesmama nalazimo česte hvalospjeve [[Isus]]u i [[Bogorodica|Bogorodici]]. Prije pojave poznatijih pjesnika i Hrvatskoj su djelovali [[Začinjavci|začinjavci]]. Oni su bili uglavnom anonimni svećenici koji su prevodili, dorađivali, prepisivali i imitirali. U njihovoj poeziji nalazimo puno ponavljanja i udugovlačenja, zastupljen je silabički stih (osmerac), ali ima i dosta ritmizirane proze. Jezik je bio uglavnom [[čakavsko narječje|čakavsko]]-ikavski dijalekt. Tematika je bila uglavnom pasionska, marijinska, [[božić]]na, svetačka. U svjetovnom pjesništvu javlja se čisti narodni izraz. == Vidi još == * [[Spomenici hrvatske pismenosti]] == Vanjske poveznice == * [http://www.hr/darko/glagoljica/glkro.html Kronološki popis najvažnijih glagoljskih spomenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051122082934/http://www.hr/darko/glagoljica/glkro.html |date=22. studenoga 2005. }} * [http://www.hr/darko/etf/novih.html Hrvatski glagoljski tekstovi izvan domovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041011141103/http://www.hr/darko/etf/novih.html |date=11. listopada 2004. }} * [https://web.archive.org/web/20060623014024/http://www.hercegbosna.org/ostalo/rasclane1.html Hrvatska književna baština na bosančici] [[Kategorija: Hrvatska epika]] [[Kategorija:Srednjovjekovna književnost| ]] m1wfjlw77c25pjmaoyi4obgent4pnhb 0 13011 7570098 6609174 2026-08-05T11:21:50Z ~2026-42728-86 368680 Ažurirano područje Istočnog Timora prema izvorima i broj stanovnika Istočnog Timora od 2026. godine 7570098 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zemlja svijeta |ime = Demokratska Republika Timor-Leste |izvorno_ime = Repúblika Demokrátika Timór Lorosa'e<br /> República Democrática de Timor-Leste |ime_genitiv = Istočnog Timora |eng_ime = |zastava = Flag of East Timor.svg |grb = Coat of arms of East Timor.svg |moto = ''"Unidade, Acção, Progresso"''<small>([[Portugalski|port.]])<br/>("Jedinstvo, akcija, napredak")</small> |himna = ''[[Pátria]]'' |lokacija = LocationEastTimor.svg |lokacija_opis = |lokacija2 = |lokacija2_opis = |glavni_grad = [[Dili]] |širina-stupnjevi = |širina-minute = |širina-oznaka = |dužina-stupnjevi = |dužina-minute = |dužina-oznaka = |najveći_grad = |najveće_naselje_vrsta = |najveće_naselje = |službeni_jezik = [[tetumski jezik|tetumski]] i [[portugalski jezik|portugalski]] |vrsta_vlasti = |predstavnik_države_množina = Predsjednici |predstavnik_države = Predsjednik |predstavnik_države_osoba = [[José Ramos-Horta]] |predsjednik_vlade_osoba = [[Taur Matan Ruak]] |predstavnik_države1 = |predstavnik_države_osoba1 = |predstavnik_države2 = |predstavnik_države_osoba2 = |predstavnik_države3 = |predstavnik_države_osoba3 = |predstavnik_države4 = |predstavnik_države_osoba4 = |predstavnik_države5 = |predstavnik_države_osoba5 = |neovisnost = Od [[Portugal]]a, [[Indonezija|Indonezije]]¹ |utemeljenje_ime = proglašena |utemeljenje_datum = [[28. studenog]] [[1975.]] |utemeljenje1_ime = priznata |utemeljenje1_datum = [[20. svibnja]] [[2002.]] |utemeljenje2_ime = |utemeljenje2_datum = |utemeljenje3_ime = |utemeljenje3_datum = |površina_poredak = |površina = 15.007<ref name="auto">{{Cite web|url=http://www.easttimorgovernment.com/geography.htm|title=East Timor Geography|website=www.easttimorgovernment.com}}</ref> |vode = |stanovništvo_poredak = |stanovništvo = 1.434.991 |godina_popisa = 2026. |gustoća_stanovništva = 82,77 |BDP_PKM_godina = |BDP_PKM = |BDP_PKM_rang = |BDP_PKM_per_capita = |BDP_PKM_per_capita_rang = |valuta = [[američki dolar]] (i lokalni [[istočnotimorski sentavo]]) |stoti_dio_valute = 100 centa |vremenska_zona = +9 |internetski_nastavak = [[.tl]] |pozivni_broj = +670 |komentar = ¹ Indonezija je okupirala Istočni timor 5. prosinca 1975. i napustila ga 1999. }} '''Istočni Timor''', odnosno službeno '''Repúblika Demokrátika Timór Lorosa'e''' i '''Demokratska Republika Timor-Leste''',<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mvpei.hr/CustomPages/Static/HRV/Files/091001_imena_drzava.pdf |title=Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku / priredio Božidar Bakotić. – III. izmijenjeno izdanje – Zagreb: Diplomatska akademija, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija RH, 2007. |access-date=7. veljače 2010. |archive-date=13. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110813044304/http://www.mvpei.hr/CustomPages/Static/HRV/Files/091001_imena_drzava.pdf |url-status=dead}}</ref> [[država]] je u jugoistočnoj [[Azija|Aziji]]. Obuhvaća istočnu polovicu otoka [[Timor]] u [[Malajski arhipelag|Malajskom arhipelagu]], dva manja susjedna otoka i eksklavu Oecussi-Ambeno u zapadnom dijelu Timora koja je indonezijskim teritorijem odvojena od matice. Graniči s [[Indonezija|Indonezijom]] na zapadu. Glavni grad i najveća luka je [[Dili]] na sjevernoj obali. Ostali veći gradovi su Dare i Baucau na sjeveroistočnoj obali arhipelaga koji ima i glavnu zračnu luku otoka. Istočni Timor jedna je od najsiromašnijh zemalja svijeta. Gospodarstvo se osniva uglavnom na [[poljoprivreda|poljoprivredi]]. Nade se polažu u iskorištavanje podmorskih ležišta [[nafta|nafte]]. == Zemljopis == Istočni Timor smješten je u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]], u istočnom dijelu otoka [[Timor]]a, najvećeg i najistočnijeg otoka u grupi [[Mali sundski otoci|Malih sundskih otoka]]. Otok je površine tridesetak tisuća četvornih kilometara i leži na samom jugu [[Indonezijski arhipelag|indonezijskogotočnog arhipelaga]], oko šesto kilometara sjevernije od Australije. Osim glavnog otoka Timora, Istočnom Timoru pripadaju i manji otoci [[Atauro]] i [[Jaco]]. Najviša planina Istočnog Timora je Tatamailau s vrhom na 2.963 metara. Iako se najveći dio Istočnog Timora nalazi na istočnom dijelu istoimenog otoka, državi pripada i malena enklava [[Oecusse]] na sjeverozapadnoj obali otoka. == Teritorijalni ustroj == Istočni je Timor administrativno podijeljen na 13 okruga (distrikata): {| class="wikitable" |- ! Okrug !! Glavni grad !! Površina (km²) !! Stanovništvo (2015.) |- | [[Okrug Lautém|Lautém]] || [[Lospalos]] || 1.813 || 64.135 |- | [[Okrug Baucau|Baucau]] || [[Baucau]] || 1.506 || 124.061 |- | [[Okrug Viqueque|Viqueque]] || [[Viqueque]] || 1.877 || 77.402 |- | [[Okrug Manatuto|Manatuto]] || [[Manatuto]] || 1.782 || 45.541 |- | [[Okrug Dili|Dili]] || [[Dili]] || 367 || 252.884 |- | [[Okrug Aileu|Aileu]] || [[Aileu]] || 737 || 48.554 |- | [[Okrug Manufahi|Manufahi]] || [[Same]] || 1.323 || 52.246 |- | [[Okrug Liquiçá|Liquiçá]] || [[Liquiçá]] || 549 || 73.027 |- | [[Okrug Ermera|Ermera]] || [[Gleno]] || 768 || 127.283 |- | [[Okrug Ainaro|Ainaro]] || [[Ainaro]] || 804 || 66.397 |- | [[Okrug Bobonaro|Bobonaro]] || [[Maliana]] || 1.376 || 98.932 |- | [[Okrug Cova Lima|Cova Lima]] || [[Suai]] || 1.203 || 64.550 |- | [[Okrug Oecusse|Oecusse]] || [[Pante Macassar]] || 814 || 72.230 |} Niža razina teritorijalne podjele Istočnog Timora su podokruzi ([[portugalski|por.]] ''subdistritos''), njih 65, koji se dalje dijele na 442 ''sucosa''. == Povijest == <!-- Istočni Timor je bio 400 godina nizozemska, potom portugalska kolonija, a u Drugom svjetskom ratu i japanska i jedna od dvije većinski [[Katoličanstvo|katoličke]] države u Aziji (druga su [[Filipini]]). Od [[1975.]] do [[2002.]] kada ga deklaracijom Organizacija Ujedinjeni narodi proglašavaju slobodnim teritorijem. Bio je pod okupacijom susjedne Indonezije. Okupacija je bila obilježena brutalnošću prema stanovništvu Istočnog Timora; broj žrtava je procijenjen na 100.000 do čak 250.000 što čini gotovo trećinu ukupnog stanovništva. Međunarodne snage INTERFET-a su 1999. zaustavile eskalaciju sukoba. --> ===Portugalska kolonizacija=== Otok [[Timor]] kolonizirao je [[Portugal]] još u [[16. stoljeće|16. stoljeću]], a [[1702.]] godine [[Nizozemska istočna Indija|Nizozemska]] ga je potisnula na istočni dio otoka koji je ostao portugalskom kolonijom gotovo tri stotine godina. Tijekom portugalske vladavine većina stanovnika Istočnog Timora prešla je na [[katoličanstvo|katoličku vjeru]] te je vjerska pripadnost učinila Timorce različitima od stanovnika okolnih otoka, kao i zapadnog dijela Timora, vežući ih uz zapadnu civilizaciju. Za razliku od portugalskog dijela otoka, [[Portugalski Timor|Portugalskog Timora]], zapadni dio otoka je do sredine [[20. stoljeće|20. stoljeća]] zajedno s cijelom današnjom [[Indonezija|Indonezijom]] bio pod nizozemskom kolonijalnom vlašću, a na njemu je većina stanovnika [[islam|islamske vjere]]. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], tijekom početne faze rata [[1942.]] godine Timorci su pomagali zapadne saveznike u borbama protiv [[Japan]]aca koje su se vodile na otoku i znatno pridonijeli tome da australska vojska spriječi očekivanu invaziju Australije. Nakon australskog povlačenja, Japanci su se okrenuli kažnjavanju lokalnog stanovništva, pa je tijekom japanske okupacije više od deset posto stanovnika Timora ubijeno. Portugalci su nakon svršetka II. svjetskog rata ponovno uspostavili svoju vlast na istočnoj strani otoka. Sredinom 20. stoljeća Portugalom je dominirao režim [[Antonio Salazar|Antonia Salazara]] koji je bio protivnik povlačenja iz [[kolonija]], pa je veliki val dekolonizacije u svijetu s početka [[1960-ih]] godina potpuno zaobišao portugalske kolonije. Nakon Salazarove smrti, u travnju [[1974.]] uslijedio je vojni udar demokratskog krila portugalskih oružanih snaga koji je ubrzo doveo do restauracije demokracije u zemlji. Demokratski proces u matici reflektirao se i na politiku prema kolonijama, pa je Portugal sljedeće godine počeo napuštati svoje kolonije.Zbog zauzetosti zbivanjima u [[Angola|Angoli]] i [[Mozambik]]u, Portugal je 1975. godine ''[[de facto]]'' napustio Istočni Timor. Suočeni s iznenadnim nestankom portugalske vlasti, nekoliko postojećih otočnih političkih pokreta željelo je ujedinjenje sa zapadnom polovicom otoka, dok je najveći pokret Freitlin (''Revolucionarni front nezavisnog Istočnog Timora'') zagovarao ostanak u konfederaciji s Portugalom. Političke razlike su bile do te mjere ekstremne da je tijekom godine među njima došlo do oružanih sukoba, pa i do kratkotrajnog građanskog rata na otoku. Naime, na indonežanski poticaj pokret UDT, vođen namjerom Jakarte da u svoju korist ekspolatira situaciju na Istočnom Timoru, pokušao je silom preuzeti vlast na otoku. U sukobima je Freitlin odnio prevagu, no uz velike civilne žrtve i bijeg nekoliko tisuća ljudi u susjednu Indoneziju. === Indonezijska okupacija === U studenome [[1975.]] godine pokret [[Freitlin]] objavio je neovisnost Istočnog Timora pod nazivom Demokratska Republika Istočni Timor (''Republica Democrática de Timor-Lest''e), te je novu državu diplomatski [[priznanje države|priznalo]] devet uglavnom manjih zemalja među kojima nisu bile ključne zemlje – Portugal, Indonezija i Australija. No, devet dana kasnije nakon proglašenja nezavisnosti Istočni Timor je okupirala indonežanska vojska. Okupacija izvedena pod kodnim nazivom ''Operacija Komodo'' izvršena je krajnje brutalno, tako da je već od veljače [[1976.]] ubijeno nekoliko desetaka tisuća civila i slomljen je pokušaj otpora indonežanskoj vojnoj nazočnosti. Jakarta je umjesto Freitlinove vlade instalirala marionetsku vladu sastavljenu od članova pokreta suprotstavljenih Freitlinu. Indonezija je ignorirala diplomatske proteste Portugala i rezoluciju [[Vijeće sigurnosti|Vijeća sigurnosti]] Ujedinjenih naroda kojom je zatraženo povlačenje s istočne polovice otoka, no [[Jakarta]] se nikada nije suočila s međunarodnim sankcijama zbog invazije. [[Suharto]] je pred domaćom i stranom javnošću okupaciju Istočnog Timora interpretirao kao legitimnu vojnopolicijsku akciju kojom je gotovo tri desetljeća nakon stjecanja neovisnost ispravljena vjekovna kolonijalna nepravda. Indonezija je isticala navodne veze pokreta Freitlin s [[Kina|Kinom]] i komunističku ideološku profilaciju pokreta, zbog čega se na postupak Jakarte u zapadnim zemljama gledalo kao na likvidaciju komunističkog utjecaja u regiji u samom začetku, unatoč tome što je Portugal izvorni član [[NATO]] saveza. U srpnju 1976. godine indonežanska je okupacija i formalnopravno dovršena nakon što je Jakarta anektirala Istočni Timor kao svoju dvadeset i sedmu državu pod nazivom Timor Timur. Indonezija je vladala Istočnim Timorom željeznom rukom. Brojni politički protivnici režima u Jakarti ubijeni su u izvansudskim egzekucijama ili zatvarani bez suđenja. Stanovništvu su uskraćivana elementarna ljudska prava, a tisuće istočnotimorskih žena prisilno je sterilizirano zbog smanjivanja rasta lokalne populacije. Zbog sustavnog useljavanja iz drugih dijelova Indonezije, autohtona populacija Istočnog Timora pretvorena je u manjinu. Unatoč godišnjem prirodnom prirastu od dva posto i doseljavanju iz drugih dijelova Indonezije, broj stanovnika Istočnog Timora je sa 688 tisuća prije invazije spao na samo 550 tisuća, koliko je imao 1980. godine. Na udaru snaga sigurnosti našla se i mala kineska zajednica od dvadesetak tisuća ljudi koja živi na Istočnom Timoru. Najteže razdoblje indonežanske vladavine Istočnim Timorom trajalo je od prosinca [[1975.]] do [[1980.]] godine, kada je vojska intenzivno izvodila operacije čišćenja diljem otoka. Istočni Timor je bio odsječen od ostatka svijeta te je čak i [[Crveni križ|Crvenom križu]] dopušten ulazak tek četiri godine nakon invazije. Vojno krilo timorskog pokreta Freitlin FALINTIL, koje je raspolagalo s dvadesetak tisuća loše naoružanih ljudi, od početka okupacije u nepristupačnim je timorskim [[džungla]]ma pružalo otpor indonežanskoj vojsci, što je samo pojačalo državnu represiju. Pomoć u oružju i vojnu obuku pripadnici FALINTIL-a dobivali su iz Portugala, zahvaljujući čemu je pokret uspio održati gerilsku aktivnost sve do 1999. godine. Iako je većina zločina indonežanske vojske bila počinjena izvan dosega javnosti i stranih medija, nekima su ipak svjedočile televizijske kamere. Tako je tijekom uličnih protesta u studenome [[1991.]] godine u glavnom gradu Diliju pred dvojicom američkih novinara ubijeno više od četiri stotine demonstranata, o čemu je snimljen i dokumentarni film koji je naišao na snažne odjeke u zapadnim zemljama, posebice Portugalu i susjednoj Australiji. [[Amnesty International]] je godinama izvještavao o teškim kršenjima ljudskih prava uključujući ubojstva, zatvaranja i torture, no vlada u Jakarti na optužbe je odgovarala tvrdnjom kako su počinjeni zločini posljedica nedostatka discipline u pojedinim vojnim postrojbama, a ne organizirane vladine kampanje. Zapostavljanje pitanja Istočnog Timora u svjetskoj javnosti ponovno je privremeno prekinuto [[1996.]] godine, nakon što su [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] podijelili timorski biskup [[Carlos Bello]] i lokalni mirovni aktivist [[Jose Ramos-Horta]]. === Neovisnost === Nakon izbijanja velike gospodarske krize u Indoneziji i silaska Suharta s vlasti [[1998.]] godine, Indonezija i Portugal postigli su sporazum oko autonomije Istočnog Timora, čime je lokalno stanovništvo dobilo mogućnost samouprave na području vanjskih poslova i obrane. Dogovor je istodobno predstavljao i najvažniji korak naprijed u odnosima Indonezije i Portugala nakon dva desetljeća napetosti. Nakon što je novi indonežanski predsjednik [[Bacharuddin Jusuf Habibie]] neočekivano dao zeleno svjetlo, u kolovozu 1999. na Istočnom Timoru je pod supervizijom [[UN|Ujedinjenih naroda]] održan referendum o budućnosti područja, na kojemu se većina od čak 78 posto birača opredijelila za neovisnost. No, već sama najava održavanja i kasniji rezultati referenduma pokrenuli su novu lavinu nasilja proindonežanskih milicija koje je podržavala vojska te novi val napada na zagovornike samostalnosti Istočnog Timora u kojemu je ubijeno oko dvije tisuće ljudi. Želeći zaustaviti eskalaciju nasilja, međunarodna zajednica je uspostavila vojnu misiju INTERFET s oko deset tisuća vojnika koju je predvodila Australija. Ta je misija počela krajem rujna [[1999.]] i trajala do veljače [[2002.]] godine, kada je vlast transferirana na UN-ovu administraciju. Naposljetku, u svibnju 2002. godine Istočni Timor je i formalno postao neovisan kao Demokratska Republika Timor Leste. Portugal je odmah priznao timorsku neovisnost, a zemlja je u rujnu 2002. primljena i u Ujedinjene narode. No, prve godine istočnotimorske samostalnosti protječu u znaku unutrašnjih nestabilnosti. == Misije Ujedinjenih naroda na Istočnom Timoru == *UNAMET – Misija Ujedinjenih naroda u Istočnom Timoru, od lipnja do listopada [[1999.]] godine *UNTAET – Prijelazna administracija [[UN|Ujedinjenih naroda]] na Istočnom Timoru, od listopada [[1999.]] do svibnja [[2002.]] godine *UNMISET – Misija podrške [[UN|Ujedinjenih naroda]] Istočnom Timoru, od svibnja [[2002.]] do svibnja [[2005.]] godine *UNOTIL – Ured [[UN|Ujedinjenih naroda]] u Timoru Leste, od svibnja [[2005.]] do kolovoza [[2006.]] godine *UNMIT – Integrirana misija [[UN|Ujedinjenih naroda]] na Timoru Leste, od kolovoza [[2006.]] godine == Stanovništvo == === Etničke grupe === {{Glavni|Etničke grupe Istočnog Timora}} Rimokatolicima se izjašnjava 97 posto stanovništva, protestantima 1 i muslimanima 1 posto. == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1582007/dossier.asp Dossier – Genocid u suvremenoj povijesti (VII), Hrvatski vojnik, broj 158/2007.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081201144751/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1582007/dossier.asp |date=1. prosinca 2008. }} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commons = East Timor |commonshr = Istočni Timor |commonscat = East Timor |commonscathr = Istočni Timor |wječnik = Istočni Timor }} {{Azija}} {{CPLP}} [[Kategorija:Istočni Timor| ]] [[Kategorija:Povijest Indonezije]] 89ilkw5lcuyzbbbr2qx3l504qvnp659 0 13473 7570016 7393365 2026-08-05T08:41:49Z Divna Jaksic 974 7570016 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Delimir Rešicki | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[16. ožujka]] [[1960.]] | mjesto rođenja = [[Osijek]] | smrt = | mjesto smrti = | zanimanje = Književnik, kroatist i novinar | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = [[poezija|Pjesme]], [[proza]], [[esej]]i, [[kritika|kritike]], [[prikaz]]i | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = vidi dolje u [[#Nagrade_i_priznanja|odlomku]] | potpis = | web = | fusnote = }} '''Delimir Rešicki''' ([[Osijek]], [[16. ožujka]] [[1960.]]), [[Hrvatski|hrvatski]] književnik, [[kroatist]] i novinar. == Životopis == Osnovnu školu pohađao je u [[Branjin Vrh|Branjinom Vrhu]] i [[Beli Manastir|Belom Manastiru]], u kome je potom završio gimnaziju. Diplomirao je [[kroatistika|kroatistiku]] na Pedagoškom fakultetu u [[Osijek]]u. Bio je urednik kulture u dnevnim novinama [[Glas Slavonije]]. Živi u Osijeku. == Književni rad == Piše [[poezija|pjesme]], [[proza|prozu]], [[esej]]e, [[kritika|kritike]], [[prikaz]]e. Prevođen je na [[Bugarski jezik|bugarski]], [[Engleski jezik|engleski]], [[francuski jezik|francuski]], [[Mađarski jezik|mađarski]], [[Makedonski jezik|makedonski]], [[Nizozemski jezik|nizozemski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Ruski jezik|ruski]], [[Slovenski jezik|slovenski]], [[Španjolski jezik|španjolski]], [[Talijanski jezik|talijanski]]. Pjesničkim, proznim i esejističkim tekstovima zastupljen u brojnim [[antologija]]ma, pregledima i [[panorama]]ma suvremene hrvatske književnosti. Uređivao je časopise ''[[Heroina nova]]'' i ''[[Književna revija]]''. Sudjelovao je na [[CD]]-projektima ''"Matria Europa"'' nizozemskih umjetnika Sluika & Kurpershoeka (Kunst Ruimte, Amsterdam, 1996) i "soundtrack. psi" [[Ivan Faktor|Ivana Faktora]] (Osijek, 2001). U [[pjesništvo|pjesništvu]] su vidljivi utjecaji [[Antun Branko Šimić|Šimića]], [[Vladimir Vidrić|Vidrića]], [[Nikola Šop|Šopa]] i [[Josip Pupačić|Pupačića]].<ref> Benčić, Tea: [https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=195008 Delimir Rešicki - krajputaš, ispovjednik doba] ''Motrišta'', Matica hrvatska Mostar, br. 42-43, 2008., str. 122-127. </ref> == Nagrade i priznanja == Nagrađivan je brojnim nagradama: * Sedam sekretara [[SKOJ]]-a (1987. za knjigu "Sretne ulice"), * [[nagrada Duhovno hrašće|Duhovno hrašće]] za knjigu godine (1997. za "Knjigu o anđelima"), * Povelja uspješnosti [[Julije Benešić]] (1999. za knjigu "Bližnji"), * Kiklop na manifestaciji Sa(n)jam knjige u [[Pula|Puli]] (2005., u kategoriji pjesničke zbirke godine za knjigu "Aritmija"), * [[Hubert-Burda-Preis|Nagrada Hubert Burda]] (2008.), njemačka nagrada koja se dodjeljuje za poeziju iz Istočne Europe,<ref>http://www.mvinfo.hr/clanak/delimir-resicki-dobitnik-njemacke-nagrade-hubert-burda-preis </ref> * [[Goranov vijenac|Goranov vijenac]] (2011.),<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5Btt_news%5D=105844&tx_ttnews%5BbackPid%5D=38&cHash=ec24c96c8f |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100503001108/http://www.hrt.hr/index.php?id=48 |archive-date=3. svibnja 2010. |access-date=22. veljače 2011.}}</ref> * Nagrada Sv. Kvirin za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu na 19. [[Kvirinovi poetski susreti|Kvirinovim poetskim susretima]] (2015.),<ref>D.Kć.: [http://www.glas-slavonije.hr/270751/5/Delimiru-Resickom-Plaketa-sv-Kvirina-za-ukupan-doprinos-hrvatskom-pjesnistvu Delimiru Rešickom Plaketa sv. Kvirina za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170703191150/http://www.glas-slavonije.hr/270751/5/Delimiru-Resickom-Plaketa-sv-Kvirina-za-ukupan-doprinos-hrvatskom-pjesnistvu |date=3. srpnja 2017. }}, Glas Slavonije, 29. svibnja 2015.</ref> * Godišnja [[Nagrada Vladimir Nazor|nagrada "Vladimir Nazor"]] za književnost: 2005. godine za zbirku poezije "Aritmija"<ref>http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=165</ref> te 2015. godine za zbirku poezije "Lovci u snijegu".<ref>http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=14722</ref> == Bibliografija == * ''Gnomi'', pjesme (1985.) * ''Tišina'', tekstualna potraga (1985.) * ''Sretne ulice'', pjesme (1987.) * ''Die die my darling'', pjesme (1990.) * ''Sagrada familia'', proza (1993.) * ''Ogledi o tuzi'', eseji, kritike, prikazi (1995.) * ''Knjiga o anđelima'', pjesme (1997.) * ''Bližnji'', eseji, kritike, prikazi (1995.) * ''Ezekijelova kola'', pjesme (1999.) * ''Sretne ulice & Sagrada familia'' (reizdanje, 2000.) * ''Aritmija'', pjesme (2004.) * ''Ubožnica za utvare'', proza (2007.) * ''Demoni u tranzicijskoj špilji'', eseji, kritike, prikazi (2010.) * ''Dronjci na hrpi (mala emocionalna svaštarnica)'', prozni zapisi, fragmenti, pjesme u prozi (2012.) * ''Lovci u snijegu'', pjesme (2015.) == Izvori == {{Izvori}} * ''"Godišnjak Ogranka Matice Hrvatske Beli Manastir"'', 1/2004, str. 163. * Maja Celing: ''"Ne moram se dodvoravati'' kiosk ''estetici!"'', [[Osječki dom]], VI, 878, 42 - [[Osijek]], 24-26. XII. 2005. * ''"Riječi"'', časopis za književnost, kulturu i znanost, Matica hrvatska Sisak, 1-4. 2015. == Vanjske poveznice == * [http://stilistika.org/oblucar Stilistika.org] <div class="Boxmerge">{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}</div> {{GLAVNIRASPORED:Rešicki, Delimir}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Hrvatski kroatisti]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] [[Kategorija:Životopisi, Osijek]] [[Kategorija:Životopisi, Beli Manastir]] d72f5t3j9zbd111mwi9ae1r5kqu1do2 0 14363 7569887 7489840 2026-08-04T22:29:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569887 wikitext text/x-wiki {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Hrvatska Kostajnica |vrsta = naselje i grad |grb = Hrvatska Kostajnica (grb).gif |zastava = |slika = Hrvatska Kostanjica.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|SMŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Dalibor Bišćan ([[HDZ]]) |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|7 gradskih naselja]] |površina = 52,5 |površina uža = 10,2 |visina = |z. širina = 45.23 |z. dužina = 16.54 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 1879 |stanovništvo uže = 1439 |svetac = [[Sveti Antun Padovanski]] |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 44430 Hrvatska Kostajnica |pozivni broj = +385 (0)44 |autooznaka = SK |web = {{URL|https://hrvatska-kostajnica.hr/}} |bilješke = }} '''Hrvatska Kostajnica''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Gradska naselja == Grad se sastoji od 7 naselja, to su: [[Čukur]], [[Hrvatska Kostajnica]], [[Panjani]], [[Rausovac]], [[Rosulje (Hrvatska Kostajnica)|Rosulje]], [[Selište Kostajničko]] i [[Utolica]]. == Zemljopis == Hrvatska Kostajnica je grad na [[Banija|Banovini]] ([[Sisačko-moslavačka županija]]). Smješten je u središnjem djelu hrvatskog Pounja, podno [[Zrinska gora|Zrinske gore]]. Grad je nastao na otočiću usred rijeke [[Una|Une]], a glavnina naselja pruža se uz lijevu obalu rijeke. Ime potječe od riječi "kostanj", što je jedna od starijih varijanti hrvatske riječi "[[kesten]]". Kroz Hrvatsku Kostajnicu prolaze važni [[promet]]ni smjerovi (cestovni i željeznički) prvenstveno dolinom rijeke Une prema jugu. == Stanovništvo == [[Datoteka:Hrvatska Kostajnica – view.jpg|mini|Most preko Une u Hrvatskoj Kostajnici]] [[Datoteka:Una Hrvatska Kostajnica 2.jpg|mini|Una u Hrvatskoj Kostajnici]] ===Popis 2001.=== Kostajnica i okolica *broj stanovnika = 2746<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02_zup03.html Državni zavod za statistiku]</ref> **Hrvati: 77,02 % **Srbi: 15,77 % **Bošnjaci: 0,87 % **Ostali: 4 % ===Popis 1991. (prijeratna općina Kostajnica)=== ukupno: 14.851<ref name="#1">Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880-1991. godine.</ref> * [[Srbi]] – 9343 (62,91 %) * [[Hrvati]] – 4295 (28,92 %) * [[Jugoslaveni]] i ostali – 1213 (8,16 %) ===Nacionalni sastav grada Kostajnice (naseljenog mjesta)=== Podaci Državnog zavoda za statistiku<ref name="#1"/> {| class=wikitable |- bgcolor="#efefef" ! godina popisa !! ukupno !! [[Srbi]] !! [[Hrvati]] !! [[Jugoslaveni]] !! ostali |- | align="center" | [[1991.]] || 3480 || 1889 (54,28 %) || 1087 (31,23 %) || 264 (7,58 %) || 240 (6,89 %) |- | align="center" | [[1981.]] || 3159 || 1374 (43,49 %) || 1023 (32,38 %) || 639 (20,22 %) || 123 (3,89 %) |- | align="center" | [[1971.]] || 2431 || 1104 (45,41 %) || 1120 (46,07 %) || 110 (4,52 %) || 97 (3,99 %) |} ===Popis stanovništva 1910. godine=== Prema popisu stanovništva iz [[1910.]] godine tada Kostajnica je imala 2090 stanovnika, od čega 1629 Hrvata, 363 Srbina, 31 [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemca]], 18 [[Mađari u Hrvatskoj|Mađara]], 5 [[Slovaci u Hrvatskoj|Slovaka]] i 34 ostalih. Prema vjeroispovjesti katolika je bilo 1689, a pravoslavaca 364. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Hrvatska Kostajnica |p1857=3377 |p1869=3178 |p1880=3651 |p1890=3458 |p1900=3690 |p1910=4000 |p1921=3724 |p1931=4121 |p1948=3940 |p1953=4226 |p1961=4211 |p1971=4453 |p1981=4720 |p1991=4996 |p2001=2746 |p2011=2756 |p2021=1879 |napomena=Nastao iz stare općine Kostajnica koja je 1992. promijenila ime u Hrvatska Kostajnica. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Hrvatska Kostajnica |p1857=2093 |p1869=2090 |p1880=2557 |p1890=2093 |p1900=2063 |p1910=2090 |p1921=1875 |p1931=2039 |p1948=1797 |p1953=1955 |p1961=2080 |p1971=2431 |p1981=3159 |p1991=3480 |p2001=1993 |p2011=2127 |p2021=1439 |napomena=Do 1991. iskazivano pod imenom Kostajnica. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == [[Datoteka:Hrvatska Kostajnica vijećnica.jpg|mini|Vijećnica]] == Povijest == [[Datoteka:Katolička crkva Kostajnica.jpg|mini|Katolička crkva u Hrvatskoj Kostajnici]] Najstariji pisani dokumenti koji govore o Kostajnici i njenoj okolici su isprave koje knezovima Vodičkim (1200.) kasnije [[Babonići|knezovi Babonići]] – [[Blagajski]] pišu ugarsko-hrvatski kraljevi. [[Knezovi Vodički]] tijekom 13. stoljeća proširuju svoje posjede na područje između [[Una|Une]], [[Žirovac|Žirovca]], [[Zrinska gora|Zrinske gore]] te Hrvatske Kostajnice. Godine [[1218.]] godine [[Andrija II.]] potvrđuje knezovima [[Babonići]]ma prava i posjede u [[Pounje|Pounju]]. Prvi put u povijesti Kostajnica se spominje 1240. godine, u ispravi meštra templarskog reda u [[Hrvatska Dubica|Dubici]], a kojom se potvrđuje kupovina neke zemlje u dubičkom kotaru. Opisujući zemlju, isprava govori da njena međa "... dolazi do puta koji iz Kostajnice vodi u Dubicu..." U ispravi hrvatsko-[[Ugarska|ugarskog]] kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] od [[4. srpnja]] [[1258.]] godine ponovno se spominje Kostajnica u sporu oko zemlje. Isprava rješava spor koji je nastao zbog zemlje koja se zove Kostajnica, a spor je nastao zato što neki podložnici dubičkog kastruma tvrde, da je kostajnički građanin Hutinka zaposjeo tu zemlju Kostajnicu silom, po smrti kralja [[Koloman]]a. Hutinka tvrdi obratno, da je tu zemlju uživao već za kraljeva života i sve do sada u miru. Kralj povjerava rješavanje problema zagrebačkom Kaptolu, a njihov čovjek ispitavši slučaj na licu mjesta, rješava ga tako da je Hutinka vratio sam dio te zemlje Dubičanima. Između njihovih posjeda određene su međe. Isprava hrvatsko-ugarskog kralja [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepana]] iz [[1272.]] godine potvrđuje ispravu kralja Bele IV. iz 1258. godine što su tražili Hutinkini sinovi, plemići Marin, Petar i Ivan. Ban Ivan, [[11. travnja]] [[1324.]] godine Dioniziju Kostajničkom daje neki posjed Grdjen, a isprava Dionizija naziva magistrom (visoki kraljevski službenik). On je "sin Petra kostajničkog" ili od Kostajnice, očito sin Petra, kojeg spominje isprava iz 1272. godine, sina Hutinkova. Ponovni spor oko zemlje događa se 1351. kojeg rješavaju svjetovna i duhovna vlast u Dubici. Spor je nastao zato što su Benko i Matija sa svojim ljudima i rođacima magistra Ivana, sina Dionizija Kostajničkog, nanijeli nekim dubičkim građanima dosta veliku šetu na posjedu Gorica. Spor rješava [[Zagrebački kaptol]] 1352. tako da su Petar i Nikola knezovi Kostajnički zamijenili neke svoje zemlje za zemlje nekih dubičkih građana. === Borbe s Turcima 1556. – 1562.=== [[Datoteka:Kostajnica_1617.jpg|mini|180px|Kostajnica 1617.]] Bosanske su se paše više puta trudili da osvoje koji hrvatski grad na rijeci Uni. Odande bi mogli lakše provaljivati u područje rijeke Kupe i njenih pritoka. Na proljeće 1556. posjedao je bosanski paša gradove Kostajnicu i [[Krupa na Uni|Krupu na Uni]]. Ovi gradovi pripadali su banu [[Nikola Zrinski|Nikoli Zrinskom]] koji je njihovu obranu prije nekoliko godina povjerio kralju Ferdinandu. U te je gradove kralj postavio svoje posade koje su bile nedostatne za obranu od [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Ali Zrinski je po svojim uhodama na vrijeme doznao namjere turske te je u Kostajnicu i Krupu na Unu postavio i svoju vojsku. Samo tako spasiše se ovaj put spomenuti gradovi od pada pod sultanovu vlast. U ljeto [[1556.]] Nikola Zrinski spema se na polazak u južnu Ugarsku, gdje ga je bio pozvao kralj da pomogne obraniti [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)|Siget]] od turske opsade. Uhode o ovome javiše bosanskom paši i stade se [[Ulam-paša|Ulama-paša]] iza toga dogovarati s [[Malkoč-beg]]om hercegovačkim i s kliškim zapovjednikom. Stvoriše odluka da će na Kostajnicu navaliti, čim Zrinski otiđe u južnu Ugarsku. S velikom vojskom bosanski paša 16. srpnja 1556. stiže pred Kostajnicu. U gradu se doduše nalazila posada, ali bez zapovjednika. Kapetan Pankracije Lusthaller, komu bijaše povjerena obrana Kostajnice, dogodio se upravo onda s nekim časnicima u Steničnjaku na gozbi. Posada kostajnička pokuša se braniti, no Turci bijahu nerazmjerno mnogobrojniji. Jedni se dokopaše gradskih vrata i počnu ih rušiti, dočim se drugi po ljestvama uspeše na zidine gradske. Za čas bijaše Kostajnica puna Turaka, koji su branitelje sasjekli bez velike borbe. Tako dođoše [[Turci]] uz male žrtve do najtvrđeg bedema hrvatskog na rijeci Uni. Narod stade proklinjati kapetana Lusthallera, koji da izmakne kazni pobježe iz Hrvatske k paši bosanskomu, koji ga je lijepo primio. A kod nas se stalo pripovijedati, da je Lusthaller za 2000 dukata izdao Turcima grad Kostajnicu, otišavši iz njega namjerice u Steničnjak. Prodao ga je 23. srpnja 1556. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrvatska-kostajnica.hr/povijest/povijest-kostajnice-kratki-pregled |title=Povijest Hrvatske Kostajnice |archive-url=https://web.archive.org/web/20180204182415/http://www.hrvatska-kostajnica.hr/povijest/povijest-kostajnice-kratki-pregled |archive-date=4. veljače 2018. |access-date=26. rujna 2012.}}</ref> ==== Domovinski rat ==== Hrvatska je Kostajnica došla na udar velikosrpskih snaga u ranoj fazi Domovinskog rata. S obzirom na ishod [[obrana Hrvatske Kostajnice 1991.|obrane]] i brzinu pada, general [[Janko Bobetko]] zaključio je u svojoj knjizi ''Sve moje bitke'' da je "izdana i nikakve objektivne mogućnosti ne opravdavaju one koji su izjavljivali ili izjavljuju da se Kostajnica nije mogla braniti".<ref>(): [http://www.alfa007.com/domovinski-rat/vro-akcije/263-pad-hrvatske-kostajnice-u-rujnu-1991-godine Pad Hrvatske Kostajnice u rujnu 1991. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151123143249/http://www.alfa007.com/domovinski-rat/vro-akcije/263-pad-hrvatske-kostajnice-u-rujnu-1991-godine |date=23. studenoga 2015. }}, Alfa007, tekst nedatiran</ref> == Gospodarstvo == Pounje d.d. Hrvatska Kostajnica == Poznate osobe == * [[Davorin Kajić]], visoki časnik u JRM * [[Svetozar Pribićević]], političar i publicist * [[Josip Marić]], kapelan, župnik i kanonik * [[Svetozar Borojević]], austro-ugarski vojskovođa * [[Davorin Trstenjak]], učitelj * [[Ivan Kitonić]], pravnik, zastupnik Hrvatskoga Kraljevstva na mirovnim pregovorima * [[Milislav Demerec]], znanstvenik * [[Antun Vakanović]], političar * [[Martin Katičić]], saborski zastupnik, utemeljitelj društva prijatelja Zrina * [[Krešimir Miskić|Krešimir pl. Miskić]], suosnivač prvoga nogometnoga kluba u Hrvatskoj HAŠK-a 1903. * [[Nikola Maraković (narodni heroj)|Nikola Maraković]], narodni heroj SFRJ == Spomenici i znamenitosti == * Stari grad (UTVRDA) grofova Zrinskih na otočiću.{{pojasniti|ime otoka}} == Obrazovanje == * Osnovna škola [[Davorin Trstenjak|Davorina Trstenjaka]] * Srednja škola [[Ivan Trnski|Ivana Trnskoga]] == Kultura == * Godišnja turističko-kulturna manifestacija [[Kestenijada]] * Ogranak [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u Hrvatskoj Kostajnici<ref> [https://www.matica.hr/ogranci/ogranak-matice-hrvatske-u-hrvatskoj-kostajnici/ „Ogranak Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici”] ''matica.hr''. [[Matica hrvatska]]. Pristupljeno 2. kolovoza 2022.</ref> == Šport == Od 1905. do 1995. godine u naselju je djelovao [[nogomet]]ni klub [[NK Mladost Kostajnica]]. Nakon [[Oluja|Oluje]], odnosno 1998. godine na temeljima NK Mladosti i [[NK Una Dubica]] u [[Hrvatska Dubica|Hrvatskoj Dubici]] osniva se [[NK Una-Mladost Hrvatska Dubica]].<ref>[http://www.poslovna.hr/lite/n-k-una-mladost/328608/subjekti.aspx Poslovna.hr: NK Una-Mladost Hrvatska Dubica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305032812/http://www.poslovna.hr/lite/n-k-una-mladost/328608/subjekti.aspx |date=5. ožujka 2016. }}, pristupljeno 23. prosinca 2015. godine</ref> 2007. godine stanovnici naselja osnivaju [[NK Zrinski Hrvatska Kostajnica]],<ref>[http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-zrinski-hrvatska-kostajnica/943151/subjekti.aspx Poslovna.hr: NK Zrinski Hrvatska Kostajnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304214538/http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-zrinski-hrvatska-kostajnica/943151/subjekti.aspx |date=4. ožujka 2016. }}, pristupljeno 23. prosinca 2015. godine</ref> ali se klub gasi početkom 2010. godine. ==Bilješke== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * [http://www.hrvatska-kostajnica.hr Službene stranice] * Milena Zec: [https://web.archive.org/web/20180204182415/http://www.hrvatska-kostajnica.hr/povijest/povijest-kostajnice-kratki-pregled Povijest Hrvatske Kostajnice] {{GiO SMŽ}} {{Hrvatska Kostajnica}} [[Kategorija:Gradovi u Sisačko-moslavačkoj županiji]] [[Kategorija:Hrvatska Kostajnica| ]] l4q9wmueiokf0mtu9cve8j03n78r4nw 0 14431 7569794 7320364 2026-08-04T19:28:38Z ~2026-43082-91 368670 /* Poznate osobe */ 7569794 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Vodice |vrsta = naselje i grad |grb = Vodice.png |zastava = |slika = Улица_Водице3.jpg |opis slike = Ulica u Vodicama |županija = {{Z+X|ŠKŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Ante Cukrov ([[HDZ]]) |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|8 gradskih naselja]] |površina = 92,7 |površina uža = 34,7 |visina = |z. širina = 43.76 |z. dužina = 15.78 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 8649 |stanovništvo uže = 6592 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 22211 Vodice |pozivni broj = +385 (0)22 |autooznaka = ŠI |web = {{URL|https://grad-vodice.hr/}} |bilješke = }} '''Vodice''' su grad, općinsko središte, [[luka]] i [[turističko odredište]] u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]]. Jedan su od subregionalnih centara [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske županije]]. Smještene su sjeverno od [[Šibenik]]a i južno od [[Murter]]a. == Stanovništvo == Prema popisu iz [[2006.]], Vodice su imale 12 408 stanovnika. Godine [[2006.]] ustrojena je [[Tribunj|Općina Tribunj]], čije područje je izdvojeno iz sastava Vodica. Na području Tribunja, u vrijeme popisa [[2001.]] godine živjelo je 1450 stanovnika. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Vodice |p1857=4063 |p1869=3607 |p1880=5215 |p1890=5960 |p1900=7318 |p1910=7836 |p1921=8570 |p1931=7974 |p1948=7357 |p1953=7779 |p1961=7503 |p1971=7395 |p1981=7691 |p1991=8867 |p2001=9407 |p2011=8875 |p2021=8649 |napomena=Nastao iz stare općine Šibenik. U 1857. i 1869. dio podataka sadržan je u gradu Šibeniku. U 1869. sadrži dio podataka općine Stankovci u Zadarskoj županiji. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vodice |p1857=1335 |p1869=1587 |p1880=1812 |p1890=2110 |p1900=2633 |p1910=2771 |p1921=3000 |p1931=3024 |p1948=2776 |p1953=2934 |p1961=2872 |p1971=3257 |p1981=4160 |p1991=5050 |p2001=6116 |p2011=6755 |p2021=6592 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == [[Datoteka:Vodice (grb).gif|thumb|lijevo|Stari grb, u upotrebi do 2015. godine]] Današnji prostor Vodica bio je nastanjen davno prije, još u [[Antika|antičko doba]], pod nazivom ''Arausa''. [[1412.]] g. Vodice dolaze pod [[Mletačka Republika|mletačku]] upravu. Širenje [[Naselje|naselja]] i porast broja stanovnika odvija se od početka [[16. stoljeće|XVI. st.]] zbog [[Mletačko-turski ratovi|mle&shy;ta&shy;čko‑tur&shy;skih ratova]] kada se ugroženo stanovništvo iz bliže unutrašnjosti povlačilo prema [[Obala|obali]]. Obradive površine i obilje pitke vode te važnost položaja mjesta uvjetovali su nastojanja da se mjesto očuva [[Osmansko carstvo|osmanskoga]] osvajanja. Stoga su već u [[16. stoljeće|XVI. st.]] Vodice opasane zidinama i kulama. Taj je sustav utvrda omogućio Vodičanima uspješnu obranu od vrlo opasnih turskih napada na mjesto za vrijeme Ciparskoga ([[1570.]] – [[1573.]]) i [[Kandijski rat|Kandijskoga rata]]. Glavnu snagu u odbijanju osmanskih naleta predstavljali su sami mještani koji su se isticali borbenošću i izdržljivošću. Iz toga vremena ostala je očuvana utvrda [[Čorić kula|Čorićev turanj]], smještena u samom središtu današnjih Vodica, nedaleko župne crkve. Nakon sloma [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] [[1797.]] god. Vodice su kao i ostali dio šibenskog područja došle pod vlast [[Austrijsko Carstvo|Austrije]], a u vremenu od [[1806.]] – [[1813.]] god. pod [[Francuska|francusku]] upravu. Krajem [[1813.]] godine obnavlja se [[Austrijsko Carstvo|austrijska vladavina]] koja se održala sve do [[1918.]] g. [[1846.]] g. osniva se prva [[Škola|školska zgrada]] na [[Obala|obali]]. [[1891.]] g. Vodice se odvajaju od općine [[Tisno]] i postaju samostalna [[općina]]. [[1885.]] g. izgrađena je cesta Vodice – Mostine, Vodice – Tisno te cesta prema Zatonu i [[Šibenik]]u. [[1886.]] g. otvara se Hrvatska čitaonica koja pomaže prosvjećivanju stanovništva i oživljavanju hrvatske nacionalne svijesti. U zadarskom ''Novom listu'', krajem stoljeća je zabilježeno: {{citat2|Vodice su među prvima u pokrajini po proizvodima, a u luci se godišnje ukrca 20.000 hl [[Vino|vina]] bez drugih proizvoda. Tu pristaje parobrod koji prevozi poštu osam puta tjedno.}} Sredinom [[19. stoljeće|XIX. st.]] u Vodicama živi 1500, a početkom [[20. stoljeće|XX. st.]] već 2500 stanovnika. [[1928.]] g. zabilježen je podatak da u Vodicama živi 2918 stanovnika u 452 kuće. Na brdu [[Okit]]u iznad Vodica nalazi se [[svetište Gospe Karmelske (Vodice)|svetište Gospe Karmelske]].<ref name="#1"> [http://www.vodice.hr/hr/dogadanja/karmelfest/2281 Karmelfest], TZ Grada Vodica, 16. srpnja 2016.</ref> == Gospodarstvo == Najvažnija grana gospodarstva je [[turizam]]. [[2010.]] ostvareno je 370 978 noćenja,<ref> ''Geografski atlas za osnovnu školu'', [[Školska knjiga]], [[2014.]], str. 72.-73., Radni primjerak</ref> a na vrhuncu sezone u gradu je znalo biti između 40 i 60 tisuća turista.{{ni}} == Poznate osobe == {{glavni|:Kategorija:Životopisi, Vodice}} * [[Ivo Brešan]], hrvatski dramatičar, prozaist, slavist i scenarist * [[Ive Čaće]], hrvatski slikar i pisac * [[Ivo Grgurev]], hrvatski pjesnik * [[Ante Ivas]], [[Šibenska biskupija|šibenski biskup]] * [[Šime Strikoman]], hrvatski fotograf * [[Milan Juričev Talijaš]], javni dužnosnik u Sloveniji<ref>[https://www.hckl.si/milan-juricev-talijas/ Spomen ploča u Vodicama] ''hckl.si''. Hrvatski centar kulture Ljubljana. Pristupljeno 20. rujna 2023. </ref> * Stipe Sladoljev, reporter, urednik i voditelj == Spomenici i znamenitosti == [[Slika:Crkvica Sv. Križ Vodice.jpg|mini|desno|Pročelje [[crkva|crkvice]] sv. Križa na staromu groblju.]] * Župna crkva sv. Križa * Crkva sv. Ivana Krstitelja * Crkvica sv. Križa na staromu groblju<ref> [https://www.infovodice.com/kulturne-novosti/19712-predavanje-o-glagoljaskoj-tradiciji-u-vodicama-odrzalo-se-kod-stare-crkvice-sv-kriza.html „Predavanje o glagoljaškoj tradiciji u Vodicama održalo se kod stare Crkvice sv. Križa”] ''infovodice.com''. Objavljeno 17. kolovoza 2022. Pristupljeno 28. kolovoza 2022. </ref> * Crkva sv. Ilija Proroka * Crkva sv. Marije ili Gospe od Milosti * Crkva Gospina porođenja * Crkva sv. Roka ili sv. Jelene * Čorićev turanj, 1533. * Rašina bunja, nastamba<ref>{{Citiranje weba|title=Župa Vodice|url=http://www.zupa-vodice.hr/|access-date=2022-03-19|website=www.zupa-vodice.hr}}</ref> == Obrazovanje == * Glazbena škola Vodičke glazbe * OŠ Vodice * Veleučilište Vodice, Upravno-pravni studij == Kultura == * Vodička glazba * Mješoviti pjevački zbor „Lira” * Ženska klapa „Oršulice” * Muška klapa „Bunari” * Klapa „Godimenti” * Likovna udruga „More” * Vodiške mažoretkinje * Kulturna udruga „Vodiške perlice” * Manifestacija Bakanalije * Udruga za medijsku kulturu „TV VD” * Udruga za zaštitu prirode i životinja „Bolji svijet” * Festival kršćanske duhovne glazbe [[Karmelfest]], u organizaciji župe Vodice i [[Vodički žudiji|Vodičkih žudija]] (od 2008.)<ref name="#1"/> * Na vodičkoj rivi tradicijski se održava ''Fešta od šaša i pulente'' Kulturne udruge „Vodiške perlice”<ref> [https://www.infovodice.com/magazin/19770-festa-od-sase-i-pulente-tradicionalno-proslavljena-na-vodickoj-rivi.html „‘Fešta od šaše i pulente’ tradicionalno proslavljena na vodičkoj rivi”] ''infovodice.com''. Objavljeno 26. kolovoza 2022. Pristupljeno 28. kolovoza 2022. </ref> == Šport == * Boćarski klub „Vodice” * Brdsko-biciklistički klub „Orlov krug” * Jedriličarski klub „Tijat” * Karate klub „Okit” * KK invalida Vodice * Klub podvodnih aktivnosti „Greben” * Košarkaški klub „Vodice” * Lovačko društvo „Sokol” * [[MNK Heroji 2007 Vodice|Malonogometni klub „Heroji 2007”]] * Motoristički klub „Okit” * Motocross club „93” * [[NK Vodice|Nogometni klub „Vodice”]] * [[OK Vodice|Odbojkaški klub „Vodice”]] * Planinarsko društvo „Klen” * [[RK Vodice|Rukometni klub „Vodice”]] * Sportsko društvo Gaćelezi * Športsko društvo borilačkih vještina „Hrvatski branitelj dragovoljac” * Športsko-ribolovni klub „Mali porat” * Teniski klub „Vodice” * Ženski košarkaški klub „Vodice” * [[VK Vodice|Vaterpolo klub "Vodice"]] * U Vatrogasnom domu Vodice krajem [[kolovoz]]a održava se natjecanje u vatrogasnim vještinama, Memorijal „Srce kornatsko”, u spomen na [[vatrogasac|vatrogasce]] poginule u [[Kornatska tragedija|Kornatskoj tragediji]].<ref> [https://www.infovodice.com/aktualno/vijesti/19778-u-spomen-na-tragicno-stradale-vatrogasce-na-otoku-kornatu-odrzan-4-memorijalni-fire-combat-srce-kornatsko.html „U spomen na tragično stradale vatrogasce na otoku Kornatu održan 4. Memorijalni Fire Combat SRCE KORNATSKO”] ''infovodice.com''. Objavljeno 27. kolovoza 2022. Pristupljeno 28. kolovoza 2022. </ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Улица Водице2.jpg|[[šetnica]] i [[luka]] Datoteka:Vodice-Beach.JPG|[[Plaža]] u Vodicama. Datoteka:Vodice-Landscape.JPG|''Plava plaža'' u Vodicama s pogledom na otoke [[Prvić]], [[Tijat]] i [[Logorun]] Šesterokuti Punta.jpg|[[Zalazak sunca]] na poluotoku Punta. Datoteka:Vodice-Church.JPG|[[Zvonik]] [[župna crkva|župne crkve]] sv. Križa Crkvica Sv. Križ Vd.jpg|Crkvica sv. Križa na staromu groblju (1401.). Križ 600 god. Vodica.jpg|[[Kamen]]i [[križ]] podignut o 600. spomenu Grada Vodica 2002., na mjestu staroga, uništena 1968. Kameni križ Vd natpis.jpg|Natpis na kamenu križu kod crkvice sv. Križa na staromu groblju. Spomenik žrtvama jugokomunizma.jpg|Spomenik žrtvama jugoslavenskoga komunizma. Vodički vatrogasci.jpg|Spomenik vodičkim vatrogascima stradalima u [[Kornatska tragedija|Kornatskoj tragediji]]. Datoteka:Vodice-monument.JPG|Spomenik palim borcima NOB-a. </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat=Vodice, Dalmatia |commonscathr=Vodice}} * [https://www.grad-vodice.hr/ Službene stranice grada] * [http://www.vodice.hr/ Službene stranice Turističke zajednice Grada Vodica] *{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100516025435/http://www.vodice-online.com/povijest/ |date=16. svibnja 2010. }} Povodom šeststote godišnjice Grada Vodica piše Lovre Vlahov Perikulov (povijest Vodica na mjesnoj čakavici) {{Vodice}} {{GiO ŠKŽ}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Vodice| ]] [[Kategorija:Gradovi u Šibensko-kninskoj županiji]] [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Vodica| ]] c8aziu3zgqa73sruah6ct0e5pz76mnx 0 14736 7569574 7322812 2026-08-04T12:03:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569574 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Gornja Vrba |vrsta = naselje i općina |grb = sin escudo.svg |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|BPŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Daniel Grgić<ref name="GornjaVrba-Načelnik">{{Cite web |title=Načelnik |url=https://www.gornja-vrba.hr/nacelnik.asp |website=Općina Gornja Vrba |publisher=Općina Gornja Vrba |language=hr |url-status=live |access-date=27 October 2025 }}</ref> |naselja = [[#Općinska naselja|2 općinska naselja]] |površina = 20,1 |površina uža = 7,3 |visina = |z. širina = 45.15 |z. dužina = 18.065 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2168 |stanovništvo uže = 1654 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 35207 Gornja Vrba |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://gornja-vrba.hr/}} |bilješke = }} '''Gornja Vrba''' je [[Hrvatske općine i gradovi#Općina kao jedinca lokalne samouprave|općina]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavskoj županiji]]. == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Gornja Vrba imala je 2559 stanovnika, raspoređenih u 2 naselja: * [[Donja Vrba]] – 745 * [[Gornja Vrba]] – 1814 === Etnički sastav === * [[Hrvati]] 2521 * [[Albanci]] 11 * [[Srbi]] 5 * ostali 22 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Gornja Vrba |p1857=648 |p1869=714 |p1880=667 |p1890=753 |p1900=784 |p1910=806 |p1921=774 |p1931=892 |p1948=1033 |p1953=1191 |p1961=1467 |p1971=1741 |p1981=1933 |p1991=1991 |p2001=2559 |p2011=2512 |p2021=2168 |napomena=Nastala iz stare općine Slavonski Brod. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Gornja Vrba |p1857=279 |p1869=0 |p1880=0 |p1890=314 |p1900=333 |p1910=312 |p1921=312 |p1931=369 |p1948=448 |p1953=551 |p1961=789 |p1971=997 |p1981=1149 |p1991=1264 |p2001=1814 |p2011=1913 |p2021=1654 |napomena=U 1869. i 1880. podaci su sadržani u naselju Donja Vrba. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == Sjedište općinske uprave nalazi se u sklopu novog mjesnog doma u Gornjoj Vrbi. == Povijest == === Prapovijest === [[Datoteka:Crkva u Gornjoj Vrbi.jpeg|minijatura|desno|250px|Crkva u Gornjoj Vrbi prije renovacije]] [[Datoteka:Crkva u Gornjoj Vrbi nakon renovacije.jpg|minijatura|desno|250px|Crkva u Gornjoj Vrbi nakon renovacije]] U okolici Slavonskog Broda najstariji nalazi ljudske prisutnosti sežu u vrijeme starijeg [[Bakreno doba|neolitika]] (mlado kameno doba – 8000 godina starosti). Tako su na lokalitetu Saloš kod Donje Vrbe otkrivene metalurške radionice u ostacima naselja [[badenska kultura|badenske kulture]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sbonline.net/vodic/povijest_prapovjesno_razdoblje.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=26. siječnja 2008. |archive-date=12. siječnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080112223007/http://www.sbonline.net/vodic/povijest_prapovjesno_razdoblje.htm |url-status=dead }}</ref> === Seoba Šokaca === Gornja i Donja Vrba naseljavali su Šokci bježeći od najezde Turaka tijekom 16. i 17. stoljeća. Šokci tada postaju čuvari granice prema Turskoj Bosni – i dobivaju nadimak graničari.<ref>http://www.ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr/skola/novine?ms_nav=aab</ref> Šokci, Hrvati se uglavnom bave poljoprivredom i šumarstvom. === Vrbske žrtve === Nakon raspada [[Austro-Ugarska|Austrijsko-ugarske monarhije]] i uspostave [[Jugoslavija#Prva Jugoslavija (1918.-1941.)|Prve Jugoslavije]] seljaci Brodskog Posavlja, među njima i Vrbljani bune se protiv [[Srbi|srpskog]] terora. Vrbljani postaju pristaše [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] i [[Hrvatska seljačka stranka#Djelovanje u doba Prve Jugoslavije (1918.-1941.)|HSS]] dobiva gotovo sve glasove autohtonog stanovništva. Dana [[20. veljače]] [[1935.]] srpski žandari ubiju šest seljaka iz Gornje Vrbe i [[Ruščica|Ruščice]], koji su prosvjedovali protiv srpskog terora i ubojstva seljaka u [[Sibinj]]u ([[Sibinjske žrtve]]) koji se dogodio dan prije. Taj događaj poznat je kao [[Vrbske žrtve]]. U njihovu spomen na gradskom groblju Slavonskog Broda postavljena je [[1938.]] zajednički grobnica. Početkom 90tih glavna ulica koja prolazi kroz Gornju Vrbu i spaja grad Slavonski Brod sa susjednim selom Ruščićom (općina [[Klakar]]) dobiva naziv ulica Vrbskih žrtava. == Gospodarstvo == U općini Gornja Vrba pretežito su zastupljena obiteljska poljoprivredna domaćinstva. Većina stanovnika radi u susjednom Slavonskom Brodu. ''Prostornim planom uređenja'' općine Gornja Vrba stvorena je '''Sjeverna gospodarska zona općine Gornja Vrba'''. Jedna je od 12 gospodarskih zona u Brodsko-posavskoj županiji. Ova je poduzetnička zona potpuno u funkciji s potrebnom infrastrukturom. U njoj se nalaze niz tvrtki i trgovačkih centara. Najveće tvrtke su: Boxmark-Leather, autokuće WET Ćirić, Mercedes Benz i Auto Zubak, Naš dom, MD profil i Fis, Projektgradnja, Kamengradnja, Kamen Plehan, Asfalti, Cestar te betonare Krešimir i TBG beton. Unutar općine nalazi se i trgovački veleprodajni centar Velpro.<ref>Formiranje poduzetničkih zona u Brodsko-posavskoj županiji http://www.ngcentar.com/modules/news/article.php?storyid=1526 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180822214215/http://www.ngcentar.com/modules/news/article.php?storyid=1526 |date=22. kolovoza 2018. }}</ref> Zbog dolaska velikih poduzeća na prostor općine '''općinski proračun''' se iz prihoda od komunalne naknade i općinskog poreza zadnjih godina znatno povećao. Ukupne investicije u općinsku i poslovnu infrastrukturu prelazi više od 50 milijuna kuna, a najveći projekti su:<ref>Projekti u Županiji www.bpz.hr/_Data/Files/projektne%20ideje%20HR.xls</ref> * za javnu rasvjetu u naseljima i poslovnoj zoni 5,3 milijuna kuna, * za obnova lokalnih cesta u selima Donja i Gornja Vrba 10,1 milijuna kuna, * vodoodvodnja naselja 20,0 milijuna kuna * vodoodvodnja i vodoopskrba poslovne zone 12,0 milijuna kuna. == Poznate osobe == * fra [[Antun Bačić]] (* oko 1690. Vrba kod Broda, † [[1758.]] Našice), nakon studija bogoslovije u Italiji bio hrvatski pisac i provincijal [[Bosanski franjevci|franjevačke provincije Bosne Srebrene]] [[1754.]] – [[1757.]]<ref>Franjevačka provincija Bosna Srebrena http://www.bosnasrebrena.ba/php/modules.php?name=Sections&op=viewarticle&artid=119 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060716150808/http://www.bosnasrebrena.ba/php/modules.php?name=Sections&op=viewarticle&artid=119 |date=16. srpnja 2006. }}</ref> Napisao knjigu ''Istina katoličanska''. *[[Ana Titlić]], hrvatska rukometašica, osvajačica srebrne medalje na [[OI 1980.|Olimpijskim igrama u Moskvi 1980.]], osvojila i zlatne medalje na SP u [[SFRJ|Jugoslaviji]] 1973. i [[VIII. Mediteranske igre – Split 1979.|Mediteranskim igrama u Splita 1979.]] . == Obrazovanje == Na području općine Gornja Vrba djeluju dvije Osnovne škole sa statusom područne škole. U selu Gornja Vrba to je područna škola "Vladimir Nazor", a u selu Donja Vrba područna škola "Ivan Goran Kovačić". == Šport == * [[NK Omladinac Gornja Vrba]] Nogometni klub Omladinac Gornja Vrba sportska je udruga duge povijesti, osnovan 1954 godine na inicijativu skupine ljubitelja nogometa, NK Omladinac dugi niz godina predstavlja središte razvoja sporta i sportske kulture u mjestu Gornja Vrba. Tijekom godina bilo je uspona i padova u radu kluba koji se ipak uspio održati i nastaviti s ostvarenjem svog temeljnog cilja – razvoj amaterskog sporta i rad s mladima na širem području Općine Gornja Vrba. NK Omladinac okuplja velik broj igrača koji se natječu sljedećim kategorijama: pioniri, juniori, seniori i veterani. Organizacija kluba postavljena je kroz tri cjeline; skupština kluba, Upravni odbor, operativni dio (treneri i igrači). Dana 01. kolovoza 2011. održana je izvanredna skupština kluba na kojoj je donesen novi statut kluba i izabrano novo vodstvo kluba. Upravni odbor je cjelina koja operativno vodi klub, sastoji se od 4 sektora i ima 13 članova, predsjednik je Ivan Vuleta, potpredsjednik je Mijo Stojanac, tajnik Ilija Kraijnović, blagajnik Pero Pavić. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.gornja-vrba.hr/ Službene internet stranice Općine Gornja Vrba] {{Mrva-općina}} {{Naselja u sastavu Općine Gornja Vrba}} {{GiO BPŽ}} [[Kategorija:Općine u Brodsko-posavskoj županiji]] g51yh0chyj6uatrg460409l7wo0buwi 0 14737 7569578 7308153 2026-08-04T12:06:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569578 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Gornji Bogićevci |vrsta = naselje i općina |grb = Gornji Bogićevci (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|BPŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Pavo Klarić ([[HDZ]]) |naselja = [[#Općinska naselja|6 općinskih naselja]] |površina = 41,8 |površina uža = 6,7 |visina = |z. širina = 45.26 |z. dužina = 17.23 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 1428 |stanovništvo uže = 538 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 35429 Gornji Bogićevci |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://opcinagornjibogicevci.hr/}} |bilješke = }} '''Gornji Bogićevci''' su općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavskoj županiji]]. == Zemljopis == Općina je smještena u jugozapadnom dijelu istočne Hrvatske. == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Gornji Bogićevci imala je 2319 stanovnika, raspoređenih u 6 naselja: * [[Dubovac (Gornji Bogićevci)|Dubovac]] – 440 * [[Gornji Bogićevci]] – 764 * [[Kosovac]] – 289 * [[Ratkovac]] – 275 * [[Smrtić]] – 338 * [[Trnava (Gornji Bogićevci)|Trnava]] – 213 ====Nacionalni sastav==== *[[Hrvati]] – 2014 *[[Srbi]] – 250 *[[Česi]] – 10 *[[Ukrajinci]] – 2 *[[Poljaci]] – 2 *[[Slovenci]] – 2 * ostali – 10 * neizjašnjeni – 17 * nepoznato – 12 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Gornji Bogićevci |p1857=1352 |p1869=1486 |p1880=1432 |p1890=1921 |p1900=2202 |p1910=2628 |p1921=2872 |p1931=3339 |p1948=2920 |p1953=2919 |p1961=3142 |p1971=3217 |p1981=3095 |p1991=2900 |p2001=2319 |p2011=1975 |p2021=1428 |napomena=Nastala iz stare općine Nova Gradiška. Od 1857. do 1981. sadrži dio podataka za općinu Okučani. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Gornji Bogićevci |p1857=412 |p1869=481 |p1880=436 |p1890=556 |p1900=577 |p1910=641 |p1921=726 |p1931=814 |p1948=834 |p1953=824 |p1961=912 |p1971=916 |p1981=893 |p1991=881 |p2001=764 |p2011=699 |p2021=538 |napomena=Do 1991. iskazivano pod imenom Gornji Bogičevci. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == *Dan općine obilježava se na duhovski ponedjeljak. == Povijest == == Gospodarstvo == *Industrijska zona "Brezine" == Poznate osobe == * [[Grigor Vitez]], hrvatski pisac rođen u Kosovcu gdje je i sahranjen. * Slavko Kesar – Braco – profesionalni glazbenik 30 godina,<ref>{{cite web |url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Kabelski-distributeri-HDS-ZAMP-pod-krinkom-zakona-provodi-pljacku |title=Kabelski distributeri: |work=[[Novi list]] |date=21. ožujka 2015. |accessdate=11. veljače 2016. |archive-date=25. veljače 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160225041712/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Kabelski-distributeri-HDS-ZAMP-pod-krinkom-zakona-provodi-pljacku |url-status=dead}}</ref> basist Riječke [[Grupa 777|grupe 777]] i stručnjak za ton<ref>{{cite web |url=http://www.kigo.hr/157/ |title=Opatija/DORA konačno opravdala naslov najvažnijeg festivala u Hrvata |work=Kigo.hr |date=6. ožujka 2010. |accessdate=11. veljače 2016.}}</ref> Iznimni doprinos u osnivanju Hrvatske glazbene unije, rođen u Gornjim Bogićevcima, živi u Rijeci – Kastav == Spomenici i znamenitosti == *Crkva Duha Svetoga *Grob pjesnika Grigora Viteza == Obrazovanje == Područna škola Gornji Bogićevci == Kultura == *Knjižnica i čitaonica "Grigor Vitez" *KUD "Starča" Gornji Bogićevci<ref>[http://www.poslovna.hr/lite/kud-starca/208235/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231008090925/https://www.poslovna.hr/lite/kud-starca/208235/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 |date=8. listopada 2023. }} poslovna.hr, KUD Starča</ref> == Šport == * [[NK Sloboda Gornji Bogićevci]] == Vanjske poveznice == ==Izvor== {{izvori}} {{Mrva-općina}} {{GiO BPŽ}} [[Kategorija:Općine u Brodsko-posavskoj županiji]] eakzg5otinzphvtkxkmepsn0lrxmcdp 0 15970 7569933 7430821 2026-08-05T04:18:38Z Croxyz 205325 /* Narodna umjetnost */ 7569933 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Etnička grupa | ime = Makedonci <br> (''Македонци'') | slika =[[Datoteka:Map of the Macedonian Diaspora in the World.svg|250px]] | opis slike = Makedonska dijaspora | populacija = '''2.000.000 – 2.500.000'''<ref name="nasevski">{{cite book |title=Македонски Иселенички Алманах '95 |last1=Nasevski |first1=Boško |last2=Angelova |first2=Dora |last3=Gerovska |first3=Dragica |year=1995 |publisher=Матица на Иселениците на Македонија |location=Skopje |pages=52 & 53}}</ref> | regije = {{Z+X|MAK}} 1.297.981<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.stat.gov.mk/english/glavna_eng.asp?br=18 |title=Popis 2002. |journal= |access-date=27. prosinca 2007. |archive-date=21. lipnja 2004. |archive-url=https://web.archive.org/web/20040621055714/http://www.stat.gov.mk/english/glavna_eng.asp?br=18 |url-status=dead }}</ref> | regija1 = {{Z+X|AUS}} | pop1 = 83.978 <br>(''200.000 – 250.000'') | ref1 =<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.censusdata.abs.gov.au/ABSNavigation/prenav/PopularAreas?ReadForm&prenavtabname=Popular%20Locations&type=popular&&navmapdisplayed=true&javascript=true&textversion=false&collection=Census&period=2006&producttype=Census%20Tables&method=Place%20of%20Usual%20Residence&productlabel=Ancestry%20by%20Country%20of%20Birth%20of%20Parents&breadcrumb=POTL&topic=Ancestry& |title=Australija (2006.) |access-date=27. prosinca 2007. |archive-date=15. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130815034010/http://www.censusdata.abs.gov.au/ABSNavigation/prenav/PopularAreas?ReadForm&prenavtabname=Popular%20Locations&type=popular&&navmapdisplayed=true&javascript=true&textversion=false&collection=Census&period=2006&producttype=Census%20Tables&method=Place%20of%20Usual%20Residence&productlabel=Ancestry%20by%20Country%20of%20Birth%20of%20Parents&breadcrumb=POTL&topic=Ancestry& |url-status=dead }}</ref><br><ref name="Ministarstvo RM">Министерство за надворешни работи на Република Македонија, Список за бројноста, лекторатите и уредно регистрирани македонски асоцијации во странство</ref> | regija2 = {{Z+X|NJE}} | pop2 = 61.105 | ref2 =<ref>[http://www.destatis.de/basis/e/bevoe/bevoetab10.htm Njemačka (2004.)]</ref> | regija3 = {{Z+X|ITA}} | pop3 = 74.162<br>(''100.000'') | ref3 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://demo.istat.it/str2006/query.php?lingua=eng&Rip=S0&paese=A12&submit=Tavola |title=Italija (2006.) |journal= |access-date=29. lipnja 2008. |archive-date=20. svibnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180520123928/http://demo.istat.it/str2006/query.php?lingua%3Deng%26Rip%3DS0%26paese%3DA12%26submit%3DTavola |url-status=dead }}</ref><br><ref name="Ministarstvo RM"/> | regija4 = {{Z+X|SAD}} | pop4 = 51.733 | ref4 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-state=dt&-context=dt&-reg=DEC_2000_SF4_U_PCT001%3A001%7C547%3B&-ds_name=ACS_2006_EST_G00_&-TABLE_NAMEX=&-ci_type=A&-mt_name=ACS_2006_EST_G2000_B04003&-CONTEXT=dt&-tree_id=4001&-all_geo_types=N&-redoLog=true&-geo_id=01000US&-search_results=01000US&-format=&-_lang=en |title=SAD (2006.) |archive-url=https://web.archive.org/web/20111110180938/http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-state=dt&-context=dt&-reg=DEC_2000_SF4_U_PCT001%3A001%7C547%3B&-ds_name=ACS_2006_EST_G00_&-TABLE_NAMEX=&-ci_type=A&-mt_name=ACS_2006_EST_G2000_B04003&-CONTEXT=dt&-tree_id=4001&-all_geo_types=N&-redoLog=true&-geo_id=01000US&-search_results=01000US&-format=&-_lang=en |archive-date=10. studenoga 2011. |access-date=10. kolovoza 2021.}}</ref> | regija5 = {{Z+X|KAN}} | pop5 = 37.705 | ref5 = | regija6 = {{Z+X|SRB}} | pop6 = 25.847 <br>(''85.000'') | ref6 =<ref>[http://www.statserb.sr.gov.yu/zip/esn31.pdf Srbija (2002.)]</ref><br><ref name="Ministarstvo RM"/> | regija7 = {{Z+X|ŠVI}} | pop7 = 6415 | ref7 =<ref>[http://www.google.com/search?hl=en&q=medienmitteilungen.Document.24786.html&btnG=Google+Search Švicarska (2000.)]</ref> | regija8 = {{Z+X|AUT}} | pop8 = 5145 | ref8 =<ref>[ftp://www.statistik.at/pub/neuerscheinungen/vzaustriaweb.pdf Austrija (2001.)]</ref> | regija9 = {{Z+X|ALB}} | pop9 = 4697<br>(''120.000'') | ref9 =<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.fes.hr/E-books/pdf/Local%20Self%20Government/09.pdf |title=Albanija (1989.) |access-date=27. prosinca 2007. |archive-date=25. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121025205442/https://www.fes.hr/E-books/pdf/Local%20Self%20Government/09.pdf |url-status=dead }}</ref><br><ref name="Ministarstvo RM"/> | regija10 = {{Z+X|HRV}} | pop10 = 4270<br>(''11.000'') | ref10 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dzs.hr/Eng/Census/Popis/E01_02_02/E01_02_02.html |title=Hrvatska (2001.) |archive-url=https://web.archive.org/web/20060213220721/http://www.dzs.hr/Eng/Census/Popis/E01_02_02/E01_02_02.html |archive-date=13. veljače 2006. |access-date=27. prosinca 2007.}}</ref><br><ref name="Ministarstvo RM"/> | regija11 = {{Z+X|SLO}} | pop11 = 3972<br>(''7000'') | ref11 =<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.stat.si/popis2002/si/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7 |title=Slovenija (2002.) |access-date=27. prosinca 2007. |archive-date=26. travnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170426055815/http://www.stat.si/popis2002/si/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7 |url-status=dead }}</ref><br><ref name="Ministarstvo RM"/> | regija12 = {{Z+X|FRA}} | pop12 = 2300 | ref12 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.diplomatie.gouv.fr/fr/pays-zones-geo_833/macedoine-arym_442/presentation-macedoine-arym_991/donnees-generales_12144.html |title=Francuska (2003.) |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006102733/http://www.diplomatie.gouv.fr/fr/pays-zones-geo_833/macedoine-arym_442/presentation-macedoine-arym_991/donnees-generales_12144.html |archive-date=6. listopada 2014. |access-date=27. prosinca 2007.}}</ref> | regija13 = {{Z+X|BIH}} | pop13 = 2278 | ref13 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.uni-koeln.de/jur-fak/ostrecht/minderheitenschutz/Vortraege/BiH/BiH_Marko_Railic.pdf |title=BiH (2005.) |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303183909/http://www.uni-koeln.de/jur-fak/ostrecht/minderheitenschutz/Vortraege/BiH/BiH_Marko_Railic.pdf |archive-date=3. ožujka 2016. |access-date=27. prosinca 2007.}}</ref> | regija14 = {{Z+X|BUG}} | pop14 = 1143<br>(''750.000'') | ref14 =<ref>[https://dnes.dir.bg/obshtestvo/etnoanalizat-na-nsi-8-4-v-balgariya-se-opredelyat-kam-turskiya-etnos-4-4-kazvat-che-sa-romi Bugarska (2021.)]</ref><br><ref name="Ministarstvo RM"/> | regija15 = {{Z+X|GRČ}} | pop15 = 962<br>(''700.000'') | ref15 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.migrantsingreece.org/transpartner/Tables.pdf |title=Grčka (2001.) |archive-url=https://web.archive.org/web/20090325222928/http://www.migrantsingreece.org/transpartner/Tables.pdf |archive-date=25. ožujka 2009. |access-date=27. prosinca 2007.}}</ref><br><ref name="Ministarstvo RM"/> | regija16 = {{Z+X|RUM}} | pop16 = 731 | ref16 =<ref>[http://www.recensamant.ro Rumunjska (2002.)]</ref> | jezik = [[makedonski jezik]] | vjera = [[Pravoslavlje]] (dominantna), [[Islam]] ([[Torbeši]]) i [[Protestantizam]] | srodne = }} '''Makedonci''' su [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] [[narod]] nastanjen u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] i susjednim područjima [[Grčka|Grčke]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Srbija|Srbije]] i [[Albanija|Albanije]]. Jezgra današnjih Makedonaca potječe od starih [[Slaveni|slavenskih]] plemena [[Rinhini|Rinhina]], na [[Halkidika|Halkidici]]; [[Sagudati|Sagudata]], zapadno od [[Solun]]a; [[Smoljani]], istočno od Vardara; [[Draguviti|Draguvita]], na srednjim i gornjim pritokama Vardara i ravnici [[Pelagonija|Pelagonije]]; [[Brziti]], sjeverozapadna Makedonija; [[Velegeziti|Velegezita]] (Belegezita), južna Makedonija i [[Tesalija]]; [[Strumljani|Strumljana]], istočno od rijeke Strume i [[Brsjaci|Brsjaka]], koji su se na ovom tlu nastanili u 7 stoljeću, a napose između 620. i 680. godine. == Ime == Ime Makedonci svakako dolazi prema lokalitetu Makedonije, koje je prema [[Herodot]]u, došlo od [[Dorani|dorskog]] plemena Makednon (Makednon Ethnos). Ova riječ u obliku Makednos (μακεδνός) spominje [[Homer]] u svojoj [[Odiseja|Odiseji]] (Od. H106), i kasnije [[Herodot]] među ostalim dorskim plemenima. Riječ 'makednos' ima značenje, dug, visok i gorštak. Danas je prevladalo značenje 'gorštak'. Postoje i riječi ''Maketia'' i ''Maketai'', također grčke etimologije, kojima su se u stara vremena identificirali Makedonija i [[Makedonci (antički)|Makedonci]]. Značenje ove riječi odnosi se na stari predslavenski narod Makedonce, koji su pripadali proto-helenskim ili helenskim populacijama što će sudjelovati (preko 230 plemena) u stvaranju kasnijeg [[Grci|grčkog]] naroda. Prema mitu [[Makedon]] je bio sin [[Zeus]]ov, kaže [[Hesiod]]. Makedonija koja se isprva nazivala [[Ematija]], po Zeusovom i [[Elektra (kći Pleone)|Elektrinom]] sinu [[Emathion]]u, kasnije je po Makedonu dobila svoje makedonsko ime. Današnjim Makedoncima koji nose ovo staro ime, povijest počinje tek dolaskom slavenskih plemena. == Povijest == === Dolazak slavenskih plemena === Dolasku predaka današnjih Makedonaca prethodi više značajnih događaja u staroj Makedoniji. [[Aleksandar Veliki|Aleksandar III.]], sin Filipa i Olimpije radit će na zaštiti granica svoje države. Godine [[335. pr. Kr.]] on polazi na [[Tribali|Tribale]], a od [[334. pr. Kr.|334.]] do [[331. pr. Kr.]] osvaja i [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]]. Nakon njegove smrti, međutim, gramzivi će [[dijadosi]] u borbi za vlast dovesti do skore propasti grandioznog djela Aleksandra III. Velikog. [[Antigonidi]] će [[146. pr. Kr.]] doći pod vlast [[Rimsko Carstvo|Rima]], postat će njihova provincija. Doći će do podjele u kojoj će sjeverni dijelovi pripasti [[Dardanija|Dardaniji]] (ime prema [[Dardanci]]ma), dijecezi [[Dacija|Daciji]], dok će južni ući u sastav Makedonije Salutaris (Makedonija Druga), [[dijeceza]] Makedonije. Ova podjela događa se već u IV. stoljeću. Nastupa novo doba. Sa sjevera gdje je velika gužva koju stvaraju novopridošli narodi, prijeti opasnost. [[Ostrogoti]] ili Istočni Goti u V. st. pale i žare po [[Bizant]]u i ratuju s drugim narodima. Oni su prethodnica naroda jedne druge grane [[Indoeuropljani|Indoeuropljana]]. Jedno stoljeće kasnije doći će [[Slaveni]]: [[Brsjaci]], [[Velegeziti]], [[Rinhini]], [[Strumljani]], [[Sagudati]] i [[Draguviti]] počet će osnivati Sklavinije na području Makedonije. Nisu jako uspješni u ratovima, ali su se usprkos teškoj i krvavoj povijesti, pod imenom Makedonci, uspjeli sačuvati do danas. === Srednji vijek === Slaveni iz Makedonije su se po svom dolasku okrenuli napadima na [[Solun]] 670-ih godina. U isto vrijeme javili su se i [[Asparuh]]ovi [[Protobugari]]. Asparuh je bio mlađi sin [[Kubrat|Kubarta]] koji je prodro do [[Delta Dunava|delte Dunava]]. Godine 482. Protobugari su još uvijek živjeli sjeveroistočno od Dunava, te su se pod Kubratom (584.) ujedinili sa Slavenima, a 632. ujedinila su se sva protobugarska plemena. Pojava [[Hazari|Hazara]] 650. istjerala je Protobugare na zapad, to jest u smjeru Makedonije, a pod Asparuhom 680. prešli su Dunav, ulazeći u područje [[Rimsko Carstvo|Rimskoga Carstva]]. Kasnije su Protobugari prihvatili slavenski jezik, a 810. [[Krum]] je uništo [[Avari|Avare]]. Dok su se Protobugari naseljavali na rimskome području makedonski Slaveni su već bili tamo i osobito između 674. – 677., te su žestoko vojevali sa Solunjanima. Plaćali su porez Bizantu kako bi se nesmetano mogli baviti poljodjelskim poslovima, ali i očuvati plemenski život. Pojava Protobugara nije odgovarala Bizanticima jer su bili su ratoborni i imali pretenzije prema daljnjoj ekspanziji na zapad. Naime, nakon što je 810. potukao Avare, Krum se 811. okrenuo Bizantu i svladao [[Nikefor I.|Nikefora I.]], 813., a godinu dana prije smrti zauzeo [[Hadrianopolis]]. Naslijedio ga je [[Omurtag]]. [[Presijan I.]] (837. – 852.) zauzeo je veći dio Makedonije. Ulaskom u IX. stoljeće javilo se i [[kršćanstvo]], kod Protobugara ga je prihvatio car [[Boris]] 864., a [[Ćiril i Metod]] su ga širili među Slavenima u Bugarskoj. Godine 896. Borisov sin [[Simeon]] pobijedio je Bizantince i zauzeo Južnu Makedoniju. S Bizantincima je ratovao četiri puta i 922. ih je pobijedio i četvrti put. Simeon je umro 927. Polovicom X. stoljeća u Makedoniji se javio [[Bogumilstvo|bogumilski pokret]]. Makedonski Slaveni su od VII. do IX. stoljeća, tj. do prodora Bugara u Makedoniju, živjeli pod Bizantom. [[Samuilo (car)|Samuilo]] (976. – 1014.) je utemeljio prvu državu makedonskih Slavena – [[Prvo Bugarsko Carstvo|Bugarsko Carstvo]], koja se prostirala na sjeveru do [[Srijem]]a, na zapadu do [[Duklja|Duklje]] i [[Zahumlje|Zahumlja]], uključujući i [[Bosna (regija)|Bosnu]], [[Epir]] i [[Albanija|Albaniju]], na istoku do [[Crno more|Crnog mora]]. Proglasio se carem, a rimski papa [[Grgur V.]] ga je okrunio vladarom. Međutim, papino priznanje mu nije pomoglo u ratu s Bizantom. Poražen je 1014. od cara [[Bazil II.|Bazila II.]], nazvanog Koljačem Bugara, i ubrzo umro. Nakon što su Grci ubili Samuilovog nećaka [[Ivan Vladislav|Ivana Vladislava]] 1018., Bizant je uspio zauzeti cijelo područje tadašnje Bugarske, uključujući područje Sjeverne Makedonije, i držao ga do 1185. Bitan spomenik vladavine Ivana Vladislava je [[Bitoljski napis]] otkriven 1956., prilikom rušenja džamije. Napisan je na starobugarskom jeziku oko 1015. i obilježava izgradnju utvrde – "bugarskog raja" od cara Ivana Vladislava koji se opisao kao "Bugarin po rođenju". Bazil je podijelio bugarsku zemlju na dvije teme (vojne provincije) – Paristriju (između Dunava i planine Balkana) i Bugarsku (u središtu Balkanskog poluotoka, koja je uključivala i današnju Sjevernu Makedoniju), sa Skopjem kao glavnim gradom.<ref>Kostov, 2010., str. 51.</ref> [[Datoteka:Ohrid archbishopric 1020 01.png|minijatura|lijevo|Ohridska Patrijaršija 1020.]] U 11. stoljeću dogodila su se dva veća ustanka protiv bizantske vlasti. [[Petar Deljan]] proglasio se carem Bugara i zauzeo [[Niš]] i Skopje. Međutim, iduće godine Bizant je ugušio ustanak, a Petar Deljan je moguće pogubljen. Skupina bojara, bugarskih plemića, pod vodstvom [[Juraj Vojteh|Jurja Vojteha]] digla je ustanak 1072. i imenovala Dukljanina [[Konstantin Bodin|Konstantina Bodina]], sina [[Mihajlo Vojisavljević|Mihajla Vojisavljevića]] carem Bugara. Okrunili su ga u [[Prizren]]u, a potom u Skopju kao Petra III. krajem 1072. Međutim iste godine pobunjnici su poraženi u [[Kastorija|Kastoriji]]. U 12. stoljeću Bizant je bio u padu. Nakon [[Ustanak Asena i Petra|Ustanka]] [[Ivan Asen I. Bugarski|Asena]] i [[Petar IV. Bugarski|Petra]] 1185. stvoreno je [[Drugo Bugarsko Carstvo]]. U početku samo je istočna Makedonija bila dio Carstva, no tijekom vladavine [[Kalojan Bugarski|Kalojana]] (1197. – 1207.) i [[Ivan Asen II. Bugarski|Ivana Asena II.]] (1218. – 1241.), cijela Makedonija, izuzev Egejske, bila je dio Bugarskog Carstva.<ref>Kostov, 2010., str. 51–52.</ref> Do kraja 13. stoljeća, Bugarsko Carstvo bilo je u padu. Susjedni Srbi iskoristili su priliku. Srpski kralj [[Stefan Uroš II. Milutin]] (1282. – 1321.) zauzeo je Skopje, a 1334., najveći srpski vladar [[Stefan Uroš IV. Dušan|Dušan Silni]] (1331. – 1346.) zauzeo je [[Strumica|Strumicu]], [[Ohrid]] i [[Radoviš]], a 1346. Skopje mu je postalo glavni grad. U Skopju je okrunjen carem Srba, Grka i Bugara. Nakon njegove smrti, Srpsko Carstvo raspalo se na nekoliko kneževina. Srpska vlast u [[Ser]]u, [[Edessa, Grčka|Edesi]] i Strumici zadržala se 10 godina, 13 u [[Melnik]]u, 21 u [[Prilep]]u, 25 u [[Veles (grad)|Velesu]] i [[Štip]]u, a 73 u Skopju, [[Debar|Debru]] i [[Tetovo|Tetovu]].<ref>Kostov, 2010., str. 52–53.</ref> [[Datoteka:Marko Kraljević by Mina Karadžić.jpg|minijatura|Kraljević Marko]] Nakon smrti Dušana, njegova žena [[Helena Bugarska]], sestra cara [[Ivan Aleksandar|Ivana Aleksandra]] (1331. – 1371.) vladala je južnom Makedonijom do 1359. sa sjedištem u Seru. Između 1360-ih i 1390-ih, područje Sjeverne Makedonije bilo je podijeljeno između više kraljevstava i kneževina. Srpski velikan [[Konstantin Dragaš]] (1355. – 1395.) vladao je velikim dijelom istočne Makedonije sa sjedištem u [[Ćustendil]]u prije osmanskog osvajanja. Kralj [[Vukašin Mrnjavčević|Vukašin]] (1365. – 1371.) i njegov sin [[Kraljević Marko|Marko]] (1371. – 1395.) vladali su središnjom Makedonijom sa sjedištem u [[Prilep]]u. Oba vladara postala su poznata u srpskoj i bugarskoj epskoj poeziji. Mnogi su srednjovjekovni povjesničari, uključujući Srbina [[Mihail Konstantinović|Mihaila Konstantinovića]] (1460.), Albanca [[Ivan Muzaki|Ivana Muzakija]] (1510.) i Židova [[Josip Ben Jošua|Josipa Ben Jošue]] (15. st.) spominjali Marka kao bugarskog vladara. Male bugarske i srpske kneževine u Makedoniji bile su tipične feudalne tvorevine i bespomoćne pred prodorom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].<ref>Kostov, 2010., str. 53.</ref> Osmanlije su konačno 1396. zauzele ostatke Bugarskog Carstva.<ref>Kostov, 2010., str. 52.</ref> === Osmansko razdoblje === Turci su iskoristili vakuum na Balkanu i inkorporirali zemlje Grka, Bugara i Srba u svoje [[Osmansko Carstvo]]. [[Bitola]], [[Prilep]], [[Ohrid]] i [[Kastorija]] pali su pod tursku vlast 1385. [[Kratovo]] je palo 1389., [[Skopje]] 1392., a [[Solun]] 1394. Tako je po smrti [[Konstantin Dragaš|Konstantina Dragaša]] i [[Kraljević Marko|Marka]], cijelo područje Sjeverne Makedonije bilo pod turskom vlašću do 1912., više od 500 godina. Posljedice osmanske vlasti bile su višestruke. Osmanlije su uspostavile potpuno drukčiji politički, upravni i vojni poredak. Osvojene kršćanske zemlje podijeljene su u [[sandžak]]e. Sva zemlja bila je vlasništvo sultana, koje je on dodjeljivao veleposjednicima – [[timar]]ima.<ref name="Kostov54">Kostov, 2010., str. 54.</ref> Pojam narodnosti bio je stran u Osmanskom Carstvu. Umjesto toga važio je [[Milet|miletski sustav]] gdje je religija bila glavni faktor u identifikaciji pučanstva. Narodnost nije bila bitna ni za visoke osmanske dužnosnike. Prvi uvjet za stupanje u službu bilo je prevjeravanje na islam, a tek onda poznavanje [[Turski jezik|turskog jezika]] i pisma. Zahvaljujući ovakvoj politici, mnogi su slavenski muslimani služili kao [[veliki vezir]]i.<ref name="Kostov54"/> Kršćani i Židovi smatrani su "narodom knjige" i kao takvi poštovani zbog zajedničkih vjerskih korijena s islamom. Svi pravoslavni kršćani su, po spomenutom miletskom sustavu, spali pod rimski milet (tur. rum millet; rimski narod) pod duhovnim vodstvom grčkog patrijarha. Bugari i Grci, međutim, uspjeli su sačuvati autokefalnost svojih crkava do 18. stoljeća. Grčki patrijarh je u 18. stoljeću uvjerio sultana da mu prepusti obje slavenske crkve, pa je srpska [[Pećka Patrijaršija]] ukinuta 1766., a bugarska [[Ohridska Patrijaršija]] 1767.<ref>Kostov, 2010., str. 54–55.</ref> Nakon poraza u [[Beč]]u 1683., Osmansko Carstvo počelo je stagnirati. U 19. stoljeću započeo je strmovit pad Carstva. Osmanska elita je shvatila da zaostaje za europskim susjedima, pa je sultan [[Mahmud II.]] (1808. – 1839.) uveo niz gospodarskih, političkih i vojnih reformi u razdoblju od 1826. – 1876., poznatih kao [[Tanzimat]] (reorganizacija). Tanzimat je predviđao pravnu jednakost svih podanika Carstva, bez obzira na religiju, a obećavao je i ekonomske, institucionalne i vjerske slobode za kršćane.<ref name="Kostov55">Kostov, 2010., str. 55.</ref> === Narodno buđenje === Uvođenje Tanzimata odvijalo se u vrijeme narodnog buđenja balkanskih naroda u kasnom 18. i ranom 19. stoljeću. Propadanje Osmanskog Carstva navelo je europske sile da razmotre o budućnosti osmanskih provincija i raspodjeli teritorija. Svi europski diplomati ovo su nazvali [[Istočno pitanje|Istočnim pitanjem]].<ref name="Kostov55"/> [[Kuzman Šapkarev]] (1834. – 1908.) iz [[Ohrid]]a, učitelj i autor brojnih bugarskih gramatika i udžbenika, napisao je 1888. u pismu Marinu Drinovu da su "izraz Makedonac nametnuli Grci prije jedva 10 – 15 godina, a da običan narod preferira nazivati se Bugarima". [[Kiril Pejčinović]] (1771. – 1845.) iz [[Tetovo|Tetova]], u svojoj knjizi ''Ogledalo'' (1816.), nazivao je Makedoniju Donjom [[Mezija|Mezijom]]. Pejčinović, kao i [[Grigor Parličev]] (1830. – 1893.) iz Ohrida i [[Neofit Rilski]] (1793. – 1881.) iz [[Bansko]]g, pisci prve bugarske gramatike, inzistirali su na uvođenju književnog [[Bugarski jezik|bugarskog jezika]] temeljenog na govoru iz 19. stoljeća, kojeg su nazivali "jednostavnim" i "zajedničkim bugarskim", protiveći se arhaičnom [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskom]]. Njihovi istomišljenici otvorili su stotine bugarskih škola po Makedoniji.<ref>Kostov, 2010., str. 58.</ref> [[Rajko Žinzifov]] (1839. – 1877.) iz [[Veles (grad)|Velesa]], postao je bard bugarskog buđenja i jedan od entuzijastičnih pristaša ideje da tradicionalne bugarske zemlje obuhvaćaju [[Mezija|Meziju]], [[Tračka|Tračku]] i [[Makedonija (regija)|Makedoniju]] ([[Velika Bugarska]]). Sva izvješća [[Habsburška Monarhija|austrijskih]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskih]], [[Francuska|francuskih]], kao i drugih diplomata s uredima u Makedoniji, potvrdila su Žinzifova uvjerenja da je većinsko pučanstvo u Vardarskoj i Pirinskoj Makedoniji bugarsko, a u Egejskoj Makedoniji sa znatnim grčkim udjelom. Bugarski nacionalisti bili su ohrabreni ovakvim izvješćima i osjećanjima pučanstva. Sljedeći korak u nacionalnom buđenju vidjeli su u obnovi [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarske pravoslavne Crkve]], jer je osmanska vlast u miletskom sustavu privilegije davala samo religijama, a ne narodima. Bugarska borba za neovisnu crkvu počela je 1850-ih s aktivnim učešćem makedonskih Bugara, a Bugarska Crkva konačno je postala neovisna 1874.<ref name="Kostov59">Kostov, 2010., str. 59.</ref> Stanovnici Velesa, Skopja i Ohrida su 1860-ih stalno slali peticije sultanu u kojima su tražili bugarske pravoslavne vladike i svećenike koji bi zamijenili grčke. Skupina Bugara iz [[Kilkis]]a otišla je i dalje. Sedamdeset i devet građana i četiri svećenika Kilkisa su 1859. zatražili u pismu papi [[Pio IX.|Piu IX.]] da se pridruže [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] pod uvjetom da zadrže pravoslavne obrede i da jezik bogoslužja bude bugarski.<ref name="Kostov59"/> ==== Makedonstvo ==== [[Datoteka:Novakovic.jpg|minijatura|Stojan Novaković]] [[Kraljevina Srbija|Srpski]] veleposlanik u [[Istanbul]]u [[Stojan Novaković]] 14. prosinca 1888. u pismu srpskom ministru narodnog obrazovanja [[Vladan Đorđević|Vladanu Đorđeviću]] piše: "Pošto je bugarska ideja, kako svi znamo, duboko ukorijenjena u Makedoniji, ja mislim da je gotovo nemoguće otresti je potpuno samim suprotstavljanjem srpske ideje. Ova ideja, bojimo se, bila bi nesposobna kao protivnik, jasno i jednostavno, u gušenju bugarske ideje. Stoga će srpska ideja trebati saveznika koji bi mogao stajati u izravnoj suprotnosti bugarstvu, i u sebi bi sadržavati elemente koji bi privukli narod i njegova osjećanja i tako ih odvojio od bugarstva. Ovog saveznika ja vidim u makedonstvu, ili do određene mjere u našem njegovanju makedonskog dijalekta i makedonskog separatizma.".<ref>Kostov, 2010., str. 65.</ref> Makedonski narodni identitet kasnije su počeli promicati lijevi intelektualci 1920-ih i 1930-ih pod okriljem [[Kominterna|Komintrne]]. Masovniju podršku u Vardarskoj Makedoniji, ovakva je identifikacija stekla kasnih 1940-ih u vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavije]]. Povjesničarka Elisabeth Barker zabilježila je 1950-ih da je "osjećaj bivanja Makedoncem i ništa drugo do Makedoncem osjećaj nedavnog širenja, te da ni danas nije duboko ukorijenjen".<ref>Kostov, 2010., str. 45.</ref> === Makedonci u samostalnoj državi === Makedonci i Sjeverna Makedonija danas su s gotovo svih strana okruženi državama koje joj nisu sklone, i s gotovo neprijateljskom politikom prema njoj. Sjeverna Makedonija danas ima problema s albanskim separatistima koji se žele odvojiti i priključiti Albaniji. S južne strane [[Grčka]] je postavljala problem imena koje je nosila Makedonija, i njezino pravo na to sve do 17. lipnja 2018. kada je problem riješen makedonskim pristajanjem na preimenovanje u ''Sjeverna Makedonija''. S istoka problem makedonskoj doktrini stvaraju i Bugari koji Makedoncima osporavaju nacionalnu samosvojnost, smatrajući ih Bugarima, iako je Bugarska prva država u svijetu kaja je priznala samostalnost Sjevernoj Makedoniji. == Etnografija == Izdvojeni po lokalnim zavičajnim skupinama, Makedonci žive prilično izolirano, s vlastitim tradicijskim običajima i navadama, no uglavnom su ruralno stanovništvo koje se bavi [[stočarstvo]]m (pretežito [[ovčarstvo]]m, ali i uzgojem goveda – krava i [[bivolica]]) i [[poljoprivreda|poljoprivredom]]. Budući da se Sjeverna Makedonija nalazi u svojevrsnom civilizacijskom rubnom prostoru između Istoka i Zapada i na raskrižju značajnih prometnica, Makedonci su tijekom stoljeća trpjeli i stanovite utjecaje drugih naroda, poput susjednih [[Albanci|Albanaca]] ili, pak, [[Turci|Turaka]] i [[Čerkezi|Čerkeza]] koji su ovdje svojedobno živjeli u većem broju, ostavljajući tragove u njihovoj kulturi kao što je, recimo, pojava islama u dijelu [[Mijaci|Mijaka]] ([[Torbeši]]) ili osebujno graditeljstvo (kamene kuće s velikim balkonima poznatima kao [[doksat]]i). Tradicionalna makedonska kuća izgrađena je od solidnih zidova, od kamena ili nepečene gline (ćerpič), a najtipičnijim je primjerima zastupljena osobito u zapadnoj Sjevernoj Makedoniji ([[Kruševo (Sjeverna Makedonija)|Kruševo]], [[Galičnik]]). Prozori su neveliki, prizemlje je masivno, izgrađeno od kamena, dok se na katu nadograđuje [[bondruk]] od drvene konstrukcije. Ljepotom i izvornošću stare makedonske arhitekture oduševljavao se veliki francuski arhitekt [[Charles Le Corbusier|Le Corbusier]]. U planinskim predjelima postoji i jednodijelna koliba ([[Kriva Palanka]], [[Kratovo]]). Najrasprostranjenija je [[čardaklija]] (kumanovski kraj), ali javlja se i u strumičkom kraju i ostalim dijelovima Sjeverne Makedonije. Čardak povezuje sve prostorije, a može biti otvorenoga ili zatvorenog tipa i svojim izgledom i skladnom voluminoznošću dominira na kući. Graditeljstvom se u Sjevernoj Makedoniji osobito uspješno bave Mijaci čija se [[tajfa]] sastoji od majstora raznih profila na čelu s [[ustabašija|ustabašijom]]. . === Glazba i ples === Makedonci su bili pod utjecajima raznih etničkih zajednica koje su ostavile tragova u njihovoj duhovnoj i materijalnoj kulturi. Ples i glazba svakao su veoma značajni u njihovom životu. Da je ovo točno pokazuje i broj njihovih glazbala: [[dajre]], [[tapan]], [[zurle]], [[kaval]], [[tambura]], [[makedonska gajda|gajda]] i [[šupelka]] i [[duduk]]. Makedonska gajda sastoji se od meva (mješine), duvala (cijevi za duvanje), brčala ili bučala koji daje drugi glas i gajdarke sa sedam rupa. Gajdu je prije upotrebe potrebno naštimati. Svira se uz narodne pjesme i plesove. Dajre se sastoje od drvenog okvira s nategnutom kozjom kožom, one daju ritam i ženski su instrument. [[Datoteka:Tapan.jpg|mini|lijevo|Tapan, bubanj s rastegnutom kozjom ili ovčjom kožom, po kojemu se udara kukudom i praćkom.]] Tradicionalni drveni bubanj poznat je kao [[tapan]], on se izrađuje od bukve, [[orah]]a ili [[kesten]]a. Kože tapana učvršćene su konopcima dijagonalno na okvir. Bubnjar (''tapandžija'') se koristi s dvije vrsti udaraljki, to su ''kukuda'' učinjena od orahovine i ''praćka'' od [[vrba|vrbe]]. Tapan se obično koristi uz pratnju zurla. [[Zurla]] je puhački instrument od orahovog ili šljivinog drveta, sastoji se od dva dijela, konične cijevi i ''slavec''a (kljuna) koji se utakne u gornji kraj. Njezino moguće porijeklo je romsko ili tursko. [[Kaval]] je vrsta pastirske flaute s kalibrom od 16&nbsp;mm, ornamentirana cijelom dužinom, i učinjena od jednog komada drveta sa sedam rupa i ispred rupom za palac. Svira se u paru, prvi je ''kavaldžija'' ili ''vodač'' i drugi ''polagač''. [[Šupelka]] je slična kavalu, ima šest rupa za prste a koristi se i za solističke interpretacije kao i u pratnji s drugim instrumentima. [[Duduk]] se u nekim krajevima Sjeverne Makedonije naziva kaval ili ''kavalče'' a izrađuje se od [[žutika|žutike]] ili [[javor]]a, pa i nekog drugog drveta, ton joj je čist i ugodan. Najpoznatij narodni makedonski ples je [[oro]], pleše se uz pratnju tapana i zurle. === Kuhinja === Kuhinja Makedonaca porijeklom je iz domaćih proizvoda. Plodna polja [[Pelagonija|Pelagonije]], [[Polog]]a, [[skopska dolina|Skopske doline]], [[Tikveš (Makedonija)|Tikveš]]a i [[Ovče Pole|Ovčeg Polja]] lokaliteti su pogodni za uzgoj raznih kultura i voća. Jabuka se uzgaja u području Prespe i Pologa. Makedonci su poznati po uzgoju kvalitetnog [[grah]]a '[[tetovac|tetovca]]' od kojega se priprema poznati specijalitet '[[gravče na tavče]]' ili 'tavče na gravče', ovo jelo priprema se na poseban način, u tavici, da bi se zatim u zemljanoj posudi zapeklo u rerni. Posebnu draž daje mu [[aleva paprika]]. Tu su još [[lubenica|lubenice]], [[rajčica]], [[feferoni]], [[grašak]], [[riža]] i [[grožđe]] u dolini Tikveš. Također je nadaleko poznato ovčepoljsko janje koje se izvozi u zapadnoeuropske i zemlje dalekog istoka. === Vjera === Većina Makedonaca je pravoslavne kršćanske vjeroispovjesti i raštrkani su po različitim crkvama. U Sjevernoj Makedoniji postoji nekanonska [[Makedonska pravoslavna Crkva]] ([[Ohridska arhiepiskopija]]) čiju autokefalnost ne priznaju susjedne pravoslavne Crkve. Makedonci koji žive u Bugarskoj podanici su [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarske pravoslavne crkve]], a oni koji žive u Grčkoj [[Grčka pravoslavna Crkva|Grčke]], manjina u Srbiji – srpske. Brojni su [[Islam|Muslimani]], islamizirani [[Mijaci]], poznati kao [[Torbeši]]. ==Neki poznati Makedonci== <gallery> Datoteka:Georgi Pulevski.jpg|[[Đorđija Pulevski]] Datoteka:Kočo Racin Samobor.jpg|[[Kočo Racin]] Datoteka:Goceva-ESC2007-portrait.jpg|[[Karolina Gočeva]] Datoteka:Pandev Lazio allenamento.JPG|[[Goran Pandev]] Datoteka:Tose Proeski.jpg|Toše Proeski </gallery> == Povezani članak == *[[Makedonci u Hrvatskoj]] == Izvori == ;Bilješke {{izvori|30em}} ;Literatura * Kostov, Chris: Contested Ethnic Identity: The Case of Macedonian Immigrants in Toronto, 1900-1996. Peter Lang, 2010. {{ISBN|9783034301961}} == Vanjske poveznice == * http://www.macedoniantruth.org/ *[http://www.culture.in.mk/story.asp?id=18&rub=55 Culture – Republic of Мacedonia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312141559/http://www.culture.in.mk/story.asp?id=18&rub=55 |date=12. ožujka 2007. }} {{Sjeverna Makedonija}} {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Južni Slaveni]] [[Kategorija:Etničke grupe Sjeverne Makedonije]] [[Kategorija:Etničke grupe Grčke]] [[Kategorija:Etničke grupe Bugarske]] [[Kategorija:Etničke grupe Australije]] [[Kategorija:Etničke grupe Srbije]] [[Kategorija:Makedonci| ]] 4fkyrinq949hcphd9f2bl9uilkebtj4 7569934 7569933 2026-08-05T04:19:13Z Croxyz 205325 /* Etnografija */ 7569934 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Etnička grupa | ime = Makedonci <br> (''Македонци'') | slika =[[Datoteka:Map of the Macedonian Diaspora in the World.svg|250px]] | opis slike = Makedonska dijaspora | populacija = '''2.000.000 – 2.500.000'''<ref name="nasevski">{{cite book |title=Македонски Иселенички Алманах '95 |last1=Nasevski |first1=Boško |last2=Angelova |first2=Dora |last3=Gerovska |first3=Dragica |year=1995 |publisher=Матица на Иселениците на Македонија |location=Skopje |pages=52 & 53}}</ref> | regije = {{Z+X|MAK}} 1.297.981<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.stat.gov.mk/english/glavna_eng.asp?br=18 |title=Popis 2002. |journal= |access-date=27. prosinca 2007. |archive-date=21. lipnja 2004. |archive-url=https://web.archive.org/web/20040621055714/http://www.stat.gov.mk/english/glavna_eng.asp?br=18 |url-status=dead }}</ref> | regija1 = {{Z+X|AUS}} | pop1 = 83.978 <br>(''200.000 – 250.000'') | ref1 =<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.censusdata.abs.gov.au/ABSNavigation/prenav/PopularAreas?ReadForm&prenavtabname=Popular%20Locations&type=popular&&navmapdisplayed=true&javascript=true&textversion=false&collection=Census&period=2006&producttype=Census%20Tables&method=Place%20of%20Usual%20Residence&productlabel=Ancestry%20by%20Country%20of%20Birth%20of%20Parents&breadcrumb=POTL&topic=Ancestry& |title=Australija (2006.) |access-date=27. prosinca 2007. |archive-date=15. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130815034010/http://www.censusdata.abs.gov.au/ABSNavigation/prenav/PopularAreas?ReadForm&prenavtabname=Popular%20Locations&type=popular&&navmapdisplayed=true&javascript=true&textversion=false&collection=Census&period=2006&producttype=Census%20Tables&method=Place%20of%20Usual%20Residence&productlabel=Ancestry%20by%20Country%20of%20Birth%20of%20Parents&breadcrumb=POTL&topic=Ancestry& |url-status=dead }}</ref><br><ref name="Ministarstvo RM">Министерство за надворешни работи на Република Македонија, Список за бројноста, лекторатите и уредно регистрирани македонски асоцијации во странство</ref> | regija2 = {{Z+X|NJE}} | pop2 = 61.105 | ref2 =<ref>[http://www.destatis.de/basis/e/bevoe/bevoetab10.htm Njemačka (2004.)]</ref> | regija3 = {{Z+X|ITA}} | pop3 = 74.162<br>(''100.000'') | ref3 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://demo.istat.it/str2006/query.php?lingua=eng&Rip=S0&paese=A12&submit=Tavola |title=Italija (2006.) |journal= |access-date=29. lipnja 2008. |archive-date=20. svibnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180520123928/http://demo.istat.it/str2006/query.php?lingua%3Deng%26Rip%3DS0%26paese%3DA12%26submit%3DTavola |url-status=dead }}</ref><br><ref name="Ministarstvo RM"/> | regija4 = {{Z+X|SAD}} | pop4 = 51.733 | ref4 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-state=dt&-context=dt&-reg=DEC_2000_SF4_U_PCT001%3A001%7C547%3B&-ds_name=ACS_2006_EST_G00_&-TABLE_NAMEX=&-ci_type=A&-mt_name=ACS_2006_EST_G2000_B04003&-CONTEXT=dt&-tree_id=4001&-all_geo_types=N&-redoLog=true&-geo_id=01000US&-search_results=01000US&-format=&-_lang=en |title=SAD (2006.) |archive-url=https://web.archive.org/web/20111110180938/http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-state=dt&-context=dt&-reg=DEC_2000_SF4_U_PCT001%3A001%7C547%3B&-ds_name=ACS_2006_EST_G00_&-TABLE_NAMEX=&-ci_type=A&-mt_name=ACS_2006_EST_G2000_B04003&-CONTEXT=dt&-tree_id=4001&-all_geo_types=N&-redoLog=true&-geo_id=01000US&-search_results=01000US&-format=&-_lang=en |archive-date=10. studenoga 2011. |access-date=10. kolovoza 2021.}}</ref> | regija5 = {{Z+X|KAN}} | pop5 = 37.705 | ref5 = | regija6 = {{Z+X|SRB}} | pop6 = 25.847 <br>(''85.000'') | ref6 =<ref>[http://www.statserb.sr.gov.yu/zip/esn31.pdf Srbija (2002.)]</ref><br><ref name="Ministarstvo RM"/> | regija7 = {{Z+X|ŠVI}} | pop7 = 6415 | ref7 =<ref>[http://www.google.com/search?hl=en&q=medienmitteilungen.Document.24786.html&btnG=Google+Search Švicarska (2000.)]</ref> | regija8 = {{Z+X|AUT}} | pop8 = 5145 | ref8 =<ref>[ftp://www.statistik.at/pub/neuerscheinungen/vzaustriaweb.pdf Austrija (2001.)]</ref> | regija9 = {{Z+X|ALB}} | pop9 = 4697<br>(''120.000'') | ref9 =<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.fes.hr/E-books/pdf/Local%20Self%20Government/09.pdf |title=Albanija (1989.) |access-date=27. prosinca 2007. |archive-date=25. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121025205442/https://www.fes.hr/E-books/pdf/Local%20Self%20Government/09.pdf |url-status=dead }}</ref><br><ref name="Ministarstvo RM"/> | regija10 = {{Z+X|HRV}} | pop10 = 4270<br>(''11.000'') | ref10 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dzs.hr/Eng/Census/Popis/E01_02_02/E01_02_02.html |title=Hrvatska (2001.) |archive-url=https://web.archive.org/web/20060213220721/http://www.dzs.hr/Eng/Census/Popis/E01_02_02/E01_02_02.html |archive-date=13. veljače 2006. |access-date=27. prosinca 2007.}}</ref><br><ref name="Ministarstvo RM"/> | regija11 = {{Z+X|SLO}} | pop11 = 3972<br>(''7000'') | ref11 =<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.stat.si/popis2002/si/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7 |title=Slovenija (2002.) |access-date=27. prosinca 2007. |archive-date=26. travnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170426055815/http://www.stat.si/popis2002/si/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7 |url-status=dead }}</ref><br><ref name="Ministarstvo RM"/> | regija12 = {{Z+X|FRA}} | pop12 = 2300 | ref12 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.diplomatie.gouv.fr/fr/pays-zones-geo_833/macedoine-arym_442/presentation-macedoine-arym_991/donnees-generales_12144.html |title=Francuska (2003.) |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006102733/http://www.diplomatie.gouv.fr/fr/pays-zones-geo_833/macedoine-arym_442/presentation-macedoine-arym_991/donnees-generales_12144.html |archive-date=6. listopada 2014. |access-date=27. prosinca 2007.}}</ref> | regija13 = {{Z+X|BIH}} | pop13 = 2278 | ref13 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.uni-koeln.de/jur-fak/ostrecht/minderheitenschutz/Vortraege/BiH/BiH_Marko_Railic.pdf |title=BiH (2005.) |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303183909/http://www.uni-koeln.de/jur-fak/ostrecht/minderheitenschutz/Vortraege/BiH/BiH_Marko_Railic.pdf |archive-date=3. ožujka 2016. |access-date=27. prosinca 2007.}}</ref> | regija14 = {{Z+X|BUG}} | pop14 = 1143<br>(''750.000'') | ref14 =<ref>[https://dnes.dir.bg/obshtestvo/etnoanalizat-na-nsi-8-4-v-balgariya-se-opredelyat-kam-turskiya-etnos-4-4-kazvat-che-sa-romi Bugarska (2021.)]</ref><br><ref name="Ministarstvo RM"/> | regija15 = {{Z+X|GRČ}} | pop15 = 962<br>(''700.000'') | ref15 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.migrantsingreece.org/transpartner/Tables.pdf |title=Grčka (2001.) |archive-url=https://web.archive.org/web/20090325222928/http://www.migrantsingreece.org/transpartner/Tables.pdf |archive-date=25. ožujka 2009. |access-date=27. prosinca 2007.}}</ref><br><ref name="Ministarstvo RM"/> | regija16 = {{Z+X|RUM}} | pop16 = 731 | ref16 =<ref>[http://www.recensamant.ro Rumunjska (2002.)]</ref> | jezik = [[makedonski jezik]] | vjera = [[Pravoslavlje]] (dominantna), [[Islam]] ([[Torbeši]]) i [[Protestantizam]] | srodne = }} '''Makedonci''' su [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] [[narod]] nastanjen u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] i susjednim područjima [[Grčka|Grčke]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Srbija|Srbije]] i [[Albanija|Albanije]]. Jezgra današnjih Makedonaca potječe od starih [[Slaveni|slavenskih]] plemena [[Rinhini|Rinhina]], na [[Halkidika|Halkidici]]; [[Sagudati|Sagudata]], zapadno od [[Solun]]a; [[Smoljani]], istočno od Vardara; [[Draguviti|Draguvita]], na srednjim i gornjim pritokama Vardara i ravnici [[Pelagonija|Pelagonije]]; [[Brziti]], sjeverozapadna Makedonija; [[Velegeziti|Velegezita]] (Belegezita), južna Makedonija i [[Tesalija]]; [[Strumljani|Strumljana]], istočno od rijeke Strume i [[Brsjaci|Brsjaka]], koji su se na ovom tlu nastanili u 7 stoljeću, a napose između 620. i 680. godine. == Ime == Ime Makedonci svakako dolazi prema lokalitetu Makedonije, koje je prema [[Herodot]]u, došlo od [[Dorani|dorskog]] plemena Makednon (Makednon Ethnos). Ova riječ u obliku Makednos (μακεδνός) spominje [[Homer]] u svojoj [[Odiseja|Odiseji]] (Od. H106), i kasnije [[Herodot]] među ostalim dorskim plemenima. Riječ 'makednos' ima značenje, dug, visok i gorštak. Danas je prevladalo značenje 'gorštak'. Postoje i riječi ''Maketia'' i ''Maketai'', također grčke etimologije, kojima su se u stara vremena identificirali Makedonija i [[Makedonci (antički)|Makedonci]]. Značenje ove riječi odnosi se na stari predslavenski narod Makedonce, koji su pripadali proto-helenskim ili helenskim populacijama što će sudjelovati (preko 230 plemena) u stvaranju kasnijeg [[Grci|grčkog]] naroda. Prema mitu [[Makedon]] je bio sin [[Zeus]]ov, kaže [[Hesiod]]. Makedonija koja se isprva nazivala [[Ematija]], po Zeusovom i [[Elektra (kći Pleone)|Elektrinom]] sinu [[Emathion]]u, kasnije je po Makedonu dobila svoje makedonsko ime. Današnjim Makedoncima koji nose ovo staro ime, povijest počinje tek dolaskom slavenskih plemena. == Povijest == === Dolazak slavenskih plemena === Dolasku predaka današnjih Makedonaca prethodi više značajnih događaja u staroj Makedoniji. [[Aleksandar Veliki|Aleksandar III.]], sin Filipa i Olimpije radit će na zaštiti granica svoje države. Godine [[335. pr. Kr.]] on polazi na [[Tribali|Tribale]], a od [[334. pr. Kr.|334.]] do [[331. pr. Kr.]] osvaja i [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]]. Nakon njegove smrti, međutim, gramzivi će [[dijadosi]] u borbi za vlast dovesti do skore propasti grandioznog djela Aleksandra III. Velikog. [[Antigonidi]] će [[146. pr. Kr.]] doći pod vlast [[Rimsko Carstvo|Rima]], postat će njihova provincija. Doći će do podjele u kojoj će sjeverni dijelovi pripasti [[Dardanija|Dardaniji]] (ime prema [[Dardanci]]ma), dijecezi [[Dacija|Daciji]], dok će južni ući u sastav Makedonije Salutaris (Makedonija Druga), [[dijeceza]] Makedonije. Ova podjela događa se već u IV. stoljeću. Nastupa novo doba. Sa sjevera gdje je velika gužva koju stvaraju novopridošli narodi, prijeti opasnost. [[Ostrogoti]] ili Istočni Goti u V. st. pale i žare po [[Bizant]]u i ratuju s drugim narodima. Oni su prethodnica naroda jedne druge grane [[Indoeuropljani|Indoeuropljana]]. Jedno stoljeće kasnije doći će [[Slaveni]]: [[Brsjaci]], [[Velegeziti]], [[Rinhini]], [[Strumljani]], [[Sagudati]] i [[Draguviti]] počet će osnivati Sklavinije na području Makedonije. Nisu jako uspješni u ratovima, ali su se usprkos teškoj i krvavoj povijesti, pod imenom Makedonci, uspjeli sačuvati do danas. === Srednji vijek === Slaveni iz Makedonije su se po svom dolasku okrenuli napadima na [[Solun]] 670-ih godina. U isto vrijeme javili su se i [[Asparuh]]ovi [[Protobugari]]. Asparuh je bio mlađi sin [[Kubrat|Kubarta]] koji je prodro do [[Delta Dunava|delte Dunava]]. Godine 482. Protobugari su još uvijek živjeli sjeveroistočno od Dunava, te su se pod Kubratom (584.) ujedinili sa Slavenima, a 632. ujedinila su se sva protobugarska plemena. Pojava [[Hazari|Hazara]] 650. istjerala je Protobugare na zapad, to jest u smjeru Makedonije, a pod Asparuhom 680. prešli su Dunav, ulazeći u područje [[Rimsko Carstvo|Rimskoga Carstva]]. Kasnije su Protobugari prihvatili slavenski jezik, a 810. [[Krum]] je uništo [[Avari|Avare]]. Dok su se Protobugari naseljavali na rimskome području makedonski Slaveni su već bili tamo i osobito između 674. – 677., te su žestoko vojevali sa Solunjanima. Plaćali su porez Bizantu kako bi se nesmetano mogli baviti poljodjelskim poslovima, ali i očuvati plemenski život. Pojava Protobugara nije odgovarala Bizanticima jer su bili su ratoborni i imali pretenzije prema daljnjoj ekspanziji na zapad. Naime, nakon što je 810. potukao Avare, Krum se 811. okrenuo Bizantu i svladao [[Nikefor I.|Nikefora I.]], 813., a godinu dana prije smrti zauzeo [[Hadrianopolis]]. Naslijedio ga je [[Omurtag]]. [[Presijan I.]] (837. – 852.) zauzeo je veći dio Makedonije. Ulaskom u IX. stoljeće javilo se i [[kršćanstvo]], kod Protobugara ga je prihvatio car [[Boris]] 864., a [[Ćiril i Metod]] su ga širili među Slavenima u Bugarskoj. Godine 896. Borisov sin [[Simeon]] pobijedio je Bizantince i zauzeo Južnu Makedoniju. S Bizantincima je ratovao četiri puta i 922. ih je pobijedio i četvrti put. Simeon je umro 927. Polovicom X. stoljeća u Makedoniji se javio [[Bogumilstvo|bogumilski pokret]]. Makedonski Slaveni su od VII. do IX. stoljeća, tj. do prodora Bugara u Makedoniju, živjeli pod Bizantom. [[Samuilo (car)|Samuilo]] (976. – 1014.) je utemeljio prvu državu makedonskih Slavena – [[Prvo Bugarsko Carstvo|Bugarsko Carstvo]], koja se prostirala na sjeveru do [[Srijem]]a, na zapadu do [[Duklja|Duklje]] i [[Zahumlje|Zahumlja]], uključujući i [[Bosna (regija)|Bosnu]], [[Epir]] i [[Albanija|Albaniju]], na istoku do [[Crno more|Crnog mora]]. Proglasio se carem, a rimski papa [[Grgur V.]] ga je okrunio vladarom. Međutim, papino priznanje mu nije pomoglo u ratu s Bizantom. Poražen je 1014. od cara [[Bazil II.|Bazila II.]], nazvanog Koljačem Bugara, i ubrzo umro. Nakon što su Grci ubili Samuilovog nećaka [[Ivan Vladislav|Ivana Vladislava]] 1018., Bizant je uspio zauzeti cijelo područje tadašnje Bugarske, uključujući područje Sjeverne Makedonije, i držao ga do 1185. Bitan spomenik vladavine Ivana Vladislava je [[Bitoljski napis]] otkriven 1956., prilikom rušenja džamije. Napisan je na starobugarskom jeziku oko 1015. i obilježava izgradnju utvrde – "bugarskog raja" od cara Ivana Vladislava koji se opisao kao "Bugarin po rođenju". Bazil je podijelio bugarsku zemlju na dvije teme (vojne provincije) – Paristriju (između Dunava i planine Balkana) i Bugarsku (u središtu Balkanskog poluotoka, koja je uključivala i današnju Sjevernu Makedoniju), sa Skopjem kao glavnim gradom.<ref>Kostov, 2010., str. 51.</ref> [[Datoteka:Ohrid archbishopric 1020 01.png|minijatura|lijevo|Ohridska Patrijaršija 1020.]] U 11. stoljeću dogodila su se dva veća ustanka protiv bizantske vlasti. [[Petar Deljan]] proglasio se carem Bugara i zauzeo [[Niš]] i Skopje. Međutim, iduće godine Bizant je ugušio ustanak, a Petar Deljan je moguće pogubljen. Skupina bojara, bugarskih plemića, pod vodstvom [[Juraj Vojteh|Jurja Vojteha]] digla je ustanak 1072. i imenovala Dukljanina [[Konstantin Bodin|Konstantina Bodina]], sina [[Mihajlo Vojisavljević|Mihajla Vojisavljevića]] carem Bugara. Okrunili su ga u [[Prizren]]u, a potom u Skopju kao Petra III. krajem 1072. Međutim iste godine pobunjnici su poraženi u [[Kastorija|Kastoriji]]. U 12. stoljeću Bizant je bio u padu. Nakon [[Ustanak Asena i Petra|Ustanka]] [[Ivan Asen I. Bugarski|Asena]] i [[Petar IV. Bugarski|Petra]] 1185. stvoreno je [[Drugo Bugarsko Carstvo]]. U početku samo je istočna Makedonija bila dio Carstva, no tijekom vladavine [[Kalojan Bugarski|Kalojana]] (1197. – 1207.) i [[Ivan Asen II. Bugarski|Ivana Asena II.]] (1218. – 1241.), cijela Makedonija, izuzev Egejske, bila je dio Bugarskog Carstva.<ref>Kostov, 2010., str. 51–52.</ref> Do kraja 13. stoljeća, Bugarsko Carstvo bilo je u padu. Susjedni Srbi iskoristili su priliku. Srpski kralj [[Stefan Uroš II. Milutin]] (1282. – 1321.) zauzeo je Skopje, a 1334., najveći srpski vladar [[Stefan Uroš IV. Dušan|Dušan Silni]] (1331. – 1346.) zauzeo je [[Strumica|Strumicu]], [[Ohrid]] i [[Radoviš]], a 1346. Skopje mu je postalo glavni grad. U Skopju je okrunjen carem Srba, Grka i Bugara. Nakon njegove smrti, Srpsko Carstvo raspalo se na nekoliko kneževina. Srpska vlast u [[Ser]]u, [[Edessa, Grčka|Edesi]] i Strumici zadržala se 10 godina, 13 u [[Melnik]]u, 21 u [[Prilep]]u, 25 u [[Veles (grad)|Velesu]] i [[Štip]]u, a 73 u Skopju, [[Debar|Debru]] i [[Tetovo|Tetovu]].<ref>Kostov, 2010., str. 52–53.</ref> [[Datoteka:Marko Kraljević by Mina Karadžić.jpg|minijatura|Kraljević Marko]] Nakon smrti Dušana, njegova žena [[Helena Bugarska]], sestra cara [[Ivan Aleksandar|Ivana Aleksandra]] (1331. – 1371.) vladala je južnom Makedonijom do 1359. sa sjedištem u Seru. Između 1360-ih i 1390-ih, područje Sjeverne Makedonije bilo je podijeljeno između više kraljevstava i kneževina. Srpski velikan [[Konstantin Dragaš]] (1355. – 1395.) vladao je velikim dijelom istočne Makedonije sa sjedištem u [[Ćustendil]]u prije osmanskog osvajanja. Kralj [[Vukašin Mrnjavčević|Vukašin]] (1365. – 1371.) i njegov sin [[Kraljević Marko|Marko]] (1371. – 1395.) vladali su središnjom Makedonijom sa sjedištem u [[Prilep]]u. Oba vladara postala su poznata u srpskoj i bugarskoj epskoj poeziji. Mnogi su srednjovjekovni povjesničari, uključujući Srbina [[Mihail Konstantinović|Mihaila Konstantinovića]] (1460.), Albanca [[Ivan Muzaki|Ivana Muzakija]] (1510.) i Židova [[Josip Ben Jošua|Josipa Ben Jošue]] (15. st.) spominjali Marka kao bugarskog vladara. Male bugarske i srpske kneževine u Makedoniji bile su tipične feudalne tvorevine i bespomoćne pred prodorom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].<ref>Kostov, 2010., str. 53.</ref> Osmanlije su konačno 1396. zauzele ostatke Bugarskog Carstva.<ref>Kostov, 2010., str. 52.</ref> === Osmansko razdoblje === Turci su iskoristili vakuum na Balkanu i inkorporirali zemlje Grka, Bugara i Srba u svoje [[Osmansko Carstvo]]. [[Bitola]], [[Prilep]], [[Ohrid]] i [[Kastorija]] pali su pod tursku vlast 1385. [[Kratovo]] je palo 1389., [[Skopje]] 1392., a [[Solun]] 1394. Tako je po smrti [[Konstantin Dragaš|Konstantina Dragaša]] i [[Kraljević Marko|Marka]], cijelo područje Sjeverne Makedonije bilo pod turskom vlašću do 1912., više od 500 godina. Posljedice osmanske vlasti bile su višestruke. Osmanlije su uspostavile potpuno drukčiji politički, upravni i vojni poredak. Osvojene kršćanske zemlje podijeljene su u [[sandžak]]e. Sva zemlja bila je vlasništvo sultana, koje je on dodjeljivao veleposjednicima – [[timar]]ima.<ref name="Kostov54">Kostov, 2010., str. 54.</ref> Pojam narodnosti bio je stran u Osmanskom Carstvu. Umjesto toga važio je [[Milet|miletski sustav]] gdje je religija bila glavni faktor u identifikaciji pučanstva. Narodnost nije bila bitna ni za visoke osmanske dužnosnike. Prvi uvjet za stupanje u službu bilo je prevjeravanje na islam, a tek onda poznavanje [[Turski jezik|turskog jezika]] i pisma. Zahvaljujući ovakvoj politici, mnogi su slavenski muslimani služili kao [[veliki vezir]]i.<ref name="Kostov54"/> Kršćani i Židovi smatrani su "narodom knjige" i kao takvi poštovani zbog zajedničkih vjerskih korijena s islamom. Svi pravoslavni kršćani su, po spomenutom miletskom sustavu, spali pod rimski milet (tur. rum millet; rimski narod) pod duhovnim vodstvom grčkog patrijarha. Bugari i Grci, međutim, uspjeli su sačuvati autokefalnost svojih crkava do 18. stoljeća. Grčki patrijarh je u 18. stoljeću uvjerio sultana da mu prepusti obje slavenske crkve, pa je srpska [[Pećka Patrijaršija]] ukinuta 1766., a bugarska [[Ohridska Patrijaršija]] 1767.<ref>Kostov, 2010., str. 54–55.</ref> Nakon poraza u [[Beč]]u 1683., Osmansko Carstvo počelo je stagnirati. U 19. stoljeću započeo je strmovit pad Carstva. Osmanska elita je shvatila da zaostaje za europskim susjedima, pa je sultan [[Mahmud II.]] (1808. – 1839.) uveo niz gospodarskih, političkih i vojnih reformi u razdoblju od 1826. – 1876., poznatih kao [[Tanzimat]] (reorganizacija). Tanzimat je predviđao pravnu jednakost svih podanika Carstva, bez obzira na religiju, a obećavao je i ekonomske, institucionalne i vjerske slobode za kršćane.<ref name="Kostov55">Kostov, 2010., str. 55.</ref> === Narodno buđenje === Uvođenje Tanzimata odvijalo se u vrijeme narodnog buđenja balkanskih naroda u kasnom 18. i ranom 19. stoljeću. Propadanje Osmanskog Carstva navelo je europske sile da razmotre o budućnosti osmanskih provincija i raspodjeli teritorija. Svi europski diplomati ovo su nazvali [[Istočno pitanje|Istočnim pitanjem]].<ref name="Kostov55"/> [[Kuzman Šapkarev]] (1834. – 1908.) iz [[Ohrid]]a, učitelj i autor brojnih bugarskih gramatika i udžbenika, napisao je 1888. u pismu Marinu Drinovu da su "izraz Makedonac nametnuli Grci prije jedva 10 – 15 godina, a da običan narod preferira nazivati se Bugarima". [[Kiril Pejčinović]] (1771. – 1845.) iz [[Tetovo|Tetova]], u svojoj knjizi ''Ogledalo'' (1816.), nazivao je Makedoniju Donjom [[Mezija|Mezijom]]. Pejčinović, kao i [[Grigor Parličev]] (1830. – 1893.) iz Ohrida i [[Neofit Rilski]] (1793. – 1881.) iz [[Bansko]]g, pisci prve bugarske gramatike, inzistirali su na uvođenju književnog [[Bugarski jezik|bugarskog jezika]] temeljenog na govoru iz 19. stoljeća, kojeg su nazivali "jednostavnim" i "zajedničkim bugarskim", protiveći se arhaičnom [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskom]]. Njihovi istomišljenici otvorili su stotine bugarskih škola po Makedoniji.<ref>Kostov, 2010., str. 58.</ref> [[Rajko Žinzifov]] (1839. – 1877.) iz [[Veles (grad)|Velesa]], postao je bard bugarskog buđenja i jedan od entuzijastičnih pristaša ideje da tradicionalne bugarske zemlje obuhvaćaju [[Mezija|Meziju]], [[Tračka|Tračku]] i [[Makedonija (regija)|Makedoniju]] ([[Velika Bugarska]]). Sva izvješća [[Habsburška Monarhija|austrijskih]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskih]], [[Francuska|francuskih]], kao i drugih diplomata s uredima u Makedoniji, potvrdila su Žinzifova uvjerenja da je većinsko pučanstvo u Vardarskoj i Pirinskoj Makedoniji bugarsko, a u Egejskoj Makedoniji sa znatnim grčkim udjelom. Bugarski nacionalisti bili su ohrabreni ovakvim izvješćima i osjećanjima pučanstva. Sljedeći korak u nacionalnom buđenju vidjeli su u obnovi [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarske pravoslavne Crkve]], jer je osmanska vlast u miletskom sustavu privilegije davala samo religijama, a ne narodima. Bugarska borba za neovisnu crkvu počela je 1850-ih s aktivnim učešćem makedonskih Bugara, a Bugarska Crkva konačno je postala neovisna 1874.<ref name="Kostov59">Kostov, 2010., str. 59.</ref> Stanovnici Velesa, Skopja i Ohrida su 1860-ih stalno slali peticije sultanu u kojima su tražili bugarske pravoslavne vladike i svećenike koji bi zamijenili grčke. Skupina Bugara iz [[Kilkis]]a otišla je i dalje. Sedamdeset i devet građana i četiri svećenika Kilkisa su 1859. zatražili u pismu papi [[Pio IX.|Piu IX.]] da se pridruže [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] pod uvjetom da zadrže pravoslavne obrede i da jezik bogoslužja bude bugarski.<ref name="Kostov59"/> ==== Makedonstvo ==== [[Datoteka:Novakovic.jpg|minijatura|Stojan Novaković]] [[Kraljevina Srbija|Srpski]] veleposlanik u [[Istanbul]]u [[Stojan Novaković]] 14. prosinca 1888. u pismu srpskom ministru narodnog obrazovanja [[Vladan Đorđević|Vladanu Đorđeviću]] piše: "Pošto je bugarska ideja, kako svi znamo, duboko ukorijenjena u Makedoniji, ja mislim da je gotovo nemoguće otresti je potpuno samim suprotstavljanjem srpske ideje. Ova ideja, bojimo se, bila bi nesposobna kao protivnik, jasno i jednostavno, u gušenju bugarske ideje. Stoga će srpska ideja trebati saveznika koji bi mogao stajati u izravnoj suprotnosti bugarstvu, i u sebi bi sadržavati elemente koji bi privukli narod i njegova osjećanja i tako ih odvojio od bugarstva. Ovog saveznika ja vidim u makedonstvu, ili do određene mjere u našem njegovanju makedonskog dijalekta i makedonskog separatizma.".<ref>Kostov, 2010., str. 65.</ref> Makedonski narodni identitet kasnije su počeli promicati lijevi intelektualci 1920-ih i 1930-ih pod okriljem [[Kominterna|Komintrne]]. Masovniju podršku u Vardarskoj Makedoniji, ovakva je identifikacija stekla kasnih 1940-ih u vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavije]]. Povjesničarka Elisabeth Barker zabilježila je 1950-ih da je "osjećaj bivanja Makedoncem i ništa drugo do Makedoncem osjećaj nedavnog širenja, te da ni danas nije duboko ukorijenjen".<ref>Kostov, 2010., str. 45.</ref> === Makedonci u samostalnoj državi === Makedonci i Sjeverna Makedonija danas su s gotovo svih strana okruženi državama koje joj nisu sklone, i s gotovo neprijateljskom politikom prema njoj. Sjeverna Makedonija danas ima problema s albanskim separatistima koji se žele odvojiti i priključiti Albaniji. S južne strane [[Grčka]] je postavljala problem imena koje je nosila Makedonija, i njezino pravo na to sve do 17. lipnja 2018. kada je problem riješen makedonskim pristajanjem na preimenovanje u ''Sjeverna Makedonija''. S istoka problem makedonskoj doktrini stvaraju i Bugari koji Makedoncima osporavaju nacionalnu samosvojnost, smatrajući ih Bugarima, iako je Bugarska prva država u svijetu kaja je priznala samostalnost Sjevernoj Makedoniji. == Etnografija == Izdvojeni po lokalnim zavičajnim skupinama, Makedonci žive prilično izolirano, s vlastitim tradicijskim običajima i navadama, no uglavnom su ruralno stanovništvo koje se bavi [[stočarstvo]]m (pretežito [[ovčarstvo]]m, ali i uzgojem goveda – krava i [[bivolica]]) i [[poljoprivreda|poljoprivredom]]. Budući da se Sjeverna Makedonija nalazi u svojevrsnom civilizacijskom rubnom prostoru između Istoka i Zapada i na raskrižju značajnih prometnica, Makedonci su tijekom stoljeća trpjeli i stanovite utjecaje drugih naroda, poput susjednih [[Albanci|Albanaca]] ili, pak, [[Turci|Turaka]] i [[Čerkezi|Čerkeza]] koji su ovdje svojedobno živjeli u većem broju, ostavljajući tragove u njihovoj kulturi kao što je, recimo, pojava islama u dijelu [[Mijaci|Mijaka]] ([[Torbeši]]) ili osebujno graditeljstvo (kamene kuće s velikim balkonima poznatima kao [[doksat]]i). Tradicionalna makedonska kuća izgrađena je od solidnih zidova, od kamena ili nepečene gline (ćerpič), a najtipičnijim je primjerima zastupljena osobito u zapadnoj Sjevernoj Makedoniji ([[Kruševo (Sjeverna Makedonija)|Kruševo]], [[Galičnik]]). Prozori su neveliki, prizemlje je masivno, izgrađeno od kamena, dok se na katu nadograđuje [[bondruk]] od drvene konstrukcije. Ljepotom i izvornošću stare makedonske arhitekture oduševljavao se veliki francuski arhitekt [[Charles Le Corbusier|Le Corbusier]]. U planinskim predjelima postoji i jednodijelna koliba ([[Kriva Palanka]], [[Kratovo]]). Najrasprostranjenija je [[čardaklija]] (kumanovski kraj), ali javlja se i u strumičkom kraju i ostalim dijelovima Sjeverne Makedonije. Čardak povezuje sve prostorije, a može biti otvorenoga ili zatvorenog tipa i svojim izgledom i skladnom voluminoznošću dominira na kući. Graditeljstvom se u Sjevernoj Makedoniji osobito uspješno bave Mijaci čija se [[tajfa]] sastoji od majstora raznih profila na čelu s [[ustabašija|ustabašijom]]. === Glazba i ples === Makedonci su bili pod utjecajima raznih etničkih zajednica koje su ostavile tragova u njihovoj duhovnoj i materijalnoj kulturi. Ples i glazba svakao su veoma značajni u njihovom životu. Da je ovo točno pokazuje i broj njihovih glazbala: [[dajre]], [[tapan]], [[zurle]], [[kaval]], [[tambura]], [[makedonska gajda|gajda]] i [[šupelka]] i [[duduk]]. Makedonska gajda sastoji se od meva (mješine), duvala (cijevi za duvanje), brčala ili bučala koji daje drugi glas i gajdarke sa sedam rupa. Gajdu je prije upotrebe potrebno naštimati. Svira se uz narodne pjesme i plesove. Dajre se sastoje od drvenog okvira s nategnutom kozjom kožom, one daju ritam i ženski su instrument. [[Datoteka:Tapan.jpg|mini|lijevo|Tapan, bubanj s rastegnutom kozjom ili ovčjom kožom, po kojemu se udara kukudom i praćkom.]] Tradicionalni drveni bubanj poznat je kao [[tapan]], on se izrađuje od bukve, [[orah]]a ili [[kesten]]a. Kože tapana učvršćene su konopcima dijagonalno na okvir. Bubnjar (''tapandžija'') se koristi s dvije vrsti udaraljki, to su ''kukuda'' učinjena od orahovine i ''praćka'' od [[vrba|vrbe]]. Tapan se obično koristi uz pratnju zurla. [[Zurla]] je puhački instrument od orahovog ili šljivinog drveta, sastoji se od dva dijela, konične cijevi i ''slavec''a (kljuna) koji se utakne u gornji kraj. Njezino moguće porijeklo je romsko ili tursko. [[Kaval]] je vrsta pastirske flaute s kalibrom od 16&nbsp;mm, ornamentirana cijelom dužinom, i učinjena od jednog komada drveta sa sedam rupa i ispred rupom za palac. Svira se u paru, prvi je ''kavaldžija'' ili ''vodač'' i drugi ''polagač''. [[Šupelka]] je slična kavalu, ima šest rupa za prste a koristi se i za solističke interpretacije kao i u pratnji s drugim instrumentima. [[Duduk]] se u nekim krajevima Sjeverne Makedonije naziva kaval ili ''kavalče'' a izrađuje se od [[žutika|žutike]] ili [[javor]]a, pa i nekog drugog drveta, ton joj je čist i ugodan. Najpoznatij narodni makedonski ples je [[oro]], pleše se uz pratnju tapana i zurle. === Kuhinja === Kuhinja Makedonaca porijeklom je iz domaćih proizvoda. Plodna polja [[Pelagonija|Pelagonije]], [[Polog]]a, [[skopska dolina|Skopske doline]], [[Tikveš (Makedonija)|Tikveš]]a i [[Ovče Pole|Ovčeg Polja]] lokaliteti su pogodni za uzgoj raznih kultura i voća. Jabuka se uzgaja u području Prespe i Pologa. Makedonci su poznati po uzgoju kvalitetnog [[grah]]a '[[tetovac|tetovca]]' od kojega se priprema poznati specijalitet '[[gravče na tavče]]' ili 'tavče na gravče', ovo jelo priprema se na poseban način, u tavici, da bi se zatim u zemljanoj posudi zapeklo u rerni. Posebnu draž daje mu [[aleva paprika]]. Tu su još [[lubenica|lubenice]], [[rajčica]], [[feferoni]], [[grašak]], [[riža]] i [[grožđe]] u dolini Tikveš. Također je nadaleko poznato ovčepoljsko janje koje se izvozi u zapadnoeuropske i zemlje dalekog istoka. === Vjera === Većina Makedonaca je pravoslavne kršćanske vjeroispovjesti i raštrkani su po različitim crkvama. U Sjevernoj Makedoniji postoji nekanonska [[Makedonska pravoslavna Crkva]] ([[Ohridska arhiepiskopija]]) čiju autokefalnost ne priznaju susjedne pravoslavne Crkve. Makedonci koji žive u Bugarskoj podanici su [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarske pravoslavne crkve]], a oni koji žive u Grčkoj [[Grčka pravoslavna Crkva|Grčke]], manjina u Srbiji – srpske. Brojni su [[Islam|Muslimani]], islamizirani [[Mijaci]], poznati kao [[Torbeši]]. ==Neki poznati Makedonci== <gallery> Datoteka:Georgi Pulevski.jpg|[[Đorđija Pulevski]] Datoteka:Kočo Racin Samobor.jpg|[[Kočo Racin]] Datoteka:Goceva-ESC2007-portrait.jpg|[[Karolina Gočeva]] Datoteka:Pandev Lazio allenamento.JPG|[[Goran Pandev]] Datoteka:Tose Proeski.jpg|Toše Proeski </gallery> == Povezani članak == *[[Makedonci u Hrvatskoj]] == Izvori == ;Bilješke {{izvori|30em}} ;Literatura * Kostov, Chris: Contested Ethnic Identity: The Case of Macedonian Immigrants in Toronto, 1900-1996. Peter Lang, 2010. {{ISBN|9783034301961}} == Vanjske poveznice == * http://www.macedoniantruth.org/ *[http://www.culture.in.mk/story.asp?id=18&rub=55 Culture – Republic of Мacedonia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312141559/http://www.culture.in.mk/story.asp?id=18&rub=55 |date=12. ožujka 2007. }} {{Sjeverna Makedonija}} {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Južni Slaveni]] [[Kategorija:Etničke grupe Sjeverne Makedonije]] [[Kategorija:Etničke grupe Grčke]] [[Kategorija:Etničke grupe Bugarske]] [[Kategorija:Etničke grupe Australije]] [[Kategorija:Etničke grupe Srbije]] [[Kategorija:Makedonci| ]] 3ntpafqyofy5wogcvsqu2qx34y7oocv 0 18257 7570041 7292608 2026-08-05T09:15:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570041 wikitext text/x-wiki {{Infokvir zrakoplov |ime=Il-76 "Candid" |tip=Vojni transporter |proizvođač= Iljušin |slika= Slika:IL76 Landing Roll.jpg |opis slike= |dizajn= |probni let= [[25. ožujka]] [[1971.]] |uveden u uporabu=[[1974.]] |proizveden= |povučen= |status= |prvotni korisnik= |više korisnika= <!--maksimalno tri korisnika--> |broj primjeraka=960 |pojedinačna cijena= }} '''Iljušin IL-76''' ([[NATO]] naziv: Candid) je četveromotorni teški transportni [[zrakoplov]] proizvod [[Rusija|ruske]] tvrtke [[Iljušin]]. Sposoban je letjeti u veoma teškim meteorološkim uvjetima. Postoje varijante IL-76T, IL-76D (desantni) i IL-76PP (radio ometanje). Prvi je put poletio [[1971.]], a danas ga još proizvode u [[Taškent]]u, [[Uzbekistan]]u. == Dizajn i razvoj == Iljušin je prvi put zamislio zrakoplov [[1967.]] kao teretni zrakoplov koji je sposoban ponijeti teret od 40 tona, na udaljenost od 5,000 km za manje od 6 sati, te da može djelovati s kratkih i nepripremljenih staza i letjeti u svim vremenskim uvjetima. Originalni dizajn Il-76 je bio pod utjecajem razvoja američkog [[C-141]], no postoje razlike. Il-76 ima snažnije motore i izdržljivije [[podvozje zrakoplova|podvozje]] te malo veći teretni prostor, te u vojnim inačica, strojnicu u repu za obranu. == Povijest korištenja == U razdoblju od [[1979.]] do [[1991.]] Sovjetsko ratno zrakoplovstvo je sa svojim Il-76 obavilo oko 14,000 letova prema [[Afganistan]]u, transportirajući 786,200 vojnika i 315,800 tona raznog tereta. Sveukupno, Il-76 je transportirao 89% Sovjetskih trupa i 74% različitog tereta. [[29. kolovoza]] [[2005.]] malo prije nego što je [[uragan Katrina]] poharao [[New Orleans]], Ruska Federacija šalje humanitarnu pomoć SAD-u. Dva Il-76 zrakoplova slijeću na područje gdje se organizirala pomoć u Little Rocku u Arkansasu [[8. rujna]]. Ovo je bio prvi slučaj da je Rusija sudjelovala u sličnoj misiji nad Sjevernom Amerikom. Indija je također koristila Il-76 prilikom dopremanja humanitarne pomoći za žrtve Katrine 13. rujna 2005. Il-76 se koristi i kao zračni tanker, za punjenje drugih zrakoplova u letu. Dizajnovi Il-a 76 su se koristili i prilikom izrade [[AWACS]] zrakoplova [[Beriev A-50|Berieva A-50]]. == Inačice == === Vojne inačice === [[File:Ilyushin Il-76.svg|right|300px]] * '''Il-76D''' - Inačica za padobranske desante. U repu ima ugrađenu strojnicu za zaštitu. * '''Il-76M''' - Transportna inačica. * '''Il-76MD''' - Transportna inačica. * '''Il-76MD-90''' - Il-76MD s [[Aviadvigatel PS-90]] motorima. * '''Il-76MF''' - Modificirana vojna inačica koja je izdužena za 6 m i ima nosivost od 60 t. * '''Il-78MKI''' - Zračni tanker izrađen za Indijsko zrakoplovstvo. * '''Il-76 Phalcon''' - AWACS zrakoplov za Indiju. [[Datoteka:Il 76 zag1.jpg|mini|desno|300px|Volga-Dnepr Airlines Iljušin Il-76TD-90VD]] === Civilne inačice === * '''Il-76T''' - Nenaoružana civilna transportna inačica, [[NATO]] naziva Candid-A. Prvi put poletio 4. studenog 1978. * '''Il-76TD''' - Civilna inačica Il-76MDa, prvi put poletjela [[1982.]] * '''Il-76TF''' - Izdužena civilna inačica s Aviadvigatel PS-90 motorima. * '''Il-76P''' - Protupožarni zrakoplov. Može ponijeti 49,000 litara vode a dodatna prednost je što se svi Il-76 mogu modificirati na ovaj stnadard. Ova inačica je prvi put poletjela [[1990.]] {{Infookvir teh. karakteristike zrakoplova |izvori = |inačica = |posada =5-7 |kapacitet = |dužina =46,59 m |raspon krila =50,5 m |promjer rotora = |površina krila =300 m² |strijela krila = |visina =14,76 m |širina trupa = |aeroprofil = |težina zrakoplova =72.000 kg |maksimalna dozvoljena težina zrakoplova = |maksimalna težina uzlijetanja =157.000 kg |korisni teret = |najveća brzina =900 km/h |ekonomska brzina = |dolet =3.650 km |borbeni dolet = |brzina penjanja = |maksimalna visina leta =13.000 m |omjer potisak/težina=0,305 |specifično opterećenje krila =566.7 kg/m² |motor =4× Soloviev D-30KP turbomlazna motora |snaga motora =118 kN svaki |propeler = |naoružanje = |defanzivne mjere = }} == Izvori == *http://www.theaviationzone.com/factsheets/il76.asp {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080510140952/http://www.theaviationzone.com/factsheets/il76.asp |date=10. svibnja 2008. }} *http://www.flightlevel350.com/Ilyushin_Il-76_aircraft_facts.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080723183226/http://www.flightlevel350.com/Ilyushin_Il-76_aircraft_facts.html |date=23. srpnja 2008. }} *http://www.combataircraft.com/aircraft/CIL76.aspx == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Ilyushin Il-76}} * [https://web.archive.org/web/20101202042004/http://www.vectorsite.net/avil76.html Il-76 - vectorsite.net ] * [https://web.archive.org/web/20080218112711/http://www.gctc.ru/eng/facility/aircraft_e.htm Il-76 - trenažni avion u kozmonautskom centru "Juri Gagarin" - gctc.ru ] * [http://www.photo-planes.com/search.php?value=aircraft&word=Ilyushin%20IL-76 Il-76 - photo-planes.com ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313012615/http://photo-planes.com/search.php?value=aircraft&word=ilyushin%20il-76 |date=13. ožujka 2016. }} [[Kategorija:Sovjetski vojni transportni zrakoplovi]] [[Kategorija:Ruski vojni transportni zrakoplovi]] [[Kategorija:Vojni zrakoplovi Iljušin (SSSR)|Il-76]] [[Kategorija:Zrakoplovi iz 1971.]] au9n8l2d9m8y0ezz4sfcu0ewnttmk1m 0 18382 7569607 7236455 2026-08-04T13:24:27Z Rezakaisar91 331775 7569607 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Mađarskoj |ime = Budimpešta |izvorno_ime = Budapest |zastava = Flag of Budapest (2011-).svg |grb = Coa Hungary Town Budapest big.svg |regija = Središnja Mađarska |županija = |kotar = |najgrad = |površina = 525,16 |nadvisina = 151 |z. širina = 47.498333 |z. dužina = 19.040833 |brojstan = 1.721.556 |gustoća = 3.241 |domaćinstva = |pošta = 1011–1239 |pozbroj = +36 (0)1 |slika = Budapest_Parlament1.jpg |slika_opis =Mađarski parlament na obali Dunava |web_stranica =http://www.budapest.hu }} '''Budimpešta''', glavni grad [[Mađarska|Mađarske]] i glavno političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje. Ima preko 1,7 milijuna stanovnika, što je manje od vrhunca dostignutog sredinom 1980-ih kada je imala 2,07 milijuna. Postala je jedinstveni grad [[1873.]] godine spajanjem [[Budim]]a i [[Stari Budim|Starog Budima]] na desnoj obali [[Dunav]]a s [[Pešta|Peštom]] na lijevoj (istočnoj) obali. Bila je drugim središtem [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog Carstva]] koje se raspalo 1918. godine. Ovaj jedan od najljepših gradova Europe ima mnoge znamenitosti od kojih su Budimski dvorac, [[Andraševa avenija]], [[Trg heroja u Budimpešti]] i [[Budimpeštanski metro|Milenijska podzemna željeznica]] upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. == Povijest == [[Slika:Hungary_budapest_districts.jpg|mini|left|Administrativna podjela Budimpešte ([[Budim]] - lijevo, [[Pešta]] - desno, [[Čepeljski otok]] XXI.)]] [[Datoteka:Buda 1493.jpg|lijevo|mini|[[Budim]] u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]]] Poznata povijest Budimpešte počinje s [[Rimsko Carstvo|rimskim]] gradom pod imenom Aquincum, osnovanim oko 89. godine nove ere, na mjestu starijeg keltskog naselja blizu mjesta gdje je nastala Obuda. Aquincum je od 106. do kraja 4. stoljeća bio glavni grad provincije, donje Panonije. Na mjestu današnje Pešte je bio izgrađen grad Contra Aquincum (ili Trans Aquincum). Područje su oko 900. godine osvojili [[Mađari]], koji su oko jednog stoljeća kasnije osnovali kraljevinu Mađarsku. Kada su je [[1241.]] uništili [[Mongoli]] Pešta je već bila značajno mjesto, i brzo je ponovno izgrađena, a Budim je [[1247.]] postao sjedište kraljevskog dvora te [[1361.]] glavni grad Mađarske. [[Osmansko Carstvo|Turci]] su u 16. stoljeću osvojili veći dio Mađarske i prekinuli rast grada: Peštu su zauzeli s juga 1526. godine, a Budim 15 godina kasnije. Dok je Budim ostao sjedište turskog nadstojnika, Pešta je bila vrlo zapuštena do 1686. kada su je osvojili [[Habsburgovci|Habsburški vladari]]. Pešta je od [[1723.]] bila sjedište administrativnog aparata kraljevstva, koji je najbrže rastao u 18. i 19. stoljeću, i potakao izraziti rast grada u 19. stoljeću. Spajanje tri distrikta pod jednu administraciju, koje je prvo propisala mađarska revolucionarna vlada [[1849.]] je ubrzo potom, nakon ponovne uspostave habsburške vlasti, poništeno. Konačno je ovu odluku provela autonomna mađarska kraljevska vlada, uspostavljena po [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] nagodbi iz 1867. Broj stanovnika "ujedinjene" prijestolnice je porastao u periodu od 1840. do 1900. na 730.000. U 20. stoljeću je većina rasta broja stanovnika otpadala na predgrađa, [[Újpest]] (Nova Pešta) je više nego udvostručila broj stanovnika između 1890. i 1910, a većina industrije zemlje se koncentrirala u gradu. Ljudski gubici Mađarske tijekom [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]], i kasniji gubitak više od polovice teritorija kraljevstva (1920.) je zadao samo privremeni udar broju stanovnika, a Budimpešta je postala prijestolnica manje, ali sada suverene države. Do 1930. je uža gradska jezgra imala milijun stanovnika, uz dodatnih 400.000 u predgrađima. Oko trećine od 200.000 Židova u Budimpešti je ubijeno u nacističkom genocidu za vrijeme njemačke okupacije u [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]]. Grad je znatno porušen u sovjetskoj opsadi tijekom zime [[1944.]], a oporavio se tijekom 1950-ih i 1960-ih. Budimpešta je u 1980-ima podijelila sudbinu države kada je broj stanovnika smanjen zbog povećane emigracije i smanjenja nataliteta. == Znamenitosti == {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Obala [[Dunav]]a, [[Budimski dvorac]] i [[Andraševa avenija]] u Budimpešti |slika = Budaivar08jul0005.jpg |godina = [[1987.]] <small>(11. zasjedanje) prošireno [[2002.]]</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iv |ugroženost = ne |dossier = 400 |država = {{Z|MAĐ}} |karta = |karta-oznaka = Budimpešta |oznaka-položaj = |koordinate = |karta-opis = }} * [[UNESCO]]-ova [[svjetska baština]] u Budimpešti su: [[Budimski dvorac]] s okolicom, obala [[Dunav]]a, [[Andraševa avenija]] (''Andrássy út'') s [[Trg heroja u Budimpešti|Trgom heroja]] (''Hősök tere'') i Milenijska podzemna željeznica (najstarija u Europi). * [[Zgrada mađarskoga parlamenta]] izgrađena je u neogotičkom stilu i smatra se jednim od najboljih primjera historicizma. Nekad je bila najveća zgrada parlamenta na svijetu, a danas je još uvijek treća. S Bazilikom sv. Stjepana, najviša je zgrada u Budimpešti, a izgrađena je od kamena [[bihacit]]a izvađenog u kamenolomima pokraj grada [[Bihać]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U njoj se nalazi [[Kruna sv. Stjepana]]. * [[Bazilika sv. Stjepana]] ima istu visinu kao i parlament (96 m) i u njoj se nalazi [[mumija|mumificirani]] ostaci prvog mađarskog kralja, [[Stjepan I. Sveti|Stjepana I.]] Ona je treća crkva po veličini u Europi. * Ostaci rimskog grada ''Aquincuma'' su pretvoreni u arheološki muzej. * [[Crkva kralja Matije Korvina u Budimpešti]] je iz 14. stoljeća. * Bivša kraljevska palača je iznutra ukrašena prizorima bitaka Mađara od srednjeg vijeka do 20. stoljeća. U njoj se danas nalaze dva muzeja i Nacionalna knjižnica Szécheny. * Palača Sándor je pretvorena u ured mađarskog predsjednika. * Ribarski bastion (''Halászbástya'') je neogotička terasa s koje se pruža veličanstven pogled na grad. * Memento park je jedinstven jer se u njemu nalaze samo skulpture iz komunističkog razdoblja [[Povijest Mađarske|mađarske povijesti]] (1949. – '89.) * [[Sinagoga]] u Budimpešti je najveća u Europi i druga u svijetu<ref>[http://travel.nytimes.com/travel/guides/europe/hungary/budapest/25874/dohany-synagogue/attraction-detail.html Nicholas Kulish, ''"Out of Darkness, New Life"'', The New York Times]. Posjećeno 12. ožujka 2008.</ref> * Lječilište Szécheny u Budimpešti su najveće bolničke toplice u Europi * Szécheny lančani most * Muzej likovnih umjetnosti * Koncertna dvorana Vigadó * Crkva sv. Elizabete * Muzej primijenjenih umjetnosti * New York Café * Dvorac Vajdahunyad u gradskom parku u kojemu je smješten Muzej agrikulture. * Mađarsko narodno kazalište * Most slobode * [[Dvorsko kazalište Budima]] * [[Ulica Váci]] * [[Veliki bulevar (Budimpešta)|Veliki bulevar]] * [[Budimpeštanski zoološki i botanički vrt]] <br /> == Galerija == <gallery> Datoteka:Panorama-budapeszt3.jpg|Panorama Budimpešte Datoteka:Synagogue-Budapest.jpg|Velika sinagoga Datoteka:Budapest Vajdahunyad Castle R01.jpg|Dvorac Vajdahunyad Datoteka:Hősök tere éjszaka - Budapest.jpg|[[Andraševa avenija]] Datoteka:Buda Castles-Matthias Church.jpg|Crkva kralja Matije Korvina Datoteka:FisherBastion.JPG|Ribarska utvrda Datoteka:Museum of Applied Arts (Budapest).jpg|Muzej primijenjenih umjetnosti Datoteka:Szent Istvan Templum.jpg|[[Bazilika sv. Stjepana]] Slika:Hungarian National Theater Budapest.jpg|Mađarsko narodno kazalište Slika:Budapest, M1 metró (kisföldalatti), Andrássy út.png|Milenijska podzemna željeznica ispod [[Andraševa avenija|Andraševe avenije]], crtež iz 1896. Slika:Budimpešta, ornamentirana zgrada u središtu grada.jpg|Restoran Sörforrás u središtu Budimpešte s osebujnim ornamentiranim pročeljem </gallery> ==Administrativna podjela== Izvorno je Budimpešta bila podijeljena na 10 distrikta ili oblasti (mađ. ''kerület'') po ujedinjenju tri grada 1873. godine. Danas ih ima 23, 6 u [[Budim]]u, 16 u [[Pešta|Pešti]] i 1 na [[Čepeljski otok|Čepeljskom otoku]] (poznatom po Čepeljskim [[Hrvati]]ma) koji je između njih: {| cellpadding="10" |- valign="top" | * I. ''Várkerület'' ([[Budimski dvorac]] i četvrt) * II. Oblast * III. Oblast * IV. ''[[Újpest]]'' * V. ''[[Belváros]]'' (uže središte grada, [[Pešta]]) * VI. ''Terézváros'' * VII. ''[[Erzsébetváros]]'' * VIII. ''Józsefváros'' * IX. ''Ferencváros'' * X. ''Kőbánya'' ([[Majdan (Budimpešta)|Majdan]], [[Kamenjača]]) * XI. ''[[Újbuda]]'' * XII. ''Hegyvidék'' || * XIII. oblast ([[Margitin otok]]) * XIV. ''Zugló'' * XV. Oblast * XVI. Oblast * XVII. ''Rákosmente'' * XVIII. Oblast * XIX. ''Kispest'' * XX. ''Pesterzsébet'' * XI. [[Čepelj]] (''Csepel'') * XXII. Oblast * XXIII. ''Soroksár'' |} * hrvatski toponimi su prema: [https://hrcak.srce.hr/clanak/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] [[Živko Mandić]]: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}} == Stanovništvo == U gradu živi 1 777 921 stanovnika (prema popisu 2001.).<ref>[http://www.nepszamlalas2001.hu/eng/volumes/06/00/tabeng/4/prnt01_11_0.html Popis 2001.] Statistika </ref> * [[Mađari]] = 1 631 043 * [[Nijemci u Mađarskoj|Nijemci]] = 18 097 * [[Romi u Mađarskoj|Romi, Cigani, Bajaši]] = 14 019 * [[Slovaci u Mađarskoj|Slovaci]] = 4 929 * Grci 3 410 * [[Rumunji u Mađarskoj|Rumunji]] = 2 637 * Kinezi 2 289 * Ukrajinci 2 055 * Poljaci 2 044 * Srbi 1 851 * [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvati]] 1 525 * Židovi, Hebreji 1 199 * Arapi 1 312 * Bugari 1 207 * Rusini 735 * Armenci 655 * Slovenci 643 * ostali == Demografska povijest == {{Demography 8col|600px|[[1800.]]|[[1830.]]|[[1850.]]|[[1880.]]|[[1900.]]|[[1925.]]|[[1990.]]|[[2003.]] |54 200|102 700|178 000|370 800|733 400|957 800|2 016 100|1 719 342}} == Promet == '''Zračna luka''' Ferihegy aerodrom ima 3 putnička terminala: Ferihegy 1, Ferihegy 2/A i Ferihegy 2/B. Zračna luka se nalazi istočno od centra grada u XVIII okrugu u Peštsentlorincu (''Pestszentlőrinc''). '''Ceste''' Budimpešta je najznačajniji mađarski putni terminal; sve glavne autoceste završavaju u Budimpešti. Ona je također i najznačajniji željeznički terminal. '''Vodeni putevi''' Rijeka Dunav prolazi kroz Budimpeštu na putu prema Crnom moru. Budimpešta je kroz povijest bila važna trgovačka luka. '''Podzemna željeznica''' Prva podzemna željeznica na europskom kontinentu je izgrađena 1894-96. Polazna stanica je s Trga Vörösmartyja. Zadnja stanica je Mexikói út. Linija se sada zove M1 ili žuta linija. Njene stanice (osim onih kasnije izgrađenih) su vraćene u originalno stanje, zbog povijesnih vožnji. Druge dvije linije, M2 (crvena) i M3 (plava) su izgrađene kasnije i vode u druge dijelove grada. ==Gradovi prijatelji== Budimpešta je zbratimljena sa sljedećim gradovima: {| cellpadding="10" |- valign="top" | * [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|30px|]] [[Pariz]], [[Francuska]] (1956.) * [[Datoteka:Flag of Israel.svg|30px|]] [[Tel Aviv]], [[Izrael]] (1989.) * [[Datoteka:Flag of the United States.svg|30px|]] [[Fort Worth]], [[SAD]] (1990.) * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|]] [[Frankfurt na Majni]], [[Njemačka]] (1990.) * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|30px|]] [[Beč]], [[Austrija]] (1990.) * [[Datoteka:Flag of Romania.svg|30px|]] [[Bukurešt]], [[Rumunjska]] (1991.) * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|30px|]] [[Lisabon]], [[Portugal]] (1992.) || * [[Datoteka:Flag of the United States.svg|30px|]] [[New York]], [[SAD]] (1992.) * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|]] [[Berlin]], [[Njemačka]] (1992.) * [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|30px|]] [[Lavov]], [[Ukrajina]] (1993.) * [[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|]] [[Daejeon]], [[Južna Koreja]] (1994.) * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|]] [[Zagreb]], [[Hrvatska]] (1994.)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www1.zagreb.hr/mms/en/index.html |title=Internacionalna povezanost Zagreba |journal= |access-date=2. listopada 2010. |archive-date=7. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170707200910/http://www1.zagreb.hr/mms/en/index.html |url-status=dead }}</ref> * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|30px|]] [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] (1995.) * [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|30px|]] [[Košice]], [[Slovačka]] (1997.) || * [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|30px|]] [[Peking]], [[Kina]] (2005.) * [[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px|]] [[Varšava]], [[Poljska]] (2005.) * [[Datoteka:Flag of Thailand.svg|30px|]] [[Bangkok]], [[Tajland]] (2007.) * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|30px|]] [[Firenca]], [[Italija]] (2008.) * [[Datoteka:Flag of Indonesia.svg|30px|]] [[Jakarta]], [[Indonezija]] (2009.) * [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|30px|]] [[Sofija]], [[Bugarska]] [[Vinkovci]],[[Hrvatska]] |} {{Panoramska slika|20090401-budapest pano.jpg|900px|Panorama Budimpešte s [[Budimski dvorac|Budimskog dvorca]]}} == Bilješke == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons|Budapest}} * [http://www.budapest.com Budapest tourism info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231031130801/https://www.budapest.com/ |date=31. listopada 2023. }} (en) * [http://metros.hu/terkep/nagyterkep.html Metro linije, podzemna željeznica i tramvajska mreža u Budimpešti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150904150505/http://metros.hu/terkep/nagyterkep.html |date=4. rujna 2015. }} *(engleski) [http://www.nepszamlalas2001.hu/eng/volumes/06/01/tabeng/4/prnt01_11_0.html Mađarski statistički ured - nacionalni sastav grada Budimpešte 2001.] {{Svjetska baština u Mađarskoj}} {{Europski gradovi kulture}} {{Okruzi grada Budimpešte}} {{Dunav}} [[Kategorija:Budimpešta]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]] [[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj]] [[Kategorija:Svjetska baština u Mađarskoj]] csayxn91cnvp4zlvyx6jy3gc7i5ktqe 7569608 7569607 2026-08-04T13:25:51Z Rezakaisar91 331775 7569608 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Mađarskoj |ime = Budimpešta |izvorno_ime = Budapest |zastava = Flag of Budapest (2011-).svg |grb = Coa Hungary Town Budapest big.svg |regija = Središnja Mađarska |županija = |kotar = |najgrad = |površina = 525,16 |nadvisina = 151 |z. širina = 47.498333 |z. dužina = 19.040833 |brojstan = 1.721.556 |gustoća = 3.241 |domaćinstva = |pošta = 1011–1239 |pozbroj = +36 (0)1 |slika = Budapest_Parlament1.jpg |slika_opis =Mađarski parlament na obali Dunava |web_stranica =http://www.budapest.hu }} '''Budimpešta''' ([[mađarski jezik|mađarski]]: ''Budapest''), glavni grad [[Mađarska|Mađarske]] i glavno političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje. Ima preko 1,7 milijuna stanovnika, što je manje od vrhunca dostignutog sredinom 1980-ih kada je imala 2,07 milijuna. Postala je jedinstveni grad [[1873.]] godine spajanjem [[Budim]]a i [[Stari Budim|Starog Budima]] na desnoj obali [[Dunav]]a s [[Pešta|Peštom]] na lijevoj (istočnoj) obali. Bila je drugim središtem [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog Carstva]] koje se raspalo 1918. godine. Ovaj jedan od najljepših gradova Europe ima mnoge znamenitosti od kojih su Budimski dvorac, [[Andraševa avenija]], [[Trg heroja u Budimpešti]] i [[Budimpeštanski metro|Milenijska podzemna željeznica]] upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. == Povijest == [[Slika:Hungary_budapest_districts.jpg|mini|left|Administrativna podjela Budimpešte ([[Budim]] - lijevo, [[Pešta]] - desno, [[Čepeljski otok]] XXI.)]] [[Datoteka:Buda 1493.jpg|lijevo|mini|[[Budim]] u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]]] Poznata povijest Budimpešte počinje s [[Rimsko Carstvo|rimskim]] gradom pod imenom Aquincum, osnovanim oko 89. godine nove ere, na mjestu starijeg keltskog naselja blizu mjesta gdje je nastala Obuda. Aquincum je od 106. do kraja 4. stoljeća bio glavni grad provincije, donje Panonije. Na mjestu današnje Pešte je bio izgrađen grad Contra Aquincum (ili Trans Aquincum). Područje su oko 900. godine osvojili [[Mađari]], koji su oko jednog stoljeća kasnije osnovali kraljevinu Mađarsku. Kada su je [[1241.]] uništili [[Mongoli]] Pešta je već bila značajno mjesto, i brzo je ponovno izgrađena, a Budim je [[1247.]] postao sjedište kraljevskog dvora te [[1361.]] glavni grad Mađarske. [[Osmansko Carstvo|Turci]] su u 16. stoljeću osvojili veći dio Mađarske i prekinuli rast grada: Peštu su zauzeli s juga 1526. godine, a Budim 15 godina kasnije. Dok je Budim ostao sjedište turskog nadstojnika, Pešta je bila vrlo zapuštena do 1686. kada su je osvojili [[Habsburgovci|Habsburški vladari]]. Pešta je od [[1723.]] bila sjedište administrativnog aparata kraljevstva, koji je najbrže rastao u 18. i 19. stoljeću, i potakao izraziti rast grada u 19. stoljeću. Spajanje tri distrikta pod jednu administraciju, koje je prvo propisala mađarska revolucionarna vlada [[1849.]] je ubrzo potom, nakon ponovne uspostave habsburške vlasti, poništeno. Konačno je ovu odluku provela autonomna mađarska kraljevska vlada, uspostavljena po [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] nagodbi iz 1867. Broj stanovnika "ujedinjene" prijestolnice je porastao u periodu od 1840. do 1900. na 730.000. U 20. stoljeću je većina rasta broja stanovnika otpadala na predgrađa, [[Újpest]] (Nova Pešta) je više nego udvostručila broj stanovnika između 1890. i 1910, a većina industrije zemlje se koncentrirala u gradu. Ljudski gubici Mađarske tijekom [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]], i kasniji gubitak više od polovice teritorija kraljevstva (1920.) je zadao samo privremeni udar broju stanovnika, a Budimpešta je postala prijestolnica manje, ali sada suverene države. Do 1930. je uža gradska jezgra imala milijun stanovnika, uz dodatnih 400.000 u predgrađima. Oko trećine od 200.000 Židova u Budimpešti je ubijeno u nacističkom genocidu za vrijeme njemačke okupacije u [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]]. Grad je znatno porušen u sovjetskoj opsadi tijekom zime [[1944.]], a oporavio se tijekom 1950-ih i 1960-ih. Budimpešta je u 1980-ima podijelila sudbinu države kada je broj stanovnika smanjen zbog povećane emigracije i smanjenja nataliteta. == Znamenitosti == {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Obala [[Dunav]]a, [[Budimski dvorac]] i [[Andraševa avenija]] u Budimpešti |slika = Budaivar08jul0005.jpg |godina = [[1987.]] <small>(11. zasjedanje) prošireno [[2002.]]</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iv |ugroženost = ne |dossier = 400 |država = {{Z|MAĐ}} |karta = |karta-oznaka = Budimpešta |oznaka-položaj = |koordinate = |karta-opis = }} * [[UNESCO]]-ova [[svjetska baština]] u Budimpešti su: [[Budimski dvorac]] s okolicom, obala [[Dunav]]a, [[Andraševa avenija]] (''Andrássy út'') s [[Trg heroja u Budimpešti|Trgom heroja]] (''Hősök tere'') i Milenijska podzemna željeznica (najstarija u Europi). * [[Zgrada mađarskoga parlamenta]] izgrađena je u neogotičkom stilu i smatra se jednim od najboljih primjera historicizma. Nekad je bila najveća zgrada parlamenta na svijetu, a danas je još uvijek treća. S Bazilikom sv. Stjepana, najviša je zgrada u Budimpešti, a izgrađena je od kamena [[bihacit]]a izvađenog u kamenolomima pokraj grada [[Bihać]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U njoj se nalazi [[Kruna sv. Stjepana]]. * [[Bazilika sv. Stjepana]] ima istu visinu kao i parlament (96 m) i u njoj se nalazi [[mumija|mumificirani]] ostaci prvog mađarskog kralja, [[Stjepan I. Sveti|Stjepana I.]] Ona je treća crkva po veličini u Europi. * Ostaci rimskog grada ''Aquincuma'' su pretvoreni u arheološki muzej. * [[Crkva kralja Matije Korvina u Budimpešti]] je iz 14. stoljeća. * Bivša kraljevska palača je iznutra ukrašena prizorima bitaka Mađara od srednjeg vijeka do 20. stoljeća. U njoj se danas nalaze dva muzeja i Nacionalna knjižnica Szécheny. * Palača Sándor je pretvorena u ured mađarskog predsjednika. * Ribarski bastion (''Halászbástya'') je neogotička terasa s koje se pruža veličanstven pogled na grad. * Memento park je jedinstven jer se u njemu nalaze samo skulpture iz komunističkog razdoblja [[Povijest Mađarske|mađarske povijesti]] (1949. – '89.) * [[Sinagoga]] u Budimpešti je najveća u Europi i druga u svijetu<ref>[http://travel.nytimes.com/travel/guides/europe/hungary/budapest/25874/dohany-synagogue/attraction-detail.html Nicholas Kulish, ''"Out of Darkness, New Life"'', The New York Times]. Posjećeno 12. ožujka 2008.</ref> * Lječilište Szécheny u Budimpešti su najveće bolničke toplice u Europi * Szécheny lančani most * Muzej likovnih umjetnosti * Koncertna dvorana Vigadó * Crkva sv. Elizabete * Muzej primijenjenih umjetnosti * New York Café * Dvorac Vajdahunyad u gradskom parku u kojemu je smješten Muzej agrikulture. * Mađarsko narodno kazalište * Most slobode * [[Dvorsko kazalište Budima]] * [[Ulica Váci]] * [[Veliki bulevar (Budimpešta)|Veliki bulevar]] * [[Budimpeštanski zoološki i botanički vrt]] <br /> == Galerija == <gallery> Datoteka:Panorama-budapeszt3.jpg|Panorama Budimpešte Datoteka:Synagogue-Budapest.jpg|Velika sinagoga Datoteka:Budapest Vajdahunyad Castle R01.jpg|Dvorac Vajdahunyad Datoteka:Hősök tere éjszaka - Budapest.jpg|[[Andraševa avenija]] Datoteka:Buda Castles-Matthias Church.jpg|Crkva kralja Matije Korvina Datoteka:FisherBastion.JPG|Ribarska utvrda Datoteka:Museum of Applied Arts (Budapest).jpg|Muzej primijenjenih umjetnosti Datoteka:Szent Istvan Templum.jpg|[[Bazilika sv. Stjepana]] Slika:Hungarian National Theater Budapest.jpg|Mađarsko narodno kazalište Slika:Budapest, M1 metró (kisföldalatti), Andrássy út.png|Milenijska podzemna željeznica ispod [[Andraševa avenija|Andraševe avenije]], crtež iz 1896. Slika:Budimpešta, ornamentirana zgrada u središtu grada.jpg|Restoran Sörforrás u središtu Budimpešte s osebujnim ornamentiranim pročeljem </gallery> ==Administrativna podjela== Izvorno je Budimpešta bila podijeljena na 10 distrikta ili oblasti (mađ. ''kerület'') po ujedinjenju tri grada 1873. godine. Danas ih ima 23, 6 u [[Budim]]u, 16 u [[Pešta|Pešti]] i 1 na [[Čepeljski otok|Čepeljskom otoku]] (poznatom po Čepeljskim [[Hrvati]]ma) koji je između njih: {| cellpadding="10" |- valign="top" | * I. ''Várkerület'' ([[Budimski dvorac]] i četvrt) * II. Oblast * III. Oblast * IV. ''[[Újpest]]'' * V. ''[[Belváros]]'' (uže središte grada, [[Pešta]]) * VI. ''Terézváros'' * VII. ''[[Erzsébetváros]]'' * VIII. ''Józsefváros'' * IX. ''Ferencváros'' * X. ''Kőbánya'' ([[Majdan (Budimpešta)|Majdan]], [[Kamenjača]]) * XI. ''[[Újbuda]]'' * XII. ''Hegyvidék'' || * XIII. oblast ([[Margitin otok]]) * XIV. ''Zugló'' * XV. Oblast * XVI. Oblast * XVII. ''Rákosmente'' * XVIII. Oblast * XIX. ''Kispest'' * XX. ''Pesterzsébet'' * XI. [[Čepelj]] (''Csepel'') * XXII. Oblast * XXIII. ''Soroksár'' |} * hrvatski toponimi su prema: [https://hrcak.srce.hr/clanak/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] [[Živko Mandić]]: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}} == Stanovništvo == U gradu živi 1 777 921 stanovnika (prema popisu 2001.).<ref>[http://www.nepszamlalas2001.hu/eng/volumes/06/00/tabeng/4/prnt01_11_0.html Popis 2001.] Statistika </ref> * [[Mađari]] = 1 631 043 * [[Nijemci u Mađarskoj|Nijemci]] = 18 097 * [[Romi u Mađarskoj|Romi, Cigani, Bajaši]] = 14 019 * [[Slovaci u Mađarskoj|Slovaci]] = 4 929 * Grci 3 410 * [[Rumunji u Mađarskoj|Rumunji]] = 2 637 * Kinezi 2 289 * Ukrajinci 2 055 * Poljaci 2 044 * Srbi 1 851 * [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvati]] 1 525 * Židovi, Hebreji 1 199 * Arapi 1 312 * Bugari 1 207 * Rusini 735 * Armenci 655 * Slovenci 643 * ostali == Demografska povijest == {{Demography 8col|600px|[[1800.]]|[[1830.]]|[[1850.]]|[[1880.]]|[[1900.]]|[[1925.]]|[[1990.]]|[[2003.]] |54 200|102 700|178 000|370 800|733 400|957 800|2 016 100|1 719 342}} == Promet == '''Zračna luka''' Ferihegy aerodrom ima 3 putnička terminala: Ferihegy 1, Ferihegy 2/A i Ferihegy 2/B. Zračna luka se nalazi istočno od centra grada u XVIII okrugu u Peštsentlorincu (''Pestszentlőrinc''). '''Ceste''' Budimpešta je najznačajniji mađarski putni terminal; sve glavne autoceste završavaju u Budimpešti. Ona je također i najznačajniji željeznički terminal. '''Vodeni putevi''' Rijeka Dunav prolazi kroz Budimpeštu na putu prema Crnom moru. Budimpešta je kroz povijest bila važna trgovačka luka. '''Podzemna željeznica''' Prva podzemna željeznica na europskom kontinentu je izgrađena 1894-96. Polazna stanica je s Trga Vörösmartyja. Zadnja stanica je Mexikói út. Linija se sada zove M1 ili žuta linija. Njene stanice (osim onih kasnije izgrađenih) su vraćene u originalno stanje, zbog povijesnih vožnji. Druge dvije linije, M2 (crvena) i M3 (plava) su izgrađene kasnije i vode u druge dijelove grada. ==Gradovi prijatelji== Budimpešta je zbratimljena sa sljedećim gradovima: {| cellpadding="10" |- valign="top" | * [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|30px|]] [[Pariz]], [[Francuska]] (1956.) * [[Datoteka:Flag of Israel.svg|30px|]] [[Tel Aviv]], [[Izrael]] (1989.) * [[Datoteka:Flag of the United States.svg|30px|]] [[Fort Worth]], [[SAD]] (1990.) * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|]] [[Frankfurt na Majni]], [[Njemačka]] (1990.) * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|30px|]] [[Beč]], [[Austrija]] (1990.) * [[Datoteka:Flag of Romania.svg|30px|]] [[Bukurešt]], [[Rumunjska]] (1991.) * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|30px|]] [[Lisabon]], [[Portugal]] (1992.) || * [[Datoteka:Flag of the United States.svg|30px|]] [[New York]], [[SAD]] (1992.) * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|]] [[Berlin]], [[Njemačka]] (1992.) * [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|30px|]] [[Lavov]], [[Ukrajina]] (1993.) * [[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|]] [[Daejeon]], [[Južna Koreja]] (1994.) * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|]] [[Zagreb]], [[Hrvatska]] (1994.)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www1.zagreb.hr/mms/en/index.html |title=Internacionalna povezanost Zagreba |journal= |access-date=2. listopada 2010. |archive-date=7. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170707200910/http://www1.zagreb.hr/mms/en/index.html |url-status=dead }}</ref> * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|30px|]] [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] (1995.) * [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|30px|]] [[Košice]], [[Slovačka]] (1997.) || * [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|30px|]] [[Peking]], [[Kina]] (2005.) * [[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px|]] [[Varšava]], [[Poljska]] (2005.) * [[Datoteka:Flag of Thailand.svg|30px|]] [[Bangkok]], [[Tajland]] (2007.) * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|30px|]] [[Firenca]], [[Italija]] (2008.) * [[Datoteka:Flag of Indonesia.svg|30px|]] [[Jakarta]], [[Indonezija]] (2009.) * [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|30px|]] [[Sofija]], [[Bugarska]] [[Vinkovci]],[[Hrvatska]] |} {{Panoramska slika|20090401-budapest pano.jpg|900px|Panorama Budimpešte s [[Budimski dvorac|Budimskog dvorca]]}} == Bilješke == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons|Budapest}} * [http://www.budapest.com Budapest tourism info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231031130801/https://www.budapest.com/ |date=31. listopada 2023. }} (en) * [http://metros.hu/terkep/nagyterkep.html Metro linije, podzemna željeznica i tramvajska mreža u Budimpešti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150904150505/http://metros.hu/terkep/nagyterkep.html |date=4. rujna 2015. }} *(engleski) [http://www.nepszamlalas2001.hu/eng/volumes/06/01/tabeng/4/prnt01_11_0.html Mađarski statistički ured - nacionalni sastav grada Budimpešte 2001.] {{Svjetska baština u Mađarskoj}} {{Europski gradovi kulture}} {{Okruzi grada Budimpešte}} {{Dunav}} [[Kategorija:Budimpešta]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]] [[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj]] [[Kategorija:Svjetska baština u Mađarskoj]] 7on0qembmwklcju8jmi88c1o3909lik 0 19086 7570091 7519400 2026-08-05T10:54:24Z Martin Macha 2111 241421 /* */ 7570091 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zemlja svijeta |ime = Republika Peru |izvorno_ime = República del Perú |ime_genitiv = Perua |eng_ime = Peru |zastava = Flag of Peru.svg |grb = Escudo nacional del Perú.svg |lokacija = LocationPeru(in the World).png |službeni_jezik = Svi<ref>http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=PE languages of Peru</ref>, najvažniji je [[Španjolski jezik|španjolski]] |glavni_grad = [[Lima]] |predstavnik_države_množina = Predsjednik |predstavnik_države = Predsjednik |predstavnik_države_osoba = [[Keiko Fujimori]] |predsjednik_vlade = Premijer |predsjednik_vlade_osoba = [[Luis Galarreta]] |površina_poredak = 19 |površina = 1 285 216 |vode = 8,8 |stanovništvo_poredak = 44 |stanovništvo = 34 352 720 |godina_popisa = 2023. |gustoća_stanovništva = 23 |neovisnost = Od [[Španjolska|Španjolske]] <br> [[28. srpnja]] [[1821.]] |valuta = [[peruanski novi sol|Nuevo Sol]] <br> |stoti_dio_valute = 100 centava |vremenska_zona = -5 |himna = [[Somos libres, seámoslo siempre]] |internetski_nastavak = .pe |pozivni_broj = 51 |komentar = |moto = Firme y Feliz por la Unión<br> ([[španjolski jezik|španjolski]]: "Snažni i sretni za jedinstvo") }} [[Datoteka:Peru Machu Picchu Sunrise.jpg|thumb|270px| Machu Picchu]] '''Peru''' ([[Španjolski jezik|španjolski]] ''Perú'') je država u zapadnom dijelu [[Južna Amerika|Južne Amerike]] koja graniči s [[Ekvador]]om na sjeverozapadu, [[Kolumbija|Kolumbijom]] na sjeveru, [[Brazil]]om na istoku, [[Bolivija|Bolivijom]] na istoku i jugu, [[Čile]]om na jugu, i s [[Tihi ocean|Tihim oceanom]] na zapadu. U [[srednji vijek|Srednjem vijeku]] Peru je bio središte čuvenog [[Carstvo Inka|Carstva Inka]]. == Povijest == {{Glavni|Povijest Perua}} Tijekom srednjeg vijeka, Peru je bio središte starog američkog carstva [[Inke|Inka]]. Njihov glavni grad [[Cuzco]] je i dan danas veliki grad, s otprilike 300.000 stanovnika. O bogatstvu Inka je čuo i [[Španjolska|španjolski]] istraživač [[Francisco Pizarro]], koji je [[1531.]] godine stigao na zemlju koja je danas dio Perua. Oslabljeni poslije nedavnog građanskog rata, Inke su izgubili rat s moćnijim Španjolcima, i Carstvo Inka pada [[1541.]] godine. Za sljedećih 300 godina Peru je jedna od najvažnijih kolonija Španjolskog carstva. Glavni grad [[Lima]] brzo postaje najvažniji grad u južnoj Americi. Staro domaće stanovništvo se drastično smanjilo u ovom razdoblju. S 12.000.000 stanovnika pri kraju vladavine Inka, 45 godina kasnije Peru ima malo više od 1.000.000 ljudi. Ni politika kolonije Peru nije stabilna pa je sam Pizzaro 1541. godine bio ubijen. Ipak [[zlato]] i [[srebro]] s [[Ande|Anda]] bogati Španjolsko carstvo, i Peru ostaje vrlo važna kolonija. Peru dobiva neovisnost od Španjolske godine [[1821.]] Uz pomoć susjednih zemalja i ljudi kao što su [[Simon Bolivar|Simón Bolivar]], španjolski su zemljovlasnici konačno protjerani pri kraju [[1824.]] godine poslije bitke kod grada [[Ayacucho]]. Ropstvo je ukinuto [[1854.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 79.</ref> Španjolska konačno prihvaća nezavisnost Perua [[1879.]] godine. Nakon rata za neovisnost slijedi rat s [[Ekvador]]om oko međusobnih granica, koje će se tek utvrditi [[1999.]] Od [[1945.]] do [[1980.]] vojska vlada Peruom. Drugom polovicom dvadesetog stoljeća u Peruu postoji značajan [[terorizam]] i veliki problemi s drogom. Vlada [[predsjednik]]a Perua [[Alejandro Toledo|Alejandra Toleda]] je imala nekoliko velikih kriza, poput terorističkih napada grupe ''[[Sendero Luminoso]]'' (Osvjetljeni Put) u [[2003.]] godini. Nakon kraja vojne vlasti predsjednik služi prvi mandat i gotovo dovodi Peru na rub bankrota. Od [[1990.]] do [[2000.]] Peruom je autoritarno vladao [[Alberto Fujimori]]. == Politika == Peru je republika. Svi stariji od 18 godina imaju glasačko pravo. Predsjednički se izbori održavaju svakih 5 godina, a nitko ne može biti izabran više od dva puta. Svaki [[Predsjednik Perua|predsjednik]] ima dva potpredsjednika. Vijeće Ministara mora provjeriti svaki zakon koji predsjednik predloži parlamentu. Parlament (ili Kongres) ima 120 članova. Glavni sud se nalazi u Limi i ima 16 članova. Trenutna predsjednica Perua je [[Dina Boluarte]]<ref>{{Cite web |title=Dina Boluarte postala prva predsjednica Perua |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/dina-boluarte-postala-prva-predsjednica-perua/2418919.aspx |website=index.hr |date=8. prosinca 2022. |access-date= 22. prosinca 2022.}}</ref>. == Vanjska politika == Peru je bio je članicom [[Andska grupa zemalja|Andske grupe zemalja]] do [[1995.]] == Političke podjele == [[Datoteka:Puerto Bayovar.jpg|mini|lijevo|Puerto Bayovar, Peru. Foto Zeljko, 2006]] [[Datoteka:Peru - Regions and departments (labeled).svg|thumb|270px|desno|Regije Perua]] Peru je podijeljen na [[Peruanske regije|26 regija]] (španj. ''Regiones'', jed. ''Región''). Od toga su 24 regije podijeljene na [[Peruanske pokrajine|pokrajine]] (španj. ''Provincias'', jed. ''Provincia''), koje se opet dijele na [[Peruanski okruzi|okruge]] (španj. ''Distritos'', jed. ''Distrito''), dok su regije [[Lima|Lima Metropolitana]] i [[Callao]] podijeljene samo na okruge. Ukupno se regije Perua dijele na 194 pokrajine i 1.821 okruga. <br> Regije Perua: [[Amazonas (regija)|Amazonas]] ([[Chachapoyas (Peru)|Chachapoyas]]), [[Ancash]] ([[Huaraz]]), [[Apurímac (regija)|Apurímac]] ([[Abancay]]), [[Arequipa (regija)|Arequipa]], ([[Arequipa]]), [[Ayacucho (regija)|Ayacucho]] ([[Ayacucho (Peru)|Ayacucho]]), [[Cajamarca (regija)|Cajamarca]] ([[Cajamarca]]), [[Callao (regija)]] (Callao), [[Cusco (regija)|Cusco]] ([[Cusco]]), [[Huancavelica (regija)|Huancavelica]] ([[Huancavelica]]), [[Huánuco (regija)|Huánuco]] ([[Huánuco]]), [[Ica (regija)|Ica]] ([[Ica]]), [[Junín (regija)|Junín]] ([[Huancayo]]), [[La Libertad]] ([[Trujillo]]), [[Lambayeque]] ([[Chiclayo]]), [[Lima|Lima Metropolitana]] (Lima), [[Lima Provincias]]{{newdsm}} ([[Huacho]]), [[Loreto (regija)|Loreto]] ([[Iquitos]]), [[Madre de Dios (regija)|Madre de Dios]] ([[Puerto Maldonado]]), [[Moquegua (regija)|Moquegua]] ([[Moquegua]]), [[Pasco (Peru)|Pasco]] ([[Cerro de Pasco]]) [[Piura (regija)|Piura]] ([[Piura]]), [[Puno (regija)|Puno]] ([[Puno (grad)|Puno]]), [[San Martín (regija)|San Martín]] ([[Moyobamba]]), [[Tacna (regija)|Tacna]] ([[Tacna (grad)|Tacna]]), [[Tumbes (regija)|Tumbes]] ([[Tumbes]]), [[Ucayali (regija)|Ucayali]] ([[Pucallpa]]) {{newdsm|x n}}<!-- treba jako puno razdvojbi za sve ove poveznice, a treba i sve ispraviti u regije --> == Zemljopis == [[Datoteka:Pe-map-hr.png|desno|Mapa Perua]] Peru se nalazi u Južnoj Americi i graniči s Tihim Oceanom, Čileom, Ekvadorom, Kolumbijom, Brazilom i Bolivijom. Najduža granica je s Brazilom (1560 kilometara), a najkraća je s Čileom (160 kilometara). Ukupno Peru ima područje od 1.285.220&nbsp;km², od čega 1,28 milijuna km² je zemlja, a 5.220&nbsp;km² voda. Zapadna primorska polja (Costa) su odvojena od istočne nizine blizu rijeke Amazone (Selva). Između njih su visoke [[Ande]] (Sierra). Na granici s Bolivijom je jezero [[Titicaca]], koje se nalazi na nadmorskoj visini od 3821 metra. == Gospodarstvo == Privatizacija ekonomije Perua dogodila se devedesetih godina, naročito u industriji telekomunikacije, rudarstva, i struje. Od [[1994.]] do [[1997.]] ekonomija Perua je napredovala od stanja iz ranih devedesetih godina, ali od [[1998.]] je značajno oslabila. Za ovo je krivo stanje ekonomije u Aziji, nestabilnost u Brazilu, i [[El Nino|El Niño]]. Važne industrije u Peruu su [[ribarstvo]], [[automobil]]ska industrija, proizvodnja [[željezo|željeza]] i [[brodogradnja]]. == Stanovništvo == Peru po popisu iz [[2002.]] ima 27.925.628 stanovnika. Od njih 35% je mlađe od 14 godina, 61% između 15 i 64 godina stari, a 4% su stariji od 65 godina. Stanovništvo Perua raste 1,75% godišnje. 45% stanovništva Perua su Indijanci, 37% mestici (mješoviti bijelci i Indijanci), 15% bijelci, a crnci, Japanci, Kinezi i ostali čine 3%. Glavna grupa indijanaca su [[Quechua]], glavna etnička grupa od starog carstva naroda Inka. Službeni jezici su španjolski i Quechua. 81% stanovništva su katolici.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pe.html#People |title=CIA Wold Factbook |journal= |access-date=6. ožujka 2008. |archive-date=8. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200508223524/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pe.html#People |url-status=dead }}</ref> 88,7% stanovništva zna pisati i čitati. 3.750.492 peruanska državljana govore nekim od indijanskih jezika kao materinskim (35% od ukupnog stanovništva), a najrasprostranjeniji su kečuanski (3.177.938) i ajmarski (440.380). Indijanci pripadaju raznim skupinama među kojima su najbrojniji pripadnici jezičnih porodica [[Aymaran]] i [[Quechuan]]. Ostale grupe su: [[Achual]], [[Aguano]], [[Aguaruna]], [[Amahuaca]], [[Amarakaeri]] (podgrupe: [[Kochimberi]], [[Küpondirideri]], [[Wíntaperi]], [[Wakitaneri]], [[Kisambaeri]], [[Kareneri]]), [[Amuesha]], [[Andoa]], [[Arabela]], [[Atsahuaca]], [[Auishiri]] (Abishira), [[Aushiri]], Aymara ([[Colla]]), [[Bora]], [[Cacataibo]], [[Cachomashiri]], [[Cahuapana]] ([[Ataguate]]), [[Cahuarano]], [[Campa]], [[Candoshi]], [[Capanahua]], [[Cashibo]], [[Cashinahua]], [[Cauqui]], [[Chama (pleme)|Chama]], [[Chamicura]], [[Chayahuita]], [[Chimú]] ([[Quingnam]]), [[Cholon]], [[Cocama]], [[Cocamilla]], [[Cogapacori]], [[Conibo]], [[Cujareño]] (Mashco Piro), [[Culina]], [[Culli]] ([[Huamachuco]]), [[Guarayo]], [[Hibito]], [[Huachipaeri]] ([[Sapiteri]], [[Toyuneri]], [[Arasairi]], [[Manuquiari]]), [[Huambisa]], [[Huitoto]], [[Ikito]], [[Inapari]], [[Isconahua]], [[Jebero]], [[Machiguenga]], [[Maracana|Maracana Indijanci]], [[Matsés]] (Mayoruna), [[Morunahua]], [[Muinane]], [[Muniche]], [[Nocaman]], [[Nomatsiguenga]], [[Oa]], [[Ocaina]], [[Omagua]], [[Omurano]] (Humurana, Roamaina), [[Orejón]], [[Panobo]], [[Patagón]], [[Piro, Arawakan|Piro]], [[Pisabo]], [[Quechua]] ([[Chachapoya]], [[Quechua del Pastaza y del Tigre]] ),, [[Remo]], [[Resígaro]], [[Secoya]], [[Sensi]], [[Shapra]], [[Sharanahua]], [[Taushiro]], [[Tucuna]], [[Urarina]] (Itucale), [[Shipibo]], [[Yagua]], [[Yameo]], [[Yaminahua]], [[Yora]], [[Záparo]]. U Peruu živi i mala [[Hrvati|hrvatska]] zajednica, oko 5 tisuća pripadnika četiri generacije, od toga su četiri petine u gl. gradu Limi. Okupljeni su u dva kluba: Hrvatski klub "Dubrovnik", koji su osnovali ekonomski emigranti na početku 20. stoljeća i koji se nalazi u elitnom dijelu grada Jesus Maria u predivnoj kolonijalnoj vili, te Hrvatski klub "Jadran", koji se nalazi u limskom prigradskom naselju Santa Clara. Taj su klub utemeljili politički emigranti koji su došli u Peru nakon Drugoga svjetskog rata. U Limi se nalazi i [[Hrvatska katolička misija u Limi|Hrvatska katolička misija]], sa sjedištem u crkvi sv. Leopolda Bogdana Mandića. Crkva se nalazi u četvrti [[San Borja]], a Hrvate pastorizira monsinjor [[Drago Balvanović]]. U Klubu "Dubrovnik" nalazi se i počasni konzulat Republike Hrvatske. U ostalim peruanskim gradovima (npr. Arequipa, Huanuco, Trujillo) također ima Hrvata i potomaka Hrvata. U limskom predgrađu Puente Piedra nalazi se samostan korčulanskih sestara Kćeri Milosrđa. U samostanu trenutačno ne živi niti jedna Hrvatica, već samo peruanske časne sestre ovoga izvornoga hrvatskoga reda. Središnja je proslava Hrvata u Peruu Festa svetoga Vlaha koja se slavi 3. veljače.<ref>[http://www.crowc.org/hrvatski/events/info.asp?id=9985 HSK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080505235036/http://www.crowc.org/hrvatski/events/info.asp?id=9985 |date=5. svibnja 2008. }} Hrvati u Peruu</ref> == Kultura == Kultura Perua je kombinacija [[Španjolska|Španjolske]] kulture i kulture Indijanaca. Čak i prije Inka Carstva, Peru je bio center [[umjetnost]]i na južnoameričkom kontinentu. Kulture indijanaca poput [[Chavin]], [[Paracas]], [[Wari]], [[Nazca linije|Nazca]], [[Chimu]] i [[Tiahuanaco]] su se davno bavili umjetnošću, poput izrade kipova i nakita. U carstvu Inka, ove tradicije su se nastavile ali zajedno s uspjesima u [[Arhitektura|Arhitekturi]], poput gradovima Maču Piču i Cuzco. U dvadesetom stoljeću pokret "indigenismo" je vratio interes u staru indijansku kulturu. Danas Peru umjetnici, pisci, i intelektualci sudjeluju u raznim međunarodnim pokretima i stilovima. Državna [[Krilatica]]: Libertad y Orden ([[Španjolski]]; "Sloboda i red") * [[Mario Vargas Llosa]], peruanski pisac, jedan od vodećih romanopisaca i esejista u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. === Drevni narodi peruanske obale prije Inka === U doba prije Inka na obalama Perua stanovništvo je živjelo poglavito po dolinama. Nadolazeći Inke cijeli obalni pojas Perua nazvali su Yungas. Nazivi imena ovih skupina nisu najzadovoljavajući, ali u stručnim literaturama su poznati po njima, to su (Tello, 1942)<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.scribd.com/document/338156965/Handbook-of-South-American-Indians-Volume-2-The-Andean-Civilizations-Julian-H-Steward-pdf |title=Documents Similar To Handbook of South American Indians |access-date=4. listopada 2017. |archive-date=7. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190607150814/https://www.scribd.com/document/338156965/Handbook-of-South-American-Indians-Volume-2-The-Andean-Civilizations-Julian-H-Steward-pdf |url-status=dead }}</ref>: *[[Tumbez]] u dolini Tumbes *[[Tallán]] u dolinama Chira and Piura. *[[Chimu]], u dolinama Leche, Lambayeque, Saña, i Jequetepeque *[[Muchik]] ([[Mochica]]), u dolinama Chicama i Viru. *[[Huayla]] ili [[Wayla–Yunga]] u dolinama Santa, Nepeña, Casma, Huarmey, Paramonga, i Pativilca *[[Yauyo]], doline Huaura, Pacasmayo (Chancay), Rimac, Lurin, Mala, i Huarco *[[Chukurpu]] ([[Chocorvo]]) doline Chincha, Pisco, i Ica *[[Rucana]], dolina Nazca. {{Široka slika|Vista de Puno y el Titicaca, Perú, 2015-08-01, DD 53-54 PAN.JPG|900px|Panoramski pogled na grad [[Puno (grad)|Puno]] u Peruu}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Peru}} *[http://www.lib.utexas.edu/maps/peru.html Mape Perua (Perry-Castañeda Library Map Collection)] *[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 Matica iseljenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118223052/http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 |date=18. siječnja 2012. }} Španjolska Croatica u Argentini, Venezueli, Peruu i Urugvaju {{južna Amerika}} {{Latinska unija}} {{Organizacija američkih država}} [[Kategorija:Peru| ]] n0jigcnoxnu3rih4f8ohipr4io4sac4 7570092 7570091 2026-08-05T10:55:08Z Martin Macha 2111 241421 /* Politika */ 7570092 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zemlja svijeta |ime = Republika Peru |izvorno_ime = República del Perú |ime_genitiv = Perua |eng_ime = Peru |zastava = Flag of Peru.svg |grb = Escudo nacional del Perú.svg |lokacija = LocationPeru(in the World).png |službeni_jezik = Svi<ref>http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=PE languages of Peru</ref>, najvažniji je [[Španjolski jezik|španjolski]] |glavni_grad = [[Lima]] |predstavnik_države_množina = Predsjednik |predstavnik_države = Predsjednik |predstavnik_države_osoba = [[Keiko Fujimori]] |predsjednik_vlade = Premijer |predsjednik_vlade_osoba = [[Luis Galarreta]] |površina_poredak = 19 |površina = 1 285 216 |vode = 8,8 |stanovništvo_poredak = 44 |stanovništvo = 34 352 720 |godina_popisa = 2023. |gustoća_stanovništva = 23 |neovisnost = Od [[Španjolska|Španjolske]] <br> [[28. srpnja]] [[1821.]] |valuta = [[peruanski novi sol|Nuevo Sol]] <br> |stoti_dio_valute = 100 centava |vremenska_zona = -5 |himna = [[Somos libres, seámoslo siempre]] |internetski_nastavak = .pe |pozivni_broj = 51 |komentar = |moto = Firme y Feliz por la Unión<br> ([[španjolski jezik|španjolski]]: "Snažni i sretni za jedinstvo") }} [[Datoteka:Peru Machu Picchu Sunrise.jpg|thumb|270px| Machu Picchu]] '''Peru''' ([[Španjolski jezik|španjolski]] ''Perú'') je država u zapadnom dijelu [[Južna Amerika|Južne Amerike]] koja graniči s [[Ekvador]]om na sjeverozapadu, [[Kolumbija|Kolumbijom]] na sjeveru, [[Brazil]]om na istoku, [[Bolivija|Bolivijom]] na istoku i jugu, [[Čile]]om na jugu, i s [[Tihi ocean|Tihim oceanom]] na zapadu. U [[srednji vijek|Srednjem vijeku]] Peru je bio središte čuvenog [[Carstvo Inka|Carstva Inka]]. == Povijest == {{Glavni|Povijest Perua}} Tijekom srednjeg vijeka, Peru je bio središte starog američkog carstva [[Inke|Inka]]. Njihov glavni grad [[Cuzco]] je i dan danas veliki grad, s otprilike 300.000 stanovnika. O bogatstvu Inka je čuo i [[Španjolska|španjolski]] istraživač [[Francisco Pizarro]], koji je [[1531.]] godine stigao na zemlju koja je danas dio Perua. Oslabljeni poslije nedavnog građanskog rata, Inke su izgubili rat s moćnijim Španjolcima, i Carstvo Inka pada [[1541.]] godine. Za sljedećih 300 godina Peru je jedna od najvažnijih kolonija Španjolskog carstva. Glavni grad [[Lima]] brzo postaje najvažniji grad u južnoj Americi. Staro domaće stanovništvo se drastično smanjilo u ovom razdoblju. S 12.000.000 stanovnika pri kraju vladavine Inka, 45 godina kasnije Peru ima malo više od 1.000.000 ljudi. Ni politika kolonije Peru nije stabilna pa je sam Pizzaro 1541. godine bio ubijen. Ipak [[zlato]] i [[srebro]] s [[Ande|Anda]] bogati Španjolsko carstvo, i Peru ostaje vrlo važna kolonija. Peru dobiva neovisnost od Španjolske godine [[1821.]] Uz pomoć susjednih zemalja i ljudi kao što su [[Simon Bolivar|Simón Bolivar]], španjolski su zemljovlasnici konačno protjerani pri kraju [[1824.]] godine poslije bitke kod grada [[Ayacucho]]. Ropstvo je ukinuto [[1854.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 79.</ref> Španjolska konačno prihvaća nezavisnost Perua [[1879.]] godine. Nakon rata za neovisnost slijedi rat s [[Ekvador]]om oko međusobnih granica, koje će se tek utvrditi [[1999.]] Od [[1945.]] do [[1980.]] vojska vlada Peruom. Drugom polovicom dvadesetog stoljeća u Peruu postoji značajan [[terorizam]] i veliki problemi s drogom. Vlada [[predsjednik]]a Perua [[Alejandro Toledo|Alejandra Toleda]] je imala nekoliko velikih kriza, poput terorističkih napada grupe ''[[Sendero Luminoso]]'' (Osvjetljeni Put) u [[2003.]] godini. Nakon kraja vojne vlasti predsjednik služi prvi mandat i gotovo dovodi Peru na rub bankrota. Od [[1990.]] do [[2000.]] Peruom je autoritarno vladao [[Alberto Fujimori]]. == Politika == Peru je republika. Svi stariji od 18 godina imaju glasačko pravo. Predsjednički se izbori održavaju svakih 5 godina, a nitko ne može biti izabran više od dva puta. Svaki [[Predsjednik Perua|predsjednik]] ima dva potpredsjednika. Vijeće Ministara mora provjeriti svaki zakon koji predsjednik predloži parlamentu. Parlament (ili Kongres) ima 120 članova. Glavni sud se nalazi u Limi i ima 16 članova. Trenutna predsjednica Perua je [[Keiko Fujimori]]. == Vanjska politika == Peru je bio je članicom [[Andska grupa zemalja|Andske grupe zemalja]] do [[1995.]] == Političke podjele == [[Datoteka:Puerto Bayovar.jpg|mini|lijevo|Puerto Bayovar, Peru. Foto Zeljko, 2006]] [[Datoteka:Peru - Regions and departments (labeled).svg|thumb|270px|desno|Regije Perua]] Peru je podijeljen na [[Peruanske regije|26 regija]] (španj. ''Regiones'', jed. ''Región''). Od toga su 24 regije podijeljene na [[Peruanske pokrajine|pokrajine]] (španj. ''Provincias'', jed. ''Provincia''), koje se opet dijele na [[Peruanski okruzi|okruge]] (španj. ''Distritos'', jed. ''Distrito''), dok su regije [[Lima|Lima Metropolitana]] i [[Callao]] podijeljene samo na okruge. Ukupno se regije Perua dijele na 194 pokrajine i 1.821 okruga. <br> Regije Perua: [[Amazonas (regija)|Amazonas]] ([[Chachapoyas (Peru)|Chachapoyas]]), [[Ancash]] ([[Huaraz]]), [[Apurímac (regija)|Apurímac]] ([[Abancay]]), [[Arequipa (regija)|Arequipa]], ([[Arequipa]]), [[Ayacucho (regija)|Ayacucho]] ([[Ayacucho (Peru)|Ayacucho]]), [[Cajamarca (regija)|Cajamarca]] ([[Cajamarca]]), [[Callao (regija)]] (Callao), [[Cusco (regija)|Cusco]] ([[Cusco]]), [[Huancavelica (regija)|Huancavelica]] ([[Huancavelica]]), [[Huánuco (regija)|Huánuco]] ([[Huánuco]]), [[Ica (regija)|Ica]] ([[Ica]]), [[Junín (regija)|Junín]] ([[Huancayo]]), [[La Libertad]] ([[Trujillo]]), [[Lambayeque]] ([[Chiclayo]]), [[Lima|Lima Metropolitana]] (Lima), [[Lima Provincias]]{{newdsm}} ([[Huacho]]), [[Loreto (regija)|Loreto]] ([[Iquitos]]), [[Madre de Dios (regija)|Madre de Dios]] ([[Puerto Maldonado]]), [[Moquegua (regija)|Moquegua]] ([[Moquegua]]), [[Pasco (Peru)|Pasco]] ([[Cerro de Pasco]]) [[Piura (regija)|Piura]] ([[Piura]]), [[Puno (regija)|Puno]] ([[Puno (grad)|Puno]]), [[San Martín (regija)|San Martín]] ([[Moyobamba]]), [[Tacna (regija)|Tacna]] ([[Tacna (grad)|Tacna]]), [[Tumbes (regija)|Tumbes]] ([[Tumbes]]), [[Ucayali (regija)|Ucayali]] ([[Pucallpa]]) {{newdsm|x n}}<!-- treba jako puno razdvojbi za sve ove poveznice, a treba i sve ispraviti u regije --> == Zemljopis == [[Datoteka:Pe-map-hr.png|desno|Mapa Perua]] Peru se nalazi u Južnoj Americi i graniči s Tihim Oceanom, Čileom, Ekvadorom, Kolumbijom, Brazilom i Bolivijom. Najduža granica je s Brazilom (1560 kilometara), a najkraća je s Čileom (160 kilometara). Ukupno Peru ima područje od 1.285.220&nbsp;km², od čega 1,28 milijuna km² je zemlja, a 5.220&nbsp;km² voda. Zapadna primorska polja (Costa) su odvojena od istočne nizine blizu rijeke Amazone (Selva). Između njih su visoke [[Ande]] (Sierra). Na granici s Bolivijom je jezero [[Titicaca]], koje se nalazi na nadmorskoj visini od 3821 metra. == Gospodarstvo == Privatizacija ekonomije Perua dogodila se devedesetih godina, naročito u industriji telekomunikacije, rudarstva, i struje. Od [[1994.]] do [[1997.]] ekonomija Perua je napredovala od stanja iz ranih devedesetih godina, ali od [[1998.]] je značajno oslabila. Za ovo je krivo stanje ekonomije u Aziji, nestabilnost u Brazilu, i [[El Nino|El Niño]]. Važne industrije u Peruu su [[ribarstvo]], [[automobil]]ska industrija, proizvodnja [[željezo|željeza]] i [[brodogradnja]]. == Stanovništvo == Peru po popisu iz [[2002.]] ima 27.925.628 stanovnika. Od njih 35% je mlađe od 14 godina, 61% između 15 i 64 godina stari, a 4% su stariji od 65 godina. Stanovništvo Perua raste 1,75% godišnje. 45% stanovništva Perua su Indijanci, 37% mestici (mješoviti bijelci i Indijanci), 15% bijelci, a crnci, Japanci, Kinezi i ostali čine 3%. Glavna grupa indijanaca su [[Quechua]], glavna etnička grupa od starog carstva naroda Inka. Službeni jezici su španjolski i Quechua. 81% stanovništva su katolici.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pe.html#People |title=CIA Wold Factbook |journal= |access-date=6. ožujka 2008. |archive-date=8. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200508223524/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pe.html#People |url-status=dead }}</ref> 88,7% stanovništva zna pisati i čitati. 3.750.492 peruanska državljana govore nekim od indijanskih jezika kao materinskim (35% od ukupnog stanovništva), a najrasprostranjeniji su kečuanski (3.177.938) i ajmarski (440.380). Indijanci pripadaju raznim skupinama među kojima su najbrojniji pripadnici jezičnih porodica [[Aymaran]] i [[Quechuan]]. Ostale grupe su: [[Achual]], [[Aguano]], [[Aguaruna]], [[Amahuaca]], [[Amarakaeri]] (podgrupe: [[Kochimberi]], [[Küpondirideri]], [[Wíntaperi]], [[Wakitaneri]], [[Kisambaeri]], [[Kareneri]]), [[Amuesha]], [[Andoa]], [[Arabela]], [[Atsahuaca]], [[Auishiri]] (Abishira), [[Aushiri]], Aymara ([[Colla]]), [[Bora]], [[Cacataibo]], [[Cachomashiri]], [[Cahuapana]] ([[Ataguate]]), [[Cahuarano]], [[Campa]], [[Candoshi]], [[Capanahua]], [[Cashibo]], [[Cashinahua]], [[Cauqui]], [[Chama (pleme)|Chama]], [[Chamicura]], [[Chayahuita]], [[Chimú]] ([[Quingnam]]), [[Cholon]], [[Cocama]], [[Cocamilla]], [[Cogapacori]], [[Conibo]], [[Cujareño]] (Mashco Piro), [[Culina]], [[Culli]] ([[Huamachuco]]), [[Guarayo]], [[Hibito]], [[Huachipaeri]] ([[Sapiteri]], [[Toyuneri]], [[Arasairi]], [[Manuquiari]]), [[Huambisa]], [[Huitoto]], [[Ikito]], [[Inapari]], [[Isconahua]], [[Jebero]], [[Machiguenga]], [[Maracana|Maracana Indijanci]], [[Matsés]] (Mayoruna), [[Morunahua]], [[Muinane]], [[Muniche]], [[Nocaman]], [[Nomatsiguenga]], [[Oa]], [[Ocaina]], [[Omagua]], [[Omurano]] (Humurana, Roamaina), [[Orejón]], [[Panobo]], [[Patagón]], [[Piro, Arawakan|Piro]], [[Pisabo]], [[Quechua]] ([[Chachapoya]], [[Quechua del Pastaza y del Tigre]] ),, [[Remo]], [[Resígaro]], [[Secoya]], [[Sensi]], [[Shapra]], [[Sharanahua]], [[Taushiro]], [[Tucuna]], [[Urarina]] (Itucale), [[Shipibo]], [[Yagua]], [[Yameo]], [[Yaminahua]], [[Yora]], [[Záparo]]. U Peruu živi i mala [[Hrvati|hrvatska]] zajednica, oko 5 tisuća pripadnika četiri generacije, od toga su četiri petine u gl. gradu Limi. Okupljeni su u dva kluba: Hrvatski klub "Dubrovnik", koji su osnovali ekonomski emigranti na početku 20. stoljeća i koji se nalazi u elitnom dijelu grada Jesus Maria u predivnoj kolonijalnoj vili, te Hrvatski klub "Jadran", koji se nalazi u limskom prigradskom naselju Santa Clara. Taj su klub utemeljili politički emigranti koji su došli u Peru nakon Drugoga svjetskog rata. U Limi se nalazi i [[Hrvatska katolička misija u Limi|Hrvatska katolička misija]], sa sjedištem u crkvi sv. Leopolda Bogdana Mandića. Crkva se nalazi u četvrti [[San Borja]], a Hrvate pastorizira monsinjor [[Drago Balvanović]]. U Klubu "Dubrovnik" nalazi se i počasni konzulat Republike Hrvatske. U ostalim peruanskim gradovima (npr. Arequipa, Huanuco, Trujillo) također ima Hrvata i potomaka Hrvata. U limskom predgrađu Puente Piedra nalazi se samostan korčulanskih sestara Kćeri Milosrđa. U samostanu trenutačno ne živi niti jedna Hrvatica, već samo peruanske časne sestre ovoga izvornoga hrvatskoga reda. Središnja je proslava Hrvata u Peruu Festa svetoga Vlaha koja se slavi 3. veljače.<ref>[http://www.crowc.org/hrvatski/events/info.asp?id=9985 HSK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080505235036/http://www.crowc.org/hrvatski/events/info.asp?id=9985 |date=5. svibnja 2008. }} Hrvati u Peruu</ref> == Kultura == Kultura Perua je kombinacija [[Španjolska|Španjolske]] kulture i kulture Indijanaca. Čak i prije Inka Carstva, Peru je bio center [[umjetnost]]i na južnoameričkom kontinentu. Kulture indijanaca poput [[Chavin]], [[Paracas]], [[Wari]], [[Nazca linije|Nazca]], [[Chimu]] i [[Tiahuanaco]] su se davno bavili umjetnošću, poput izrade kipova i nakita. U carstvu Inka, ove tradicije su se nastavile ali zajedno s uspjesima u [[Arhitektura|Arhitekturi]], poput gradovima Maču Piču i Cuzco. U dvadesetom stoljeću pokret "indigenismo" je vratio interes u staru indijansku kulturu. Danas Peru umjetnici, pisci, i intelektualci sudjeluju u raznim međunarodnim pokretima i stilovima. Državna [[Krilatica]]: Libertad y Orden ([[Španjolski]]; "Sloboda i red") * [[Mario Vargas Llosa]], peruanski pisac, jedan od vodećih romanopisaca i esejista u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. === Drevni narodi peruanske obale prije Inka === U doba prije Inka na obalama Perua stanovništvo je živjelo poglavito po dolinama. Nadolazeći Inke cijeli obalni pojas Perua nazvali su Yungas. Nazivi imena ovih skupina nisu najzadovoljavajući, ali u stručnim literaturama su poznati po njima, to su (Tello, 1942)<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.scribd.com/document/338156965/Handbook-of-South-American-Indians-Volume-2-The-Andean-Civilizations-Julian-H-Steward-pdf |title=Documents Similar To Handbook of South American Indians |access-date=4. listopada 2017. |archive-date=7. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190607150814/https://www.scribd.com/document/338156965/Handbook-of-South-American-Indians-Volume-2-The-Andean-Civilizations-Julian-H-Steward-pdf |url-status=dead }}</ref>: *[[Tumbez]] u dolini Tumbes *[[Tallán]] u dolinama Chira and Piura. *[[Chimu]], u dolinama Leche, Lambayeque, Saña, i Jequetepeque *[[Muchik]] ([[Mochica]]), u dolinama Chicama i Viru. *[[Huayla]] ili [[Wayla–Yunga]] u dolinama Santa, Nepeña, Casma, Huarmey, Paramonga, i Pativilca *[[Yauyo]], doline Huaura, Pacasmayo (Chancay), Rimac, Lurin, Mala, i Huarco *[[Chukurpu]] ([[Chocorvo]]) doline Chincha, Pisco, i Ica *[[Rucana]], dolina Nazca. {{Široka slika|Vista de Puno y el Titicaca, Perú, 2015-08-01, DD 53-54 PAN.JPG|900px|Panoramski pogled na grad [[Puno (grad)|Puno]] u Peruu}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Peru}} *[http://www.lib.utexas.edu/maps/peru.html Mape Perua (Perry-Castañeda Library Map Collection)] *[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 Matica iseljenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118223052/http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 |date=18. siječnja 2012. }} Španjolska Croatica u Argentini, Venezueli, Peruu i Urugvaju {{južna Amerika}} {{Latinska unija}} {{Organizacija američkih država}} [[Kategorija:Peru| ]] gmm27dlvi1500vjr4ieorciff54fhal 7570093 7570092 2026-08-05T10:56:00Z Martin Macha 2111 241421 /* */ 7570093 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zemlja svijeta |ime = Republika Peru |izvorno_ime = República del Perú |ime_genitiv = Perua |eng_ime = Peru |zastava = Flag of Peru.svg |grb = Escudo nacional del Perú.svg |lokacija = LocationPeru(in the World).png |službeni_jezik = Svi<ref>http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=PE languages of Peru</ref>, najvažniji je [[Španjolski jezik|španjolski]] |glavni_grad = [[Lima]] |predstavnik_države_množina = Predsjednik |predstavnik_države = Predsjednica |predstavnik_države_osoba = [[Keiko Fujimori]] |predsjednik_vlade = Premijer |predsjednik_vlade_osoba = [[Luis Galarreta]] |površina_poredak = 19 |površina = 1 285 216 |vode = 8,8 |stanovništvo_poredak = 44 |stanovništvo = 34 352 720 |godina_popisa = 2023. |gustoća_stanovništva = 23 |neovisnost = Od [[Španjolska|Španjolske]] <br> [[28. srpnja]] [[1821.]] |valuta = [[peruanski novi sol|Nuevo Sol]] <br> |stoti_dio_valute = 100 centava |vremenska_zona = -5 |himna = [[Somos libres, seámoslo siempre]] |internetski_nastavak = .pe |pozivni_broj = 51 |komentar = |moto = Firme y Feliz por la Unión<br> ([[španjolski jezik|španjolski]]: "Snažni i sretni za jedinstvo") }} [[Datoteka:Peru Machu Picchu Sunrise.jpg|thumb|270px| Machu Picchu]] '''Peru''' ([[Španjolski jezik|španjolski]] ''Perú'') je država u zapadnom dijelu [[Južna Amerika|Južne Amerike]] koja graniči s [[Ekvador]]om na sjeverozapadu, [[Kolumbija|Kolumbijom]] na sjeveru, [[Brazil]]om na istoku, [[Bolivija|Bolivijom]] na istoku i jugu, [[Čile]]om na jugu, i s [[Tihi ocean|Tihim oceanom]] na zapadu. U [[srednji vijek|Srednjem vijeku]] Peru je bio središte čuvenog [[Carstvo Inka|Carstva Inka]]. == Povijest == {{Glavni|Povijest Perua}} Tijekom srednjeg vijeka, Peru je bio središte starog američkog carstva [[Inke|Inka]]. Njihov glavni grad [[Cuzco]] je i dan danas veliki grad, s otprilike 300.000 stanovnika. O bogatstvu Inka je čuo i [[Španjolska|španjolski]] istraživač [[Francisco Pizarro]], koji je [[1531.]] godine stigao na zemlju koja je danas dio Perua. Oslabljeni poslije nedavnog građanskog rata, Inke su izgubili rat s moćnijim Španjolcima, i Carstvo Inka pada [[1541.]] godine. Za sljedećih 300 godina Peru je jedna od najvažnijih kolonija Španjolskog carstva. Glavni grad [[Lima]] brzo postaje najvažniji grad u južnoj Americi. Staro domaće stanovništvo se drastično smanjilo u ovom razdoblju. S 12.000.000 stanovnika pri kraju vladavine Inka, 45 godina kasnije Peru ima malo više od 1.000.000 ljudi. Ni politika kolonije Peru nije stabilna pa je sam Pizzaro 1541. godine bio ubijen. Ipak [[zlato]] i [[srebro]] s [[Ande|Anda]] bogati Španjolsko carstvo, i Peru ostaje vrlo važna kolonija. Peru dobiva neovisnost od Španjolske godine [[1821.]] Uz pomoć susjednih zemalja i ljudi kao što su [[Simon Bolivar|Simón Bolivar]], španjolski su zemljovlasnici konačno protjerani pri kraju [[1824.]] godine poslije bitke kod grada [[Ayacucho]]. Ropstvo je ukinuto [[1854.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 79.</ref> Španjolska konačno prihvaća nezavisnost Perua [[1879.]] godine. Nakon rata za neovisnost slijedi rat s [[Ekvador]]om oko međusobnih granica, koje će se tek utvrditi [[1999.]] Od [[1945.]] do [[1980.]] vojska vlada Peruom. Drugom polovicom dvadesetog stoljeća u Peruu postoji značajan [[terorizam]] i veliki problemi s drogom. Vlada [[predsjednik]]a Perua [[Alejandro Toledo|Alejandra Toleda]] je imala nekoliko velikih kriza, poput terorističkih napada grupe ''[[Sendero Luminoso]]'' (Osvjetljeni Put) u [[2003.]] godini. Nakon kraja vojne vlasti predsjednik služi prvi mandat i gotovo dovodi Peru na rub bankrota. Od [[1990.]] do [[2000.]] Peruom je autoritarno vladao [[Alberto Fujimori]]. == Politika == Peru je republika. Svi stariji od 18 godina imaju glasačko pravo. Predsjednički se izbori održavaju svakih 5 godina, a nitko ne može biti izabran više od dva puta. Svaki [[Predsjednik Perua|predsjednik]] ima dva potpredsjednika. Vijeće Ministara mora provjeriti svaki zakon koji predsjednik predloži parlamentu. Parlament (ili Kongres) ima 120 članova. Glavni sud se nalazi u Limi i ima 16 članova. Trenutna predsjednica Perua je [[Keiko Fujimori]]. == Vanjska politika == Peru je bio je članicom [[Andska grupa zemalja|Andske grupe zemalja]] do [[1995.]] == Političke podjele == [[Datoteka:Puerto Bayovar.jpg|mini|lijevo|Puerto Bayovar, Peru. Foto Zeljko, 2006]] [[Datoteka:Peru - Regions and departments (labeled).svg|thumb|270px|desno|Regije Perua]] Peru je podijeljen na [[Peruanske regije|26 regija]] (španj. ''Regiones'', jed. ''Región''). Od toga su 24 regije podijeljene na [[Peruanske pokrajine|pokrajine]] (španj. ''Provincias'', jed. ''Provincia''), koje se opet dijele na [[Peruanski okruzi|okruge]] (španj. ''Distritos'', jed. ''Distrito''), dok su regije [[Lima|Lima Metropolitana]] i [[Callao]] podijeljene samo na okruge. Ukupno se regije Perua dijele na 194 pokrajine i 1.821 okruga. <br> Regije Perua: [[Amazonas (regija)|Amazonas]] ([[Chachapoyas (Peru)|Chachapoyas]]), [[Ancash]] ([[Huaraz]]), [[Apurímac (regija)|Apurímac]] ([[Abancay]]), [[Arequipa (regija)|Arequipa]], ([[Arequipa]]), [[Ayacucho (regija)|Ayacucho]] ([[Ayacucho (Peru)|Ayacucho]]), [[Cajamarca (regija)|Cajamarca]] ([[Cajamarca]]), [[Callao (regija)]] (Callao), [[Cusco (regija)|Cusco]] ([[Cusco]]), [[Huancavelica (regija)|Huancavelica]] ([[Huancavelica]]), [[Huánuco (regija)|Huánuco]] ([[Huánuco]]), [[Ica (regija)|Ica]] ([[Ica]]), [[Junín (regija)|Junín]] ([[Huancayo]]), [[La Libertad]] ([[Trujillo]]), [[Lambayeque]] ([[Chiclayo]]), [[Lima|Lima Metropolitana]] (Lima), [[Lima Provincias]]{{newdsm}} ([[Huacho]]), [[Loreto (regija)|Loreto]] ([[Iquitos]]), [[Madre de Dios (regija)|Madre de Dios]] ([[Puerto Maldonado]]), [[Moquegua (regija)|Moquegua]] ([[Moquegua]]), [[Pasco (Peru)|Pasco]] ([[Cerro de Pasco]]) [[Piura (regija)|Piura]] ([[Piura]]), [[Puno (regija)|Puno]] ([[Puno (grad)|Puno]]), [[San Martín (regija)|San Martín]] ([[Moyobamba]]), [[Tacna (regija)|Tacna]] ([[Tacna (grad)|Tacna]]), [[Tumbes (regija)|Tumbes]] ([[Tumbes]]), [[Ucayali (regija)|Ucayali]] ([[Pucallpa]]) {{newdsm|x n}}<!-- treba jako puno razdvojbi za sve ove poveznice, a treba i sve ispraviti u regije --> == Zemljopis == [[Datoteka:Pe-map-hr.png|desno|Mapa Perua]] Peru se nalazi u Južnoj Americi i graniči s Tihim Oceanom, Čileom, Ekvadorom, Kolumbijom, Brazilom i Bolivijom. Najduža granica je s Brazilom (1560 kilometara), a najkraća je s Čileom (160 kilometara). Ukupno Peru ima područje od 1.285.220&nbsp;km², od čega 1,28 milijuna km² je zemlja, a 5.220&nbsp;km² voda. Zapadna primorska polja (Costa) su odvojena od istočne nizine blizu rijeke Amazone (Selva). Između njih su visoke [[Ande]] (Sierra). Na granici s Bolivijom je jezero [[Titicaca]], koje se nalazi na nadmorskoj visini od 3821 metra. == Gospodarstvo == Privatizacija ekonomije Perua dogodila se devedesetih godina, naročito u industriji telekomunikacije, rudarstva, i struje. Od [[1994.]] do [[1997.]] ekonomija Perua je napredovala od stanja iz ranih devedesetih godina, ali od [[1998.]] je značajno oslabila. Za ovo je krivo stanje ekonomije u Aziji, nestabilnost u Brazilu, i [[El Nino|El Niño]]. Važne industrije u Peruu su [[ribarstvo]], [[automobil]]ska industrija, proizvodnja [[željezo|željeza]] i [[brodogradnja]]. == Stanovništvo == Peru po popisu iz [[2002.]] ima 27.925.628 stanovnika. Od njih 35% je mlađe od 14 godina, 61% između 15 i 64 godina stari, a 4% su stariji od 65 godina. Stanovništvo Perua raste 1,75% godišnje. 45% stanovništva Perua su Indijanci, 37% mestici (mješoviti bijelci i Indijanci), 15% bijelci, a crnci, Japanci, Kinezi i ostali čine 3%. Glavna grupa indijanaca su [[Quechua]], glavna etnička grupa od starog carstva naroda Inka. Službeni jezici su španjolski i Quechua. 81% stanovništva su katolici.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pe.html#People |title=CIA Wold Factbook |journal= |access-date=6. ožujka 2008. |archive-date=8. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200508223524/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pe.html#People |url-status=dead }}</ref> 88,7% stanovništva zna pisati i čitati. 3.750.492 peruanska državljana govore nekim od indijanskih jezika kao materinskim (35% od ukupnog stanovništva), a najrasprostranjeniji su kečuanski (3.177.938) i ajmarski (440.380). Indijanci pripadaju raznim skupinama među kojima su najbrojniji pripadnici jezičnih porodica [[Aymaran]] i [[Quechuan]]. Ostale grupe su: [[Achual]], [[Aguano]], [[Aguaruna]], [[Amahuaca]], [[Amarakaeri]] (podgrupe: [[Kochimberi]], [[Küpondirideri]], [[Wíntaperi]], [[Wakitaneri]], [[Kisambaeri]], [[Kareneri]]), [[Amuesha]], [[Andoa]], [[Arabela]], [[Atsahuaca]], [[Auishiri]] (Abishira), [[Aushiri]], Aymara ([[Colla]]), [[Bora]], [[Cacataibo]], [[Cachomashiri]], [[Cahuapana]] ([[Ataguate]]), [[Cahuarano]], [[Campa]], [[Candoshi]], [[Capanahua]], [[Cashibo]], [[Cashinahua]], [[Cauqui]], [[Chama (pleme)|Chama]], [[Chamicura]], [[Chayahuita]], [[Chimú]] ([[Quingnam]]), [[Cholon]], [[Cocama]], [[Cocamilla]], [[Cogapacori]], [[Conibo]], [[Cujareño]] (Mashco Piro), [[Culina]], [[Culli]] ([[Huamachuco]]), [[Guarayo]], [[Hibito]], [[Huachipaeri]] ([[Sapiteri]], [[Toyuneri]], [[Arasairi]], [[Manuquiari]]), [[Huambisa]], [[Huitoto]], [[Ikito]], [[Inapari]], [[Isconahua]], [[Jebero]], [[Machiguenga]], [[Maracana|Maracana Indijanci]], [[Matsés]] (Mayoruna), [[Morunahua]], [[Muinane]], [[Muniche]], [[Nocaman]], [[Nomatsiguenga]], [[Oa]], [[Ocaina]], [[Omagua]], [[Omurano]] (Humurana, Roamaina), [[Orejón]], [[Panobo]], [[Patagón]], [[Piro, Arawakan|Piro]], [[Pisabo]], [[Quechua]] ([[Chachapoya]], [[Quechua del Pastaza y del Tigre]] ),, [[Remo]], [[Resígaro]], [[Secoya]], [[Sensi]], [[Shapra]], [[Sharanahua]], [[Taushiro]], [[Tucuna]], [[Urarina]] (Itucale), [[Shipibo]], [[Yagua]], [[Yameo]], [[Yaminahua]], [[Yora]], [[Záparo]]. U Peruu živi i mala [[Hrvati|hrvatska]] zajednica, oko 5 tisuća pripadnika četiri generacije, od toga su četiri petine u gl. gradu Limi. Okupljeni su u dva kluba: Hrvatski klub "Dubrovnik", koji su osnovali ekonomski emigranti na početku 20. stoljeća i koji se nalazi u elitnom dijelu grada Jesus Maria u predivnoj kolonijalnoj vili, te Hrvatski klub "Jadran", koji se nalazi u limskom prigradskom naselju Santa Clara. Taj su klub utemeljili politički emigranti koji su došli u Peru nakon Drugoga svjetskog rata. U Limi se nalazi i [[Hrvatska katolička misija u Limi|Hrvatska katolička misija]], sa sjedištem u crkvi sv. Leopolda Bogdana Mandića. Crkva se nalazi u četvrti [[San Borja]], a Hrvate pastorizira monsinjor [[Drago Balvanović]]. U Klubu "Dubrovnik" nalazi se i počasni konzulat Republike Hrvatske. U ostalim peruanskim gradovima (npr. Arequipa, Huanuco, Trujillo) također ima Hrvata i potomaka Hrvata. U limskom predgrađu Puente Piedra nalazi se samostan korčulanskih sestara Kćeri Milosrđa. U samostanu trenutačno ne živi niti jedna Hrvatica, već samo peruanske časne sestre ovoga izvornoga hrvatskoga reda. Središnja je proslava Hrvata u Peruu Festa svetoga Vlaha koja se slavi 3. veljače.<ref>[http://www.crowc.org/hrvatski/events/info.asp?id=9985 HSK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080505235036/http://www.crowc.org/hrvatski/events/info.asp?id=9985 |date=5. svibnja 2008. }} Hrvati u Peruu</ref> == Kultura == Kultura Perua je kombinacija [[Španjolska|Španjolske]] kulture i kulture Indijanaca. Čak i prije Inka Carstva, Peru je bio center [[umjetnost]]i na južnoameričkom kontinentu. Kulture indijanaca poput [[Chavin]], [[Paracas]], [[Wari]], [[Nazca linije|Nazca]], [[Chimu]] i [[Tiahuanaco]] su se davno bavili umjetnošću, poput izrade kipova i nakita. U carstvu Inka, ove tradicije su se nastavile ali zajedno s uspjesima u [[Arhitektura|Arhitekturi]], poput gradovima Maču Piču i Cuzco. U dvadesetom stoljeću pokret "indigenismo" je vratio interes u staru indijansku kulturu. Danas Peru umjetnici, pisci, i intelektualci sudjeluju u raznim međunarodnim pokretima i stilovima. Državna [[Krilatica]]: Libertad y Orden ([[Španjolski]]; "Sloboda i red") * [[Mario Vargas Llosa]], peruanski pisac, jedan od vodećih romanopisaca i esejista u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. === Drevni narodi peruanske obale prije Inka === U doba prije Inka na obalama Perua stanovništvo je živjelo poglavito po dolinama. Nadolazeći Inke cijeli obalni pojas Perua nazvali su Yungas. Nazivi imena ovih skupina nisu najzadovoljavajući, ali u stručnim literaturama su poznati po njima, to su (Tello, 1942)<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.scribd.com/document/338156965/Handbook-of-South-American-Indians-Volume-2-The-Andean-Civilizations-Julian-H-Steward-pdf |title=Documents Similar To Handbook of South American Indians |access-date=4. listopada 2017. |archive-date=7. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190607150814/https://www.scribd.com/document/338156965/Handbook-of-South-American-Indians-Volume-2-The-Andean-Civilizations-Julian-H-Steward-pdf |url-status=dead }}</ref>: *[[Tumbez]] u dolini Tumbes *[[Tallán]] u dolinama Chira and Piura. *[[Chimu]], u dolinama Leche, Lambayeque, Saña, i Jequetepeque *[[Muchik]] ([[Mochica]]), u dolinama Chicama i Viru. *[[Huayla]] ili [[Wayla–Yunga]] u dolinama Santa, Nepeña, Casma, Huarmey, Paramonga, i Pativilca *[[Yauyo]], doline Huaura, Pacasmayo (Chancay), Rimac, Lurin, Mala, i Huarco *[[Chukurpu]] ([[Chocorvo]]) doline Chincha, Pisco, i Ica *[[Rucana]], dolina Nazca. {{Široka slika|Vista de Puno y el Titicaca, Perú, 2015-08-01, DD 53-54 PAN.JPG|900px|Panoramski pogled na grad [[Puno (grad)|Puno]] u Peruu}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Peru}} *[http://www.lib.utexas.edu/maps/peru.html Mape Perua (Perry-Castañeda Library Map Collection)] *[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 Matica iseljenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118223052/http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 |date=18. siječnja 2012. }} Španjolska Croatica u Argentini, Venezueli, Peruu i Urugvaju {{južna Amerika}} {{Latinska unija}} {{Organizacija američkih država}} [[Kategorija:Peru| ]] ksipgwmst5iv5kiy9sj57scyouogjdu 7570095 7570093 2026-08-05T10:58:21Z Martin Macha 2111 241421 /* */ 7570095 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zemlja svijeta |ime = Republika Peru |izvorno_ime = República del Perú |ime_genitiv = Perua |eng_ime = Peru |zastava = Flag of Peru.svg |grb = Escudo nacional del Perú.svg |lokacija = LocationPeru(in the World).png |službeni_jezik = Svi<ref>http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=PE languages of Peru</ref>, najvažniji je [[Španjolski jezik|španjolski]] |glavni_grad = [[Lima]] |predstavnik_države_množina = Predsjednik |predstavnik_države = Predsjednica |predstavnik_države_osoba = [[Keiko Fujimori]] |predsjednik_vlade = Premijer |predsjednik_vlade_osoba = [[Luis Galarreta]] |površina_poredak = 19 |površina = 1 285 216 |vode = 0,41 |stanovništvo_poredak = 44 |stanovništvo = 34 157 732 |godina_popisa = 2025. |gustoća_stanovništva = 26,6 |neovisnost = Od [[Španjolska|Španjolske]] <br> [[28. srpnja]] [[1821.]] |valuta = [[peruanski novi sol|Nuevo Sol]] <br> |stoti_dio_valute = 100 centava |vremenska_zona = -5 |himna = [[Somos libres, seámoslo siempre]] |internetski_nastavak = .pe |pozivni_broj = 51 |komentar = |moto = Firme y Feliz por la Unión<br> ([[španjolski jezik|španjolski]]: "Snažni i sretni za jedinstvo") }} [[Datoteka:Peru Machu Picchu Sunrise.jpg|thumb|270px| Machu Picchu]] '''Peru''' ([[Španjolski jezik|španjolski]] ''Perú'') je država u zapadnom dijelu [[Južna Amerika|Južne Amerike]] koja graniči s [[Ekvador]]om na sjeverozapadu, [[Kolumbija|Kolumbijom]] na sjeveru, [[Brazil]]om na istoku, [[Bolivija|Bolivijom]] na istoku i jugu, [[Čile]]om na jugu, i s [[Tihi ocean|Tihim oceanom]] na zapadu. U [[srednji vijek|Srednjem vijeku]] Peru je bio središte čuvenog [[Carstvo Inka|Carstva Inka]]. == Povijest == {{Glavni|Povijest Perua}} Tijekom srednjeg vijeka, Peru je bio središte starog američkog carstva [[Inke|Inka]]. Njihov glavni grad [[Cuzco]] je i dan danas veliki grad, s otprilike 300.000 stanovnika. O bogatstvu Inka je čuo i [[Španjolska|španjolski]] istraživač [[Francisco Pizarro]], koji je [[1531.]] godine stigao na zemlju koja je danas dio Perua. Oslabljeni poslije nedavnog građanskog rata, Inke su izgubili rat s moćnijim Španjolcima, i Carstvo Inka pada [[1541.]] godine. Za sljedećih 300 godina Peru je jedna od najvažnijih kolonija Španjolskog carstva. Glavni grad [[Lima]] brzo postaje najvažniji grad u južnoj Americi. Staro domaće stanovništvo se drastično smanjilo u ovom razdoblju. S 12.000.000 stanovnika pri kraju vladavine Inka, 45 godina kasnije Peru ima malo više od 1.000.000 ljudi. Ni politika kolonije Peru nije stabilna pa je sam Pizzaro 1541. godine bio ubijen. Ipak [[zlato]] i [[srebro]] s [[Ande|Anda]] bogati Španjolsko carstvo, i Peru ostaje vrlo važna kolonija. Peru dobiva neovisnost od Španjolske godine [[1821.]] Uz pomoć susjednih zemalja i ljudi kao što su [[Simon Bolivar|Simón Bolivar]], španjolski su zemljovlasnici konačno protjerani pri kraju [[1824.]] godine poslije bitke kod grada [[Ayacucho]]. Ropstvo je ukinuto [[1854.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 79.</ref> Španjolska konačno prihvaća nezavisnost Perua [[1879.]] godine. Nakon rata za neovisnost slijedi rat s [[Ekvador]]om oko međusobnih granica, koje će se tek utvrditi [[1999.]] Od [[1945.]] do [[1980.]] vojska vlada Peruom. Drugom polovicom dvadesetog stoljeća u Peruu postoji značajan [[terorizam]] i veliki problemi s drogom. Vlada [[predsjednik]]a Perua [[Alejandro Toledo|Alejandra Toleda]] je imala nekoliko velikih kriza, poput terorističkih napada grupe ''[[Sendero Luminoso]]'' (Osvjetljeni Put) u [[2003.]] godini. Nakon kraja vojne vlasti predsjednik služi prvi mandat i gotovo dovodi Peru na rub bankrota. Od [[1990.]] do [[2000.]] Peruom je autoritarno vladao [[Alberto Fujimori]]. == Politika == Peru je republika. Svi stariji od 18 godina imaju glasačko pravo. Predsjednički se izbori održavaju svakih 5 godina, a nitko ne može biti izabran više od dva puta. Svaki [[Predsjednik Perua|predsjednik]] ima dva potpredsjednika. Vijeće Ministara mora provjeriti svaki zakon koji predsjednik predloži parlamentu. Parlament (ili Kongres) ima 120 članova. Glavni sud se nalazi u Limi i ima 16 članova. Trenutna predsjednica Perua je [[Keiko Fujimori]]. == Vanjska politika == Peru je bio je članicom [[Andska grupa zemalja|Andske grupe zemalja]] do [[1995.]] == Političke podjele == [[Datoteka:Puerto Bayovar.jpg|mini|lijevo|Puerto Bayovar, Peru. Foto Zeljko, 2006]] [[Datoteka:Peru - Regions and departments (labeled).svg|thumb|270px|desno|Regije Perua]] Peru je podijeljen na [[Peruanske regije|26 regija]] (španj. ''Regiones'', jed. ''Región''). Od toga su 24 regije podijeljene na [[Peruanske pokrajine|pokrajine]] (španj. ''Provincias'', jed. ''Provincia''), koje se opet dijele na [[Peruanski okruzi|okruge]] (španj. ''Distritos'', jed. ''Distrito''), dok su regije [[Lima|Lima Metropolitana]] i [[Callao]] podijeljene samo na okruge. Ukupno se regije Perua dijele na 194 pokrajine i 1.821 okruga. <br> Regije Perua: [[Amazonas (regija)|Amazonas]] ([[Chachapoyas (Peru)|Chachapoyas]]), [[Ancash]] ([[Huaraz]]), [[Apurímac (regija)|Apurímac]] ([[Abancay]]), [[Arequipa (regija)|Arequipa]], ([[Arequipa]]), [[Ayacucho (regija)|Ayacucho]] ([[Ayacucho (Peru)|Ayacucho]]), [[Cajamarca (regija)|Cajamarca]] ([[Cajamarca]]), [[Callao (regija)]] (Callao), [[Cusco (regija)|Cusco]] ([[Cusco]]), [[Huancavelica (regija)|Huancavelica]] ([[Huancavelica]]), [[Huánuco (regija)|Huánuco]] ([[Huánuco]]), [[Ica (regija)|Ica]] ([[Ica]]), [[Junín (regija)|Junín]] ([[Huancayo]]), [[La Libertad]] ([[Trujillo]]), [[Lambayeque]] ([[Chiclayo]]), [[Lima|Lima Metropolitana]] (Lima), [[Lima Provincias]]{{newdsm}} ([[Huacho]]), [[Loreto (regija)|Loreto]] ([[Iquitos]]), [[Madre de Dios (regija)|Madre de Dios]] ([[Puerto Maldonado]]), [[Moquegua (regija)|Moquegua]] ([[Moquegua]]), [[Pasco (Peru)|Pasco]] ([[Cerro de Pasco]]) [[Piura (regija)|Piura]] ([[Piura]]), [[Puno (regija)|Puno]] ([[Puno (grad)|Puno]]), [[San Martín (regija)|San Martín]] ([[Moyobamba]]), [[Tacna (regija)|Tacna]] ([[Tacna (grad)|Tacna]]), [[Tumbes (regija)|Tumbes]] ([[Tumbes]]), [[Ucayali (regija)|Ucayali]] ([[Pucallpa]]) {{newdsm|x n}}<!-- treba jako puno razdvojbi za sve ove poveznice, a treba i sve ispraviti u regije --> == Zemljopis == [[Datoteka:Pe-map-hr.png|desno|Mapa Perua]] Peru se nalazi u Južnoj Americi i graniči s Tihim Oceanom, Čileom, Ekvadorom, Kolumbijom, Brazilom i Bolivijom. Najduža granica je s Brazilom (1560 kilometara), a najkraća je s Čileom (160 kilometara). Ukupno Peru ima područje od 1.285.220&nbsp;km², od čega 1,28 milijuna km² je zemlja, a 5.220&nbsp;km² voda. Zapadna primorska polja (Costa) su odvojena od istočne nizine blizu rijeke Amazone (Selva). Između njih su visoke [[Ande]] (Sierra). Na granici s Bolivijom je jezero [[Titicaca]], koje se nalazi na nadmorskoj visini od 3821 metra. == Gospodarstvo == Privatizacija ekonomije Perua dogodila se devedesetih godina, naročito u industriji telekomunikacije, rudarstva, i struje. Od [[1994.]] do [[1997.]] ekonomija Perua je napredovala od stanja iz ranih devedesetih godina, ali od [[1998.]] je značajno oslabila. Za ovo je krivo stanje ekonomije u Aziji, nestabilnost u Brazilu, i [[El Nino|El Niño]]. Važne industrije u Peruu su [[ribarstvo]], [[automobil]]ska industrija, proizvodnja [[željezo|željeza]] i [[brodogradnja]]. == Stanovništvo == Peru po popisu iz [[2002.]] ima 27.925.628 stanovnika. Od njih 35% je mlađe od 14 godina, 61% između 15 i 64 godina stari, a 4% su stariji od 65 godina. Stanovništvo Perua raste 1,75% godišnje. 45% stanovništva Perua su Indijanci, 37% mestici (mješoviti bijelci i Indijanci), 15% bijelci, a crnci, Japanci, Kinezi i ostali čine 3%. Glavna grupa indijanaca su [[Quechua]], glavna etnička grupa od starog carstva naroda Inka. Službeni jezici su španjolski i Quechua. 81% stanovništva su katolici.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pe.html#People |title=CIA Wold Factbook |journal= |access-date=6. ožujka 2008. |archive-date=8. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200508223524/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pe.html#People |url-status=dead }}</ref> 88,7% stanovništva zna pisati i čitati. 3.750.492 peruanska državljana govore nekim od indijanskih jezika kao materinskim (35% od ukupnog stanovništva), a najrasprostranjeniji su kečuanski (3.177.938) i ajmarski (440.380). Indijanci pripadaju raznim skupinama među kojima su najbrojniji pripadnici jezičnih porodica [[Aymaran]] i [[Quechuan]]. Ostale grupe su: [[Achual]], [[Aguano]], [[Aguaruna]], [[Amahuaca]], [[Amarakaeri]] (podgrupe: [[Kochimberi]], [[Küpondirideri]], [[Wíntaperi]], [[Wakitaneri]], [[Kisambaeri]], [[Kareneri]]), [[Amuesha]], [[Andoa]], [[Arabela]], [[Atsahuaca]], [[Auishiri]] (Abishira), [[Aushiri]], Aymara ([[Colla]]), [[Bora]], [[Cacataibo]], [[Cachomashiri]], [[Cahuapana]] ([[Ataguate]]), [[Cahuarano]], [[Campa]], [[Candoshi]], [[Capanahua]], [[Cashibo]], [[Cashinahua]], [[Cauqui]], [[Chama (pleme)|Chama]], [[Chamicura]], [[Chayahuita]], [[Chimú]] ([[Quingnam]]), [[Cholon]], [[Cocama]], [[Cocamilla]], [[Cogapacori]], [[Conibo]], [[Cujareño]] (Mashco Piro), [[Culina]], [[Culli]] ([[Huamachuco]]), [[Guarayo]], [[Hibito]], [[Huachipaeri]] ([[Sapiteri]], [[Toyuneri]], [[Arasairi]], [[Manuquiari]]), [[Huambisa]], [[Huitoto]], [[Ikito]], [[Inapari]], [[Isconahua]], [[Jebero]], [[Machiguenga]], [[Maracana|Maracana Indijanci]], [[Matsés]] (Mayoruna), [[Morunahua]], [[Muinane]], [[Muniche]], [[Nocaman]], [[Nomatsiguenga]], [[Oa]], [[Ocaina]], [[Omagua]], [[Omurano]] (Humurana, Roamaina), [[Orejón]], [[Panobo]], [[Patagón]], [[Piro, Arawakan|Piro]], [[Pisabo]], [[Quechua]] ([[Chachapoya]], [[Quechua del Pastaza y del Tigre]] ),, [[Remo]], [[Resígaro]], [[Secoya]], [[Sensi]], [[Shapra]], [[Sharanahua]], [[Taushiro]], [[Tucuna]], [[Urarina]] (Itucale), [[Shipibo]], [[Yagua]], [[Yameo]], [[Yaminahua]], [[Yora]], [[Záparo]]. U Peruu živi i mala [[Hrvati|hrvatska]] zajednica, oko 5 tisuća pripadnika četiri generacije, od toga su četiri petine u gl. gradu Limi. Okupljeni su u dva kluba: Hrvatski klub "Dubrovnik", koji su osnovali ekonomski emigranti na početku 20. stoljeća i koji se nalazi u elitnom dijelu grada Jesus Maria u predivnoj kolonijalnoj vili, te Hrvatski klub "Jadran", koji se nalazi u limskom prigradskom naselju Santa Clara. Taj su klub utemeljili politički emigranti koji su došli u Peru nakon Drugoga svjetskog rata. U Limi se nalazi i [[Hrvatska katolička misija u Limi|Hrvatska katolička misija]], sa sjedištem u crkvi sv. Leopolda Bogdana Mandića. Crkva se nalazi u četvrti [[San Borja]], a Hrvate pastorizira monsinjor [[Drago Balvanović]]. U Klubu "Dubrovnik" nalazi se i počasni konzulat Republike Hrvatske. U ostalim peruanskim gradovima (npr. Arequipa, Huanuco, Trujillo) također ima Hrvata i potomaka Hrvata. U limskom predgrađu Puente Piedra nalazi se samostan korčulanskih sestara Kćeri Milosrđa. U samostanu trenutačno ne živi niti jedna Hrvatica, već samo peruanske časne sestre ovoga izvornoga hrvatskoga reda. Središnja je proslava Hrvata u Peruu Festa svetoga Vlaha koja se slavi 3. veljače.<ref>[http://www.crowc.org/hrvatski/events/info.asp?id=9985 HSK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080505235036/http://www.crowc.org/hrvatski/events/info.asp?id=9985 |date=5. svibnja 2008. }} Hrvati u Peruu</ref> == Kultura == Kultura Perua je kombinacija [[Španjolska|Španjolske]] kulture i kulture Indijanaca. Čak i prije Inka Carstva, Peru je bio center [[umjetnost]]i na južnoameričkom kontinentu. Kulture indijanaca poput [[Chavin]], [[Paracas]], [[Wari]], [[Nazca linije|Nazca]], [[Chimu]] i [[Tiahuanaco]] su se davno bavili umjetnošću, poput izrade kipova i nakita. U carstvu Inka, ove tradicije su se nastavile ali zajedno s uspjesima u [[Arhitektura|Arhitekturi]], poput gradovima Maču Piču i Cuzco. U dvadesetom stoljeću pokret "indigenismo" je vratio interes u staru indijansku kulturu. Danas Peru umjetnici, pisci, i intelektualci sudjeluju u raznim međunarodnim pokretima i stilovima. Državna [[Krilatica]]: Libertad y Orden ([[Španjolski]]; "Sloboda i red") * [[Mario Vargas Llosa]], peruanski pisac, jedan od vodećih romanopisaca i esejista u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. === Drevni narodi peruanske obale prije Inka === U doba prije Inka na obalama Perua stanovništvo je živjelo poglavito po dolinama. Nadolazeći Inke cijeli obalni pojas Perua nazvali su Yungas. Nazivi imena ovih skupina nisu najzadovoljavajući, ali u stručnim literaturama su poznati po njima, to su (Tello, 1942)<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.scribd.com/document/338156965/Handbook-of-South-American-Indians-Volume-2-The-Andean-Civilizations-Julian-H-Steward-pdf |title=Documents Similar To Handbook of South American Indians |access-date=4. listopada 2017. |archive-date=7. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190607150814/https://www.scribd.com/document/338156965/Handbook-of-South-American-Indians-Volume-2-The-Andean-Civilizations-Julian-H-Steward-pdf |url-status=dead }}</ref>: *[[Tumbez]] u dolini Tumbes *[[Tallán]] u dolinama Chira and Piura. *[[Chimu]], u dolinama Leche, Lambayeque, Saña, i Jequetepeque *[[Muchik]] ([[Mochica]]), u dolinama Chicama i Viru. *[[Huayla]] ili [[Wayla–Yunga]] u dolinama Santa, Nepeña, Casma, Huarmey, Paramonga, i Pativilca *[[Yauyo]], doline Huaura, Pacasmayo (Chancay), Rimac, Lurin, Mala, i Huarco *[[Chukurpu]] ([[Chocorvo]]) doline Chincha, Pisco, i Ica *[[Rucana]], dolina Nazca. {{Široka slika|Vista de Puno y el Titicaca, Perú, 2015-08-01, DD 53-54 PAN.JPG|900px|Panoramski pogled na grad [[Puno (grad)|Puno]] u Peruu}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Peru}} *[http://www.lib.utexas.edu/maps/peru.html Mape Perua (Perry-Castañeda Library Map Collection)] *[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 Matica iseljenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118223052/http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 |date=18. siječnja 2012. }} Španjolska Croatica u Argentini, Venezueli, Peruu i Urugvaju {{južna Amerika}} {{Latinska unija}} {{Organizacija američkih država}} [[Kategorija:Peru| ]] ivzqolabn2llxqse0cb5hflzf595jeo 0 20090 7569855 7489748 2026-08-04T21:21:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569855 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Gay_flag.svg|mini|Zastava duginih boja – široko prihvaćeni simbol LGBT zajednice i LGBT aktivista.]] '''Homoseksualnost''' (od [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] ''ὁμός ''što znači ''isto'', i [[Latinski jezik|latinskog]] ''sexus ''što znači ''spol''), [[romantika|romantična]] i [[seksualnost|spolna]] privlačnost prema istome spolu ili spolno ponašanje između pripadnika istog [[Spol i rod|spola]]. Kao [[Seksualna orijentacija|orijentacija]] homoseksualnost se odnosi na <nowiki>''</nowiki>trajni uzorak ili određenje iskustva seksualne, osjećajne ili romantične privlačnosti<nowiki>''</nowiki> primarno ili isključivo prema osobama istoga spola.<nowiki>''</nowiki> Također se odnosi na individualan osjećaj osobnog i društvenog identiteta baziranog na tim privlačnostima, ponašanju koje ih izražava i na pripadnosti zajednici drugih koji dijele iste.<nowiki>''</nowiki><ref name=":2">"[http://www.apa.org/helpcenter/sexual-orientation.aspx Sexual Orientation, Homosexuality, and Bisexuality]", ''[[American Psychological Association]] HelpCenter.org'', pristupljeno 30. ožujka 2010.</ref><ref name=":3">[http://www.courts.ca.gov/documents/Amer_Psychological_Assn_Amicus_Curiae_Brief.pdf "Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365(...) - APA California Amicus Brief — As Filed" ](PDF). p. 30. pristupljeno 21. prosinca 2010.</ref> Najpoznatiji izrazi za homoseksualne ljude su ''[[lezbijka]]'' kod žena i ''[[gay]]'' kod muškaraca iako se ''gay'' općenito koristi i za muškarce i za žene. Zajedno s [[Biseksualnost|biseksualnošću]] i [[Heteroseksualnost|heteroseksualnošću]], homoseksualnost je jedna od tri glavne kategorije seksualne orijentacije u tzv. [[Heterosekualan-homosekualan kontinuum|heteroseksualnom-homoseksualnom kontinuumu]] – teorijskom konceptu kojega je razvio kontroverzni<ref>[http://www.businessinsider.com/why-alfred-kinsey-was-controversial-2013-10#ixzz3AIKssdSt Why Kinsey's Research Remains Even More Controversial Than The 'Masters Of Sex'] pristupljeno 13.08.2014.</ref><ref>[http://www.scribd.com/doc/99515814/Kinsey-Sex-and-Fraud [http://www.scribd.com/doc/99515814/Kinsey-Sex-and-Fraud "Kinsey, Sex and Fraud", J. A. Reisman i dr., 1990.] <nowiki>''</nowiki> pristupljeno 13.08.2014.</ref> [[Alfred Kinsey]], gdje se tzv. [[Kinseyjeva ljestvica|Kinseyjevom ljestvicom]] mjere seksualne sklonosti. Danas mnogi seksolozi smatraju Kinseyjevu skalu relevantnom, ali ističu kako je ona vrlo često nedovoljno opsežna da bi se jasno odredio seksualni identitet na koji utječu brojni faktori. Navode kako je seksualna orijentacija samo jedan od njih, a uz nju su ostala 2 glavna faktora biološki spol i rodni identitet.<ref>"[http://www.plannedparenthood.org/health-topics/sexual-orientation-gender-4329.htm Sexual Orientation & Gender] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140214010943/http://www.plannedparenthood.org/health-topics/sexual-orientation-gender-4329.htm |date=14. veljače 2014. }}". Planned Parenthood. pristupljeno 6. rujna 2012.</ref> Dok neki smatraju homoseksualnu aktivnost neprirodnom,<ref>Robinson, B. A. (2010). "[http://www.religioustolerance.org/hom_fixe.htm Divergent beliefs about the nature of homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190510051718/http://www.religioustolerance.org/hom_fixe.htm |date=10. svibnja 2019. }}". Religious Tolerance.org. pristupljeno 12. rujna 2011.</ref><ref>Schlessinger, Laura (2010). "[http://www.religioustolerance.org/hom_0078.htm Dr. Laura Schlessinger and homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190129135629/http://www.religioustolerance.org/hom_0078.htm |date=29. siječnja 2019. }}". Religious Tolerance.org. pristupljeno 19. rujna 2012.</ref> u značajnom broju istraživanja ukazuje se da je homoseksualnost primjer normalne i prirodne varijacije u ljudskoj seksualnosti, jer sama po sebi ne predstavlja i nije izvor negativnih psiholoških efekata.<ref>[http://new.paho.org/hq/index.php?option=com_content&task=view&id=6803&Itemid=1926 ""Therapies" to change sexual orientation lack medical justification and threaten health"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120523040848/http://new.paho.org/hq/index.php?option=com_content&task=view&id=6803&Itemid=1926 |date=23. svibnja 2012. }}. Pan American Health Organization. pristupljeno 26. svibnja 2012. arhivirano ovdje [1].</ref><ref name=":11">"[https://web.archive.org/web/20130808032050/http://www.apa.org/helpcenter/sexual-orientation.aspx Sexual orientation, homosexuality and bisexuality]".American Psychological Association. Arhivirano 8. kolovoza 2013. pristupljeno 10. kolovoza 2013.</ref> Ne postoji konsenzus među znanstvenicima o pitanju zašto osoba razvija određenu seksualnu orijentaciju, no mnogi stručnjaci favoriziraju teorije bazirane na biologiji<ref name=":4">Frankowski BL; American Academy of Pediatrics Committee on Adolescence (lipanj 2004). "[http://pediatrics.aappublications.org/content/113/6/1827.long Sexual orientation and adolescents]". ''Pediatrics'' '''113''' (6): 1827–32. doi:[[doi:10.1542/peds.113.6.1827|10.1542/peds.113.6.1827]]. PMID 15173519.</ref> koje ukazuju na [[Genetika|genetičke]] i [[Epigenetika|epigenetičke]] faktore, rano okruženje u [[Maternica|maternici]] ili kombinaciju istih.<ref name=":0">"[http://www.rcpsych.ac.uk/workinpsychiatry/specialinterestgroups/gaylesbian/submissiontothecofe.aspx Submission to the Church of England’s Listening Exercise on Human Sexuality]". The Royal College of Psychiatrists. pristupljeno 13. lipnja 2013.</ref> Opširna studija provedena na većoj populaciji jednojajčanih blizanaca u Švedskoj je pronašla u 807 promatrana para muških blizanaca životne dobi od 20 do 47 godina, 71 par muških blizanaca kod kojih je barem jedan od članova do tada barem jednom stupio u homoseksualne odnose u nekom trenutku svojega života; od toga kod 7 muških parova jednojajčanih blizanaca su oba blizanca stupila u homoseksualne odnose. Od promatranih 1.513 parova jednojajčanih ženskih blizanaca, utvrđeno je 214 parova kod kojih je barem jedna blizankinja stupila u istospolne odnose; od toga kod 22 parova ženskih blizanaca su obje blizankinje barem jednom stupile u istospolne odnose. Autori studije na temelju takvih podataka procjenjuju da je u promatranoj populaciji [[nasljednost]] utjecala na razvoj istospolnih sklonosti s 39% kod muškaraca, te s 18-19 posto kod žena; u preostalom dijelu, procjenjuju autori, na razvoj istospolnih sklonosti bi utjecao okoliš u kojem su promatrani blizanci odrastali i živjeli.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Genetic and environmental effects on same-sex sexual behavior: a population study of twins in Sweden. |url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/sex/samesex%202010.pdf |date=Veljača 2010. |journal=Arch Sex Behav. 2010 Feb;39(1):75-80. doi: 10.1007/s10508-008-9386-1. Epub 2008 Jun 7. |accessdate=2018-12-28}}</ref> Na drugoj strani, autori studije na populaciji koja je uključila ukupno 3.139 parova jednojajčanih blizanaca, te kontrolnu grupu od više desetaka tisuća drugih stanovnika države New York, ustanovili su da 8,7% opće populacije pozitivno odgovara na pitanje "jeste li ikad u životu osjetili romatničnu privlačnost prema osobi istog spola" (3,1% iskazuje da se i upustilo u istospolnu romantičnu vezu, a 1,5% da se upustilo u neku vrstu tjelesnog istospolnog čina), dok je vjerojatnost da se takav odgovor utvrdi kod oba jednojajčana blizanca (ukupno je utvrđeno 289 parova jednojajčanih blizanaca kod kojih je barem jedan blizanac iskazao o istospolnim porivima) 6,7%; prema zaključku autora studije, takvi rezultati opovrgavaju hipotezu da bi homoseksualne sklonosti mogle biti urođene: „Ako postoji genetska komponenta kod istospolne privlačnosti, ona je neznatna u odnosu na druge faktore.“.<ref>[http://www.soc.duke.edu/~jmoody77/205a/ecp/bearman_bruckner_ajs.pdf] Bearman, Peter S. i Brückner, Hannah: ”Opposite-sex twins and adolsescent same-sex attraction”, The American Journal of Sociology, ožujak 2002. str. 1197-1198</ref> Nema pouzdanih znanstvenih dokaza koji bi upućivali da odgoj roditelja ili iskustva u ranom djetinjstvu igraju ulogu u definiranju seksualne orijentacije,<ref name=":0" /> a u literaturi se iznose ocjene zajednički ili srodni okoliš ne igraju nikakvu ulogu kod muškaraca i malu ulogu kod žena.<ref>Långström, N.; Rahman, Q.; Carlström, E.; Lichtenstein, P. (2008). "Genetic and Environmental Effects on Same-sex Sexual Behavior: A Population Study of Twins in Sweden". ''Archives of Sexual Behavior'' '''39''' (1): 75–80. doi:[[doi:10.1007/s10508-008-9386-1|10.1007/s10508-008-9386-1]]. PMID [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18536986 18536986]. </ref> [[Psihijatrija|Psihijatri]] i [[Psihologija|psiholozi]] koji su pobornici tzv. [[reparativna terapija|reparativne terapije]] koja je sagrađena na djelima začetnika [[Psihoterapija|psihoterapije]] [[Sigmund Freud|Freuda]], [[Carl Gustav Jung|Junga]], [[Alfred Adler|Adlera]] i [[Viktor Frankl|Frankla]], smatraju da je homoseksualnost izraz preusmjeravanja neadekvatno realizirane čežnje za istospolnim prijateljstvom s vršnjacima i za dubokim odnosom sa starijim pripadnicima istog [[Spol i rod|spola]] (roditeljima, učiteljima) u mladosti;<ref>Frankowski BL; American Academy of Pediatrics Committee on Adolescence (lipanj 2004). "[http://books.google.hr/books?id=38HsJed6_T8C&pg=PR1&lpg=PR1&dq=narth+manual+unwanted&source=bl&ots=2yyUDjTOxq&sig=HNLxuXpfh_kS6x_-Q_prEZ7j4qA&hl=en&sa=X&ei=6cXTU_PvJMuM4gT5_YCQBQ&ved=0CB0Q6AEwAA#v=onepage&q=narth&f=false Julie Harren Hamilton, Ph.D., Philip J. Henry, PhD i dr., "Handbook of Therapy for Unwanted Homosexual Attractions: A Guide to Treatment"], 2009., str. 55 - 67</ref> njihova stajališta su suočena s ogorčenim reakcijama iz redova LGBT aktivista i uglavnom se ne smatraju više ""politički korektnima", u zapadnim zemljama. Većina se ljudi istospolne seksualnosti izjašnjava da su vrlo malo ili nimalo bili ili jesu u mogućnosti odabrati svoju seksualnu orijentaciju.<ref name=":11" /> Većina pripadnika znanstvene zajednice tvrdi kako nema dovoljno dokaza koji bi opravdali upotrebu [[Psihologija|psiholoških]] intervencija sa svrhom promjene seksualne orijentacije.<ref>American Psychological Association: [http://www.apa.org/about/governance/council/policy/sexual-orientation.aspx Resolution on Appropriate Affirmative Responses to Sexual Orientation Distress and Change Efforts]</ref> Kada se radi o brojnosti i učestalosti, postoje različita gledišta o kriterijima utvrđivanja broja ljudi koji se deklariraju kao gay ili lezbijka tj. onih koji su primarno homoseksualni u svom spolnom i romantičnom životu za razliku od onih osoba koje su neko vrijeme ili naizmjence imale istospolno seksualno ili romantično iskustvo. Broj osoba koji se javno deklariraju kao homoseksualne ovisi o prihvaćenosti i riziku od [[Stigmatizacija|stigmatizacije]] u društvu. Sigurno da broj osoba, koje se javno izjašnjavaju kao homoseksualne, ovisi o pravnom sustavu, odnosno jesu li homoseksualni odnosi kažnjivi zakonom;<ref name=":6">LeVay, Simon (1996). ''Queer Science: [http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/books/chap1/queerscience.htm The Use and Abuse of Research into Homosexuality].'' Cambridge: The MIT Press {{ISBN|0-262-12199-9}}</ref> uz to postoje osobe koje ne žele svoju egzistenciju obilježavati deklariranjem, bilo iz osobnih razloga ili pak zbog toga što u nju nisu posve sigurne ([[seksualna fluidnost]]).<ref>[http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf "Was it a phase? Young women's relinquishment of lesbian/bisexual identities over a 5-year period."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610021748/http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf |date=10. lipnja 2010. }} Diamond, Lisa M., Journal of Personality and Social Psychology, Vol 84(2), Feb 2003, 352-364.]</ref> Politički uvjeti su tek u najnovije vrijeme, i to samo u nekim zemljama, takvi da je postalo moguće formirati statističke obrasce koji su omogućili upisivanje homoseksualnih sklonosti kao identitetskih određenja. Osim kod anatomski modernog čovjeka (lat. ''Homo sapiens sapiens'') homoseksualno je ponašanje također zabilježeno i promatrano kod [[Homoseksualno ponašanje kod životinja|mnogih drugih životinjskih vrsta]].<ref>[http://www.sciencedaily.com/releases/2009/06/090616122106.htm Science Daily: Same-Sex Behavior Seen In Nearly All Animals]</ref><ref>''[http://www.news-medical.net/news/2006/10/23/20718.aspx 1,500 animal species practice homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110210172226/http://www.news-medical.net/news/2006/10/23/20718.aspx|date=10. veljače 2011.}}''[[1,500 animal species practice homosexuality. The Medical News, 23. listopada 2006|. ''The Medical News'', 23. listopada 2006.]]</ref><ref>Sommer, Volker & Paul L. Vasey (2006), Homosexual Behaviour in Animals, An Evolutionary Perspective.Cambridge University Press, Cambridge. [[{{ISBN|0-521-86446-1}}]]</ref><ref>Harrold, Max (16. veljače 1999). [http://www.thefreelibrary.com/Biological+Exuberance:+Animal+Homosexuality+and+Natural+Diversity.-a053877996 "Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity"]. The Advocate, reprinted in Highbeam Encyclopedia. pristupljeno 10. rujna 2007.</ref> Od kraja 19. stoljeća odvija se globalni pokret s rezultatom povećanja zakonskih prava homoseksualnih osoba uključujući pravo na [[brak]] i [[Istospolni brak|građansko partnerstvo]], zaposlenje, vojnu službu, jednakopravan pristup zdravstvenoj njezi pa i pravo na posvajanje i roditeljstvo u nekim državama. Brojne su zemlje donijele zakonske odredbe s ciljem zaštite gay manjina od maltretiranja (engl. bullying). == Etimologija == [[Datoteka:Hyakinthos.jpg|mini|''[[Zefir]] ''i'' [[Hijacint]], 480 pr.n.e.'']] [[Riječ]] ''homoseksualan ''je spoj grčkog i latinskog gdje prvi dio potječe od grčkog ὁμός homos, 'isto' (nije povezano s latinskim homo, 'čovjek', kao u [[Homo sapiens]]) te se odnosi na seksualne aktivnosti i privlačnost među pripadnicima istog spola.<ref>Room, Adrian (1986). ''A Dictionary of True Etymologies''. p. 84. {{ISBN|978-0710203403}}</ref><ref>Statt, David A. (2004). ''A Student's Dictionary of Psychology''. Psychology Press. p. 93. {{ISBN|978-1841693422}}</ref> Prvo je pojavljivanje te riječi u tiskanom obliku zabilježeno u njemačkom [[pamflet]]u iz 1869. austrijskog autora Karl-Marie Kertbenyija koji ga je tada objavio anonimno.<ref>"[http://www.glbtq.com/social-sciences/kertbeny_km.html Karl-Maria Kertbeny: The Coinage and Dissemination of the Term] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626100855/http://www.glbtq.com/social-sciences/kertbeny_km.html |date=26. lipnja 2015. }}", ''glbtq.com'', pristupljeno 12. lipnja 2012.</ref> U njemu se bunio protiv pruskog anti-sodomskog zakona.<ref>Feray Jean-Claude, Herzer Manfred (1990). "Homosexual Studies and Politics in the 19th Century: Karl Maria Kertbeny". ''Journal of Homosexuality'' '''19''': 1.</ref> Godine 1886. je [[Richard von Krafft-Ebing]] upotrijebio izraze ''homoseksualnost ''(njem. Homosexualität) i ''heteroseksualnost ''(njem. Heterosexualität)'' ''u svojoj knjizi ''[[Psychopathia Sexualis]]. ''Njegova je knjiga bila toliko popularna i kod laika i kod liječnika da su izrazi <nowiki>''</nowiki>heteroseksualnost<nowiki>'' i ''</nowiki>homoseksualnost<nowiki>''</nowiki> postali najšire prihvaćeni izrazi za varijacije [[seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]].<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/krafft_ebing_r.html Krafft-Ebing, Richard von (1840-1902)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120409220543/http://www.glbtq.com/social-sciences/krafft_ebing_r.html |date=9. travnja 2012. }}. ''glbtq.com''</ref><ref>"[http://www.kino.com/psychopathia/history.html Psychopathia Sexualis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071004223140/http://www.kino.com/psychopathia/history.html |date=4. listopada 2007. }}", ''Kino.com'', pristupljeno 7. rujna 2007.</ref> === LGBTIQ=== {{glavni|LGBT}} Danas se za seksualne manjine koristi skraćenica '''[[LGBTIQ]]''' koja je složena od sljedećih riječi: [[lezbijka|'''L'''ezbijke]], [[gej|'''G'''ejevi,]] [[biseksualnost|'''B'''iseksualne]], [[transrodnost|'''T'''ransrodne]], [[interseksualnost|'''I'''nterseksualne]] i [[queer|'''Q'''ueer osobe]]. Homoseksualne osobe oba [[spol i rod|spola/roda]] u popularnoj se kulturi zovu "[[gej]]", što je njihov seksualni identitet, i ona je nastala prihvaćenjem [[Engleski jezik|engleske]] riječi ''[[gay]]''. Engleska riječ "gay" znači biti "sretan", "veseo" te je kao takva često bila korištena u poeziji i [[književnost]]i, no nakon [[1950-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] uzima se kao identitet homoseksualnih osoba, no ipak najčešće muškaraca. Žene homoseksualne orijentacije su u većini prihvatile termin "[[lezbijka]]". Postoji mnogo različitih termina koje se odnose [[LGBTIQ]] osobe. Neke od njih su prvenstveno namijenjene da bi uvrijedile ili diskriminirale, no ponekad LGBTIQ osobe koriste iste termine za samoidentifikaciju. ''[[Queer teorija]]'' tu pojavu, često i kao politički čin, naziva [[obrnuti diskurs|obrnutim diskursom]]. == Seksualnost i identitet == [[Datoteka:Kinsey Scale hr.svg|lijevo|mini|250x250px]] === Kinseyjeva skala === [[Kinseyjeva ljestvica|Kinseyeva skala]] (također zvana eng.  Heterosexual-Homosexual Rating Scale<ref>[http://www.kinseyinstitute.org/research/ak-hhscale.html "Kinsey's Heterosexual-Homosexual Rating Scale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160510163753/http://www.kinseyinstitute.org/research/ak-hhscale.html |date=10. svibnja 2016. }}". The Kinsey Institute. pristupljeno 8. rujna 2011.</ref>) pokušava opisati seksualnu povijest osobe ili epizode seksualne aktivnosti u određenom vremenu. Skala počinje s 0 što se odnosi na isključivo heteroseksualno ponašanje i završava sa 6 što označava isključivo homoseksualno ponašanje. Kinsey je u svojim djelima tzv. Kinseyjevim izvještajima koristio i oznaku <nowiki>''X''</nowiki> za [[aseksualnost]].<ref>(Male volume, Table 141; Female volume, page 472)</ref><ref>Mary Zeiss Stange, Carol K. Oyster, Jane E. Sloan (2011). ''[http://books.google.com/books?id=bOkPjFQoBj8C&pg=PA158&dq=Kinsey+and+asexuality+Encyclopedia+of+Women+in+Today%27s+World&hl=en&sa=X&ei=Ae_sTuuxKYfg2QWJ4bGlDw&sqi=2&ved=0CDAQ6AEwAA#v=onepage&q&f=falsee Encyclopedia of Women in Today's World]''. Sage Pubns. p. 2016. {{ISBN|1-4129-7685-5}}. pristupljeno 17. prosinca 2011.</ref> === Orijentacija i ponašanje === Američko psihološko društvo i Američko psihijatrijsko društvo (eng.  American Psychological Association i American Psychiatric Association) komentiraju seksualnu orijentaciju na sljedeći način: <nowiki>''</nowiki>Seksualna orijentacija se često definira kao karakteristika individue kao što je to i biološki [[Spol i rod|spol]], rodni identitet ili dob. Ta je perspektiva nepotpuna jer seksualna orijentacija nužno uključuje veze s drugim individuama. Seksualni čini i romantička privlačnost su kategorizirani kao homoseksualni ili heteroseksualni s obzirom na biološki spol individua međusobno uključenih u njih. Doista, individue izražavaju svoju homoseksualnost, heteroseksualnost ili biseksualnost interakcijom ili željom za interakcijom s drugim osobama. Te interakcije uključuju i jednostavne radnje kao što su držanje za ruke ili ljubljenje. Shodno tome, seksualna je orijentacija povezana i s osobnim vezama koje ljudska bića ostvaruju s drugim ljudima kako bi zadovoljili svoje potrebe za ljubavlju, povezivanjem i intimnošću. U kontekstu seksualnog ponašanja te veze obuhvaćaju neseksualne fizičke aktivnosti, zajedničke ciljeve i vrijednosti, međusobnu podršku i predanost.<nowiki>''</nowiki><ref>"[http://www.courts.ca.gov/documents/Amer_Psychological_Assn_Amicus_Curiae_Brief.pdf Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365(...) – APA California Amicus Brief — As Filed]" (PDF). p. 30. pristupljeno 21. prosinca 2010.</ref> Homoseksualna orijentacija i homoseksualno ponašanje nisu isto gdje ponašanje ne mora nužno uključivati istospolnu orijentaciju. Neki stručnjaci tumače da je seksualna orijentacija urođena, a seksualno ponašanje promjenjivo.<ref>[http://www.queerzagreb.org/wp-content/uploads/2012/11/cv-final.pdf "Edukacijski program ZAJEDNO protiv homofobije i nasilja u školama"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924083724/http://www.queerzagreb.org/wp-content/uploads/2012/11/cv-final.pdf |date=24. rujna 2015. }} Bijelić, N i Hodžić, A. u izdanju udruge Queer Zagreb, 2012, str. 31</ref> Do homoseksualnog ponašanja kod heteroseksualnih osoba može doći u [[adolescencija|adolescenciji]] (fazi istraživanja svoje seksualnosti), u dugotrajnoj izloženosti osobama istog spola (bez suprotnog) npr. u vojsci, [[crkva|crkvi]], [[zatvor]]u, itd. === Izlaženje iz ormara === [[Datoteka:Johanna Sigurdardottir, statsminister Island. Nordiska radets session 2011 i Kopenhamn.jpg|mini|250x250px]] Izlaženje iz ormara (eng. coming out ili žargon <nowiki>''outanje''</nowiki>) je fraza koja se odnosi na razotkrivanje vlastite seksualne orijentacije ili rodnog identiteta te je opisano i doživljeno kao psihološki proces ili čak psihološko putovanje.<ref>"[http://utahpridecenter.org/index.php?option=com_content&task=view&id=25&Itemid=44 Coming Out: A Journey] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924194203/http://www.utahpridecenter.org/index.php?option=com_content&task=view&id=25&Itemid=44 |date=24. rujna 2015. }}". Utahpridecenter.org. pristupljeno 22. srpnja 2012.</ref> Općenito, izlaženje iz ormara opisuje se kroz 3 faze. Prva je faza da pojedinac upozna samog sebe i svoju seksualnost, a ta spoznaja proizlazi iz svjesne otvorenosti prema istospolnim vezama.<ref>In a joint statement with other major American medical organizations, the APA says that "different people realize at different points in their lives that they are heterosexual, gay, lesbian, or bisexual". "[https://web.archive.org/web/20070807205013/http://www.apa.org/pi/lgbc/publications/justthefacts.html Just the Facts About Sexual Orientation & Youth: A Primer for Principals, Educators and School Personnel]". American Academy of Pediatrics, American Counseling Association, American Association of School Administrators, American Federation of Teachers, American Psychological Association, American School Health Association, The Interfaith Alliance, National Association of School Psychologists, National Association of Social Workers, National Education Association. 1999. Arhivirano 7. kolovoza 2007. pristupljeno 28. kolovoza 2007.</ref> To se često opisuje kao unutarnje razotkrivanje, a druga se faza odnosi na odluku pojedinca da svoju seksualnost obznani drugima npr. roditeljima, prijateljima i kolegama. Treća se faza odnosi na življenje otvoreno kao [[LGBT]] osoba.<ref>"[https://web.archive.org/web/20071102101657/http://dev.hrc.org/issues/3333.htm The Coming Out Continuum]", ''Human Rights Campaign'', arhivirano 2. studenog 2007., pristupljeno 4. svibnja 2007.</ref> To se obično događa u srednjoškolskom ili fakultetskom razdoblju, a čest je slučaj da osoba razotkrije svoju seksualnost određenim pripadnicima društva, ali ne i vlastitoj obitelji – najčešće iz straha od neprihvaćanja. Prema istraživanju objavljenom u časopisu ''Journal of Sex Research'' razvoj lezbijskog, gay ili biseksualnog (LGB) identiteta složen je i vrlo često težak proces. Za razliku od drugih manjinskih grupa, kao što su etničke i rasne manjine, većina LGB osoba nije odgojeno u zajednici koja bi se sastojala od osoba od kakvih su učili o vlastitom identitetu i koje bi poticale te podržavale taj identitet. U većini slučajeva LGB osobe su odrasle u društvenom okruženju koje je ili ignorantno ili otvoreno neprijateljsko prema homoseksualnosti.<ref>Rosario, M., Schrimshaw, E., Hunter, J., & Braun, L. (veljača 2006). Sexual identity development among lesbian, gay, and bisexual youths: Consistency and change over time. ''Journal of Sex Research'', 43(1), 46–58. pristupljeno 4. travnja 2009., from PsycINFO database.</ref> Istaknuti političari, zvijezde, vojne osobe i članovi [[kler]]a su razotkriveni u javnosti – tuđom zlobom ili pak motivirani vlastitim političkim i moralnim stavovima. Mnogi se protive takvoj praksi kada se radi o javnim osobama<ref>Maggio, Rosalie (1991), ''The Dictionary of Bias-Free Usage: A Guide to Nondiscriminatory Language'', Oryx Press, p. 208, {{ISBN|0-89774-653-8}}</ref> dok neki potiču razotkrivanje javnih osoba koje koriste svoje pozicije i utjecaj kako bi naštetili drugim gay osobama.<ref>Tatchell, Peter (23. travnja 2007.), "[http://www.newstatesman.com/life-and-society/2007/04/human-rights-gay-outing-outed Outing hypocrites is justified]", ''The New Statesman'', pristupljeno 4. svibnja 2007.</ref>  === Rodni identitet === Početkom dvadesetog stoljeća oni koji su pisali o homoseksualnoj orijentaciji obično su smatrali da je ona intrinzično povezana sa spolom osobe npr. mislilo se da će osoba ženske građe, koju privlače druge osobe ženske građe, imati muževne atribute i obrnuto.<ref>Minton, H. L. (1986). ''Femininity in men and masculinity in women: American psychiatry and psychology portray homosexuality in the 1930s'', Journal of Homosexuality, 13(1), 1–21.<br> <nowiki>*</nowiki>Terry, J. (1999). ''An American obsession: Science, medicine, and homosexuality in modern society.''Chicago: University of Chicago Press</ref> No, to je viđenje seksualne orijentacije kao seksualne inverzije dovedeno u pitanje pa u drugoj polovici dvadesetog stoljeća dolazi do značajnog porasta broja zagovaratelja rodnog identiteta kao fenomena koji je odvojen od seksualne orijentacije. [[Transrodnost|Transrodne]] i [[Cisrodnost|cisrodne]] osobe mogu privlačiti muškarci, žene ili oboje. Vrlo je česta zabuna i stereotip da se sve osobe koje traže medicinske zahvate kako bi stekle tjelesne osobine željenog spola, osjećaju seksualnu privlačnost prema pripadnicima onog spola kojega same žele napustiti. Istraživači su puno puta zanemarivali da su transseksualne osobe sklone davanju "poželjnih" odgovora kako si ne bi stvorile probleme oko prava na propisivanje [[Hormoni|hormonske terapije]].<ref>[http://findarticles.com/p/articles/mi_m1568/is_7_31/ai_57815505/pg_7 From Donald to Deirdre - Donald N. McCloskey sex change to Deirdre N. McCloskey]</ref> Heteroseksualna, homoseksualna ili biseksualna osoba može biti muževna, ženstvena (feminizirana) ili [[androgenost|androgena]], a mnogi članovi i podržavatelji lezbijskih i gay zajednica sada karakteriziranje <nowiki>''</nowiki>rodno-potvrdan heteroseksualac<nowiki>'' ili ''</nowiki>rodno-nepotvrdan homoseksualac<nowiki>''</nowiki> vide kao negativan stereotip. Prema nekim podacima u oko pola slučajeva transrodne osobe imaju jasno izraženu seksualnu sklonost prema osobama baš onog spola čijim pripadnicima žele postati: mnogi muškarci koji nastoje prijeći u ženski rod, žele nakon toga nastaviti održavati seksualne odnose sa ženama te se deklarirati kao lezbijke.<ref>[http://www.firstthings.com/article/2004/11/surgical-sex "Surgical Sex", Paul McHugh, 2004]</ref> Unatoč tome, istraživanja J. Michaela Baileya i K. J. Zuckera su pokazala kako većina gay muškaraca i lezbijka priznaje kako su tijekom djetinjstva bili rodno-nepotvrdni što bi značilo da gay muškarci smatraju kako su u djetinjstvu bili feminizirani.<ref>Bailey, J.M., Zucker, K.J. (1995), ''Childhood sex-typed behavior and sexual orientation: a conceptual analysis and quantitative review.'' Developmental Psychology 31(1):43</ref>    === Homoseksualnost u mladih === Stručne smjernice Američkog psihološkog društva upućuju da mladi mogu oklijevati u odabiru jednog od seksualnog identiteta s obzirom na seksualnu orijentaciju te da on može biti [[seksualna fluidnost|fluidan]] tijekom [[Adolescencija|adolescencije]]. U terapeutskom pomaganju se uzima u obzir da su mladi s LGBT sklonostima često izloženi zlostavljanju u školi. Ohrabruje se tarapeute da surađuju s roditeljima i školskim vlastima.<ref>[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/guidelines.aspx ''Practice Guidelines for LGB Clients'', poglavlje "''Application''"], pristupljeno 11. travnja 2015. (Engleski)</ref> U članku R. C. Savin-Williamsa i K. Joynera objavljenom 2013. god. u znanstvenom časopisu ''Archives of Sexual Behavior '' autori upozoravaju druge istraživače homoseksualnosti na značajnu promjenjivost izjašnjavanja mladih ispitanika o njihovim seksualnim sklonostima nakon dužeg vremenskog razdoblja. Tako se prema podacima američke nacionalne longitudinalne studije zdravlja adolescenata i odraslih ''Add Health'' (studija koja već više od 20 godina prati oko 20 tisuća osoba koje su bile u adolescenciji 1994. godine, i koje su u 'valovima' ispituju svakih par godina; zadnji provedeni '4. val' intervjuiranja je proveden 2008. godine<ref>[http://www.cpc.unc.edu/projects/addhealth/design "Add Health: Study Design"], pristupljeno 13. travnja 2015.</ref>) 70% ispitanika koji su se kao 1994. god. kao osobe srednjoškolske dobi (7 do 12 razred školovanja) bili izjasnili kao biseksualci ili homoseksualci, bilo 2008. godine u dobi mladih odraslih osoba izjasnilo kao "ekskluzivno heteroseksualni". Autori su ponudili 3 moguća obrazloženja: 1. neki mladi kao odrasli odluče skrivati svoju seksualnu orijentaciju, 2. neprecizno korištenje izraza ''seksualna orijentacija'' i ''romantične privlačnosti, ''3. davanje lažnih odgovora kod prvog vala prikupljanja podataka. Iznose kako se vjerojatno radi o posljednja 2 obrazloženja.<ref>[http://link.springer.com/article/10.1007%2Fs10508-013-0219-5#page-1 "The Dubious Assessment of Gay, Lesbian, and Bisexual Adolescents of Add Health"], Ritch C. Savin-Williams, Kara Joyner "Archives of Sexual Behavior", April 2014, Vol. 43/3, str, 413-422</ref> R. C. Savin-Williamsa i K. Joyners nisu u tom članku raspravili može li se razlike ipak pripisati [[Seksualna fluidnost|seksualnoj fluidnosti]] kod adolescenata; što međutim kao odgovor sugeriraju Sabra L. Katz-Wise i Janet S. Hide u svojoj studiji iz 2014. god.<ref name="link.springer.com">{{Citiranje časopisa |title=Sexual fluidity and related attitudes and beliefs among young adults with a same-gender orientation |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s10508-014-0420-1 |journal=Archives of Sexual Behavior, 2015 |accessdate=2019-04-10}}</ref> U obiteljskoj psihoterapiji, uzima se u obzir činjenicu da proces identifikacije ostaje fluidan tijekom adolescencije, što uključuje i pitanje seksualnog identiteta: "Mladi mogu prihvatiti neku oznaku seksualnog identiteta i kasnije je napustiti. Takva su iskustva uobičajenija kod adolescenata ženskog spola, ali se događaju također i kod onih muškog spola. Prema podacima iz studije Lise L. Diamond... 60% žena u uzorku kojega je promatrala L. M. Diamond promijenilo je oznaku svojeg seksualnog identificiranja (tj. lezbijka, biseksualka, heteroseksualka), a 50% je napustilo lezbijski ili biseksualni identitet u nekoj točki svoje kasne adolescencije ili rane odrasle dobi."<ref>[https://books.google.hr/books?id=yov8Uw7IlbcC&printsec=frontcover&dq=Adolescent+in+Family+Therapy,+Second+Edition:+Harnessing+the+Power+of&hl=en&sa=X&ei=hbQrVYyeM4vbaqn8gLgI&ved=0CB0Q6wEwAA#v=onepage&q=Adolescent%20in%20Family%20Therapy%2C%20Second%20Edition%3A%20Harnessing%20the%20Power%20of&f=false "Adolescent in Family Therapy, Second Edition: Harnesing the Power of Relationships"], Joseph A. Micucci, Guilford Press 2009, str. 33, 64 </ref> === Promjene seksualne orijentacije (eng. ''sexual fluidity'') === Prema studiji Stevena E. Mocka i Richarda P. Eibacha iz 2011. godine provedenoj na 2.560 odraslih ispitanika<ref>[http://midus.wisc.edu/findings/pdfs/1153.pdf "Stability and Change in Sexual Orientation Identity Over a 10-YearPeriod in Adulthood"], "Archives of Sexual Behavior", 6/2012, Vol, 41 -3, str 641-648</ref> tijekom desetogodišnjeg razdoblja može se zaključiti da je kod nekih osoba seksualni identitet promjenjiv – u drugom krugu ispitivanja nakon 10 godina drugačiji seksualni identitet je prijavilo oko 2% ispitanika: heteroseksualna orijentacija se (kod populacije iz svih dijelova SAD-a obuhvaćene studijom) pokazuje najstabilnijom – promijenilo ju je 0,78% muškaraca i 1,36% žena; kod žena su lezbijski i biseksualni identitet jednako nestabilni – 63,6% lezbijki i 64,7% biseksualki se drugačije izjasnilo nakon 10 godina. Muški homoseksualci su ostali stabilniji u svojoj orijentaciji – promjena se evidentirala kod 9,52% osoba koje su na početku desetogodišnjeg razdoblja iskazale homoseksualnu orijentaciju dok je kod biseksualaca zabilježena promjena u 47% slučajeva. Studija objavljena 2000. godine u kojoj je ispitano 80 mlađih ženskih osoba (16-23 godina života) koje su se deklarirale kao lezbijke, biseksualke ili "nesigurne" pokazuje da je njih polovica u stanovitoj mjeri promijenilo svoju seksualnu orijentaciju u razdoblju od samo dvije godine.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10749081 "Sexual identity, attractions, and behavior among young sexual-minority women over a 2-year period"], Diamond L.M. Dev Psychol. 2000 Mar;36(2):241-50</ref> Sabra L. Katz-Wise i Janet S. Hide u studiji objavljenoj 2014. god. nalaze u kohorti od 188 adolescenta s istospolnim sklonostima u Sjedinjenim Američkim Državama, fluidnost u seksualnim privlačnostima kod 63% ženskih i 50% muških ispitanika; a kod 48% ženskih i 34% muških ispitanika fluidnost i u [[Seksualna orijentacija|seksualnoj orijentaciji]].<ref name="link.springer.com"/> Američko psihijatrijsko društvo piše: "Neki vjeruju da je seksualna orijentacija urođena i nepromjenjiva; međutim seksualna se orijentacija razvija tijekom životnog vijeka osobe. Pojedinci mogu postati svjesni u različitim trenucima svojih života da su heteroseksualci, gay, lezbijke ili biseksualci."<ref>[http://www.psychiatry.org/lgbt-sexual-orientation "LGBT-Sexual Orientation: What is Sexual Orientation?"], mrežne stranice Američke psihijatrijske asocijacije, posjećeno 02. ožujka 2015.</ref> Prema kanadskom Centru za mentalno zdravlje i ovisnost (Toronto), "kod nekih ljudi, seksualna orijentacija je stalna i nepromjeniva tijekom cijelog života. Kod drugih, seksualna orijentacija može biti fluidna i mijenjati se tijekom vremena. Postoji široki spektar seksualnih orijentacija. Jedan način da se gleda na seksualnu orijentaciju je fluidni kontinuum koji ide od isključivo istorodne privlačnosti do isključivo privlačnosti suprotnim rodom s mnogim točkama između njih. Važno je opaziti da se neće svatko s istom samodeklariranom seksualnom orijentacijom uklopiti na točno jednako mjesto na kontinuumu. Na primjer, jedna biseksualna osoba se može naći točno na sredini kontinuuma, ali druga biseksualna osoba se može naći dalje od sredine i bliže jednom ili drugom kraju kontinuuma."<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://knowledgex.camh.net/amhspecialists/Screening_Assessment/assessment/ARQ2/Pages/arq2_question_a2.aspx?intcid=search-results |title=CAMH (Centre for Addiction and Mental Health) Knowledge Exchange |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402101620/http://knowledgex.camh.net/amhspecialists/Screening_Assessment/assessment/ARQ2/Pages/arq2_question_a2.aspx?intcid=search-results |archive-date=2. travnja 2015. |access-date=2. ožujka 2015.}}</ref> Istraživanje L. Diamond iz 2008. god., gdje je praćeno 79 mladih ne-heteroseksualnih žena tijekom 10- godišnjeg razdoblja, pokazuje značajnu fluidnost u biseksualnim, nedeklariranim i lezbijskim privlačnostima, ponašanjima i identitetima: dvije trećine sudionika promijenilo je seksualnu orijentaciju. Većinom se opaža promjena iz isključivo istospolne u biseksualnu orijentaciju. Autorica zaključuje da "ovakvi nalazi pokazuju da je razlika između lezbijstva i biseksualnosti prije pitanje mjere, nego pitanje vrste".<ref>[http://www.glhv.org.au/files/Female_bisexuality_results_from_a_10-year_study_0.pdf Diamond, Lisa M. (siječnja 2008). ''Female bisexuality from adolescence to adulthood: Results from a 10-year longitudinal study.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140301221742/http://www.glhv.org.au/files/Female_bisexuality_results_from_a_10-year_study_0.pdf|date=1. ožujka 2014.}} (PDF) '''44''' (1). Developmental Psychology. pp. 5–14. doi:10.1037/0012-1649.44.1.5.PMID 18194000.</ref><ref>"'''Bisexual women – new research findings'''". Women's Health News. 17. siječnja 2008.</ref> Istraživanje provedeno na "Northwestern University" 2004. pokazalo je kako su se žene (i lezbijke i heteroseksualke) seksualno uzbudile kada su gledale heteroseksualne, ali i lezbijske erotske filmove. Muške heteroseksualne osobe su se uzbudile gledajući samo one erotske filmove sa ženama, a gay muškarci samo gledajući filmove s drugim muškarcima. Autori su zaključili da je ženska seksualna želja manje strogo diktirana prema određenom spolu nego što je to slučaj kod muškaraca, te da je ženska seksualna želja otvorenija promjenama tijekom vremena.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15482445 "A sex difference in the specificity of sexual arousal"], Chivers ML1, Rieger G, Latty E, Bailey JM., Psychol Sci. 2004 Nov;15(11):736-44.</ref> Ellen Schecter piše 2009. godine: <nowiki>''</nowiki>Istina je da je Alfred Kinsey bio u pravu: ne samo da seksualnost postoji kao kontinuum, već se neki ljudi mogu i miču se kroz taj kontinuum tijekom života. Seksualnost može biti fluidna, varirati tijekom vremena i kroz različite situacije. Čini se da je seksualna orijentacija sačinjena od mnogo varijabli – ne samo od seksualnog ponašanja. [...] To ne znači da je izlaženje iz ormara kao gay ili lezbijka reverzibilno ili da je to samo faza, niti znači da je seksualna orijentacija izbor ili da ne-heteroseksualni ljudi mogu biti dovedeni do toga da prihvate heteroseksualnost. To jednostavno znači da, dok većina ljudi ima stabilnu seksualnu orijentaciju kongruentnu sa svojim seksualnim ponašanjem i privlačnostima, mnogi nemaju.<nowiki>''</nowiki><ref><nowiki>''</nowiki><nowiki/>''Sexual Fluidity: The New Sexuality Paradigm''<nowiki/><nowiki>''</nowiki> Ellen Schecter, PhD, pristupljeno 15.08.2014.</ref> === Istospolne veze === [[Datoteka:Homosexuality symbols (4 colors).svg|mini|upright=1.5|Simboli ženske i muške homoseksualnosti.]] Ljudi homoseksualne orijentacije mogu izraziti svoju seksualnost na brojne načine i pokazati je ili ne u svojem ponašanju. Mnogi imaju seksualne veze predominantno s ljudima njihovog rodnog identiteta, iako neki stupaju u vezu s onima suprotnog roda, biseksualne veze ili žive u celibatu. Istraživanje pokazuje da mnoge lezbijke i gay muškarci žele te uspijevaju u postizanju posvećene i trajne veze. Ankete također pokazuju da između 40% i 60% gay muškaraca te između 45% i 80% lezbijka su trenutačno uključeni u romantičnu vezu.<ref name=":1">"Resolution on Sexual Orientation and Marriage – Research Summary". American Psychological Association. pristupljeno 4. listopada 2012.</ref> Osim toga, pokazuju da su partneri u između 18% i 28% gay parova te između 8% i 21% lezbijskih parova u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u živjeli zajedno 10 ili više godina.<ref name=":1" /> 26. lipnja 2015. [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država]] proglasio je presudom u slučaju ''Obergefell v. Hodges'' zabrane istospolnih brakova neustavnim čime je gay parovima omogućio pravo na legalno sklapanje braka na teritoriju svih 50 saveznih država SAD-a. Presuda je donijeta preglasavanajem, pri čemu je 4 od ukupno 9 sudaca glasovalo protiv, uključujući i samog predsjednika Vrhovnog suda, konzervativca Johna Robertsa koji je u svojem mišljenju istaknuo kako zagovornici istospolnih brakova imaju pravo odluku suda slaviti kao novi način iskazivanja privrženosti partneru, ali da Ustav nije imao ništa s tim jer se njegove odredbe iz 19. stoljeća teško mogu tumačiti u korist homoseksualnih brakova.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.washingtonpost.com/politics/gay-marriage-and-other-major-rulings-at-the-supreme-court/2015/06/25/ef75a120-1b6d-11e5-bd7f-4611a60dd8e5_story.html Supreme Court rules gay couples nationwide have a right to marry]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 26. lipnja 2015.</ref><ref>[http://www.supremecourt.gov/opinions/14pdf/14-556_3204.pdf Prikaz slučaja Obergefel v. Hodges] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626145937/http://www.supremecourt.gov/opinions/14pdf/14-556_3204.pdf |date=26. lipnja 2015. }} (presuda, sažetak i izdvojena mišljenja) službene stranice Vrhovnog suda SAD, lipanj 2015., v. str. 28. presude, te str. 10, 16 i 29 izdvojenog mišljenja Predsjednika suda J. Robertsa</ref> 16. studenog u [[Irska|Irskoj]] je na snagu stupio [[Zakon]] o [[Istospolni brak|istospolnim brakovima]], šest mjeseci nakon povijesnog [[referendum]]a kojim je Irska postala prva zemlja svijeta koja je plebiscitom sa 62% glasova prihvatila istospolne brakove.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/svijet/1830511/sest-mjeseci-od-povijesnog-refereduma-u-irskoj-na-snagu-stupio-zakon-o-istospolnim-brakovima/ Šest mjeseci od povijesnog refereduma: u Irskoj na snagu stupio Zakon o istospolnim brakovima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151117020750/http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/svijet/1830511/sest-mjeseci-od-povijesnog-refereduma-u-irskoj-na-snagu-stupio-zakon-o-istospolnim-brakovima/ |date=17. studenoga 2015. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 16. studenog 2015.</ref> [[Europski sud za ljudska prava]] je u presudi Schalk i Kopf protiv Austrije od 24. lipnja 2010. god. presudio da homoseksualna partnerstva doista spadaju u kategoriju "obiteljskog života", ali da [[Europska konvencija o ljudskim pravima]] iz 1950. godine štiti jedino brak između jedne žene i jednog muškarca. Davanje statusa braka vezama osoba istog spola u nadležnosti je zakonodavaca država – članica Europske konvencije o ljudskim pravima.<ref>[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx#{&#x22;fulltext&#x22;:&#x5B;&#x22;schalk&#x22;&#x5D;,&#x22;itemid&#x22;:&#x5B;&#x22;001-118863&#x22;&#x5D;} Presuda ECHR u slučaju Schalk i Kopf protiv Austrije] od 24. lipnja 2015. (sažetak na hrvatskom jeziku, s linkom na cjeloviti tekst presude na engleskom)</ref> Istraživanja su pokazala kako su istospolni i heteroseksualni parovi ekvivalentni kada se radi o mjerenju zadovoljstva i predanosti u vezama, da su dob i rod relevantniji indikatori zadovoljstva od seksualne orijentacije i da ljudi, koji su heteroseksualni, i oni, koji su homoseksualni, dijele usporediva očekivanja i ideale o ljubavnim vezama.<ref>"[http://www.eurekalert.org/pub_releases/2008-01/apa-elo011708.php Relationship Satisfaction and Commitment] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150919044541/http://www.eurekalert.org/pub_releases/2008-01/apa-elo011708.php |date=19. rujna 2015. }}". Eurekalert.org. 22. siječnja 2008. pristupljeno 24. kolovoza 2010.</ref><ref>Duffy, S.M/; C.E. Rusbult (1985). "[http://www.labmeeting.com/paper/17688909/duffy-rusbult-1985-satisfaction-and-commitment-in-homosexual-and-heterosexual-relationships Satisfaction and commitment in homosexual and heterosexual relationships] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171019190212/http://www.labmeeting.com/paper/17688909/duffy-rusbult-1985-satisfaction-and-commitment-in-homosexual-and-heterosexual-relationships|date=19. listopada 2017.}}". ''Journal of Homosexuality'' '''12''' (2): 1–23.doi:10.1300/J082v12n02_01. PMID 3835198. pristupljeno 29. srpnja 2009.</ref><ref>Charlotte, Baccman; Per Folkesson, Torsten Norlander (1999). "[http://www.sbp-journal.com/index.php/sbp/article/view/976 Expectations of romantic relationships: A comparison between homosexual and heterosexual men with regard to Baxter's criteria]".''Social Behavior and Personality''. pristupljeno 4. listopada 2012.</ref> Popis stanovništva u Hrvatskoj proveden 2011. je pokazao da se tek 140 ljudi izjasnilo da živi u istospolnoj zajednici što čini 0,004% ukupnog stanovništva.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.crol.hr/portal/aktivizam-politika/politika/4861-popis-stanovnitva-samo-140-istospolnih-parova-u-rh.html Popis stanovništva: samo 70 istospolnih parova u RH?]<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 10.08.2014. </ref> [[Hrvatski sabor]] je 15. srpnja 2014. usvojio [[Zakon]] o životnom partnerstvu osoba istog spola čime su se istospolnim parovima omogućila sva prava koja uživaju bračni partneri osim prava na [[posvajanje djece]] (međutim taj zakon u čl. 40. – 49. uređuje ''roditeljsku'' i tzv. ''partnersku skrb'' nad tuđim biološkim djetetom). Istospolni parovi će sukladno zakonu sklapati životno partnerstvo pred matičarom/kom <nowiki>''</nowiki>čime će [[Republika Hrvatska]] i na simbolični način obje obiteljske zajednice,  brak i životno partnerstvo, tretirati jednako.<nowiki>''</nowiki><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/sabor-usvojio-zakon-o-zivotnom-partnerstvu-osoba-istog-spola-950588 Sabor usvojio Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola']' pristupljeno 10.08.2014. </ref> Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola (ZŽPOIS) uglavnom koristi pravna rješenja koja su posve paralelna s onima koje Obiteljski zakon (ZŽPOIS) koristi za brak, uz stanovite razlike kojima se uvažavaju osobitosti istospolnih veza. Primjerice se u čl. 6. ZŽPOIS propisuju načela međusobnih odnosa istospolnih partnera, te se posve slično odredbi čl. 31. OZ govori o ravnopravnosti partnera, međusobnom poštovanju dostojanstva i obvezi da se pomažu; međutim izostaju u ZŽPOIS odredbe da si parteri moraju biti vjerni i da su dužni uzdržavati drugog partnera -koje obveze sadrže odredbe OZ. Slično, u čl. 72. ZŽPOIS propisuje da partner najmodavca stana može s njim stanovati u stanu, te da prava i obveze jednog partnera iz ugovora o najmu stana prelaze u slučaju njegove smrti na drugog partnera, što je posve slično odredbama U Zagrebu je 5. rujna 2014. sklopljeno prvo životno partnerstvo između dva muškarca, a ceremoniji je prisustvovao i ministar [[Arsen Bauk]]. Dio medija je vijest prenio koristeći termin ''gay brak ''kao izraz negodovanja tome što je 1. prosinca 2013. [[Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj|referendumom]] izglasana ustavna definicija braka kao životna zajednica isključivo muškarca i žene.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-je-sklopljen-prvi-gay-brak-ministar-bauk-mladozenjama-darovao-kravate/769716.aspx U Zagrebu sklopljen prvi gay brak]<nowiki>''</nowiki> Index.hr, pristupljeno 5. rujna 2014.</ref><ref><nowiki>''</nowiki>[http://danas.net.hr/hrvatska/u-zagrebu-sklopljen-prvi-gay-brak U Zagrebu sklopljen prvi gay brak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140906121111/http://danas.net.hr/hrvatska/u-zagrebu-sklopljen-prvi-gay-brak |date=6. rujna 2014. }}<nowiki>''</nowiki> Danas.hr, pristupljeno 5. rujna 2014.</ref><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.jutarnji.hr/prvi-gay-brak-skplopljen-u-hrvatskoj-mladenci-su-sudbonosno-da-izrekli-u-zagrebu/1217996/ SKLOPLJEN PRVI GAY BRAK U HRVATSKOJ Mladenci su sudbonosno da izrekli u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140907032326/http://www.jutarnji.hr/prvi-gay-brak-skplopljen-u-hrvatskoj-mladenci-su-sudbonosno-da-izrekli-u-zagrebu/1217996/ |date=7. rujna 2014. }}<nowiki>''</nowiki> Jutarnji.hr, pristupljeno 6. rujna 2014.</ref> Nakon stupanja zakona na snagu u kolovozu 2014. u Hrvatskoj se 2015. godine bilježi 108 sklopljenih partnerstava, da bi 2016. godine bilo sklopljeno njih 66.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/lani-manje-istospolnih-brakova-povorke-ponosa-bez-provokacija/961235.aspx |title=U Hrvatskoj osjetno pao broj gay brakova |author=HINA |year=2017 |accessdate=2018-07-24}}</ref> === Roditeljstvo === Znanstvena istraživanja uglavnom skladno ukazuju da su homoseksualni roditelji jednako sposobni kao i heteroseksualni, te da su njihova djeca jednako psihološki zdrava i prilagođena kao i djeca koju su odgajali heteroseksualni roditelji.<ref>''"Marriage of Same-Sex Couples – 2006 Position Statement Canadian Psychological Association"'' (PDF). pristupljeno 2. rujna 2012. </ref><ref>"Elizabeth Short, Damien W. Riggs, Amaryll Perlesz, Rhonda Brown, Graeme Kane: Lesbian, Gay, Bisexual and Transgender (LGBT) Parented Families – A Literature Review prepared for The Australian Psychological Society" (PDF). pristupljeno 5. studenog 2010. </ref><ref>"Brief of the American Psychological Association, The California Psychological Association, The American Psychiatric Association, and the American Association for Marriage and Family Therapy as Amici Curiae in support of plaintiff-appellees" (PDF). pristupljeno 21. prosinca 2010. </ref> Prema nekim pregledima znanstvene literature nema dokaza za suprotno<ref>"Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365(...) – APA California Amicus Brief — As Filed" (PDF). p. 30. pristupljeno 21. prosinca 2010. </ref><ref>Pawelski JG, Perrin EC, Foy JM, et al. (srpanj 2006.). "The effects of marriage, civil union, and domestic partnership laws on the health and well-being of children". Pediatrics [[Spol i rod|118]] (1): 349–64.doi:10.1542/peds.2006-1279. PMID 16818585. </ref><ref>Herek GM (rujan 2006). "Legal recognition of same-sex relationships in the United States: a social science perspective". The American Psychologist 61(6): 607–21. doi:10.1037/0003-066X.61.6.607.PMID 16953748. </ref><ref>"How Does the Gender of Parents Matter". .interscience.wiley.com. pristupljeno 21. prosinca 2010. </ref><ref>"Brief presented to the Legislative House of Commons Committee on Bill C38 by the Canadian Psychological Association – 2. lipnja 2005." (PDF). pristupljeno 2. rujna 2012. </ref> te je i Američko psihijatrijsko društvo 2004. godine donijela rezoluciju kojom podupire odgoj djece u istospolnim partnerstvima.<ref>Paige, R. U. (2005.). Proceedings of the American Psychological Association, Incorporated, for the legislative year 2004. Minutes of the meeting of the Council of Representatives July 28 & 30, 2004, Honolulu, HI., pristupljeno 17. studenog 2014. </ref> Postoji i manji broj istraživanja koja ukazuju na manju kvalitetu života djece u istospolnim zajednicama.<ref name=":02">[http://www.thedailybeast.com/articles/2012/06/12/mark-regnerus-s-gay-parenting-study-starts-a-political-war.html Mark Regnerus’s Gay-Parenting Study Starts a Political War], David Sessions za "TheDailyBeast" 6. prosinca 2013., pristupljeno 18. studenog 2011. </ref> Loren D. Marks, kritiziran za anti-gay aktivizam,<ref name=":15">[http://www.thenewcivilrightsmovement.com/authors-of-disreputable-anti-gay-rights-studies-triggered-growing-numbers-of-critics-rapidly-widening-scandal/politics/2012/06/25/42133 Authors of Disreputable Anti-Gay Studies Triggered Growing Numbers of Critics, Rapidly Widening Scandal], Scott Rose za "The New Civil Rights Movement", 25. lipnja 2012., pristupljeno 18. studenog 2014. </ref> 2012. piše kako su dosadašnja istraživanja redom nepouzdana zbog malih i nehomogenih uzoraka na kojima su rađena, nepostojanja usporednih grupa djece, ograničenih i kontradiktornih podataka i drugih razloga. Stoga on zaključuje da navedene "''snažne tvrdnje, uključujući one koje su došle iz Američke psihijatrijske asocijacije, nisu empirički potvrđene''".<ref>Marks, L. (2012.).  Same-sex parenting and children’s outcomes:  A closer examination of the American Psychological Association’s Brief on Lesbian and Gay Parenting. Social Science Research, 41, 735-751. </ref> Marks je, inače, 2010. svjedočio u korist Prijedloga 8 (eng. ''[[:en:California Proposition 8 (2008)|Proposition 8]]''), tj. narodnog ustavnog referenduma na kojem je 2008. godine u Kaliforniji izglasana zabrana sklapanja istospolnih brakova. Međutim, obrana Prijedloga 8 odlučila je odbaciti njegovo svjedočenje u konačnom suđenju uz obrazloženje da Marks nije ni pročitao u cijelosti istraživanja koja je koristio kao argument za tvrdnju kako djeca najbolje prolaze s biološkim roditeljima dok su ta istraživanja uključivala i posvojitelje, te da je priznao kako nije uzimao u obzir nijedno istraživanje o gay roditeljima, kao i to da njegovi stavovi o istospolnim obiteljima potječu iz razdoblja prije nego što se bavio istraživanjima.<ref name=":16">[http://thinkprogress.org/lgbt/2013/11/18/2957551/michigan-regnerus-parenting/ Michigan Officials Will Defend Discrimination With Showcase Of Gay Parenting Pseudoscience], pristupljeno 21. studenog 2014. </ref><ref>[http://www.afer.org/press-releases/defendant-experts-undercut-prop-8/ Defendant Experts Undercut Prop. 8], pristupljeno 18. studenog 2014. <nowiki>''</nowiki>Marks admitted that he only read parts of the studies he relied upon in making his conclusion. It was then pointed out that those studies actually defined “biological” parents in a way that included adoptive parents — not just genetic parents. Marks then stated that the word “biological” should be deleted from the report he prepared for this case, and also admitted he considered no research on gay and lesbian parents, effectively revealing his research as fatally flawed.<nowiki>''</nowiki> </ref><ref>[http://www.thenewcivilrightsmovement.com/authors-of-disreputable-anti-gay-rights-studies-triggered-growing-numbers-of-critics-rapidly-widening-scandal/politics/2012/06/25/42133 Authors of Disreputable Anti-Gay Studies Triggered Growing Numbers of Critics, Rapidly Widening Scandal,] prisupljeno 18. studenog 2014. <nowiki>''</nowiki>In this context, it is of great note that Loren Marks, a Louisiana State University Associate Professor, earlier was disallowed from giving expert testimony in a Proposition 8-related case when, under questioning, he admitted he had cherry-picked information from studies he had not read, and that he knew nothing about same-sex couples.<nowiki>''</nowiki> </ref> Valja opaziti da su odvjetnici Države Kalifornije, s kojima je Loren Marks trebao surađivati, djelovali u ime guvernera Kalifornije [[Arnold Schwarzenegger|Arnolda Schwarzeneggera]], koji je za vrijeme suđenja izjavljivao da da bi bio sretan da federalni sud presudi protiv Države Kalifornije i proglasi neustavnost Prijedloga 8. Naposljetku su odvjetnici Države pred okružni federalni sud izveli samo dva stručna svjedoka, nasuprot 15 stručnih svjedoka koje su pred sud izveli zastupnici protivne strane; neki pravni stručnjaci su postupanje zastupnika Države Kalifornije ocijenili krajnje neadekvatnim. Okružni federalni sud je u konačnosti Prijedlog 8 proglasio neustavnim, a guverner je odlučio da neće uložiti žalbu protiv presude.<ref>[http://articles.latimes.com/2009/jun/18/local/me-gay-marriage18 "Schwarzenegger decides against defending Prop. 8 in federal court"], Maura Dolan za "Los Angeles Times", 18. lipanj 2014.</ref><ref>"California Judge Strikes Down Prop 8 Marriage Amendment", "Liberty Counsel", Press Release 4. kolovoza 2010.</ref><ref>"[https://web.archive.org/web/20110719090949/http://www.callawyer.com/story.cfm?eid=906575&evid=1 Challenging Prop. 8 - The Hidden Story: How Hollywood Activists Seized Control of the Fight for Gay Marriage]", Svetvilas, Chuleenan za "California Lawyer", siječanj 2010.</ref> L. D. Marksu se pridružuje sociolog Mark Ragnerus, koji ukazuje da praktički sve studije istospolnog roditeljstva koriste podatke prikupljene u (samo jednoj) Nacionalnoj (američkoj) longitudinalnoj studiji lezbijskih obitelji (engl. NLLFS<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.nllfs.org/ |title=National Lesbian Longitudinal Family Study |language=Engleski |publisher=NLLFS |accessdate=2017-09-01}}</ref>) koja se provodi od 1980.-ih godina na 78 djece koja su začeta doniranim sjemenom i odrastaju uz lezbijske roditelje u SAD-u – koja prema Ragnerusu nije dovoljno reprezentativna: čak 82 posto uključenih roditelja drži rukovoditeljske ili profesionalne pozicije, 67 posto ih je univerzitetski obrazovano a čak 94 posto su bijelci. Pri tome se stanje 78 obuhvaćene djece ne uspoređuje s djecom iz obitelji višeg socijalnog sloja, nego s prosjekom opće populacije.<ref>[http://www.nationalreview.com/article/333193/lesbian-mothers-children-mark-regnerus "Lesbian Mothers’ Children"], "National Review", Mark Regnerus, 19. studenog 2012. god.</ref> Iste godine Mark Regnerus objavljuje kontroverznu studiju koju su financirale dvije konzervativne udruge, Witherspoon Institute i Bradley Foundation,<ref name=":02" /> koja je obuhvatila 3000 odraslih osoba – među kojima i one odgajane od roditelja s istospolnim sklonostima. Iznosi podatke prema kojima se kod odraslih koji imaju majku lezbijku bilježi 28% trenutačno nezaposlenih (8% kod onih odraslih u cjelovitim heteroseksualnim obiteljima, 13% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 20% prijavljuje da su barem jednom imali spolno prenosivu bolest (8% kod onih iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 14% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 23% prijavljuje da su ih tijekom djetinjstva seksualno dodirivale odrasle osobe (2% kod onih iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 10% kod osoba odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 31% prijavljuje da su barem jednom u životu bili prisiljeni na seksualni odnos (8% kod onih iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 15% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 38% trenutačno prima socijalnu pomoć (10% kod djece iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 30% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), te veći broj drugih statistički relevantnih razlika koje idu na štetu djece odgojene od roditelja s istospolnim sklonostima.<ref>[[Carl Gustav Jung|How different are the adult children of parents who have same-sex relationships? Findings from the New Family Structures Study]], Social Science Research 41 (2012) 735–751 </ref> Međutim, drugi sociolozi i psiholozi navode da vjerodostojnost istraživanja ruši mnoštvo metodoloških grešaka.<ref>{{Citiranje www |naslov=Zagrebačko psihološko društvo i ugledna sociologinja raskrinkali istraživanje omiljenog sociologa Željke Markić koji dolazi u Zagreb |url=https://www.crol.hr/index.php/politika-aktivizam/9248-zagrebacko-psiholosko-drustvo-i-ugledna-profesorica-raskrinkali-istrazivanja-omiljenog-sociologa-zeljke-markic-koji-dolazi-u-zagreb |web_stranica=CroL |nadnevak=2018-05-21 |preuzeto=2018-06-04}}</ref> Simon Cheng sa Sveučilišta u Connecticutu i Brian Powell sa Sveučilišta u Indiani navode u svome istraživanju objavljenom u časopisu ''Social Science Research'' da je Regnerus pogrešno klasificirao mnoštvo djece kao odgojene u istospolnim domovima. Preispitivanjem podataka iz Regnerusovog istraživanja dolaze do zaključka da su razlike između djece odgojene u heteroseksualnim i homoseksualnim obiteljima minimalne.<ref>{{Citiranje www |naslov=A “reality check” for the Regnerus study on gay parenting UPDATED |url=https://www.washingtonpost.com/news/volokh-conspiracy/wp/2015/05/10/new-criticism-of-regnerus-study-on-parenting-study/ |prezime=Carpenter |ime=Dale |jezik=engleski |web_stranica=The Washington Post |nadnevak=2015-05-10 |preuzeto=2018-06-04}}</ref> Marks je u svojem radu citirao Regnerusa i prije nego što je njegov rad bio objavljen (u znanstvenoj zajednici je uobičajeno da znanstvenici koji međusobno surađuju na istraživanjima razmjenjuju svoje radove u pripremi – tzv. "[[Siva literatura|sivu literaturu]]", prije nego što ti radovi budu službeno objavljeni) što njihovi kritičari koriste kao argument da su njih dvojica surađivali s ciljem širenja propagande protiv prava gay osoba u izbornoj 2012. godini – tako je političar Robert George koristio njihove tvrdnje u političkoj kampanji kako bi utjecao na mišljenje birača o gay osobama.<ref name=":15" /> Urednik časopisa, James Wright je priznao kako je Regnerusovo istraživanje objavljeno brže nego što je to uobičajeno, a istraživanje je primljeno na recenziju i prije nego što su svi dokumenti s podacima bili prikupljeni.<ref>[http://americanindependent.com/219255/journalist-sues-university-of-central-florida-for-docs-on-publication-of-flawed-parenting-study Journalist sues University of Central Florida for docs on publication of flawed parenting study] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141129015235/http://americanindependent.com/219255/journalist-sues-university-of-central-florida-for-docs-on-publication-of-flawed-parenting-study |date=29. studenoga 2014. }}, pristupljeno 18. studenog 2014.</ref> Regnerusovo istraživanje je naišlo na brojne kritike – veliki broj ispitanika, koji su se izjasnili da imaju gay roditelje, dolazio je iz propalog braka gay roditelja s osobom suprotnog spola, što odmah povećava vjerojatnost socijalnih i psihičkih problema. To što istraživanje ne uspoređuje klasičnu netaknutu heteroseksualnu obitelj s 2 roditelja samo s netaknutim sličnim obiteljima isto tako 2 gay roditelja navodi se kao najveća mana Regnerusovog istraživanja – on je i sam priznao da nisu u procjeni imali onoliko netaknutih stabilnih gay obitelji koliko su se nadali jer naprosto nisu naišli na dovoljan broj ispitanika iz stabilnih gay obitelji (a to stoga što studija otkriva da su gay obitelji u prosjeku nestabilne, podcrtava Regnerus), te da njegovo istraživanje ne govori izričito kako je seksualna orijentacija po sebi krivac za lošije socijalne prilike nekih ispitanika. Znanstvenici priznaju da je Regnerus prikupio vrijedne podatke, ali ocjenjuju da njegovo istraživanje jednostavno ne mijenja trenutačno stanje kako nema dokaza da će djeca iz stabilnih gay obitelji biti lošija od djece iz stabilnih heteroseksualnih obitelji.<ref name=":02" /> Regnerusova studija je odmah izazvala znatne rasprave unutar znanstvene zajednice – ispočetka više političkog, nego uže znanstvenog tipa. Tako Gary Gates s ''UCLA School of Law’s Williams Institute'' (''think-thank'' osnovan i financiran u svrhu promoviranja prava gay osoba<ref>The Williams Institute: Mission, pristupljeno 17.11.2014. </ref>) prikuplja već u lipnju 2012. godine (isti mjesec kada je objavljen Regnerusov članak) potpise 200 znanstvenika koji kritiziraju znanstveni časopis ''Social Science Research'' što je uopće odlučio objaviti rad Marka Regnerusa.<ref>200 researchers respond to Regnerus paper, "Family Inequality", 29.6.2012. </ref> Znanstvenici raznih struka okupljeni oko nesekularnog'' Baylor University Institute for Studies of Religion ''odmah odgovaraju izjavom potpore Regnerusu koji je sam povezan sa spomenutim institutom za religijske studije.<ref>[http://www.baylorisr.org/scholars/r/mark-regnerus/ Regnerus, Mark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021210446/http://www.baylorisr.org/scholars/r/mark-regnerus/ |date=21. listopada 2014. }}. pristupljeno 18- studenog 2011.</ref> Nakon nekoliko godina, Regnerus je očito uspio kao znanstvenik nadživjeti javnu kontroverzu koja je nastala povodom njegovog u medijima zapaženog rada o homoseksualnosti: 2018. godine je promoviran za redovnog profesora na uglednom ''University of Texas'' u [[Austin (Teksas)|Austinu]],<ref>{{Citiranje weba |url=https://familyinequality.wordpress.com/2018/03/06/mark-regnerus-to-be-promoted-to-full-professor-at-ut-austin/ |title=Mark Regnerus to be promoted to full professor at UT Austin |date=2018-03-03 |language=engleski |publisher=Family Inequality |accessdate=2018-06-09}}</ref> te je nastavio objavljivati članke u uglednim znanstvenim časopisima.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Regnerus |first1=Mark |title=Is structural stigma's effect on the mortality of sexual minorities robust? A failure to replicate the results of a published study |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S027795361630627X |date=Rujan 2017. |journal=Social Science & Medicine |volume=Volume 188 |pages=157-165 |accessdate=2018-07-24}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last1=Regnerus |first1=Mark |last2=Price |first2=Joseph |last3=Gordon |first3=David |title=Masturbation and Partnered Sex: Substitutes or Complements? |url=https://link.springer.com/article/10.1007%2Fs10508-017-0975-8 |date=Listopad 2017. |volume=Vol. 46 |issue=7 |pages=2111–2121 |accessdate=2018-07-24}}</ref> U lipnju 2018. god. je Regnerus dao intervju hrvatskom "[[Glas Koncila|Glasu Koncila]]", u kojem<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.glas-koncila.hr/dr-mark-regnerus-profesor-na-sveucilistu-austin-u-teksasu-ako-ne-marimo-za-zdravlje-obitelji-ugrozavamo-buducnost-drustva/ |title=DR. MARK REGNERUS, PROFESOR NA SVEUČILIŠTU AUSTIN U TEKSASU »Ako ne marimo za zdravlje obitelji, ugrožavamo budućnost društva« |author=Tomislav Šovagović |date=2018-06-28 |publisher=Glas Koncila |accessdate=2018-07-24}}</ref> ponavlja svoju tezu da su heteroseksualni parovi znatno pogodniji za odgoj djece od istospolnih parova, te ustraje da ne postoji konsenzus o pitanju usporedbe odgojnih učinaka za djecu odraslu u te dvije vrste zajednice – nego da jedino postoji jedan veći broj autora koji pristupaju izradi znanstvenih studija s unaprijed određenim zaključcima, koji onda način provedbe studije pristrano urede da ne daju vjerodostojne rezultate; u pogledu grešaka u uzorkovanju u studijama o odrastanju u istospolnim zajednicama poziva se na rad demografa Paula Sullinsa iz 2017. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Sullins |first1=D. Paul |title=Sample Errors Call Into Question Conclusions Regarding Same-Sex Married Parents: A Comment on “Family Structure and Child Health: Does the Sex Composition of Parents Matter?” |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s13524-017-0616-9 |date=Prosinac 2017. |journal=Demography |volume=54 |issue= 6 |pages=2375–2383 |accessdate=2018-07-24}}</ref> [[Datoteka:Lesbian_family.jpg|lijevo|mini|Lezbijska obitelj]] Kanadski ekonomist Douglas W. Allen 2013. godine objavljuje u ''Review of Economics of the Household ''studiju – utemeljenu na podacima prikupljenim na statističkoj bazi koju čini čak 20% kanadske populacije – gdje iznosi podatak da kod Kanađana koje su odgojili roditelji istospolnih seksualnih orijentacija postoji 35% manja vjerojatnost da će maturirati u odnosu na one koje su odgojili heteroseksualne osobe.<ref>[http://www.terpconnect.umd.edu/~pnc/allen-ss-grad.pdf High school graduation rates among children of same-sex households"], Douglas W. Allen, Review of Economics of the Household, 12/2013, Vol. 11/4, str. 635-658</ref> Međutim, i to istraživanje posjeduje metodološke i statističke mane, smatra sociolog Philip N. Cohen. On ukazuje kako je u vrijeme koje obrađuje Allenovo istraživanje službeno postojalo tek 423 djece s gay ocem i 969 s majkom lezbijkom što bi značilo da je on u svojem uzorku od 20% populacije u najboljem slučaju mogao imati tek 85 djece s gay ocem i 194 s majkom lezbijkom. Cohen smatra da je to premali uzorak da bi zaključci koje je iznio Allen bili pouzdani i opće važeći, a k tome je Allen kod procjene stope maturiranja uzeo i one starosti 17-22 godine među kojima postoje i brojni oni koji još uvijek idu u školu što je vidljivo i po prikupljenim podacima koji pokazuju da su djeca ispitanici s istospolnim roditeljima u prosjeku mlađa od onih s heteroseksualnim roditeljima. Potom Allen iznosi kako je 69% njegovog uzorka maturiralo dok prema službenom popisu stanovništva čak 89% Kanađana starosti od 25 do 34 godine ima završenu srednju školu. Uz to Allen iznosi zaključak kako kćeri istospolnog roditelja prolaze znatno lošije uz spekulativno objašnjenje da one uz majku lezbijku prije dobivaju menstruaciju, postanu seksualno aktivne te time imaju veću šansu da napuste srednju školu, iako su neka istraživanja – ukazuje Cohen – zabilježila razliku u prvoj menstruaciji od tek 1-2 mjeseca. Još jedna značajna mana je, prema Cohenu, ta što je kod povezanosti obrazovanja i življenja s roditeljima izostavio one starije od 22 godine, koji žive s roditeljima, uz pretpostavku da njihov razlog za to nije povezan uz obrazovanje dok je po Allenu veća šansa da su oni mlađi od 22 godine, koji i dalje žive s roditeljima, napustili srednju školu. Potom kao referencu za to da istospolni roditelji ne mogu prikladno zamijeniti roditelja drugog spola koristi i epizodu humoristične serije Moderna obitelj.<ref>[http://www.terpconnect.umd.edu/~pnc/allen-ss-grad.pdf High school graduation rates among children of samesex households. Douglas W. Allen,] pristupljeno 21. studenog 2014. <nowiki>''</nowiki>...Modern Family, Season 4, Episode 19, where the gay couple Cam and Mitchell decide their daughter Lily needs the input of aunt Gloria to discuss ‘‘girl issues.’<nowiki>''</nowiki> </ref><ref>[http://familyinequality.wordpress.com/2013/10/11/the-douglas-allen-study-of-canadian-children-of-gaylesbian-parents-is-worthless/ The Douglas Allen study of Canadian children of gay/lesbian parents is worthless], pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Ove prigovore protiv Allenove studije iznose Philip N. Cohen i njegovi ko-autori Andrew J. Perrin i Neal Caren u znanstvenom članku objavljenom 2013. godine u "Journal of Gay & Lesbian Mental Health".<ref>[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/19359705.2013.772553#.VG4RVTSG-QA "Are Children of Parents Who Had Same-Sex Relationships Disadvantaged? A Scientific Evaluation of the No-Differences Hypothesis"], Andrew J. Perrin, Philip N. Cohen i Neal Caren, "Journal of Gay & Lesbian Mental Health", Vol. 17, br. 3, 2013, pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Sociolog Michael J. Rosenfeld s prestižnog Sveučilišta Stanford je 2010. objavio istraživanje u kojem je prema kriteriju ponavljanja razreda došao do zaključka da djeca roditelja istospolne seksualne orijentacije dolaze esencijalno do jednakih obrazovnih postignuća kao i njihovi vršnjaci iz heteroseksualnih obitelji .<ref>[http://www.sciencedaily.com/releases/2010/08/100831091240.htm Children raised by gay couples show good progress through school, study finds], pristupljeno 20. studenog 2014. </ref> Potom je Allen zajedno s Catherine Pakaluk i Josephom Priceom uzeo podatke iz Rosenfeldovog istraživanja te primijenio jednake kritizirane kriterije kao i u svom prethodno spomenutom istraživanju uzimajući u obzir nestabilne obitelji uz okrivljavanje istospolnog roditeljstva, a ne povijest problematičnih događaja koji su doveli do nestabilnosti u obitelji – došao je do slične procjene od 35%, no u ovom slučaju iznosi da se radi o 35% manjoj šansi za normalno napredovanje tijekom školovanja.<ref name=":16" /><ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23161454 "Nontraditional families and childhood progress through school: a comment on Rosenfeld"], Allen D.W., Pakaluk C., Price J., "Demography", 2013 Jun;50(3):955-61, pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Walter R. Schumm u radu o pitanju LGBT roditeljstva objavljenom u časopisu ''Comprehensive Sociology'' 2014. pokušava dati zaokruženi pogled na relevantne studije – te ne odbacuje niti Regnerusove i Allenove radove, niti radove znanstvenika poput Michaela J. Rosenfelda koji zastupaju hipotezu o jednakim ishodima odgoja u LGBT i heteroseksualnim kućanstvima. Međutim nalazi da sva ta istraživanja imaju nedostatke, što nameće potrebu daljnjeg istraživanja tematike.<ref>[http://www.amsciepub.com/doi/pdf/10.2466/03.17.49.CP.3.10 "Challenges in predicting child outcomes from different family structures"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219004240/http://ww1.amsciepub.com/ |date=19. veljače 2021. }},Walter R. Schumm, "Comprehensive Psychology", Vol. 3/2014, pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Neka istraživanja koja su prošla uz manje javnih prijepora ukazuju kako su djeca homoseksualnih roditelja tolerantnija i da će kasnije u životu vrlo vjerojatno biti otvorenija prema homoerotičkim vezama – djelomično zbog genetike (80% djece odgojene od strane homoseksualnih roditelja u SAD-u nisu posvojena, već su rezultat heteroseksualnih veza<ref>DONALDSON JAMES, SUSAN (23. lipnja 2011.)."Census 2010: One-Quarter of Gay Couples Raising Children". ''ABC News''. pristupljeno 11. srpnja 2013. "Still, more than 80 percent of the children being raised by gay couples are not adopted, according to Gates." </ref>) i procesa [[Socijalizacija|socijalizacije]] (djeca obično odrastaju u relativno tolerantnijim školama, susjedstvima i socijalnim okruženjima koja su manje heteroseksistička), iako se velika većina djece odgojene od strane istospolnih parova deklarira heteroseksualno.<ref>Stacey J, Biblarz TJ (2001). "[[lezbijka|(How) Does the Sexual Orientation of Parents Matter?]]" (PDF). ''American Sociological Review'' [[gay|66]] (2): 159–183.doi:10.2307/2657413. "This may be partly due to genetic and family socialization processes, but what sociologists refer to as "contextual effects" not yet investigated by psychologists may also be important...even though children of lesbian and gay parents appear to express a significant increase in homoeroticism, the majority of all children nonetheless identify as heterosexual, as most theories across the essentialistt" to "social constructionist" spectrum seem (perhaps too hastily) to expect." </ref> Recenzija Charlotte J. Patterson za Američko psihološko društvo 2005. je zaključila da postojeći podaci ne pokazuju više stope homoseksualnosti među djecom istospolnih parova.<ref>American Psychological Association ''Lesbian & Gay Parenting'' </ref> Jedno je istraživanje pokazalo kako postoji veća vjerojatnost da će djeca gay i lezbijskih roditelja željeti posvojiti ne-heteroseksualne osobe, posebice kćeri lezbijskih roditelja.<ref>Schumm, W. R. (2010). "Children of Homosexuals More Apt to Be Homosexuals? A Reply to Morrison and to Cameron Based on an Examination of Multiple Sources of Data". '''Journal of Biosocial Science''' [[Diskriminacija|42]] (6): 721–742. doi:1[[Seksulana tečnost|0.1017/S0021932010000325]].PMID 20642872.  </ref> Na hrvatskom jeziku, objavljuje Tanja Vučković Juroš 2017. godine objavljuje rad u kojem pokušava dati odgovor na pitanje postoji li u znanstvenoj zajednici konzenzus o pitanju usporedbe ishoda odrastanja djece u domaćinstvima istospolnih parova, s onima koje su odgajali parovi različitog spola.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/182850 |title=Usporedba ishoda djece iz obitelji istospolnih i raznospolnih partnera: osvrt na kvantitativne studije provedene na slučajnim reprezentativnim uzorcima, Revija za sociologiju, Vol.47 No. |author=Tanja Vučković Juroš |date=Travanj 2017. |accessdate=https://hrcak.srce.hr/182850}}</ref> Juroš zaključuje da ima mnogo više autora koji tvrde da nema razlike u ishodima, ali da manjina autora tvrdi da konsenzus ipak ne postoji. Pritom, iznosi Juroš, većina autora prihvaća da su ishodi odgoja djece odgajane od stabilnih homoseksualnih parova slični ishodima odgoja djece kod stabilnih heteroseksualnih parova; ali neki autori ukazuju da je stabilnih veza homoseksualnih partnera izrazito malo. Juroš prenosi promišljanje nekih autora "da eventualnoj većoj nestabilnosti istospolnih veza doprinosi, između ostalog, institucionalna nemogućnost sklapanja braka (Biblarz i Stacey, 2001; Schumm, 2016; Bos, Kuyper i Gartrell, 2017)", pa sama Juroš (polazeći od premise da su istospolne veze nestabilnije jer partnerima nije moguće sklopiti brak) zaključuje da tako "postaje vidljivo licemjerstvo debate koja bi se fokusirala na to jesu li ili nisu veze istospolnih partnera stabilnije (što se većinom mjeri dugotrajnošću veze) od veza raznospolnih partnera koji imaju izbor stupiti u brak". Posvajenje djece od gay parova uključuje pitanje [[Surogatno majčinstvo|surogatnog majčinstva]], gdje je često jedan od homoseksualnih partnera biološki otac, a biološka majka – koja često uopće ne poznaje homoseksualce (ili heteroseksualce) kojima "donira" dijete – se odriče prava na dijete. Među medijski osobito praćene slučajeve spadaju takvi aranžmani u kojima su djecu dobili slavni britanski glazbenih [[Elton John|sir Elton John]] i njegov istospolni partner David Furnish.<ref>[http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2265463/Elton-John-paid-20-000-surrogate-mother-giving-birth-second-son-Elijah.html#ixzz3Jp08UWPe "Last of the big spenders! Elton John 'paid £20,000' to surrogate mother for giving birth to second son Elijah"], "Daily Mail", 20.1.2013. </ref> Surogatno majčinstvo je u Hrvatskoj zabranjeno,<ref>prema čl. 10. st. 1. [http://hidra.srce.hr/arhiva/263/90274/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_86_1962.html Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji] iz 2012. god., umjetnoj oplodnji smiju pristupiti ljudi koji žive u zajednici - bračnoj ili izvanbračnoj</ref> te Kazneni zakon za takvu praksu predviđa kaznu od jedne do deset godina zatvora.<ref>Čl. 182. st. 1. [http://www.zakon.hr/z/98/Kazneni-zakon Kaznenog zakona]</ref> == [[Demografija]] == Mjerenje brojnosti homoseksualnih osoba suočeno je s brojnim poteškoćama. Potrebno je uzeti u obzir kriterije mjerenja koji se koriste, graničnu točku i vremensko razdoblje uzeto u određivanju homoseksualne orijentacije.<ref name=":6" /> Naime, mnogi se ljudi nerado deklariraju kao gay ili biseksualne osobe unatoč tome što ih seksualno privlače upravo osobe istoga spola. Karakteristike koje istraživači ispituju mogu, ali i ne moraju biti pouzdane tj. univerzalne u određivanju i definiranju određene seksualne orijentacije. Broj ljudi koji osjećaju seksualnu privlačnost prema osobama istog spola, ali ne djeluju sukladno nagonima, može biti veći od broja onih koji djeluju, a broj tih može biti veći od broja onih koji se u konačnosti deklariraju kao homoseksualne ili biseksualne osobe (gayevi, lezbijke i biseksualaci).<ref>"Demographics of the Gay and Lesbian Population in the United States: Evidence from Available Systematic Data Sources", Dan Black, Gary Gates, Seth Sanders, Lowell Taylor, Demography, Vol. 37, No. 2 (svibanj 2000.), pp. 139–154 (available on JSTOR).</ref> 1948. i 1953. Alfred Kinsey je iznio podatke da je gotovo 46% muških ispitanika seksualno reagiralo na osobe oba spola tijekom odrasle dobi, a 37% ih je imalo barem jedno homoseksualno iskustvo; nešto više od 10% muških ispitanika je pokazivalo znatnu (makar ne isključivo homoseksualnu) spolnu privučenost osobama istog spola.<ref>Sexual Behavior in the Human Male, p. 656</ref><ref>Harford, Tim (1. listopada 2010.). "[http://www.bbc.co.uk/programmes/b00tznbk More or Less examines Office for National Statistics figures on gay, lesbian and bisexual people]". BBC.</ref> John Tukey je kritizirao njegovu metodologiju navodeći da je koristio njemu odgovarajuće uzorke ispitanike umjesto da ih je birao potpuno slučajno.<ref>David Leonhardt (28. srpnja 2000.). "John Tukey, 85, Statistician; Coined the Word 'Software'".''The New York Times''.</ref><ref>"[http://www.swlearning.com/quant/kohler/stat/biographical_sketches/bio15.1.html Biography 15.1, ''John W. Tukey'' (1915–2000)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150227025040/http://www.swlearning.com/quant/kohler/stat/biographical_sketches/bio15.1.html |date=27. veljače 2015. }}". pristupljeno 19. svibnja 2009. John Tukey criticizes sample procedure</ref> Kasnija revizija anketnog materijala koja je provedena u organizaciji ''[[Institut Kinsey|Kinsey Institute]]'' pokušala je eliminirati pristranost u biranju uzorka ispitanika, ali se rezultati nisu bitno razlikovali od onih koje je 1940.- ih godina iznio sam A. Kinsey.<ref>"[http://www.kinseyinstitute.org/publications/duberman.html Book Review by Martin Duberman, ''The Nation'', 3. studenog 1997.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090111215816/http://www.kinseyinstitute.org/publications/duberman.html |date=11. siječnja 2009. }}". Martin Duberman on Gebhart's "cleaning" of data</ref> Opsežno (na 50.000 ispitanika) znanstveno istraživanje provedeno 2002. godine u organizaciji federalnih zdravstvenih vlasti u SAD, iskazuje ipak podatke s manjim postocima osoba s istospolnim sklonostima: među muškim ispitanicima u dobi 15 – 44 godina prijavilo je njih 6,5 posto da su bilo kada u životu imali oralne ili analne seksualne odnose s drugim muškarcem;<ref>"[http://www.cdc.gov/nchs/data/ad/ad362.pdf Sexual Behavior and Selected Health Measures: Men][http://www.cdc.gov/nchs/data/ad/ad362.pdf and Women 15–44 Years of Age, United States, 2002]", William D. Mosher, Ph.D.; Anjani Chandra, Ph.D. i Jo Jones, Ph.D., Division of Vital Statistics, "Advance Data" br. 362, 15.9.2005. </ref> u taj postotak su uključeni i muškarci koji su bili barem jednom silovani u dječjoj ili odrasloj dobi (1,4% muškaraca u SAD, prema podacima federalnih zdravstvenih vlasti), te nešto veći postotak onih koji su u djetinjstvu ili odrasloj dobi bili izloženi drugim vrstama seksualnog nasilja.<ref>"[http://www.cdc.gov/violenceprevention/pdf/sv-datasheet-a.pdf FACTSCHEET: Sexual Violence - Facts at Glance] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202185322/http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/SV-DataSheet-a.pdf |date=2. veljače 2015. }}", CDC 2012</ref> LeVay navodi pitanja u svezi navedenih Kinseyjevih rezultate kao primjer potrebnog opreza u interpretiranju demografskih istraživanja jer ona mogu dati poprilično različite brojeve ovisno o kriterijima koji su korišteni prilikom njihovog dobivanja unatoč korištenju čistih [[Znanstvena metoda|znanstvenih metoda]]. Prema opsežnim istraživanjima 2-11% ljudi je imalo nekakav oblik istospolnog seksualnog kontakta tijekom života.<ref>Billy JO, Tanfer K, Grady WR, Klepinger DH (1993). "The sexual behavior of men in the United States". ''Family Planning Perspectives'' '''25'''(2): 52–60. doi:[[doi:10.2307/2136206|10.2307/2136206]].JSTOR 2136206. PMID 8491287.</ref><ref>Binson, Diane; Michaels, Stuart; Stall, Ron; Coates, Thomas J.; Gagnon, John H.; Catania, Joseph A. (1995). "Prevalence and Social Distribution of Men Who Have Sex with Men: United States and Its Urban Centers". ''The Journal of Sex Research'' '''32''' (3): 245–54.doi:[[doi:10.1080/00224499509551795|10.1080/00224499509551795]]. JSTOR 3812794</ref><ref>Laumann, E. O., Gagnon, J. H., Michael, R. T., & Michaels, S. (1994). ''The social organization of sexuality: Sexual practices in the United States.''Chicago: University of Chicago Press</ref><ref>Johnson AM, Wadsworth J, Wellings K, Bradshaw S, Field J (prosinac 1992). "Sexual lifestyles and HIV risk". ''Nature'' '''360''' (6403): 410–2.doi:[[doi:10.1038/360410a0|10.1038/360410a0]]. PMID 1448163.</ref><ref>Fay RE, Turner CF, Klassen AD, Gagnon JH (siječnja 1989). "Prevalence and patterns of same-gender sexual contact among men". ''Science'' '''243''' (4889): 338–48.doi:1[[doi:10.1126/science.2911744|0.1126/science.2911744]]. PMID 2911744.</ref> Taj se postotak penje na 16-21% kad se uz kontakt uzima u obzir i istospolna privlačnost i/ili ponašanje.<ref>Hope, Debra A, ed. (2009). ''Contemporary Perspectives on Lesbian, Gay, and Bisexual Identities''. Nebraska Symposium on Motivation '''54'''.doi:[[doi:10.1007/978-0-387-09556-1|10.1007/978-0-387-09556-1]]. {{ISBN|978-0-387-09555-4}}</ref> U istraživanju iz 2006. 20% ispitanika se anonimno izjasnilo da su barem jednom iskusili homoseksualne porive, iako ih se tek 2-3% deklariralo kao homoseksualci.<ref>McConaghy et al., 2006</ref> Ono iz 1992. je pokazalo da je 6.1% muškaraca u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] imalo homoseksualno iskustvo, dok je taj broj u [[Francuska|Francuskoj]] bio 4.1%.<ref>[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE0D91E3EF93BA35751C1A964958260&sec=&spon=&pagewanted=all Sexual Behavior Levels Compared in Studies In Britain and France]</ref> Prema jednoj anketi iz 2008. 13% Britanaca je imalo nekakav istospolni seksualni kontakt dok ih se tek 6% izjasnilo homoseksualnim ili biseksualnim;<ref>"[http://www.guardian.co.uk/lifeandstyle/2008/oct/26/relationships Sex uncovered poll: Homosexuality]". London: Guardian. 26. listopada 2008. pristupljeno 24. kolovoza 2010.</ref> kasnije istraživanje provedeno na 245 tisuća ispitanika, "Integrated Household Survey April 2011 to March 2012" iskazuje da u toj zemlji 1,5 posto ljudi sebe smatraju bilo homoseksualcima, bilo biseksualcima, bilo lezbijkama; najviše je takvih osoba – 2,7 posto – među adolescentima (starosti 16-24 godine).<ref>[http://www.ons.gov.uk/ons/dcp171778_280451.pdf] {{Webarchive|url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20160129164028/http://www.ons.gov.uk/ons/dcp171778_280451.pdf |date=29. siječnja 2016. }} "Integrated Household Survey April 2011 to March 2012" (UK)</ref> Nije razjašnjeno da li bi to bilo zbog toga što su stariji ispitanici svoje obrasce seksualnog ponašanja formirali u vrijeme kada se na seksualna eksperimentiranja nije gledalo blagonaklono ili stoga što se tijekom seksualnog sazrijevanja u [[Adolescencija|adolescenciji]] postotak homoseksualaca smanjuje. Ured za nacionalnu statistiku (ONS) je 2010. objavio anketu u kojoj se 95% Britanca izjašnjavaju kao heteroseksualci, 1.5% homoseksualci ili biseksualci (3.5% ih se nije izjasnilo ili su dali odgovore kao što su <nowiki>''ne znam'' ili ''ostalo'')</nowiki>.<ref>Harford, Tim (1. listopada 2010.). "[http://www.bbc.co.uk/programmes/b00tznbk More or Less examines Office for National Statistics figures on gay, lesbian and bisexual people]". BBC</ref><ref>"[http://www.ons.gov.uk/ons/rel/ethnicity/measuring-sexual-identity---evaluation-report/2010/index.html Measuring Sexual Identity : Evaluation Report, 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160116080411/http://www.ons.gov.uk/ons/rel/ethnicity/measuring-sexual-identity---evaluation-report/2010/index.html |date=16. siječnja 2016. }}". Office for National Statistics. 23. rujna 2010.</ref> U SAD-u, prema izvještaju koje je za The Williams Institute (pravnički "think-thank" osnovan radi promoviranja jednakopravnosti LGBT osoba<ref>[http://williamsinstitute.law.ucla.edu/mission/ "The Williams Institute: Mission"], pristupljeno 12.08.2014.</ref>) sačinio znanstvenik Garry J. Gates iz travnja 2011. tek je 3.5% ili otprilike 9 milijuna odraslih homoseksualno ili biseksualno;<ref>Gary Gates (travanj 2011). "[http://williamsinstitute.law.ucla.edu/wp-content/uploads/Gates-How-Many-People-LGBT-Apr-2011.pdf How many people are lesbian, gay, bisexual, and transgender?"] (PDF). ''The Williams Institute''. p. 1.</ref> riječ je o studiji koja nije koristila vlastito statističko istraživanje, nego je pokušala objediniti šarolike podatke iz različitih studija provedenih u različitim zapadnim zemljama – od Britanskih i Norveških podataka koji govore o približno 1,5% LGB osoba do jedne studije "Kinseyevog Instituta" iz Indijane koji govori o čak 5,6% LGB osoba. Prema popisu stanovništva iz 2000. bilo je u SAD 601.209 istospolnih nevjenčanih parova, te gej i lezbijska kućanstva predstavljaju 0,99% ukupnog broja partnerskih kućanstava u toj zemlji.<ref>Smith, David M.; Gates, Gary J. (22. kolovoza 2001.)."[http://www.urban.org/UploadedPDF/1000491_gl_partner_households.pdf Gay and Lesbian Families in the United States: Same-Sex Unmarried Partner Households] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110107082654/http://www.urban.org/UploadedPDF/1000491_gl_partner_households.pdf |date=7. siječnja 2011. }}". pristupljeno 26. siječnja 2011.</ref> == Zdravstveni problemi, nasilje i zlostavljanje == === Zdravstveni problemi i rizici === Zdravstveni rizici se u pogledu LGBT osoba u stanovitoj mjeri razlikuju u odnosu na one koje ima opća populacija te su u nekim značajnim segmentima LGBT osobe izložene većim rizicima. Prema materijalu "Vodeća zdravstvena pitanja za LGBT populaciju - informacije i izvori", kojega su 2012. godine objavile federalne zdravstvene vlasti u SAD-u,<ref>[https://store.samhsa.gov/shin/content/SMA12-4684/SMA12-4684.pdf "Top Health Issues for LGBT Populations Information & Resource Kit" 2012] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005232301/http://store.samhsa.gov/shin/content//SMA12-4684/SMA12-4684.pdf |date=5. listopada 2013. }}, izdanje "Substance Abuse and Mental Health Services Administration", HHS Publication No. (SMA) 12-4684. Rockville</ref> postojeće znanstvene spoznaje ukazuje na veći rizik od patološke pretilosti, veći rizik razvoja alkoholizma i ovisnosti o drogama, [[Klinička depresija|depresivnih]] i [[Anksioznost|anksioznih]] poremećaja te ćešća razmišljanja o samoubojstvu kod lezbijki nego kod heteroseksualnih žena. Kod gay muškaraca postoji znatno veći rizik od ovisnosti o alkoholu i drogama, depresije i [[Samoubojstvo|samoubojstva]], te mnogostruko veći rizik od zaraze spolno prenosivim bolestima (44 puta veći u slučaju rizika zaraze [[HIV]]-om); za razliku od heteroseksualnih muškaraca koji uglavnom ne osjećaju posljedice zaraze [[HPV|humanim papiloma virusom]], kod gay muškaraca ta zaraza može rezultirati povećanim rizikom od raka rektuma zbog pojava virusnih bradavica. Kod biseksualaca je vjerojatnost od [[Klinička depresija|depresija]] i [[anksioznost]]i također dvostruko veća nego kod heteroseksualaca. Biseksualke su dvostruko sklonije zloupotrebi opojnih sredstava od heteroseksualnih žena. I kod muških i kod ženskih biseksualaca se znatno češće uočavaju razmišljanja o samoubojstvu nego kod heteroseksualaca. Kod transseksualnih osoba se uočava iznimno visok postotak osoba koje imaju suicidalne misli – 65% pri čemu je učestalost pokušaja čak 32%; one su često žrtve fizičkog nasilja – kako od stranih osoba, tako i od svojih ljubavnih partnera. Makar se statistike jako razlikuju ovisno od područja gdje se bilježe, kod transseksualnih osoba se također uočava znatan rizik od [[Spolno prenosive bolesti|spolno prenosivih bolesti]]. Velik broj istraživanja ukazuje na to da je povećana učestalost [[duševne bolesti|psihijatrijskih poremećaja]], pokušaja [[samoubojstvo|samoubojstva]],<ref>McAndrew S., Warne T.Ignoring the evidence dictating the practice: sexual orientation, suicidality and the dichotomy of the mental health nurse. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15255917 J Psychiatr Ment Health Nurs. kolovoz 2004. ;11(4):428-34.</ref> kao i povećano konzumiranje [[cigareta]]<ref>Blosnich JR, Jarrett T, Horn K.Racial and ethnic differences in current use of cigarettes, cigars, and hookahs among lesbian, gay, and bisexual young adults. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21330283 Nicotine Tob Res. lipanj 2011.;13(6):487-91. doi: 10.1093/ntr/ntq261.</ref><ref>Blosnich JR, Horn K. Associations of discrimination and violence with smoking among emerging adults: differences by gender and sexual orientation. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21994344 Nicotine Tob Res. prosinac 2011.;13(12):1284-95.</ref> i [[psihoaktivne droge|opojnih sredstava]],<ref>Hughes T, McCabe SE, Wilsnack SC, West BT, Boyd CJ. Victimization and substance use disorders in a national sample of heterosexual and sexual minority women and men. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20840174 Addiction. prosinac 2010.;105(12):2130-40.</ref> te [[pretilost]]<ref>Helen A. Smith, Ph.D.,1 Nina Markovic; Sexual Abuse, Sexual Orientation, and Obesity in Women http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2941402/ J Womens Health (Larchmt). kolovoz 2010.; 19(8): 1525–1532.</ref> i zdravstvene posljedice vezane uz pretilost (kardiovaskularne bolesti, rak) kod LGBT osoba razmjerna stupnju psihičkog i fizičkog maltretiranja i drugih oblika socijalnog pritiska kojeg su zbog svoje seksualne orijentacije doživjele u djetinjstvu, mladosti ili odrasloj dobi.<ref>McLaughlin KA, Hatzenbuehler ML, Xuan Z, Conron KJ.D isproportionate exposure to early-life adversity and sexual orientation disparities in psychiatric morbidity. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22964371 Child Abuse Negl. rujan 2012.;36(9):645-655.</ref> Od uklanjanja homoseksualnosti s popisa mentalnih bolesti 1973. posvećena je veća pažnja proučavanju utjecaja društvenih generatora stresa kao uzročnika duševnih bolesti kod LGBT osoba.<ref>Schlager, Neil, ed. (1998). ''Gay & Lesbian Almanac''. St. James Press. {{ISBN|1-55862-358-2}}, str. 152.</ref> Dugogodišnje studije dokazale su da faktori koji utječu na povećanu učestalost navedenih zdravstvenih problema LGBT osoba jesu odbijanje i osuda od strane roditelja u djetinjstvu i mladosti,<ref>Ryan C1, Huebner D, Diaz RM, Sanchez J. Family rejection as a predictor of negative health outcomes in white and Latino lesbian, gay, and bisexual young adults. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19117902 Pediatrics. siječanj 2009.;123(1):346-52.</ref> [[stigmatizacija]], [[diskriminacija]], maltretiranje i osuda sredine,<ref>Coker TR, Austin SB, Schuster MA. The health and health care of lesbian, gay, and bisexual adolescents. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20070195 Annu Rev Public Health. 2010.;31:457-77.</ref> pogotovo u doba školovanja,<ref>Bontempo DE, D'Augelli AR. Effects of at-school victimization and sexual orientation on lesbian, gay, or bisexual youths' health risk behavior. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11996785 J Adolesc Health. 2002 May;30(5):364-74.</ref><ref>Birkett M, Espelage DL, Koenig B. LGB and questioning students in schools: the moderating effects of homophobic bullying and school climate on negative outcomes. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19636741 J Youth Adolesc. 2009 Aug;38(7):989-1000.</ref><ref>Chesir-Teran D1, Hughes D. Heterosexism in high school and victimization among lesbian, gay, bisexual, and questioning students. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19636739 J Youth Adolesc. kolovoz 2009.;38(7):963-75.</ref> te doživljeno fizičko ili seksualno nasilje.<ref>Concetta P. Pelullo, Gabriella Di Giuseppe, Italo F. Angelillo Frequency of Discrimination, Harassment, and Violence in Lesbian, Gay Men, and Bisexual in Italy http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3749994/ PLoS One. 2013; 8(8): e74446.</ref><ref>Balsam KF, Rothblum ED, Beauchaine TP. Victimization over the life span: a comparison of lesbian, gay, bisexual, and heterosexual siblings. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15982145 J Consult Clin Psychol. lipanj 2005.;73(3):477-87.</ref><ref>D'Augelli AR, Grossman AH, Starks MT. Childhood gender atypicality, victimization, and PTSD among lesbian, gay, and bisexual youth. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17057162 J Interpers Violence. 2006 Nov;21(11):1462-82.</ref> Ne postoje dokazi da homoseksualna i biseksualna orijentacija sama po sebi povećava učestalost duševnih bolesti kod LGBT osoba, već da njihove uzroke valja potražiti u negativnom utjecaju sredine (stigmatizacija, diskriminacija i nasilje).<ref>Meyer IH.Prejudice, social stress, and mental health in lesbian, gay, and bisexual populations: conceptual issues and research evidence. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12956539 Psychol Bull. 2003 Sep;129(5):674-97.</ref> Dokazano je i da liberalizacija stavova u korist LGBT osoba u zadnjim desetljećima smanjuje razinu rizika pojave duševnih bolesti kod mlađih generacija LGBT osoba.<ref>{{cite web |url=http://www.eurekalert.org/pub_releases/2007-10/cums-bgm100207.php |title=Black gay men, lesbians, have fewer mental disorders than whites, says Mailman School of PH study |publisher=Eurekalert.org |accessdate=2010-08-24 |archive-date=7. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100507073023/http://www.eurekalert.org/pub_releases/2007-10/cums-bgm100207.php |url-status=dead }}</ref> Članak objavljen u prestižnom medicinskom časopisu ''The Lancet'' iznosi kako bi se broj slučaja zaraze HIV-om kod gay muškaraca smanjio 80-90% kad bi rizik zareze tijekom analnog seksa bio isti kao kod vaginalnog – procjenjuje se da je rizik tijekom analnog seksa čak 18 puta veći iz bioloških razloga. Kada bi se smanjila isključivost u segregaciji uloga (eng. ''[[:en:Top, bottom and versatile|top, bottom,]]''[[:en:Top, bottom and versatile|''versatile'']]), broj zaraza bi se smanjio za 25-50% – uzevši te 2 stvari u obzir zaključuju da bi broj zaraza bio manji za čak 95%, a smanjenju bi pridonijela i veća sigurnost od osuđivanja prilikom traženja testiranja ili zdravstvene pomoći čime bi se zaraženi gay muškarci brže dijagnosticirali, bolje liječili te bi postojala manja vjerojatnost da bez znanja inficiraju druge zdrave gay muškarce.<ref><nowiki>''</nowiki><nowiki/>''HIV in Men Who Have Sex with Men''<nowiki/><nowiki>''</nowiki> prof. Chris Beyrer, '''The Lancet''', pristupljeno 15.08.2014. </ref><ref><nowiki>''</nowiki><nowiki/>'''Why Do Gay Men Have an Increased Risk of HIV?'''<nowiki/><nowiki>''</nowiki> Elizabeth Boskey, Ph.D., pristupljeno 15.08.2015.</ref> Najčešće preporuke za [[siguran seks]] za žene koje imaju spolne odnose sa ženama su<ref>Mravack, Sally A. (July 2006)."Primary Care for Lesbians and Bisexual Women",''American Family Physician''&nbsp;'''74'''&nbsp;(2) p. 279–286.</ref>: * Izbjegavati kontakt s menstrualnom krvlju i s bilo kakvim vidljivim genitalnim lezijama partnerice. * Koristiti za svaku osobu različiti kondom na seks igrački u slučajevima penetracije u vaginu ili anus više osoba. * Koristiti barijeru npr. komad latexa prilikom oralnog seksa. * Koristiti latex ili vinilne rukavice te [[lubrikant]] prilikom ručnog seksa koji bi mogao prouzročiti krvarenje oštećenjem. Najčešće preporuke za [[siguran seks]] kod muškaraca su<ref>Catalyst, Sr. Kitty, Staff of&nbsp;San Francisco&nbsp;City Clinic; "Reading This Might Save Your Ass"; 2001, San Francisco HIV Prevention and STD Prevention and Control.</ref><ref>Men Like Us: The GMHC Complete Guide to Gay Men's Sexual, Physical, and Emotional Well-being; Wolfe, Daniel; Gay Men's Health Crisis, Inc; Published by Ballantine Books, 2000;&nbsp;{{ISBN|0-345-41496-9}}, 9780345414960</ref>: * Izbjegavati kontakt s tjelesnim tekućinama partnera i vidljivim genitalnim lezijama. * Koristiti kondom prilikom oralnog i analnog seksa. * Koristiti za svaku osobu različiti kondom na seks igrački u slučajevima penetracije u anus više osoba. Općenito gledano, vrlo je česta zabluda, pogotovo među adolescentima, da pri oralnom seksu ne treba koristiti zaštitu i da se njime ne prenose bolest<ref>''John S. Santelli, Gail M. Saltz ''<nowiki>''</nowiki>[http://nyp.org/enews/oral-sex-hpv.html Misconceptions About the Safety of Oral Sex Worries Doctors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006173511/http://nyp.org/enews/oral-sex-hpv.html |date=6. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> što iznimno zabrinjava liječnike jer je oralni seks među vodećim načinima prijenosa mnogih bolesti kao što je posebni tip [[HPV]]-a koji se povezuje s tumorima usne šupljine.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.oralcancerfoundation.org/hpv/hpv-oral-cancer-facts.php HPV / Oral Cancer Facts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160210185129/http://www.oralcancerfoundation.org/hpv/hpv-oral-cancer-facts.php |date=10. veljače 2016. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> Prema podacima američkog Centra za zarazne bolesti, kod oko 3/4 adolescenata koji se zaraze [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS]]-om do zaraze je došlo zbog muško-muškog seksualnog odnosa.<ref>[http://www.cdc.gov/hiv/pdf/statistics_surveillance_adolescents.pdf "HIV Surveillance in Adolescents and Young Adults", 2012], izdanje "National Center for HIV/AIDS, Viral Hepatitis, STD & TB Prevention"</ref> U epidemiologiji [[sifilis]]a, se u SAD bilježe slični podaci – oko 75% zaraženih su muškarci koji održavaju seksualne odnose s muškarcima;<ref>[http://www.cdc.gov/std/syphilis/STDFact-MSM-Syphilis.htm "Syphilis & MSM (Men Who Have Sex With Men) - CDC Fact Sheet"], CDC, 2009. (updated 2014)</ref> uz procjenu da oko 4% muškaraca (oko 2% ukupne seksualno aktivne populacije) u SAD-u ulazi u seksualne odnose s drugim muškarcima.<ref>[http://www.cdc.gov/nchhstp/newsroom/docs/2012/hiv-infections-2007-2010.pdf "New HIV Infections in theUnited States - CDC Fact Sheet"], CDC, 2012, str. 2</ref> Zbog visokog rizika od spolno prenosivih bolesti kod ovih muškaraca, u većini zemalja svijeta je zabranjeno doniranje krvi i presađivanje organa od muškaraca koji su bilo kada u životu imali seksualne odnose s drugim muškarcima; u nekim zemljama je propisano da se može uzeti krv i druga tkiva i od takvih donora ako barem 12 mjeseci nisu stupali u seksualne odnose s drugim muškarcima. Unatoč tome što se LGBT udruge provode političke aktivnosti radi uvjeravanja zdravstvenih vlasti da promijene ove politike, između ostalog i zato što se prilikom doniranja krvi provode testiranja za cijeli niz zaraznih bolesti (koje donor ne mora platiti), medicinske struka za sada uglavnom smatra da i dalje postoje razlozi za takve zabrane koje su uglavnom uvedene u vrijeme pandemije AIDS-a 1980.-ih godina. Smatra se da propisana testiranja krvi još uvijek ne mogu s dovoljnom sigurnošću isključiti mogućnost da je donirana krv zaražena.<ref>[http://www.gaystarnews.com/article/german-doctors-call-end-gay-blood-ban291113 "German doctors call for end of gay blood ban"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141105140419/http://www.gaystarnews.com/article/german-doctors-call-end-gay-blood-ban291113 |date=5. studenoga 2014. }}, Joe Morgan za "GAYSTARNEWS", 29.11.2013.</ref><ref>[http://www.fda.gov/BiologicsBloodVaccines/BloodBloodProducts/QuestionsaboutBlood/ucm108186.htm "Blood Donations from Men Who Have Sex with Other Men Questions and Answers"], FDA - U.S. Food and Drug Administration, pristupljeno 20.09.2014.</ref> Što se tiče ostalih problema i rizika, s obzirom na to da LGB osobe često ne govore o svojoj spolnoj orijentaciji ili je izrijekom poriču kod traženja medicinske pomoći, statistička istraživanja je teško provesti. Recentne promjene zakonodavstva koje daju LGBT osobama razna prava vezana uz njihovu spolnu orijentaciju donekle mijenjaju stanje: tako studija iz 2009. rađena prema matičnim knjigama u Danskoj u kojima se registriraju također i istospolne zajednice, ukazuje da se kod gay muškaraca, koji su živjeli u registriranim partnerstvima, bilježi 8 puta veća vjerojatnost smrti zbog samoubojstva nego kod heteroseksualnih muškaraca; kod lezbijki u registriranim istospolnim partnerstvima nije zabilježena razlika u odnosu na heteroseksualne žene. Ove rezultate znanost uzima s oprezom: ne zna se koliko su oni razlikuju od zemlje do zemlje i za sada se ne može reći koliko se mijenjaju tijekom vremena.<ref>[http://www.afsp.org/content/download/3500/62183/file/LGBTSuicideandSuicideRisk.JoH.pdf "Suicide and Suicide Risk in Lesbian, Gay, Bisexual, and Transgender Populations: Review and Recommendations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819102816/http://www.afsp.org/content/download/3500/62183/file/LGBTSuicideandSuicideRisk.JoH.pdf |date=19. kolovoza 2014. }}, Ann P. Haas i dr., 2014., Volume 61, Issue 10</ref> ==== Mentalno zdravlje ==== Seksualnost igra veliku ulogu u predviđanju psiholoških poremećaja i cjelokupnog mentalnog zdravlja. Oni koji se identificiraju kao lezbijke, homoseksualci, biseksualci, transrodne i/ili queer osobe imaju veći rizik od problema s mentalnim zdravljem, kao rezultat kontinuirane diskriminacije i viktimizacije od strane društva. Pripadnici ove populacije suočeni su s pogrdnim komentarima i govorom mržnje, bilo osobno ili putem društvenih medija, što negatovno utječe na njihovu vlastitu vrijednost i samopouzdanje. Izloženost diskriminaciji i mini agresijama dovodi do anksioznosti, depresije, misli o samoubojstvu, pokušaja samoubojstva i samoubojstva. Ovi učinci na mentalno zdravlje najvidljiviji su među [[Adolescencija|adolescentima]], međutim, rasprostranjeni su i među odraslim osobama svih dobnih skupina.<ref name="#1">{{Citiranje časopisa|last=Mustanski|first=Brian S.|last2=Garofalo|first2=Robert|last3=Emerson|first3=Erin M.|date=2010-12|title=Mental Health Disorders, Psychological Distress, and Suicidality in a Diverse Sample of Lesbian, Gay, Bisexual, and Transgender Youths|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2978194/|journal=American Journal of Public Health|volume=100|issue=12|pages=2426–2432|doi=10.2105/AJPH.2009.178319|issn=0090-0036|pmc=2978194|pmid=20966378}}</ref> Izvori diskriminacije i viktimizacije usmjereni prema LGBT populaciji mogu biti vanjski i unutarnji. Iako dio današnjeg društva i dalje ne prihvaća LGBT zajednicu i daju javne izjave kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo, LGBT osobe često interno asimiliraju negativne reakcije koje primaju i naglašavaju razlike koje imaju s drugima. To zauzvrat uzrokuje da osjećaju [[Krivnja (osjećaj)|krivnju]] i sram u vezi sa svojim identitetom, osjećajima i postupcima. Najznačajniji prediktor bolesti mentalnog zdravlja među LGBTQ populacijom je prihvaćanje obitelji.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ryan|first=Caitlin|last2=Russell|first2=Stephen T.|last3=Huebner|first3=David|last4=Diaz|first4=Rafael|last5=Sanchez|first5=Jorge|date=2010|title=Family Acceptance in Adolescence and the Health of LGBT Young Adults|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1744-6171.2010.00246.x|journal=Journal of Child and Adolescent Psychiatric Nursing|language=en|volume=23|issue=4|pages=205–213|doi=10.1111/j.1744-6171.2010.00246.x|issn=1744-6171}}</ref> Oni koji dobivaju malo ili nimalo obiteljske podrške i prihvaćanja imaju tri puta veću vjerojatnost da će pomišljati na samoubojstvo od onih koji iza sebe imaju snažan sustav podrške obitelji. Nedostatak podrške obitelji općenito je pogodniji za štetna ponašanja, kao što je zlouporaba droga i ilegalnih supstanci, što može uzrokovati daljnju štetu mentalnom zdravlju pojedinca. Više aspekata životnih stilova, uključujući religiju, mogu utjecati na potporu obitelji. Oni koji imaju jake obiteljske veze s religijom možda će rjeđe tražiti podršku i pomoć od članova obitelji zbog straha od nedostatka prihvaćanja unutar obitelji, kao i unutar vjerske zajednice.<ref name="#1"/> Popis različitih psiholoških problema s kojima se LGBT osobe često suočavaju: * [[Anksioznost]] * [[Klinička depresija|Depresija]] * [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|Opsesivno kompulzivni poremećaj]] * [[Fobija|Fobije]] * [[Posttraumatski stresni poremećaj|PTSP]] * [[Ovisnost|Zlouporaba supstanci]] * [[Samoozljeđivanje]] * Suicidalne sklonosti i [[samoubojstvo]] === Izloženost homoseksualnih osoba nasilju i spolnom zlostavljanju === Prema podacima za [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], '''[[silovanje]]''' – tj. najteži oblik [[Spolno zlostavljanje|spolnog zlostavljanja]] – doživi 17,4% heteroseksualnih žena, 13,1% lezbijki i čak 46,1% biseksualnih žena. Biseksualne žene su najizloženije i drugim vrstama zlostavljanja, te ukupno 74,91% biseksualki doživi neku takvu vrstu spolnog zlostavljanja, u usporedbi s 46,3% lezbijki i 32,2% heteroseksualnih žena. Počinitelji spolnog zlostavljanja nad ženama su muškarci, u oko 9/10 slučajeva.<ref name="cdc.gov">[http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/NISVS_SOfindings.pdf "The National Intimate Partner and Sexual Violence Survey (NISVS): 2010 Findings on Victimization by Sexual Orientation"] Walters, M.L., Chen J., & Breiding, M.J. (2013), Atlanta, GA: National Center for Injury Prevention and Control, Centers for Disease Control and Prevention</ref> U istoj zemlji, 1,4% odraslih muškaraca iskazuje da su barem jednom u životu bili silovani od drugih muškaraca, a 4,8% da su barem jednom bili natjereni da seksualno penetriraju drugu osobu.<ref>[http://www.cdc.gov/violenceprevention/pdf/sv-datasheet-a.pdf Službene stranice CDC: „Sexual Violence“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202185322/http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/SV-DataSheet-a.pdf |date=2. veljače 2015. }}, posjećeno 24.1.2014.</ref> Neku vrstu spolnog zlostavljanja (osim rjeđih [[Silovanje|silovanja]] koja uključuju primjenu sile i ozbiljne prijetnje, tu spadaju i spolni odnosi s maloljetnikom bez primjene fizičke sile) doživi barem jednom u životu 40,2% osoba koje se u odrasloj dobi deklariraju kao homoseksualci, 47,4% biseksualnih muškaraca i 20,8% heteroseksualanih muškaraca.<ref name="cdc.gov"/> Prema podacima američkih saveznih zdravstvenih vlasti, najveći dio ženskih žrtava svih oblika spolnog nasilja imali su počinitelje koji su bili muškarci. Među muškarcima koji su žrtve seksualnog nasilja (izuzev silovanja, koje prema metodologiji koju su primijenile američke vlasti mogu počiniti isključivo muškarci), 76,8% homoseksualaca, 65,8% biseksualaca i 28,6% heteroseksualaca imali su počinitelje koji su također muškarci.<ref>[http://www.cdc.gov/violenceprevention/pdf/nisvs_sofindings.pdf "The National Intimate Partner and Sexual Violence Survey (NISVS): 2010 Findings on Victimization by Sexual Orientation"], Mikel L. Walters, Jieru Chen, i Matthew J. Breiding, "National Center for Injury Prevention and Control Centers for Disease Control and Prevention Atlanta, Georgia", 2013., str. 34</ref> Najčešće žrtve seksualnog zlostavljanja su ipak djeca: procjenjuje se da u SAD svaki šesti dječak bude žrtva nekog oblika [[Spolno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]] prije osamnaeste godine. Počinitelji seksualnog nasilja nad dječacima su u 86% slučajeva osobe istog spola; žrtve seksualnog nasilja se potom vrlo često preispituju jesu li one zapravo homoseksualci, i jesu li zapravo htjeli da budu izvrgnute takvom seksualnom pristupu. Kod djevojčica, žrtvama neke vrste seksualnog nasilja biva njih približno jedna četvrtina; počinitelji su u i tim slučajevima mahom muškarci.<ref name="ptsd.va.gov">[https://www.ptsd.va.gov/professional/treat/type/sexual_abuse_child.asp Službene stranice Department of Veterans Affairs: „Child Sexual Abuse“], Julia Whealin, PhD and Erin Barnett, PhD, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> U pogledu nasilja između intimnih partnera, podaci za homoseksualne osobe su slični onima za heteroseksualne osobe. Kod žena, 40,4% lezbijki doživi fizičko nasilje od intimnog partnera, u odnosu na 32,3% heteroseksualki. Biseksualke su izloženije nasilju te čak njih 56,9% priznaje da su bile žrtvama fizičkog nasilja čiji je počinitelj bio njihov intimni partner. 28,7% heteroseksualnih muškaraca priznaje da su bili žrtvama fizičkog nasilja čiji je počinitelj intimni partner. Takva iskustva ima 25,2% homoseksualaca i 37,3% biseksualaca.<ref>[http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/NISVS_SOfindings.pdf "The National Intimate Partner and Sexual Violence Survey (NISVS): 2010 Findings on Victimization by Sexual Orientation"] Walters, M.L., Chen J., & Breiding, M.J. (2013), Atlanta, GA: National Center for Injury Prevention and Control, Centers for Disease Control and Prevention, str. 18-19</ref> Homoseksualne osobe su manje sklone prijaviti nasilje u svojim vezama, dijelom i stoga što nisu spremni "izaći iz ormara" pri prijavljivanju djela kojeg su žrtve. Tako je i kod traženja medicinske pomoći – lezbijke češće trpe teže ozljede zbog nasilja intimnog partnera od heteroseksualki, ali rjeđe traže medicinsku njegu. U postupanju američke policije uočeno je da fizičko nasilje jednog homoseksualnog partnera nad drugim često tretiraju kao "međusobnu tučnjavu", te su čak skloni počinitelja i žrtvu smjestiti u istu zatvorsku ćeliju.<ref>[https://www.rit.edu/cla/criminaljustice/sites/rit.edu.cla.criminaljustice/files/docs/WorkingPapers/2009/2009-16.pdf "Domestic Violence in Gay Communities"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150714021128/https://www.rit.edu/cla/criminaljustice/sites/rit.edu.cla.criminaljustice/files/docs/WorkingPapers/2009/2009-16.pdf |date=14. srpnja 2015. }}, (pregledni rad) Laura Gottermeier, Center for Public Safety Initiatives Rochester Institute of Technology, Working Paper # 2009-16, July 7, 2009</ref> P. Latellier u studiji iz 1994. godine upozorava da su muškarci rjeđe spremni sebe sagledati kao žrtve, makar su objektivno izloženi nasilju u intimnoj vezi: to vrijedi i za homoseksualce koji su žrtve takve vrste nasilja.<ref>[https://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=153350 "Gay and Bisexual Male Domestic Violence Victimization: Challenges to Feminist Theory and Responses to Violence"], (sažetak) P. Letellier, Violence and Victims  Vol. 9/2, 1994., str. 95-106</ref> == Psihoterapija i psihološka podrška == Psihijatrijska i psihološka struka nude LGBTIQ osobama psihološku podršku kako bi pojedinci mogli lakše prihvatiti svoj identitet i prevladati izazove i stigmatizaciju koje im nameću društvene norme i očekivanja. Najpoznatija terapija je ''[[gej afirmativna terapija]]'' koja pokriva različite aspekte kao što su razvoj identiteta, proces ''[[Izlazak iz ormara|outanja]]'', roditeljske i obiteljske prakse i podrške kao i pitanja predrasuda i diskriminacije koja zahvaćaju LGBTIQ zajednicu. Primjerena [[Gej afirmativna terapija|afirmativne psihoterapije]] temelji se, prema Američkom psihološkom društvu, na sljedećim znanstvenim činjenicama:<ref name=":8" /> * Istospolna seksualna orijentacija predstavlja normalnu i pozitivnu varijaciju ljudske seksualnosti tj. nije indikator mentalnih ili razvojnih poremećaja; * Homoseksualnost i biseksualnost su stigmatizirane, a stigma donosi različite negativne posljedice (D'Augelli & Patterson, 1995; DiPlacido, 1998; Herek & Garnets, 2007; Meyer, 1995, 2003); * Istospolna privlačenja i ponašanje se mogu javiti u kontekstu raznih seksualnih orijentacija i na njima baziranih identiteta (Diamond, 2006; Hoburg et al., 2004; Rust, 1996; Savin-Williams, 2005); * Gay muškarci, lezbijke i biseksualne osobe mogu sretno i zadovoljno živjeti te oformiti stabilne veze i obitelji koje su u bitnim osobinama istovrijedne heteroseksualnim vezama (APA, 2005c; Kurdek, 2001, 2003, 2004; Peplau & Fingerhut, 2007); * Ne postoje empirijski dokazi i relevantna recenzirana (eng. peer-reviewed) istraživanja koja podupiru razmišljanja o homoseksualnosti kao posljedici obiteljske disfunkcionalnosti ili traume (Bell et al., 1981; Bene, 1965; Freund & Blanchard, 1983; Freund & Pinkava, 1961; Hooker, 1969; McCord et al., 1962; D. K. Peters & Cantrell, 1991; Siegelman, 1974, 1981; Townes et al., 1976). Pojedinci mogu imati koristi od ''gej'' afirmativne terapije ako njihov terapeut dijeli isto iskustvo kao oni, ali u tom slučaju terapeut može biti pristran ako je dio LGBT zajednice. Heteroseksualni terapeuti mogu imati predrasude ili imati nedovoljno znanja da bi mogli pravilno postupati s klijentom koji pripada LGBT zajednici. Stoga je bitno da se psihoterapeuti kontinuirano educiraju i razvijaju u svojoj struci kako bi mogli pružiti maksimalnu pomoć i podršku različitim društvenim manjinama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Israel|first=Tania|last2=Gorcheva|first2=Raia|last3=Walther|first3=William A.|last4=Sulzner|first4=Joselyne M.|last5=Cohen|first5=Jessye|date=2008-06|title=Therapists' helpful and unhelpful situations with LGBT clients: An exploratory study.|url=http://doi.apa.org/getdoi.cfm?doi=10.1037/0735-7028.39.3.361|journal=Professional Psychology: Research and Practice|language=en|volume=39|issue=3|pages=361–368|doi=10.1037/0735-7028.39.3.361|issn=1939-1323}}</ref> === Psihološka podrška u Hrvatskoj === Osim konvencionalne psihoterapije, LGBT osobe imaju velike koristi i od psihološkog savjetovanja i grupa podrške koje pružaju mnoge LGBT udruge za svoju zajednicu koje su u pravilu besplatne. Grupe podrške omogućavaju LGBT osobama razmjenu iskustava, znanja i informacija te međusobnu socijalizaciju i razmjenu emocionalne i socijalne podrške. Individualno savjetovanje omogućuje rad na sebi i aktualnom problemu kroz anonimnu, intimnu i povjerljivu atmosferu u savjetovalištu dok ''on-line'' podrška omogućava svim osobama koje nisu iz tog mjesta ili nisu spremne riskirati anonimnost da dobiju pomoć i podršku. Tijekom savjetovanja, LGBT osoba koji ima poteškoća u određenim aspektima svog života povezuje se sa savjetovateljem kako bi uvidio u čemu je izazov i napravio određene promjene u svom životu. Uz podršku, savjetovatelj pomaže osobi u jačanju njegovih snaga i razvoju novih vještina suočavanja s poteškoćama. Osnovni cilj savjetovanja osobni je rast i razvoj, jačanje mentalnog zdravlja i dobrobiti osobe, te unaprjeđenje njegovih interpersonalnih odnosa. U Hrvatskoj takve usluge pružaju organizacije poput Iskoraka, Zagreb Pride-a, Trans Aid-a i LGBTIQ inicijative Aut.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-12-18|title=Trans Talks ~|url=https://transaid.hr/trans-talks/|access-date=2022-01-08|language=hr|archive-date=22. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122042434/https://transaid.hr/trans-talks/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Rad prema i u LGBTIQ zajednici – Zagreb Pride|url=https://www.zagreb-pride.net/hr/programi-i-aktivnosti/rad-prema-i-u-lgbtiq-zajednici/|access-date=2022-01-08|website=www.zagreb-pride.net|archive-date=8. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220108160247/https://www.zagreb-pride.net/hr/programi-i-aktivnosti/rad-prema-i-u-lgbtiq-zajednici/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Usluge – Iskorak|url=https://www.iskorak.hr/podrska/|access-date=2022-01-08|language=hr|archive-date=8. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220108160248/https://www.iskorak.hr/podrska/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=LGBTIQ inicijativa AUT – KSFF|url=https://ksff.ffzg.unizg.hr/sekcije/lgbtiq-inicijativa-aut/|access-date=2022-01-08|language=en-US}}</ref> === Učinkoviti psihoterapijski pristupi === ==== Terapija pisanjem ==== Istraživanje je pokazalo da pisanje o traumatskim ili negativnim iskustvima (poznato kao "[[ekspresivno pisanje]]") može biti učinkovit način za smanjenje psihološkog stresa koji proizlazi iz takvih događaja. Kada su mladi koristili metodu ekspresivnog pisanja za pitanja vezana za njihov LGBTIQ identitet, njihovo mentalno zdravlje se poboljšalo. Ovo poboljšanje je bilo posebno značajno kod mladih koji nisu imali širu podršku društva, koji su pisali o ozbiljnijim temama, kao i kod pojedinaca koji su bili manje otvoreni o svojoj seksualnosti ili se nisu ''outali''. Pokazalo se da metoda ekspresivnog pisanja dovodi do poboljšanja kod čitavog niza problema, uključujući bolest, traumu iz djetinjstva i stres u vezi.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lewis|first=Robin J.|last2=Derlega|first2=Valerian J.|last3=Clarke|first3=Eva G.|last4=Kuang|first4=Jenny C.|last5=Jacobs|first5=Andrew M.|last6=McElligott|first6=Michelle D.|date=2005-06|title=An Expressive Writing Intervention to Cope with Lesbian-Related Stress: The Moderating Effects of Openness about Sexual Orientation|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1111/j.1471-6402.2005.00177.x|journal=Psychology of Women Quarterly|volume=29|issue=2|pages=149–157|doi=10.1111/j.1471-6402.2005.00177.x|issn=0361-6843}}</ref> Često se koristi s drugim kreativnim tehnikama u psihoterapiji. ==== Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT ili BKT) ==== [[Kognitivno-bihevioralna terapija]] usredotočuje se na promjenu misli i osjećaja koji dovode do negativnih ponašanja, u pozitivnije misli, osjećaje i ponašanja.<ref>{{Citiranje weba|title=Što je BKT « Hrvatsko udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije|url=http://cabct.hr/savjetovaliste/sto-je-bkt|access-date=2022-01-08|website=cabct.hr}}</ref> Ova metoda liječenja učinkovita je za različite probleme mentalnog zdravlja, uključujući i one povezane s LGBTQ identitetima. KBT može pomoći u smanjenju depresije i anksioznosti te promicati zdrave mehanizme suočavanja s problemima koji se javljaju kod LGBTQ populacije. ==== LGBT savjetovanje i edukacija roditelja i obitelji ==== Mnogi LGBTQ mladi se suočavaju s negativnim reakcijama od svoje obitelji zbog svoje seksualnosti ili seksualnog identiteta. To može rezultirati narušenim mentalnim zdravljem. Neprihvaćanje seksualnosti LGBTQ mladih unutar obitelji može rezultirati zlostavljanjem ili u težim slučajevima izbacivanjem ili njihovim bijegom od kuće. Zbog ovih čimbenika, prosječno 28% LGBTQ mladih ima suicidalne misli, a 15%-40% svake godine pokuša počiniti samoubojstvo. Procjenjuje se da je između 20 i 40 % mladih bez doma iz LGBT populacije.<ref name="#2">{{Citiranje časopisa|last=McCann|first=Edward|last2=Brown|first2=Michael|date=2019|title=Homelessness among youth who identify as LGBTQ+: A systematic review|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/jocn.14818|journal=Journal of Clinical Nursing|language=en|volume=28|issue=11-12|pages=2061–2072|doi=10.1111/jocn.14818|issn=1365-2702}}</ref> [[Obiteljska terapija]] u kojem su roditelji dobili značajna razdoblja za prihvaćanje svojih osjećaja prema svom djetetu pokazala se učinkovitom. Roditelji su na taj način imali vremena razmisliti o tome što misle o seksualnoj orijentaciji svog djeteta i postati svjesni kako bi njihove reakcije mogle utjecati na mentalno stanje njihovog djeteta. Adolescenti koji su sudjelovali u ovom tretmanu imali su manje suicidalnih misli i manje osjećaja povezanih s depresijom. Ova metoda terapije je od pomoći samo ako su obitelj ili roditelji voljni proći kroz proces prihvaćanja i razbijanja bilo kakvih predrasuda ili stigme koju mogu imati prema seksualnoj orijentaciji člana svoje obitelji. === Konverzijska terapija === U prošlosti, kada se na homoseksualnost gledalo kao na psihološki poremećaj, često se nudila i ''[[Reparativna terapija|reparativna (konverzijska) terapija]]'' koja se fokusirala na promjenu homoseksualnih sklonosti u heteroseksualne i/ili promjena transrodnog identiteta u cis-rodni identitet. Danas se zbog nedostatka znanstvene potpore, njezine povezanosti sa psihosocijalnim zdravstvenim problemima<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ogunbajo|first=Adedotun|last2=Oke|first2=Temitope|last3=Okanlawon|first3=Kehinde|last4=Abubakari|first4=Gamji M'Rabiu|last5=Oginni|first5=Olakunle|date=2021-08-01|title=Religiosity and Conversion Therapy is Associated with Psychosocial Health Problems among Sexual Minority Men (SMM) in Nigeria|url=https://doi.org/10.1007/s10943-021-01400-9|journal=Journal of religion and health|doi=10.1007/s10943-021-01400-9|issn=1573-6571|pmid=34455514}}</ref> i odbijanja te prakse od strane organizacija kao što je Američko udruženje psihijatara (APA), korištenje konverzijske terapije smatra etički problematičnom.<ref>{{Citiranje weba|title=APA Reiterates Strong Opposition to Conversion Therapy|url=https://www.psychiatry.org/newsroom/news-releases/apa-reiterates-strong-opposition-to-conversion-therapy|access-date=2022-01-08|website=www.psychiatry.org}}</ref> S obzirom na navedenu zabrinutost, više zemalja i američkih saveznih država ju je zabranilo.<ref>{{Citiranje weba|title=Kanada zakonom zabranila 'liječenje' homoseksualnosti|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kanada-zakonom-zabranila-lijecenje-homoseksualnosti-1384968|access-date=2022-01-08|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Drescher|first=Jack|last2=Schwartz|first2=Alan|last3=Casoy|first3=Flávio|last4=McIntosh|first4=Christopher A.|last5=Hurley|first5=Brian|last6=Ashley|first6=Kenneth|last7=Barber|first7=Mary|last8=Goldenberg|first8=David|last9=Herbert|first9=Sarah E.|last10=Lothwell|first10=Lorraine E.|last11=Mattson|first11=Marlin R.|date=2016|title=The Growing Regulation of Conversion Therapy|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5040471/|journal=Journal of medical regulation|volume=102|issue=2|pages=7–12|pmc=5040471|pmid=27754500}}</ref> Unatoč tome je u pojedinim državama i dalje dostupna i korištena, prvenstveno od strane religioznih i konzervativnih osoba. Konverzijska terapija sastoji se od raznih pristupa u rasponu od individualnih razgovora, psiholoških grupa, averzivnih postupaka i hormonske terapije, do religioznih tehnika kao što su prijetnje vječnim prokletstvom ili korištenje molitve. Za konverzijsku terapiju postoji malo empirijskih dokaza, budući da je većina dokaza anegdotska ili im nedostaje znanstveno priznanje da djeluje. Nije opovrgnuto da sudionici koji su ju završili potencijalno lažiraju, bilo svjesno ili nesvjesno odnosno da doživljavaju [[Racionalizacija|racionalizaciju]] izazvanu disonancijom.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cramer|first=Robert J.|last2=Golom|first2=Frank D.|last3=LoPresto|first3=Charles T.|last4=Kirkley|first4=Shalene M.|date=2008-03-11|title=Weighing the Evidence: Empirical Assessment and Ethical Implications of Conversion Therapy|url=https://doi.org/10.1080/10508420701713014|journal=Ethics & Behavior|volume=18|issue=1|pages=93–114|doi=10.1080/10508420701713014|issn=1050-8422}}</ref> Dugoročni učinci konverzijske terapije, kao što su smanjen seksualni nagon, sram, strah, nisko samopouzdanje te povećana depresija i anksioznost uočeni su kod pojedinaca koji su sudjelovali u njezinim programima. Prema često kritiziranoj organizaciji zbog nedostatka znanstvenih dokaza i upitne sekularnosti,<ref name=":18" /><ref name=":19" /><ref name=":20" /><ref name=":21" /> NARTH, smjernice [[Reparativna terapija|konverzijske terapije]] uključuju<ref name=":17">NARTH Task Force on Practice Guidelines for the Treatment of Unwanted Same-Sex, izvorno objavljeno u ''Journal of Human Sexuality,'' 2, 5-65, [http://www.narth.com/#!services/c5ro dostupno kod NARTH - Clinical Division] (pristupljeno 11. travnja 2015)</ref>: * da bi na početku tretmana terapeut trebao pružiti pacijentu informacije o procesu promjene seksualne orijentacije koje su točne i dovoljne (Smjernica 5); * da bi tijekom tretmana terapeut trebao koristiti prihvaćene psihološke pristupe psihoterapiji koji minimiziraju rizik da se naškodi pacijentu s neželjenim istospolnim sklonostima (Smjernica 6); * da bi kliničari trebali poznavati psihološka i bihevioralne probleme koje česti prate istospolne sklonosti te da pruže ili upute pacijenta na terapiju potrebnu za suočavanje s tim problemima (Smjernica 7); * da bi terapeuti trebali uzeti u obzir i shvaćati složene pritiske koje kultura, religija i obitelj stavljaju pred LGBT pacijente (Smjernica 8); * da bi terapeuti trebali prepoznati specifične poteškoće i rizike koji postoje kod mladih LGBT osobama (Smjernica 9). == Diskriminacija == === Gay bullying === [[Datoteka:Zagreb Pride 2011 18062011 9377.jpg|mini|Zagreb Pride 2011. s velikim policijskim osiguranjem zbog opasnosti od nasilja.]] Gay bullying može biti verbalno ili fizičko zlostavljanje osoba koje nasilnik doživljava kao lezbijku, gay, biseksualnu ili transrodnu uključujući i osobe koje su zapravo heteroseksualne ili nepoznate seksualne orijentacije. U Sjedinjenim Američkim Državama tinejdžeri su prosječno čuli 26 puta na dan ili svakih 14 minuta pogrdne nazive kao što su <nowiki>''homić'', ''pederčina''</nowiki> (eng. ''faggot'') i <nowiki>''curica''</nowiki> (eng. ''sissy''). Istraživanje je 1998. provelo udruženje Mental Health America.<ref>"Mental Health American, Bullying and Gay Youth".''Mental Health America'' formerly National Mental Health Association. pristupljeno 27. lipnja 2012.</ref> === Heteroseksizam i homofobija === U brojnim kulturama homoseksualni ljudi su učestalo predmet predrasuda i diskriminacije. Istraživanje provedeno u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] je 2011. pokazalo kako 49% tamošnje domaće i 58% strane mladeži odbija smatrati homoseksualnost za normalnu varijaciju ljudske seksualnosti.<ref>"[http://community.expatica.com/forums/topic/2993/half-of-young-dutch-people-reject-homosexuality Half of young Dutch people reject homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111201212113/http://community.expatica.com/forums/topic/2993/half-of-young-dutch-people-reject-homosexuality |date=1. prosinca 2011. }}". Expatica/COC. pristupljeno 9. siječnja 2012.</ref> Takvi su stavovi obično povezani s oblicima homofobije i heteroseksizma koji uglavnom uključuje stavove da bi svi trebali biti heteroseksualni ili da su heteroseksualne privlačnosti i veze norma te stoga superiorni homoseksualnim. Homofobija je averzija prema homoseksualnim osobama ili neopravdani strah od istih te najčešće uključuje diskriminaciju. Manifestira se u različitim oblicima te su zabilježeni različiti tipovi: internalizirana homofobija, socijalna homofobija, emocionalna homofobija, racionalizirana homofobija i druge.<ref>The Riddle Homophobia Scale, from Allies Committee website, Department of Student Life, Texas A&M University at the Wayback Machine (archived 4. rujna 2006</ref> Postoje još i lezbofobija (usmjerena isključivo prema lezbijkama) i bifobija (usmjerena prema biseksualnim ljudima). Kada se takvi stavovi manifestiraju kao zločini, vrlo se često nazivaju zločini iz mržnje ili eng. ''gay bashing ''odnosno ''hate crime. '' Među negativnim stereotipima o LGB osobama je onaj da su one više promiskuitetne i da su sklonije zlostavljanju djece, no nema znanstvene osnove za takve tvrdnje. [[Datoteka:2008 Anti-gay protestors in San Francisco.jpg|lijevo|mini|Protesti protiv homoseksualnih osoba]] Više znanstvenih studija provedenih u SAD u vrijeme ubrzanog širenja [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS-a]] ukazalo je da promiskuitet nije više u izrazitoj mjeri bio rasprostranjen među homoseksualnim osobama.<ref>Friedman, Richard C.; Downey, Jennifer I. (1994)."Homosexuality". ''New England Journal of Medicine''(Massachusetts Medical Society) '''331''' (6. listopada 1994, Number 14):923930.doi:[[doi:10.1056/NEJM199410063311407|10.1056/NEJM199410063311407]]. PMID 8078554</ref> Sociološka studija koju je 2012. objavio Barry Reay otkriva da se učestalost promiskuitetnog ponašanja povećava i smanjuje iz desetljeća u desetljeće, kod homoseksualaca kao i kod heteroseksualaca.<ref>[http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/johs.12012/full#johs12012-note-0105 "Promiscuous Intimacies: Rethinking the History of American Casual Sex"], Journal of Historical Sociology, Vol 27-1, str 1–24, 03/2014</ref> Gay muškarci i lezbijke su sposobni formirati stabilne, posvećene veze koje su u osnovi ekvivalentne heteroseksualnim vezama.<ref name=":3" /> Seksualna orijentacije ne utječe na veću vjerojatnost zlostavljanja djece.<ref name=":13">Michael Lamb, Ph.D.: [http://www.glad.org/uploads/docs/cases/gill-v-office-of-personnel-management/2009-11-17-doma-aff-lamb.pdf Affidavit – United States District Court for the District of Massachusetts (2009] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225193923/http://www.glad.org/uploads/docs/cases/gill-v-office-of-personnel-management/2009-11-17-doma-aff-lamb.pdf |date=25. prosinca 2010. }}</ref><ref name=":10">Gregory M. Herek, Ph.D.: [http://psychology.ucdavis.edu/rainbow/html/facts_molestation.html Facts About Homosexuality and Child Molestation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100419022239/http://psychology.ucdavis.edu/rainbow/HTML/facts_molestation.html |date=19. travnja 2010. }}</ref><ref name=":14">American Psychological Association: [http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/parenting-full.pdf Lesbian & Gay Parenting]</ref> Tvrdnje da postoje znanstveni dokazi koji pokazuju vezu između homoseksualnosti i [[pedofilija|pedofilije]] su bazirane na zloupotrebi tih naziva i pogrešnoj interpretaciji stvarnih dokaza.<ref name=":10" /> Naime, makar se procjenjuje da svaki šesti dječak bude žrtva nekog oblika [[Spolno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]] prije nego navrši 15 godina života,<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=73739] "Spolno zlostavljanje djece", Kristina Sesar, Ljetopis socijalnog rada, Vol.16 No.3. siječnja 2010..</ref> a počinitelji spolnog nasilja nad dječacima su žene u samo 14% slučajeva,<ref name="ptsd.va.gov"/> pretežni dio žrtava spolnog nasilja svih oblika predstavljaju maloljetnici mlađi od 12 godina; tako među žrtvama istospolnog silovanja dječaci mlađi od 12 godina predstavljaju 79% žrtava.<ref>[http://www.bravehearts.org.au/files/Facts%20and%20Stats_updated141212.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140204021640/http://www.bravehearts.org.au/files/Facts%20and%20Stats_updated141212.pdf|date=4. veljače 2014.}} Carol Ronken i dr. "Child Sexual Assault: Facts and Statistics - Updated: December 2012", "Bravehearts" AU</ref> Psihijatri promatraju pedofiliju (tj. seksualnu sklonost dječacima i djevojčicama koji još nisu razvili sekundarne spolne značajke – razvoj tih značajki uglavnom se događa oko dvanaeste godine života) kao zasebni fenomen, koji nije identičan s homoseksualnošću.<ref>[http://www.scribd.com/doc/134033172/Michael-C-Seto-2012-ASB-is-Pedophilia-an-Orientation "Is Pedophilia a Sexual Orientation?"], Michael C. Seto, Archives of Sexual Behavior, Feb. 2012, Vol. 41-1 str. 231-236</ref> === Institucionalno i neinstitucionalno nasilje protiv gejeva i lezbijki === 2014. u svijetu su homoseksualne aktivnosti bile ilegalne i kažnjive zakonom u 81 zemalja svijeta,<ref>[http://76crimes.com/76-countries-where-homosexuality-is-illegal/ 81 countries where homosexuality is illegal] posjećeno 12.08.2014. </ref> a smrtna kazna za takve aktivnosti postoji u njih 10.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.washingtonpost.com/blogs/worldviews/wp/2014/02/24/here-are-the-10-countries-where-homosexuality-may-be-punished-by-death/ Here are the 10 countries where homosexuality may be punished by death]<nowiki>''</nowiki> posjećeno 12.08.2014.</ref> I u državama u kojima homoseksualnost nije kažnjiva zakonom nerijetki su ispadi osobnog nasilja protiv LGBT ljudi. Tako je za SAD [[FBI]] izvijestio da je 20.4% prijavljenih zločina iz mržnje 2011. godine bilo povezano sa seksualnom orijentacijom. 56.7% tih je zločina bilo usmjereno protiv muških homoseksualnih osoba, a 11.1% protiv ženskih. 29.6% ih je bilo usmjereno općenito prema homoseksualnim ljudima bez obzira na spol.<ref>"[http://www.fbi.gov/about-us/cjis/ucr/hate-crime/2011/narratives/victims Victims]", ''FBI'', pristupljeno 26. srpnja 2013.</ref> LGBT osobe mogu postati žrtve tzv. ispravljačkog silovanja (eng. ''[[:en:Corrective rape|corrective rape]]'') čiji je cilj osobu natjerati da postane heteroseksualna. Također su izložene riziku od [[ubojstvo iz časti|ubojstva iz časti]] koje ponekad izvrše članovi obitelji ili rodbine zbog mišljenja da im je homoseksualna osoba u obitelji nanijela veliku sramotu.<ref>[http://www.cbsnews.com/news/honor-killings-target-turkeys-lgbt-community/ "Honor killings" target Turkey's LGBT community]". CBS News. 12. listopada 2011. pristupljeno 23. prosinca 2013.</ref><ref>Di Piero Russo. "[http://bari.repubblica.it/cronaca/2011/08/05/news/sei_il_disonore_della_famiglia-20061452/?ref=HREC2-6 "Sei il disonore della famiglia" e accoltella il fratello gay]". bari.repubblica.it. pristupljeno 23. prosinca 2013.</ref><ref>"[http://www.hurriyetdailynews.com/father-confesses-to-killing-his-own-son-in-landmark-homosexual-murder-case.aspx?PageID=238&NID=47579&NewsCatID=341 Father confesses to killing his own son in landmark homosexual murder case]". hurriyetdailynews.com. pristupljeno 23. prosinca 2013.</ref> Pripadnici LGBT populacije se značajno češće suočavaju s obiteljskim nasiljem, izbacivanjem iz kuće i drugim zlostavljanjem u kućanstvu.<ref name="#2"/> Istraživanje iz 2021. godine pokazalo je da je oko 49 % LGBT osoba u SAD-u doživjelo neki vid diskriminacije na poslu, a 34 % ih je dalo otkaz zbog ''[[mobbing]]a''. 50 % sudionika nije se [[Izlazak iz ormara|''outalo'']] svojem zaposleniku, a 26 % nije podijelilo informaciju o svojoj seksualnoj orijentaciji niti jednoj osobi na svom radnom mjestu zbog straha od diskriminacije.<ref>{{Citiranje weba|last=thisisloyal.com|first=Loyal {{!}}|title=LGBT People’s Experiences of Workplace Discrimination and Harassment|url=https://williamsinstitute.law.ucla.edu/publications/lgbt-workplace-discrimination/|access-date=2022-01-08|website=Williams Institute|language=en-US}}</ref> === Anti-LGBT retorika === [[Datoteka:2010 Pride parade in San Francisco with counter-protestors.jpg|mini|Anti-LGBT okupljanje prosvjednika u San Franciscu.]] Anti-LGBT retorika su teme, fraze i slogani koji se koriste protiv homoseksualnosti ili neke druge ne-heteroseksualne orijentacije kako bi se ponizile lezbijke, gay, biseksualne i transrodne osobe. Variraju od ponižavajućih i pejorativnih do onih koji izražavaju negativnost na temelju religije ili morala te često mogu biti okarakterizirani kao [[govor mržnje]]. Takva retorika često ima ideološko uporište u heteroseksizmu i može biti potaknuta homofobijom, bifobijom i transfobijom. Anti-LGBT slogani se koriste kako bi se širilo protivljenje LGBT pravima ili pak punoj prihvaćenosti osoba homoseksualne ili biseksualne orijentacije. Najčešći primjeri kojima se anti-gay retoričari koriste su ti da je homoseksualnost protiv tradicionalnih vrijednosti, da je uništavač obitelji i ljudske vrste.<ref>"[http://www.ctvnews.ca/sports/ahead-of-olympics-russia-raises-anti-lgbt-rhetoric-1.1562570 Russia raises anti-LGBT rhetoric at home while softening message to West | CTV News]". Ctvnews.ca. 2013-11-27. Pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> * Ističe se kako je istospolni nagon neprirodan. Takvu je opasku koristio još [[Platon]] u Zakonima I 636c i VIII 841d nazivajući homoseksualni seks neprirodnim tj. <nowiki>''izvan prirode''</nowiki> (''para phusin). ''Relativno ispravniji bi bio izraz da je homoseksualnost moralno neispravna,<ref>"[http://www.lpva.com/Archives/Editorial/Hugman/20060415.shtml The Liberarian Party of Virginia, Opponents of same-sex marriage use flawed arguments, by Michael Hugman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140313075625/http://lpva.com/Archives/Editorial/Hugman/20060415.shtml |date=13. ožujka 2014. }}". Lpva.com. Pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> a ne neprirodna jer je homoseksualno ponašanje višestruko zabilježeno u prirodi. Takvo se razmišljanje povezuje s logički irelevantnim pristupom koji se naziva argument prirodnosti (eng. appeal to nature) koji se temelji na razmišljanju da prirodnost nužno uvjetuje ispravnost nečega.<ref>Moore, George E.: ''Principia Ethica'', Barnes and Noble Publishing, Inc (1903, 2005) p. 47</ref> Moderni kršćanski slogan koji izražava takva stajališta jest: <nowiki>''</nowiki>Bog je stvorio Adama i Evu, a ne Adama i Stevu.<nowiki>''</nowiki><ref>Stuart Grudgings (15 May 2007). "[http://www.reuters.com/article/newsOne/idUSN1542579420070515?sp=true Evangelist Jerry Falwell dies at 73]". Reuters. Pristupljeno 9. listopada 2014.</ref><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.jutarnji.hr/bog-je-stvorio-adama-i-evu--a-ne-adama-i-stevu/307787/ Bog je stvorio Adama i Evu, a ne Adama i Stevu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015051811/http://www.jutarnji.hr/bog-je-stvorio-adama-i-evu--a-ne-adama-i-stevu/307787/ |date=15. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> jutarnji.hr, pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> * Kao anti-gay retorika javlja se uspoređivanje homoseksualnosti i pedofilije,<ref>"[https://web.archive.org/web/20071218155700/http://www.frc.org/get.cfm?i=IS02E3 Timothy J. Dailey, <nowiki>''</nowiki>Homosexuality and Child Sexual Abuse]<nowiki>''</nowiki>". Web.archive.org. Archived from the [http://www.frc.org/get.cfm?i=IS02E3 original] on 2007-12-18. Pristupljeno 9. listopad 2014.</ref> no seksualna orijentacije ne utječe na veću vjerojatnost zlostavljanja djece.<ref name=":13" /><ref name=":10" /><ref name=":14" /> Tvrdnje da postoje znanstveni dokazi koji pokazuju vezu između homoseksualnosti i [[pedofilija|pedofilije]] su bazirane na zloupotrebi tih naziva i pogrešnoj interpretaciji stvarnih dokaza.<ref name=":10" /> U Hrvatskoj se koristi argumentacija da se homoseksualne osobe ne bi trebale smatrati prirodnim i normalnim te im se ne bi smjela dati sva prava jer će onda i pedofili tražiti isto,<ref><nowiki>''</nowiki>[http://zdravstveniodgoj.com/news/pedofili-zele-ista-prava-kao-i-homoseksualci Pedofili žele ista prava kao i homoseksualci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015035036/http://zdravstveniodgoj.com/news/pedofili-zele-ista-prava-kao-i-homoseksualci |date=15. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> a ako dopustimo gay brakove, doći će do toga da će ljudi tražiti da se žene s drugim životinjama.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/88446-strucnjaci-upozoravaju-uskoro-cemo-imati-zahtjeve-za-legalizacijom-braka-covjeka-i-zivotinje.html Stručnjaci upozoravaju: Uskoro ćemo imati zahtjeve za legalizacijom braka čovjeka i životinje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015172929/http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/88446-strucnjaci-upozoravaju-uskoro-cemo-imati-zahtjeve-za-legalizacijom-braka-covjeka-i-zivotinje.html |date=15. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> dnevno.hr, pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> Danas se javlja i slogan: <nowiki>''</nowiki>Homoseksualci ne mogu reproducirati pa moraju regrutirati<nowiki>''</nowiki> čime se izražava viđenje kako homoseksualne osobe vrebaju djecu kako bi ih navele na homoseksualni način života.<ref>Haggerty, George E.; Beynon, John; Eisner, Douglas, ed. (2000). ''Encyclopedia of lesbian and gay histories and cultures''. New York: Garland. pp. 737–738. {{ISBN|978-0-8153-1880-4}}. Retrieved 4 February 2011.</ref> * <nowiki>''</nowiki>Homoseksualni spolni čin je grijeh<nowiki>''</nowiki> čest je argument pripadnika [[Abrahamske religije|abrahamskih religija]] tijekom prosvjeda protiv LGBT osoba. U [[Stari zavjet|Starom zavjetu]] stoji: <nowiki>''</nowiki>Ako bi muškarac legao s muškarcem kao što se liježe sa ženom, obojica bi počinila odvratno djelo. Neka se smaknu i krv njihova neka padne na njih.<nowiki>''</nowiki><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.adventisti.info/biblija/glava.php?knjiga=Levitski%20zakonik&prijevod=stvarnost&glava=20 LEVITSKI ZAKONIK 20. POGLAVLJE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141026180724/http://www.adventisti.info/biblija/glava.php?knjiga=Levitski%20zakonik&prijevod=stvarnost&glava=20 |date=26. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> * Iduća raširena tvrdnja je ta da je AIDS gay bolest.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.apaa.ca/index.php?option=com_content&view=article&id=178&Itemid=91 The Top Ten Myths About HIV/AIDS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141016085923/http://www.apaa.ca/index.php?option=com_content&view=article&id=178&Itemid=91 |date=16. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> Više o tome u članku pod Zdravstveni problemi i rizici. == Homoseksualno ponašanje u [[Životinje|životinja]] == [[Datoteka:Wuppertal - Zoo - Panthera leo 01 (1) ies.webm|mini|Homoseksualne aktivnosti lavova]] Do 1999. približno 1.500 životinjskih vrsta – od primata, crva i grizli [[medvjed]]a do [[ovca|ovaca]] – opaženo je u ponašanjima koja se mogu označiti homoseksualnim; od toga za oko 500 vrsta postoje dobro dokumentirani izvještaji. Kao primjere homoseksualnog ponašanja uzimala su se u tim istraživanjima se ne samo seksualne aktivnosti, nego također i izvođenje aktivnosti udvaranja pred jedinkama istog spola, privrženost drugoj jedinki istog spola, povezivanje jedinki istog spola u parove i zajednička briga jedinki istog spola za potomstvo.<ref>[http://us.macmillan.com/biologicalexuberance/BruceBagemihl] "BIOLOGICAL EXUBERANCE - Animal Homosexuality and Natural Diversity", Bruce Bagemihl Stonewall Inn Editions 1999.</ref> Životinjsko seksualno ponašanje poprima brojne različite oblike pa i unutar iste vrste. Motivi i implikacije takvih različitih ponašanja tek moraju biti potpuno istraženi. Prema Bruceu Bagemihlu <nowiki>''</nowiki>životinjsko [[Carstvo (taksonomija)|carstvo]] pokazuje daleko veću seksualnu raznolikost – uključujući homoseksualni, biseksualni i nereproduktivni seks – nego što su to znanstvena zajednica i društvo prethodno bili voljni prihvatiti<nowiki>''</nowiki>.<ref>[http://www.publishersweekly.com/pw/print/19990201/26501-gay-lib-for-the-animals-a-new-look-at-homosexuality-in-nature.html <nowiki>''</nowiki>Gay Lib for the Animals: A New Look At Homosexuality in Nature<nowiki>''</nowiki>] pristupljeno 10.08.2014. </ref> [[Datoteka:Two Giraffes.PNG|lijevo|mini|Dva [[mužjak]]a [[žirafe]] u [[Kenija|Keniji]].]] Simon LeVay je unatoč tome istaknuo: <nowiki>''</nowiki>iako je homoseksualno ponašanje jako često u životinjskom svijetu, čini se da individualnim životinjama nije srodna dugoročna predispozicija za uključivanje u takvo ponašanje uz potpuno isključivanje heteroseksualnih aktivnosti. Prema tome, čini se da je homoseksualna orijentacija, ako se o tome kod životinja može govoriti na taj način, rijetkost.<nowiki>''</nowiki><ref>Levay, Simon (1996). ''Queer Science: The Use and Abuse of Research into Homosexuality''. Cambridge, Massachusetts: MIT Press. p. 207.</ref> Primjer vrste kod koje su uočene jedinke s isključivo homoseksualnom orijentacijom je [[Ovce|ovca]] (lat. ''Ovis aries'')<ref>[http://books.google.ca/books?id=EftT_1bsPOAC&pg=PA179 Animal Homosexuality: A Biosocial Perspective By Aldo Poiani, A. F. Dixson, Aldo Poiani, A. F. Dixson], p. 179, 2010, Cambridge University Press</ref><ref name=":7">Levay, Simon (2011). ''Gay, Straight, and The Reason Why The Science of Sexual Orientation''. Cambridge, Massachusetts: Oxford University Press. pp. 70–71.</ref> koja spada u nemonogamne vrste: <nowiki>''</nowiki>Oko 10% mužjaka odbija se pariti sa ženkama, ali se voljno pare s drugim [[mužjak|mužjacima]].<nowiki>''</nowiki><ref name=":7" /> Osim kod ovaca, isključivo homoseksualno ponašanje je uočeno i kod nekih vrsta [[Pingvini|pingvina]] pri čemu pojedini mužjaci preferiraju samo jednog partnera istog spola cijeli život te se odbijaju pariti se ženkama i onda kad im se ukaže prilika.<ref>"Cold Shoulder for Swedish Seductresses | Germany | Deutsche Welle | 10.02.2005". Dw-world.de. pristupljeno 2010-11-17.</ref><ref>"[http://www.cbc.ca/world/story/2009/06/05/gay-penguins-adopt005.html Gay penguin couple adopts abandoned egg in German zoo]". ''CBC News''. 2009-06-05.</ref> Pojava homoseksualnog ponašanje u životinja vrlo se često koristi kao protuargument za tvrdnju da je homoseksualnost lat. ''peccatum contra naturam'' (grijeh protiv prirode).<ref>Bruce Bagemihl, ''Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity,'' St. Martin's Press, 1999; {{ISBN|978-0312253776}}</ref> Tako je taj argument navelo i Američko društvo psihijatara u izvještaju američkom vrhovnom sudu (United States Supreme Court) u slučaju ''Lawrence v. Texas ''kada je sud 2003. svojom presudom srušio zakone koji su kriminalizirali homoseksualnost u 14 američkih saveznih država čime su istospolne seksualne aktivnosti postale legalne na teritoriju čitavog SAD-a.<ref>Smith, Dinitia (7. veljače 2004)."[http://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=FA0C1EF83A5F0C748CDDAB0894DC404482 Love That Dare Not Squeak Its Name]". New York Times. pristupljeno 2007-09-10.</ref><ref>[http://www.apa.org/about/offices/ogc/amicus/lawrence.pdf Brief for Amici Curiae in Support of Petitioners, ''Lawrence v. Texas'']</ref> Bagemihl je npr. uočio da su kod [[Žirafe|žirafa]] 9 od 10 sparivanja bila između mužjaka prilikom čega je uočio da je homoseksualno ponašanje, koje je uključivalo analnu penetraciju s orgazmom, uglavnom bilo u funkciji iskazivanja dominantnosti, kompeticije ili pozdrava.<ref>Bagemihl, citing a study by Leuthold, W. (1977): African Ungulates: A Comparative Review of Their Ethology and Behavioural Ecology. ''Springer Verlag'', Berlin, cited in ''Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity'', 1999;</ref> Neki smatraju da takvo ponašanje ima svoje podrijetlo u socijalnoj organizaciji i dominantnosti kod mužjaka dok drugi (Bagemihl,  Joan Roughgarden,  Thierry Lodé,<ref>Thierry Lodé "La guerre des sexes chez les animaux" Eds O Jacb, Paris, 2006, {{ISBN|2-7381-1901-8}}</ref>  and Paul Vasey) smatraju da se ne radi samo o dominantnosti, već i o jačanju zajedništva te socijalnih veza unutar skupine. == Povijest homoseksualnosti == [[Datoteka:Egyptian homosexual ostraca.jpg|mini|Homoseksualni spolni čin između 2 muškarca u starom Egiptu.]] Prva spominjanja homoseksualnosti nalazimo u staroj Grčkoj; tako [[Platon]] (5. – 4. stoljeće pr.n.e.) u djelu ''Gozba'' (''Simpozij'', tematika je ljubav) spominje homoseksualne odnose između osoba istog spola, a i žene koje su zaokupljene (''trepesthai'', taj izraz ne referira izričito na seksualnu želju) drugim ženama i ne mare za muškarce. U staroj Grčkoj radilo se gotovo isključivo o odnosima između odraslih muškaraca i dječaka: [[Plutarh]] (1. – 2. stoljeće pr.n.e.), pišući o Lakademoncima (Spartancima), bilježi da su erotski odnosi muškaraca prema dječacima bili „toliko na dobrom glasu među njima, da su i najuglednije dame na takav način postupale s djevojčicama". Nadalje piše da "rivalitet nije postojao i ako bi se nekolicini muškaraca svidio isti (dječak), to je bio početak jednog intimnog prijateljstva te bi svi oni zajednički nastojali da predmet njihove sklonosti bude što potpunije zadovoljen."<ref>[http://classics.mit.edu/Plutarch/lycurgus.htmlSapfa Plutarh: Lukurg]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (eng.)</ref> Na području Irana i Afganistana postoji do danas drevni običaj da stariji muškarci uzimaju u kućanstvo dječake, odijevaju ih u žensku odjeću i koriste u seksualne svrhe. Takve dječake se naziva Bača-bazi (''Bacheh-baazi'') što znači ''igranje s djecom.''<ref>[http://www.digitaljournal.com/article/246409/Boys_in_Afghanistan_Sold_Into_Prostitution_Sexual_Slavery "Boys in Afghanistan Sold Into Prostitution, Sexual Slavery"], 20.11.2007</ref> Valja opaziti da su u gornjim slučajevima posrijedi odnosi odraslih muškaraca s dječacima kod kojih je [[pubertet]] počeo ili uznapredovao pa se prema aktualnim definicijama koje koriste psihijatrijska i psihološka struka ne radi o [[Pedofilija|pedofiliji]] (o čemu struka danas govori kada je posrijedi seksualna sklonost prema predpubertetskoj djeci) nego o homoseksualnosti. U pogledu stare Grčke, također, vrijedi opaziti da je homoseksualnost bila prilično raširena, ali je kulturalno uglavnom bila odbacivana: "Sva tri najveća grčka filozofa: Sokrat, Platon i Aristotel, smatrali su homoseksualno ponašanje u sebi sramotnim, nemoralnim i doista izopačenim ili izopačujućim ... Platon koji je u svojoj ''Gozbi'' napisao slavnu pohvalu romantičnim i duhovnim ljubavnim odnosima između muškaraca i dječaka, čini vrlo jasnim da su svi oblici seksualnog ponašanja izvan heteroseksualnog braka sramotni, pogrešni i škodljivi. To je osobito vidljivo iz njegovog pisanja o toj stvari u njegovu zadnjem djelu ''Zakoni'', ali također dovoljno jasno u ''Državi'' i ''Fedru'', pa i u samoj ''Gozbi''."<ref>[http://www.princeton.edu/~anscombe/articles/finnisorientation.pdf "Law, Morality, and "Sexual Orientation", John Finnis], objavljeno u zborniku John Corvino (ed.), "Same Sex: Debating the Ethics, Science, and Culture of Homosexuality", urednik John Corvino, Lanham-New York-London, Rowman and Littlefield 1997., str. 31-43</ref> Sličan oblik homoseksualnosti između odraslih muškaraca i dječaka u pubertetu i ranoj adolescenciju bilježi se i kasnije u Rimu. Car Teodozije I. donosi 390. godine zakon koji za pasivnog partnera propisuje kaznu paljenjem na lomači. [[Datoteka:Woman spying on male lovers.jpg|lijevo|mini|Žena špijunira 2 ljubavnika. Kina, Qing dinastija.]] Na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], povijest homoseksualnosti možemo kontinuirano pratiti još od početaka [[Islam]]a koji takve prakse osuđuje i uglavnom teško kažnjava.<ref>[http://islamskoznanje.wordpress.com/category/kuran-o-homoseksualizmu/ "Kur'ansko rasvjetljenje pojave homoseksualizma", šejh dr. Dža'fer Idris], "Islamsko znanje" 23.1.2013.</ref> Nakon, izgleda, zamiranja homoseksualnih praksi tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], u [[Renesansa|renesansi]] se one ponovno evidentnije u Europi. Najprije se bilježe u trgovačkim središtima Italije, poput Firence, možda zbog pojačanih trgovačkih i kulturalnih odnosa s Bliskim istokom gdje je homoseksualnost stalno prisutna. Ponovno se bilježi obrazac seksualnih odnosa odraslih muškaraca s dječacima i mladićima u ranoj adolescenciji – onako kako je bilo uobičajeno u staroj Grčkoj i Rimu, a i na Bliskom istoku.<ref>[http://books.google.hr/books/about/Forbidden_Friendships_Homosexuality_and.html? "Forbidden Friendships: Homosexuality and male Culture in Renaissance Florence"], Michael Rocke, Oxford University Press, 1996</ref> U Firenci se takav oblik homoseksualnosti bio duboko uvriježio te je zadnji vladar iz kuće [[Medici]], Gian Gastone (r. 1671. – u 1737.), bio međunarodno poznat po odnosima s vrlo velikim brojem dječaka i mladića koje je držao u svojoj pratnji: izgleda da je enormni međunarodni skandal koji je proizlazio iz tog javnog prakticiranja homoseksualnosti znatno pridonio kraju vojvodske loze Medici.<ref>[http://books.google.hr/books/about/The_last_of_the_Medici.html?id=mJGBAAAAIAAJ&redir_esc=y "The last of the Medici"], Harold Acton, izdanje G. Orioli, Lungarno Corsini, 1930. (v. također Faber & Faber, London 2009.)</ref> Revolucionarna Francuska 1791. godine donosi kazneni zakonik u kojemu ''sodomija ''više nije kažnjiva, čime postaje prva zemlja u kojoj je homoseksualnost dekriminalizirana. Međutim, drugim pravnim i socijalnim mjerama homoseksualnost je u Francuskoj i nakon toga održana u strogo privatnoj sferi.<ref>[http://academics.wellesley.edu/French/facultyhomepages/gunther/Scott%20Gunther%20-%20The%20Elastic%20Closet.html "The Elastic Closet: A History of Homosexualitiy in France"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130603062805/http://academics.wellesley.edu/French/facultyhomepages/gunther/Scott%20Gunther%20-%20The%20Elastic%20Closet.html |date=3. lipnja 2013. }}, Scott Gunther, Palgrave, 2009.</ref> U drugim je Europskim zemljama homoseksualnost dekriminalizirana mnogo kasnije: u Velikoj Britaniji 1967. godine (u Sjevernoj Irskoj tek 1982.), u pojedinim saveznim državama SAD-a u razdoblju od 1961. do 2003. godine, a u Hrvatskoj 1977. godine. Nakon II. svjetskog rata – najprije u SAD-u – nastaje politički pokret za prava homoseksualaca, počev od Mattachine Society osnovanog u Los Angelesu 1950. godine kao konspirativna organizacija (sama homoseksualnost je bila ilegalna); taj rani pokušaj nije bio osobito uspješan.<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/mattachine_society.html "glbtq encyclopedia: Matttachine Society"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070217194851/http://www.glbtq.com/social-sciences/mattachine_society.html |date=17. veljače 2007. }}, Craig Kaczorowski, 2004</ref><ref>"Mattachine Society", FBI Records: The Vault, (dokumentarni izvori), pristupljeno 17.9.2014.</ref> Međutim se u velikim gradovima formiraju veće zajednice homoseksualaca; napetost između homoseksualne zajednice, što se oformila u gradu [[New York]]u, i glavne kulturalne struje, koju je prezentirala policija, iskazao se prigodom racije 28. lipnja 1969. godine u [[Stonewall Inn|"Stonewall Innu"]] u [[Greenwich Village]]u. Obljetnicu [[Stonewallski nemiri|Stonewallskih nemira]] je danas uobičajeni datum održavanja tzv. [[Povorka ponosa|''Gay pride'']] manifestacija širom svijeta i na taj način ostaju kulturalnim orijentirom [[LGBT društveni pokreti|pokreta za prava LGBT osoba]]. Nakon toga postaje pokret za prava homoseksualaca dijelom ljevičarski usmjerenih studentskih i srodnih društvenih gibanja krajem 1960.- ih i tijekom 1970.-ih godina.<ref>"[https://confluence.cornell.edu/display/WWC/The+Evolution+of+the+Medical+Definition+of+Homosexuality The Evolution of the Medical Definition of Homosexuality]", Jami Carlacio i Lisa Michelle Cannizzaro kod "Cornell University Confluence", ver. 30.10.2007.</ref> Američko psihijatrijsko društvo je [[1973.]] uzevši u obzir znanstvene dokaze<ref name=":12" /> uklonilo homoseksualnost s popisa bolesti, a istu je poziciju [[1975.]] zauzelo i Američko psihološko društvo;<ref name=":0" /> potom homoseksualci najprije u [[SAD]]-u pa potom i u većem broju zemalja kulturno i politički povezanih sa SAD-om (uključujući gotovo čitavu Europu) organiziranim aktivizmom uspijevaju izboriti status društvene manjine i zaštitu kakvu uživaju društvene manjine.<ref>[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/history.aspx "History of Lesbian, Gay, & Bisexual Social Movements"], pristupljeno 21.8.2014.</ref> Nakon što je [[2001.]] godine [[Nizozemska]] donijela zakon kojim se omogućuje registriranje homoseksualnih partnerstava kao brakova, [[istospolni brak|zakoni o istospolnom braku]] su donijeti u još petnaestak zemalja. Trenutačno je glavna preokupacija pokreta za LGBT prava u zapadnim zemljama zalaganje za zakon o istospolnom braku te ozakonjenje posvajanja djece i surogatnog majčinstva za članove istospolnih zajednica.<ref>[https://www.aclu.org/lgbt-rights "LGBT Rights"], American Civil Liberties Union, pristupljeno 21.8.2014.</ref><ref>[http://www.hrc.org/resources/entry/surrogacy-laws-and-legal-considerations "Surrogacy Laws and Legal Considerations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140905190343/http://www.hrc.org/resources/entry/surrogacy-laws-and-legal-considerations |date=5. rujna 2014. }}, "Human Rights Campaign", pristupljeno 21.8.2014.</ref> S krajem 2014. u sedamnaest zemalja svijeta postoji mogućnost sklapanja istospolnog braka ([[Argentina]], [[Belgija]], [[Brazil]], [[Kanada]], [[Danska]], [[Francuska]], [[Island]], [[Luksemburg]], [[Nizozemska]], [[Novi Zeland]], [[Norveška]], [[Portugal]], [[Južna Afrika]], [[Španjolska]], [[Švedska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Urugvaj]]) kao i u nekim podnacionalnim jurisdikcijama (dijelovi [[Meksiko|Meksika]], te većina država [[SAD]]-a). [[Datoteka:World laws pertaining to homosexual relationships and expression.svg|mini|'''Tamnoplavo: '''priznat istospolni brak. '''Svjetlije nijanse plave:''' razni stupnjevi ozakonjenja istospolnih zajednica. '''Sivo:''' nejasni pravni status homoseksualnosti. '''Oker:''' zabranjeno propagiranje homoseksualnosti. '''Žuto:''' zakonska zabrana homoseksualnosti, koja se u praksi ne provodi. '''Nijanse smeđe:''' kažnjavanje homoseksualnosti; najtamnije su označene zemlje gdje postoji i smrtna kazna.]] Postoje i zemlje s drugačijim trendovima: [[Belize]], koji je bio britanska kolonija do 1981. godine te se stoga od 1967. godine homoseksualnost nije kažnjavala, 2003. godine je kriminalizirao homoseksualne čine propisavši do 10 godina zatvora; [[Burundi]], koji kao bivša belgijska kolonija (do 1962. godine) nije od svoje bivše metropole naslijedio kažnjivost homoseksualnosti, proglasio je istospolne odnose kaznenim djelom 2008. s mogućnošću kazne zatvora od 3 mjeseca do 2 godine. U Ugandi je 2014. godine proglašen zakon kojim se postrožuju kazne za homoseksualne odnose (čak i do smrtne kazne za osobe koje su već kažnjavane ili se upuštaju u homoseksualne odnose makar su zaražene HIV-om ili stupaju u homoseksualne odnose s osobama mlađim od 18 godina) i kriminalizira članstvo u udrugama za promicanje prava LGBT osoba. Do danas je u [[Litva|Litvi]], koja je članica [[Europska unija|Europske unije]] na snazi zakon iz [[2010.]] godine koji zabranjuje upoznavanje maloljetnika s homoseksualnošću; zbog članstva u EU taj se zakon koristi uglavnom za sprječavanje spominjanja istospolne seksualnosti u medijima.<ref>[http://www.lithuaniatribune.com/44839/lithuanian-gay-league-criticises-national-broadcasters-restrictions-on-gay-pride-clips-201344839/ "Lithuanian Gay League criticises national broadcasters’ restrictions on gay pride clips"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140827124332/http://www.lithuaniatribune.com/44839/lithuanian-gay-league-criticises-national-broadcasters-restrictions-on-gay-pride-clips-201344839/ |date=27. kolovoza 2014. }}, "Lithuania Tribune", 15.7.2013.</ref> Sličan je zakon 2013. godine proglašen i u Rusiji,;<ref>[http://www.themoscowtimes.com/news/article/russias-gay-propaganda-law-one-year-on/502697.html "Russia's Gay Propaganda Law One Year On"], Gabrielle Tétrault-Farber za "The Moscow Times", 29.6.2014.</ref> zapadni mediji kao posljedicu tog zakona opisuju porast ne-državnog nasilja protiv homoseksualaca u Rusiji.<ref>[http://www.theguardian.com/technology/2014/feb/11/russia-violent-anti-gay-groups-vkontakte-lgbt-sochi "How anti-gay groups use 'Russian Facebook' to persecute LGBT people"], Hannah Jane Parkinson za theguardian.com, 11.02.2014.</ref> U mnogim zemljama svijeta koje kulturalno i politički ne pripadaju [[Zapadni svijet|zapadnom civilizacijskom krugu]], prakticiranje i eksponiranje homoseksualnosti je ilegalno (u 80 zemalja svijeta su homoseksualni čini izrijekom zabranjeni kao [[kazneno djelo]]) ili pak nema nikakve zaštite LGBT osoba od diskriminacije. Čak i na zapadnoj hemisferi, [[Jamajka]] <nowiki/>i druge karipske zemlje engleskog jezika (s iznimkom onih koje su još uvijek Britanske kolonije) redom zakonski zabranjuju homoseksualnost.<ref>[http://www.theguardian.com/world/ng-interactive/2014/may/-sp-gay-rights-world-lesbian-bisexual-transgender#country:566 "Surrogacy Laws and Legal Considerations"], Interaktivni pregled prava LGBT osoba prema zemljama, kod "The Guardian", pristupljeno 21.8.2014.</ref> Nakon što su prvi homoseksualni magazini uglavnom prikazivali nježne dječake, od [[1960-ih]] godina se u tim časopisima pojavljuju i maskulini mladići. Suvremena LGBT zajednica sustavno obeshrabruje međugeneracijske seksualne odnose. == Uzroci == === Općenito === Znanost je tražila i još uvijek traži uzroke homoseksualnosti te seksualne orijentacije općenito. Dosadašnja relevantna istraživanja upućuju da bi uzroci mogli biti povezani s biološkim faktorima i onim okolišnim. Biološki faktori koji su bili predmet istraživanja uključuju [[Genetika|genetski]] i [[Hormoni|hormonalni utjecaj]] (posebice u embrionalnom razdoblju) koji utječe na konačnu strukturu mozga i druge karakteristike kao što je prirodna sklonost većem i spretnijem korištenju jedne ruke.<ref name=":4" /><ref name=":0" /> Uz razne biološke faktore postoji i veliki raspon okolišnih faktora kao što su to oni sociološki, psihološki ili pak rano okruženje u [[Maternica|maternici]].<ref name=":2" /><ref name=":4" /> * Američka pedijatrijska akademija je u časopisu ''Pediatrics ''2004. objavila: <nowiki>''</nowiki>Seksualna orijentacija vjerojatno nije određena ni jednim pojedinačnim faktorom, već kombinacijom genetskih, hormonalnih i okolišnih utjecaja. U proteklim desetljećima biološke su teorije bile preferirane od strane stručnjaka. [...] Premda se nastavljaju kontroverze i nesigurnost oko porijekla varijacija ljudske seksualne orijentacije, nema znanstvenih dokaza da nenormalan odgoj, seksualno zlostavljanje ili drugi štetni životni događaji utječu na seksualnu orijentaciju. Trenutačno znanje sugerira da je seksualna orijentacija obično formirana tijekom ranog djetinjstva.<nowiki>''</nowiki><ref name=":4" /><ref>Perrin, E. C. (2002). ''Sexual Orientation in Child and Adolescent Health Care''. New York: Kluwer Academic/Plenum Publishers. {{ISBN|0-306-46761-5}}.</ref> * Američko psihološko društvo, Američko psihijatrijsko društvo te Nacionalno društvo socijalnih radnika su 2006. objavili: <nowiki>''</nowiki>Trenutačno nema znanstvenog konsenzusa oko specifičnih faktora koji bi uzrokovali da pojedinac postane heteroseksualan, homoseksualan ili biseksualan – uključujući biološke i psihološke faktore ili sociološke efekte seksualne orijentacije roditelja. Unatoč tome, dostupni dokazi indiciraju da je apsolutna većina lezbijka i gayeva odgojeno od strane heteroseksualnih roditelja i da apsolutna većina djece odgojene od strane homoseksualnih roditelja odraste kao heteroseksualna.<nowiki>''</nowiki><ref name=":3" /> * <nowiki> </nowiki>Royal College of Psychiatrists je 2007. objavio: <nowiki>''</nowiki>Unatoč gotovo stoljeću psihoanalitičkih i psiholoških spekulacija nema relevantnih dokaza koji bi poduprli pretpostavku da priroda roditeljstva ili iskustva iz ranog djetinjstva igraju bilo kakvu ulogu u formiranju fundamentalne heteroseksualne ili homoseksualne orijentacije. Čini se da je seksualna orijentacija u svojoj prirodi biološka, određena složenim međuutjecajem genetičkih faktora i ranog okruženja u maternici, stoga seksualna orijentacija nije izbor.<nowiki>''</nowiki><ref name=":0" /> Američko psihološko društvo tvrdi: <nowiki>''</nowiki>Vjerojatno postoje mnogi razlozi zbog kojih osoba ima određenu seksualnu orijentaciju i razlozi bi mogli biti drugačiji za različite ljude<nowiki>''</nowiki>; te dodaje kako je kod većine ljudi seksualna orijentacija određena već u ranoj dobi.<ref name=":2" /> Istraživanje o tome kako bi kod muškaraca orijentacija mogla biti determinirana genetičkim i drugim prenatalnim faktorima često je predmet spominjanja u političkim i sociološkim debatama o homoseksualnosti te također podiže zabrinutost o genetičkom profiliranju i prenatalnom testiranju.<ref>Mitchum, Robert (12. kolovoza 2007.), "Study of gay brothers may find clues about sexuality", ''Chicago Tribune'', pristupljeno 4. svibnja 2007.</ref> Prof. Michael King tvrdi: <nowiki>''</nowiki>Zaključak do kojeg su došli znanstvenici koji istražuju porijeklo i stabilnost seksualne orijentacije je taj da je ona ljudska karakteristika koja se formira rano u životu i otporna je na promjenu. Znanstveni su dokazi o podrijetlu homoseksualnosti relevantni za [[teologija|teološke]] i sociološke debate jer potkopava pretpostavku da je seksualna orijentacija izbor.<nowiki>''</nowiki><ref>"[http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Homosexuality-is-regarded-as-a-genetical-condition/-/689364/2162786/-/9ww58e/-/index.html How much is known about the origins of homosexuality?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730002132/http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Homosexuality-is-regarded-as-a-genetical-condition/-/689364/2162786/-/9ww58e/-/index.html |date=30. srpnja 2014. }}" 29.07.2014.</ref> Garcia-Falgueras i Swaab tvrde u sažetku svojeg istraživanja iz 2010. objavljenog u časopisu ''Endocrine Development'': <nowiki>''</nowiki>Mozak fetusa se razvija tijekom intrauterinog razdoblja u muškom smjeru pomoću djelovanja testosterona na razvoj [[Neuron|živčanih stanica]] ili u ženskom smjeru pomoću manjka hormona. U tom smjeru, naš su rodni identitet (uvjerenost u pripadanje muškom ili ženskom rodu) i seksualna orijentacija programirani i organizirani u naše moždane strukture dok smo još u maternici. Nema indikacija da socijalni okoliš poslije rođenja ima ikakav utjecaj na rodni identitet ili seksualnu orijentaciju.<nowiki>''</nowiki><ref name=":5">Garcia-Falgueras A, Swaab DF (2010). "Sexual Hormones and the Brain: An Essential Alliance for Sexual Identity and Sexual Orientation". ''Endocrine Development'' '''17''': 22–35. doi:[[doi:10.1159/000262525|10.1159/000262525.PMID 19955753]]. "There is no indication that social environment after birth has an effect on gender identity or sexual orientation."</ref> Psihijatri i psiholozi okupljeni oko udruženja NARTH (National Association for Research & Therapy of Homosexuality) smatraju i nadalje validnim stajališta osnivača [[Psihoterapija|psihoterapije]] ([[Sigmund Freud|Freud]], Jung, Adler, Frankl) da je homoseksualnost ishod neadekvatno realizirane čežnje za istospolnim prijateljstvom s vršnjacima i za dubokim odnosom sa starijim pripadnicima istog spola u mladosti .<ref>[http://www.narth.org/docs/hom101.html "Homosexuality 101:What Every Therapist, Parent, And Homosexual Should Know"], Julie Harren, Ph.D., Archives of Sexual Behavior, Vol. 32, No. 5, listopad 2003., pp. 403-417</ref> Američko psihološko društvo i Royal College of Psychiatrists su izrazili zabrinutost da stavovi, koje zastupa NARTH, nisu potkrijepljeni znanstvenim dokazima te pridonose stvaranju okruženja sklonog predrasudama i diskriminaciji.<ref name=":18">Royal College of Psychiatrists: [http://www.rcpsych.ac.uk/press/pressreleasearchives/2009/statement.aspx Statement from the Royal College of Psychiatrists’ Gay and Lesbian Mental Health Special Interest Group] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527055029/http://www.rcpsych.ac.uk/press/pressreleasearchives/2009/statement.aspx |date=27. svibnja 2010. }}</ref><ref name=":19">[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/policy/ex-gay.pdf Statement of the American Psychological Association]</ref> NARTH je s druge strane 2007. optužio Američko psihološko društvo za pristranost u odabiru članova komisije za nadzor psiholoških terapija gdje su izabrali 5 stručnjaka koji su otvoreno gay aktivisti, a nijednog od kandidata koje je predložio NARTH.<ref>"[https://www.lifesitenews.com/news/apa-appoints-gay-activists-to-monitor-homosexual-reorientation-therapy APA Appoints Gay Activists to Monitor Homosexual Reorientation Therapy]", Elizabeth O’Brien za LifeSiteNews, 22.6.2007.</ref> NARTH tvrdi da je sekularna organizacija, no vrlo često surađuje s vjerskim udrugama<ref name=":20">Ariel Shidlo; Michael Schroeder (PsyD.), Michael Schroeder, Jack Drescher, M.D. (2001). ''[http://books.google.com/?id=1jYuientrGoC Sexual Conversion Therapy: Ethical, Clinical, and Research Perspectives]''. Routledge. {{ISBN|978-0-7890-1911-0}}.</ref> kao što su ''Jews Offering New Alternatives for Healing'' i ''Evergreen International'', a njihova internetska stranica sadrži nekoliko članaka o pitanjima vjere i morala.<ref name=":21">[http://www.narth.com/#!family-faith--ethics2/c11bg stranice NARTH, sadržaj "faith - ethics"]. NARTH. Pristupljeno 12. kolovoza, 2014.</ref> Razmatranja o uzrocima homoseksualnosti nisu do kraja primjenjiva na pitanje uzroka biseksualnosti – zapravo je znanost vrlo malo razmatrala pitanje razvoja biseksualnosti. Također postoje razlike između dinamike homoseksualne orijentacije kod muškaraca i kod žena.<ref>[http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf "Was it a phase? Young women's relinquishment of lesbian/bisexual identities over a 5-year period."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610021748/http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf |date=10. lipnja 2010. }} Diamond, Lisa M., Journal of Personality and Social Psychology, Vol 84(2), Feb 2003, 352-364 (v. tekst na str. 353]</ref> === [[Evolucija|Evolucijska]] perspektiva<nowiki/> === Autori istraživanja iz 2008. su ustvrdili: <nowiki>''</nowiki>postoje značajni dokazi da je ljudska seksualna orijentacija uvjetovana genetikom, stoga nije poznato kako je homoseksualnost, koja smanjuje reproduktivni uspjeh, održavana u [[Populacija (biologija)|populaciji]] u relativno visokoj [[Frekvencija|frekvenciji]].<nowiki>''</nowiki> Iznose [[Hipoteza istiskivanja|hipoteze]]: <nowiki>''</nowiki>dok geni koji predisponiraju za homoseksualnost reduciraju reproduktivni uspjeh homoseksualaca, mogli bi također pružati neku prednost heteroseksualcima koji ih nose<nowiki>''</nowiki>. Njihovi rezultati sugeriraju da <nowiki>''</nowiki>geni koji predisponiraju za homoseksualnost bi mogli pružati prednost u razmnožavanju heteroseksualcima što bi moglo objasniti evoluciju i održivost homoseksualnosti u populaciji.<nowiki>''</nowiki><ref>Zietsch et al. (2008)</ref> Da bi to moglo biti tako, pokazalo je i istraživanje iz 2009. koje je otkrilo značajno povećanje [[plodnost]]i kod žena koje su bile u srodstvu s homoseksualcima s majčine strane, ali ne i kod žena koje se bile u srodstvu s homoseksualcima s očeve strane.<ref>Iemmola, Francesca and Camperio Ciani, Andrea (2009). "New Evidence of Genetic Factors Influencing Sexual Orientation in Men: Female Fecundity Increase in the Maternal Line". ''Archives of Sexual Behavior''(Springer Netherlands) '''38'''.</ref> Recenzentni rad autora Bailey i Zuk koji analizira istraživanja istospolnog seksualnog ponašanja kod životinja testira pogled da takvo ponašanje smanjuje reproduktivni uspjeh navodeći nekoliko hipoteza o tome kako takvo ponašanje može biti adaptivno; te hipoteze značajno variraju među vrstama. Bailey i Zuk također navode kako buduća istraživanja trebaju proučavati evolucijske posljedice istospolnog seksualnog ponašanja umjesto da se bave isključivo porijeklom takvog ponašanja.<ref>Bailey, N. W., & Zuk, M. (2009). Same-sex sexual behavior and evolution. Trends In Ecology & Evolution, 24(8), 439–446. doi:10.1016/j.tree.2009.03.014</ref> Postoje objašnjenja da bi homoseksualnost mogla biti nusprodukt homosocijalnosti (istospolnog prijateljstva). Da bi među grupama ljudi, koje su imale zajednički zadatak ići u lov opstao dobar odnos i cilj bio izvršen, razvila se homoseksualnost s ciljem učvršćivanja prijateljstva, odnosno bolje emocionalne povezanost. To je imalo za posljedicu veću vjerojatnost pomaganja u nevoljama, a time i doprinosilo očuvanju vrste. Drugo evolucijsko objašnjenje homoseksualnosti odnosi se na brigu za potomstvo. Kako je u kameno doba smrtnost bila velika, a o potomcima je ovisilo očuvanje vrste, pretpostavlja se da se homoseksualnost razvila kako bi ti pojedinci bez vlastitih potomaka doprinosili brizi za tuđu djecu, čime su im povećavali vjerojatnost preživljavanja. Oba ova evolucijska objašnjenja ovise o daljnjoj hipotezi, da bi homoseksualnost mogla biti nasljedna osobina; koje se pitanje nastoji riješiti istraživanjem blizanaca – kako se i inače utvrđuju nasljedna stanja. Prva takva provedena studija iz [[1991.]] (Bailey i Pillard) je ukazala da bi vjerojatnost da su oba jednojajčana blizanca homoseksualna, bila znatno veća od one kod parova istospolnih dvojajčanih blizanaca. Točnije, kod 52 % parova jednojajčanih blizanca u kojih je barem jedan brat homoseksualan, oba brata pokazuju homoseksualne sklonosti. Istovremeno to vrijedi za samo 22 % dvojajčanih parova blizanaca. Zaključak je bio da takvi nalazi ukazuju da je homoseksualnost u velikoj mjeri nasljedna.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1845227] "A genetic study of male sexual orientation", Bailey JM, Pillard RC, Arch Gen Psychiatry. 1991 Dec;48(12):1089-96.</ref> Novija su Baileyjeva istraživanja pokazala znatno manju stopu podudarnosti kod monozigotičnih blizanaca što se tiče homoseksualne orijentacije – 20% kod muškaraca i 24% kod žena što ukazuje značajniji utjecaj negentičkih faktora. Objašnjenje za puno manje stope podudarnosti dao je sam Bailey – blizanci, dok su odlučivali hoće li sudjelovati u istraživanju, su vjerojatno pri odlučivanju uzimali u obzir seksualnu orijentaciju svojih ko-blizanca jer su unaprijed bili upoznati s tim da je istraživanje bilo povezano s homoseksualnošću zbog čega je u uzorku ispitanika bila više parova blizanca gdje su oba bila homoseksualne orijentacije, nego što bi ih bilo pri drugačijim okolnostima biranja ispitanika.<ref>Bailey, J. Michael; Dunne, Michael P; Martin, Nicholas G.Genetic and Environmental Influences on Sexual Orientation and Its Correlates in an Australian Twin Sample. J Pers Soc Psychol, Volume 78(3).ožujak 2000.524–536. link [http://faculty.wcas.northwestern.edu/JMichael-Bailey/Publications/Bailey%20et%20al.%20twins,2000.pdf http://faculty.wcas.northwestern.edu/JMichael-Bailey/Publications/Bailey%20et%20a]</ref> Prema studiji na populaciji od 289 parova jednojajčanih i 495 parova dvojajčanih blizanaca u Državi New York od kojih je barem kod jednoga evidentirano da je stupao u homoseksualne odnose (sociolozi Bearman i Brückner, 2002. god.), vjerojatnost da su oba jednojajčana blizanca (dakle dvije osobe s identičnim genetskim nasljeđem) homoseksualci iznosi svega 6,7%. Prema zaključku autora studije, takvi rezultati dovode u pitanje hipotezu da bi homoseksualna orijentacija mogla biti urođena: „Ako postoji genetska komponenta kod istospolne privlačnosti, ona je neznatna u odnosu na druge faktore.“.<ref>[http://www.jstor.org/discover/10.1086/341906?uid=2&uid=4&sid=21103280404583] Bearman, Peter S. i Brückner, Hannah: ”Opposite-seks twins and adolsescent same-seks attraction”, The American Journal of Sociology, ožujak 2002. str. 1197-1198</ref> No u istraživanju Alana Sandersa i dr. objavljeno u svibnju 2014. rađenom na dosad najvećem uzorku blizanaca, 409 parova, se pokazalo da su gay muškarci dijelili sličnosti u genima na osmom i desetom kromosomu na kojeg su ukazala i neka druga, prijašnja istraživanja. Znanstvenici sada pokušavaju otkriti o kojim bi se točno genima u tim regijama kromosoma moglo raditi.<ref>Sanders AR i suradnici: [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25399360 ''Genome-wide scan demonstrates significant linkage for male sexual orientation'']. Psychol Med. 2015 May;45(7):1379-88. doi: 10.1017/S0033291714002451. Epub 2014 Nov 17., pristupljeno 8. listopada 2015. </ref> Znanstvenici koji se bave genetikom komentirali su prethodne objave o studiji (koje su autori objavljivali u tijeku rada na njoj) kao interesantne, ali neki sa skepsom i opaskama da su rezultati nedovoljno uvjerljivi da bi se iz njih moglo ustanoviti genetske uzroke homoseksualnosti.<ref>[http://news.sciencemag.org/biology/2014/11/study-gay-brothers-may-confirm-x-chromosome-link-homosexuality "Study of gay brothers may confirm X chromosome link to homosexuality"], Kelly Servick za "Science", 17. studenog 2015.</ref><ref>[http://www.dailymail.co.uk/sciencetech/article-2837834/Study-suggests-genetic-link-male-homosexuality.html "Have scientists finally found the 'gay gene'? Major new study of 800 brothers backs claims sexuality is in our genes"], Associated Press i Makr Prigg, kod "Daily News", 17. studenog 2014.</ref> S obzirom na to da druga već navedena novija istraživanja ukazuju na postojanje znatnih ne-genetičkih bioloških faktora u formiranju homoseksualnih sklonosti – kao što je rano okruženje u maternici – znatan broj stručnjaka sukladno takvim dokazima smatra kako seksualna orijentacija nije izbor, nego je biološki uvjetovana: <nowiki>''</nowiki>Nema indikacija da socijalni okoliš poslije rođenja ima ikakav utjecaj na rodni identitet ili seksualnu orijentaciju.<nowiki>''</nowiki>,<ref name=":4" /> <nowiki>''</nowiki>nema znanstvenih dokaza da nenormalan odgoj, seksualno zlostavljanje ili drugi štetni životni događaji utječu na seksualnu orijentaciju<nowiki>''</nowiki>,<ref name=":0" /> iako je postotak seksualno zlostavljanih veći kod homoseksualnih i biseksualnih osoba nego kod heteroseksualnih,<ref name="cdc.gov"/> a seksualno zlostavljanje može zbuniti djecu: <nowiki>''</nowiki>Ako je zlostavljač bio istog spola, djeca mogu propitivati svoju seksualnu orijentaciju te se pitati jesu li gay<nowiki>''</nowiki>.<ref><nowiki>''</nowiki>If the abuser was of the same-sex, children (and parents) might question their sexual orientation and wonder if they are "gay."<nowiki>''</nowiki> [http://www.ptsd.va.gov/professional/trauma/other/child_sexual_abuse.asp Službene stranice Department of Veterans Affairs: „Child Sexual Abuse“], Julia Whealin, PhD and Erin Barnett, PhD, posjećeno 10.08.2014.</ref> === Epigenetika === [[Datoteka:Epigenetic mechanisms.png|mini|Načela epigenetičkih mehanizama]] 2013. godine su Bill Rice s kalifornijskog Sveučilišta u Santa Barbari i Urban Friberg sa Sveučilišta u Uppsali, u suradnji s američkim NIMBioS institutom razvili matematički model [[Epigenetika|epigenetičkog]] izvora homoseksualnosti. Autori polaze od pretpostavke da postoje posebni, [[Epigenetika|epigenetičkei]] markeri na genima koji se prenose kod pojedinaca u krvnom srodstvu i daju sličan učinak. Ti autori ukazuju na indicije da bi glavni izvor homoseksualnosti moglo biti epigenetičko križno nasljeđivanje: kada pretpostavljene epigenetičke markere nasljeđuju djeca od roditelja suprotnog spola, mogu nastati atipično niske ili visoke razine [[testosteron]]a ''in utero'', što uzrokuje da [[fetus]] na neki način poprimi osobine suprotnog spola.<ref>[http://healthland.time.com/2012/12/13/new-insight-into-the-epigenetic-roots-of-homosexuality/ "New Insight into the (Epi)Genetic Roots of Homosexuality"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131206033213/http://healthland.time.com/2012/12/13/new-insight-into-the-epigenetic-roots-of-homosexuality/ |date=6. prosinca 2013. }}, Laura Blue za "Time Health & Family" 13.12.2012.</ref><ref>[http://www.nimbios.org/press/FS_homosexuality "Study Finds Epigenetics, Not Genetics, Underlies Homosexuality"], Catherine Crawley za "NIMBioS" 11.12.2012.</ref> Čak i skloni znanstvenici upozoravaju da studija Rice – Friberg predstavlja tek jedan matematički model kojim se daje prijedlog za biološka testiranja: pri tome, prema sadašnjem stanju znanosti, takvo testiranje možda uopće i nije moguće.<ref>[http://www.the-scientist.com/?articles.view/articleNo/33773/title/Can-Epigenetics-Explain-Homosexuality-/ "Can Epigenetics Explain Homosexuality?"] Sabrina Richards za "The Scientist", 1.1.2013.</ref> U listopadu 2015. vodeći znanstveni časopis ''[[Nature]]'' objavio je istraživanje 37 parova jednojajčanih muških blizanaca kod kojih je samo jedan [[Blizanci|blizanac]] gay i 10 parova u kojima su oba gay. Znanstvenici su proučavanjem njihove [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNK]] otkrili 5 epigenetičkih markera koji su se znatno češće pojavljivali kod gay muškaraca nego kod njihovih identičnih heteroseksualnih blizanaca. Na temelju pronalazaka izradili su algoritam koji je u čak 67% slučajeva točno predvidio [[Seksualna orijentacija|seksualnu orijentaciju]] muškaraca u istraživanju. Znanstvenici ističu da je istraživanje potrebno replicirati na većem uzorku blizanaca te napominju da se epigenetički markeri razlikuju ovisno o tkivu pri čemu bi za seksualnost najvažniji trebali biti oni u [[Mozak|mozgu]]. 1 od tih 5 markera povezan je s [[gen]]om [[Imunološki sustav|imunološkog sustava]], 1 s [[Razvoj središnjeg živčanog sustava|razvojem mozga]] i 3 nisu bila povezana ni s jednim genom u DNK.<ref name=":22">[http://www.nature.com/news/epigenetic-tags-linked-to-homosexuality-in-men-1.18530?WT.mc_id=FBK_NatureNews#/ref-link-4 Epigenetic 'tags' linked to homosexuality in men], pristupljeno 8. listopada 2015. </ref> Epigenetički markeri su molekule koje nisu dio slijeda DNK tj. gena koji ju čine, već su na DNK i reguliraju izražaj pojedinih gena. Mogu biti nasljedni, podložni su promjenama pod utjecajem okolišnih čimbenika i identični blizanci nemaju uvijek iste markere.<ref name=":22" /> === Istraživanja [[DNK]] === [[Fenotip]] homoseksualne osobe je dosljedan njezinu [[genotip]]u, no javlja se fizička privlačnost prema pripadnicima istoga [[spol]]a. S obzirom na to da homoseksualci često navode da su homoseksualne porive imali kao djeca, opravdano je provoditi istraživanja [[DNK]] kako bi se utvrdilo je li riječ o nasljednoj osobini. [[1993.]] [[Dean Hamer]], istraživač pri Nacionalnom centru za rak u [[SAD]]-u, koristi alate suvremene [[molakularna biologija|molekularne biologije]] s ciljem odgovaranja na stoljetno pitanje je li homoseksualnost nasljedna. Hamer je pratio naslijeđe pet označenih sljedova [[DNK]] na [[X kromosom]]u kod 40 parova homoseksualne braće. Iako su ti DNK sljedovi visoko varijabilni kod ukupne populacije, bili su identični u 33 bratska para. Hamer je svoj nalaz rastumačio kao da genski uzrok homoseksualne sklonosti kod pojedinca leži na X kromosomu. No rad je samo prepoznao DNK sljedove koji su učestaliji među homoseksualnim blizancima, ne i [[gen]] uzročnik. Hamerovo izviješće i danas uzrokuje kontroverze u znanstvenoj zajednici. Jedna je istraživačka skupina potvrdila i proširila njegov rad, otkrivši da kada su dva brata homoseksualna i imaju brata koji je heteroseksualan, heteroseksualni brat ne nosi oznake na X kromosomu. Ista studija nije naišla na kromosomske oznake kod parova homoseksualnih sestara. Više je istraživačkih skupina opovrglo Hamerova otkrića. No gen koji upravlja homoseksualnošću se ne treba nužno nalaziti na [[spolni kromosom|spolnom kromosomu]] gdje ga je Hamer prvotno tražio. Trenutne studije za takvim genima tragaju i na [[autosom]]ima. [[Datoteka:Serotonin-2D-skeletal.svg|lijevo|mini|[[Serotonin]]]] Drugi pristup razumijevanju biološke osnove homoseksualnosti podrazumijeva genetičku manipulaciju muških jedinki vinskih mušica za oslikavanje homoseksualnog ponašanja. [[Mutacija|Mutirani]] [[alel]] gena određuje [[boja|boju]] [[oko|očiju]] mušica iskazujući "''bijelo''" svojstvo, no samo u stanicama oka. Boja očiju divljeg tipa je crvena. Istraživači su izmijenili embrije muških vinskih mušica, tako da su odrasle jedinke kukaca iskazivale ''bijeli'' gen u svakoj stanici. Rezultirano ponašanje izmijenjenih jedinki je nalikovalo međusobnom udvaranju, po svoj prilici uzrokovanom izmijenjenim genom. Mogućnost genetičkog induciranja homoseksualnog ponašanja ukazuje na genetičko upravljanje putem biokemijske osnove [[fenotip]]a. Produkt ''bijelog'' gena je [[enzim]] koji upravlja bojom očiju tako da omogućava [[stanica]]ma korištenje [[aminokiselina|aminokiseline]] [[triptofan]]a, koji je nužan za proizvodnju [[hormon]]a [[serotonin]]a. Kada sve stanice vinske mušice iskazivale mutirani ''bijeli'' gen, smanjuje se razina serotonina u mozgu što uzrokuje neobično ponašanje. U drugih je životinja sniženi moždani serotonin usko povezan s tzv. homoseksualnim ponašanjem – primjerice se za "homoseksualno ponašanje" uzima ako mužjak pingvina pripomogne u brizi za potomstvo drugom mužjaku, koji je ostao bez ženske partnerice – makar nije jasno je li sniženi moždani serotonin poticaj na takvo ponašanje, ili je pak posljedica situacije u kojoj se jedinka ne druži sa životinjom suprotnog spola . === Hipoteza o neurološkim uzrocima homoseksualnosti === [[Datoteka:Hypothalamus small.gif|lijevo|mini|[[Hipotalamus]]]] Pionirsko istraživanje o vezi građe [[mozak|mozga]] i homoseksualnost proveo je neurolog [[Simon LeVay]] koji je post-mortem usporedio mozgove tri grupe ispitanika – muških homoseksualaca i muških i ženskih heteroseksualaca/ki. Rezultati su potvrdili ranije nalaze da je INAH 3 (treća intersticijska jezgra anteriornog [[hipotalamus]]a) više nego dvostruko veća kod heteroseksualnih muškaraca nego kod [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] žena i homoseksualnih muškaraca. Te je rezultate teško interpretirati jer se povezanost ne može kauzalno tumačiti. Moguće je da je ta jezgra uzrok homoseksualnosti, da je posljedica homoseksualnosti ili da postoji treći činitelj koji tu ima utjecaja. U replikaciji LeVayevog eksperimenta koji su vodili [[William Byne]] i suradnici, rezulti su pokazali da je INAH 3 kod homoseksualnih muškaraca veća od INAH 3 [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] žena, a manja od INAH 3 [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] muškaraca, iako razlika nije dostigla nivo statističke značajnosti. [[Allen i Gorski]] usporedili su veličinu prednje komisure u mozgu kod homoseksualnih muškaraca i [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] muškaraca i žena, te utvrdili da je kod homoseksualnih muškaraca značajno veća u odnosu na heteroseksualne muškarce i žene. [[Swaab i Hofman]] utvrdili su razlike u veličini suprahijazmatske jezgre između homoseksualnih i heteroseksualnih muškaraca. Nije razjašnjeno da li bi ta razlika bila posljedica homoseksualnog načina života, ili bi ona bila utjecala na razvoj homoseksualnih sklonosti. === Hipoteza o psihološkim uzrocima homoseksualnosti === Začetnik psihoterapije [[Sigmund Freud]] je prepoznavao biseksualan potencijal u svakoj osobi – u smislu da se zapravo svatko može "pervertirati" seksualne porive koji su prema svojoj prirodi usmjereni prema razmnožavanju – tj. prema heteroseksualnosti. Termin "perverzija" je Freud prvi počeo koristiti u medicini, u djelu "Drei Abhandlungen zur Sexualtheorie" iz 1905.; te u tom smislu za Freuda čak i [[samozadovoljavanje]] predstavlja perverziju. Nakon dugog promišljanja o fenomenu homoseksualnosti, od 1915. god. Freud zauzima stajalište da homoseksualnost predstavlja fiksaciju na nerazriješene psihološke probleme vezane uz spolno sazrijevanje i spolni život u cjelini, te da je u cijelosti plod psihološke nezrelosti.<ref name="tandfonline.com">[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1300/J082v09n02_04#.UnacudIidNg] "Freud Reconsidered: Bisexuality, Homosexuality, and Moral Judgement", Timothy F. Murphy, Journal of Homosexuality, Volume 9, Issue 2-3, 1984</ref> [[Datoteka:Krafft-Ebing Psychopathia sexualis 1886.jpg|mini|Prvo izdanje knjige ''Psychopathia Sexualis'' (1886), od Richard von Krafft-Ebinga; djela u kojem se po prvi put spominju termini "homoseksualnost" i "heteroseksualnost"]] Jedan od vodećih autora u polju tzv. [[Reparativna terapija|reparativne terapije]] homoseksualnosti i jedan od osnivača NARTH-a<ref>NARTH [http://www.narth.com/menus/officers.html Officers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040803174911/http://www.narth.com/menus/officers.html |date=3. kolovoza 2004. }}</ref> [[Joseph Nicolosi]], gradeći dalje na Freudovim<ref name="tandfonline.com"/> tezama, govori o homoseksualnosti kao posljedici neispunjene potrebe za emocionalnom vezom s osobama istog spola – u prvom redu s roditeljem istog spola (očinstvo/majčinstvo), a potom s vršnjacima istog spola (prijateljstvo). Prema Nicolosiju, potreba za takvim istospolnim povezivanjem (en. "same-sex bonding") se tijekom seksualnog sazrijevanja može pokušati zadovoljiti vezama seksualne prirode – sa starijom osobom istog spola koja emocionalno stupa na mjesto roditelja, ili pak s vršnjacima istog spola. Stoga Nicolosi zagovara da osobe s homoseksualnim porivima razvijaju prijateljske odnose s vršnjacima i starijim osobama istog spola – koje neće biti seksualne prirode; te tvrdi da u svojem radu uočava da zbog razvijanja takvih veza, homoseksualni porivi kod njegovih pacijenata opadaju.<ref>[http://www.scribd.com/doc/84933706/Reparative-Therapy-of-Male-Homosexuality-by-Joseph-Nicolosi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}} "Reparative Therapy of Male Homosexuality: A New Clinical Approach",Publisher: Jason Aronson, Inc. (1. listopada 1997)</ref> Prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje Američke psihijatrijske udruge (međunarodna verzija s [[MKB-10]] šiframa), kojega koriste i hrvatski liječnici, postoji nekoliko poremećaja koji su vezani uz pitanje seksualne orijentacije – ali se homoseksualnost i biseksualnost (za razliku od primjerice [[transseksualnost]]i i raznih drugih [[queer]] orijentacija) u principu ne dijagnosticiraju kao mentalni poremećaj, ako se pojedini homoseksualac ne žali na psihološke i/ili socijalne tegobe koji proizlaze iz homoseksualnosti. U šifri F52.9 nalazi se "Seksualni poremećaj, neodređen", za obilježavanje seksualnih smetnji koje ne zadovoljavaju kriterije za neki od Poremećaja seksualnog identiteta (grupa šifri F64), ni [[Parafilija]] (grupa šifri F65), niti spada u grupu Psihološki poremećaji i poremećaji ponašanja povezani sa spolnim razvojem i orijentacijom (grupa šifri F66). Primjeri iz šifre F52.9 uključuju: 1. snažne osjećaje neadekvatnosti na području seksualnog izražaja ili na drugim poljima povezanim s vlastitim mjerilima muškosti ili ženskosti. 2. Poremećaj zbog obrazaca ponavljanih seksualnih veza koje uključuju partnere koji su doživljeni kao stvari koje treba iskoristiti. 3. Trajne i značajne smetnje zbog seksualne orijentacije. [[MKB-10]], nadalje, predviđa pod šifrom F66.1 dijagnozu "Egodistonička spolna orijentacija", gdje se klasificiraju homoseksualci koji su u braku ili sličnoj heteroseksualnoj vezi ili bi u nju htjeli ući, ili iz bilo kojeg razloga osjećaju potrebu da promijene svoju seksualnu orijentaciju ili umanje homoseksualne porive i ponašanje. Istraživanja i klinička literatura su konzistentni u demonstriranju da su istospolni seksualni i romantični osjećaji, privlačnosti i ponašanja normalne te pozitivne varijacije ljudske seksualnosti.<ref name=":8">American Psychological Association:&nbsp;[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/therapeutic-response.pdf Appropriate Therapeutic Responses to Sexual Orientation]</ref> Sada postoji već velika količina istraživanja koja pružaju dokaze koji nam indiciraju da je biti gay, lezbijka ili biseksualna osoba kompatibilno s normalnim mentalnim zdravljem i socijalnom prilagođenošću.<ref name=":0" /> Unatoč tome, iskustva diskriminacije i rezignacije od strane prijatelja, obitelji, kolega i poslodavca mogu uzrokovati psihičke poteškoće kod pojedinih LGBT ljudi, a češće se javljaju i problemi s prekomjernom upotrebom lijekova i drugih substanci. Royal College of Psychiatrists je priopćio osvrćući se na razdoblja kada se homoseksualnost smatrala bolešću u medicini: <nowiki>''</nowiki>Ova nesretna povijest nam demonstrira kako marginalizacija grupe ljudi koji imaju određenu osobnu karakteristiku (u ovom slučaju homoseksualnost) može dovesti do štetne medicinske praske i osnova diskriminacije u društvu.<nowiki>''</nowiki><ref>Royal College of Psychiatrists:&nbsp;Royal College of Psychiatrists response to comments on Nolan Show regarding homosexuality as a mental disorder&nbsp;at theWayback Machine&nbsp;(arhivirano 11. lipnja 2008.)</ref> Američko psihijatrijsko društvo je [[1973.]] na temelju znanstvenih dokaza<ref name=":12">Staff report (12. kolovoza 1998).&nbsp;[http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?articleid=187846 Gay Is Okay With APA—Forum Honors Landmark 1973 Events].&nbsp;''JAMA''. 1998;280(6):497–499.&nbsp;doi:[[doi:10.1001/jama.280.6.497|10.1001/jama.280.6.497]]</ref> uklonilo homoseksualnost s liste bolesti, a istu je poziciju [[1975.]] zauzelo i Američko psihološko društvo.<ref name=":0" /> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) je [[1990.]] uklonila homoseksualnost s popisa mentalnih bolesti.<ref>"[http://www.euro.who.int/en/what-we-do/health-topics/communicable-diseases/hivaids/news/news/2011/6/stop-discrimination-against-homosexual-men-and-women Stop discrimination against homosexual men and women] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120709194330/http://www.euro.who.int/en/what-we-do/health-topics/communicable-diseases/hivaids/news/news/2011/6/stop-discrimination-against-homosexual-men-and-women |date=9. srpnja 2012. }}". World Health Organisation — Europe. 17. svibnja 2011. pristupljeno 8. ožujka 201?</ref> Unatoč tome, zagovornici [[Konzervativizam|konzervativnog]] pristupa homoseksualnosti su i dalje skloni stajalištu da je homoseksualnost uklonjena s popisa [[bolest]]i i [[poremećaj]]a radi pritisaka LGBT udruga i političkih krugova.<ref name=":9"><nowiki>''</nowiki>[http://www.ofm.hr/juniorat/index.php/osvrti/71-homoseksualnost-i-crkveni-nauk Homoseksualnost&nbsp;i Crkveni nauk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812205542/http://www.ofm.hr/juniorat/index.php/osvrti/71-homoseksualnost-i-crkveni-nauk |date=12. kolovoza 2014. }}<nowiki>''</nowiki> fra Daniel Patafta, pristupljeno 12.08.2014.</ref> == Religija i homoseksualnost == {{glavni|Homoseksualnost u Starom zavjetu}} Iako odnos religije prema homoseksualnosti može znatno varirati između različitih religija i sekti te s obzirom na vrijeme i područje, trenutačna autoritativna tijela i doktrine najvećih svjetskih religija gledaju na homoseksualnost uglavnom negativno. Ta negativnost varira od potihog suprotstavljanja homoseksualnim aktivnostima, izravnog zabranjivanja prakticiranja homoseksualnosti pa do aktivnog suprotstavljanja društvenom prihvaćanju homoseksualnosti. Neke religije uče da je sama homoseksualna orijentacija [[grijeh]],<ref>"[http://www.upper-register.com/irons_trial/charges.pdf Charge #1 and specifications preferred by the Presbytery of Southern California against The Rev. C. Lee Irons] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080723194409/http://www.upper-register.com/irons_trial/charges.pdf |date=23. srpnja 2008. }}" (PDF). Presbytery of Southern California of the Orthodox Presbyterian Church. pristupljeno 27. lipnja 2008. "claiming that homosexuality is an unchosen "condition," rather than a sin of the heart, [...] contradicts the teaching of Scripture that both the desire and the act are sin."</ref> neke da je samo istospolni čin grijeh<ref>Sex and Society – Volume 3 – Page 824</ref> dok samo manji broj u potpunosti prihvaćaju gayeve i lezbijke.<ref>The Wiley-Blackwell Companion to Religion and Social Justice – Page 543, Michael D. Palmer, Stanley M. Burgess – 2012</ref> Vjernici i pripadnici velikih [[Monoteizam|monoteističkih]] religija kao što je kršćanstvo najčešće zastupaju stav da je homoseksualni čin neprirodan i nečist zbog nekompatibilnosti [[Spolni organi|spolnih organa]] i zatvorenosti čina [[Začeće|stvaranju novog života]] što se najčešće navodi kao glavna funkcija [[Spolnost i kršćanstvo|spolnosti]].<ref name=":9" /><ref><nowiki>''</nowiki>[http://studentski-pastoral.com/index.php/pitajteKapelana/37 Homoseksualnost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812213342/http://studentski-pastoral.com/index.php/pitajteKapelana/37 |date=12. kolovoza 2014. }}<nowiki>''</nowiki> don [[Damir Stojić]], pristupljeno 12.08.2014.</ref> S druge strane, unatoč vjerskom učenju postoje pripadnici religija koji na homoseksualnost gledaju pozitivnije, a neke liberalne religijske denominacije podržavaju i istospolne brakove. == Vidi još == *[[Homofobija]] *[[Biseksualnost]] *[[Transrodnost]] *[[Interseksualnost]] *[[Queer]] *[[LGBTIQ]] * [[Međunarodni dan borbe protiv homofobije]] * [[Popis životinja koje pokazuju homoseksualno ponašanje]] == Literatura i izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * Znanost.geek.hr -<nowiki>''</nowiki>[http://znanost.geek.hr/clanak/je-li-homoseksualnost-zaista-neprirodna/ Je li homoseksualnost zaista neprirodna?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730014520/http://znanost.geek.hr/clanak/je-li-homoseksualnost-zaista-neprirodna/ |date=30. srpnja 2014. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730014520/http://znanost.geek.hr/clanak/je-li-homoseksualnost-zaista-neprirodna/ |date=30. srpnja 2014. }}<nowiki>''</nowiki> {{LGBT |state=autocollapsed |selected=identiteti}} [[Kategorija:Seksualnost]] [[Kategorija:LGBTQ]] srnvo7u57yq2dycdtkhtp4l6w7z8gix 0 20434 7569984 7478282 2026-08-05T07:34:26Z Šaholjubac 211973 /* Puškin u Krimu */ 7569984 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|svibanj 2013.}} {{Infookvir književnik | Ime = Aleksandar Puškin | boja = #77DD77 | slika = AleksandrPushkin.jpg | veličina = 250px | opis slike = Vasilij Tropinin: Portret A.S. Puškina (1827.) | puno ime = Aleksandar Sergejevič Puškin | pseudonim = Aleksandr NKŠP<br>Ivan Petrovič Belkin<br>Feofilakt Kosičkin (novinar)<ref>Radio Eho Moskvy, [http://echo.msk.ru/programs/features/57850 Feofilakt Kosičkin - žurnaljnyj psevdonim A.S. Puškina], emisija "Kakogo čorta": Pavel Ljubimcev, 12. siječnja 2008.</ref><br>R.<br>St. Arz. (Stari Arzamasec)<br>A.B. | rođenje = [[6. lipnja]] [[1799.]] | smrt = [[10. veljače]] [[1837.]] | zanimanje = [[pjesnik]]<br>[[proza]]ik<br>[[drama]]turg<br>[[Književna kritika|književni kritičar]]<br>[[prevoditelj]]<br>[[novinar]]<br>[[povjesničar]] | nacionalnost =Rus | period pisanja = [[1814.]] – [[1837.]] | vrsta = [[poezija]]<br>[[drama]]<br>[[roman]] | teme = | period = [[romantizam]]<br>[[realizam]] | supruga = Natalja Gončarova | suprug = | djeca = Marija<br>Aleksandar<br>Grigorij<br>Natalja | djela = ''[[Jevgenij Onjegin (roman)|Jevgenij Onjegin]]''<br>''[[Boris Godunov (Puškin)|Boris Godunov]]''<br>''[[Pikova dama (Puškin)|Pikova dama]]''<br>''[[Kapetanova kći]]''<br>''[[Ruslan i Ljudmila (Puškin)|Ruslan i Ljudmila]]''<br>''[[Mozart i Salieri (Puškin)|Mozart i Salieri]]'' | nagrade = | potpis = Pushkin Signature.svg | web = http://www.pushkinmuseum.ru | fusnote = }} '''Aleksandar Sergejevič Puškin''' (rus. Алекса́ндр Серге́евич Пу́шкин; [[Moskva]], [[6. lipnja]] [[1799.]] – [[Sankt Peterburg]], [[10. veljače]] [[1837.]]), ruski [[pjesnik]], [[drama]]tičar i [[proza]]ik. Aleksandar Puškin ima ugled velikog ili izvanrednog ruskog pjesnika,<ref name="krugosvet">Enciklopedija Krugosvet, [http://www.krugosvet.ru/enc/kultura_i_obrazovanie/literatura/PUSHKIN_ALEKSANDR_SERGEEVICH.html Puškin, Aleksandr Sergejevič] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190331154205/https://www.krugosvet.ru/enc/kultura_i_obrazovanie/literatura/PUSHKIN_ALEKSANDR_SERGEEVICH.html |date=31. ožujka 2019. }}, preuzeto 29. studenog 2012.</ref> te ga se smatra utemeljiteljem suvremenog književnog [[Ruski jezik|ruskog jezika]].<ref>Vinogradov, V.V., Tomaševskij, B., Voprosy jazyka v tvorčestve Puškina, u: Puškin: Issledovanija i materialy, AN SSSR, 1956., str. 126-184</ref> Puškin je među prvima u Rusiji počeo pisati narodnim jezikom i distancirao se od [[Književnost romantizma|književnosti romantizma]] popularne u [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]]. Stvorio je stil koji je miješao [[Satira|satiru]], romantiku i [[Drama|dramu]]. Najpoznatija djela su mu: [[Jevgenij Onjegin (roman)|Jevgenij Onjegin]], [[Boris Godunov (drama)|Boris Godunov]], [[Pikova dama (novela)|Pikova dama]] i [[Bajka o ribaru i ribici]]. == Životopis == ===Podrijetlo=== Aleksandar Sergejevič Puškin potječe od razgranatog plemićkog roda Puškina bez titule, koje prema genealoškom tumačenju vuče podrijetlo od "muža čestita", viteza Ratmira (Ratše), suvremenika [[Aleksandar Nevski|Aleksandra Nevskog]].<ref name="Lukomskij">Lukomskij, V.K., Arhivnyje materialy o rodonačaljnike Puškinyh - Radše // Puškin: Vremennik Puškinskoj komissii / AN SSSR, 1941., br. 6., str. 398-408, 398</ref> Puškin je često pisao o svojem rodoslovnom stablu u stihovima i u prozi; vidio je u svojim precima primjer drevnog roda, istinske "aristokracije" koja je časno služila domovini, no nije razvijala odnos vladara i "progonjenog". Više puta se obraćao (uključujući i u umjetničkom obliku) i liku svojeg pradjeda po majci – Afrikanca [[Ibrahim Hanibal|Ibrahima Petroviča Hanibala]], koji je postao sluga i pitomac [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petra I.]], a zatim vojni inženjer i general.<ref name="Stark">Stark, V.P., Puškiny v "Istorii Petra" i "Istorii Pugačova" // Puškin: Issledovanija i materialy, RAN, Nauka, 2004., tom XVI/XVII., str. 188-197</ref> Sin Ibrahima Hanibala je ruski visoki vojni časnik [[Ivan Abramovič Gannibal]], Puškinov prastric. Puškinov djed po ocu, Lav Aleksandrovič, bio je topnički [[pukovnik]], kapetan [[Garda|garde]]. Puškinov otac Sergej Ljvovič ([[1767.]] – [[1848.]]) bio je svjetski dosjetljivac i pjesnik-amater, a majka, Nadežda Osipovna Hanibal ([[1775.]] – [[1836.]]), Hanibalova unuka. Stric po ocu, Vasilij Ljvovič, ([[1766.]] – [[1830.]]), bio je poznati pjesnik iz kruga [[Nikolaj Karamzin|Karamzina]]. Od djece Sergeja Ljvoviča i Nadežde Osipovne, osim Aleksandra, preživjeli su kćer Olga (udana Pavliščeva, [[1797.]] – [[1868.]]) i sin Lav ([[1805.]] – [[1852.]]).<ref name="Lotman, 1995">Lotman, J., Aleksandr Sergejevič Puškin: Biografija pisatelja, u: Puškin: Biografija pisatelja; Statji i zametki, 1960-1990: "Jegenij Onegin", Iskusstvo-SPB, 1995.</ref> ===Djetinjstvo=== Puškin se rodio [[6. lipnja]] ([[26. svibnja]]) [[1799.]] u [[Moskva|Moskvi]]. U matičnoj knjizi crkve Bogojavljenja u [[Jelohovo|Jelohovu]] (sada se na njezinom mjestu nalazi Bogojavljenska katedrala) [[8. lipnja]] [[1799.]], između ostalih, nalazi se ovakav zapis: <blockquote>''27. svibnja. Na dvoru koleškog registratora Ivana Vasiljeva Skvarcova u njegova stanara Mojora Sergija Ljvoviča Puškina rodio se sin Aleksandar. Kršten je 8. lipnja. Kum je grof Artemij Ivanovič Voroncov, kuma je majka spomenutog Sergija Puškina udovica Olga Vasiljevna Puškina<ref name="Ašukin, 1998">Ašukin, N.S., Puškinskaja Moskva, Akademičeskij projekt, 1998., {{ISBN|5-7331-0123-7}}</ref>''</blockquote> Ljetne je mjesece ([[1805.]] – [[1810.]]) budući pjesnik obično provodio kod svoje bake po majci, Marije Aleksejevne Hanibal ([[1745.]] – [[1818.]], rođenoj Puškin,<ref>Russia Today, Prošlost Rusije: [http://www.russia-today.narod.ru/past/gen/push_as1.htm Rodoslovno stablo A. Puškina] (do 5. generacije)</ref> iz drugog ogranka roda) u podmoskovskom selu [[Zaharovo]], blizu [[Zvenigorod]]a. Rani dječji dojmovi odrazili su se u prvim poemama koje je napisao nešto kasnije (''Monah'', [[1813.]]; ''Bova'', [[1814.]]), u licejskim stihovima ''Poslanica Judinu'' ([[1815.]]), ''San'' ([[1816.]]). Baka Marija Aleksejevna je pisala o svojem unuku: <blockquote>''Ne znam što će biti od mojeg starijeg unuka. Dječak je pametan i voli knjige, no loše uči, rijetko prođe lekciju kako treba; ne možeš ga potaknuti, natjerati da se igra s djecom, ali se odjednom tako razmaše i ushoda da ga ničim ne možeš umiriti; ide iz jedne krajnosti u drugu, kod njega nema sredine.<ref name="Ašukin, 1998" />''</blockquote> ===Mladost=== [[Datoteka:Pushkin Alexander, self portret, 1820s.jpg|230px|lijevo|thumb|Autoportret Puškina]] Puškin je proveo šest godina u [[Carskoselski licej|Carskoselskom liceju]] otvorenom [[19. listopada]] [[1811.]] Ovdje je mladi pjesnik proživio događaje [[Napoleonova invazija na Rusiju|domovinskog rata 1812.]], te je tu bila otkrivena i visoko vrednovana njegova pjesnička nadarenost. Sjećanje na godine provedene u Liceju, na licejsko bratstvo, zauvijek je ostalo u duši pjesnika.<ref name="Lotman, 1995" /> U licejskom razdoblju Puškin je napisao mnogo stihova. Nadahnuće je pronalazio u francuskim pjesnicima [[17. stoljeće|XVII.]] i [[18. stoljeće|XVIII. stoljeća]], s kojima se upoznao u djetinjstvu čitajući knjige u očevoj biblioteci. Najdraži autori mladog Puškina bili su [[Voltaire]] i Évariste Désiré de Forges Parny. U njegovoj ranoj lirici spojile su se tradicije francuskog i ruskog [[Klasicizam|klasicizma]]. Učitelji Puškina-pjesnika postali su [[Konstantin Batjuškov]], priznati majstor "lake poezije", i [[Vasilij Žukovski]], glava ruskog [[Romantizam|romantizma]]. Puškinska lirika u razdoblju od [[1813.]] do [[1815.]] prožeta je motivima prolaznosti života koja je nametala žudnju za užitkom radostima postojanja. Od [[1816.]], odmah iza Žukovskog, on se okreće [[elegija]]ma, u kojima razvija motive karakteristične za taj [[Književni žanr|žanr]]: nerazdvojna ljubav, odlazak mladosti, polagano umiranje duše. Njegova je lirika još uvijek oponašateljska, puna književnih konvencionalnosti i klišeja, no ipak mladi pjesnik izabire svoj posebni put<ref name="Blagoj, Kommentarii, t.1, 1959">Blagoj, D., Stihotvorenija Puškina, u: Sobranije sočinenij A.S. Puškina v 10 tomah, Goslitizdat, 1959.</ref> Ne ograničavajući se komornom poezijom, Puškin se okrenuo složenijim temama, društveno važnim. ''Uspomene u Carskom selu'' ([[1814.]]), koje je pohvalio [[Gavrila Deržavin]], – početkom [[1815.]] Puškin je čitao pjesmu u njegovoj nazočnosti, posvećenu događajima Domovinskog rata [[1812.]]<ref name="Lotman, 1995" /> Pjesma je bila objavljena [[1815.]] u časopisu ''Rossijskij muzeum'', i potpisana njegovim punim imenom i prezimenom. A u puškinskoj poslanici ''Liciniju'' kritički je prikazan suvremeni život Rusije, gdje je u liku "miljenika despota" prikazan general [[Aleksej Arakčejev]]. Već je na početku svog stvaralaštva pokazivao interes za ruske pisce-satirike 20. stoljeća. Utjecaj [[Denis Fonvizin|Fonvizina]] osjeća se u satiričnoj poemi ''Tenj Fonvizina'' ([[1815.]]); sa stvaralaštvom [[Aleksandr Radiščev|Radiščeva]] povezani su ''Bova'' ([[1814.]]) i ''Bezverije''.<ref name=" Blagoj, Kommentarii, t.1, 1959" /> U srpnju [[1814.]] Puškin se prvi put pojavio u tisku u moskovskom časopisu ''Vjesnik Europe''. U trinaestom broju se nalazila pjesma ''Prijatelju stihotvorcu'' pod pseudonimom "Aleksandr N.k.š.p." (sastavljenom od suglasnika prezimena pjesnika, poredanih unazad).<ref name="Ašukin, 1998" /> Dok je još uvijek bio pitomac Liceja, Puškin je ušao u literarni kružok ''[[Arzamas (literarni kružok)|Arzamas]]'' koji je istupao protiv rutine i arhaičnosti u književnom djelu, te je aktivno sudjelovao u polemici s društvom ''[[Ljubitelji ruske riječi]]'', koje je branilo klasicističke kanone prošloga stoljeća. Privučen stvaralaštvom najistaknutijih predstavnika novog književnog pravca, Puškin je u to vrijeme bio pod snažnim utjecajem poezije Batjuškova, Žukovskog, [[Denis Davidov|Davidova]].<ref name="Vinogradov174">Vinogradov, V., Stilj Puškina, OGIZ, 1941.</ref> Potonji je na početku imponirao Puškinu temom odvažnog ratnika, a zatim nečim što je sam pjesnik nazivao "okretanjem stiha" – naglim promjenama raspoloženja, ekspresijom, neočekivanim spajanjem likova. Kasnije je Puškin govorio da je, oponašajući u mladosti Davydova, "usvojio njegovu maniru zauvijek".<ref name="VjazPP">Vjazemskij, P.P., Aleksandr Sergejevič Puškin po dokumentam Ostafjevskogo arhiva i ličnym vospominanijam, 1826-1837, Akademičeskij projekt, 1880.</ref> ===Rano zrelo doba=== [[Datoteka:RIAN archive 786660 Room No.14 in Tsarskoye Selo Lyceum.jpg|250px|desno|thumb|Puškinova soba u Carskom selu.]] Puškin je završio školovanje u liceju u lipnju [[1817.]] s činom koleškog zapisničara (10. razreda prema tabeli rangova), te je bio postavljen na dužnost u ministarstvo vanjskih poslova [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Postao je stalni posjetitelj [[Kazalište|kazališta]], sudjelovao u sjednicama ''Arzamasa'' (u koji je primljen izvanredno, još kao učenik Liceja),<ref name="Lotman, 1995" /> [[1819.]] je postao član književno-kazališnog društva ''Zelena lampa'', kojim je upravljala tajna [[dekabristi]]čka organizacija ''Sojuz blagodenstvija''.<ref name="Lotman, 1995" /> Iako nije sudjelovao u djelovanju prvih tajnih organizacija, Puškin je prijateljevao s mnogim aktivnim članovima dekabrističkih društava, pisao političke [[epigram]]e i stihove, npr. ''Čaadajevu'' (''Nas tiha slava, ljubav, nada...'', [[1818.]]), ''Sloboda'' ([[1818.]]), ''N.J. Pljuskovoj'' ([[1818.]]), ''Selo'' ([[1819.]]), koji su se širili u prijepisima. Tih je godina bio zauzet radom nad poemom ''[[Ruslan i Ljudmila (poema)|Ruslan i Ljudmila]]'', koju je bio započeo u Liceju i koja je odgovarala programatskom stavu književnog društva ''Arzamas'' o potrebi da se stvori nacionalna junačka poema. Poema je bila objavljena u svibnju [[1820.]] (prema prijepisima je bila poznata i ranije), te je izazvala različite, ne uvijek dobronamjerne, reakcije. Već nakon progonstva Puškina započele su rasprave o poemi.<ref name="Lotman, 1995" /> Neki su kritičari bili revoltirani snižavanjem uzvišenog kanona. Miješanje rusko-francuskih načina književnog izražavanja s prostim narodskim govorom i folklornom stilistikom izazvalo je prijekore čak i zaštitnika demokratske narodnosti u književnosti. Takve je prigovore sadržavalo pismo Dmitrija Zikova, književnog sljedbenika Pavla Katenina, objavljeno u časopisu ''Sin domovine''<ref name="Zykov">Zykov, D.S., [http://feb-web.ru/feb/pushkin/critics/vpk/vpk-080-.htm?cmd=p Pis'mo k sočinitelju kritiki na poemu "Ruslan i Ljudmila"], Syn otečestva, 1820., tom 64, br. 38, Temeljna elektronička knjižnica "Ruska književnost i folklor", preuzeto 8. siječnja 2020.</ref> ===Na jugu ([[1820.]] – [[1824.]]) === U proljeće [[1820.]] Puškina je pozvao vojni upravitelj gubernije [[Sankt Peterburg|Petrograda]], grof [[Mihail Miloradovič]] radi objašnjenja svojih stihova (uključujući epigrame o Arakčejevu, arhimandritu Fotiju i samom [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandru I.]]), nespojivih sa statusom državnog činovnika. Radilo se o njegovom progonstvu u [[Sibir]] ili zatočenju u manastiru na [[Solovecki otoci|Soloveckim otocima]]. Kazna je bila umanjena samo zahvaljujući nastojanjima prijatelja, prvenstveno [[Nikolaj Karamzin|Karamzina]]. Premjestili su ga iz prijestolnice na jug u [[kišinjev]]sku kancelariju generala [[Ivan Inzov|Ivana Inzova]].<ref name="Lotman, 1995" /> Na putu do mjesta službe Aleksandar Sergejevič je obolio od [[Pneumonija|upale pluća]], nakon kupanja u [[Dnjepar|Dnjepru]]. Radi oporavka obitelj Rajevski ga uzima krajem svibnja [[1820.]] sa sobom na [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]] i u [[Krim]].<ref name="Lotman, 1995" /> Putem su se zaustavili u [[Taganrog]]u, u bivšem domu gradonačelnika generala Petra Papkova. ====Puškin u Krimu==== [[Datoteka:Konstantin Somov - alexander-pushkin-at-work-1899.jpg|230px|thumb|Konstantin Somov: Puškin]] U [[Feodosija|Feodosiju]] je Puškin doputovao [[16. kolovoza]] [[1820.]] godine. Napisao je svom bratu Lavu: <blockquote>''"Iz Kerča smo doputovali u Kafu, zaustavili se kod Bronevskog, čovjeka poštenog po besprijekornoj službi i po siromaštvu. Sada mu se sudi – i, poput starca Vergilija, ima vrt na obali mora, nedaleko od grada. Grožđe i bademi čine njegov dohodak. Nije pametan čovjek, no dobro poznaje Krim. Zemlji važnoj i zapuštenoj. Otuda smo se morem otputili mimo južnih obala Tauride, u Gurzuf, gdje se nalazila obitelj Rajevskog. Noću sam na brodu napisao elegiju koju ti šaljem."<ref name="PismoBratu">, Puškin, A.S., Pis'mo Puškinu L.S., 24 sentjabrja 1820 g. Iz Kišineva v Peterburg, Puškin A.S., Polnoje sobranije sočinenij: V 10 t. Nauka, Leningrad, 1979, tom 10., str. 18</ref>''</blockquote> Nakon dva dana Puškin je zajedno s Rajevskim morem otputovao u [[Gurzuf]]. Puškin je proveo u Gurzufu nekoliko ljetnih i jesenskih tjedana [[1820.]] godine. Zajedno s Rajevskim se zaustavio u domu Armanda Emmanuela du Plessisa, vojvode od Richelieua; pjesniku je bila dana na raspolaganje mansarda s pogledom na zapad. Živeći u Gurzufu, pjesnik je puno šetao primorjem i planinama, jahao na vrh Aju-Daga i čamcem plovio do rta Suuk-Su. U Gurzufu je Puškin nastavio rad nad poemom ''Kavkaski zarobljenik'', napisao nekoliko lirskih stihova; neki od njih su posvećeni kćerima N. Rajevskog – Jekaterini, Jeleni i Mariji (budućoj supruzi dekabrista Sergeja Volkonskog). Ovdje se pojavila zamisao poeme ''Bahčisarajska česma'' i romana ''[[Jevgenij Onjegin (roman)|Jevgenij Onjegin]]''. Puškin se pred kraj života prisjećao Krima: "Tamo je kolijevka mojeg Onjegina".<ref name="Lotman, 1995" /> U rujnu [[1820.]] na putu prema [[Simferopolj]]u zaustavio se u [[Bahčisaraj]]u. Iz pisma Deljvigu: <blockquote>''… Ušavši u dvorac, vidio sam uništenu fontanu, iz zahrđale željezne cijevi je kapala voda. Obišao sam dvorac vrlo srdit zbog nebrige u kojoj propada, i na polueuropske preinake nekih soba.<ref name="Pismo Deljvigu">Puškin A.S., Bahčisarajskij fontan, 1821-1823 // Puškin, A.S., Polnoje sobranije sočinenij: V 10 t. - Nauka, Leningrad, 1977.-1979., tom 4, Poemy. Skazki, 1977., str. 131-150., u pril.: Vypiska iz "Putešestvija po Tavride" I.M. Muravjeva-Apostoa; Otryvok iz pis'ma, str. 150.</ref><ref name="sabrana10-7">Puškin, A.S., [https://rvb.ru/pushkin/01text/08history/03memoires/1149.htm Odlomak iz pisma D.], Priča o Pugačovu, Sabrana djela u 10 tomova, tom 7, ur. Blagoj, D.D., Bondi, S.M., Vinogradov, V.V., Oksman, J.G., GIHL, 1962.</ref>''</blockquote> Šetajući po unutarnjim dvorištima dvorca, pjesnik je ubrao dvije ruže i položio ih u podnožja "Fontane suza", kojoj je kasnije posvetio stihove i poemu ''Bahčisarajska česma''. Sredinom rujna Puškin je proveo oko tjedan dana u [[Simferopolj]]u, vjerojatno u domu krimskog guvernera Aleksandra Baranova, starog pjesnikovog poznanika iz Petrograda. Svoje dojmove o Krimu Puškin je iskoristio i u opisu ''Putovanja Onjegina'', koje se isprva nalazilo u poemi ''Jevgenij Onjegin'' kao prilog.<ref>Krimologija, [http://krymology.info/index.php?title=Пушкин,_Александр_Сергеевич Puškin, Aleksandr Sergejevič] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220308151100/http://krymology.info/index.php?title=%D0%9F%D1%83%D1%88%D0%BA%D0%B8%D0%BD%2C_%D0%90%D0%BB%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D1%80_%D0%A1%D0%B5%D1%80%D0%B3%D0%B5%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%87 |date=8. ožujka 2022. }}, preuzeto 9. prosinca 2012.</ref> ====Kišinjev==== [[Datoteka:Pushkin farewell to the sea.jpg|230px|desno|thumb|[[Ilja Repin]] i [[Ivan Ajvazovski]]: Puškinov pozdrav moru.]] Puškin tek u rujnu dolazi u [[Kišinjev]]. Novi načelnik je bio susretljiv, te mu je dozvoljavao duge izlaske i posjete prijateljima u [[Kamjanka|Kamjanki]] (zima [[1820.]] – [[1821.]]), putovanja u [[Kijev]], [[Moldavija|Moldaviju]] s I. Liprandijem i [[Odesa|Odesu]] (kraj [[1821.]]). U Kišinjevu Puškin postaje član [[Slobodno zidarstvo|masonske lože]] ''"Ovidij"'',<ref>Serkov, A., Russkoje masonstvo. 1731-2000, u: Enciklopedičeskij slovar', ROSSPEN, Moskva, 2001, {{ISBN|5-8243-0240-5}}</ref> o čemu sam piše u svojem dnevniku.<ref>Pushkin.niv.ru, [http://pushkin.niv.ru/pushkin/text/zametki/dnevniki-pushkina.htm Zapis': 4 maja byl ja prinjat v masony] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101027124830/http://pushkin.niv.ru/pushkin/text/zametki/dnevniki-pushkina.htm |date=27. listopada 2010. }}, Dnevnici Puškina, preuzeto 10. prosinca 2012.</ref> Ako je poema ''Ruslan i Ljudmila'' bila rezultat škole najboljih ruskih pjesnika, onda ga je prva "južna poema" ''Kavkaski zarobljenik'' [[1822.]] postavila na čelo cijele suvremene [[Ruska književnost|ruske književnosti]], donijela zasluženu slavu prvog pjesnika, vjerno ga prativši do kraja 1820-ih. Kasnije, 1830-ih godina, dobio je epitet "Ruski Byron".<ref>Ruski biografski rječnik (Rječnik Polovcova), tom 15, str. 281</ref> Kasnije izlazi druga "južna poema" ''Bahčisarajska česma'' ([[1824.]]). [[Pjotr Vjazemski|P. Vjazemski]] je pisao iz Moskve tim povodom: <blockquote>''Pojava "Bahčisarajske česme" je dostojna pažnje ne samo ljubitelja poezije, no i promatrača uspjeha naših u intelektualnoj industriji koja također, nemojte mi zamjeriti, pridonosi, kao i svaka druga, blagostanju države. Za rukopis malene poeme Puškinu je bilo isplaćeno tri tisuće rubalja; u njoj nema šesto stihova; dakle, stih (i još kakav? primijetit ćemo za burzovne procjenitelje – sitni četverostopni stih) koštao je nešto više od pet rubalja. Stih Byrona, Casimira Delavignea, Waltera Scotta donosi još veći postotak, to je istina! No sjetimo se i toga da inozemni kapitalisti zahtijevaju postotke od svih obrazovanih potrošača na zemaljskoj kugli, a naši se kapitali okreću u tijesnom i domaćem okruženju. Ipak, za stihove 'Bahčisarajske česme' je plaćeno toliko koliko još nije bilo plaćeno ni za jedne ruske stihove.<ref name="NL_Vjaz">Novosti literatury, 1824.</ref>''</blockquote> Uz to se pjesnik trudio posvetiti ruskoj davnini, skiciravši planove poema ''Mstislav'' i ''Vadim'' (potonja je zamisao preuzela dramaturški oblik), stvara satiričku poemu ''Gavrilijada'' ([[1821.]]), poemu ''Braća razbojnici'' ([[1822.]]; posebno izdanje [[1827.]]). S vremenom je u Puškina sazrelo uvjerenje (na početku beznadno tragično) da u svijetu djeluju objektivni zakoni koje čovjek nije u stanju pokolebati, bez obzira na to koliko su odvažne i prekrasne njegove namjere. S takvim je gledištem bio započet u svibnju [[1823.]] u [[Kišinjev]]u roman u stihovima ''[[Jevgenij Onjegin (roman)|Jevgenij Onjegin]]''; kraj prve glave romana je pretpostavljao povijest putovanja junaka izvan granica domovine prema obrascu [[George Gordon Byron|Byronove]] poeme ''Don Juan''. Još u srpnju [[1823.]] godine Puškin se izborio za premještaj u Odesu u kancelariju grofa [[Mihail Voroncov|Voroncova]]. Upravo u to vrijeme postaje svjestan toga da je postao profesionalni književnik, što je bilo predodređeno burnim uspjehom njegovih djela kod čitatelja. Udvaranje Voroncovoj supruzi Jelizaveti, a možda i veza s njom, te nesposobnost za državnu službu, zaoštrili su njegov odnos s Mihailom Voroncovim. Četverogodišnji boravak Puškina na jugu je nova romantičarska etapa njegovog razvoja kao pjesnika. U to se vrijeme Puškin upoznao sa stvaralaštvom [[George Gordon Byron|Byrona]] i [[André Chénier|Andréa Chéniera]].<ref name="Lotman, 1995" /> Očaran Byronom, prema vlastitom je priznanju pjesnik "bio lud" za njim. Prva je pjesma, napisana u progonstvu, postala elegija ''Ugasila se zvijezda danja...'', u čijem je podnaslovu Puškin zabilježio: "Podražavanje Byrona". Glavnim pokretačem, osnovnom zadaćom njegovih djela postao je odraz emocionalnog stanja čovjeka, otkrivanje njegovog unutarnjeg života. Puškin je razrađivao umjetnički oblik stiha obraćajući se [[Starogrčka književnost|starogrčkoj poeziji]], proučavajući je u prijevodima. Ponovno protumačivši slikovito razmišljanje antičkih pjesnika s romantičarskog gledišta, uzevši najbolje iz stvaralaštva svojih prethodnika, pobijedivši klišeje elegijskog stila, on je stvorio svoj vlastiti poetski jezik. Osnovno je svojstvo puškinske poezije postala njegova izražajna snaga i istovremeno neobična sažetost, lakonski izraz.<ref name=" Blagoj, Kommentarii, t.1, 1959" /> Uvjetno-melankolični stil koji je oblikovao između [[1818.]] i [[1820.]] pod utjecajem francuskih elegija i lirike Žukovskog pretrpio je ozbiljnu preobrazbu i stopio se s novim "byronovskim" stilom. Spajanje starih, zamršenih i konvencionalnih oblika s romantičarskom izražajnošću i intenzitetom jasno su se očitovali u ''Kavkaskom zarobljeniku''<ref name="Vinogradov174"/> ===Mihajlovsko=== [[Datoteka:RIAN archive 549323 Alexander Pushkin's study.jpg|230px|lijevo|thumb|Puškinov pisaći stol]] Prvi je put mladi pjesnik boravio ovdje u ljeto [[1817.]], te je, kako je sam napisao u jednoj od svojih [[autobiografija]], bio očaran "seoskim životom, ruskom banjom, jagodama i ostalim, – no sve mi se to sviđalo kratko vrijeme"<ref name="Bondi, 1978">Bondi, S., Roždenije relizma v tvorčestve Puškina, u: O Puškine: Statji i issledovanija, Hudožestvennaja literatura, Moskva, 1978</ref> Dvije godine kasnije, nakon teške bolesti, ponovo je ovdje proveo ljeto. U to je vrijeme napisao pjesme ''Selo'' i ''Domovomu''. Policija je [[1824.]] pronašla Puškinovo pismo u kojem je pisao o oduševljenju "ateističkim učenjem".<ref name="sabrana8-8">A.S. Puškin, Pisma, ogledi i zapisi književnosti, ur. M. Pavić, Beograd, 1979.</ref> To je poslužilo kao razlog za njegov otpust iz službe [[8. srpnja]] [[1824.]]<ref name="Lotman, 1995" /> Poslali su ga na imanje njegove majke na kojem je proveo dvije godine (do rujna [[1826.]]) – što je najduži Puškinov boravak u [[Mihajlovsko]]m. Ubrzo nakon dolaska u Mihajlovsko došlo je do velike svađe s ocem, koji je praktički pristao na tajni policijski nadzor nad vlastitim sinom. Krajem jeseni su svi rođaci Puškina otputovali iz Mihajlovskog.<ref name="Lotman, 1995" /> Unatoč bojazni prijatelja, osama na selu nije bila pogubna za Puškina. Bez obzira na teškoće, prva je mihajlovska jesen bila uspješna za pjesnika, koji je puno čitao, razmišljao, radio.<ref name="Lotman, 1995" /> Puškin je često posjećivao susjedu po imanju Praskovju Osipovu u [[Trigorskoje|Trigorskom]] i služio se njezinom bibliotekom<ref name="Vacuro1-524">Vacuro, V.E., Gilleljson, M.I., Iezuitova, R.V., Lekvocič, J.L., Kommentarii // Puškin v vospominanijah sovremennikov, Akademičeskij projekt, Sankt Peterburg, 1998, tom 1, str. 439-524</ref> (njezin je otac, mason, suborac [[Nikolaj Novikov|Nikolaja Novikova]], ostavio veliku zbirku knjiga). Od mihajlovskog progonstva i do kraja života s Osipovom i članovima njezine velike obitelji povezivalo ga je prijateljstvo. U Trigorskom je [[1826.]] upoznao romantičarskog pjesnika [[Nikolaj Jazikov|Jazikova]], čije je stihove poznavao od [[1824.]] Puškin dovršava pjesme započete u Odesi: ''Razgovor s knjižarom'', u kojoj formulira svoj profesionalni kredo, ''Moru'' – lirsko razmišljanje o sudbini čovjeka epohe [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]] i Byrona, o okrutnoj vlasti [[Povijest|povijesnih]] prilika nad pojedincem, poemu ''Cigani'' ([[1827.]]), nastavlja pisati roman u stihovima. U jesen [[1824.]] obnavlja rad na autobiografskim zapisima, zapostavljenima na samom početku u kišinjevskom razdoblju, te razmišlja o sižeju narodne drame ''[[Boris Godunov (drama)|Boris Godunov]]'' (završena [[19. studenoga]] [[1825.]], objavljena [[1831.]]), piše šaljivu poemu ''Grof Nulin''. Ukupno je u Mihajlovskom stvorio oko sto djela. U Trigorskom [[1825.]] susreće nećakinju Osipove, Annu Kern (bili su se upoznali [[1820.]] u Petrogradu u salonu obitelji Olenjin), kojoj je, kako se smatra, posvetio pjesmu ''Trenutka još se sjećam...'' Mjesec dana nakon završetka progonstva Puškin se vratio "slobodan u napuštenu tamnicu" i proveo u Mihajlovskom oko mjesec dana. Sljedećih je godina pjesnik povremeno dolazio tuda, da se odmori od života u gradu i piše na slobodi. U Mihajlovskom je [[1827.]] Puškin započeo roman ''Arapin Petra Velikog''.<ref>Lib.ru, [http://az.lib.ru/w/wulxf_a_n/text_0010.shtml Vuljf Aleksej Nikolajevič, Dnevniki 1827-1842 gg.]</ref> U Mihajlovskom se pjesnik također upoznao s [[biljar]]om, i, iako nije postao poznati igrač, prema uspomenama prijatelja, rukovao je štapom sasvim profesionalno.<ref>Avdejenko, S., [http://newtimes.ru/articles/detail/8008/ Ot borta!], Novoje vremja, 19. listopada 2009</ref> ===Nakon progonstva=== [[Datoteka:Kiprensky Pushkin.jpg|230px|desno|thumb|Orest Kiprenski:Puškin 1827.]] U noći na [[4. rujna]] [[1826.]] u Mihajlovsko je doputovao kurir [[pskov]]skog guvernera B. Aderkasa: Puškin je u njegovoj pratnji bio dužan doći u [[Moskva|Moskvu]], gdje se u to vrijeme nalazio [[Nikola I., ruski car|Nikola I.]], okrunjen [[22. kolovoza]]. Dana [[8. rujna]], odmah nakon dolaska, Puškin je bio poslan caru na osobnu audijenciju. Razgovor s Nikolom I. se održao u četiri oka.<ref name="Blagoj, 1967">Blagoj, D., Tvorčeskij put' Puškina (1826-1830), Sovetskij pisatelj, Moskva, 1978., str. 13-14</ref> Pjesniku se nakon povratka jamčila osobna protekcija i oslobođenje od obične [[cenzura|cenzure]]. Upravo se tih godina u stvaralaštvu Puškina pojavljuje interes za [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petra I.]], cara-prosvjetitelja. On postaje junak započetog romana o pjesnikovom pradjedu [[Ibrahim Hanibal|Ibrahimu Hanibalu]] i nove poeme ''[[Poltava (poema)|Poltava]]''. Unutar jednog pjesničkog djela (''Poltava'') pjesnik je objedinio nekoliko ozbiljnih tema: međusobnih odnosa Rusije i Europe, zajednice narodâ, sreće i drame individualca u pozadini povijesnih događaja. Prema vlastitom priznanju, privukli su ga "snažni likovi i duboka, tragična sjena nabacana na sve te užase".<ref name="Poln3">A.S. Puškin. Sobranije sočinenij v desjati tomah, Goslitizdat, 1959.</ref> Objavljena [[1829.]], poema nija naišla na razumijevanje niti kod čitatelja, niti kod kritičara. U skici članka ''"Vozraženija kritikam 'Poltavy'"'' Puškin je pisao: <blockquote>''Najzrelija od svih mojih pripovijesti u stihovima je ta u kojoj je sve skoro originalno (a mi se zbog toga samo i mučimo, iako to još nije ni najbitnije), – "Poltava", kojoj Žukovski, Gnedič, Deljvig, Vjazemski daju prednost pred svime što sam dosad napisao, "Poltava" nije bila uspješna.<ref name="Poln3" />''</blockquote> U to se vrijeme u stvaralaštvu pjesnika nazreo novi obrat. Trezvena povijesna i društvena analiza stvarnosti sjedinjuje se s razumijevanjem složenosti svijeta koji nas okružuje i koji često izmiče racionalnom objašnjenju, što ispunjava njegovo stvaralaštvo osjećajem uzemiravajućeg predosjećaja, vodi prema velikom prodoru [[Fantastika|fantastike]], rađa bolna, katkada nezdrava sjećanja, intenzivan interes za smrt. U to je vrijeme nakon njegove poeme ''[[Poltava (poema)|Poltava]]'' odnos kritike i dijela čitateljske publike postao hladniji ili kritičniji.<ref name="Polovcov">Ruski biografski rječnik, ur. A.A. Polovcov, tom 15, str. 282-283.</ref> Godine [[1827.]] je bila pokrenuta istraga zbog pjesme ''André Chénier'' (napisane još u [[Mihajlovsko]]m [[1825.]]), u kojoj je bio zapažen odziv na ustanak [[Dekabristi|dekabrista]] [[1825.]],<ref name="Lotman, 1995" /> a [[1828.]] vladi je postala poznata kišinjevska poema ''Gavrilijada''. Istraga je bila prekinuta po najvišoj zapovijedi nakon razgovora s Puškinom,<ref name="Lotman, 1995" /> no pjesnik je bio stavljen pod tajni policijski nadzor. U studenome [[1828.]] Puškin upoznaje moskovsku ljepoticu Natalju Gončarovu. Prema vlastitom priznanju, zaljubio se u nju na prvi pogled. Krajem travnja [[1829.]] Puškin je zaprosio Gončarovu preko prijatelja Fjodora Tolstoja-Amerikanca. Neodređeni odgovor djevojčine majke (kao razlog je bila navedena Nataljina mladost) ga je, prema vlastitim riječima, "izludio". Otišao je u služiti u vojsci [[Ivan Paskevič|Paskeviča]], na [[Kavkaz]], gdje se u to vrijeme vodio [[Rusko-turski rat 1828. – 1829.|rat protiv Turske]]. Svoje putovanje je opisao u [[putopis]]u ''Putovanje u Arzrum''. Na zahtjev Paskeviča, koji nije htio preuzeti odgovornost za njegov život, ostavio je djelatnu vojnu službu, te je neko vrijeme živio u Tiflisu (ruski naziv za [[Tbilisi]]).<ref name="Obodovskaja, Dementjev,1987">Obodovskaja, I., Dementjev, M., Natalja Nikolajevna Puškina. — 2., Sovetskaja Rossija, Moskva, 1987.</ref> Vrativši se u [[Moskva|Moskvu]], kod Gončarovih je naišao na hladan doček. Moguće je da se Nataljina majka bojala njegove reputacije slobodnog mislioca, njegovog siromaštva i strasti za igrom.<ref name="Obodovskaja, Dementjev,1987"/> ===Boldino=== {{Glavni|Boldinska jesen}} Puškin je osjećao želju za promjenama, te je, nakon ponovne prosidbe Natalje Gončarove [[1830.]], koja je bila prihvaćena, ujesen otputovao u [[Veliko Boldino|Boldino]], [[Nižnjenovgorodska oblast|nižnjenovgorodsko]] imanje svojeg oca, radi primanja u vlasništvo susjednog sela Kistenjeva, kojeg je dobio od oca kao svadbeni poklon. Zbog epidemije [[Kolera|kolere]] proveo je u [[Karantena|karanteni]] tri mjeseca, koja su postala njegovo najpoznatije stvaralačko razdoblje, u povijesti književnosti nazvano ''[[Boldinska jesen]]''. Tada je nastao čitavi niz djela kao što su ''Pripovijesti pokojnog Ivana Petroviča Belkina'' (''[[Belkinove pripovijesti]]''), ''Iskustvo dramskih proučavanja'' (''[[Male tragedije]]''), posljednje glave ''[[Jevgenij Onjegin (roman)|Jevgenija Onjegina]]'', ''Kućica u Kolomni'', ''Povijest sela Gorjuhina'', ''[[Bajka o popu i o njegovu pomoćniku Baldi]]'', nekoliko skica kritičkih članaka i oko 30 pjesama. Među boldinskim djelima, međusobno različitim po žanru i osnovnom tonu, naročito odudaraju prozni i dramski ciklus. To su dvije krajnosti kojima teže ostala djela napisana u tri jesenska mjeseca [[1830.]] Djela u stihovima iz tog razdoblja predstavljaju sve žanrove i obuhvaćaju široki krug tema. Jedno od njih, ''Moj, kritičaru tusti, tebe baš do suza...'' ima zajedničkog s ''Poviješću sela Gorjuhina'' i toliko je daleko od idealizacije seoske stvarnosti da je prvi put bilo objavljeno tek posmrtno, u sabranim djelima pod promijenjenim nazivom (''Kapriz'').<ref name="Blagoj, Kommentarii, t.1, 1959" /> ''[[Belkinove pripovijesti]]'' su prve iz dovršenih djela puškinske proze koja su došla do nas, stvaralačka iskustva koja je često ponavljao. Godine [[1821.]] je formulirao osnovni zakon svojeg proznog pripovijedanja: "Točnost i kratkoća – evo prvih vrlina proze. Ona treba misli i misli – bez njih prekrasni izrazi ničemu ne služe". Te [[pripovijest]]i su također svojevrsni memoari običnog čovjeka koji, ne pronalazeći ništa značajno u svojem životu, ispunjava svoje zapise prepričavanjem priča koje je čuo, koje su ga zadivile svojom neobičnošću. ''Pripovijesti ...'' su obilježile oblikovanje Puškina kao [[proza]]ika, proces koji je započeo [[1827.]] ''Arapinom Petra Velikog''. Ciklus je odredio daljnji pravac Puškinovog stvaralaštva, – posljednjih šest godina svojeg života se posvećivao većinom prozi i cijelom, dotad nerazvijenom, umjetničkom proznom govoru.<ref name="Blagoj, Kommentarii, t.1, 1959" /><ref name="Dramy1">Blagoj, D., Dramaturgija. Proza // A.S. Puškin. Dramaturgija. Proza, Pravda, Moskva, 1981, str. 10.</ref> ===Petrograd 1831. – 1833.=== [[Datoteka:Pushkin Alexander, 1831 by Sokolov P..jpg|230px|desno|thumb|[[Pjotr Sokolov]]:Puškin 1931.]] U to je vrijeme Puškin aktivno sudjelovao u izdavanju ''"Književnih novina"'' (koje su izlazile od [[6. siječnja]] [[1830.]] do [[30. lipnja]] [[1831.]] u [[Petrograd]]u) svojeg prijatelja [[Anton Deljvig|A. Deljviga]]. Deljvig je, pripremivši prva dva broja, privremeno otputovao iz Petrograda i povjerio časopis Puškinu, koji je i postao urednik prvih trinaest brojeva.<ref>Šilova, N.L., [http://www.philolog.ru/filolog/litgas.htm Književne novine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111052756/http://www.philolog.ru/filolog/litgas.htm |date=11. siječnja 2012. }}, Petrozavodski univerzitet, preuzeto 24. prosinca 2012.</ref> Konflikt ''"Književnih novina"'' s urednikom poluslužbenog časopisa ''"Severnaja pčela"'' Faddejem Bulgarinom, agentom tzv. trećeg odjela Osobne kancelarije Njegovog carskog veličanstva, doveo je, nakon izdavanja [[katren]]a Casimira Delavignea o žrtvama [[Srpanjska revolucija|Srpanjske revolucije]], do ukidanja časopisa.<ref name="Lotman, 1995" /> U moskovskoj crkvi Velikog Uzašašća kod Nikitskih vrata [[2. ožujka]] [[1831.]] Puškin se vjenčao s Nataljom Gončarovom. Prilikom razmjene prstena Puškinov je pao na pod, a zatim mu se ugasila svijeća. On je problijedio i rekao: "Sve su to loši predznaci!".<ref name="Nina">Penjkovskij, A., Nina: kuljturnyj mif zolotogo veka ruskoj literatury v lingvističeskom osveščenii, Indrik, 2003., str. 491, {{ISBN|5-85759-206-2}}</ref> Odmah nakon svadbe obitelj je kratko živjela u Moskvi na [[Arbat]]u (k. br. 53 prema suvremenoj numeraciji; danas muzej<ref>Državni muzej A.S. Puškina: [http://www.pushkinmuseum.ru/?q=content/memorialnaya-kvartira-pushkina-na-arbate Stan-muzej A.S. Puškina na Arbatu], preuzeto 27. svibnja 2013.</ref>). Tamo su supružnici živjeli do sredine svibnja [[1831.]] kada su, ne dočekavši kraj isteka najma, otputovali u prijestolnicu jer se Puškin posvadio sa svekrvom koja se miješala u njihov obiteljski život.<ref name="Obodovskaja, Dementjev,1987"/> U ljeto je Puškin unajmio daču u [[Puškin (grad)|Carskom selu]]. Ovdje piše ''Pismo Onjegina'', čime konačno završava rad nad romanom u stihovima, koji je bio njegovim "vjernim suputnikom" tijekom osam godina života. Novo shvaćanje stvarnosti, naznačeno u njegovu stvaralaštvu krajem 1820-ih, zahtijevalo je iscrpno proučavanje [[povijest]]i: u njoj je bilo potrebno pronaći izvore glavnih pitanja suvremenosti. Godine [[1831.]] dobio je dopuštenje za rad u arhivima. Puškin je opet stupio u službu kao "povjesničar", dobivši carski zadatak da napiše "Povijest Petra". Jake epidemije kolere i poljski ustanak protiv ruske vlasti [[1830.]] – [[1831.]], koji su doveli Rusiju na rub rata s Europom, pjesniku su predstavljali prijetnju ruskoj državnosti. Jaka vlast u tim uvjetima čine mu se jamstvom spasa Rusije – tom su idejom nadahnuti njegovi stihovi ''Pred grobnicom svetom...'', ''Klevetnicima Rusije'', ''Borodinska obljetnica''. Posljednje dvije pjesme, napisane povodom osvajanja [[Varšava|Varšave]], zajedno s pjesmom V. Žukovskog ''Staraja pesnja na novyj lad'', bile su objavljenje u specijalnoj brošuri ''Na vzjatije Varšavy'', te su izazvale višeznačne reakcije. Puškin, koji nikada nije bio neprijatelj bilo kojeg naroda, koji se družio s [[Adam Mickiewicz|Adamom Mickiewiczem]], ipak se nije mogao pomiriti s pretenzijama ustanika na spajanje litavskih, ukrajinskih i bjeloruskih zemalja.<ref name="Rajevski, 1978">Rajevski, N.A., Portrety zagovorili, u: Izbranoje, Hudožestvenaja literatura, Moskva, 1978</ref> Njegovi su prijatelji na različite načine primili odaziv Puškina na događaje u Poljskoj: negativno Vjazemski i povjesničar Aleksandr Turgenjev. Vjazemski je zapisao [[22. rujna]] [[1831.]] u svom dnevniku: <blockquote>''Puškin im u svojim stihovima: 'Klevetnicima Rusije' pokazuje figu iz džepa. On zna da oni neće pročitati njegove stihove, znači, neće odgovarati na "pitanja" na koje bi lako odgovorio čak i sam Puškin. <…> I kakvo je to opet svetogrđe povezivati "Borodino" i "Varšavu"? Rusija će vikati protiv ovog bezakonja.<ref name="Zap_knižki">Vjazemskij, P.A., Zapisnyje knižki 1813-1848, 1963.</ref></blockquote> Pjotr Čaadajev je pak uputio nakon pojave pjesama njihovom autoru oduševljeno pismo,<ref name="sabrana8-8"/> a njegovo su gledište dijelili i prognani [[dekabristi]]<ref name="Rajevski, 1978" /> Uz to je F. Bulgarin, povezan s trećim odjelom, optuživao pjesnika za privrženost liberalnim idejama. Početkom 1830-ih [[proza]] u Puškinovom stvaralaštvu počinje prevladavati nad [[Poezija|poetičkim]] žanrovima. ''Belkinove pripovijesti'' (izdane [[1831.]]) nisu imale uspjeha. Puškin zamišlja veliko epsko djelo – roman iz epohe [[Jemeljan Ivanovič Pugačov|pugačovštine]] s junakom-plemićem koji prelazi na stranu pobunjenika. Zamisao se na neko vrijeme zaustavlja zbog nedovoljnog poznavanje te epohe, te započinje rad nad romanom ''Dubrovski'' ([[1832.]] – [[1833.]]). Njegov junak, osvećujući oca, kojemu su nepravedno oteli očevinu, postaje razbojnik. Plemeniti razbojnik Dubrovski je prikazan romantično, dok su ostali likovi prikazani realistično.<ref name="Dramy1"/> Iako je osnovu sižea preuzeo iz suvremenog života, tijekom rada na romanu on je sve više dobivao obilježja tradicionalnog avanturističkog pripovijedanja koji se općenito ne podudara s ruskom stvarnošću. Moguće je da je, predviđajući nesavladive probleme s cenzurom u svezi s objavljivanjem romana, Puškin napustio rad nad njim, iako se bližio kraju. Zamisao o djelu s temom pugačovskog ustanka ga opet privlači, te on, vjeran povijesnoj točnosti, privremeno prekida proučavanje Petrovske epohe, istražuje tiskane izvore o [[Jemeljan Ivanovič Pugačov|Pugačovu]], upoznaje se s dokumentima o gušenju [[Ustanak Pugačova|ustanka Pugačova]] (sam "Predmet Pugačov" je bio strogo povjerljiv i nedostupan), a [[1833.]] putuje na [[Volga|Volgu]] i [[Ural (rijeka)|Ural]] da bi osobno vidio mjesta tih događaja, čuo žive legende o pugačovštini. Puškin putuje kroz [[Nižnji Novgorod]], [[Kazan]] i [[Uljanovsk|Simbirsk]] u [[Orenburg]], a otuda na [[Oral]], niz drevnu rijeku Jaik, preimenovanu nakon seljačkog ustanka u [[Ural (rijeka)|Ural]]. Puškina su izabrali za člana Carske ruske akademije [[7. siječnja]] [[1833.]] istovremeno s pjesnikom i dramaturgom P. Kateninim, prozaikom i dramaturgom M. Zakoskinim, povjesničarem D. Jazikovim i [[protojerej]]em A. Malovim. U jesen [[1833.]] vraća se u Boldino. Sada je Boldinska jesen Puškina dvostruko kraća nego prije tri godine, no po važnosti je jednaka Boldinskoj jeseni [[1830.]] Za mjesec i pol Puškin dovršava rad nad ''Pričom o Pugačovu'' i ''Pjesmama zapadnih Slavena'', započinje rad nad [[pripovijest]]i ''Pikova dama'', stvara romane ''Andželo'' i ''Brončani konjanik'', ''[[Bajka o ribaru i ribici|Bajku o ribaru i ribici]]'' i ''[[Bajka o mrtvoj kneginji i o sedmorici delija|Bajku o mrtvoj kneginji i o sedmorici delija]]'', pjesmu u stancama ''Jesen''. ===Petrograd 1833. – 1835. === U prosincu [[1833.]] Puškin se vraća u [[Sankt Peterburg|Petrograd]], osjećajući potrebu promijeniti život i udalji se od tutorstva dvora. Uoči [[1834.]] godine [[Nikola I., ruski car|Nikola I.]] je dao svojem povjesničaru niži dvorski čin [[kamerjunker]]a. Prema riječima njegovih prijatelja, on se razbjesnio zbog toga što se taj čin obično davao mladim ljudima. [[1. siječnja]] [[1834.]] Puškin zapisuje u svoj dnevnik: <blockquote>''Trećeg dana mi je dan čin kamerjunkera (što doista ne dolikuje mojim godinama). Na dvoru su htjeli da N.N. (Natalja Nikolajevna) pleše u Aničkovu''.<ref name="Obodovskaja, Dementjev,1987"/></blockquote> Tada je pak bilo zabranjeno izdavanje ''Brončanog konjanika''. Početkom [[1834.]] Puškin je napisao drugu [[pripovijest]] u prozi – ''Pikovu damu'', te ju je izložio u časopisu "Biblioteka dlja čtenija" koji je platio Puškinu brzo i u većem paušalu. Pripovijest je bila započeta u Boldinu, te je bila namijenjena, po svoj prilici, zajedničkom almanahu "Trojčatka" (Puškina, V.F. Odojevskog i [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|N.V. Gogolja]]). Dana [[25. srpnja]] [[1834.]] Puškin daje ostavku s molbom da zadrži pravo rada u arhivima, koje mu je bilo potrebno za ''Povijest Petra''. Kao motiv su bili navedeni obiteljski razlozi i nemogućnost da stalno boravi u prijestolnici. Molba nije bila prihvaćena te je na taj način Puškin ostao bez mogućnosti da nastavi rad. Poslušavši savjet Žukovskog, Puškin je opozvao molbu.<ref name="Obodovskaja, Dementjev,1987"/> Kasnije je Puškin zamolio za dopust u trajanju od 3-4 godine: u ljeto [[1835.]] napisao je svekrvi da planira s cijelom obitelji otputovati na selo na nekoliko godina. Međutim, molba mu je bila odbijena, a umjesto toga mu je Nikola I. predložio polugodišnji dopust i 10&nbsp;000 rubalja, kako je bilo rečeno – "kao ispomoć". Puškin ih nije prihvatio te je zamolio za 30&nbsp;000 rubalja pod uvjetom da ih naplate iz njegove plaće, čime mu je bio dan dopust u trajanju od četiri mjeseca. Na taj je način Puškin bio nekoliko godina unaprijed vezan za službu u Petrogradu.<ref name="Obodovskaja, Dementjev,1987"/> Taj iznos nije pokrivao ni polovicu Puškinovih dugova, s prestankom isplate plaće mogao se samo pouzdati u prihode od književnog rada, koji su pak ovisili o potražnji čitatelja. Krajem [[1834.]] – početkom [[1835.]] izašlo je nekoliko sabranih izdanja djela Puškina: puni tekst ''[[Jevgenij Onjegin (roman)|Jevgenija Onjegina]]'' (u razdoblju od [[1825.]] do [[1832.]] roman je izlazio u dijelovima), zbirke pjesama, [[pripovijest]]i, poema, međutim, sve se razilazilo s trudom. Kritika je već otvoreno govorila o opadanju njegova talenta, o kraju njegove epohe u ruskoj književnosti. Dvije su jeseni – [[1834.]] godina (u Boldinu) i [[1835.]] godina (u Mihajlovskom) bile manje plodonosne. Treći je put pjesnik došao u Boldino ujesen [[1834.]] zbog problema na imanju, te je tamo proveo mjesec dana, napisavši samo ''[[Bajka o zlatnom pjetliću|Bajku o zlatnom pjetliću]]''. U Mihajlovskom je Puškin nastavio raditi nad ''Scenama iz viteških vremena'', ''Egipatskim noćima'' i napisao pjesmu ''Ja posjetih opet.''. Široj je publici, kojoj je bilo žao zbog opadanja njegova talenta, bilo nepoznato da njegova najbolja djela nisu bila puštena u tisak, da je tih godina trajao stalan intenzivan rad nad velikim zamislima: ''Poviješću Petra'', romanom o pugačovštini. U stvaralaštvu pjesnika su se nazrele radikalne promjene. Puškin-liričar tih godina postaje prvenstveno "pjesnikom za sebe". Uporno eksperimentira s proznim žanrovima koji ga u potpunosti ne zadovoljavaju, ostaju u zamislima, skicama, obrisima, traži nove oblike književnosti. ==="Suvremenik"=== Prema riječima S.A. Sobolevskog: <blockquote>''Misao o velikom periodičnom izdanju koje bi se ticalo, vjerojatno, svih glavnih strana ruskog života, težnja da posredno služi domovini svojim perom, okupirali su Puškina gotovo neprekidno posljednjih deset godina njegove kratkotrajne karijere... Prilike su mu smetale, te je tek 1836. uspio isposlovati pravo na izdavanje "Suvremenika", no u opsegu vrlo ograničenom i skučenom.<ref name="Sob">Citati prema knjizi ''Poslednij god žizni Puškina'', Pravda, 1988.</ref></blockquote> Od ukidanja ''Književnih novina'' borio se za pravo na vlastito periodično izdanje. Nije uspio ostvariti zamisli novina (''Dnevnik''), različitih almanaha i zbornika, časopisa ''Severnyj zritelj'', kojeg je trebao uređivati V. F. Odojevski. Odojevski i Puškin su imali namjeru od [[1835.]] izdavati ''Sovremennyj letopisec politiki, nauk i literatury''. Godine [[1836.]] je dobio jednogodišnju dozvolu za izdavanje almanaha. Puškin se također nadao prihodu koji bi mu pomogao da isplati najhitnije dugove. Časopis osnovan [[1836.]] godine dobio je naziv ''Suvremenik''. U njemu su bila objavljivana djela samog Puškina, a također [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|N.V. Gogolja]], [[Aleksandar Turgenjev|Aleksandra Turgenjeva]], [[Vasilij Žukovski|V. Žukovskog]], [[Pjotr Vjazemski|P. Vjazemskog]]. Ipak, časopis nije imao uspjeha kod čitatelja: na novi tip ozbiljnog periodičnog izdanja, posvećenog aktualnim problemima, o kojima se prema potrebi govorilo u aluzijama, ruska se publika tek trebala naviknuti. Časopis je imao svega 600 pretplatnika čime je donio gubitke svom izdavaču jer nije pokrivao ni troškove tiskanja ni honorare suradnika. Dva zadnja toma ''Suvremenika'' Puškin je više od pola ispunio vlastitim djelima, uglavnom anonimno. U četvrtom tomu časopisa objavljen je, konačno, roman ''[[Kapetanova kći (roman)|Kapetanova kći]]''. Puškin je mogao izdati roman kao posebnu knjigu, čime bi mu donio potrebnu zaradu. Međutim, ipak je odlučio izdati ''Kapetanovu kćer'' u časopisu te nije mogao računati na istovremeno objavljivanje posebne knjige jer je u to vrijeme to bilo nemoguće. Roman je vjerojatno bio izdan u časopisu pod utjecajem Krajevskog i izdavača časopisa koji su se bojali njegovog neuspjeha. Čitatelji su blagonaklono dočekali ''Kapetanovu kćer'', no Puškin nije dočekao odazive oduševljenih kritičara na svoj zadnji roman. Bez obzira na financijski neuspjeh, Puškin se do zadnjeg dana bavio izdavaštvom, "nadajuće se da će, unatoč sudbini, naći i odgojiti svojeg čitatelja".<ref name="Sob"/> ===Razdoblje 1836. – 1837.=== U proljeće [[1836.]] godine nakon teške bolesti preminula je Nadežda Osipovna. Puškin je, zbliživši se s majkom posljednjih dana njezina života, teško podnosio taj gubitak. Stjecajem okolnosti on je jedini iz cijele obitelji pratio njezino tijelo do mjesta ukopa u Svetim gorama. To je bio njegov zadnji posjet Mihajlovskom. Početkom svibnja je zbog izdavanja i rada u arhivima doputovao u Moskvu. Nadao se suradnji između ''Suvremenika'' i autora časopisa ''Moskovskij nabljudatelj''. Međutim, [[Jevgenij Baratinski]], Mihail Pogodin, Aleksej Homjakov, Stepan Ševyrjov se nisu žurili s odgovorom, neizravno ga odbijajući. Uz to se Puškin nadao suradnji s [[Visarion Bjelinski|Bjelinskim]], koji je bio u konfliktu s Pogodinim. Posjetivši arhive ministarstva vanjskih poslova, uvjerio se da će rad s dokumentima iz petrovskog razdoblja trajati nekoliko mjeseci. Na zahtjev supruge, koja je bila u visokom stupnju trudnoće, Puškin se krajem svibnja vratio u Peterburg. Prema sjećanjima francuskog izdavača i diplomata François-Adolphea Loève-Veimarsa, koji je u ljeto [[1836.]] boravio kao gost kod pjesnika, Puškin je bio oduševljen ''Poviješću Petra'', podijelio je s gostom rezultate istraživanja arhiva i izrazio bojazan da čitatelji neće prihvatiti knjigu u kojoj će car biti prikazan "takvim kakav je bio prvih godina svoje vladavine, kada je gnjevno žrtvovao sve zbog svog cilja". Saznavši da Loève-Veimarsa zanimaju ruske narodne pjesme, Puškin je za njega preveo jedanaest pjesama na [[francuski jezik]]. Prema mišljenju stručnjaka koji su ih proučavali, prijevod je bio napravljen besprijekorno.<ref name="Kunin, 1988">Poslednij god žizni Puškina, sostavlenije, vstupiteljnyje očerki i primečanija V.V. Kunina, Pravda, 1988.</ref> U ljeto [[1836.]] Puškin stvara svoj zadnji pjesnički ciklus koji naziva prema mjestu nastanka – ''Kamennoostrovski ciklus'' (prema dači na petrogradskom Kamenom otoku). Točan sastav ciklusa pjesama je nepoznat. Moguće je da su bile namijenjene objavljivanju u ''Suvremeniku'', no Puškin je odustao od toga, predviđajući probleme s cenzurom. Tri djela koja nesumnjivo pripadaju ovom ciklusu povezana su temama iz [[Evanđelje|Evanđelja]]. Opći siže pjesama ''Oci pustinjaci i neporočne žene'', ''Kak s dreva sorvals'a'' i ''Mirskaja vlast''' je [[Veliki tjedan]] [[Korizma|korizme]]<ref name="Fomičev">Fomičev, S., Poslednij liričeskij cikl Puškina, Vestnik Puškinskoj komissii, Nauka, Leningrad, 1985.</ref> Još je jedna pjesma iz ciklusa – ''Iz Pindemonti'' lišena kršćanske simbolike, međutim, nastavlja razmišljanja pjesnika o dužnostima čovjeka koji živi na svijetu sa sobom i onima koji ga okružuju, o izdaji, o pravu na fizičku i duhovnu slobodu. Po mišljenju Vadima Starka: <blockquote>''U ovoj pjesmi formuliran je idealni pjesnički i ljudski kredo Puškina, izmučen cijelim životom."<ref name="Kunin, 1988" /></blockquote> U ciklus su, vjerojatno, ulazili ''Kogda za gorodom zadumčiv ja brožu'', katren ''Naprasno ja begu k Sionskim vorotam'' i, naposljetku, (nekim istraživačima se osporava ta pretpostavka) ''Spomenik nerukotvorni podigoh sebi...'' – kao uvod ili, prema drugim verzijama, finale, – pjesnički zavještaj Puškina. ===Smrt=== Beskonačni pregovori sa svȃkom o raspodjeli imanja nakon majčine smrti, brige o izdavaštvu, dugovi i, najvažnije, javno udvaranje gardista carske konjičke garde [[Georges-Charles de Heeckeren d'Anthès|Georgesa d'Anthèsa]] njegovoj supruzi, koje je izazvalo ogovaranje u društvu, bili su uzrok pjesnikove potištenosti u jesen [[1836.]] Dana [[3. prosinca]] je njegovim prijateljima (Vjazemskima, Karamzinima, Jelizaveti Hitrovoj, Vladimiru Sollogubu, Rossetijima, Mihailu Vijeljgorskom i, po svoj prilici, N. Skalon<ref name="Kunin, 1988" />) bila poslana anonimna [[paskvila]] s uvredljivim aluzijama upućenima Natalji Nikolajevnoj.<ref>Danzas, K.K, [http://feb-web.ru/feb/pushkin/critics/vs2/vs2-395-.htm Posljednji dani života i smrt A.S. Puškina], Temeljna elektronička knjižnica "Ruska književnost i folklor", preuzeto 8. siječnja 2020.</ref> Puškin je, doznavši o pismima sljedeći dan, bio uvjeren da su ona djelo d'Anthèsa i njegova očuha Luisa Heeckerena. Navečer [[4. prosinca]] Puškin je izazvao d'Anthèsa na dvoboj. Heeckeren je (nakon dvaju susreta s Puškinom) dobio odgodu dvoboja na dva tjedna. Naporima prijatelja i, prvenstveno, [[Vasilij Žukovski|Žukovskog]] i tetke Natalje Nikolajevne, Jekaterine Zagrjažske, uspjelo im je spriječiti dvoboj. [[17. prosinca]] d'Anthès je zaprosio sestru Natalje Nikolajevne Jekaterinu Gončarovu. Isti je dan Puškin poslao svojem sekundantu [[Vladimir Aleksandrovič Sollogub|Vladimiru Sollogubu]] pismo u kojem odustaje od dvoboja.<ref name="Obodovskaja, Dementjev,1987" /><ref>Sollogub, V.A., [http://pushkin-lit.ru/pushkin/vospominaniya/vospominaniya-122.htm Iz Perežityh dnej], Pushkin-lit.ru, preuzeto 8. siječnja 2020.</ref> No brak nije riješio konflikt. D'Anthès je Natalju Nikolajevnu, susrevši se javno s njom, progonio. Širile su se glasine o tome da se d'Anthès oženio Nataljinom sestrom da spasi njezin ugled. Prema svjedočanstvu [[Konstantin Danzas|Konstantina Danzasa]], Natalja je predlagala Puškinu da na neko vrijeme napusti Petrograd, no on je, "izgubivši strpljenje, odlučio postupiti drugačije".<ref name=" Obodovskaja, Dementjev,1987" /> Puškin je poslao [[26. siječnja]] [[1837.]] Luisu Heeckerenu "krajnje uvredljivo pismo".<ref name=" Obodovskaja, Dementjev,1987" /> Jedini je odgovor na njega mogao biti izazov na dvoboj, a Puškin je to znao. Dobio je službeni poziv na dvoboj od Heeckerena, kojeg je odobrio d'Anthès isti dan preko atašea francuskog veleposlanstva vikonta Adolphea de Saint-Simona d'Archiaca. Budući da je Heeckeren bio veleposlanik strane države, nije mogao izaći na dvoboj jer bi to značio siguran kraj njegove karijere. Dvoboj s d'Anthèsom se održao [[27. siječnja]] na Crnoj rečke. Puškin je bio ranjen: metak mu je probio kuk i prodro u trbuh. U to je vrijeme takva vrsta ranjavanja bila smrtonosna. Puškin je za to doznao od dvorskog liječnika [[Nikolaj Arendt|Nikolaja Arendta]] koji, popuštajući njegovim molbama, nije skrivao istinu. Prije smrti je Puškin, dovodeći u red svoje poslove, razmjenjivao poruke s carem [[Nikola I., ruski car|Nikolom I.]] Poruke su prenosila dva čovjeka: [[Vasilij Žukovski]] (pjesnik, u to vrijeme odgojitelj nasljednika prijestolja, budućeg cara [[Aleksandar II., ruski car|Aleksandra II.]]) i Nikolaj Arendt (dvorski liječnik cara Nikole I., i Puškinov liječnik). :''Pjesnik je molio za oprost zbog narušavanja carske zabrane dvoboja... čekam carsku riječ da umrem spokojno...'' [[Nikola I., ruski car|Car]]: :''Ako nam Bog ne zapovijeda da se više viđamo na ovome svijetu, šaljem ti svoj oprost i zadnji savjet da umreš kao kršćanin. O ženi i djeci se ne brini, ja ću ih imati na brizi.'' (Smatra se da je ovu poruku predao Žukovski). Nikola I. je vidio u Puškinu opasnog "vođu slobodnih mislioca" (bili su ograničeni narodni govori u znak sjećanja na pjesnika), te je kasnije uvjeravao da je on "s teškom mukom doveo Puškina do kršćanske smrti", što nije odgovaralo stvarnosti: još prije primitka careve poruke Puškin je, doznavši od liječnikâ da je njegova rana smrtonosna, poslao po svećenika da se [[euharistija|pričesti]]. [[29. siječnja]] ([[10. veljače]]) u 14 sati i 45 minuta Puškin je umro od [[peritonitis]]a. Nikola I. je ispunio dana obećanja: platio je njegove dugove, imanje Puškinova oca pod hipotekom očistio od dugova, udovici dodijelio mirovinu, a kćeri davao primanja do udaje, sinove je školovao za paževe i davao 1500 [[Rublja|rubalja]] za njihovo obrazovanje do stupanja u službu, Puškinova djela izdao o državnom trošku u korist udovice i djece, te im jednokratno isplatio 10000 rubalja. Poštujući Puškinovu želju, pokopali su ga u fraku, a ne u [[kamerjunker]]skom mundiru.<ref name="Kunin, 1988" /> [[Opijelo]], određeno u Isaakijevskoj katedrali, služeno je u Konjušennoj crkvi. Ceremoniji je nazočilo puno ljudi, a u crkvu su ulazili s pozivnicom. <blockquote>''Bilo je, po običaju, i apsurdnih odluka. Narod su prevarili: rekli su da će služiti opijelo u Isaakijevskoj katedrali, – tako je pisalo na pozivnicama, – međutim, tijelo su iz stana iznijeli noću, potajno, te je ono položeno u Konjušennoj crkvi. Sveučilište je primilo uputu da profesori ne napuštaju svoje katedre i da studenti budu prisutni na predavanjima. Nisam se suzdržao, te sam izrazio načelniku svoj očaj povodom toga. Rusi ne mogu oplakivati svojeg sugrađanina koji im je iskazao čast svojim postojanjem!'' (Iz dnevnika Aleksandra Nikitenka).<ref name="Kunin, 1988" /></blockquote> Poslije su kovčeg spustili u podrum, gdje se nalazio do [[3. siječnja]], do otpremanja u [[Pskov]]. Tijelo je pratio [[Aleksandar Ivanovič Turgenjev|Aleksandar Turgenjev]]. U pismu gubernatoru Pskova, A. Peščurovu, A. Mordvinov je po nalogu A. Benkendorfa i cara ukazivao na potrebu da se zabrani "svaka osobna izjava, svaki susret, jednom riječju svaka ceremonija, osim onoga što se prema našem crkvenom obredu vrši pri pokopu tijela plemića".<ref name="Kunin, 1988" /><ref>Mordvinov, A.N., [http://feb-web.ru/feb/pushkin/serial/ps6/ps621092.htm?cmd=p Pismo Peščurovu], Puškin i ego sovremenniki, Materialy i issledovanija, Sankt-Peterburg, 1908.; Temeljna elektronička knjižnica "Ruska književnost i folklor", preuzeto 8. siječnja 2020.</ref> Aleksandar Puškin je pokopan na teritoriju Svjatogorskog manastira [[Pskovska oblast|Pskovske gubernije]]. U kolovozu [[1841.]], prema odluci N.N. Puškine, na grobu je bio postavljen nadgrobni spomenik, rad kipara Aleksandra Permagorova ([[1786.]] – [[1854.]])<ref>Gdalin, A.D., Ivanova, M.R., [http://feb-web.ru/feb/pushkin/serial/v04/v04-350-.htm Novyje fakty k istorii sooruženija nadgrobnogo pamjatnika A.S. Puškinu], Vremennik Puškinskoj komissii, Nauka, Sankt Peterburg, 2004., br. 29., str. 350-358.</ref> ===Puškinovi potomci=== Od četvero Puškinove djece samo je dvoje ostavilo potomstvo – Aleksandar i Natalja. Potomci pjesnika danas žive po cijelom svijetu: u [[SAD]]-u, [[Velika Britanija|Engleskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Belgija|Belgiji]]. Oko pedeset potomaka živi u [[Rusija|Rusiji]], uključujući liječnicu Tatjanu Ivanovnu Lukaš, čija je prabaka (Puškinova unuka) bila udana za unuka brata [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Gogolja]]. Danas Tatjana živi u [[Klin (grad)|Klinu]].<ref>Borisova, P., [http://www.permnews.ru/story.asp?kt=1418&n=430 Itak, ona zvalas' Tatjana]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Permskije novosti, 29. veljače 2008., preuzeto 2. veljače 2012.</ref> ==Stvaralaštvo== ===Književni ugled i kulturna uloga Puškina=== Aleksandar Puškin ima ugled velikog ili izvanrednog ruskog pjesnika, prema enciklopediji '''Krugosvet''',<ref name="krugosvet"/> '''Ruskom biografskom rječniku''' i '''Književnoj enciklopediji'''. U filologiji se Puškina smatra tvorcem suvremenog ruskog književnog jezika (v. radove [[Viktor Vinogradov|Viktora Vinogradova]]), a ''Kratka književna enciklopedija'' (autor članka Sergej Averincev) govori o šabloniziranosti njegovih djela, slično djelima [[Dante Alighieri|Dantea]] u [[Italija|Italiji]] ili [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethea]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. D. Lihačov je pisao o Puškinu kao o "našem najvećem nacionalnom dobru".<ref name="dorog">Zbornik publikacija [http://www.old.nkj.ru/cgi/nauka20ee.html?27+9906+27906002+html ''Puškin dorog nam vsem'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Još za života Puškina su počeli zvati genijem, također i u tisku.<ref name="ReferenceB">Rejtblat, A., Kak Puškin vyšel v genii, NLO, Moskva, 2001., str. 53</ref> Od druge polovice 1820-ih počeli su ga smatrati "prvim ruskim pjesnikom" (ne samo među suvremenicima, nego i među svim ruskim pjesnicima), a među njegovim čitateljima stvoren je pravi kult ličnosti.<ref name="ReferenceB"/> S druge strane, 1830-ih, nakon poeme ''Poltava'', dio čitateljske publike je postao ravnodušan prema Puškinu.<ref name="ReferenceB"/> U članku "Nekoliko riječi o Puškinu" (1830-e) [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|N. Gogolj]] je pisao da je "Puškin osobita pojava te, možda, jedinstvena pojava ruskog duha: to je ruski čovjek u svojem razvitku kakav će se, vjerojatno, pojaviti za dvjesto godina".<ref name="dorog" /> Kritičar i filozof-zapadnjak V. Bjelinski nazvao ga je "prvim pjesnikom-umjetnikom Rusije".<ref name="Bjelinski">Bjelinski V., Polnoje sobranije sočinenij, AN SSSR, 1937.-1959., tom VII, str. 316, 320, 326</ref> [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|F. Dostojevski]] je opazio da je "u ''Onjeginu'', u toj besmrtnoj i nedostižnoj poemi, Puškin veliki narodni pisac, kakvog do njegove pojave nije bilo" i govorio o "svjetskosti i humanosti njegovog genija".<ref name="dorog" /> Najopsežniju je karakteristiku predložio A. Grigorjev ([[1859.]]): "A Puškin je – naše sve."<ref name="Apollo">Grigorjev, A., [http://az.lib.ru/g/grigorxew_a_a/text_0510.shtml Literaturnaja kritika], Hudožestvennaja literatura, Moskva, 1967., str. 166.</ref> ===Puškinistika=== Shvaćanje Puškina u ruskoj kulturi može se podijeliti na dva pravca – umjetničko-filozofsko, esejističko, čiji su utemeljitelji bili [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|N. Gogolj]] i Apollon Grigorjev (uz mnoge ruske pisce, uključujući [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Dostojevskog]], [[Marina Cvetajeva|Marinu Cvetajevu]] i [[Aleksandar Solženjicin|Aleksandra Solženjicina]], te filozofe), i znanstveno povijesno-biografsko, koje su utemeljili Pavel Annenkov i Pjotr Bartenjev. Procvat znanstvene puškinistike u Rusiji početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]] povezan je s osnivanjem Puškinskog doma [[1905.]], Puškinske škole [[1908.]], pojavom serijskih publikacija o Puškinu. U [[Sovjetski Savez|sovjetsko doba]], u ograničenim uvjetima proučavanja ideologije Puškina, snažno se razvila puškinska [[tekstologija]] i istraživanja njegovog stila. Niz važnih dostignuća je povezan s puškinistikom u inozemstvu ([[Poljska]], [[Francuska]], [[SAD]] i dr.), uključujući i [[rusko iseljeništvo]]. ===Negiranje Puškinova stvaralaštva i kritika njegovog kulta=== Publicist-"šezdesetaš" i književni kritičar Dmitrij Pisarev negirao je značenje Puškinovog stvaralaštva za suvremenost: "Puškin se služi svojom umjetničkom virtuoznošću kao sredstvom da posveti sve ruske čitatelje u tužne tajne svoje unutarnje pustoši, duhovnog siromaštva i umne nemoći".<ref>Pisarev, D., Puškin i Belinskij, [http://az.lib.ru/p/pisarew_d/text_0310-1.shtml Lirika Puškina], Gosudarstvennoje izdateljstvo, Moskva-Petrograd, 1923., preuzeto 6. veljače 2013.</ref> Iza tog su gledišta stajali i mnogi [[Nihilizam|nihilisti]] 1860-ih, npr. Maksim Antonovič i Varfolomej Zajcev. [[Vladimir Majakovski]], [[David Davidovič Burljuk|David Burljuk]], [[Velimir Hljebnikov]], [[Aleksej Kručonih]], [[Benedikt Livšic]] pozivali su na "odbacivanje Puškina [zajedno s nizom drugih klasika] s parobroda suvremenosti" u manifestu [[Futurizam|futurista]] [[1912.]] ''[[Ćuška društvenom ukusu (manifest)|Ćuška društvenom ukusu]]''.<ref>Enciklopedija futurizma, [http://www.futurism.ru/a-z/manifest/slap.htm Ćuška društvenom ukusu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130916164305/http://futurism.ru/a-z/manifest/slap.htm |date=16. rujna 2013. }} (tekst manifesta na ruskom), preuzeto 27. svibnja 2013.</ref> Dalje u manifestu piše: "Tko ne zaboravi svoju prvu ljubav neće upoznati posljednju." (parafraza riječi Tjutčeva povodom Puškinove smrti: "Tebe, kao prvu ljubav, srce Rusije neće zaboraviti"). Prema mišljenju niza istraživača, od [[1937.]] u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] službena je ideologija uvodila "kult Puškina";<ref>Volkov, S.M., [http://www.svobodanews.ru/content/transcript/446488.html Poverh barjerov - Amerikanskij čas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110811045148/http://www.svobodanews.ru/content/transcript/446488.html |date=11. kolovoza 2011. }}, Svoboda News, 29. travnja 2008.</ref><ref>Uroki klassikov, [http://www.library.ru/2/liki/sections.php?a_uid=110 Stalin kak čitatelj], Library.ru, preuzeto 6. veljače 2012.</ref> "kult Puškina postaje dijelom [[Kult ličnosti Staljina|kulta Staljina]]".<ref>Družnikov, J.I., [http://www.druzhnikov.com/text/rass/duel/9.html Puškin, Stalin i drugije poety], Druzhnikov.com, preuzeto 6. veljače 2012.</ref> Postoji također mišljenje da se "čisto komunistički kult Puškina izvodi po istom modelu kao i kult ličnosti Lenjina i Staljina".<ref>Cnw.mk.ua, [https://web.archive.org/web/20120121223657/http://www.cnw.mk.ua/pushkin/rus/px.htm Pjatyj postulat Evklida], Web Citation, preuzeto 6. veljače 2012.</ref> ===Djela=== {{Glavni|Popis djela A.S. Puškina}} * ''[[Ruslan i Ljudmila (poema)|Ruslan i Ljudmila]]'' ([[1817.]] – [[1820.]]) * ''[[Kavkaski zarobljenik (poema)|Kavkaski zarobljenik]]'' ([[1820.]] – [[1821.]]) * ''[[Gavrilijada (poema)|Gavrilijada]]'' ([[1821.]]) * ''[[Boris Godunov (drama)|Boris Godunov]]'' ([[1825.]]) * ''[[Arapin Petra Velikog (roman)|Arapin Petra Velikog]]'' ([[1827.]]) * ''[[U rudnicima sibirskim...]]'' ([[1827.]]) * ''[[Tu ne pjevaj, ljepotice...]]'' ([[1828.]]) * ''[[Belkinove pripovijesti]]'' ([[1829.]]) * ''[[Rusalka (drama)|Rusalka]]'' ([[1829.]] – [[1832.]]) * ''[[Dubrovski (roman)|Dubrovski]]'' ([[1830.]]) * ''[[Bajka o caru Saltanu]]'' ([[1831.]]) * ''[[Jevgenij Onjegin (roman)|Jevgenij Onjegin]]'' ([[1833.]]) * ''[[Bajka o ribaru i ribici]]'' ([[1833.]]) * ''[[Bajka o mrtvoj kneginji i o sedmorici delija]]'' ([[1833.]]) * ''[[Pikova dama (pripovijest)|Pikova dama]]'' ([[1834.]]) * ''[[Bajka o zlatnom pjetliću]]'' ([[1834.]]) * ''[[Ja posjetih opet...]]'' ([[1836.]]) * ''[[Spomenik nerukotvorni podigoh sebi...]]'' ([[1836.]]) ===Sabrana djela=== Prvo izdanje sabranih djela Puškina koje je objavljeno posmrtno ([[1838.]]) u osam tomova izašlo je u korist nasljednika, a sadržavalo je samo djela koja su bila objavljena za njegova života. Izdanje se tiskalo "pod posebnim nadzorom ministra Narodne Prosvjete" u čijoj je nadležnosti bila cenzura.<ref name="TPcenzura">Puškin i cenzura u: Tipy Puškina, ur. Noskov, N.D., Povarnin, S.I., Slov. lit. tipov, 1912., tom VI, br. 7/8, str. 300-306 [332-338]</ref> Prema reakciji Sergeja Sobolevskog ono je bilo "ružno zahvaljujući Narkizu Atreškovom (jednom od staratelja Puškinove djece<ref name="TPcenzura"/>). Bile su dopuštene mnogobrojne tiskarske pogreške, korekture, propusti, iskrivljavanja tekstova Puškina, izdanje nije bilo potpuno kako je bilo najavljeno. Godine [[1841.]] izašla su tri dodatna toma (9-11). Početkom [[1846.]] ta su sabrana djela praktički bila rasprodana. Nova sabrana djela bila su zamišljena samo kao ponavljanje izdanja iz [[1838.]] – [[1841.]] Međutim, ti se planovi nisu ostvarili. Zimi [[1849.]] – [[1850.]] udovica pjesnika, koja se dotad već udala za general pukovnika Petra Lanskog, obratila se za savjet povodom novog izdanja [[Pavel Annenkov|Pavlu Annenkovom]]. Annenkov se, dobivši na raspolaganje sve Puškinove rukopise koje je posjedovala, u početku nije mogao odlučiti da se primi tako ozbiljnog posla. Nagovorili su ga njegova braća Ivan (krilni pobočnik Nikolaja I., autor ''Povijesti tjelesne garde Konjice od 1731. do 1848. godine'' i kolega P. Lanskog) i Fjodor, koji su se upoznali s rukopisima. [[21. svibnja]] [[1851.]] Lanska je po dogovoru predala Ivanu Annenkovom prava na izdavanje. Braća P. Annenkova su inzistirala na tome da uzme stvar u svoje ruke. P. Annenkov je također odlučio napisati biografiju pjesnika.<ref name="Komment">Materijali za biografiju Puškina ušli su u dodatni tom (1857.) tog izdanja</ref><ref name="Vstup">Uvodni članak G. Fridlendera // P. Annenkov. Materialy dlja biografii A.S. Puškina, Sovremennik, Moskva, 1984.</ref> [[Nikolaj Dobroljubov]] se tako osvrnuo na pojavu sabranih djela Puškina [[1855.]] – [[1857.]]: "Rusi su <…> davno već žarko željeli novo izdanje njegovih djela, dostojno njegove uspomene, te su dočekali poduhvat Annenkova s ushićenjem i zahvalnošću".<ref name="dobrol">tom III., str. 366</ref> Bez obzira na probleme s cenzurom, Annenkov je napravio prva kritički pripremljena sabrana djela Puškina.<ref name="Vstup" /> Annenkovljevo izdanje s dopunama i promjenama dvaput je ponovio ruski bibliograf Grigorij Gennadi ([[1859.]] – [[1860.]], [[1869.]] – [[1871.]]).<ref name="Frizman29">Frizman, L., Seminarij po Puškinu, Engram, Harkiv, 1995., str. 367</ref> Nakon [[1887.]] godine, kada je istekao rok važenja prava na djela Puškina za njegove nasljednike, pojavila su se razna dostupna izdanja koja nisu imala, međutim, važnijeg znanstvenog značaja.<ref name="Frizman29" /> Najpotpunija sabrana djela početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]] postala su ona iz [[1903.]] – [[1906.]], urednika Pjotra Morozova.<ref name="Frizman29" /> Pojava sabranih djela Puškina u 16 tomova bila je usklađena s obilježavanjem stogodišnjice ([[1937.]]) smrti pjesnika, međutim, iz objektivnih se razloga rad nad njima rastegnuo na više godina. To je izdanje objedinilo trud svih znanstvenika-puškinista tog vremena. Sabrana djela u 16 tomova do danas ostaju najpotpuniji zbornik Puškinovih djela, a u znanstvenoj je literaturi prilikom citiranja puškinskih tekstova uobičajeno pozivati se upravo na njega. U tekstološkim istraživanjima sabrana djela su postala putokaz za druga akademska izdanja ruskih pisaca.<ref name="Skatov">Skatov, N., Drama odnogo izdanija, Vesti RAN, 1995., tom 65, br. 2., str. 153-158.</ref> Ipak, u njih nisu ušli tomovi s crtežima Puškina i tekstovima iz zbornika ''Rukoju Puškina''. Zbog cenzure nije bila objavljena [[balada]] ''Barkovljeva sjena''.<ref name="Barkov">Autorstvo Puškina je dokazao M. Cjalovskij.</ref> Detaljni komentari puškinskih tekstova, koji su prema mišljenju vlasti zadržavale izdavanje, bili su izostavljeni, što se smatra jednim od glavnih nedostataka šesnaesterotomnog izdanja.<ref name="Domgerr">Domgerr, L., Iz istorii sovetskogo akademičeskogo izdanija polnogo sobranija sočinenij Puškina 1937-1949 gg. (Materialy i kommentarii), u: Zapiski russkoj akademičeskoj gruppy v SŠA. T. 20, 1987.</ref><ref name="FEB ENI Puškin">[http://feb-web.ru/feb/pushkin/texts/push17/y00.html?cmd=1 Opis izdanja na Feb-web.ru]</ref> ===Korespondencija=== Godine [[1926.]] i [[1928.]] izašla su dva toma izdanja pisama Puškina ([[1815.]] – [[1830.]]) koje je sastavio B. Modzalevski. Treći tom ([[1935.]], pisma [[1831.]] – [[1833.]]) već je nakon smrti Modzalevskog priredio za tisak njegov sin Lav. Vrijednost je tomova u tome što je očuvana Puškinova ortografija i punktuacija. Opširan komentar pisama predstavlja punovrijednu enciklopediju života i stvaralaštva Puškina i puškinske epohe općenito. Nedostaci se odnose na izostavljanje pisama koja sadrže [[Vulgarizam|vulgarizme]] i psovke. U izdanju iz [[1969.]] ''A.S. Puškin. Pis'ma poslednih let'' (ur. N. Izmajlov) autorska ortografija i punktuacija nije sačuvana. Do danas je jedinstveno izdanje pisama Puškina, koje nema skraćivanja, ''Perepiska'' u tri toma urednika V. Saitova (Carska akademija znanosti, [[1906.]] – [[1911.]]). ''Perepiska'' je objavljena u malo primjeraka, te se dijelila samo članovima akademije.<ref name="Izdanja pisama">FEB Ruska književnost i folklor. ENI "Puškin", [http://feb-web.ru/feb/pushkin/default.asp?/feb/pushkin/texts/selected/rub5.html Djela Puškina. Posebna izdanja pisama Puškina], preuzeto 9. veljače 2012.</ref> ==Puškin u kulturi== ===Puškinova djela u drugim vrstama umjetnosti=== ====Komorna glazba==== Na stihove Puškina glazbu su napisali mnogi kompozitori. * Anatolij Aleksandrov (romanse). * Aleksandr Aljabjev, autor romansi na stihove pjesama: ''Ja ljubljah vas. Ta ljubav možda cvjeta...'', ''Uvy, začem ona blistajet'', ''Čerkesskaja pesnja'', ''Zimski put'', i dr. * Aleksandr Dargomyžskij (romanse). * César Cui (romanse). * Pjotr Podkovyrov (romanse). * [[Georgij Sviridov]], autor 6 romansi ([[1935.]]); glazbene ilustracije za ekranizaciju [[pripovijest]]i ''[[Mećava (pripovijest)|Mećava]]'' ([[1964.]]), u koje ulazi ciklus pjesama na riječi Puškina; [[oratorij]] ''Dekabristi'' na riječi Puškina i pjesnika-dekabrista ([[1954.]] – [[1955.]], nedovršen). * Isaak Švarc, dvije romanse za film ''Upravitelj poštanske stanice'' ([[1972.]]). ====Ekranizacije==== * [[1909.]]/[[1910.]] – ''Bahčisarajska česma'' * [[1910.]] – ''Pikova dama'' * [[1911.]] – ''Jevgenij Onjegin'' * [[1913.]] – ''Kućica u Kolomni'' * [[1916.]] – ''Pikova dama'' * [[1918.]] – ''Upravitelj poštanske stanice'' * [[1930.]] – ''Bajka o popu i njegovom radniku Baldi'' ([[animirani film]], nedovršen), redatelj Mihail Cehanovskij * [[1936.]] – ''Dubrovski'' * [[1943.]] – ''Bajka o caru Saltanu'' (animirani film) * [[1950.]] – ''Bajka o ribaru i ribici'' (animirani film) * [[1951.]] – ''Bajka o mrtvoj kneginji i sedam delija'' (animirani film) * [[1953.]] – ''Aleko'' * [[1954.]] – ''Boris Godunov'' * [[1958.]] – ''Jevgenij Onjegin'' * [[1959.]] – ''Kapetanova kći'' * [[1965.]] – ''Mećava''<ref>IMDB, [http://www.imdb.com/title/tt0058346/ Mećava], preuzeto 7. rujna 2013.</ref> * [[1966.]] – ''Bajka o caru Saltanu'' * [[1966.]] – ''Hitac''<ref>IMDB, [http://www.imdb.com/title/tt0062464/?ref_=fn_al_tt_1 Vystrel], preuzeto 7. rujna 2013.</ref> * [[1972.]] – ''Ruslan i Ljudmila'' * [[1972.]] – ''Upravitelj poštanske stanice'' * [[1973.]] – ''Bajka o popu i njegovom radniku Baldi'' (animirani film), redateljica Inessa Kovalevskaja. * [[1979.]] – ''Bal'' * [[1979.]] – ''Male tragedije'' * [[1979.]] – ''Jesenska zvona'' * [[1982.]] – ''Pikova dama'' * [[1984.]] – ''Bajka o caru Saltanu'' * [[1986.]] – ''Boris Godunov'' * [[1989.]] – ''Boris Godunov'' * [[1989.]] – ''Plemeniti razbojnik Vladimir Dubrovskij'' * [[1995.]] – ''Gospođica seljanka'' * [[1999.]] – ''Ruska buna'' * [[1999.]] / [[2000.]] – ''Onjegin'' * [[2011.]] – ''Boris Godunov'' ;Filmovi-predstave: * [[1999.]] – ''Andželo'' ====Glazbeno kazalište==== * [[1821.]] – ''Ruslan i Ljudmila, ili Nizverženije Černomora, zlogo volšebnika'' ([[balet]]), [[Skladatelj|kompozitor]] F.J. Šoljc. Postavka: Teatr na Mohovoj, [[Moskva]]. * [[1823.]] – ''Kavkazskij plennik, ili Tenj nevesty'' (balet), kompozitor K. Kavos.<ref name="Krasovskaja">Krasovskaja, V.M., [http://feb-web.ru/feb/pushkin/serial/is5/is5-255-.htm Sjužety Puškina v iskusstve russkoj horeografii], AN SSSR, Nauka, 1967., str. 255-277</ref> * [[1825.]] – ''"Finn"''. Bajkovita komedija u stihovima u tri dijela s prologom A.A. Šahovskog, prema poemi ''Ruslan i Ljudmila'' (postavka [[23. travnja]] [[1825.]] u [[Boljšoj teatr|Boljšom]] Agrafene i Aleksandra Saburova).<ref>Malyj teatr, [http://www.maly.ru/fwd2.php?var=/!_work/history/repertuar.html Repertoar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141027073311/http://www.maly.ru/fwd2.php?var=%2F%21_work%2Fhistory%2Frepertuar.html |date=27. listopada 2014. }}, preuzeto 28. siječnja 2013.</ref> * [[1831.]] – ''Čornaja šalj ili Nakazannaja nevernost'' (balet u jednom činu na glazbu različitih kompozitora (prema Puškinovoj pjesmi ''Crna koprena'').<ref name="Krasovskaja"/> Scenarist, koreograf, autor glazbene obrade A.P. Gluškovskij. Postavka: [[11. prosinca]] [[1831.]] u Boljšom, scenograf I. Braun, dirigent D.P. Karasjov; izvođači: Muruz – N.A. Peškov, Olimpija – T.I. Gluškovskaja, Aspazija – Fèlicitè Hullin Sor, Zeida – J.I. Lobanova, Vahan – Jean Richard.<ref>Ballet Music, [http://www.balletmusic.ru/ballet_23.htm Baleti, slovo '''Ч'''], preuzeto 28. siječnja 2013.</ref> * [[1842.]] – ''Ruslan i Ljudmila'' ([[opera]]), kompozitor [[Mihail Glinka]]. * [[1850.]] – ''Pikova dama'' (fr. ''La Dame de Pique'', opera prema motivima [[pripovijest]]i), kompozitor Jacques-François Fromental Élie Halévy. * [[1856.]] – ''Rusalka'', kompozitor Aleksandr Dargomyžskij. * [[1858.]] – ''Kavkaski zarobljenik'' (opera), kompozitor César Cui. * [[1867.]] – ''Zlatna ribica'' (balet), kompozitor Ljudvig Minkus.<ref name="Krasovskaja"/> * [[1868.]] – ''Kameniti gost'' (opera), kompozitor Aleksandr Dargomyžskij. * [[1869.]] – ''Boris Godunov'', kompozitor [[Modest Petrovič Musorgski|M. Musorgski]]. * [[1878.]] – ''[[Jevgenij Onjegin (opera)|Jevgenij Onjegin]]'', kompozitor [[Petar Iljič Čajkovski|P. Čajkovski]]. * [[1883.]] – ''Mazepa'' (opera), kompozitor P. Čajkovski. * [[1891.]] – ''Pikova dama'' (opera), kompozitor P. Čajkovski. * [[1892.]] – ''Aleko'', kompozitor [[Sergej Rahmanjinov]]. * [[1896.]] – ''Dubrovski'' (opera), kompozitor Eduard Napravnik. * [[1897.]] – ''Mozart i Salieri'' (opera), kompozitor [[Nikolaj Rimski-Korsakov]]. * [[1900.]] – ''Egipatske noći'' (balet), kompozitor Anton Arenski.<ref name="Krasovskaja"/> * [[1900.]] – ''Bajka o caru Saltanu'' (opera), kompozitor N. Rimski-Korsakov. * [[1900.]] – '' Pir za vrijeme kuge'' (opera), kompozitor C. Cui. * [[1903.]] – ''Škrti vitez'' (opera), kompozitor S. Rahmanjinov. * [[1908.]] – ''Zlatni pjetlić'' (opera), kompozitor N. Rimski-Korsakov.<ref name="Gozenpud">Gozenpud, A.A., [http://feb-web.ru/feb/pushkin/serial/is5/is5-200-.htm Puškin i russkaja opernaja klassika], AN SSSR, Nauka, 1967., str. 200-216</ref> * [[1909.]] – ''Kapetanova kći'', (opera), kompozitor C. Cui. * [[1922.]] – ''Mavra'' (opera), komična opera u jednom činu, libreto B. Kohna prema poemi ''Kućica u Kolomni''. Kompozitor [[Igor Stravinski]]. * [[1934.]] – ''Bahčisarajska česma'' (balet), kompozitor Boris Asafjev. * [[1937.]] – ''Zlatni pjetlić'' (balet na glazbu opere), kompozitor N. Rimski-Korsakov.<ref name="Krasovskaja"/> * [[1937.]] – ''Mordkin Ballet'' iz New Yorka – balet na svitu N. Čerepnina ''Zlatna ribica'', koreograf Mihail Mordkin. * [[1938.]] – ''Kavkaski zarobljenik'' (balet), kompozitor B. Asafjev. * [[1940.]] – ''Bajka o popu'' (balet), kompozitor Mihail Čulaki.<ref name="Krasovskaja"/> * [[1940.]] – ''Grof Nulin'' (balet), kompozitor B. Asafjev. * [[1943.]] – ''Grobar'' (balet), kompozitor B. Asafjev.<ref name="Krasovskaja"/> * [[1946.]] – ''Kameniti gost'' (balet), kompozitor B. Asafjev. * [[1946.]] – ''Gospođica seljanka'' (balet, kompozitor B. Asafjev. * [[1949.]] – ''Brončani konjanik'' (balet), kompozitor R. Glier. * [[1949.]] – ''Bajka o mrtvoj kneginji i sedam delija'' (balet), kompozitor A. Ljadov.<ref name="Krasovskaja"/> * [[1971.]] – ''Škrti barun'' (opera), kompozitor Jacopo Napoli. * [[1982.]] – ''Pir za vrijeme kuge'' (opera), kompozitor A. Nikolajev. * [[1983.]] – ''Grof Nulin'' (opera), kompozitor A. Nikolajev. * [[1984.]] – ''Dubrovski'' (opera), kompozitor V. Kikta. * [[1997.]] – ''Car Nikita i njegovih četrdeset kćeri'' (komorna opera), kompozitor Aleksandar Čajkovski. ===Puškinov lik i utjecaj na stvaralaštvo drugih autora=== ====Književnost==== A.S. Puškin pojavio se kao lik u mnogobrojnim umjetničkim djelima, od kojih neka više-manje točno prikazuju njegov život (npr. roman ''Puškin'' [[Jurij Tinjanov|J. Tinjanova]]). [[Mihail Ljermontov]] napisao je povodom Puškinove smrti pjesmu ''Pjesnikova smrt'', a [[azerbajdžan]]ski pisac Mirza Ahundov ''Vostočnaja poema na smert' Puškina''. Osobnom opažaju lika i stvaralaštva Puškina posvećen je ogled [[Marina Cvetajeva|Marine Cvetajeve]] ''Moj Puškin''. [[Groteska|Groteskno]] shvaćanje lika Puškina prikazano je u djelima [[Daniil Harms|Daniila Harmsa]]. Pisci [[Postmoderna|postmoderne]] se često pozivaju na stvaralaštvo Puškina, npr. pjesnici [[Joseph Brodsky|Josif Brodski]] i Timur Kibirov. Tragičnoj pjesnikovoj sudbini je posvećena drama [[Mihail Bulgakov|Mihaila Bulgakova]] ''Aleksandar Puškin''. ====Kinematografija==== O životu Puškina snimljen je niz filmova: * [[1910.]] – ''Žizn' i smert' Puškina;'' * [[1927.]] – ''Poet i car;'' * [[1937.]] – ''Junost' poeta;'' * [[1950.]] – ''Aleksandr Puškin;'' * [[1981.]] – ''I s vami snova ja;'' * [[1986.]] – ''Poslednjaja doroga;'' * [[1989.]] – ''Portrety: Venčaet vremja sled...'' (znanstveno-popularni film Galine Ivanove); * [[1991.]] – ''Drevo žiznji'' (dokumentarni film Sergeja Jerofejeva); * [[1999.]] – ''Živoj Puškin'' (dokumentarni film u pet epizoda Leonida Parfjonova); * [[2002.]] – ''Aleksandr Puškin;'' * [[2006.]] – ''Puškin. Poslednjaja duel;'' * [[2007.]] – ''18-14;'' * [[2008.]] – ''Son v ijuljskuju noč'' (dokumentarni film Borisa Konuhova); * [[2009.]] – ''Vesjoloje imja Puškin'' (dokumentarni film Jevgenija Potijevskog). Originalnu je interpretaciju prema crtežima i tekstovima pjesnika dao režiser-animator Andrej Hržanovskij koji je u suradnji s kompozitorom Alfredom Šnitkeom snimio animiranu trilogiju: * [[1977.]] – ''Ja k Vam leču vospominanjem...;'' * [[1980.]] – ''I s vami snova ja...;'' * [[1982.]] – ''Osenj.'' U kinematografiji su u različitim razdobljima lik pjesnika utjelovili glumci: * Jevgenij Červjakov (''Poet i car'', [[1927.]]); * Valentin Litovskij (''Junost' poeta'', [[1937.]]); * Pjotr Alejnikov (''Glinka'', [[1946.]]); * Sergej Šakurov (''Naslednica po prjamoj'', [[1982.]]); * Jurij Verkun (''Gribojedovskij valjs'', [[1995.]]); * Jevgenij Styčkin (''Denj polnolunija'', [[1998.]]); * [[Sergej Bezrukov]] (''Puškin. Poslednjaja duelj'', [[2006.]]); * Stanislav Belozjorov (''18-14'', [[2007.]]). ====Popularna kultura==== Popularnost Puškina je dovela do pojave anegdota o njemu,<ref>Belousov, A., Iz istorii fol'klornyh anekdotov o Puškine, [http://www.eu.spb.ru/anthropology/publications/other-books/9362-trudy-fakulteta-etnologii-vyp-1 (izdanja Etnološkog fakulteta], 2001.)</ref><ref>Nikiforov, J., [http://www.evgnikiforov.com/anekdot6.php Anekdot kak element odščekul'turnogo konteksta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130127011537/http://www.evgnikiforov.com/anekdot6.php |date=27. siječnja 2013. }}</ref> uključujući i specifične: npr. lik u drami Nikolaja Erdmana pokušava ispričati neku "nepristojnu" anegdotu o Puškinu (''Samoubojica'', [[1931.]]).<ref>Erdman, N., [http://lib.ru/PXESY/ERDMAN/samoubijca.txt Samoubijca], U-Faktorija, Ekaterinburg, 2000.</ref> Ponekad se ukazuje na rasprostranjenost šabloniziranosti i stereotipnosti percepcije Puškina kao velikog pjesnika bez dubljeg pronicanja u bit njegova stvaralaštva.<ref>Rassadin, S., [http://www.novayagazeta.ru/data/2002/41/29.html Ne naše vsjo!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110819002605/http://www.novayagazeta.ru/data/2002/41/29.html |date=19. kolovoza 2011. }}, Novaja gazeta, 10. lipnja 2002.</ref> [[Vladimir Nabokov]] je pisao: <blockquote>''Ne znam da li u Francuskoj postoje takvi kalendari kao naši, u kojima se na drugoj stranici svakog listića nalazi tekst za petnaestominutno čitanje, – kao da su vam, predlagajući vam da pročitate tih nekoliko poučnih i zanimljivih redaka, nepoznati sastavljači htjeli nadoknaditi gubitak još jednog dana, stranicu s datumom kojeg se vi spremate otkinuti. Obično su odozgora prema dolje slijedili: datum neke bitke, pjesnička strofa, idiotska poslovica i meni za ručak. Često su se tamo nalazili Puškinovi stihovi; upravo je ovdje čitatelj usavršavao svoje književno obrazovanje. Tih bi nekoliko tužnih strofa, loše shvaćenih, prorijeđenih kao češalj, ogrubjelih od stalnog ponavljanja bogohulnim usnama, vjerojatno bilo sve što je ruski malograđanin znao o Puškinu da nije nekoliko popularnih opera koje su tobože posuđene iz njegova stvaralaštva... Konačno, uz kalendar i operu kod neupućenog čitatelja vežu se uspomene iz osnovne škole, djela – sve vrijeme jedna te ista – o Puškinovim junacima. Nećemo zaboraviti još nekoliko nepristojnih kalambura koji mu se vole pripisivati, i tada ćemo imati dovoljno istinitu sliku o stanju puškinskog duha kod ogromnog dijela Rusa.''<ref>Nabokov, V., [http://lib.ru/NABOKOW/Pushkin.txt Puškin, ili Pravda i pravdopodobije], Lib.ru</ref></blockquote> Osim toga, [[2008.]] je za vrijeme Puškinske svečanosti u [[Pskov]]u bio organiziran tzv. ''[[flash mob]]'' čiji su sudionici izjavili da su "ime Puškina toliko iscrpili i banalizirali da ga učenici više ne mogu slušati, a Puškin je također čovjek – neka i on ima normalan rođendan, a ne šou za turiste".<ref>Pozdnjajev, M., [http://www.bigbook.ru/articles/detail.php?ID=4641 Bud' Puškinym!], Bigbook.ru, 5. lipnja 2008.</ref> U filmu ''Bakenbardy'' Jurija Mamina ([[1990.]]) junaci filma upotrebljavaju lik Puškina kao osnovu za stvaranje političkog kulta. U njemu se također parodira eksploatacija lika pjesnika u svakodnevnim predmetima, npr. njegova slika se nalazi na [[Babuška|matrjoškama]], donjem rublju, itd. ==Sjećanje na Puškina== ===Spomenici i muzeji=== [[File:Pushkin in Zagreb II.jpg|thumb|Bista A.S. Puškina u Zagrebu]] [[Aleksandr Ivanovič Hercen]] o Puškinovoj je književnoj ostavštini i povijesnom političkom utjecaju napisao: {{Navod|Samo je zvonka i široka pjesma Puškinova zvučala u dolinama ropstva i muka; ta je pjesma nastavljala epohu prošlosti, punila junačkim zvucima sadašnjost i slala svoj glas u daleku budućnost.}} U raznim su gradovima podignuti spomenici Puškinu. Najviše kipova ima u gradovima Rusije i zemljama bivšeg [[Sovjetski Savez|SSSR-a]] ([[Moskva]] i [[Sankt Peterburg]], [[Minsk]],<ref name="potozky">Pototsky.ru, [http://www.pototsky.ru/html-eng/eng-biography.html Biografija], preuzeto 11. veljače 2012.</ref> [[Kijev]],<ref>Wikimapia, [http://wikimapia.org/830073/Pushkin-monument Spomenik A.S. Puškinu u Kijevu], preuzeto 11. veljače 2012.</ref> [[Lavov]],<ref>Spomenici ruske povijesti i kulture u Ukrajini, [http://monuments.top/pamyatnik-a-s-pushkinu-v-s-zabolotovts-lyvovskoy-oblasti/ Pamjatnik A.S. Puškinu v s. Zabolotovcy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201021135528/http://monuments.top/pamyatnik-a-s-pushkinu-v-s-zabolotovts-lyvovskoy-oblasti/ |date=21. listopada 2020. }}, Monuments.top, 13. srpnja 2018.</ref> [[Odesa]], [[Narva (grad)|Narva]], [[Rostov na Donu]], [[Petrozavodsk]], [[Erevan]], [[Gjumri]], [[Kišinjev]], [[Almati]], [[Ašgabat]], [[Tbilisi]], [[Tiraspol]], [[Benderi]], [[Baku]], [[Harkiv]] i dr.), međutim, spomenici pjesniku postoje i u [[Rim]]u,<ref>Kremlin.ru, [http://www.kremlin.ru/eng/events/photos/2000/06/05_132065.shtml Predsjednik Rusije, gradonačelnici Rima i Moskve na otkrivanju spomenika A.S. Puškinu u Rimu 6. lipnja 2000.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> [[Madrid]]u,<ref>Kremlin.ru, [http://www.kremlin.ru/eng/speeches/2009/03/02/2000_type127286_213554.shtml Reč' Prezidenta Rossii v madridskoj merii 2 marta 2009 goda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090307230548/http://www.kremlin.ru/eng/speeches/2009/03/02/2000_type127286_213554.shtml |date=7. ožujka 2009. }}</ref> [[Washington]]u,<ref>Burganov.ru, [http://www.burganov.ru/enew/about/musban.htm Musban] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110911113606/http://www.burganov.ru/enew/about/musban.htm |date=11. rujna 2011. }}</ref> [[Québec]]u,<ref name="potozky" /> [[Beč]]u, [[Pariz]]u, [[Ciudad de México|Ciudadu de Méxicu]], [[Beograd]]u, [[Weimar]]u i [[Hemmer]]u,<ref name="potozky" /> [[Šangaj]]u, [[Burgas]]u, [[Kuopio]]u i mnogim drugim gradovima. Godine [[2007.]] '''Međunarodna federacija ruskojezičnih pisaca''' objavila je program "Svjetsko kulturno nasljeđe, fundamentalne vrijednosti i ruski jezik", u okvirima kojeg se po cijelom svijetu povodom 210-godišnjice rođenja A.S. Puškina planiraju postaviti spomenici pjesniku.<ref>RIA-Novosti, [http://center.rian.ru/culture/20071019/81666026.html RIA-novosti: Federacija russkojazyčnyh pisatelej namerena ustanovit' pamjatniki Puškinu po vsemu miru]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, 19. listopada 2010.</ref> Prema programu postavljene su biste visine 1,1 m u [[Đunđuš]]u,<ref>Buslov, V., [http://exlibris.ng.ru/fakty/2008-12-25/3_unih.html Puškin v Budapešte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118073545/http://exlibris.ng.ru/fakty/2008-12-25/3_unih.html |date=18. siječnja 2012. }}, Exlibris, 25. prosinca 2008.</ref><ref>Gyongyos.hu, [http://www.gyongyos.hu/kepgaleriak/202-puskin-unnep-a-krf-en Puskin-ünnep a KRF-en] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140924090604/http://www.gyongyos.hu/kepgaleriak/202-puskin-unnep-a-krf-en |date=24. rujna 2014. }} (galerija slika), 1. lipnja 2012.</ref> [[Panama|Panami]],<ref>Gerasimov, A., [http://exlibris.ng.ru/fakty/2009-04-02/3_unih.html V Paname ustanovlen bjust Puškina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118074815/http://exlibris.ng.ru/fakty/2009-04-02/3_unih.html |date=18. siječnja 2012. }}, Exlibris, 2. travnja 2009.</ref> [[Skoplje|Skoplju]].<ref name="skopje">Russkije.org, [http://www.russkie.org/index.php?module=fullitem&id=15820 V Makedonii pojavils'a novyj pamjatnik Aleksandru Sergejeviču Puškinu], 17. lipnja 2009.</ref> Muzeji posvećeni životu A.S. Puškina postoje u Moskvi, Sankt Peterburgu, Kišinevu, [[Gurzuf]]u,<ref>Muzej A.S. Puškina u Gurzufu: [http://gurzufmuseum.com/ Naslovna stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201204013727/http://gurzufmuseum.com/ |date=4. prosinca 2020. }}, preuzeto 8. siječnja 2020.</ref> slovačkim [[Brodzany]]ma i u drugim gradovima. [[6. lipnja]] [[2016.]] godine otkriven je spomenik Aleksandru Sergejeviču Puškinu u [[Zagreb]]u na jezeru [[Bundek]], u budućoj Aleji pjesnika.<ref>Grad Zagreb, [http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=91545 Otkriven spomenik Aleksandru Sergejeviču Puškinu], 6. lipnja 2016.</ref> ==Toponomastika== * '''[[Puškin (grad)|Puškin]]''' – grad u Puškinskom rajonu [[Sankt Peterburg]]a – do [[1918.]] Carsko selo, do [[1937.]] Dječje selo. Grad je dobio suvremeni naziv [[1937.]], na stogodišnjicu smrti pjesnika. * '''Puškino''' – selo u Sovjetskom rajonu [[Saratovska oblast|Saratovske oblasti]]. * '''Puškinske gore''' – selo u Puškinogorskom rajonu [[Pskovska oblast|Pskovske oblasti]] * '''Puškin''' – majur u Krasnosulinskom rajonu [[Rostovska oblast|Rostovske oblasti]]. Ulazi u sastav Proletarskog seoskog naselja. * '''Puškin''' – vojni aerodrom blizu grada Puškin. * Po Puškinu su nazvane ulice: '''Puškinska ulica''' u Sankt Peterburgu, Harkivu, Odesi, [[Simferopolj]]u, Rostovu na Donu, Erevanu, [[Riga|Rigi]], te u još niz manje naseljenih gradova Rusije i zemalja [[Raspad SSSR-a|bivšeg SSSR-a]], a također u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Skoplje|Skoplju]],<ref name="skopje" /> trgovi (Puškinski trg u Moskvi koji je dobio to ime [[1937.]], na stogodišnjicu smrti pjesnika), obalne ulice (Moskva, Taganrog), parkovi (Skoplje). * '''Puškinskaja''' – naziv postaje metroa u: ** Sankt Peterburgu – nalazi se pored Vitebskog kolodvora, otkuda vodi direktna željeznička linija za Carsko selo. U podzemnom vestibulu postaje postavljen je kip pjesnika koji sjedi na klupi. ** Moskvi – postaja je također osmišljena kao memorijalna; njezin je naziv isto povezan s Puškinskim trgom na koji vodi jedan od izlaza. * '''[[Puškinski most]]''' u Moskvi * '''Puškin-Tau''' – planina u [[Dagestan]]u, u okolici grada Izberbaš. * '''Puškin''' – [[Asteroidi|asteroid]] ('''2208 Puškin''') i krater na [[Merkur (planet)|Merkuru]]. * '''Puškinski prijevoj''' – [[planinski prijevoj]] u [[Armenija|Armeniji]], gdje je, kako je pisao Puškin, sreo arbu na kojoj su u [[Tbilisi]] prevozili tijelo [[Aleksandr Sergejevič Gribojedov|Aleksandra Gribojedova]], ubijenog u [[Teheran]]u. ===Institucije i organizacije=== * Puškinski dom (RAN – Ruska akademija znanosti). * Državni muzej likovnih umjetnosti "A.S. Puškin" u Moskvi. * Dramska kazališta u Moskvi, Pskovu, [[Krasnojarsk]]u, [[Magnitogorsk]]u, Harkivu, opera i balet u [[Nižnji Novgorod|Nižnjem Novgorodu]], rusko kazalište u [[Ašgabat]]u, i niz drugih kazališta. * [[Državni institut za ruski jezik „A.S. Puškin“]] u Moskvi. * Državni pedagoški institut "A.S. Puškin" u [[Brest (Bjelorusija)|Brestu]]. * Centralna rajonska knjižnica u Gatčini (od [[2004.]]).<ref>Portal Gatčina, [http://www.gatchina.biz/grcbibl Rajonska biblioteka "A.S. Puškin"], preuzeto 12. veljače 2013.</ref> * Rusko kulturno društvo "A.S. Puškin" u [[SAD]]-u. * Državna knjižnica [[Kazačka SSR|Kazačke SSR]] "A.S. Puškin". * Njemačko kulturno društvo "Deutsche Puschkin-Gesellschaft e.V." u [[Wiesbaden]]u. * Učilišni dom osnovan [[1907.]] u Sankt Peterburgu na Velikoj Ružejnoj ulici (danas – ulica Mira). Za vrijeme SSSR-a postao je škola (danas Srednja škola №80). * Zajednička turkmensko-ruska škola "A.S. Puškin" u [[Turkmenistan]]u. * Nacionalni povijesno-književni rezervat "A.S. Puškin" u selu Zaharovo ([[Moskovska oblast]]). * Pariška [[Slobodno zidarstvo|masonska loža]] "Aleksandr Sergejevič Puškin" № 1101 (osnovana [[1991.]]), u sastavu Velike lože Francuske.<ref>Serkov, A., Istorija russkogo masonstva XX veka, Izdateljstvo im. N.I. Novikova, Sankt Peterburg, 2009., 264 str. + 472 str. + 544 str., {{ISBN|978-5-87991-077-3}}</ref><ref name="Ivanov, 2011">Ivanov, S., Istoričeskij sojuz russkih lož, AIR, Sankt Peterburg, 2011, {{ISBN|978-5-9902797-1-1}}</ref> ===Ostalo=== * '''Medalja A.S. Puškina''' – od [[1977.]] najviše počasno odlikovanje na području proučavanja [[Ruski jezik|ruskog jezika]], utemeljilo ga je Ministarstvo obrazovanja SSSR-a. Svake se godine nagrada uručuje najviše deset osoba koje su dale značajan doprinos na području istraživanja i širenja ruskog jezika, kulture, uključujući [[Ruska književnost|rusku književnost]], [[Ruska umjetnost|umjetnost]] i njoj srodna područja. Nagradu uručuje Međunarodna udruga predavača ruskog jezika i književnosti (MAPRJAL). * Nagrada '''A.S. Puškin''' – od [[1995.]] na području ruskog jezika i književnosti. Dodjeljuje ju Ruska akademija znanosti. * '''Medalja Puškina''' – dodjeljuje se ukazom Predsjednika Ruske Federacije №574 od [[9. svibnja]] [[1999.]] * [[6. lipnja]] [[2009.]] tražilice '''[[Yandex]]'''<ref name="yabsyandex">Yandex.ru, [http://yabs.yandex.ru/resource/ES7LtI5kTNPHtZDa6NkOQQ.png "Isčezli junyje zabavy"], preuzeto 13. veljače 2013.</ref> i '''[[Google (tražilica)|Google]]'''<ref>Google.com, [http://www.google.com/doodles/alexander-pushkins-birthday Alexander Pushkin's Birthday], preuzeto 13. veljače 2013.</ref> odale su počast pjesniku time što su u svoj logo unijele elemente Puškinovih crteža. ==Dodatne informacije== ===Puškinisti=== * Blagoj, Dmitrij: ** Puškin A.S. (Boljšaja sovetskaja enciklopedija – [[1955.]]). ** Problemy postrojenija naučnoj biografii Puškina (Direkt-Media, [[Moskva]], [[2010.]], {{ISBN|978-5-9989-0935-1}}). ** Tvorčeskij put' Puškina, 1826-1830 (Sovetskij pisatelj, [[Moskva]], [[1967.]]). * Vacuro, V.: Puškin v soznanii sovremennikov (Akademičeskij projekt, [[Sankt Peterburg]] [[1998.]], {{ISBN|5-7331-0118-0}}, {{ISBN|5-7331-0119-9}}). * Veresajev, Vikentij: Puškin v žizni (Sovetskij pisatelj, [[Moskva]], [[1936.]]). * Geršenzon, D.: Puškin A.S. (Boljšaja sovetskaja enciklopedija – [[1940.]]). * Kirpičnikov, A.: Puškin (rječnik Brokgauza i Jefrona – [[1890.]] – [[1907.]]). * Lotman, Jurij: A.S. Puškin: Biografija pisatelja (Prosveščenije, Lenjingrad, [[1982.]]). * Nemomnjaščij, Valentin: Puškin A.S., (Boljšaja sovetskaja enciklopedija – [[1975.]]). * Tomaševskij, Boris: Puškin A.S. (rječnik instituta Granat – [[1929.]]). * Tynjanov, Jurij: ** Puškin (Nauka, [[Moskva]], [[1969.]]). ** Puškin i Kjuheljbeker (Nauka, [[Moskva]], [[1969.]]). * Hrapčenko, M.: Puškin A.S. (Literaturnaja enciklopedija – [[1935.]]). * Cjalovskij, Mstislav: Hronologičeskaja kanva biografii (Polnoje sobranije sočinenij v 6 tomah – [[1931.]]). * Čerkašin, Andrej, Čerkašina, Larisa: Tysjačeletneje drevo A.S. Puškina (Libereja, [[1998.]], {{ISBN|5-85129-085-4}}). ===Književni časopisi i almanasi koji su surađivali s Puškinom=== {{col-begin}} {{col-2}} * Blagonamerennyj * Vjesnik Europe ([[1802.]] – [[1830.]]) * Damskij žurnal * Literaturnyje listki * Literaturnyj muzeum na 1827 god * Mnemozina (almanah) * Moskovski vjesnik * Moskovski telegraf * Nevskij aljmanah * Nevskij zritelj * Novosti literatury, ili Pribavlenija k "Russkomu invalidu" {{col-2}} * Otečestvennyje zapiski * Podsnežnik (almanah) * Polarna zvijezda (dekabristički almanah) * Recenzent * Ruski invalid (ili Vojennyje vedomosti) * Sjeverna pčela * Sjeverno cvijeće (Delvigov almanah) * Sorevnovatelj prosveščenija i blagotvorenija * Sin domovine * Uranija (almanah) {{col-end}} ==Literatura== * Blagoj, D., Stihotvorenija Puškina, u: Sobranije sočinenij A.S. Puškina v 10 tomah, Goslitizdat, [[1959.]], str. 525-526 * Vas'kin, A.A., Ja ne ljublju moskovskoj žizni, ili Čto ostalos' ot puškinskoj Moskvy, Kompanija Sputnik, [[2010.]], {{ISBN|978-5-9973-0599-4}} * Volovič, N.M., Puškinskije mesta Moskvy i Podmoskovja, Moskovskij rabočij, [[1979.]] * Granovskaja, N.I., Jesli jehat' vam slučits'a..., Lenizdat, [[1989.]] * Ivanov, V.N., Aleksandr Puškin i jego vremja, Molodaja gvardija, [[1977.]] * Puškin, A.S., Sočinenija; V 10 t., Izd. A.S. Suvorina, [[1887.]] * Ljetopis života i stvaralaštva A.S. Puškina: 1799-1826/ Sast. M.A. Cjalovskij, Slovo, [[1991.]], {{ISBN|5-85050-242-4}} * Poslednij god žizni Puškina, sostavlenije, vstupiteljnyje očerki i primečanija V.V. Kunina, Pravda, [[1988.]] * Kniga v Rossii do serediny XIX veka/ Ur. A.A. Sidorova, S.P. Luppova, BAN SSSR, [[1978.]] * Državna povijesna knjižnica, [http://www.bibliophika.ru/index.php?id=3522 500 novyh ostrot i kalamburov Puškina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130601175202/http://www.bibliophika.ru/index.php?id=3522 |date=1. lipnja 2013. }}, ur. A. Kručonih, Izd. autora, [[1924.]] * Lotman, J.M., Aleksandr Sergejevič Puškin: Biografija pisatelja, u: Puškin: Biografija pisatelja; Statji i zametki, 1960-1990; "Jevgenij Onegin", Iskusstvo-SPB, [[1995.]], str. 21-184 * Ryskin, J.I., Časopis A.S. Puškina "Suvremenik": 1836-1837, [[1967.]] * Ščogolev, P.J., Zlj rok Puškina: On, Dantes i Gončarova, Algoritm, Eksmo, [[2012.]], {{ISBN|978-5-699-55039-5}} ==Vidi još== * [[Stihovi Puškina 1813. – 1825.]] * [[Stihovi Puškina 1826. – 1836.]] ==Bilješke== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{wikizvor|Autor:Aleksandar Sergejevič Puškin|Aleksandar Sergejevič Puškin}} {{wikicitat}} * [http://www.gutenberg.org/browse/authors/p#a1457 Aleksandar Puškin] na [[Projekt Gutenberg|projektu Gutenberg]] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (izdanje iz 1922.) na projektu '''Runivers''' * Temeljna elektronička knjižnica "Ruska književnost i folklor", [https://web.archive.org/web/20031203185820/http://feb-web.ru/feb/pushkin/ Aleksandar Puškin] *Portal "Književno naslijeđe Rusije", [http://lib.russportal.ru/index.php?id=authors.pushkin Djela A.S. Puškina u staroj ortografiji] * Russia Today, [http://russia-today.narod.ru/past/gen/push_as.html Preci A.S. Puškina do 14. generacije] * Pushkin Art, [http://pushkin-art.ru/ Galerija crteža i portreta koje je nacrtao Puškin u svojim djelima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130614065743/http://pushkin-art.ru/ |date=14. lipnja 2013. }} * Portal "Znanije. Ponimanije. Umenije.", članci: ** Zaharov, N.B., [http://www.zpu-journal.ru/zpu/2006_1/Zakharov/22.pdf "Anglijskij jazyk v tezauruse Puškina"], 2006., br. 1, str. 148-159 ** Tarasov, F.B., [http://www.zpu-journal.ru/e-zpu/2011/4/Tarasov_Soul~Soil/ "Duša i 'počva': ot Puškina k Dostojevskomu], 2011., br. 4 ** Tarasov, F.B., [http://www.zpu-journal.ru/e-zpu/2011/4/Tarasov_Pushkin~Dostoevsky/ Puškin i Dostojevskij: jevangeljskoje slovo v literaturnom proizvedenii], 2011., br. 4 ** Trykov, V.P., [http://www.zpu-journal.ru/e-zpu/2009/9/Trykov/ Francuzskij Puškin], 2009., br. 9 * Službena stranica državnog muzeja [http://www.ostafyevomuseum.ru/ "Ostafjevo - Russkij Parnas"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090809005301/http://www.ostafyevomuseum.ru/ |date=9. kolovoza 2009. }} * RIA Novosti, [http://www.rian.ru/infografika/20110606/384770064.html Rodoslovno stablo Puškina], 6. lipnja 2011. {{Djela Aleksandra Sergejeviča Puškina}} {{Romantistički književnici}} {{GLAVNIRASPORED:Puškin, Aleksandar Sergejevič}} [[Kategorija:Ruski književnici]] [[Kategorija:Ruski pjesnici]] [[Kategorija:Ruski slobodni zidari]] [[Kategorija:Životopisi, Moskva]] [[Kategorija:Romantičarski književnici]] hhg3qyq0hy26g81y9qu4pomhjjgknts 0 21601 7570083 7410965 2026-08-05T10:35:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570083 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Ingmar Bergman |slika = Ingmar Bergman Smultronstallet.jpg |veličina = 200px |opis slike = Bergman tijekom produkcije filma ''[[Divlje jagode (film)|Divlje jagode]]'' (1957.) |rodno ime = Ernst Ingmar Bergman |pseudonim = Buntel Eriksson |rođenje = [[14. srpnja]] [[1918.]] |mjesto rođenja = [[Uppsala]], [[Švedska]] |smrt = [[30. srpnja]] [[2007.]] |mjesto smrti = [[Fårö]], [[Švedska]] |godine rada = [[1944.]] – [[2005.]] |web = |supruga = Else Fisher (1943.-1945.)<br>Ellen Lundström (1945.-1950.)<br>Gun Grut (1951.-1959.)<br>Käbi Laretei (1959.-1969.)<br>Ingrid von Rosen (1971.-1995.) |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = '''Najbolji strani film''' <br> [[1960.]] ''[[Djevičanski izvor]]'' <br>[[1961.]] ''[[Kroz tamno ogledalo]]''<br>[[1982.]] ''[[Fanny i Alexander]]'' <br> '''Nagrada Irving G. Thalberg ([[1971.]])''' |emmy = |tony = |zlatni globus = '''Najbolji strani film'''<br>[[1960.]] ''[[Divlje jagode (film)|Divlje jagode]]''<br>[[1961.]] ''[[Djevičanski izvor]]''<br>[[1975.]] ''[[Scene iz braka]]''<br>[[1977.]] ''[[Licem u lice]]''<br>[[1979.]] ''[[Jesenja sonata]]''<br>[[1982.]] ''[[Fanny i Alexander]]'' |bafta = '''Najbolji strani film''' <br> [[1976.]] ''[[Čarobna frula (film)|Čarobna frula]]'' |cesar = '''Najbolji strani film''' <br> [[1984.]] ''[[Fanny i Alexander]]'' |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = '''Zlatni medvjed''' <br> [[1957.]] ''[[Divlje jagode (film)|Divlje jagode]]'' <br> '''Nagrada žirija na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]]''' <br> [[1957.]] ''[[Sedmi pečat]]'' <br> '''Nagrada Filmskog festivala u Cannesu za najboljeg redatelja''' <br> [[1958.]] ''[[Na pragu života]]'' <br> '''Specijalna nagrada žirija na Venecijanskom filmskom festivalu''' <br> [[1959.]] ''[[Iluzionist (1959)|Iluzionist]]'' <br> '''Zlatni lav za životno djelo ([[1971.]])''' <br> '''Nagrada Nacionalnog ureda za kritiku za najboljeg redatelja''' <br> [[1972.]] ''[[Krici i šaputanja]]'' <br> [[1978.]] ''[[Jesenja sonata]]'' <br> '''Nagrada Udruge filmskih kritičara New Yorka za najbolji scenarij''' <br> [[1973.]] ''[[Krici i šaputanja]]'' <br> '''Nagrada Udruge filmskih kritičara New Yorka za najboljeg redatelja''' <br> [[1973.]] ''[[Krici i šaputanja]]'' <br> [[1974.]] ''[[Scene iz braka]]'' <br> [[1983.]] ''[[Fanny i Alexander]]'' }} [[Datoteka:Erik Bergman.jpg|desno|mini|250px|Ingmarov otac, pastor Erik Bergman, uslikan u Crkvi Hedvig Eleonora u Stockholmu]] '''Ernst Ingmar Bergman''' ([[Uppsala]], [[14. srpnja]] [[1918.]] – [[Fårö]], [[30. srpnja]] [[2007.]]), [[švedska|švedski]] [[film]]ski [[redatelj]] i [[scenarist]], te kazališni redatelj i scenarist. Smatra se jednim od najvećih i najutjecajnijih redatelja modernog filma.<ref>{{cite news |title=Ingmar Bergman, Famed Director, Dies at 89 |url=http://www.nytimes.com/2007/07/30/movies/30cnd-bergman.html |quote=Ingmar Bergman, the 'poet with the camera' who is considered one of the greatest directors in motion picture history, died today on the small island of Faro where he lived on the Baltic coast of Sweden, Astrid Soderbergh Widding, president of The Ingmar Bergman Foundation, said. Bergman was 89. |publisher=[[New York Times]] |date=2007-07-30 |accessdate=2007-07-31}}</ref> Režirao je 62 filma, od kojih je većinu napisao, a režirao je preko 170 kazališnih komada. Neki od njegovih međunarodno najpoznatijih glumaca su [[Liv Ullmann]] i [[Max von Sydow]]. Većina njegovih filmova je smještena u krajolike njegove rodne Švedske. Teme su uglavnom sumornost, bolest, izdaja i ludilo. Zajedno s [[Federico Fellini|Federicom Fellinijem]], smatra se jednim od najpoštovanijih i najutjecajijih redatelja dvadesetog stoljeća. Bergman je bio aktivan više od 60 godina, ali karijera mu je došla u pitanje [[1976.]] kad je otkazao nekoliko neriješenih produkcija, zatvorio svoje studije i otišao u samovoljni egzil u [[Njemačka|Njemačku]] na osam godina nakon namještene kriminalističke istrage za navodnu utaju poreza. == Životopis == Ingmar Bergman rođen je u [[Uppsala|Uppsali]], [[Švedska]], kao sin Erika Bergmana, luteranskog svećenika i kasnijeg kapelana Kraljevine Švedske, i njegove žene, Karin (djevojački Akerblom). Odrastao je okružen religijskim umjetninama i raspravama. Njegov otac bio je veliki konzervativac i obiteljski patrijahalan: Ingmar bi bio zaključan u mračne ormare zbog prekršaja kao što su mokrenje u krevet. "Dok je otac propovijedao na govornici, vjernici su molili, pjevali ili slušali", napisao je Ingmar u svojoj autobiografiji ''Laterna Magica'', : "Posvetio sam svoje interese misterioznom svijetu crkvenih arkada, debelih zidova, mirisu vječnosti, sunčevoj svjetlosti koja je obasjavala čudne srednjovjekovne slike i izrezbarene figure na stropu i zidovima. Bilo je svega što čovjekova mašta može poželjeti - anđela, svetaca, zmajeva, proroka, vragova, ljudi." Unatoč tome što je odrastao u tom luteranskom okruženju, Bergman je tijekom snimanja ''Zimskog svjetla'' izjavio da je izgubio vjeru s osam godina.<ref>''The Films of Ingmar Bergman'', by Jesse Kalin, 2003, p. 193</ref> Bergmanovo zanimanje za kazalište i film počelo je rano: : "S devet godina je zamijenio set kositrenih vojnika za laternu magicu, koja se mijenjala tijekom njegova života. U manje od godinu dana, igrajući se s tom igračkom, stvorio je svijet u kojem se u potpunosti osjećao kao kod kuće, prisjetio se. Stvorio je vlastite kulise, marionete i svjetlosne efekte i počeo prikazivati Strindbergove drame u kojima je govorio sve uloge."<ref>"Ingmar Bergman, Master Filmmaker, Dies at 89" by Mervyn Rothstein, New York Times, July 31, 2007</ref> [[1934.]], sa šesnaest godina, Bergman je poslan s obiteljskim prijateljima na praznike u [[Njemačka|Njemačku]]. Vjeruje se da je nazočio [[nacizam|nacističkom]] skupu u [[Weimar]]u na kojem je vidio [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]].<ref name="Ingmar Bergman 2001, p. 6">''Ingmar Bergman: His Life and Films'', by Jerry Vermilye, 2001, p. 6</ref> Kasnije je u svojoj autobiografiji ''Laterna Magica'' napisao o posjetu Njemačkoj, kako je njemačka obitelj stavila Hitlerovu sliku na zid pokraj njegova kreveta, te "mnogo godina sam bio na Hitlerovoj strani, oduševljen njegovim uspjehom i ožalošćen njegovim porazima."<ref>Ingmar Bergman, ''The magic lantern'' (transl. from Swedish: Laterna Magica), Chicago: University of Chicago Press, 2007. {{ISBN|9780226043821}}</ref> Odslužio je dva petomjesečna mandata u vojsci. [[1937.]] je upisao umjetnost i književnost na Sveučilištu u Stockholmu. Najviše vremena je provodio u studentskom kazalištu te postao "čisti filmski ovisnik".<ref name="Ingmar Bergman 2001, p. 6"/> Istodobno se posvađao s ocem oko svoje veze i nekoliko godina dvojica nisu kontaktirala. Iako nije diplomirao, napisao je nekoliko kazališnih komada, kao i opera, i postao pomoćnik redatelja u kazalištu. [[1952.]], dok je radio za kazalište, dana mu je šansa da režira jedan od svojih scenarija, ''Casperova smrt''. Predstavu su vidjeli članovi Svensk Filmindustrija koji su mu ponudili da za njih piše scenarije. [[1943.]] se oženio s Else Fisher. Od početka šezdesetih Bergman je živio na otoku [[Fårö]], [[Gotland]], u Švedskoj, gdje je snimio nekoliko svojih filmova. === Optužbe za utaju poreza i egzil === [[1976.]] je bila jedna od najtraumatičnijih godina u Bergmanovu životu. [[30. siječnja]] 1976., dok je održavao probu ''Ples smrti'' [[August Strindberg|Augusta Strindberga]] u Kraljevskom dramskom kazalištu, uhićen je i optužen za utaju poreza. Događaj se kobno odrazio na Bergmana. Zbog poniženja je doživio živčani slom te je hospitaliziran u stanju teške depresije. Istraga se fokusirala na navodnu transakciju 500 000 švedskih kruna [[1970.]] između Bergmanove švedske tvrtke ''Cinematograf'' i njezine [[Švicarska|švicarske]] podružnice ''Persona'', koja je uglavnom služila za isplatu honorara stranim glumcima. Bergman je 1974. likvidirao ''Personu'' nakon upozorenja Švicarske središnje banke i naknadno prijavio porez. [[23. ožujka]] [[1976.]] tužitelj Anders Nordenadler je odbacio optužbe protiv Bergmana, rekavši da navodni "kriminal" nema zakonske osnove, te ga usporedivši sa slučajem "podizanja optužnice protiv osobe koja krade vlastiti auto".<ref>[http://svt.se/svt/play/video.jsp?a=445366 Åtal mot Bergman läggs ned (video)] Sveriges Television, Rapport, March 23, 1976.</ref> Generalni direktor Švedske porezne uprave Gösta Ekman je branio propalu istragu, govoreći da se istraga bavila ozbiljnim zakonskim materijalom te da se prema Bergmanu odnosilo kao prema svakom drugom osumnjičeniku. Izrazio je žaljenje nakon što je saznao da je redatelj napustio zemlju, nadajući se da je Bergman "snažnija" osoba sada kad je istraga pokazala da nije učinio ništa pogrešno.<ref>[http://svt.se/svt/play/video.jsp?a=445394 Generaldirektör om Bergmans flykt (video)] Sveriges Television, Rapport, April 22, 1976.</ref> Iako su optužbe odbačene, Bergman je i dalje bio neutješan, bojeći se da se nikad više neće vratiti režiranju. Na kraju se oporavio od šoka, ali unatoč molbama švedskog premijera [[Olof Palme|Olofa Palmea]], visokih javnih figura, i vođa filmske industrije, zakleo se da se nikad više neće vratiti u Švedsku. Zatvorio je svoj studio na pustom baltičkom otoku [[Fårö]], otkazao dva najavljena filma i otišao u samovoljni egzil u [[München]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Harry Schein, direktor Švedskog filmskog instituta, procijenio je trenutačnu štetu prouzročenu Bergmanovim egzilom na deset milijuna švedskih kruna i stotine izgubljenih poslova.<ref>[http://svt.se/svt/play/video.jsp?a=445417 Harry Schein om Bergmans flyk (video)] Sveriges Television, Rapport, Aril 22, 1976.</ref> === Povratak iz egzila === Iako je nastavio djelovati iz Münchena, sredinom [[1978.]] se činilo da je Bergman nadvladao svoju ogorčenost prema matičnoj zemlji. U srpnju te godine se vratio u Švedsku, proslavivši 60. rođendan na Fåröu i djelomično nastavio raditi kao redatelj u Kraljevskom dramskom kazalištu. Kako bi odao počast njegovom povratku, Švedski filmski institut je uveo Nagradu Ingmar Bergman za životna postignuća na području filma.<ref>Ephraim Katz, ''The Film Encyclopedia'', New York: HarperCollins, 5th ed., 1998</ref> Međutim, do [[1984.]] je ostao u Münchenu. U jednom od posljednjih intervjua s Bergmanom, vođenom 2005. na otoku Fårö, Bergman je rekao da je unatoč aktivnosti u egzilu, izgubio osam godina svog profesionalnog života.<ref>Ingmar Bergman: Samtal på Fårö, Sveriges Radio, March 28, 2005</ref> Od režiranja se umirovio u prosincu [[2003.]] U listopadu [[2006.]] je imao operaciju kuka te se teško oporavljao. Umro je mirno u snu,<ref>{{citiranje www |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/6952992.stm |naslov=Bergman buried in quiet ceremony |dan=2007-08-18}}</ref> u svojem domu na Fåröu, [[30. srpnja]] [[2007.]], s 89 godina,<ref>{{citiranje www |url=http://www.wtopnews.com/index.php?nid=114&sid=1204057 |naslov=Film Great Ingmar Bergman Dies at 89 |dan=2007-07-30 |access-date=26. studenoga 2007. |archive-date=26. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070926211403/http://www.wtopnews.com/index.php?nid=114&sid=1204057 |url-status=dead}}</ref> isti dan kad je umro još jedan slavni redatelj, [[Michelangelo Antonioni]]. Pokopan je [[18. kolovoza]] [[2007.]] na otoku na privatnoj ceremoniji. == Filmski rad == Mnogi redatelji širom svijeta, uključujući [[SAD|Amerikance]] [[Woody Allen|Woodyja Allena]], [[David Lynch|Davida Lyncha]],<ref>{{citiranje www |prezime=O'Hehir |ime=Andrew |naslov=Beyond the Multiplex |url=http://www.salon.com/ent/movies/review/2006/12/07/btm/ |dan=2006-12-07 |access-date=26. studenoga 2007. |archive-date=29. prosinca 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091229124905/http://www.salon.com/ent/movies/review/2006/12/07/btm/ |url-status=dead }}</ref> [[Stanley Kubrick|Stanleyja Kubricka]]<ref>{{citiranje www |prezime=Harlan |ime=Jan |naslov=A Talk with Kubrick |url=http://www.dvdtalk.com/janharlaninterview.html |godina=2007 |access-date=26. studenoga 2007. |archive-date=9. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141109010216/http://www.dvdtalk.com/janharlaninterview.html |url-status=dead }}</ref> i [[Robert Altman|Roberta Altmana]], [[Danska|danskog]] redatelja [[Lars von Trier|Larsa von Triera]], [[Poljska|poljskog]] redatelja [[Krzysztof Kieślowski|Krzysztofa Kieślowskog]], [[Rusija|ruskog]] redatelja [[Andrej Tarkovski|Andreja Tarkovskog]],<ref>{{citiranje www |prezime=Le Cain |ime=Maximillian |naslov=Andrei Tarkovsky |url=http://www.sensesofcinema.com/2002/great-directors/tarkovsky/ |access-date=6. siječnja 2011. |archive-date=8. veljače 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110208021025/http://www.sensesofcinema.com/2002/great-directors/tarkovsky/ |url-status=dead }}</ref> [[Južna Koreja|južnokorejskog]] redatelja [[Chan-wook Park]]a, naveli su Bergmanov rad kao najveći utjecaj na onaj njihov. Woody Allen je rekao da je Bergman "vjerojatno najveći filmski umjetnik kad se sve uzme u obzir, od izuma filmske kamere."<ref>{{cite news |title=Ingmar Bergman, Master Filmmaker, 1918-2007 |url=http://www.blastmagazine.com/2007/08/ingmar-bergman/ |publisher=Blast Magazine |date=2007-08-01 |accessdate=2007-08-01 |archive-date=6. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081006183204/http://www.blastmagazine.com/2007/08/ingmar-bergman/ |url-status=dead }}</ref> === Karijera === Bergman je na filmu počeo raditi [[1941.]] prepravljajući scenarije, ali je njegovo prvo veće ostvarenje bio scenarij iz [[1944.]] za ''Mučenje'', film koji je režirao Alf Sjöberg. Osim toga što je napisao scenarij, dana mu je pozicija pomoćnika redatelja. U svojoj drugoj autobiografiji ''Images: My Life in Film'', Bergman opisuje snimanje eksterijera kao stvarni redateljski debi.<ref>Ingmar Bergman, ''Images : my life in film'' (translated from the Swedish by Marianne Ruuth), London: Bloomsbury, 1994. {{ISBN|0-7475-1670-7}}</ref> Međunarodni uspjeh ovog filma donio je Bergmanu priliku da režira godinu dana poslije. Tijekom idućih deset godina je napisao i režirao više od deset filmova uključujući ''Zatvor'' [[1949.]] i ''Sawdust i Tinsel'' [[1953.]] Bergman je međunarodni uspjeh postigao s ''[[Osmijesi ljetne noći|Osmjesima ljetne noći]]'' ([[1955.]]) koji je bio nominiran za [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]] sljedeće godine. Dvije godine poslije slijedila su dva Bergmanova najpoznatija filma, ''[[Sedmi pečat]]'' i ''[[Divlje jagode (film)|Divlje jagode]]''. ''Sedmi pečat'' osvojio je nagradu žirija te bio nominiran za Zlatnu palmu, dok su ''Divlje jagode'' osvojile brojne nagrade za Bergmana i njegovu zvijezdu, Victora Sjöströma. Bergman je ostao produktivan i u sljedećih 20 godina. Početkom šezdesetih je režirao trilogiju na temu vjere i sumnje u [[Bog]]a, ''[[Kroz tamno ogledalo]]'' ([[1961.]]), ''[[Zimsko svjetlo]]'' ([[1962.]]) i ''[[Tišina]]'' ([[1963.]]). [[1966.]] je režirao ''[[Persona (film)|Personu]]'', film koji je sam smatrao jednim od svojih najvažnijih filmova. Iako je film nekoliko nagrada, mnogi su ga smatrali njegovim remek-djelom i jednim od najboljih filmova ikad produciranih. Sam Bergman smatrao je taj film i ''[[Krici i šaputanja|Krike i šaputanja]]'' ([[1972.]]) svojim najvažnijim filmovima. Drugi poznati filmovi iz tog razdoblja su ''[[Djevičanski izvor]]'' ([[1960.]]), ''Hour of the Wolf'' ([[1968.]]), ''[[Sramota (film)|Sramota]]'' (1968.) i ''[[Strast (film)|Strast]]'' ([[1969.]]). Bergman je u to vrijeme radio i kao producent za švedsku televiziju. Dva zapaženija djela bila su ''[[Scene iz braka]]'' ([[1973.]]) i ''[[Čarobna frula (film)|Čarobna frula]]'' ([[1975.]]). Nakon uhićenja [[1976.]] zbog utaje poreza, Bergman se zakleo da nikad više neće snimati filmove u svojoj matičnoj zemlji. Zatvorio je svoj filmski studio na otoku Fårö i otišao u egzil. Kratko je razmatrao ideju rada u Americi jer je njegov idući film, ''[[Zmijsko jaje]]'' ([[1977.]]) bila njemačko-američka produkcija i njegov prvi film na [[engleski|engleskom]]. Slijedila je britansko-norveška koprodukcija ''[[Jesenja sonata|Jesenje sonate]]'' ([[1978.]]). U filmu je nastupila [[Ingrid Bergman]], a on sam je postao jedan od najpoznatijih iz tog perioda. Jedan drugi film koji je režirao bio je ''[[Iz života marioneta]]'' ([[1980.]]), britansko-njemačka produkcija. [[1982.]] se privremeno vratio u rodnu zemlju kako bi režirao ''[[Fanny i Alexander]]'', film koji je, za razliku od prijašnjih produkcija, bio namijenjen široj publici, ali je i kritizirao profesiju zbog površnosti i komercijalizacije.<ref>See ''e.g.'' [http://www.dn.se/DNet/jsp/polopoly.jsp?d=2204&a=676451 "Filmkonstnären med stort F"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111116071842/http://www.dn.se/DNet/jsp/polopoly.jsp?d=2204&a=676451 |date=16. studenoga 2011. }} Dagens Nyheter, August 2, 2007.</ref> Bergman je izjavio da mu je to posljednji film te da će se kasnije posvetiti režiranju u kazalištu. Posljednji takav rad bio je ''[[Saraband]]'' ([[2003.]]), nastavak ''Scena iz braka'', koji je Bergman režirao s 84 godine. === Repertoarna družina === Bergman je okupio osobnu "repertoarnu družinu" švedskih glumaca koje je često angažirao u filmovima, uključujući [[Max Von Sydow|Maxa Von Sydowa]], [[Bibi Andersson]], [[Erland Josephson|Erlanda Josephsona]], [[Ingrid Thulin]] i [[Gunnar Björnstrand|Gunnara Björnstranda]], od kojih su svi nastupili u bar pet Bergmanovih filmova. [[Norveška]] glumica [[Liv Ullmann]], koja se pojavila u devet Bergmanovih filmova i jednom TV filmu (''Saraband''), bila je posljednja koja se pridružila družini (1966. u filmu ''Persona''), a poslije je postala najbliža Bergmanova suradnica, umjetnički i osobno. Zajedno su dobili kćer, Linn Ullmann (rođena 1966.). [[Datoteka:Ingmar_Bergman_&_Sven_Nykvist.jpg|mini|250px|Ingmar Bergman sa svojim dugogodišnjim snimateljem, Svenom Nykvistom tijekom produkcije filma ''Kroz tamno ogledalo'' (1960.)]] [[Datoteka:Filmstaden.jpg|mini|desno|250px|Veliki broj Bergmanovih interijernih scena je snimljeno u studijima ''Filmstaden'' sjeverno od Stockholma]] Bergman je [[1953.]] počeo surađivati sa svojim snimateljem, Svenom Nykvistom. Dvojica su razvila i zadržala odličan radni odnos zbog čega Bergman nije morao brinuti oko kompozicije kadra sve do dana prije nego što se on snimi. Na jutro snimanja, kratko bi se obratio Nykvistu oko ugođaja i kompozicije kojima se nadao, te ostavio Nykvistu da radi bez ometanja ili komentara. === Financiranje === Prema Bergmanovim riječima, nikada nije imao problema s prikupljanjem sredstava. Naveo je dva razloga: prvi, to što nije živio u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], koje je vidio kao opsjednute zaradom; i drugo, to što su njegovi filmovi bili niskobudžetni. (''Krici i šaputanja'', na primjer, su dovršeni s oko 450 000 dolara, dok su ''Scene iz braka'' - šestodijelni televizijski film - stajale su samo 200 000 dolara.) === Tehnika === Kao redatelj, Bergman je preferirao intuiciju prije razuma i odlučio biti neagresivan u odnosu s glumcima. Bergman je smatrao da ima veliku odgovornost prema njima, videći ih kao suradnike često u psihološki ranjivom položaju. Izjavio je da redatelj mora biti iskren i oslonac drugima kako bi oni dali najbolje od sebe. Savjetovao je mladim redateljima da radije ne snimaju filmove koji nemaju "poruku", nego da čekaju da je pronađu, iako je priznao da on sam nekad nije bio siguran o poruci nekih svojih filmova. Bergman je često sam pisao svoje scenarije, razmišljajući o njima mjesecima ili godinama prije početka procesa pisanja, koji je smatrao dosadnim. Njegovi rani filmovi su pažljivo strukturirani, te su temeljeni na njegovim kazališnim komadima ili scenarijima koje je napisao u suradnji s drugim autorima. Bergman je izjavio da je u svojim kasnijim radovima dopuštao svojim glumcima da ostvare svoje vizije koje nisu bile u skladu s njegovima, naglasivši da su rezultati često bili "katastrofalni" kad to ne bi bio učinio. Kako je njegova karijera napredovala, Bergman je sve više dopuštao glumcima da improviziraju u svojim dijalozima. U svojim posljednjim filmovima je napisao samo ideje informirajući o sceni i dopuštao glumcima da odluče o konačnim dijalozima. Nakon što bi pregledao grube snimke, Bergman je naglašavao važnost da se bude kritičan, ali neemocionalan, tvrdeći da se pitao ne da li je njegov rad sjajan ili grozan, nego je li dostojan ili bi trebao biti ponovno snimljen. === Teme === Bergmanovi filmovi često govore o egzistencijalnim pitanjima smrtnosti, usamljenosti i vjeri; oni i nisu previše stilizirani. ''Persona'', jedan od Bergmanovih najslavnijih filmova, neobičan je među njegovim radovima jer je i egzistencijalan i avangardan. Iako su njegove teme misaone, seksualna želja se često nalazila na istaknutom mjestu, bilo da je okruženje bilo [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] kuga (''Sedmi pečat''), život imućne obitelji početkom 20. stoljeća (''Fanny i Alexander'') ili suvremeno otuđenje (''Tišina''). Njegovi ženski likovi obično su svjesniji svoje seksualnosti nego muški, te ju se ne boje izraziti. U intervjuu za ''Playboy'' [[1964.]] Bergman je rekao: "... manifestacija seksualnosti je jako važna, te posebno meni, iznad svega, ne želim snimati tek intelektualne filmove. Želim da publika osjeti moje filmove. To je za mene puno važnije nego da ih razumije." Film, kaže Bergman, je bila njegova zahtjevna ljubavnica. === Bergmanovi pogledi na svoju karijeru === [[Datoteka:Ingmar Bergman and Ingrid Thulin -Tystnaden.jpg|desno|mini|250px|Ingmar Bergman i glumica Ingrid Thulin tijekom produkcije filma ''Tišina'' (1963.)]] Kad su ga pitali o njegovim filmovima, Bergman je rekao da ''Zimsko svjetlo''<ref name="sensesofcinema.com">{{citiranje www |url=http://www.sensesofcinema.com/2005/cteq/winter_light/ |naslov=Winter Light |godina=2005}}</ref> i ''Krike i šaputanja'' drži svojim najboljim filmovima, iako je u intervjuu [[2004.]] rekao kako je bio "deprimiran" svojim filmovima te da ih više nije mogao gledati.<ref name="sensesofcinema.com"/> U ovim filmovima, rekao je, uspio je dovesti medij do njegovih granica. Bergman je u više prilika (primjerice u knjizi intervjua ''Bergman on Bergman'') da je ''Tišina'' označila kraj ere kad su religijska pitanja zauzimala istaknuto mjesto u njegovim filmovima. == Kazališni rad == Iako je Bergman opće poznat po svojem doprinosu filmu, cijeli život bio je aktivan i kao plodan kazališni redatelj. Tijekom studija na Sveučilištu u [[Stockholm]]u postao je aktivan u svojem studentskom kazalištu, gdje je ubrzo stekao ime. Nakon diplome je prvo radio kao redatelj-šegrt u Stockholmskom kazalištu. S 26 godina je postao najmlađi upravitelj kazališta u Europi u kazalištu u Helsingborgsu. Tamo je ostao 3 godine, a nakon toga postao redatelj u kazalištu u Gothenburg od [[1946.]] do [[1949.]] [[1953.]] je postao redatelj gradskog kazališta u [[Malmö]]u i tamo ostao sljedećih sedam godina. Mnogi od njegovih slavnih glumaca bili su ljudi s kojima je počeo raditi na kazališnim daskama, a dobar dio ljudi iz "Bergmanove trupe" iz filmova iz šezdesetih došlo je iz gradskog kazališta u Malmöu (Max von Sydow, na primjer). Od [[1960.]] do [[1966.]] je radio kao redatelj Kraljevskog dramskog kazališta u Stockholmu, a od 1963. do 1966. njegov ravnatelj. Nakon što je napustio Švedsku zbog incidenta s utajom poreza, bio je redatelj [[münchen]]skog ''Kazališta Residenz'', Njemačka (1977. – 1984.). Ostao je aktivan u kazalištu tijekom cijelih devedesetih, a zadnja produkcija bila mu je Ibsenova ''Divlja patka'' u Kraljevskom dramskom kazalištu [[2002.]] == Obiteljski život == Bergman se ženio pet puta: * [[25. ožujka]] [[1943.]] – [[1945.]], s Else Fischer, koreografkinjom i plesačicom (razvod). Djeca: ** Lena Bergman, glumica, rođena 1943. * [[22. srpnja]] [[1945.]] – [[1950.]], s Ellen Lunström, koreografkinjom i filmskom redateljicom (razvod). Djeca: ** Eva Bergman, filmska redateljica, rođena 1945. ** Jan Bergman, filmski redatelj (1946. – 2000.) ** blizanci Mats i Anna Bergman, oboje glumci i filmski redatelji, rođeni [[1948.]] * [[1951.]] – [[1959.]], s Gun Grut, novinarkom (razvod). Djeca: ** Ingmar Bergman mlađi, pilot, rođen 1951. * [[1959.]] – [[1969.]], s Käbi Laratei, koncertnom pijanisticom (razvod). Djeca: ** Daniel Bergman, filmski redatelj, rođen [[1962.]] * [[11. studenog]] [[1971.]] – [[20. svibnja]] [[1995.]], s Ingrid von Rosen (umrla). Djeca: ** Maria von Rosen, spisateljica, rođena 1959. Prva četiri braka završila su razvodom, dok je posljednji završio kad je njegova žena umrla od raka želuca. On je i otac spisateljice Linn Ullmann, koju je dobio s glumicom Liv Ullmann. Ukupno, Bergman je imao devetero djece za koje se zna da su njegova. Bio je oženjen sa svim osim jednom majkom svoje djece. Njegova posljednja supruga bila je majka Marie von Rosen, koja se rodila dvanaest godina prije braka. Osim ovih brakova, Bergman je bio u ozbiljnim vezama s Harriet Andersson od 1952. do 1955., Bibi Andersson od 1955. do 1959. i Liv Ullmann od 1965. do 1970. == Izabrana filmografija == * ''[[Kriza (1946)|Kriza]]'' ([[1946.]]) * ''[[Kiši na našu ljubav]]'' ([[1946.]]) * ''[[Brod za Indiju]]'' ([[1947.]]) * ''[[Glazba u tami]]'' ([[1948.]]) * ''[[Lučki grad]]'' ([[1948.]]) * ''[[Zatvor (1949)|Zatvor]]'' ([[1949.]]) * ''[[Žeđ (film)|Žeđ]]'' ([[1949.]]) * ''[[Veselje (film)|Veselje]]'' ([[1950.]]) * ''[[Ovdje se to ne može dogoditi]]'' ([[1950.]]) * ''[[Ljetna međuigra]]'' ([[1951.]]) * ''[[Žene čekaju]]'' ([[1952.]]) * ''[[Sawdust and Tinsel]]'' ([[1953.]]) * ''[[Ljeto s Monikom]]'' ([[1953.]]) * ''[[Večer komedijaša]]'' ([[1953.]]) * ''[[Lekcija iz ljubavi]]'' ([[1954.]]) * ''[[San žene]]'' ([[1955.]]) * ''[[Osmijesi ljetne noći]]'' ([[1955.]]) * ''[[Sedmi pečat]]'' ([[1957.]]) * ''[[Divlje jagode (film)|Divlje jagode]]'' ([[1957.]]) * ''[[Na pragu života]]'' ([[1958.]]) * ''[[Iluzionist (1958)|Iluzionist]]''/''[[Lice (1958)|Lice]]'' ([[1958.]]) * ''[[Đavolje oko]]'' ([[1960.]]) * ''[[Djevičanski izvor]]'' ([[1960.]]) (osvojen [[Oscar]] za najbolji strani film) * ''[[Kroz tamno ogledalo]]'' ([[1961.]]) (osvojen Oscar za najbolji strani film) * ''[[Zimsko svjetlo]]'' ([[1962.]]) * ''[[Tišina (1963)|Tišina]]'' ([[1963.]]) * ''[[Persona (film)|Persona]]'' ([[1966.]]) * ''[[Sramota (film)|Sramota]]'' ([[1968.]]) * ''[[Strast (film)|Strast]]'' ([[1969.]]) * ''[[Krici i šaputanja]]'' ([[1973.]]) (osvojen Oscar za najbolju fotografiju) * ''[[Scene iz braka]]'' ([[1973.]]) * ''[[Čarobna frula (film)|Čarobna frula]]'' ([[1975.]]) * ''[[Licem u lice]]'' ([[1976.]]) * ''[[Zmijsko jaje]]'' ([[1977.]]) * ''[[Jesenja sonata]]'' ([[1978.]]) * ''[[Iz života marioneta]]'' ([[1980.]]) * ''[[Fanny i Alexander]]'' ([[1982.]]) (osvojena 4 Oscara, uključujući Oscar za najbolji strani film) * ''[[Poslije probe]]'' ([[1984.]]) * ''[[Saraband]]'' ([[2003.]]) (TV) == Nagrade == ===Oscari=== Bergman je [[1971.]] primio Nagradu Irving G. Thalberg za životno djelo na dodjeli [[Oscar]]a. Tri njegova filma osvojila su Oscara za najbolji strani film: ''[[Djevičanski izvor]]'' [[1961.]]; ''[[Kroz tamno ogledalo]]'' [[1962.]]; i ''[[Fanny i Alexander]]'' [[1984.]] * Nominiran: Najbolji originalni scenarij, ''[[Divlje jagode (film)|Divlje jagode]]'' (1960.) * Nominiran: Najbolji originalni scenarij, ''[[Kroz tamno ogledalo]]'' (1963.) * Nominiran: Najbolji originalni scenarij, ''[[Krici i šaputanja]]'' (1974.) * Nominiran: Najbolji film, ''[[Krici i šaputanja]]'' (1974.) * Nominiran: Najbolji redatelj, ''[[Krici i šaputanja]]'' (1974.) * Nominiran: Najbolji redatelj, ''[[Licem u lice]]'' (1977.) * Nominiran: Najbolji originalni scenarij, ''[[Jesenja sonata]]'' (1979.) * Nominiran: Najbolji originalni scenarij, ''[[Fanny i Alexander]]'' (1984.) * Nominiran: Najbolji redatelj, ''[[Fanny i Alexander]]'' (1984.) ===BAFTA nagrade=== * Nominiran: Najbolji film, ''[[Iluzionist (film)|Iluzionist]]'' (1960.) * Nominiran: Najbolji strani film, ''[[Fanny i Alexander]]'' (1984.) ===Nagrade Cesar=== * Nominiran: Najbolji strani film, ''[[Čarobna frula]]'' (1976.) * Nominiran: Najbolji strani film, ''[[Jesenja sonata]]'' (1979.) * Pobjeda: Najbolji strani film, ''[[Fanny i Alexander]]'' (1984.) * Nominiran: Najbolji europski film, ''[[Saraband]]'' (2005.) ===Filmski festival u Cannesu=== * Pobjeda: Najbolji pjesnički humor ''[[Osmijesi ljetne noći]]'' (1955.) * Nominiran: [[Zlatna palma]] ''[[Osmijesi ljetne noći]]'' (1955.) * Pobjeda: Nagrada žirija ''[[Sedmi pečat]]'' (1957.) * Nominiran: Zlatna palma ''[[Sedmi pečat]]'' (1957.) * Pobjeda: Najbolji redatelj ''[[Brink of Life]]'' (1958.) * Nominiran: Zlatna palma ''[[Brink of Life]]'' (1958.) * Pobjeda: Nagrada žirija ''[[Djevičanski izvor]]'' (1960.) * Nominiran: Zlatna palma ''[[Djevičanski izvor]]'' (1960.) * Pobjeda: Tehnički Grand Prix ''[[Krici i šaputanja]]'' (1972.) * Pobjeda: Palma svih palmi (1997.) * Pobjeda: Nagrada za životno djelo (1998.) ===Zlatni globusi=== * Nominiran: Najbolji redatelj, ''[[Fanny i Alexander]]'' (1984.) == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commons|Ingmar Bergman}} ===Pregledi=== * {{imdb ime|id=0000005|ime=Ingmar Bergman}} * [http://www.ingmarbergman.se/ Ingmar Bergman Face to Face] * [https://web.archive.org/web/20060712233418/http://www.ingmarbergmanfoundation.com/ Fondacija Ingmar Bergman] ===Intervjui=== * [http://film.guardian.co.uk/interview/interviewpages/0,,427066,00.html The Guardian/NFT interview with Liv Ullmann by Shane Danielson, January 23, 2001] * [http://www.bergmanorama.com/playboy64.htm Playboy interview with Bergman in 1964] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080723221756/http://www.bergmanorama.com/playboy64.htm |date=23. srpnja 2008. }} ===Bibliografija=== * [http://www.lib.berkeley.edu/MRC/bergman.html Ingmar Bergman Bibliography (via UC Berkeley)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181002023538/http://www.lib.berkeley.edu/MRC/bergman.html |date=2. listopada 2018. }} ===Nekrolozi=== * [http://www.blastmagazine.com/2007/08/ingmar-bergman/ Remembering Ingmar Bergman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006183204/http://www.blastmagazine.com/2007/08/ingmar-bergman/ |date=6. listopada 2008. }} Obituary by Daniel Peleschuk, Culture Editor for Blast Magazine {{GLAVNIRASPORED:Bergman, Ingmar}} [[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara]] [[Kategorija:Švedski filmski redatelji]] [[Kategorija:Filmski scenaristi]] [[Kategorija:Švedski umjetnici]] 4qdy9xsoqlv1nihv6g3ua4fspa9p0c8 0 21657 7569600 7150266 2026-08-04T13:07:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569600 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Gradačac | ime_genitiv = Gradačac | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | slika_panorama = | veličina_slike =250px | opis_slike = | slika_zastava =Gradačac zastava.jpg | slika_zastava_veličina =110px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Coat of arms of Gradačac.svg | slika_grb_veličina =70px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 =300px | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =BiH | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =44 | širina-minute =52.44 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =18 | dužina-minute =25.32 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|BIH}} | lokacija1_ime =[[Upravna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | lokacija1_info =[[Slika: Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|23px]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] | lokacija2_ime =[[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|Županija]] | lokacija2_info =[[Slika:Flag of Tuzla Canton.svg|23px]] [[Tuzlanska županija]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =Osnivanje | utemeljenje_datum = 1461. (prvi spomen) | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Hajrudin Mehanović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =215,08 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 129 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =39.340<ref name="stat.ba">{{Cite web |url=http://www.statistika.ba/?show=12&id=10391 |title=Gradačac |work=statistika.ba |accessdate=2020-08-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210218132642/http://www.statistika.ba/?show=12&id=10391 |archivedate=18. veljače 2021. |url-status=dead}}</ref> | stanovništvo_gustoća =182,9 | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =srednjeeuropsko vrijeme | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =srednjeeuropsko ljetno vrijeme | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =76 250 | pozivni_broj =+387 (0)35 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime =Dan grada | prazno_info =[[22. listopada]] | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.gradacac.ba/ gradacac.ba] | bilješke = }} '''Gradačac''' je grad u sjeveroistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], sastavni dio [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]]. Nalazi se na obroncima [[Majevica|Majevice]]. Gradom dominira dvorac [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]], poznatija kao Bijela kula, koja je zaštitni znak i prepoznatljivi simbol grada. == Zemljopis == === Položaj === Gradačac se nalazi na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Zahvaća južni i nešto jugoistočnog dijela srednje Bosanske Posavine koja se proteže na dio sjeverne Bosne i padinski dio planina Majevice i [[Trebava|Trebave]]. Visinski odnosi nisu izraženi i kreću se od 100 – 600 m nadmorske visine. Gradačac se nalazi na 129 m nadmorske visine, na rječici Gradašnici.<ref name="#1">{{cite web |url=http://gradacac.ba/naslovna/index.php/opcina-gradacac/geografija/180-geografski-polozaj |title=Geografski položaj |publisher=gradacac.ba |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2016-05-07}}</ref> == Povijest == [[Slika:Husein Gradaščević.jpg|thumb|lijevo|200px|[[Husein-kapetan Gradaščević]] (1802. – 1834.), vođa [[Veliki bosanski ustanak|Velikoga bosanskog ustanka]]]] Na području Gradačca se prostirala srednjovjekovna župa Nenavište (ona je obuhvaćala veći dio današnjeg grada Gradačac, općine Modriča i Bosanski Šamac, a u povijesnim izvorima se prvi put javlja 1326. – 1329., kasnije se na ovom području javlja grad Gračac (1461). Pod Osmanskom je vlašću od 1519. Gračačka (''Gračac je stariji naziv za Gradačac''.) [[nahija]] spomenuta je u jednom [[defter]]u iz 1533. dok se 1634. navodi da Gradačac pripada Gračaničkom [[kadiluk]]u. To je ujedno i prvi dokumenat u kojem se ovo mjesto javlja pod svojim sadašnjim imenom. Nakon [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]] (1699.) Gradačac, kojem je tada bila namijenjena obrana osmanskih granica na [[Sava|Savi]], dobiva na svom strateškom značaju. Godine 1701. postaje [[Palanka (utvrđeno naselje)|palanka]], a od 1710. sjedište kapetanije. Poslije toga grad se brzo razvija, pa je polovinom 19. stoljeća imao dva hana, dvije medrese, četiri džamije, nekoliko mekteba i oko 40 trgovačkih i zanatskih radnji. Najveća zasluga za takav prosperitet mjesta pripada gradačačkim nasljednim kapetanima iz obitelji Gradaščevića: [[Osman Gradaščević|Osman-kapetanu]] i [[Murat Gradaščević|Murat-kapetanu]], a naročito predvodniku vojske bosanskih feudalaca u borbi protiv osmanske uprave 1830. godine, [[Husein Gradaščević|Husein-kapetanu]], bolje poznatom pod imenom "Zmaj od Bosne".<ref>{{cite web |url=http://gradacac.ba/naslovna/index.php/opcina-gradacac/historija |title=Historija |publisher=gradacac.ba |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2016-05-07}}</ref> === Rat u Bosni i Hercegovini === {{NPOV/popraviti}} Velikosrpska agresija snašla je Gradačac. Dana [[18. lipnja]] 1992. godine prvi su put granatirali Gradačac, nakon čega je to bilo svaki dan. Granate su agresori ispaljivali iz Modriče, Pelagićeva i inih srpskih sela. Obrambenu crtu organizirala je brigada HVO-a u selu [[Ledenice|Ledenicama]], što je bila prva crta obrane. Branitelji BiH iz HVO-a odolijevali su velikosrpskim napadačima sve do [[22. listopada]] 1992. godine. Tad su napadači iz Modriče rano ujutro dovukli oklopni vlak u Ledenice pod Barišića Brdo. I branitelji Gradačca su pošli tamo, povlačeći se iz Ledenica. Žestoko su se borili da bi spriječili oklopnom vlaku ući u industrijsku zonu. Popodne su hrvatski branitelji BiH borci uz manje gubitke onesposobili vlak i spasili grad od okupacije. Nažalost, pale su Ledenice, Donje i Gornje Bare, Bjeljevina i Johovača, seoski dio župe Gradačac. Obrambena crta pomaknuta je na rub grada, na Požarike. Ostala je razgraničenjem do konca rata. Od Hrvata, u ratu je poginulo 26 župljana među kojima su i dvije žene.<ref>[http://www.garevac.net/tekst/342/ Garevac.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180809215952/http://www.garevac.net/tekst/342/ |date=9. kolovoza 2018. }} Župa Gradačac danas. Vlč. Miroslav Agostini, župnik. Razgovarao: Anto Burić, svećenik. 31. siječnja 2009. (pristupljeno 9. kolovoza 2018.)</ref> Napomenuti treba,da je na području Gradačca, Armija Republike BiH,sačuvala sve katoličke i pravoslavne svetinje.Prilikom poziva Tudjmana,Hrvati su ostavili svoja sela,i krenuli s naoružanjem u Hrvatsku,su presretnuti od jedinica Armije RBiH i time razoružani poslani u Hrvatsku.<ref>{{Citiranje weba |url=https://garevac.net/2019/03/27/zupa-gradacac/ |title=ŽUPA GRADAČAC |last=I.D. |date=2019-03-27 |work=Garevac |language=hr |accessdate=2021-01-30 |archive-date=26. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201026125041/http://garevac.net/2019/03/27/zupa-gradacac/ |url-status=dead }}</ref> Značajnu ulogu u obrani Gradačca od velikosrpske agresije dala je postrojba HVO-a "Živinički sokolovi". Na ovom bojištu imala je mnogo stradalih, no u Gradačcu ne poštuju doprinos HVO kao u obližnjem Brčkom.<ref name="25 godina organiziranog">[http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf HKD Napredak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170923002946/http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf |date=23. rujna 2017. }} ''Hrvatski glasnik'', br. 243-244, ožujak-travanj 2017.. HMS: ''25 godina organiziranog opstanka'', str. 11 (pristupljeno 22. siječnja 2018.)</ref> Prije rata površina općine Gradačac iznosila je 420 km². [[Daytonski sporazum|Daytonskim sporazumom]] oko 50 % teritorije dodijeljeno je entitetu [[Republika Srpska]] i to općinama [[Pelagićevo]] i [[Modriča]]. == Bijela kula Husein-kapetana Gradaščevića == [[Slika:Kula husein kapetan.jpg|thumb|334x334px|[[Bijela kula u Gradačcu|Bijela kula Husein-kapetana Gradaščevića]]]] Bijela kula [[Husein Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] glavno je obilježje Gradačca. Ona dominira krajolikom grada, podignuta na najvišoj tački na ovom prostoru gdje završava [[Bosanska Posavina|posavska]] ravnica i počinju se uzdizati [[Bosna|bosanska]] brdašca. Izgradnja postojećeg tvrđavskog kompleksa u ovom mjestu započeta je 1765. a dovršena do 1821. godine. Unutar široko razvedenih bedema ovog fortifikacionog sistema koji ima tri ulaza osigurana kapi-kulama, nalazi se oko 18 m visoka, od opeke sagrađena trokatna kula s tornjem na vrhu. Masivno građeni četverokatni toranj, kvadratne osnove, visok 22 m, najmlađi je objekt te vrste u Bosni i Hercegovini. Podigli su je [[Gradaščevići]] u 18. stoljeću. Bijela kula je visoka 18 metara, široka sedam i pol. Debljina zidova koji je okružuju je metar. Kula je građena kao vojni kompleks, kao sustav obrane grada, u kojem je bila smještena vojska i gradska uprava. S kule se pruža pogled na pet gradova – [[Odžak]], [[Bosanski Šamac]], [[Orašje]], [[Brčko]] i [[Modriča|Modriču]].<ref>{{cite web |url=https://visitbih.ba/gradacac-kula-zmaja-od-bosne-gradjena-je-gotovo-stotinu-godina/ |title=Gradačac: Kula Zmaja od Bosne građena je gotovo stotinu godina |publisher=visitbih.ba |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2016-05-07}}</ref> == Poznati ljudi == Poznate osobe koje su se rodile, živile i/ili radile u Gradačcu. [[:Kategorija:Životopisi, Gradačac]] {{div col|cols=2}} * [[Ahmed Muradbegović]] (1898. – 1974.), književnik * [[Dario Damjanović]] (r. 1981.), nogometaš * [[Dragan Dujmušić]] (1884. – 1916.), književnik * [[Hasan Kikić]] (1905. – 1942.), književnik * [[Husein-kapetan Gradaščević]] (1802. – 1834.), vođa [[Veliki bosanski ustanak|Velikoga bosanskog ustanka]] * [[Mario Kelentrić]] (r. 1973), rukometaš * [[Stjepan Šiber]] (1938. – 2016.), general {{div col end}} == Promet == Gradačac je povezan ne samo s općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i [[Brčko distrikt BiH|Brčko distrikta BiH]], već i s [[Hrvatska|Hrvatskom]], a preko nje i svim djelovima središnje i istočne Europe. Saobraćajnu vezu grad ostvaruje kopnenim putem. U mjestu Ormanice koje se nalazi na 14 km udaljenosti od centra grada, ulazi se u kontaktnu zonu puteva Tuzla - [[Županja]] i puta za [[Gračanica|Gračanicu]], koja je od Gradačca udaljena 36 km. Asfaltnim putem ostvaruje se veza s magistralnom saobraćajnicom [[Beograd]] - [[Zagreb]]. U Gradačac je moguće doći putevima iz četiri pravca: Modriče, Bosanskog Šamca, Orašja i Ormanice.<ref name="#1"/> Gradačac je od [[Brčko]]g udaljen 38 km, od [[Tuzla|Tuzle]] 60 i od [[Sarajevo|Sarajeva]] 180 km. == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva iz [[2013.]] godine Grad Gradačac imao je 39.340 stanovnika. U samom mjestu Gradačac živi 12.764 stanovnika.<ref name="stat.ba"/> Prosječna starost stanovnika je 37,9 godina. Na području Grada Gradačca žive građani iz reda sva tri konstitutivna naroda – [[Bošnjaci|Bošnjaka]] 79,5%, a potom [[Srbi Bosne i Hercegovine|Srba]] 8,9%, [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]] 6,7% i Ostalih 4,9%.<ref name="stat.ba"/> <center> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1879.-2013.'''<ref name="stat.ba"/> |dimx = 800 |dimy = |stanmax = 60000 |crta1 = 30000 |crta2 = 25000 |a1 = 1879 |a2 = 1910 |a3 = 1921 |a4 = 1931 |a5 = 1948 |a6 = 1953 |a7 = 1961 |a8 = 1971 |a9 = 1981 |a10 = 1991 |a11 = 2013 |p1 = 19828 |p2 = 45061 |p3 = 44738 |p4 = 50992 |p5 = 42184 |p6 = 42957 |p7 = 42730 |p8 = 48384 |p9 = 54281 |p10 = 56581 |p11 = 39340 |izvor = Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine }} </center> == Naseljena mjesta == Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, Gradačac, BiH imala je 56.581 stanovnika, raspoređenih u 38 naselja: Avramovina, Biberovo Polje, Blaževac, Donja Međiđa, Donja Tramošnica, Donje Krečane, Donje Ledenice, Donji Lukavac, Donji Skugrić, Gornja Međiđa, Gornja Tramošnica, Gornje Krečane, Gornje Ledenice, Gornji Lukavac, Gradačac, Hrgovi Donji, Jasenica, Jelovče Selo, Kerep, Krčevljani, Mionica, Novalići, Njivak, Orlovo Polje, Pelagićevo, Porebrice, Rajska, Samarevac, Sibovac, Srnice Donje, Srnice Gornje, Tolisa, Turić, Vida, Vučkovci, Zelinja Donja, Zelinja Gornja i Zelinja Srednja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Gradačac ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: [[Blaževac]], [[Donje Ledenice]] (dio), [[Donja Tramošnica]] (dio), [[Gornje Ledenice]] (dio), [[Gornja Tramošnica]] (dio), [[Njivak]], [[Orlovo Polje]], [[Pelagićevo]], [[Porebrice]] (dio), [[Samarevac]] i [[Turić]] (dio). Od ovog područja formirana je općina [[Pelagićevo]]. Općini [[Modriča]] su pripojena naseljena mjesta [[Krčevljani]] i [[Tolisa (Modriča, BiH)|Tolisa]], te dijelovi naseljenih mjesta: [[Gornje Krečane]], [[Jasenica (Modriča, BiH)|Jasenica]] i [[Donji Skugrić]]. Naseljeno mjesto [[Zelinja Gornja]] pripojeno je [[Doboj]]u. U općini Gradačac su ostala naselja: [[Avramovina]], [[Biberovo Polje]], [[Donja Međiđa]], [[Donja Tramošnica]] (dio), [[Donje Krečane]], [[Donje Ledenice]] (dio), [[Donji Lukavac (Gradačac, BiH)|Donji Lukavac]], [[Donji Skugrić]] (dio), [[Gornja Međiđa]], [[Gornja Tramošnica]] (dio), [[Gornje Krečane]] (dio), [[Gornje Ledenice]] (dio), [[Gornji Lukavac (Gradačac, BiH)|Gornji Lukavac]], [[Gradačac]], [[Hrgovi Donji]], [[Jasenica (Gradačac, BiH)|Jasenica]] (dio), [[Jelovče Selo]], [[Kerep]], [[Mionica (Gradačac, BiH)|Mionica]], [[Novalići]], [[Porebrice]] (dio), [[Rajska]], [[Sibovac]], [[Srnice Donje]], [[Srnice Gornje]], [[Turić]] (dio), [[Vida]], [[Vučkovci]], [[Zelinja Donja]] i [[Zelinja Srednja]]. == Kultura == * Katolička [[crkva sv. Marka Evanđelista u Gradačcu]].<ref>[http://radiogradacac.ba/katolicka-crkva-u-gradaccun/ Radio Gradačac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180810010926/http://radiogradacac.ba/katolicka-crkva-u-gradaccun/ |date=10. kolovoza 2018. }} Katolička crkva u Gradačcu</ref> == Gospodarstvo == U Gradačcu se održava sajam [[šljiva]]. == Sport == * RK Gradačac * OK Kula * [[NK Zvijezda Gradačac|NK Zvijezda]] * KIK Zmaj * Klub Borilačkih Sportova "Zmaj" Gradačac * KK Gradačac == Gradovi prijatelji == Gradačac ima uspostavljenu prijateljsku suradnju sa sljedećim gradovima: {{div col|cols=1}} * [[Slika:Flag of Turkey.svg|23px]] [[Datoteka:Samsun grb.png|15px]] '''[[Sivas]]''', [[Turska]]<ref name="Sivas twinnings">[http://www.yeniulke.net/3044/uzaklar_yakinlasti Uzaklar Yakinlaşti - Sivas Twin Towns] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131227151859/http://www.yeniulke.net/3044/uzaklar_yakinlasti |date=27 December 2013 }}</ref> {{div col end}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.gradacac.ba/ Službena stranica] {{Mrva-BH-op}} {{Gradačac}} {{BiH}} [[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Naselja u Tuzlanskoj županiji]] [[Kategorija:Gradačac| ]] rlcl0xknfb55we66klseyv39bw3nrwp 0 22029 7569707 7167751 2026-08-04T15:41:35Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Orbite]]; ±[[Kategorija:Nebeska mehanika]]→[[Kategorija:Astrodinamika]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569707 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Newton Cannon.svg|mini|300px|desno|'''Newtonova zamišljena topovska kugla''': ako bi [[top]] na nekoj uzvisini ispalio kuglu s brzinom manjom od [[orbitalna brzina|brzine kruženja]] (''v_k'' = 7,9 km/s) ona bi imala putanju A ili B i pala bi na [[Zemlja|Zemlju]]; ako bi kugla išla brzinom kruženja ona bi imala kružnu putanju C i gibala bi se stalnom brzinom; ako bi kugla krenula brzinom većom od brzine kruženja ona bi putovala po elipsi D; ako bi kugla krenula brzinom većom od [[brzina oslobađanja|brzine oslobađanja]] (''v_o'' = 11,2 km/s) ona bi putovala po [[hiperbola|hiperboli]] E i napustila bi Zemlju.]] [[datoteka:Uniform circular motion.svg|mini|300px|desno|[[Kružno gibanje]] je sastavljeno od dviju komponenti, od gibanja stalnom [[brzina|brzinom]] po pravcu i od [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednoliko ubrzanog gibanja]] sa smjerom prema središtu kruženja.]] [[datoteka:ConstellationGPS.gif|mini|300px|desno|Vizualni primjer gibanja [[umjetni satelit|umjetnih satelita]] [[Global Positioning System|GPS-a]] zajedno sa [[Zemljina rotacija|Zemljinom vrtnjom]].]] [[datoteka:STS120LaunchHiRes.jpg|mini|300px|desno|Za [[Zemlja|Zemlju]] (''M'' = 6 ∙10²⁴ [[kilogram|kg]]) '''brzina kruženja''' ili [[orbitalna brzina]] na samoj površini (''r'' = 6 378 [[metar|km]]) iznosila bi 7 910 [[Metar u sekundi|m/s]] ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. ]] [[datoteka:The Blue Marble.jpg|mini|300px|desno|Da bi se napustila [[Zemlja]] i njeno gravitacijsko polje, potrebna je brzina oslobađanja od 11,2 km/s (oko 40.320 km/h); ali brzina od 42,1 km/s je potrebna da se oslobodi [[Sunce|Sunčeve]] gravitacije i napusti [[Sunčev sustav]].]] '''Brzina oslobađanja''' ili '''druga kozmička brzina''' je [[brzina]] kojom se moraju lansirati [[svemirske letjelice]] (međuplanetarne sonde) na putu od [[Zemlja|Zemlje]] k [[Mjesec]]u i [[planet]]ima [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]]. Uz zadano [[gravitacijsko polje]] i položaj, brzina oslobađanja je brzina koju treba postići tijelo (npr. [[prirodni satelit|prirodni]] ili [[umjetni satelit]]) kako bi se i bez dodatne [[sila|sile]] potiska oslobodilo gravitacijskoga polja nekoga [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] i počelo udaljavati [[parabola|paraboličnom]] stazom u međuplanetarni prostor. Na površini Zemlje ona iznosi najmanje 11,15 [[Metar u sekundi|km/s]]. Brzina oslobađanja je određena izrazom:<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/33595 |title=kozmička brzina |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref> :<math>v_o = \sqrt{\frac{2 \cdot G \cdot M}{r}}</math> gdje je: * ''G'' - univerzalna [[gravitacijska konstanta]] koja otprilike iznosi 6,67428 × 10⁻¹¹ [[njutn|N]] [[Četvorni metar|m²]] kg⁻², * ''M'' - [[masa]] izvora gravitacijskog polja ([[kilogram|kg]]), * ''r'' - [[polumjer]] [[planetarna putanja|planetarne putanje]] ili udaljenost do središta mase izvora gravitacijskog polja ([[metar|m]]). == Zakon gravitacije i gibanje tijela == Pojave u [[priroda|prirodi]] tumače se međudjelovanjima (interakcijama). Newtonov zakon gravitacije je u biti [[matematika|matematički]] opis [[Gravitacija|gravitacijske sile]] ili gravitacijske interakcija - [[sila|sile]] kojom se uzajamno privlače dvije [[masa|mase]]. Dok su [[Keplerovi zakoni]] opisivali način gibanja [[planet]]a, Newtonov zakon gravitacije je pomogao da se rastumači zašto se planeti gibaju baš tako kako se gibaju. Newton je zakon izveo na temelju praktičnog iskustva i teorijskih razmatranja tadašnje [[fizika|fizike]] i [[astronomija|astronomije]], uključivši Keplerove zakone. Obratno, matematičkim se putem iz Newtonov zakon gravitacije daju izvesti Keplerovi zakoni. Ali ne samo to. U prirodi ima gibanja mnogo složenijih od gibanja pojedinog planeta oko Sunca. Već je gibanje [[planetoid]]a i [[komet]]a složenije od gibanja planeta. Isto je tako složenije gibanje množine [[zvijezda]] u jednom skupu zvijezda, ili zvijezda jedne [[galaktika|galaktike]], a sva su ona uvjetovana Newtonovom silom. Stoga je Newtonov zakon gravitacije mnogo općenitiji i pristaje cijelom svijetu. Newtonov zakon gravitacije matematički izražava veličinu sile ''F'' kojom se na razmaku ''r'' privlače dva tijela s masama ''M'' i ''m'': :<math>F = G \cdot \frac{M \cdot m}{r^2}\ </math> Svojstva te sile su sljedeća. Ona je uzajamna, privlačna i centralna sila. Uzajamna je zato što jednakom silom kojom tijelo mase ''M'' privlači masu ''m'', privlači i tijelo mase ''m'' masu ''M''. Centralna je zato što je usmjerena od jedne mase prema drugoj. Nadalje, sila je razmjerna masi svakog tijela posebno, a njezina veličina opada obrnuto razmjerno s kvadratom udaljenosti. Ako se razmak tijela udvostruči, sila se smanji četiri puta; ako se utrostruči, smanji se devet puta. Konstanta ''G'' (univerzalna [[gravitacijska konstanta]]) je konstanta razmjernosti i prema mjerenjima iznosi otprilike 6,67428 ∙ 10⁻¹¹ N m² kg⁻². Tijela obično predstavljamo malim kuglama, no zakon treba primjenjivati na [[Točka (geometrija)|točkasta tijela]] (tijela sažeta u materijalne točke). Ako tijela nisu točkasta, već proširena, tada je ukupna sila između njih jednaka [[rezultanta|zbroju svih sila]] između svake dvije materijalne točke. Stoga gravitacijsko polje oko stvarnog (realnog) tijela zna biti veoma složeno.<ref> [[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989. </ref> === Kruženje satelita === Isaac Newton je shvatio da je [[kružno gibanje]] sastavljeno od dviju komponenti, od gibanja [[Jednoliko pravocrtno gibanje|stalnom brzinom po pravcu]] i od [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednoliko ubrzanog gibanja]] sa smjerom prema središtu kruženja. Kad ne bi bilo [[gravitacija|privlačenja]], tijelo bi jednolikom brzinom ''v_k'' odmicalo po pravcu i za vrijeme ''t'' prešlo put ''v_k∙t''. No istodobno, zbog gravitacijskog privlačenja, tijelo pada prema centru i u tom padu, u vrijeme ''t'', prevali put ''gt²/2''. Ako tijelo ipak ostaje na [[kružnica|kružnici]], mora biti da ono u vrijeme ''t'' za toliko odmakne od kružnice za koliko ujedno i padne na kružnicu! Taj proces prisutan je na svakom mjestu kružnice, na svakom ma kako malom odsječku puta. Ako bi brzina gibanja ''v'' bila manja od [[Orbitalna brzina|brzine kruženja]] ''v_k'', to tijelo bi zbog slobodnog pada prišlo središtu Zemlje više nego što bi se u jednolikom gibanju po pravcu od nje odmaknulo, pa bi tako prelazilo s kružnice većeg [[polumjer]]a na kružnicu manjeg polumjera, te bi u spirali napokon palo na Zemlju. Prisilimo li neko tijelo da se na vrtuljku giba brzinom ''v'', tada ono u smjeru prema centru ima ubrzanje ''g'' ([[Centripetalna sila|centripetalno ubrzanje]]). Između brzine gibanja ''v'' po kružnoj stazi polumjera ''r'' i centripetalne akceleracije ''g'' postoji veza: :<math> g = \frac{v^2}{r} </math> Giba li se tijelo po kružnici i pojačamo li centripetalnu silu, porast će i ubrzanje i brzina. No ako je sila privlačenja gravitacijska, a u centru gibanja nalazi se masa ''M'', tada je centripetalna akceleracija posve određena i jednaka izrazu: :<math>g = G \cdot \frac{M}{r^2}\ </math> Tim uvjetom se za dani polumjer staze od svih mogućih centripetalnih ubrzanja odabire samo jedno ubrzanje (akceleracija), a njoj odgovara samo jedna, posve određena brzina. Izjednačavanjem gornjih dvaju izraza, dobivamo: :<math>v = v_k = \sqrt{\frac{G \cdot M}{r}} </math> Za [[Zemlja|Zemlju]] (''M'' = 6 ∙10²⁴ [[kilogram|kg]]) '''brzina kruženja''' ili [[orbitalna brzina]] na samoj površini (''r'' = 6 378 [[metar|km]]) iznosila bi 7 910 [[Metar u sekundi|m/s]] ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Na svakoj drugoj razini iznad površine Zemlje brzina kruženja ima drugu vrijednost. === Oslobađanje satelita === Što se događa kada se brzina satelita poveća iznad [[orbitalna brzina|brzine kruženja]] ''v_k''. Svaka veća brzina dovest će do izduženja staze ([[Putanja|putanje]]). [[Kružnica]] prelazi u elipsu, a [[elipsa]] malog ekscentriciteta prelazi u elipsu većeg [[ekscentricitet]]a. Kada staza postane [[parabola]], tijelo će napustiti Zemljinu blizinu i slobodno odletjeti u međuplanetarni prostor. Tada imamo [[Brzina oslobađanja|brzinu oslobađanja]] ''v_o'' ili '''drugu kozmičku brzinu'''. Tijela mogu biti međusobno vezana, ili slobodna. Tijelo je vezano i čini jedan fizički sustav sustav sa Zemljom kada leži na njoj ili se giba oko nje zatvorenom putanjom. Općenito, tijelo ima i [[kinetička energija|kinetičku energiju]] i gravitacijsku [[potencijalna energija|potencijalnu energiju]] (energiju položaja u gravitacijskom polju). Potencijalna energija ''E_p'' mase ''m'' u okolini mase ''M'' jednaka je: :<math>E_p = \frac{-G \cdot M \cdot m}{r} </math> Dogovorom je potencijalnoj energiji pridijeljen negativan predznak. Vidimo da je na manjoj udaljenosti ''r'' potencijalna energija negativnija nego na većoj udaljenosti. S povećanjem razmaka potencijalna energija poprima manje negativnu vrijednost, a na beskonačnoj udaljenosti iznos joj padne na nulu. U stvari, relativno najveću vrijednost ima potencijalna energija na najvećoj udaljenosti; to je smisao negativnog predznaka. U strogom značenju tijelo je slobodno kada se nalazi na neizmjernoj udaljenosti od Zemlje. S obzirom na to da [[Zemlja]] nije sama u [[svemir]]u, već je svemirsko gravitacijsko polje složeno od mnogih pojedinačnih, tijelo će se uvijek nalaziti pod njihovim utjecajem. Zato je i pitanje slobode više praktičko pitanje: na velikim udaljenostima od Zemlje tijelo se nalazi u slobodnom stanju. Omjer gravitacijske potencijalne energije i mase ''m'', dakle izraz ''- GM/r'', zove '''gravitacijski potencijal'''. Zamislimo postupak oslobađanja tijela u slučaju kada je tijelo na početku mirovalo na Zemlji, a na kraju mirovalo na praktički beskonačnoj udaljenosti od Zemlje. Kako je [[kinetička energija]] u takvom slučaju i na početku i na kraju postupka jednaka nuli, to će tijelo morati premostiti razliku potencijalne energije ''E_p'' koja postoji između površine Zemlje i beskonačne udaljenosti. Promjena energije jednaka je konačnoj vrijednosti manje početna vrijednost. Budući da se energija ne može ni stvoriti niti izgubiti ([[zakon očuvanja energije]]), treba je preuzeti iz [[kinetička energija|kinetičke energije]] ''E_k'', tijelo treba odaslati sa Zemlje s nekom početnom brzinom ''v_o'': :<math>(E_p + E_k)_Z = (E_p + E_k)_s \,</math> :<math>\frac{1}{2} \cdot m \cdot v_o^2 + \frac{-G \cdot M \cdot m}{r} = 0 + 0</math> Tijelo mora krenuti s [[Brzina oslobađanja|brzinom oslobađanja]] ''v_o'': :<math>v_o = \sqrt{\frac{2 \cdot G \cdot M}{r}}</math> Postupak se može odvijati i u suprotnom smjeru. Pri slobodnom padu od beskonačnosti do daljine ''r'' razlika potencijalne energije prelazi u kinetičku, i brzina ''v_o'' koju tijelo ima ovisi o udaljenosti ''r'' od centra privlačenja mase ''M''. To znači da bi tijelo u slobodnom padu palo do nekog položaja ''r'' s istom onom brzinom s kojom se s tog položaja u gravitacijskom polju mora osloboditi. Brzina oslobađanja sa Zemlje iznosi 11,2 km/s i naziva se još '''drugom kozmičkom brzinom'''. Želimo li tijelo koje već kruži oko mase ''M'' osloboditi, trebat će mu do brzine oslobađanja dodijeliti manju energiju nego kad je ležalo na Zemlje. Brzinu tijela treba povećati od ''v_k'' do ''v_o'', u biti kinetičkoj energiji treba dodati iznos ''G M m / 2 r''; dakle, tijelu treba dovesti još toliko kinetičke energije koliko kinetičke energije već ima. Na takav se način postupa s [[Svemirske letjelice|svemirskim letjelicama]] koje se otpremaju na planete. One se najprije lansiraju u putanju oko Zemlje, gdje je bezračni prostor, a onda se u odabranom trenutku ponovo pale raketni motori, [[raketa]] postiže brzinu oslobađanja i usmjeruje letjelicu prema cilju. === Gibanje umjetnih satelita === [[Umjetni satelit]]i se lansiraju u putanje koje imaju različite [[ekscentricitet]]e. [[Brzina]] kojom se gibaju ovisi o položaju na [[putanja|putanji]]. Na većim udaljenostima od Zemlje [[orbitalna brzina|brzina kruženja]] ''v_k'' manja je od 7,9 km/s. Na slici je nekoliko oblika putanje satelita koji prolaze točkom koja je na nekoj visini od površini Zemlje. Točka najbliža Zemlji na toj putanji zove se [[perigej]], a točka najveće udaljenosti [[apogej]]. Putanja C je [[kružnica]] i satelit se giba stalnom brzinom, brzinom kruženja za tu daljinu. Staza D je [[elipsa|eliptična]]. S približavanjem perigeju satelit postiže najveću brzinu, koja je veća od brzine kruženja na tom mjestu; da je jednaka brzini kruženja, satelit bi se gibao kružnicom. Eliptičnu putanju D ima umjetni satelit koji se giba brzinom većom od brzine kruženja, a manjom od brzine oslobađanja. Po nekim osobinama gibanje umjetnih satelita razlikuje se od gibanja prirodnih satelita. Najveća je razlika u tome što je [[masa]] umjetnih satelita sasvim zanemariva prema masi Zemlje. Osim Zemlje, na putanju satelita utječu i [[Mjesec]] i [[Sunce]]. Zato se satelit giba u složenom gravitacijskom polju. Ni sama Zemlja nema jednostavno gravitacijsko polje kakvo ima točkasta masa jer je spljoštena na polovima, odnosno ispupčena na ekvatoru, a osim toga, unutar već složenog oblika, [[materija]] nije jednoliko raspoređena. Mase su različito raspoređene u području [[more|mora]] i [[kopno|kopna]]. Veću [[gustoća|gustoću]] imaju slojevi tla koji se nalaze ispod [[ocean]]a, manju slojevi ispod kopna. Putanja satelita stalno se poremećuje, neprestano se mijenjaju orbitalni elementi satelita, te se ta poremećenja upravo dadu iskoristiti da bi se ocijenio oblik Zemlje i raspored masa. Podaci dobiveni nakon analize gibanja satelita nadopunjuju podatke dobivene neposrednim [[Geodetsko mjerenje|geodetskim premjerima]] Zemlje i gravimetrijskim mjerenjima (mjerenjima ubrzanja [[sila teže|sile teže]]). Drugi uzrok koji dovodi do stalne promjene putanje Zemljina umjetnog satelita je otpor [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]]. Atmosfera postoji i na vrlo velikim visinama, makar i rijetka, pa se njezin utjecaj osjeti nakon nekog vremena. Jasno je da je utjecaj jači u nižim dijelovima putanje, dok je satelit blizu perigeja. Satelit gubi energiju, apogej se približava Zemlji i putanje se zaobljuje. Elipsa prelazi u kružnicu, a čitava se putanja smanjuje i približava Zemlji. Satelit tone sve dublje i spiralno ulazi u gušće dijelove atmosfere gdje izgara, a katkada pokoji njegov dio dospijeva i do tla. == Popis brzina oslobađanja == {| class="wikitable" border="1" !align=left|Na površini... !align=left|..u odnosu na !align=right|''V_o'' (km/s)<ref name="EscapeVelocityData">{{cite web |url=http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/solar/soldata2.html |title=Solar System Data |accessdate=2007-01-21 |publisher=Georgia State University}}</ref> |&nbsp; &nbsp; !align=left|Na površini... !align=left|..u odnosu na !align=right|''V_o'' (km/s) |- | [[Sunce|Sunca]], || Sunčevu gravitaciju: || align=right| 617,5 || |- | [[Merkur]]a, || Merkurovu gravitaciju: || align=right| 4,3<ref name="Wimmer">{{cite book |last=Wimmer |first=Mark R. Chartrand ; illustrated by Helmut K. |title=Night sky : a field guide to the heavens |year=2001 |publisher=St. Martin's Press |location=New York |isbn=9781582381268}}</ref> || || [[Merkur]]a, || Sunčevu gravitaciju: || align=right| 67,7 |- | [[Venera|Venere]], || Venerinu gravitaciju: || align=right| 10,3 || || [[Venera|Venere]], || Sunčevu gravitaciju: || align=right| 49,5 |- | [[Zemlja|Zemlje]], || [[gravitacija|Zemljinu gravitaciju]]: || align=right| 11,2 || || [[Zemlja|Zemlje]] ([[Mjesec]]a), || Sunčevu gravitaciju: || align=right| 42,1 |- | [[Mjesec]]a, || Mjesečevu gravitaciju: || align=right| 2,4 || || Mjeseca, || [[gravitacija|Zemljinu gravitaciju]]: || align=right| 1,4 |- | [[Mars]]a, || Marsovu gravitaciju: || align=right| 5,0 || || Marsa, || Sunčevu gravitaciju: || align=right| 34,1 |- | [[Jupiter]]a, || Jupiterovu gravitaciju: || align=right| 59,6 || || Jupitera, || Sunčevu gravitaciju: || align=right| 18,5 |- | [[Ganimed (mjesec)|Ganimeda]], || Ganimedovu gravitaciju: || align=right| 2,7 || || || || align=right| |- | [[Saturn]]a, || Saturnovu gravitaciju: || align=right| 35,6 || || Saturna, || Sunčevu gravitaciju: || align=right| 13,6 |- | [[Uran]]a, || Uranovu gravitaciju: || align=right| 21,3 || ||Urana, || Sunčevu gravitaciju: || align=right| 9,6 |- | [[Neptun]]a, || Neptunovu gravitaciju: || align=right| 23,8 || ||Neptuna, || Sunčevu gravitaciju: || align=right| 7,7 |- | [[Pluton]]a, || Plutonovu gravitaciju: || align=right| 1,2 |- | Galaktičkog polumjera [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]|| gravitaciju [[Mliječni put|Mliječnog puta]] || align=right| 492 - 594<ref>{{cite journal |last=Smith |first=Martin C. |author2=Ruchti, G. R. |author3=Helmi, A. |author4=Wyse, R. F. G. |title=The RAVE Survey: Constraining the Local Galactic Escape Speed |journal=Proceedings of the International Astronomical Union |year=2007 |volume=2 |issue=S235 |pages=137 |doi=10.1017/S1743921306005692| issn=1743-9213 }}</ref> |- | [[Horizont događaja|Horizonta događaja]] || gravitacija [[crna rupa|crne rupe]] || align=right| ≥ 299,792 ([[brzina svjetlosti]]) |} Zbog [[trenje|trenja]] koje stvara [[Zemljina atmosfera]], nije uvijek korisno, pa ni moguće, ubrzavati objekte do brzine od 11,2 km/s jer je ova brzina predaleko u [[hipersonično]]m režimu za bilo koji model pogona. Kod slanja letjelica u svemir, prvo ih se lansira u [[Niska Zemljina putanja|nisku Zemljinu putanju]] ([[engleski jezik|eng.]]: ''Low Earth Orbit''), da bi ih se tako nakon toga ubrzalo do brzine oslobađanja koja na tim visinama iznosi oko 10,9 km/s (nešto manje nego na površini Zemlje). Da bi letjelica uopće bila u niskoj zemljinoj orbiti, ona mora biti ubrzana do oko 8 km/s. == Poveznice == * [[Gravitacijska praćka]] * [[Gravitacijski bunar]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://sources.wikipedia.org/wiki/Calculating_escape_velocity HTML code for calculating the escape velocity]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Kategorija:Astrodinamika]] [[Kategorija:Orbite]] s22mpl5r9gedgngbolj5niiwmoxhfyg 0 26172 7569778 7489307 2026-08-04T18:14:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 9; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569778 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|svibanj 2010.}} {{Infookvir političar |ime = Harry S. Truman |datum rođenja = [[8. svibnja]] [[1884.]] |mjesto rođenja = [[Lamar]], [[Missouri]], [[SAD]] |datum smrti = [[26. prosinca]] [[1972.]] |mjesto smrti = [[Kansas City]], [[Missouri]], [[SAD]] |malaslika = |opis male slike = |slika = TRUMAN 58-766-06 (cropped) (cropped).jpg |veličina = |opis slike = |potpredsjednik = ''nitko'' (1945.–1949.)<br>[[Alben W. Barkley]] (1949.–1953.) |stranka = [[Demokratska stranka SAD|Demokratska stranka]] |potpis = Harry S. Truman signature.png |supruga = [[Bess Wallace Truman]] |položaj = 33. [[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] |čin2 = 34. [[Potpredsjednici Sjedinjenih Američkih Država|potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] |čin3 = [[Popis američkih senatora iz Missourija|američki senator]] iz [[Missouri]]ja |zanimanje = [[trgovac]], [[farmer]] |fusnote = |nasljednik = [[Dwight David Eisenhower]] |prethodnik = [[Franklin Delano Roosevelt]] |nasljednik2 = [[Alben W. Barkley]] |prethodnik2 = [[Henry A. Wallace]] |nasljednik3 = [[Franj P. Briggs]] |prethodnik3 = [[Roscoe C. Patterson]] |predsjednik = [[Franklin Delano Roosevelt]] |mandat_start = [[12. travnja]] [[1945.]] |mandat_kraj = [[20. siječnja]] [[1953.]] |mandat_start2 = [[20. siječnja]] [[1945.]] |mandat_kraj2 = [[12. travnja]] [[1945.]] |mandat_start3 = [[3. siječnja]] [[1935.]] |mandat_kraj3 = [[17. siječnja]] [[1945.]] |vjera = [[Baptisti|Baptist]] }} [[Datoteka:HSTruman.gif|mini|desno|160px|Truman objavljuje kapitulaciju Trećeg Reicha (8. svibnja 1945.)]] '''Harry S. Truman''' ([[Lamar]], [[Missouri]], [[8. svibnja]] [[1884.]] – [[Kansas City]], [[Missouri]], [[26. prosinca]] [[1972.]]) je bio američki političar i 33. predsjednik SAD-a (1945. – 1953.) i 34. potpredsjednik SAD-a, nasljednik [[Franklin Delano Roosevelt|Franklina Delana Roosevelta]]. U domaćoj politici, Truman se suočio s mnogim izazovima: burna pretvorba ekonomije obilježena velikim oskudicama i brojnim štrajkovima, te prolazak [[Taft-Hartley]]a pored njegova veta.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,869269,00.html |title=članak iz ''Timea'' iz 1959. koji se odnosi na Trumanov veto: TAFT-HARTLEY AKT: KAKO RADI I KAKO JE RADIO |archive-url=https://web.archive.org/web/20130827164546/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,869269,00.html |archive-date=27. kolovoza 2013. |access-date=1. travnja 2007.}}</ref> Nakon iznenađujuće pobjede na izborima [[1948.]] godine,<ref>Najveće iznenađenje u američkoj političkoj povijesti: Harry Truman i izbori iz 1948., Ken Hechler, George M. Elsey: ''Studije iz Bijele kuće'', zima 2006.</ref> nije bio uspješan u provođenju svog ''[[Fair Deal]]'' programa.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,801882,00.html |title=''Time'' iz 1949.: UMJETNOST MOGUĆEG |archive-url=https://web.archive.org/web/20130721090126/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,801882,00.html |archive-date=21. srpnja 2013. |access-date=1. travnja 2007.}}</ref> Koristio je izvršne naredbe kako bi započeo [[desegregacija|desegregaciju]] američke vojske<ref>[http://www.ourdocuments.gov/doc.php?flash=true&doc=84 Izvršna naredba 9981: Desegregacija američke vojske (1948.)]</ref> i kako bi započeo niz testova vjernosti kako bi izbacio stotine simpatizera [[komunizam|komunizma]] iz vlade.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://coursesa.matrix.msu.edu/~hst203/documents/loyal.html |title=Izvršna naredba 9300 (1947.) |archive-url=https://web.archive.org/web/20110606045958/http://coursesa.matrix.msu.edu/~hst203/documents/loyal.html |archive-date=6. lipnja 2011. |access-date=1. travnja 2007.}}</ref> No, snažno se protivio obaveznim prisegama vjernosti za vladine zaposlenike,<ref>Newman, Roger K.: Hugo Black: Biografija',' Fordham University Press, 1997., str. 382.: Trumanova želja da "zaustavi nešto još gore" provodeći svoj program testa odanosti.</ref> stav koji je njegovu vladu stavio na metu kritika koje su je optuživale da je blaga prema komunizmu. Korupcija u njegovoj vladi došla je do njegova kabineta i zaposlenika Bijele kuće. U jednom od mnogih skandala, 166 radnika je dalo otkaz ili je otpušteno naknadno zbog financijskog nepoštivanja u [[IRS]]-u.<ref>Neovisni sud:pogled iznutra, ''Georgetown Law Journal'', srpanj 1998., Donald C. Smaltz</ref> Republikanci su korupciju stavili na vrh liste problema u svojoj kampanji iz [[1952.]] godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,867099-3,00.html |title=''Time'' iz 1956.: KORUPCIJSKI PROBLEM: PANDORINA KUTIJA, referira na predsjedničku kampanju 1952. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080419012951/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,867099-3,00.html |archive-date=19. travnja 2008. |access-date=1. travnja 2007.}}</ref> Trumanovo predsjedništvo bilo je prepuno događaja što se tiče vanjskih poslova, kapitulacija [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], [[atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija]], kapitulacija [[Japan]]a, kraj [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], osnivanje [[UN|Ujedinjenih Naroda]], [[Marshallov plan]] o obnovi Europe, [[Trumanova doktrina]] o zaustavljanju širenja komunizma, početak [[hladni rat|hladnog rata]], stvaranje [[NATO]]-a i [[Korejski rat]]. Taj rat je postao situacija bez pobjednika u kojoj je poginulo preko 30,000 Amerikanaca.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.korean-war.com/miakia.html |title=Arhivirana kopija |access-date=1. travnja 2007. |archive-date=24. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120824172134/http://www.korean-war.com/miakia.html |url-status=dead }}</ref> Nakon obećanja da „će posjetiti Koreju“<ref>Hurwood, Bernhardt J, i Gosfield, Frank: Koreja: Zemlja 38. paralele ''Parents Magazine Press'', 1969.str.123</ref> i stavljanjem prioriteta na rješavanje tzv. „nereda u Washingtonu“,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,816934-1,00.html |title=''Time'' 1952.:DALEKI ZAPAD |archive-url=https://web.archive.org/web/20080419012933/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,816934-1,00.html |archive-date=19. travnja 2008. |access-date=1. travnja 2007.}}</ref> republikanac [[Dwight David Eisenhower]] je prekinuo 20-godišnju vlast demokrata porazivši Trumanovog izbora za kandidata demokrata [[Adlai Stevenson|Adlaia Stevensona]] na predsjedničkim izborima [[1953.]] godine. U mirovini, Truman je napisao svoje ''Memoare''. Truman, čije je ponašanje bilo drugačije nego ono njegovog patricijskog prethodnika [[Franklin Delano Roosevelt|Franklin Delana Roosvelta]], je bio narodni, skromni predsjednik. Popularizirao je mnoge narodne poslovice i izreke za svog mandata.<ref>McCullough, David: Truman (1992.), biografija, str. 717.</ref> Nadvisio je sva mala očekivanja koja su mu mnogi politički promatrači nametnuli gledajući njegova prethodnika, od kojega se jako puno očekivalo. Truman je iz trke za svoj 3. mandat ispao izgubivši primarne izbore u [[New Hampshire]]u.<ref>Paul T. David, ''Politika nominiranja predsjednika'' (1954.) 1. izdanje: str. 33-40.</ref> Jedno vrijeme za njegova mandata mišljenje javnosti o njemu bilo je najniže zabilježeno do danas,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://137.99.36.203/CFIDE/roper/presidential/webroot/presidential_rating.cfm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20070428150139/http://137.99.36.203/CFIDE/roper/presidential/webroot/presidential_rating.cfm |archive-date=28. travnja 2007. |access-date=1. travnja 2007.}}</ref> no učenjaci ga danas rangiraju kao jednog od najboljih američkih predsjednika (uglavnom 8.). Trumanova legendarna, ali iznenađujuća pobjeda, na izborima [[1948.]] godine često je spominjana od strane ne favoriziranih političara. == Rani život == [[Datoteka:Harry ca. 1897.jpg|mini|Truman u dobi od 13 godina]] Harry S. Truman rođen je [[8. svibnja]] [[1884.]] godine u [[Lamar]]u kao drugo dijete Johna Andersona Trumana i Marthe Ellen Young Truman. Njegovi djedovi, Anderson Shipp Truman i Solomon Young nisu se mogli složiti oko Harryjevog srednjeg imena, pa mu je dat srednji inicijal '''S''', koji je označavao ili Shipp ili Solomon, ovisno s čije strane obitelji je član pitao. Uskoro mu se rodio brat John Vivian (1886. – 1965.), a tri godine nakon njega i sestra Mary Jane Truman (1889. – 1978.). Njegov otac bio je farmer i trgovac živom stokom. Obitelj je živjela u Lamaru sve dok Harry nije napunio 10 mjeseci. Tada su se preselili na farmu u [[Harrisonville]]u, pa u [[Belton]], pa na farmu njegovih praroditelja u [[Grandview]]u.<ref>[http://www.trumanlibrary.org/kids/birthpla.htm "Birthplace of Harry S. Truman,"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190503015629/https://www.trumanlibrary.org/kids/birthpla.htm |date=3. svibnja 2019. }} Truman Presidential Museum & Library.</ref> Kada je Truman imao 6 godina njegova obitelj preselila se u [[Independence]], gdje je Truman pohađao prezbiterijansku školu. Truman nije pohađao redovitu osnovnu školu do svoje osme godine. Kao dijete Truman je imao 3 zanimacije: glazba, čitanje i povijest, sve tri potaknute od strane njegove majke. Truman je bio blizak sa svojom majkom sve do njezine smrti, a čak i kao predsjednik je tražio njezine savjete.<ref name="Oshinsky">Oshinsky, David M. "Harry S. Truman." Američko predsjedništvo: Autoritativna referenca. Ed. Alan Brinkley i Davis Dyer. New York: Houghton Mifflin Company, 2004. 365-380.</ref> Svako jutro bi se budio u 5 sati da bi vježbao klavir i išao bi u gradsko glazbeno kazalište dva puta tjedno, do svoje petnaeste godine.<ref>McCullough, str. 38</ref> Truman je također pročitao velik dio popularne povijesti. Nakon diplomiranja na školi u Independenceu, Truman je radio na željeznici u [[Santa Fe, Novi Meksiko|Santa Feu]], spavajući u kampovima blizu željeznice.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.trumanlibrary.org/whistlestop/trumanfile/drugstorearticle1.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=9. travnja 2007. |archive-date=15. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181215223504/https://www.trumanlibrary.org/whistlestop/trumanfile/drugstorearticle1.htm |url-status=dead }}</ref> Od tada je radio niz dostavljačkih poslova. U Grandview se vratio [[1906.]] godine, i bio je tamo do [[1917.]] godine kada je otišao u vojsku. Do kraja svog života, Truman se nostalgično prisjećao godina koje je proveo na farmi, često i s teatralnim efektima. Godine fizički zahtjevnog rada koje je proveo na Grandview bile su stvarne, ali i jedno formativno iskustvo. U tom periodu upoznao je [[Bess Wallace Truman|Bess Wallace]] koju je i zaprosio [[1911.]] godine, no ona ga je odbila. Truman je rekao da želi zaraditi više novca nego farmer da je idući put zaprosi. Idući put ju je zaprosio [[1918.]] godine kada se vratio kao satnik iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], i to uspješno. On je bio jedini predsjednik koji je služio nakon [[1870.]] godine, a da nije imao diplomu s koledža: njegov slabi vid ga je spriječio da se upiše na [[West Point]], što je bio njegov san iz djetinjstva, a financije su ga spriječile da dobije diplomu negdje drugdje.<ref name="Oshinsky" /> Truman je studirao pravo 2 godine u [[Kansas City]]u tijekom [[1920-ih]] godina. Postao je počasni član Lamba Hi Alfa bratstva. === Prvi svjetski rat === [[Datoteka:Harry S. Truman WW I.jpg|mini|200px|Truman u vojnoj odori oko [[1918.]] godine]] Truman je bio na popisu članova Missourijske Nacionalne Garde od [[1905.]] godine, a služio je do [[1911.]] godine. Ulaskom SAD-a u [[Prvi svjetski rat]] [[1917.]] godine, Truman se ponovno pridružio gardi. Na sistematskom pregledu [[1905.]] godine njegov vid bio je u lošem stanju. Po nekim izvještajima prošao je tajno tako što je napamet naučio ploču za vid.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.trumanlibrary.org/anniversaries/nationalguard.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20181105211753/https://www.trumanlibrary.org/anniversaries/nationalguard.htm |archive-date=5. studenoga 2018. |access-date=8. travnja 2007.}}</ref> Prije polaska u Francusku, Truman je poslan na [[Fort Sill]] u [[Oklahoma|Oklahomi]]. Vodio je kantinu sa svojim prijateljem [[Edward Jacobson|Edwardom Jacobsonom]], koji je imao iskustva kao nosač u [[Kansas City]]u. Još jedan čovjek koji će mu pomoći nakon rata, a upoznao ga je na Fort Sillu, je bio James M. Pendergast, nećak [[Thomas Joseph Pendergast|Thomasa Josepha Pendergast]]a, istaknutog političara. Truman je izabran za časnika, a kasnije za nižeg zapovjednika artiljerijske jedinice u Francuskoj. Njegova jedinica bila je poznata po odbijanju autoriteta.<ref name="worldwar1.com">http://www.worldwar1.com/dbc/truman.htm</ref> Tijekom iznenadnog njemačkog napada na [[Vogezi]]ma, jedinica se počela raštrkavati. Truman im je naredio povratak na pozicije koristeći jezik koji je "naučio dok je radio na željeznici u [[Santa Fe, Novi Meksiko|Santa Feu]].".<ref name="worldwar1.com"/> Navodno, šokirani načinom naređenja, trupe su ga poslušale i povukle se s njim na sigurno. Pod vodstvom satnika Trumana, jedinica nije izgubila niti jednog vojnika.<ref name="worldwar1.com"/> Veliki rat, kako je zvan u to vrijeme, je bilo transformativno iskustvo koje je izbrusilo Trumanove sposobnosti kao vođa. Truman je kasnije dosegao čin potpukovnika u nacionalnoj gardi, čin koji je omogućio njegovu političku karijeru u [[Missouri]]ju.<ref name="McCullough">McCullough</ref> === Ženidba i rana karijera kao biznismen === [[Datoteka:TrumanWedding.PNG|mini|250px|lijevo|Dan vjenčanja Trumanovih <br> [[28. lipnja]] [[1919.]] godine]] Nakon što je rat završio, Truman se vratio u [[Independence]] i oženio se svojom dugogodišnjom ljubavi, Bess Wallace, [[28. lipnja]] [[1919.]] godine. Par je imao samo jedno dijete, [[Margaret Truman|Margaret]], rođeno [[17. veljače]] [[1924.]] godine. Mjesec dana prije vjenčanja, računajući na uspjeh koji su imali u Ft. Sill i preko mora, trgovina za mušku odjeću Truman & Jacobson otvorila je u [[Kansas City]]u. Nakon par uspješnih godina, trgovina je bankrotirala za vrijeme recesije [[1921.]] godine, koja je uvelike utjecala na farmersku ekonomiju.<ref name="Oshinsky" /> Manje cijene svile i žita uzrokovale su smanjenje prodaje svilenih majica, jer su farmeri imali manje novca da bi ih kupili. Cijena sjena je u 3 godine pala katastrofalno. Truman je za ekonomske probleme krivio republikansku politiku. Truman je godinama otplaćivao dugove. On i njegov bivši poslovni partner [[Eddie Jacobson]] su [[1923.]] godine prihvaćeni na koledž u [[Washington, DC|Washingtonu]]. Oni su ostali prijatelji do kraja života, a Jacobsonov savjet Trumanu po pitanju [[Cionizam|cionizma]] će, desetljećima kasnije, igrati važnu ulogu u odluci američke vlade o priznavanju [[Izrael]]a. == Politika == === Sudac okruga Jackson === Truman je [[1922.]] godine uz pomoć demokrata Toma Pendergasta, izabran za vrhovnog suca [[Okrug Jackson|okruga Jackson]]<ref name="Oshinsky" /> - administrativnu, ne pravnu poziciju sličnu onima u drugim okruzima. Iako je izgubio na izborima [[1924.]] godine, godine [[1926.]] izabran je za jednog od glavnih sudaca, a [[1930.]] godine je izabran ponovno za vrhovnog suca. Truman je svoje dužnosti obavljao savjesno i dobio je javnu zahvalu za par radova koji su bili započeti, a uključivali su novu zgradu suda i 12 statua posvećenih ženama. Tijekom njegova mandata, par njegovih kolega osuđeno je zbog utaje poreza, uključujući i samog Pendergasta, koji je eventualno završio u federalnom zatvoru. Truman je unatoč svemu tome ostao častan na svojoj poziciji i odbijao je uzimati mito.<ref name="Oshinsky" /><ref name="McCullough"/> Godine [[1922.]] Truman je prijatelju dao 10 [[dolar]]a za inicijaciju u [[Ku Klux Klan]], no kasnije je zatražio svoj novac natrag. Nikad nije primljen, nije prisustvovao nijednom sastanku i nikad se nije deklarirao članom.<ref>Truman, Margaret. ''Harry S. Truman''. William Morrow and Co. (1973.); Hamby, Alonzo L. ''Čovjek naroda: Život Harryja S. Trumana'' (1995.)</ref> Iako je Truman u svom dnevniku par puta izrazio ljutnju na Židove, njegov poslovni partner i blizak prijatelj [[Edward Jacobson]] je bio Židov.<ref>Ovi izrazi ljutnje najistaknutiji su u isječku iz dnevnika napisanog 21. srpnja 1947. godine, dostupnog na [http://www.trumanlibrary.org/diary/page21.htm predsjedničkom muzeju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100513152411/http://www.trumanlibrary.org/diary/page21.htm|date=13. svibnja 2010.}}. [[ADL]]-ov nacionalni direktor [[Abe Foxman]] komentirao ove bilješke u eseju dostupnom na [http://www.adl.org/Anti_semitism/oped_truman.asp ADL-ovoj stranici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100609235124/http://www.adl.org/Anti_semitism/oped_truman.asp|date=9. lipnja 2010.}}.</ref> Trumanov stav prema crncima bio je tipičan za Missourijanca u to doba, i bio je izražen tipičnim nazivima kao "[[crnjo]]". Godinama poslije, još jedan njegov rasni pogled je izašao na vidjelo: priče o zlostavljanju, vrijeđanju i mučenju afroameričkih veterana koji su se vratili iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] su utjecale na Trumana da podrži politiku u ljudskim pravima i započne desegregaciju vojske. === Američki senator iz Missourija === Pendergastov stroj je na izborima [[1934.]] godine izabrao Trumana za kandidata za američkog senatora iz [[Missouri]]ja. Imao je uspješnu kampanju kao ''[[New Deal]]ovski'' demokrat koji podržava predsjednika [[Franklin Delano Roosevelt|Roosevelta]]. Na demokratskim primarnim izborima, Truman je pobijedio Tucka Milligana, brata federalnog tužitelja [[Maurice Morton Milligan|Mauricea Mortona Milligana]]. Milligan je kasnije dotukao Pendergastov stroj. Truman je kasnije porazio republikanca [[Roscoe Conkling Patterson|Roscoea Conklinga Pattersona]] s preko 20%. Opće je mnijenje Trumana smatralo lutkom Toma Pandergasta, no on je svejedno preuzeo poziciju, ali je dobio nadimak "Pandergastov senator". U maglu nepovjerenja ulazila je i činjenica da su na Kanzaškim izborima ubijene 3 osobe. U tradiciji prema velikim političarima prije i tada, Truman je provodio svoju politiku ''New Deala'' preko Pandergasta, no on je zahtijevao da bude nezavisan na glasačkoj listi. Truman je imao svoje standarde, zaključio je povjesničar David McCullough, i bio je voljan držati ih se, čak i kad je bio pod pritiskom čovjeka koji je izašao kao vrh političke scene Missourija. Truman je uvijek branio svoje odluke nudeći Pandergastu pomoć uz riječi da ako se ponudi malo, spasi se puno. Truman je također rekao da mu je Pandergast dao sljedeći savjet kada je prvi put ušao u senat: :''Šuti i odgovaraj na pisma.'' Tijekom Trumanovog prvog mandata u senatu, Milligan je započeo masivnu istragu o missourijskim guvernerskim izborima [[1936.]] godine koji su izabrali [[Lloyd C. Stark|Lloyda C. Starka]]. Istraga je rezultirala s 258 osuda. Važniji dio istrage bilo je Milliganovo otkriće da Pandergast nije platio federalne poreze između [[1927.]] i [[1937.]] godine i da je izveo prevaru s osiguranjem. Krenuo je za Trumanovim političkim zaštitnikom. Godine [[1939.]] Pandergast je priznao krivnju i osuđen je s 10,000 dolara kazne i 15 mjeseci zatvora. Stark, koji je dobio Pandergastov blagoslov na izborima [[1936.]] godine, okrenuo se protiv njega i eventualno je preuzeo kontrolu nad fondovima od Trumana i Pandergasta. Trumanovi izgledi za ponovni izbor za senatora izgledali su slabo. Godine [[1940.]], i Stark i Maurice Milligan suprotstavili su se senatoru Trumanu na demokratskim primarnim izborima. [[Robert E. Hannegan]], koji je kontrolirao političku scenu u St. Louisu, dao je podršku Trumanu. Hannegan je blokirao dogovor iz [[1944.]] godine koji je postavio Trumana za [[Franklin Delano Roosevelt|Rooseveltova]] potpredsjednika. Truman je kampanju vodio borbeno i neumorno. Na kraju su Stark i Milligan podijelili anti-Pandergastovske glasove, i Truman je pobijedio na izborima. Truman je i bez pomoći Pandergasta i njegova stroja pobijedio na izborima. U to vrijeme Pandetgast je bio u zatvoru zbog zataje poreza.<ref name="Oshinsky" /> Uspješna kampanja za senat iz [[1940.]] godine smatra se od mnogih biografa kao Trumanov osobni uspjeh, i kao preteča poznate kampanje iz [[1948.]] godine koja mu je donijela još jedan mandat, a u kojoj nije bio favorit.<ref name="McCullough"/> Ti izbori bili su prekretnica u njegovoj političkoj karijeri. Kao senator Truman je više volio raditi na komitetima nego držati govore. Njegov rani rad došao je u obliku legislacije transporta i međudržavne trgovine. Bio je pobornik ''[[New Deal]]a'', i dao je ključnu potporu za ostvarivanje njegovih ključnih točaka: [[Wagnerov akt]], [[socijalno osiguranje]], [[Akt o standardima poštenog rada]], pa čak i neuspjeli "sudsko-pakovni" račun, koji je trebao preobratiti Vrhovni sud da zavoli Roosevelta.<ref name="Oshinsky" /> === Obrambena politika i Trumanov komitet === Dana [[23. lipnja]] [[1941.]] godine, samo dan nakon početka [[Operacija Barbarossa|njemačkog napada]] na [[SSSR]], senator Truman je izjavio: {{citat|Ako vidimo da Njemačka pobjeđuje, trebamo pomoći Rusima, a ako vidimo da Rusi pobjeđuju trebamo pomoći Nijemcima, i tako ih pustiti da se poubijaju što je više moguće, iako ja ne želim vidjeti Hitlera kao pobjednika ni u kojem slučaju. Nijedan od te dvojice ne drži do svoje riječi.<ref>''[[New York Times]]'', [[24. lipnja]] [[1941.]]</ref>}} Izjava se slagala se općim mišljenjem Amerikanaca u to doba, no Trumanovi protivnici su je često citirali kao dokaz za njegov neprikladan pristup vanjskoj politici.<ref>"Truman pobjeđuje Kennana," Alonzo Hamby, ''Weekly Standard'', 10/23/06, http://www.encyclopedia.com/doc/1G1-152953899.html</ref> Ovo zapažanje bilo je prvo u nizu prominentnih oštrih izjava koje je Truman u krivo vrijeme rekao nacionalnim novinama. Slavu i poštovanje zadobio je svojim komitetom (znanim kao [[Trumanov komitet]]) s kojim je istraživao skandal vojne rastrošnosti tako što je razotkrio prevare i loše vodstvo. Njegova advokacija o pravilnoj štednji za vojsku je privukla veliku pozornost. Iako su se neki bojali da će komitet naštetiti ratnom moralu, smatran je uspjehom i izvještaji govore da je uštedio oko 11 milijiardi dolara. Godine [[1943.]], njegov rad kao predsjedavajući u komitetu donio mu je naslovnicu časopisa ''[[Time (časopis)|Time]]''. Truman se na naslovnici ''Timea'' pojavio ukupno 9 puta, a [[1945.]] i [[1948.]] godine izabran je za ''Timeovog'' [[Osoba godine|čovjeka godine]].<ref name="time">[http://www.time.com/time/searchresults?D=Harry+Truman&sid=10AD665DE10C&Ntt=Harry+Truman&Ntk=WithBodyDate&internalid=endeca_dimension&Ntx=mode+matchallpartial&N=46+4294935559&Ns=p_date_sort%7c1&Nty=1 Truman na naslovnicama ''Timea''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080419013140/http://www.time.com/time/searchresults?D=Harry+Truman&sid=10AD665DE10C&Ntt=Harry+Truman&Ntk=WithBodyDate&internalid=endeca_dimension&Ntx=mode+matchallpartial&N=46+4294935559&Ns=p_date_sort%7C1&Nty=1 |date=19. travnja 2008. }}, Time Inc.</ref> Trumanov ustrajni, široko vidni, i istaknuto antipartizanski rad na [[Senat SAD|Senatovom]] komitetu koji je imenovan po njemu, učinio je od Trumana nacionalnu ikonu. [[Franklin Delano Roosevelt|Roosevelt]] ga vjerojatno ne bi uzeo za kandidata za [[Potpredsjednici Sjedinjenih Američkih Država|potpredsjednika]] [[1944.]] godine, da bivši "Pendergastov senator" (jedan od Trumanovih nadimaka tada) nije zadobio novu reputaciju u Senatu - reputaciju radišnog, moralnog čovjeka voljnog da postavi moćnim ljudima teška pitanja. == Potpredsjednik == [[Datoteka:Roosevelt Truman Wallace.jpg|thumb|left|320px|Potpredsjednik Truman s predsjednikom [[Franklin Delano Roosevelt|Rooseveltom]] i bivšim potpredsjednikom [[Henry A. Wallace|Henryjem Wallaceom]], [[10. studenog]] [[1944.]] godine]] Nakon mjeseci neizvjesnosti o tome koga će [[Franklin Delano Roosevelt|predsjednik]] izabrati za svog novog potpredsjednika. Kao rezultat dogovora kojeg je sredio Hannegan, tadašnji predsjednik demokrata, Truman je izabran za potpredsjedničkog kandidata [[1944.]] godine. Roosevelt, koji je bio lako lomljiv, pristao je da zamjeni [[Henry A. Wallace|Hanrya Wallacea]] za novog potpredsjednika, jer je smatran preliberalan za stranku. Sačuvani dokazi govore da je Roosevelt izbore za svog potpredsjednika odgađao sve do ljeta [[1944.]] godine [[James F. Byrnes]] iz [[Južna Karolina|Južne Karoline]], bio je glavni favorit, no kao katolik koji je napustio crkvu, bio je neprikladan za predominantne katoličke organizacije. Prije nego što je konvencija za potpredsjednika započela, Roosevelt je napisao poruku u kojoj je rekao da će za potpredsjednika prihvatiti samo Trumana ili suca u Vrhovnom sudu [[William O. Douglas|Williama O. Douglasa]]. Državni i federalni vođe preferirali su Trumana. Truman sam nije izgledao da direktno ili indirektno vodi kampanju za drugo najveće mjesto u državi, i kasnije je uvijek govorio da nije želio biti potpredsjednik. Trumanova kampanja je humoristično podnaslovljena kao Drugi "[[Missourijski kompromis]]" na [[Demokratska konvencija 1944.|Demokratskoj konvenciji]] [[1944.]] godine u [[Chicago|Chicagu]], jer je njegov apel vodstvu stranke bio kontrast liberalnog Wallacea i prekonzervativnog Byrnesa. Nominacija je dobro prihvaćena, i Roosevelt-Truman tim je pobijedio s rasponom glasova 432-99 na predsjedničkim izborima [[1944.]] godine, pobijedivši njujorškog guvernera [[Thomas E. Dewey|Thomasa E. Deweya]] i ohioškog guvernera [[John Bricker|Johna Brickera]]. Truman je prisegao za potpredsjednika [[20. siječnja]] [[1945.]] godine i bio je na toj poziciji manje od 3 mjeseca. Trumanovo potpredsjedništvo bilo je relativno monotono, i kontakt s [[Bijela kuća|Bijelom kućom]] bio je minimalan. Nije pitan za nikakve savjete i nije informiran o bilo kojim većim događajima. Truman je sve šokirao time što je samo par dana nakon prisege prisustvovao pogrebu svog osramoćenog zaštitnika Toma Pendergasta. Truman je po nekim izvještajima bio jedini viši dužnosnik u državi koji je prisustvovao pogrebu. Truman je kritike "pomeo" riječima: {{citat|Uvijek mi je bio prijatelj i ja sam bio njegov.<ref name="Oshinsky" />}} Dana [[12. travnja]] [[1945.]] godine Truman je hitno pozvan u Bijelu kuću, gdje ga je [[Eleanor Roosevelt]] informirala da je [[Franklin Delano Roosevelt]] preminuo od masivnog udara. Trumanova prva briga bila je gđa. Roosevelt. Pitao ju je može li on što učiniti za nju, no ona mu je odgovorila: {{citat|Možemo li ''mi'' učiniti što za vas ? Jer vi ste onaj koji je sad u problemima.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.trumanlibrary.org/eleanor/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20181008125115/https://www.trumanlibrary.org/eleanor/ |archive-date=8. listopada 2018. |access-date=12. travnja 2007.}}</ref>}} == Predsjedništvo 1945. – 1953.== === Prvi mandat (1945. – 1949.)=== ==== Preuzimanje pozicije ==== [[Datoteka:HarryTruman.jpg|200px|mini|Službeni portret Harryja Trumana]] Truman je bio potpredsjednik samo 82 dana prije nego što je [[Franklin Delano Roosevelt|predsjednik Roosevelet]] umro. Imao je jako malo značajnih razgovora o svjetskim aferama i domaćoj politici nakon što je prisegao za Rooseveltovog potpredsjednika i nije bio izvještavan o velikim inicijativama o daljnjem uspješnom vođenju rata - ponajprije o tajnom [[projekt Manhattan|projektu Manhattan]], koji je za vrijeme Rooseveltove smrti, bio na vrhuncu testiranja prve atomske bombe. [[Datoteka:Bigthree-photofromjapanesewiki.jpg|350px|lijevo|mini|"Velika trojica" na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]]: [[Clement Attlee]] (lijevo, UK), Harry Truman (sredina, SAD) i [[Josif Staljin]] (desno, SSSR) sa svojim glavnim suradnicima iza njih: [[William D. Leahy]] (zadnji lijevo, SAD), [[Ernest Bevin]] (lijevo, UK), [[James F. Byrnes]] (sredina, SAD) i [[Vjačeslav Molotov]] (desno, SSSR)]] Ubrzo nakon što je preuzeo poziciju, Truman je rekao novinama: {{citat|Momci, ako se ikad molite, molite se za mene sad. Ja ne znam da li ste vi momci ikad na glavu dobili plast sijena, no kad su mi rekli što se jučer dogodilo, osjećao sam se kao da su sve zvijezde, mjesec i svi planeti pali na mene.}} Samo par dana nakon njegovog službenog obraćanja narodu, Truman je pisao svojoj supruzi Bess: ''"Neće trebati dugo dok neću moći sjesti i nasloniti se, te proučiti cijelu sliku i... neće biti većih problema s ovim poslom nego što je bilo s onim u okrugu Jackson i neće više biti briga"''<ref name="Oshinsky"/> No, jednostavnost koju je Truman predvidio bila je teško ostvariva u Bijeloj kući. ==== Atomsko bombardiranje ==== {{glavni|Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija}} Truman je brzo upoznat s [[projekt Manhattan|projektom Manhattan]] i odobrio je korištenje nuklearnog oružja protiv Japana u [[kolovoz]]u [[1945.]] godine, nakon što je [[Japansko Carstvo]] odbilo [[Potsdamska konferencija|Potsdamsku deklararaciju]]. [[Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija]] je do danas ostalo prvi, ali i jedino korištenje [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] u ratne svrhe. Nakon bombardiranja je uslijedila brza kapitulacija Japana ([[2. rujna]] [[1945.]] godine) i kraj [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Korištenje nuklearnog oružja u to vrijeme nije bilo nimalo kontroverzno, kako u SAD-u tako i u njegovim saveznicima. Na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]] je [[Staljin]] savjetovao Trumanu da što prije iskoristi atomsku bombu. U godinama nakon bombardiranja, Trumanova odluka je postala izuzetno kontroverzna i govorilo se zašto je on tako odlučio. Oni koji su podržavali Trumanovu odluku objašnjavali su da je to bombardiranje spasilo na tisuće ljudi koji bi inače stradali [[Operacija Downfall|invazijom]] Japana koja se trebala dogoditi ako se ne nađe drugo rješenje. [[Anna Eleanor Roosevelt]] je 1945. godine podržala Trumana rekavši da je "odabrao jedno moguće rješenje" i njime izbjegao "enormno žrtvovanje američkih života".<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://news.research.ohiou.edu/perspectives/archives/9701t/bomb2.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20070127050434/http://news.research.ohiou.edu/perspectives/archives/9701t/bomb2.htm |archive-date=27. siječnja 2007. |access-date=31. ožujka 2007.}}</ref> No drugi, kao profesor [[Gar Alperovitz]], tvrde da je korištenje atomskog oružja bilo nepotrebno i nemoralno te da bi ratom izmoreni i osiromašeni Japan ionako kapitulirao.<ref>Ibid.</ref> Zanimljiva činjenica koja govori u prilog ovoj tezi jest da je uvjet za kapitulaciju Japana prije bombardiranja bila careva abdikacija, što su Japanci odbili. Nakon što su Hirošima i Nagasaki uništeni te je Japan potpisao kapitulaciju, Amerikanci su dopustili da car ostane na vlasti. Po ovoj tezi, bombardiranje je poslužilo kao demonstracija snage SSSR-u te kao upozorenje da ne pokušavaju proširiti svoj utjecaj na Japan. ==== Udari i ekonomske promjene ==== Kraj [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u SAD-u dočekan je s velikim razgovorima o poratnoj ekonomiji. Predsjednik je suočen s iznenadnom renovacijom konflikata radnog menađmenta koji su bili mirni tijekom ratnih godina, i raširenim nezadovoljstvom s inflacijom, koja je u jednom trenutku dosegla 6% u samo mjesec dana.<ref name="Grubin">''Američko iskustvo: Truman'' (PBS Documentary, 1997.; napisao i produciraoy David Grubin</ref> U ovoj polariziranoj sredini, dogodio se val destabilizirajućih udara u većim industrijskim pogonima, a Trumanov odgovor na njih je generalno smatran neučinkovitim.<ref name="Grubin" /> Na proljeće [[1946.]] godine, dogodio se nacionalni željeznički štrajk - najveći u povijesti SAD-a - koji je sve vlakove naveo da stanu. Država je doslovno bila u zastoju u periodu od preko mjesec dana. Kada su željezničari odbili ponuđeni im dogovor, Truman je najavio da će preuzeti kontrolu nad željeznicom i da će sve štrajkaše regrutirati u vojsku.<ref name="Trumanov govor u štrajku">{{Citiranje weba |url=http://historymatters.gmu.edu/d/5137/ |title=Arhivirana kopija |access-date=7. travnja 2007. |archive-date=26. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090226184439/http://historymatters.gmu.edu/d/5137 |url-status=dead }}</ref> Dok je držao govor prije nego što je [[Kongres SAD|Kongres]] zatražio autoritet za taj plan, Truman je dobio informaciju da se štrajk smirio.<ref name="Trumanov govor u štrajku"/> Taj ishod je odmah rekao Kongresu i dobio je bučne ovacije koje su se nastavile tjednima. Iako je rezolucija izgledala izvrsno, ona je Trumana puno koštala politički: mnogi su Trumanov plan za zaustavljanje štrajka smatrali prenaglim i preoštrim što je umanjilo njegovu reputaciju kod radnika, koji već tada nisu bili zadovoljni njihovim tretmanom njih.<ref name="Grubin" /> ==== Ujedinjeni Narodi i Marshallov plan ==== Kao [[Woodrow Wilson|Wilsonijanski]] internacionalist, Truman je snažno podržavao stvaranje [[UN|Ujedinjenih Naroda]], te je uključio bivšu prvu damu [[Eleanor Roosevelt]] u delegaciji na prvoj [[Glavna skupština UN-a|Glavnoj skupštini UN-a]] da bi zadovoljio javnu želju za mir nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Suočen s komunističkim napuštanjem demokracije, čija je implementacija dogovorena na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]], te komunističkom prodiranjem u [[Grčka|Grčku]] i [[Turska|Tursku]] što je upućivalo na glad za globalnom dominacijom, Truman i njegovi suradnici za vanjske poslove ubrzo su shvatili da [[Sovjetski Savez]] nema jednake interese kao i [[SAD]]. Trumanova administracija artikulirala je povećavajuće probleme protiv Sovjeta. [[Slika:Truman_desk.jpg|Predsjednik Truman iznosi svoju doktrinu o ograničavanju utjecaja komunizma|mini|250x250px]] Iako nije bio posebno stručan u vanjskoj politici, a opozicijski republikanci su imali većinu u [[Kongres SAD|Kongresu]], Truman je uspio dobiti potporu za [[Trumanova doktrina|Trumanovu doktrinu]] i [[Marshallov plan]]. Da bi nagovorio Kongres da odobri toliku količinu novca da se Europa ekonomski obnovi, Truman je koristio ideološki argument, u kojem je istaknuo da se [[komunizam]] širi u ekonomski nerazvijenim zemljama. Njegov cilj je bio da "na smrt preplaši Kongres".<ref>Ole R. Holsti, ''Javno mišljenje i američka vanjska politika'' (1996.) str. 214.</ref> Da bi ojačao SAD tijekom [[hladni rat|hladnog rata]] u borbi protiv [[komunizam|komunizma]], Truman je potpisao [[Akt o državnoj sigurnosti iz 1947.]] godine i reorganizirao je američku vojsku stvorivši [[Ministarstvo obrane SAD-a|Ministarstvo obrane]], [[CIA|CIA-u]], [[Američko ratno zrakoplovstvo]] (neovisno od [[Američka vojska|američke vojske]]) i [[Odbor za nacionalnu sigurnost]]. ==== Fair Deal ==== Nakon dosta godina demokratske većine u kongresu i 2 demokratska predsjednika, godine [[1946.]] republikanci dobivaju većinu, s 55 mjesta u [[Predstavnički dom|Predstavničkom domu]] i dosta mjesta u [[Senat SAD|Senatu]]. Iako je Truman dosta surađivao s republikancima što se tiče vanjske politike, snažno im se suprotstavljao u njihovim pogledima za unutarnju politiku. Nije uspio u zaustavljanju rezanja poreza i ukidanju provjere cijena. Moć cehova je bila znatno smanjena [[Taft-Hertley čin|Taft-Hartley činom]], koji je usvojen nakon što je Trumanov veto odbijen. Pripremajući se za izbore [[1948.]] godine Truman je sebe prikazao kao snažnog demokrata u Rooseveltovom stilu, zastupajući univerzalno [[zdravstveno osiguranje]], da ukine [[Taft-Hertley čin]] i započne agresivan program ljudskih prava. Sve ovo spojeno u jedno dalo je novi politički program nazvan "''[[Fair Deal]]''" (Pošteni dogovor). Trumanovi prijedlozi iz ''Fair Deala'' napravljeni su za kampanju retorički, no oni nisu dobro prihvaćenu u Kongresu, čak i nakon pobjede demokrata na izborima [[1948.]] godine. Samo je jedan od većih prijedloga ''Fair Deala'' usvojen - inicijativa da se povećaju pogodnosti za nezaposlene. ==== Priznavanje Izraela ==== Truman je bio ključna figura u osnivanju židovske države u [[Palestina|Palestini]]. Godine [[1946.]] jedan Anglo-američki komitet predložio je postupno osnivanje dvaju država u Palestini, bez Židovske i Arapske dominacije. No, javnost nije podržala dvodržavni prijedlog, i [[UK|Britanija]], čije je [[Britansko Carstvo|carstvo]] već bilo u raspadu, bila je pod pritiskom da se brzo povuče iz [[Palestina|Palestine]] zbog napada cionističkih trupa na britanske vojne jedinice.<ref>[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/History/King_David.html Bombardiranje Hotela kralja Davida]</ref> Na molbe Britanaca, Glavna skupština UN-a predložila je trenutno dijeljenje Palestine na dvije države, i s Trumanovom podrškom, Glavna skupština je [[1947.]] godine odobrila ovu inicijativu. Britanci su najavili povlačenje iz Palestine [[15. svibnja]] [[1948.]] godine i države čelnice [[Arapska liga|Arapske lige]] počele su slati svije trupe na palestinsku granicu. Ideja o stvaranju židovske države na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] bila je izuzetno popularna u [[SAD]]-u, a posebno među jednim od najvažnijih dijelova Trumanovog glasačkog tijela, urbanim glasačima [[Židovstvo|židovskog]] porijekla. No, drugi problem bilo je Državno tajništvo. Državni tajnik [[George Marshall]] i mnogi drugi stručnjaci za vanjsku politiku su bili strogo protiv osnivanja židovske države u [[Palestina|Palestini]].<ref>McCullough, str. 614.-620.</ref><ref>Clark Clifford i Richard Holbrooke, ''Savjet predsjedniku'', Random House, 1991.</ref> Truman se pristankom na susret s [[Chaim Weizmann|Chaimom Weizmannom]] usprotivio vlastitom državnom tajniku. Naposljetku, Marshall nije javno doveo u pitanje Trumanovu odluku, kako je Truman mislio da hoće. Truman je priznao [[Izrael]] [[14. svibnja]] [[1948.]] godine, nakon što se sam Izrael proglasio državom.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.trumanlibrary.org/whistlestop/study_collections/israel/large/documents/index.php?documentdate=1948-05-14&documentid=48&studycollectionid=ROI&pagenumber=1 |title=Sjećanje na priznavanje Izraela |archive-url=https://web.archive.org/web/20200509033036/http://www.trumanlibrary.org/whistlestop/study_collections/israel/large/documents/index.php?documentdate=1948-05-14&documentid=48&studycollectionid=ROI&pagenumber=1 |archive-date=9. svibnja 2020. |access-date=6. travnja 2007.}}</ref> ==== Berlinski let ==== {{glavni|Berlinska blokada}} [[Datoteka:Occupied Berlin.svg|lijevo|mini|300px|Podjela Berlina na okupacijske zone]] Dana [[24. lipnja]] [[1948.]] godine [[SSSR]] je blokirao ulaz u tri okupacijske zone [[Berlin]]a koje su kontrolirale zapadne sile. Saveznici nikad nisu sklopili ugovor koji bi im jamčio opskrbu sektora koji su bili duboko u sovjetskom teritoriju. Vođa američke okupacijske zone, general [[Lucius Dubignon Clay]], predložio je slanje velike naoružane kolone koja bi se vozila mirno preko autoceste do [[Zapadni Berlin|Zapadnog Berlina]], no ako bi bila napadnuta ili zaustavljena bila bi slobodna uzvratiti pucnjavom. No Truman je, nakon konsenzusa u Washingtonu, vjerovao je da se time izlaže nepotrebnom riziku rata. Smislio je plan da se okupirani grad opskrbi zrakom. Dana [[25. lipnja]] Saveznici su započeli tzv. [[Berlinski let]] koji je opskrbljivao Saveznike u sovjetskom teritoriju hranom i raznim drugim sredstvima (kao npr. ugljen) koristeći ratne zrakoplove. Ništa slično tome nije napravljeno nikad u povijesti do tog dana. Let je uspio. Kopnena blokada ukinuta je [[11. svibnja]] [[1949.]] godine Unatoč tome, letovi su se nastavili još par mjeseci nakon ukinuća blokade. Berlinski let se danas smatra Trumanovim najvećim uspjehom na području vanjske politike, a ujedno mi je i pomogao u kampanji za izbore [[1948.]] godine. ==== Obrambene redukcije ==== [[Datoteka:Louis Johnson official DoD photo.jpg|okvir|desno|Ministar obrane Johnson]] Truman, Kongres i [[Pentagon]] su slijedili strategiju brzog demobiliziranja nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], povlačeći mornaricu i vojsku natrag u SAD. Mnogi glasači su se bunili da su vojnici otpuštani presporo. Uzrok ove strategije, koja se ustrajno provlačila kroz Trumanov prvi, ali i kroz dobar dio njegovog drugog mandata, bio je uglavnom financijski. Da bi financirao domaće zahtjeve potrošnje, Truman je zagovarao politiku programa obrambenih redukcija za američku vojsku nakon rata. Republikanska većina u Kongresu, koja je bila željna ostvarivanja mnogobrojnih porezno-potrošnih zahtjeva, podržala je Trumanov plan da smanji potrošnju za obranu.<ref>LaFeber, Walter, ''Amerika, Rusija, i hladni rat, 1945.-1980.'', 7. izdanje New York: McGraw-Hill (1993.)</ref> U dodatku ovome, Trumanovo iskustvo u Senatu naturalo mu je sumnju da se velike količine novca troše uzalud u Pentagonu.<ref>McCullough, str. 741.</ref> Godine [[1949.]] Truman za novog Ministra obrane postavlja [[Louis A. Johnson|Louisa A. Johnsona]]. Impresionirani brzinom izgradnje prve američke atomske bombe, Truman i Johnson su mislili da je atomska bomba pomoć vojnim silama koje su uglavnom nebitne za moderno bojište. Mišljenje je kasnije trebalo biti revizirano, jer je [[SSSR]] te iste godine testirao svoju prvu atomsku bombu. Unatoč tome, redukcije u vojci su se nastavile, utjecajući na američki konvencionalnu obrambenu<ref>Hess, Jerry N., ''Povijesni interviju s Karlom R. Bendetsenom, Vojni odjel, 1949.; Doministar vojske, 1950.-52.; '', New York: 21. studenog 1972., Truman Library Oral Archives</ref><ref name="Blair">Blair, Clay ''Zaboravljeni rat: Amerika u Koreji, 1950.-1953.'', Naval Institute Press (2003.)</ref> No, Truman i Johnson su osjećali posebnu antipatiju prema budžetnim zahtjevima marinaca i mornarice.<ref name="Blair" /><ref name="Krulak">Krulak, Victor H. (generalpukovnik), ''Prvi za borbu: Pogled iznutra na američke marince'', Naval Institute Press (1999.)</ref> Truman je imao poznatu antipatiju prema marincima još iz njegovog služenja za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. O tome je rekao: {{citat|Marinci su mornarička policija, i sve dok sam ja predsjednik to će i ostati. Imaju propagandni stroj koji je gotovo sličan [[Staljin]]ovom.<ref name="Blair" /><ref name="Krulak" /> }} Truman je čak predložio potpunu disoluciju marinaca kao dio njegovog plana reorganiziranja obrane iz [[1948.]] godine, plana koji je odbijen samo radi pismene kampanje i intervencije istaknutih kongresnika koji su bili veterani marinci.<ref name="Blair" /><ref name="Krulak" /> Pod Trumanom obrambeni budžeti pod FY-om [[1950.]] godine, mnogi ratni brodovi su povučeni, prodani ili odloženi kao smeće. Američkoj vojsci, suočenoj s velikim preokretom iskusnih službenika, uskraćeni su treninzi i sniženi su standardi za regrutiranje. Korisno oružje je odloženo kao otpad ili prodano, dok se moglo uskladištiti, a i municijske hrpe su smanjene.<ref name="Blair" /><ref>Lane, Peter J., ''Željezo za tijela: Smanjivanje municije tijekom Korejskog rata'', Masterova tezas: Američki vojni koledž (2003)</ref> Marinci, čiji je budžet osakaćen, je smanjena na ograđivanje dodatnih materijala iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="Blair" /><ref name="Krulak" /><ref>Povijesni interviju s Karlom R. Bendetsenom, Vojni odjel, 1949.; Doministar vojske, 1950.-52.; '', New York: 21. studenog 1972., Truman Library Oral Archives</ref> Tek nakon [[Sjeverna Koreja|sjevernokorejske]] invazije [[Južna Koreja|Južne Koreje]] [[1950.]] godine je Truman iznio svoje obrambene prijedloge Kongresu i inicirao nešto što se danas smatra modernim periodom američke obrane. === Izbori 1948.=== Predsjednički izbori [[1948.]] godine pamte se najviše po Trumanovoj neočekivanoj pobjedi na njima. [[Datoteka:ElectoralCollege1948-Large.png|450px|mini|Pregled glasova po saveznim državama na izborima [[1948.]] godine:{{legenda|#e32636|Harry S. Truman (demokrati)}} {{legenda|#084c9e|[[Thomas Dewey]] (republikanci)}} {{legenda|#f7b433|[[Strom Thurmond]] (desni demokrati)}}]] U proljeće [[1948.]] godine Trumanova javna podrška iznosila je malih 36%,<ref>''Harry S. Truman: Njegov život i vrijeme'' Brian Burnes, Kansas City Star Books, 2003. str 137.</ref> i Truman je generalno smatran kao kandidat koji ne može pobijediti na izborima. Pobornici ''New Deala'' unutar stranke, kojima je pripadao i FDR-ov sin James, pokušali su demokratsku kandidaturu prebaciti na [[Dwight D. Eisenhower|generala Eisenhowera]], izuzetno popularnu osobu čiji su politički pogledi i stranačka afilacija [[1948.]] godine bili potpuno nepoznati. Eisenhower je empatično odbio nominaciju, a Truman se za kandidata svoje stranke izborio indirektno. Na demokratskoj nacionalnoj konvenciji [[1948.]] godine, Truman je pokušao smiriti turbulentne domaće političke vode postavivši ne entuzijastični plakat o civilnim pravima na stranačku platformu. Cilj toga bilo je smirivanje internih konflikata između sjevernih i južnih ogranaka stranke. No, događaji su preuzeli predsjednikov pokušaj kompromisa. Oštro obraćanje [[Minneapolis|minneapoliškog]] gradonačelnika [[Hubert Horatio Humphrey, Jr.|Huberta Humphreya, Jr.]] i mnogih drugih urbanih šefova uvjerilo je stranku da koristi jači plakat o ljudskim pravima, što je Truman prihvatio objeručke. Svi delegati iz [[Alabama|Alabame]], i dio onih iz [[Mississippi]]ja, otišli su s konvencije uz protest.<ref>McCullough, str. 640.</ref> Neometan, Truman je dostavio agresivni prihvaćajući govor napadajući 80. Kongres i obećavajući da će osvojiti izbore i "prisiliti republikance da im se to sviđa."<ref>Trumanov prihvaćajući govor http://www.pbs.org/newshour/character/links/truman_speech.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090207052255/http://www.pbs.org/newshour/character/links/truman_speech.html |date=7. veljače 2009. }}</ref> U roku od 2 tjedna izdao je [[Izvršna naredba 9981|Izvršnu naredbu 9981]], kojom je rasno integrirao američku vojsku po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="integriranje vojskey">{{Citiranje časopisa |url=http://www.army.mil/cmh-pg/books/integration/IAF-12.htm |title=The President Intervenes |archive-url=https://web.archive.org/web/20060627143946/http://www.army.mil/cmh-pg/books/integration/IAF-12.htm |archive-date=27. lipnja 2006. |access-date=22. travnja 2007. |journal= |url-status=bot: unknown }}</ref><ref name="izvršna naredba">[http://www.archives.gov/federal-register/executive-orders/1948.html "Izvršna naredba 9981, Osnivanje predsjedničkog komiteta o ljudskim pravima, Harry S. Truman"]. Za više detalja vidi, [http://www.trumanlibrary.org/deseg1.htm "Trumanova administracija i desegregacija oružanih snaga: Kronologija"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060425135759/http://www.trumanlibrary.org/deseg1.htm |date=25. travnja 2006. }}</ref> Truman je uzeo određeni politički rizik u podupiranju ljudskih prava, i mnogi sezonski demokrati bojali su se da ako izgube pomoć desnih demokrata, da bi se demokratska stranka mogla raspasti. Strah je bio opravdan - [[Strom Thurmond]] se kandidirao predsjednika i vodio je snažni revolt južnih "državnih prava" protiv Trumenove demokratske stranke. Revolt na desnoj uzvraćen je revoltom na lijevoj strani, kojeg je vodio bivši potpredsjednik [[Henry Wallace]] sa svojom [[Progresivna stranka SAD-a|Progresivnom strankom]]. Odmah nakon svoje post FDR-ovske konvencije, demokratska stranka se raspadala. Pobjeda u studenom činila se neostvarivom, jer se stranka nije jednostavno raspala nego podijelila na tri strane. Uslijedila je neobična predsjednička odiseja od 21,928&nbsp;km,<ref>McCullough, str. 654</ref> do tada neostvaren apel naciji. Truman i njegovi suradnici prošli su cijelu državu u predsjedničkom vlaku. Njegova ''"whistlestop"'' taktika održavanja kratkih govora sa zadnje platforme vagona ''[[Ferdinand Magellan (vlak)|Ferdinanda Magellana]]'' postala je jedna od glavnih ikona cijele kampanje.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.lakemirabel.com/Railroad/POTUS1.html |title=Sve o vožnji vlakom za vrijeme izbora 1948: POTUS na New Havenu |archive-url=https://web.archive.org/web/20070423094000/http://www.lakemirabel.com/Railroad/POTUS1.html |archive-date=23. travnja 2007. |access-date=23. travnja 2007.}}</ref> Njegovi napadni nastupi, kao onaj na trgu u [[Harrisburg, Illinois|Harrisburgu]], [[Illinois]] postali su izuzetno popularni i privlačili su velike grupe ljudi. Šest stajanja u [[Michigan]]u privukli su ukupno pola milijuna ljudi,<ref>McCullough, str. 657</ref> dok je stajanje u [[New York (grad)|New Yorku]] privuklo cijelih milijun ljudi.<ref>McCullough, str. 701</ref> Masivni, najčešće spontani, odazivi na Trumanove govore označili su veliku promjenu u kampanji, no državne novinske agencije nisu te govore i odazive smatrali ozbiljnim te su i dalje objavljivali da je pobjeda [[Thomas Dewey|Thomasa Deweya]] (navodno) sigurna. Jedan od razloga zašto su novine širile taj netočni navod je taj da su oni te ankete o popularnosti kandidata obavljali u vrijeme kada većina ljudi, pogotovo Trumanovih pobornika, nije posjedovala telefon. Ta činjenica uzrokovala je da Dewey dobije velike šanse, a da Truman bude proglašen kao sigurni gubitnik. Na kraju, Truman je nastavio svoj tijek uspjeha, zadobio potporu ''južnih'' država i provukao se kroz neka krtičina "bojišta", kao što su [[Ohio]], [[Kalifornija]], i [[Illinois]]. Konačni, zapanjujući zbroj glasova pokazao je da Truman ima 303 predsjednička glasa, Dewey 189, a Thurmond samo 39. Najznačajnija slika s izbora došla je na sam dan proglašenja pobjede, kada je Truman u ruci, pred novinarima držao naslovnicu ''Chicago Tribunea'' čiji je glavni naslov bio ''"Dewey pobijedio Trumana"''.<ref name="historybuff">[http://www.historybuff.com/library/reftruman.html Pozadina "Dewey pobijedio Trumana"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101101101803/http://historybuff.com/library/reftruman.html |date=1. studenoga 2010. }}, History Buff.com.</ref> Trumanova predsjednička kampanja predstavljala je velik uspjeh i pojam za jednu uspješnu i pobjedonosnu kampanju i često je ponavljanja, a najistaknutiji imitator bio je [[George H. W. Bush]] [[1992.]] godine, također političar koji je bio u sukobu s Kongresom. Trumanu svome prvom mandatu nije imao potpredsjednika.<ref>Do usvajanja 25. amandmana [[1967.]] godine, nije bilo provizije za popunjavanje praznog potpredsjedničkog mjesta u međumandatu. [http://caselaw.lp.findlaw.com/data/constitution/amendment25/]</ref> Njegov suradnik [[Alben W. Barkley]] postavljen je na tu poziciju [[20. siječnja]] [[1949.]] godine za vrijeme Trumanova drugog mandata. === Drugi mandat (1949. – 1953.)=== Trumanov drugi mandat bio je izuzetni težak i zamoran, ponajprije zbog izazova u vanjskoj politici koji su direktno ili indirektno bili povezani s njegovom politikom širenja. Na primjer, morao je jako brzo završiti američki nuklearni monopol. pomoću informacija koje su njegovi špijuni prikupili iz SAD-a, [[SSSR]] je napravio atomsku bombu puno prije nego što je to bilo očekivano i testirao ju je [[29. kolovoza]] [[1949.]] godine Truman je [[7. siječnja]] [[1953.]] godine objavio kako je SAD detonirala svoju prvu [[Hidrogenska bomba|H-bombu]]. ====NATO==== Truman je bio veliki pobornik Organizacije Sjeverno-atlantskog sporazuma ili [[NATO]]-a, pomoću kojeg je SAD ostvario mirnodobski vojni savez s Kanadom i europskim zemljama koje nisu pale pod utjecaj [[SSSR]]-a. Strateška (i povijesna) važnost ovog pakta, koju je Truman uspješno izložio Senatu [[1949.]] godine, je teška za preuveličavanje. Služio je kao sigurnost od sovjetske ekspanzije u Europi, i poslao je snažnu u jasnu poruku komunističkim vođama da je demokratski svijet voljan i u mogućnosti da izradi obranu kojom bi branio demokratske ideale. [[SAD]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Nizozemska]], [[Belgija]], [[Luksemburg]], [[Island]], [[Kanada]], [[Norveška]], [[Danska]] i [[Portugal]] su bile originalne potpisnice pakta, a [[1952.]] godine pridružile su mu se [[Turska]] i [[Grčka]]. ==== Narodna Republika Kina ==== Dana [[21. prosinca]] [[1949.]] godine, [[Čang Kaj-šek]] i njegovi nacionalisti pobjegli su na [[Tajvan]] u strahu od daljnjih napada [[Mao Ce Tung|Maovih]] komunista. U lipnju [[1950.]] godine Truman je naredio 7. floti američke ratne mornarice da zaustavi bilo kakve daljnje konflikte između [[NR Kina|NR Kine]] i [[Tajvan|Republike Kine]]. Truman je također zahtijevao od Tajvana da zaustavi bilo kakve daljnje napade na kopnu.<ref>[https://web.archive.org/web/20011217224447/http://www.geocities.com/taiwanstatus/taiwanstatus Status Tajvana: Od Grotiusa do WTO-a], Geocities.</ref> ==== Sovjetska špijunaža i makartizam ==== Tijekom svog predsjedništva, Truman nije imao nikakvih optužbi da federalna vlada "uvozila" sovjetske špijune na najvišem nivou. Svjedočenje u Kongresu o ovom problemu privuklo je nacionalni interes i tisuće ljudi je otpušteno. Kao optimist i patriot, Truman je sumnjao u izvještaje o potencijalnom ulasku komunista ili Sovjeta u američku vladu, i njegov često citiran odgovor na te optužbe bio je da ih se odbaci kao "crnu sipu" (en. ''red Herring'' = crna sipa).<ref>Otpušten (1990.)</ref> U kolovozu [[1948.]] godine, [[Whittaker Chambers]], bivši sovjetski špijun, svjedočio je pred HUAC-om i prezentirao im je listu osoba koje su po njegovim riječima bili članovi podzemne komunističke organizacije koja je radila u američkoj vladi za vrijeme [[1930-ih]] godina. Jedno od imena na popisu bilo je i [[Alger Hiss]]. Hiss je za vrijeme '30ih služio kao viši dužnosnik u State Departmentu. Poricao je sve optužbe.<ref>Sam Tanenhaus, ''Whittaker Chambers'' (1998.)</ref> Chambersova lista dovela je do krize u američkoj politici, a Hiss je optužen zbog laganja pod prisegom. Dana [[9. veljače]] [[1950.]] godine republikanski senator [[Joseph McCarthy]] optužio je State Department da plaćaju komuniste i osobno je optužio tajnika Deana Achesona, za kojeg je rekao da zna za i štiti 205 komunista unutar State Departmenta.<ref>Trumanzam vs. McCarthyzam -- ''Time'', 27. kolovoza 1951. http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,815218-1,00.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080419012923/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,815218-1,00.html |date=19. travnja 2008. }}</ref> Problem je bio u tome je li Truman otkrio sve agente koji su ušli u vladu još za Rooseveltova mandata. Mnogi desničari, kao McCarthy i [[Richard Nixon]] tvrdili su da nije. [[Datoteka:Joseph McCarthy.jpg|300px|mini|Senator [[Joseph McCarthy|McCarthy]]]] Osvjetljavajući problem i napadajući Trumanovu administraciju, McCarthy se uskoro uzdigao na rang nacionalne figure, i njegove eksplozivne optužbe dominirale su naslovnicama. Njegove izjave bile su kratke, ali detaljne, no one su ipak šokirale narod koji se borio s okrutnom realnošću: eksplozija sovjetske nuklearne bombe, razotkrivanje američke tajne o atomskoj bombi, pad Kine i ulazak sovjetskih špijuna u mnoge dijelove američke vlade.<ref>Fried (1990)</ref> Truman, pragmatičan čovjek koji je razvio toleranciju za osobe kao što su Tom Pandergast i [[Staljin]], je brzo razvio čvrstu antipatiju prema McCarthyju.<ref>http://www.trumanlibrary.org/exhibit_documents/index.php?pagenumber=1&titleid=203&tldate=1950-02-11&collectionid=mccarthy&PageID=-1&groupid=3435 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080619021829/http://www.trumanlibrary.org/exhibit_documents/index.php?pagenumber=1&titleid=203&tldate=1950-02-11&collectionid=mccarthy&PageID=-1&groupid=3435 |date=19. lipnja 2008. }} 1950. - Trumanov telegram senatoru Josephu McCarthyju</ref> McCarthy je uzvratio rekavši da je sam "amerikanizam" u opasnosti od elemenata ''"koji sami sebe predstavljaju kao njegovi glavni branitelji... Pokušavaju stvoriti strah i sumnju među nama koristeći spletke, nedokazane optužbe i čiste jednostavne laži... Pokušavaju nas uvjeriti da je naša vlada zbunjena komunizmom i korupcijom... Ti spletkari nas žele toliko ishisterizirati tako da im se nitko od nas ne suprotstavi od straha da ge ne nazovu komunistom. To je stari komunistički trik obrnut... To nije poštena igra, to nije amerikanizam."''.<ref>''Time'', 27. kolovoza 1971.</ref> Unatoč svemu Truman nije uspio skinuti sliku da je nesposoban da odvoji svoju vladu od subverznih utjecaja.<ref>Optuženi (1990.)</ref> ==== Korejski sukob ==== {{glavni|Korejski rat}} Dana [[25. lipnja]] [[1950.]] godine, sjevernokorejska vojska pod vodstvom diktatora [[Kim Il-sung]] napala [[Južna Koreja|Južnu Koreju]], time započevši [[Korejski rat]]. Slabo istrenirana i neopremljena, bez ikakve pomoći, sjevernokorejska vojska je brzo potjerana natrag, izgubivši time svoj glavni grad [[Seoul]].<ref name="Blair" /><ref>Roy E. Appleman, ''Južno od Naktonga, sjeverno od Yalua (lipanj-studeni 1950.) (Američka vojska u Korejskom ratu)'' (1998.)</ref> Zapanjen, Truman je naredio morsku blokadu Koreje, koja je odmah stupila na snagu. Kako američka mornarica više nije posjedovala dovoljno površinskih brodova kako bi provela tako čvrstu blokadu, pa je zato nijedna brod nije želio izazvati.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.trumanlibrary.org/whistlestop/study_collections/korea/large/week2/kw_78_1.jpg |title=6 July 1950, ''Momorandum informacija za tajnika'', Trumanova biblioteka |archive-url=https://web.archive.org/web/20070809213846/http://www.trumanlibrary.org/whistlestop/study_collections/korea/large/week2/kw_78_1.jpg |archive-date=9. kolovoza 2007. |access-date=22. travnja 2007.}}</ref> Truman je nagovarao [[UN|Ujedinjene Narode]] da interveniraju, što su i napravili, prvi put dopuštajući oružanu obranu u svojoj povijesti. Sovjetski Savez nije bio na sastanku na kojem se glasovalo o dozvoljavanju obrane. Truman je u Koreju poslao sve vojne jedinice koje su bile situirane u Japanu. Snage UN-a (sačinjene uglavnom od američkih) pod vodstvom generala [[Douglas MacArthur|Douglasa MacArthura]] slomile su sjevernokorejsku vojsku u samo 90 dana. No, Truman je odlučio da se ne savjetuje s Kongresom, greška koja je uvelike smanjila njegovu poziciju kasnije u sukobu.<ref>Kepley, David R. ''Kolaps sredine: Republikanci iz senata i bipartizanska vanjska politika, 1948. – 1952.'' (1988.)</ref> U prva četiri tjedna američke pješadijske jedinice koje su brzo prodrle u Koreju pokazale su se kao malobrojne i neopremljene. Osma japanska vojska je bila prisiljena ponovno osposobiti Shermanove tenkove iz Drugog svjetskog rata za korištenje u Koreji.<ref name="Blair" /><ref>Summers, Harry G. (potporučnik), ''Korejski rat: Svježa perspektiva'' (1996.)</ref> Samo 60 dana nakon početka rata Truman je poslao masivnu količinu vojne snage u Koreju, i UN su nadjačali sjevernokorejsku vojsku po pitanju ljudi, oružja, municije te su imali zračnu i mornaričku nadmoć. [[Datoteka:Douglas MacArthur smoking his corncob pipe.jpg|250px|mini|General MacArthur]] Odgovarajući na val kritika koje je zadobio, Truman je otpustio ministra obrane [[Louis A. Johnson|Louisa A. Johnsona]] i na njegovo mjesto postavio umirovljenog generala [[George Marshall|Georgea Marshalla]]. Truman se (uz pristanak UN-a) odlučio na politiku uzvraćanja, tj. osvajanje [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]].<ref>James I. Matray, "Trumanov plan za pobjedu: Nacionalno samoodređenje i 38. paralelna odluka u Koreju." ''Žurnal američke povijesti'' 1979 66(2): 314–333.</ref> Snage UN-a pod vodstvom generala [[Douglas MacArthur|Douglasa MacArthura]] predvodile su kontranapad, ostvarivši zapanjujuću pobjedu iskrcavanjem u [[Bitka za Inčon|Bici za Inčon]] koje je skoro zarobilo protivnike. Snage UN-a su tada krenule na sjever, prema rijeci Jalu uz kinesku granicu, s ciljem ujedinjenja dvaju Koreja pod znakom UN-a. Kina je iznenadila snage UN-a masovnom invazijom u studenom. Snage UN-a koje su bile malobrojnije i to po zimskom vremenu bile su prisiljene na povlačenje iza 38. paralele gdje je sve počelo. Štete UN-a i SAD-a bile su velike. Truman je odbio MacArthurov prijedlog o napadanju kineskih resursnih baza sjeverno od Jalua, no MacArthur je onda svoj plan predstavio republikanskom vođi Josephu Martinu. Truman je bio uvelike zabrinut da bi daljnja eskalacija sukoba mogla uzrokovati još veće uplitanje SSSR-a u sukob. SSSR je već tada pomagao Koreji opskrbljivanjem oružja i ratnih aviona s korejskim znakom, ali sovjetskim pilotima. Dana [[11. travnja]] [[1951.]] godine Truman je otpustio MacArthura sa svih njegovih pozicija u Koreji i Japanu. Otpuštanje MacArthura bio je jedan od najnepopularnijih političkih poteza u američkoj povijesti. Mišljenje o Trumanu je brzo padalo, a dobivao je i pozive zbog svoje službene optužbe, među kojima je bio i poziv senatora [[Robert Taft|Roberta Tafta]]. ''Chicago Tribune'' je tražio trenutne službene optužbe protiv Trumana: ''Predsjednik Truman mora biti optužen i osuđen. Njegovo brzopleto i osvetoljubivo otpuštanje generala MacArthura je kulminacija serije činova koji su ga prikazali kao nesposobnog, moralno i mentalno, za tako visoku dužnost... Američka nacija nikad nije bila u većoj opasnosti. Vodi ju budala koja je okružena slugama...''<ref>Lawrence N. Strout, ''Braneći McCarthyzam: Kako je kršćanski znanstveni monitor prikazao Josepha R. McCarthyja, 1950-1954'' (1999.) str. 41.</ref> Oštre kritike iz virtualno svih kutova optuživale su Trumana da odbija preuzeti odgovornost za rat koji je krenuo krivim putem te da umjesto sebe krivi svoje generale. MacArthur se vratio u SAD i dobio je herojski doček, a nakon jednog razgovora pred Kongresom, špekuliralo se da će se MacArthur kandidirati za predsjednika. Rat je ostao neizvjestan još 2 godine sve dok se nije potpisalo primirje i dok se nije utvrdila granica između dvije Koreje koja je završila rat. U međuvremenu, problemi u Koreji i kritike prema Trumanu zbog otpuštanja MacArthura, napravile su Trumana toliko nepopularnim da su se demokrati počeli okretati prema drugim kandidatima. Na New Hampshireskim primarnim izborima, Trumana je porazio [[Estes Kefauver]] koji je dobio oko 3,000 glasova više i podršku svih 8 delegata. Truman je bio prisiljen da otkaže svoju kampanju za sljedeće izbore.<ref>Paul T. David, ''Politika nominiranja predsjednika 1952.'' (1954.) 1. izdanje: str 33-40.</ref> U veljači [[1952.]] podrška Trumanu bila je samo 22% prema nekim anketama, što je bio najniži postotak podrške u povijesti američkih predsjednika. ==== Vijetnam ==== Uplitanje SAD-a u [[Vijetnamski rat]] započelo je za vrijeme Trumanove administracije. Na [[V-J dan]] [[1945.]] godine, vijetnamski komunistički vođa [[Ho Ši Min]] je proglasio neovisnost, no SAD je najavio podršku u ponovnom uspostavljanju francuske vlasti. Ho je [[1950.]] godine opet proglasio neovisnost, koja je ovaj put priznata od strane [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] i [[NR Kina|Komunističke Kine]]. Hoov Vijetnam je zauzimao samo malen teritorij uz kinesku granicu, dok je [[Francuska]] kontrolirala ostatak [[Vijetnam]]a. Trumanova "politika širenja" (koja je zvala opoziciju zbog komunističke ekspanzije) tjerala je SAD da i dalje daje podršku Francuzima i njihovoj kolonijalnoj vlasti u Vijetnamu. Truman je [[1950.]] godine odobrio 10,000,000[[dolar|$]] za pomoć Francuskoj, a u Vijetnam je poslao i 123 ne-borbene jedinice kao pomoć. Do [[1951.]] godine suma se povećala do 150,000,000[[dolar|$]]. Do [[1953.]] godine iznos pomoći popeo se na 1,000,000,000[[dolar|$]], što je iznosilo trećinu sveukupne američke pomoći drugim zemljama.<ref name="Kronoligija Vijetnama">[http://fp.uni.edu/prahl/viet_nam.htm Kronologija Vijetnama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060516115819/http://fp.uni.edu/prahl/viet_nam.htm |date=16. svibnja 2006. }}, UNI FrontPage pomoć.</ref> Iz ovoga se izrodio osnovni problem: Amerikanci su željeli snažan i neovisan Vijetnam, dok Francuzi nisu nimalo marili za Kinu već su samo htjeli uvesti Vijetnam pod francuski sistem. ==== Renovacija Bijele kuće ==== [[Datoteka:White-house-1950-interior-shell.jpg|250px|mini|Interijer Bijele kuće tijekom renovacija [[1950.]] godine]] Truman je [[1948.]] godine je naredio kontroverzno<ref>http://www.whitehousemuseum.org/special/renovation-1948.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190821181505/http://whitehousemuseum.org/special/renovation-1948.htm |date=21. kolovoza 2019. }} Muzej Bijele kuće: "izazvalo je veliko javno nezadovoljstvo"</ref> uređenje [[Bijela kuća|Bijele kuće]] tako što je eksterijeru kuće želio nadodati: balkon na drugom katu i balkon na jugu danas poznat kao "Trumanov balkon". No u to vrijeme je bilo jasno da je kuća, stara preko 130 godina, bila u jako lošem stanju. U kolovozu te godine jedan dio kata se srušio i Trumanova vlastita spavaća soba i kupaonica su obilježene kao nesigurne. Nije bilo nikakve javne objave sve dok nije ostvarena izborna pobjeda, no Truman je u to vrijeme bio informiran da je njegov balkon bio jedini sigurni dio Bijele kuće. Obitelj Truman se preselila u Blair kuću, dok su [[Zapadno krilo]] i [[Ovalni ured]] jedini dijelovi Bijele kuće koji su ostali otvoreni. Truman je od tada svako jutro morao ići na posao preko ulice. Ubrzo je donesena odluka da se sruši i renovira cijeli interijer Bijele kuće. Svjetski poznati eksterijer Bijele kuće ostao je kakav je dok su se radovi vršili iznutra. Radovi su trajali od prosinca [[1949.]] do ožujka [[1952.]] godine.<ref>McCullough, 593., 652., 725., 875.</ref> ==== Pokušaj atentata ==== {{glavni|Pokušaj atentata na Harryja Trumana}} Dana [[1. studenog]] [[1950.]] godine, [[Portoriko|portorikanski]] nacionalisti [[Griselio Torresola]] i [[Oscar Collazo]] pokušali su ubiti Trumana kod Blair Housea. Na ulici, ispred rezidencije, Torresola je smrtno ranio policajca iz Bijele kuće [[Leslie Coffelt|Lesliea Coffelta]], koji je Torresolu upucao prije nego što je umro. Collazou je, kao suučesniku, suđeno [[1952.]] godine i osuđen je na smrtnu kaznu. Truman je kaznu kasnije preinačio u doživotni zatvor. Tada shvativši važnost portorikanske nezavisnosti, Truman je Portorikancima dopustio demokratsko glasovanje na kojem su isti trebali donijeti odluku o statusu Portorika prema [[SAD]]-u. Napad, koji je lako mogao oduzeti Trumanov život, skrenuo je pažnju na poboljšavanje osiguranja kod Blair Housea. Truman je za vrijeme napada spavao, no probudio se kada je čuo pucnjavu i promatrao ju je s prozora (koji je gledao baš na tu ulicu) sve dok mu jedan prolaznik nije viknuo da se sakrije.<ref>McCullough, David: ''Truman'' (1992.), biografija</ref> === Ljudska prava === {{glavni|Predsjdenički komitet o ljudskim pravima}} Izvještaj Trumanove administracije iz [[1947.]] godine naslovljen ''Da osiguraju ta prava'' predstavio je agendu od 10 točaka koja je govorila o reformama što se tiče ljudskih prava. U veljači [[1948.]] godine, Truman je Kongresu predstavio agendu u ljudskim pravima koja je predlagala da se osnuje više federalnih ureda koji bi rješavalo probleme kao što su [[pravo glasovanja]] i praksa poštenog zapošljavanja. Ovo je izazvalo val [[kritika]] od strane južnih demokrata u to vrijeme što je dovelo do nacionalne nominacijske konvencije, no Truman je odbio kompromis uz riječi: {{citat|Moji preci su bili konfederalci... No moj vlastiti trbuh se okrenuo kada sam saznao da su crni vojnici, koji su se tek vratili iz inozemstva, bili izbacivani iz vojnih kamiona u [[Mississippi]]ju i pretučeni.<ref name="Citat o ljudskim pravima">Truman, Margaret. ''Harry S. Truman''. (1974.) str. 429</ref>}} === Veći potpisani zakoni === * [[Akt o državnoj sigurnosti iz 1947.|Akt o državnoj sigurnosti]] — [[26. srpnja]] [[1947.]] * [[Trumanova doktrina]] — [[12. ožujka]] [[1947.]] * [[Marshallov plan|Marshallov plan/Plan europske obnove]] — [[3. travnja]] [[1948.]] === Važne izvršne naredbe === *[[Izvršna naredba 9981]] — [[26. srpnja]] [[1948.]] === Administracija i kabinet === '''Napomena:''' Svi članovi Trumanovog kabineta koji su bili tu kada je on postao predsjednik 1945. godine su bili i u kabinetu Franklina delana Roosevelta. [[Datoteka:Truman initiating Korean involvement.jpg|mini|desno|200px|Predsjednik Truman potpisuje proklamaciju u kojoj objavljuje nacionalnu krizu koja zahtjeva uplitanje SAD-a u [[Korejski rat]]]] {| class="infobox" style="font-size:90%; width:auto; text-align:left; white-space:nowrap; float:{{{align|left}}}; clear:{{{align|left}}}; {{#ifeq:{{{align|}}}|right|margin-left:1em; margin-right:0em;|margin-left:0em; margin-right:1em;}}" ! style="background:#DCDCDC; text-align:center;" colspan="3"| Trumanov kabinet |- |align="left"|'''SLUŽBA'''||align="left"|'''IME'''||align="left"|'''MANDAT''' |- ! style="background:black;" colspan="3" {{!}} |- |align="left"|[[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednik]]||align="left" |'''Harry S. Truman'''||align="left"|1945. – 1953. |- |align="left"|[[Potpredsjednici Sjedinjenih Američkih Država|Potpredsjednik]]||align="left"|''nitko''||align="left"|1945. – 1949. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Alben W. Barkley]]'''||align="left"|1949. – 1953. |- ! style="background:black;" colspan="3" {{!}} |- |align="left"|[[Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država|Državni tajnik]]||align="left"|'''[[Edward R. Stettinius, Jr.]]'''||align="left"|1945. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[James F. Byrnes]]'''||align="left"|1945. – 1947. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[George Marshall]]'''||align="left"|1947. – 1949. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Dean G. Acheson]]'''||align="left"|1949. – 1953. |- ! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}} |- |align="left"|[[Tajnik državne blagajne Sjedinjenih Američkih Država|Tajnik državne blagajne]]||align="left"|'''[[Henry Morgenthau, Jr.]]'''||align="left"|1945. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Fred M. Vinson]]'''||align="left"|1945. – 1946. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[John W. Snyder]]'''||align="left"|1946. – 1953. |- ! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}} |- |align="left"|[[Ministar rata Sjedinjenih Američkih Država|Ministar rata]]||align="left"|'''[[Henry L. Stimson]]'''||align="left"|1945. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Robert P. Patterson]]'''||align="left"|1945. – 1947. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Kenneth C. Royall]]'''||align="left"|1947. |- ! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}} |- |align="left"|[[Ministar obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministar obrane]]||align="left"|'''[[James V. Forrestal]]'''||align="left"|1947. – 1949. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Louis A. Johnson]]'''||align="left"|1949. – 1950. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[George Marshall]]'''||align="left"|1950. – 1951. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Robert A. Lovett]]'''||align="left"|1951. – 1953. |- ! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}} |- |align="left"|[[Državni odvjetnik Sjedinjenih Američkih Država|Državni odvjetnik]]||align="left"|'''[[Francis Biddle]]'''||align="left"|1945. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Tom C. Clark]]'''||align="left"|1945. – 1949. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[J. Howard McGrath]]'''||align="left"|1949. – 1952. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[James P. McGranery]]'''||align="left"|1952. – 1953. |- ! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}} |- |align="left"|[[Vrhovni general Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni general]]||align="left"|'''[[Frank C. Walker]]'''||align="left"|1945. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Robert E. Hannegan]]'''||align="left"|1945. – 1947. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Jesse M. Donaldson]]'''||align="left"|1947. – 1953. |- ! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}} |- |align="left"|[[Ministar mornarice Sjedinjenih Američkih Država|Ministar mornarice]]||align="left"|'''[[James V. Forrestal]]'''||align="left"|1945. – 1947. |- ! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}} |- |align="left"|[[Ministar unutarnjih poslova Sjedinjenih Američkih Država|Ministar unutarnjih poslova]]||align="left"|'''[[Harold L. Ickes]]'''||align="left"|1945. – 1946. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Julius A. Krug]]'''||align="left"|1946. – 1949. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Oscar L. Chapman]]'''||align="left"|1949. – 1953. |- ! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}} |- |align="left"|[[Ministar poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država|Ministar poljoprivrede]]||align="left"|'''[[Claude R. Wickard]]'''||align="left"|1945. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Clinton P. Anderson]]'''||align="left"|1945. – 1948. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Charles F. Brannan]]'''||align="left"|1948. – 1953. |- ! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}} |- |align="left"|[[Ministar industrije Sjedinjenih Američkih Država|Ministar industrije]]||align="left"|'''[[Henry A. Wallace]]'''||align="left"|1945. – 1946. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[W. Averell Harriman]]'''||align="left"|1946. – 1948. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Charles W. Sawyer]]'''||align="left"|1948. – 1953. |- ! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}} |- |align="left"|[[Ministar rada Sjedinjenih Američkih Država|Ministar rada]]||align="left"|'''[[Frances Perkins]]'''||align="left"|1945. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Lewis B. Schwellenbach]]'''||align="left"|1945. – 1948. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Maurice J. Tobin]]'''||align="left"|1948. – 1953. |} {{clear}} === Postavljanje vrhovnih sudaca === Truman je sljedeće suce postavio u [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država]]: *'''[[Harold Hitz Burton]]''' — [[1945.]] *'''[[Fred M. Vinson]]''' ([[Vrhovni sudac Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni sudac]]) — [[1946.]] *'''[[Tom Campbell Clark]]''' — [[1949.]] *'''[[Sherman Minton]]''' — [[1949.]] === Izbori 1952. === Godine [[1951.]], SAD je usvojila [[22. amandman]], koji nije dopuštao da predsjednik bude biran treći put na tu poziciju, ili da bude izabran drugi put ako je naslijedio predsjedništvo i služio više od 2 godine. Ova klauzula dočekala je Trumana [[1952.]] godine, no Truman se još uvijek mogao kandidirati zbog izuzetka koji je od 22. amandmana isključivao trenutnog predsjednika. Do [[1952.]] godine, nijedan kandidat s New Hampshireskih primarnih izbora nije zadobio Trumanovu potporu. Vrhovni sudac [[Fred Vinson]] je rekao ne, guverner [[Illinois]]a [[Adlai Stevenson]] je također odbio, potpredsjednik Barkley je bio prestar, a Truman nije volio senatora [[Estes Kefauver|Estesa Kefauvera]], kojeg je privatno zvao "Gnjavaža".<ref>Novinart Arthur Krock je dobio informaciju od 3. osobe da je 1951. godine Truman privatno ponudio najviše mjesto u demokratskoj stranci [[Dwight D. Eisenhower|Dwightu Eisenhoweru]], no Eisenhower, koji je kako se otkrilo bio republikanac, je navodno odbio. Truman i Eisenhower su obijca negirali točnost te priče. McCullough 887; Stephen E. Ambrose. ''Eisenhower: 1890. - 1952.'' (1983.) 515</ref> Trumanovo ime bilo je na primarnim izborima u [[New Hampshire]]u, no Kefauver je pobijedio i Truman je objavio da se neće ponovno natjecati za predsjednika.<ref>McCullough, David: ''Truman'' (1992.), biografija str. 887-93.</ref> Stevenson, koji se nakon razmišljanja odlučio kandidirati za predsjednika, te je dobio Trumanovu potporu i postao je kandidat demokrata. [[Dwight David Eisenhower|Eisenhower]] je krenuo u pohod protiv Trumanovih "neuspjeha" s "Korejom, komunizmom i korupcijom" - i pobijedio je na izborima i postao 34. predsjednik SAD-a. == Nakon predsjedništva == === Trumanova biblioteka, memoari i život kao građanin === [[Datoteka:Lyndon_Johnson_signing_Medicare_bill,_with_Harry_Truman,_July_30,_1965.jpg|300px|mini|Truman (sjedi desno) i njegova supruga Bess (iznad njega) prisustvuju [[Lyndon B. Johnson|Johnsonovu]] potpisivanju zakona u zdravstvenom osiguranju [[30. srpnja]] [[1965.]] godine]] Truman se vratio u Independence i smjestio se u kući njegove punice. Njegov prethodnik [[Franklin Delano Roosevelt]] organizirao je vlastitu predsjedničku biblioteku, no mogućnost da drugi predsjednici naprave isto bila je još uvijek upitna. Truman je skupljao privatne donacije za izgradnju biblioteke, koje je kasnije poslao vladi da započne s radovima. Tu tradiciju nastavili su svi njegovu nasljednici. Bivši članovi Kongresa i federalnih sudova dobili su federalni mirovinski paket, a Truman je bio taj koji je njima, i dužnosnicima na sličnim pozicijama, omogućio takve privilegije. Taj prihod se nije odnosio i na bivše predsjednike. Čim mu je završio mandat, Truman je rekao da ne želi biti ni na jednoj korporativnoj listi plaćanja, izbor koji je iznio njegovo stajalište da uzimanje takvih dodatnih prihoda za bivše predsjednike umanjuje integritet najviše državne pozicije. Također je obio brojne poruke za komercijalne potpore. Kao rezultat toga, suočio se s nizom zanimljivih financijskih izazova, jer su se njegovi poslovi prije bavljenja politikom pokazali neuspješni, a nije imao nikakve osobne ušteđevine. Kada je napustio Bijelu kuću, njegov jedini prihod bila je njegova vojnička mirovina, koja je iznosila malih $112.56 po mjesecu. Dignuo je osobni zajam iz Missourijske banke kada mu je mandat završio, i krenuo je u ostvarivanje novog plana za buduće bivše izvršne dužnosnike: veliki novčani ugovor za njegove memoare napisane za njegova mandata. [[Ulysses S. Grant]] je svladao slične financijske probleme sličnom knjigom, no nije htio pisati ni slova o svom mandatu u Bijeloj kući. Truman je dobio rekordnu sumu od $600,000 za savjet oko izdavanja svojih memoara. Trumanovi memoari bili su komercijalni i kritički uspjeh, a tiskani su u 2 izdanja [[1955.]] – [[1956.]] godine. *Memoari Harryja Trumana: Godine odluke (1. izdanje) *Memoari Harryja Trumana: Godine suđenja i nade (2. izdanje) Kongres je [[1958.]] godine izdao Akt o bivšim predsjednicima, kojom su svi živući bivši predsjednici dobivali godišnju mirovinu od $25,000. Trumanovo financijsko stanje sigurno je igralo određenu ulogu u donošenju tog zakona. Jedini tadašnji živući bivši predsjednik, [[Herbert Hoover]], također je uzeo mirovinu iako mu nije bila potrebna. Po nekim izvorima kaže se da ju je uzeo da ne osramoti Trumana.<ref>Joseph William Martin, ''Mojih prvih 50 godina u politici kako je rečeno Robertu J. Donovanu'' (1960.) str. 249</ref> === Kasniji život i smrt === Truman je [[1956.]] godine sa suprugom otišao na put u [[Europa|Europu]] i bio je senzacija. U Britaniji je dobio počasnu diplomu na [[Sveučilište Oxford|oksfordskom]] sveučilištu, a primio ju je plačući od sreće. Tu se po posljednji put susreo sa svojim prijateljem [[Winston Churchill|Winstonom Churchillom]], a po povratku u [[SAD]] dao je punu potporu Adlaiu Stevensonu za njegovu drugu kandidaturu za predsjednika, iako je favorizirao guvernera [[W. Averell Harriman|W. Averella Harrimana]]. Godine [[1965.]] predsjednik [[Lyndon B. Johnson|Johnson]] je potpisao zakon o zdravstvenom osiguranju, a Trumanova biblioteka je prva 2 osiguranja dodijelila Trumanu i njegovoj supruzi Bess. Sam Truman se za svog mandata borio za vladino zdravstveno osiguranje. Po svom 80. rođendanu, Truman je boravio u [[Washington, DC|Washingtonu]] i zamoljen je da se obrati Senatu, kao dio novog pravila koje je bivšim predsjednicima dalo neke privilegije. Truman je bio toliko počašćen dobivenom privilegijom da je jedva održao svoj govor.<ref>McCullough, 983</ref> Truman je vodio i kampanje za kandidate za Senat. Jak pad u kupaonici njegova stana uvelike mu je smanjio fizičke mogućnosti i otežao je njegove svakodnevne posjete predsjedničkoj biblioteci. Dana [[5. prosinca]] [[1972.]] godine primljen je u bolnicu u [[Kansas City]]u zbog problema u plićima uzrokovanih [[pneumonija|pneumonijom]]. Dogodilo se da su mu kasnije otkazali mnogi organi i Harry Truman je preminuo [[26. prosinca]] [[1972.]] godine u 7:50 sati u 88. godini života. Bess Truman preminula je [[18. listopada]] [[1982.]] godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.trumanlibrary.org/bwt-bio.htm |title=Biografija predsjedničkog ara Truman - Trumanov predsjednički muzej i biblioteka |access-date=14. travnja 2007. |archive-date=7. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181107023128/https://www.trumanlibrary.org/bwt-bio.htm |url-status=dead }}</ref> Bračni par Truman pokopan je u Trumanovoj biblioteci. Točno 34 godine nakon Trumanove smrti, na isti dan, u 93. godini, preminuo je 38. američki predsjednik [[Gerald Ford]]. == Ostavština == Kada mu je [[1953.]] godine završio mandat, Truman je bio jedan od najnepopularnijih američkih predsjednika. Javno mišljenje o njemu poboljšavalo se s godinama, no kratki period nakon njegove smrti konsolidirao je djelomičnu rehabilitaciju među povjesničarima i članovima javnosti. Nakon ponovnog pregleda informacija koje su bile dostupne Trumanu u postojanju špijunskih aktivnosti u američkoj vladi, demokratski senator [[Daniel Patrick Moynihan]] je zaključio da je Truman "skoro pa namjerno slabo shvaćao" opasnost američkog komunizma.<ref>Moynihan, Daniel, et al., ''Šefov korak naprijed, Izvještaj o komunizmu o zaštiti i smanjenju vladine zaštite'', U.S. Government Printing Office (1997.)</ref> Truman je uvijek dobro stajao na [[Povijesni rangovi američkih predsjednika|rankinzima američkih predsjednika]]. Nikad nije bio na nižoj poziciji od 9., a po zadnjim istraživanjima iz [[2005.]] godine koje je proveo ''Wall Street Journal'' Truman je 7. najbolji američki predsjednik u povijesti. Slučajnost je baš ta da je Truman preminuo baš u periodu kada je nacija bila izjedena krizama u [[Vijetnamski rat|Vijetnamu]] i [[Afera Watergate|aferom Wategate]]. Trumanova smrt uzrokovala je val pozornosti na njegovu političku karijeru i to u vremenu kada je sama predsjednička pozicija bila u krizi.<ref>"Zagorčavajući im još više," ''Time'' pros. 03, 1973.</ref> Za vrijeme ranih i sredine [[1970-ih]] godina, Truman je zadobio popularnost koju je imao [[1948.]] godine, ovaj put se izdižući (postumno) kao nekakav politički narodni heroj, predsjednik koji je zamišljen kao primjer integriteta koji je po mnogim promatračima falio za vrijeme [[Richard Nixon|Nixonova]] boravka u Bijeloj kući. [[James Whitmore]] je nominiran za [[Oscar]]a za svoje portretiranje Trumana u filmu ''Give 'em Hell, Harry!'', [[Ed Flanders]] je dobio [[Emmy]]ja za svoje portretiranje Trumana u filmu ''Harry S. Truman: Plain Speaking'', a grupa [[Chicago (bend)|Chicago]] je čak snimila i pjesmu o predsjedniku Trumanu koju je naslovila ''[[Harry Truman (pjesma)|Harry Truman]]'' ([[1975.]]). Počašćen je [[1975.]] godine osnutkom Trumanove školarine, federalnog programa nastalog u njegovu čast koji je pomagao američkim studentima koji su se isticali u javnoj pomoći i vodstvom u javnoj politici.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.truman.gov/about/about_list.htm?cat_id=552 |title=Povijest Trumanove školarine |archive-url=https://web.archive.org/web/20080203100550/http://www.truman.gov/about/about_list.htm?cat_id=552 |archive-date=3. veljače 2008. |access-date=14. travnja 2007.}}</ref> Truman je prva osoba spomenuta u povijesno osvješćenoj pjesmi [[Billy Joel|Billya Joel]]a ''[[We Didn't Start the Fire]]''. Biografija [[David McCullough|Davida McCullougha]], naslovljena ''Truman'', i istoimeni film koji je snimio [[HBO]] još su više popularizirali Trumana. ''[[USS Harry S. Truman]]'' je također nazvan po predsjedniku. Brod je 8. supernosač iz američke mornarice. Struktura broda postavljena je [[1993.]] godine, a brod je kršten [[7. rujna]] [[1996.]] godine. Brod, nekad nazivan i HST, je odobren kao ''USS United States'', no odluka za preimenovanje donesena je prije postavljanja temelja. Dana [[1. siječnja]] [[1996.]] godine je jedno Missourijsko sveučilište po svojoj promjeni iz učiteljskog koledža u sveučilište liberalnih umjetnosti, postalo Trumanovo državno sveučilište, i to u čas jednog Missourijanca koji je postao predsjednik. == Trumanovo srednje ime == [[Datoteka:Harry S. Truman signature.png|right]] Truman nije imao srednje ime, nego samo srednji inicijal. Bilo je često da se u južnim državama, uključujući i [[Missouri]], koriste inicijali češće nego imena. U svojoj autobiografiji napisao je: ''"Trebao sam se zvati... Harrison Young. No za ime sam dobio deminutiv Harry, a da bih imao dva inicijala u imenu dodan mi je inicijal S. Ime očevog djeda bilo je Anderson Shippe Truman, a ime majčinog bilo je Solomon Young, tako da sam dobio inicijal S. po obojici."'' Jednom se našalio da '''S''' nije inicijal i da ne bi trebao imati točku poslije, no u svim službenim dokumentima dodana je točka nakon S. Također Trumanova biblioteka ima podosta primjera gdje je sam Truman pisao točku nakon S. Asocirani tisak zahtijevao je korištenje točke nakon S za vrijeme [[1960-ih]] godina, kada je Truman izjavio da nema preferenca.<ref>Goldstein, Norm, ed. ''Associated Press Stylebook 2003.'' New York; The Associated Press, 2003., 256.</ref> Korištenje točke nakon inicijala S je univerzalno, dok na primjer službena biografija Bijele kuće ne koristi točku nakon Trumanova inicijala S. Trumanov inicijal bez imena uzrokovao je neobičan problem kada je Truman trebao prisegnuti za predsjednika. Na sastanku nakon prisege, vrhovni sudac [[Harlan Stone]] počeo je čitati Trumanovu prisegu: "''Ja, Harry Shippe Truman...''", no Truman ga je prekinuo i ispravio: "''Ja, Harry S. Truman...''".<ref>McCullough, 347.</ref> == Mediji == *[http://commons.wikimedia.org/wiki/Image:Harry_Truman_video_montage.ogg Kolekcija video isječaka o predsjedniku] *Godine [[1995.]] [[HBO]] je izdao film o Trumanovom životu, u kojem je [[Gary Sinise]] glumio predsjednika. Snimljen prema biografiji [[David McCullough|Davida McCullougha]], film govori o tome kako je Truman od prosječnog građanina došao do predsjednika SAD-a. Naslov filma je samo ''[[Truman (1995)|Truman]]'', a osvojio je mnogobrojne nagrade.<ref>[http://www.imdb.com/title/tt0114738/awards Nagrade za ''Truman'', IMDB.com.]</ref> == Zanimljivosti == *Nijedna prva dama nije živjela dugo koliko Trumanova supruga [[Bess Wallace Truman]]. Kada je umrla [[18. listopada]] [[1982.]] godine, imala je 97 godina. *Harry Truman je bio član Alfa Hi Lamba bratstva. *Harry i Bess Truman su predsjednički par koji je živio najduže. Skupa su imali 185 godina. Od [[2007.]] godine [[Gerald Ford|Gerald]] i Betty Ford su na 2. mjestu sa 181 godinom, dok su [[Ronald Reagan|Ronald]] i Nancy Reagan 3. sa 178 godina. *Za vrijeme Trumanova mandata izdana je revizirana standardna verzija [[Biblija|Biblije]], čiji je prvi primjerak dobio baš on. *Bio je jedan od brojnih američkih predsjednika i dužnosnika Bijele kuće koji je tvrdio da je, tijekom mandata, vidio duh pokojnog predsjednika [[Abraham Lincoln|Abrahama Lincolna]] kako hoda Bijelom kućom.<ref>''TV kalendar'', 27. svibnja 2010.; HRT</ref> *Po Trumanu je snimljena istoimena pjesma koju izvodi grupa [[Mindless Self Indulgence]]. *U TV seriji ''[[Simpsoni]]'' Truman je prikazan na novčanici od bilijun dolara. *Harry i Bess Truman su bili prvi primatelji medicinske zaštite [[1966.]] godine. *U epizodi ''[[Roswell That Ends Well]]'' iz serije ''[[Futurama]]'', Truman je prikazan kako osobno preuzima istragu o [[Roswellski NLO incident|Roswellskom NLO incidentu]]. == Vidi još == *[[Hladni rat]] *[[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država]] *[[George Marshall]] *[[Joseph McCarthy]] *[[Korejski rat]] *[[Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija]] *[[Franklin Delano Roosevelt]] == Bilješke == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commons}} {{Wikicitat}} *** [http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=12762 1947] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060825120916/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=12762 |date=25. kolovoza 2006. }},[http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=13005 1948] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060821174235/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=13005 |date=21. kolovoza 2006. }},[http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=13293 1949] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060822232404/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=13293 |date=22. kolovoza 2006. }},[http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=13567 1950] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060808193653/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=13567 |date=8. kolovoza 2006. }},[http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=14017 1951] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060808193713/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=14017 |date=8. kolovoza 2006. }},[http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=14418 1952] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060808193734/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=14418 |date=8. kolovoza 2006. }} *** [http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=12467 1946] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060821174729/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=12467 |date=21. kolovoza 2006. }},[http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=14379 1953] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060808193722/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=14379 |date=8. kolovoza 2006. }} *** [http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=13282 1949] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060614182234/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=13282 |date=14. lipnja 2006. }} ** [http://www.presidency.ucsb.edu/elections.php Izbori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060711062543/http://www.presidency.ucsb.edu/elections.php |date=11. srpnja 2006. }} *** [http://www.presidency.ucsb.edu/showelection.php?year=1948 1948] *[https://web.archive.org/web/20070830031059/http://vvl.lib.msu.edu/showfindingaid.cfm?findaidid=TrumanHS Trumanovi govori] *[https://web.archive.org/web/20060716085712/http://keirsey.com/personality/Truman.html Truman - analiza] *[http://www.doctorzebra.com/prez/g33.htm Zdravstveno stanje Harryja Trumana] {{Predsjednici SAD-a}} {{Potpredsjednici SAD-a}} {{Osobe hladnoga rata}} {{GLAVNIRASPORED:Truman, Harry S.}} [[Kategorija:Američki predsjednici]] [[Kategorija:Američki političari između dva svjetska rata]] [[Kategorija:SAD u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Američki političari u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Američki političari nakon Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Američki vojni zapovjednici]] [[Kategorija:Američki potpredsjednici]] [[Kategorija:Američki slobodni zidari]] <!-- izvor: phoenixmasonry.org/10,000_famous_freemasons/Volume_1_A_to_D.htm --> [[Kategorija:Hladni rat]] [[Kategorija:Masonski veliki majstori]] [[Kategorija:Životopisi, Missouri]] kukqch7u21g0hr9yi9xz16fh054qzhd 0 27743 7569937 7490174 2026-08-05T04:53:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.5 7569937 wikitext text/x-wiki {{provjeriti}}<!-- na stranici razgovora su sljedeće točke koje prezentiraju problematične podatke (s izvorima) odnosno zahtjevaju provjeru: bronca M8+ na OI 1924., Zlatni europski osmerac 1932., Upitna nacionalnost, Različiti izvori, različita imena/prezimena osvajača medalja --> {{nedostaju izvori}} {{nepotrebni anglizmi}} [[Datoteka:HVS.JPG|200px|mini|Grb Hrvatskog veslačkog saveza]] '''Hrvatski veslački savez''' (HVS) krovna je organizacija [[Veslanje|veslačkog]] sporta u Hrvatskoj. Osnovan je [[4. studenog]] [[1939.]] u [[Zagreb]]u, a pod današnjim nazivom djeluje od [[23. ožujka]] [[1993.]] godine. Sjedište HVS-a je u [[Zagreb]]u. Član je [[FISA|međunarodne veslačke federacije (FISA-e)]] od [[17. siječnja]] [[1992.]] godine.<ref name="Leksikon"> 68. Prvenstvo Hrvatske u veslanju, službeni bilten, HVS, Zagreb, 2011. </ref> Međunarodni naziv za Savez je '''Croatian Rowing Federation'''. Prvo prvenstvo Hrvatske u veslanju (tada [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]]) održano je u [[Zagreb]]u, na [[Sava|Savi]], [[29. srpnja]] [[1940.]] ==Ustroj HVS-a== '''Vijeće klubova''' Vijeće klubova najviše je tijelo upravljanja Savezom. Vijeće čine zastupnici članova Saveza, i to po jedan zastupnik svakog člana Saveza. Mandat zastupnika traje četiri godine, s tim da svaki član Vijeća može promijeniti svog zastupnika u Vijeću za trajanja mandata. Vijeće saziva i njegovim radom rukovodi predsjednik Vijeća klubova. Predsjednik Vijeća klubova bira se iz sastava zastupnika Vijeća na mandat od 4 godine. '''Izvršni odbor''' Izvršni odbor je izvršno upravno tijelo Saveza koje između zasjedanja Vijeća upravlja poslovima Saveza. Članove Izvršnog odbora imenuje Vijeće na prijedlog predsjednika Saveza. Članovi Izvršnog odbora imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno birani. Predsjednik Saveza član je Izvršnog odbora po položaju. Radom Izvršnog odbora rukovodi predsjednik Saveza. '''Komisije''' Za izvršavanje određenih aktivnost Saveza imenovane su komisije Saveza. Komisije svoj rad obavljaju u skladu s planom i programom koji podnose Izvršnom odboru Saveza. {{col-begin}} {{col-break}} * stručno-programska komisija * komisija za unaprjeđenje veslanja * komisija za školsko veslanje * komisija za studentsko veslanje * komisija za rekreativno i veteransko veslanje * komisija za veslanje osoba s invaliditetom * komisija za organizaciju natjecanja {{col-break}} * pravno-statutarna komisija * stegovna komisija * komisija za antidopinšku kontrolu * disciplinska komisija za antidoping * žalbena komisija za antidoping * komisija za marketing, promociju i medije {{col-end}} '''Nadzorni odbor''' Nadzorni odbor obavlja nadzor nad radom i poslovanjem Saveza. Članove Nadzornog odbora imenuje Vijeće. Nadzorni odbor za svoj rad odgovara Vijeću i podnosi mu redovita izvješća. Mandat članova Nadzornog odbora traje četiri godine. ==Povijest hrvatskog veslanja== [[Kronologija hrvatskog veslanja]] ==Olimpijske igre== <small>''nakon 2021.''</small> ''Posljednje finale: 2021. M2-, M1x'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="3" | Medalje * ! align="center" colspan="5" | Rimen ! align="center" colspan="4" | Skul ! align="center" rowspan="3" | Ukupno |- | align="center" colspan="4" | Muškarci | align="center" colspan="1" | Žene | align="center" colspan="3" | Muškarci | align="center" colspan="1" | Žene |- | align="center" | M2- | align="center" | M2+ | align="center" | M4- | align="center" | M8+ | align="center" | | align="center" | M1x | align="center" | M2x | align="center" | M4x | align="center" | |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, Rimen, 2 bez kormilara--> 1 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, Rimen, 2 s kormilarom--> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, Rimen, 4 bez kormilara--> 1 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, Rimen, 8--> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ž, Rimen, --> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, Skul, 1 na pariće--> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, Skul, 2 na pariće--> 1 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, Skul, 4 na pariće--> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ž, Skul, --> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 3 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, Rimen, 2 bez kormilara--> 1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, Rimen, 2 s kormilarom--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, Rimen, 4 bez kormilara--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, Rimen, 8--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ž, Rimen, --> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, Skul, 1 na pariće--> 1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, Skul, 2 na pariće--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, Skul, 4 na pariće--> 1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ž, Skul, --> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 3 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, Rimen, 2 bez kormilara--> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, Rimen, 2 s kormilarom--> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, Rimen, 4 bez kormilara--> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, Rimen, 8--> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ž, Rimen, --> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, Skul, 1 na pariće--> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, Skul, 2 na pariće--> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, Skul, 4 na pariće--> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ž, Skul, --> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 3 |- |} :''* Brončana medalja osmerca s kormilarom 1924. ne navodi se u tablici jer su osim hrvatskih veslača (6) posadu činili i talijanski veslači (3).''<!--Latino Galasso (rođenu u Zadru, možda Latino Galešić), Giuseppe Crivelli (možda Josip Krivelić), Carlo Toniatti (rođen u Zadru) - moguće da su neki od njih ipak Hrvati --> {| class="wikitable" |-bgcolor="#FFFFFF" |'''Legenda'''<br> - ''italic - hrvatski veslači koji su medalje osvajali za Jugoslaviju ili Kraljevinu Italiju''<br> - ''broj u zagradi označava broj različitih disciplina u kojima je veslač(ica) osvoji-o/la medalje na OI''<br> - ^RiS ''označava veslač-e/ice koji su medalje osvojili i u rimenu'' ^R ''i u skulu'' ^S ''na OI''<br> - ^K ''označava veslač-e/ice koji su medalje osvojili kao kormilari''<br> - ^L ''laki veslač(ica)'' <!--npr.: Jure Jurić ^K,RiS(3)--> <!--npr.: Jure Jurić ^LR(3)--> <!-- ^R/SiK označava veslač-e/ice koji su medalje osvojili kao i rimenaši/skuleri i kao kormilari--> |} {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Veslač(ica) ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Martin Sinković]] (3),<br>[[Valent Sinković]] (3) ||<small>RiS</small> | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2 | align="left" | ''[[Duje Bonačić]]'',<br>''[[Petar Šegvić]]'',<br>''[[Mate Trojanović]]'',<br>''[[Velimir Valenta]]'' ||<small>R</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 3 | align="left" | [[Damir Martin]] (2) ||<small>S</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 4 | align="left" | [[Nikša Skelin]] (2),<br>[[Siniša Skelin]] (2) ||<small>R</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 5 | align="left" | [[David Šain]] ||<small>S</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | 6 | align="left" | [[Igor Boraska]],<br>''[[Zlatko Celent]]'',<br>[[Krešimir Čuljak]],<br>[[Igor Francetić (veslač)|Igor Francetić]],<br>[[Tihomir Franković]],<br>''[[Petar Ivanov]]'',<br>''[[Ante Katalinić (veslač)|Ante Katalinić]]'',<br>''[[Frane Katalinić]]'',<br>''[[Šimun Katalinić]]'',<br>''[[Viktor Ljubić]]'',<br>''[[Duško Mrduljaš]]'',<br>[[Silvijo Petriško]],<br>[[Tomislav Smoljanović]],<br>''[[Bruno Sorić]]'',<br>[[Branimir Vujević]] ||<small>R</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | 6 | align="left" | ''[[Josip Reić]]'' ||<small>K</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} ;Posade <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> ;;> Rimen <div style="height:200px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;M2- [[Martin Sinković]], [[Valent Sinković]] (Z)<br> [[Nikša Skelin]], [[Siniša Skelin]] (S) ;;;;M2+ [[Zlatko Celent]], [[Duško Mrduljaš]], [[Josip Reić]]^K (B) ;;;;M4- [[Duje Bonačić]], [[Petar Šegvić]], [[Mate Trojanović]], [[Velimir Valenta]] (Z) ;;;;M8+ {{nowrap|[[Igor Boraska]], [[Krešimir Čuljak]], [[Igor Francetić (veslač)|Igor Francetić]], [[Tihomir Franković]], [[Nikša Skelin]], [[Siniša Skelin]], [[Tomislav Smoljanović]], [[Branimir Vujević]], [[Silvijo Petriško]]^K (B)}}<br> ——<br> ''Petar Ivanov, Ante Katalinić, Frane Katalinić, Šimun Katalinić, Josip Krivelić, Viktor Ljubić, Bruno Sorić, Latino Galešić^K (B)'' </div> ;;> Skul <div style="height:200px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;M1x [[Damir Martin]] (S–B) ;;;;M2x [[Martin Sinković]], [[Valent Sinković]] (Z) ;;;;M4x {{nowrap|[[Damir Martin]], [[Martin Sinković]], [[Valent Sinković]], [[David Šain]] (S)}} </div> Hrvatska još nije imala posadu u lakim disciplinama na Olimpijskim igrama. ==Svjetsko prvenstvo== ''3 ruj 2019'' <div style="height:325px; overflow-y:scroll;"> :''Brončana medalja M4+ 1966. ne navodi se u tablici jer je osim hrvatskih veslača (4) posadu činio i srpski veslač.''<!-- nije potpuno sigurno koje je nacionalnosti petar savić --> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="4" | Medalje ! align="center" colspan="18" | Klasično veslanje ! align="center" rowspan="4" | Ukupno |- ! align="center" colspan="10" | Rimen ! align="center" colspan="8" | Skul |- | align="center" colspan="6" | Muškarci | align="center" colspan="4" | Žene | align="center" colspan="4" | Muškarci | align="center" colspan="4" | Žene |- ! align="center" | M2- ! align="center" | * M2+ ! align="center" | M4- ! align="center" | * M4+ ! align="center" | M8+ ! align="center" | {{Tooltip|LM|Laki veslači: LM2-, LM4-, LM8+}} ! align="center" | W2- ! align="center" | W4- ! align="center" | W8+ ! align="center" | {{Tooltip|LW|Lake veslačice: LW2-}} ! align="center" | M1x ! align="center" | M2x ! align="center" | M4x ! align="center" | {{Tooltip|LM|Laki veslači: LW1x, LW2x, LW4x}} ! align="center" | W1x ! align="center" | W2x ! align="center" | W4x ! align="center" | {{Tooltip|LW|Lake veslačice: LW1x, LW2x, LW4x}} |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--rimen, m2- --> 2 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--rimen, m2+ --> 1 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--rimen, m4- --> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--rimen, m4+ --> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--rimen, m8+ --> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--rimen, lm --> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--rimen, w2- --> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--rimen, w4- --> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--rimen, w8+ --> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--rimen, lw --> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--skul, m1x --> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--skul, m2x --> 2 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--skul, m4x --> 2 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--skul, lm --> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--skul, w1x --> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--skul, w2x --> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--skul, w4x --> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--skul, lw --> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 7 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--rimen, m2- --> 2 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--rimen, m2+ --> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--rimen, m4- --> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--rimen, m4+ --> 1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--rimen, m8+ --> 1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--rimen, lm --> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--rimen, w2- --> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--rimen, w4- --> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--rimen, w8+ --> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--rimen, lw --> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--skul, m1x --> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--skul, m2x --> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--skul, m4x --> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--skul, lm --> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--skul, w1x --> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--skul, w2x --> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--skul, w4x --> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--skul, lw --> 1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 5 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--rimen, m2- --> 2 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--rimen, m2+ --> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--rimen, m4- --> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--rimen, m4+ --> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--rimen, m8+ --> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--rimen, lm --> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--rimen, w2- --> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--rimen, w4- --> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--rimen, w8+ --> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--rimen, lw --> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--skul, m1x --> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--skul, m2x --> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--skul, m4x --> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--skul, lm --> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--skul, w1x --> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--skul, w2x --> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--skul, w4x --> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--skul, lw --> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 5 |- |} ''* Trenutačno nije dio programa na Svjetskom prvenstvu'' {| |- style="vertical-align:top;" | {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="4" | Medalje ! align="center" colspan="6" | Obalno veslanje ! align="center" rowspan="4" | Ukupno |- ! align="center" colspan="6" | Skul |- | align="center" colspan="3" | Muškarci | align="center" colspan="3" | Žene |- ! align="center" | CM1x ! align="center" | CM2x ! align="center" | CM4x ! align="center" | CW1x ! align="center" | CW2x ! align="center" | CW4x |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--skul, m1x--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--skul, m2x--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--skul, m4x--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--skul, w1x--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--skul, w2x--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--skul, w4x--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 0 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--skul, m1x--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--skul, m2x--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--skul, m4x--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--skul, w1x--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--skul, w2x--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--skul, w4x--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 0 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--skul, m1x--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--skul, m2x--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--skul, m4x--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--skul, w1x--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--skul, w2x--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--skul, w4x--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 0 |- |} | {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="4" | Medalje ! align="center" colspan="4" | U zatvorenom ! align="center" rowspan="4" | Ukupno |- ! align="center" colspan="4" | Ergometar |- ! align="center" colspan="2" | Open ! align="center" colspan="2" | LWT |- | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--open, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--open, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--lwt, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--lwt, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 0 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--open, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--open, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--lwt, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--lwt, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 0 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--open, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--open, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--lwt, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--lwt, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 0 |- |} |} </div> {| class="wikitable" |-bgcolor="#FFFFFF" |'''Legenda'''<br> - ''italic - hrvatski veslači koji su medalje osvajali za Jugoslaviju''<br> - ''broj u zagradi označava broj različitih disciplina u kojima je veslač(ica) osvoji-o/la medalje na SP-u''<br> - ^RiS ''označava veslač-e/ice koji su medalje osvojili i u rimenu'' ^R ''i u skulu'' ^S ''na SP-u''<br> - ^K ''označava veslač-e/ice koji su medalje osvojili kao kormilari''<br> - ^L ''laki veslač(ica)''<br> <!--^CiO ''označava veslač-e/ice koji su medalje osvojili i u klasičnom i u obalnom veslanju na SP-u''--> <!--npr.: Jure Jurić ^K,RiS,CiO(3)--> <!--npr.: Jure Jurić ^LR--> <!-- ^R/SiK označava veslač-e/ice koji su medalje osvojili kao i rimenaši/skuleri i kao kormilari --> |} {{col-begin}} {{col-break}} {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! style="height:49px;"| # |- |style="height:44px;"|1 |- |2 |- |3 |- |4 |- |5 |- |6 |- |7 |- |8 |- |9 |- |10 |- |<br><br><br><br>11 |- |<br>12 |- |13 |- |<br><br><br>14 |- |<br>15 |- |} | {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="margin-right: auto; margin-left: 0px;" |- ! align="center" colspan="7" | Klasično veslanje |- bgcolor="#EFEFEF" ! Veslač(ica) !! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left" | [[Martin Sinković]] (3),<br>[[Valent Sinković]] (3) || <small>RiS</small> | style="background:#F7F6A8;" | 6 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 8 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left" | [[Damir Martin]] || <small>S</small> | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left" | [[David Šain]] || <small>S</small> | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left" | [[Igor Boraska]] (3) || <small>R</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left" | [[Tihomir Franković]] (2) || <small>R</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left" | [[Milan Ražov]] || <small>K</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left" | [[Siniša Skelin]] (3) || <small>R</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left" | [[Nikša Skelin]] (2) || <small>R</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left" | [[Oliver Martinov]] (3) || <small>R</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left" | [[Mirna Rajle Brođanac]] || <small>LS</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" |align="left" | [[Denis Boban]],<br>[[Krešimir Čuljak]],<br>[[Tomislav Smoljanović]],<br>[[Damir Vučičić]],<br>[[Branimir Vujević]] || <small>R</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left" | [[Ratko Cvitanić]],<br>[[Silvijo Petriško]] || <small>K</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left" | [[Ninoslav Saraga]] (2) || <small>R</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left" | ''[[Boris Ercegović]]'',<br>''[[Ivo Juginović]]'',<br>[[Ivan Jukić]],<br>''[[Frane Kazija]]'' || <small>R</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left" | ''[[Ljubo Curović]]'',<br>[[Luka Travaš]] || <small>K</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} |} Najbolji rezultat u lakim disciplinama za muškarce je polufinale Luke Radonića u LM1x. {{col-break}} {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="margin-right: auto; margin-left: 0px;" |- ! align="center" colspan="6" | Obalno veslanje |- bgcolor="#EFEFEF" ! # ! Veslač(ica) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | 1 | align="left" | — | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 0 |} [[Kristina Fortuna]], bivša hrvatska veslačka juniorka, je u ekipi s Njemicom,<br>Francuskinjom i Monegaskinjom u četvercu na pariće veslajući pod zastavom Monaka<br>osvojila brončanu medalju na SP-u 2018.<ref>http://www.mladost.hr/11646/kristina-fortuna-treca-na-svjetskom-prvenstvu-u-obalnom-veslanju</ref> {{col-end}} ;Posade > Klasično veslanje <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> ;;> Rimen <div style="height:200px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;M2- Martin Sinković, Valent Sinković (2xZ–S)<br> Nikša Skelin, Siniša Skelin (S–B)<br> Oliver Martinov, Ninoslav Saraga (B) ;;;;M2+ Igor Boraska, Tihomir Franković, Milan Ražov^K (Z)<br> ;;;;M4+ Denis Boban, Igor Boraska, Tihomir Franković, Siniša Skelin, Ratko Cvitanić^K (S)<br> Igor Boraska, Ivan Jukić, Oliver Martinov, Ninoslav Saraga, Luka Travaš^K (B)<br> ——<br> ''Boris Ercegović, Ivo Juginović, Frane Kazija, Ljubo Curović^K (B)'' ;;;;M8+ {{nowrap|Igor Boraska, Krešimir Čuljak, Oliver Martinov, Nikša Skelin, Siniša Skelin, Tomislav Smoljanović, Damir Vučičić, Branimir Vujević, Silvijo Petriško^K (S)}}<br> </div> ;;> Skul <div style="height:200px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> <!--;;;;M1x Damir Martin () --> ;;;;M2x Martin Sinković, Valent Sinković (2xZ)<br> ;;;;M4x {{nowrap|Damir Martin, Martin Sinković, Valent Sinković, David Šain (2xZ–B)}}<br> ;;;LAKI veslači(ce) ;;;;LW1x Mirna Rajle-Brođanac (S–B) </div> ;Posade > Obalno veslanje > Skul <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> <div style="height:100px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;n/a {{nowrap|''Najbolji rezultat u obalnom veslanju je A finale}}<br>Igora Boraske i Zvonimira Batinića u CM2x 2015.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.veslanje.hr/vijesti_2015/sp_obalno_veslanje_lima.html |title=Arhivirana kopija |access-date=24. lipnja 2016. |archive-date=28. lipnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160628073917/http://veslanje.hr/vijesti_2015/sp_obalno_veslanje_lima.html |url-status=dead }}</ref> </div> ==Svjetski kup== ''1990. – 2017.; Od 1990.-'96.održavale su se samo regate samaca, dok se od 1997. uključuju i ostale discipline.''<br> ''U statistiku uključene i discipline van programa Svjetskog kupa koje su se održavale na regatama Svjetskog kupa - to su neolimpijske discipline: M4+, LM1x, LW1x.''<br><br> ''Barem 1 pobjeda.''<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.veslanje.hr/povijest/regate_svjetskog_kupa.html |title=Arhivirana kopija |access-date=14. listopada 2017. |archive-date=14. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171014234308/http://www.veslanje.hr/povijest/regate_svjetskog_kupa.html |url-status=dead }}</ref><br><br> '''''bold''' - aktivni''<br> ^RiS - ''postolja i u rimenu''^R ''i u skulu''^S<br> ^K - ''postolja samo kao kormilar'' <!-- ^R/SiK za nekoga tko je osvojio postolja i kao rimenaš/skuler i kao kormilar --> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" !rowspan="2"| !! rowspan="2"|Veslač(ica) !! rowspan="2"|<small>Pobjede</small> !! rowspan="2"|<small>Postolja</small> !! colspan="2"|<small>Discipline/pobjeda</small> |- !<small>R</small> !!<small>S</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | [[Denis Boban]] ||1 ||1 ||<small>M4+</small> || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | [[Igor Boraska]] ||4 ||9 ||<small>M2-, M4+, M8+</small> || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | [[Ratko Cvitanić]]^K ||1 ||2 ||<small>M4+</small> || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | [[Krešimir Čuljak]] ||2 ||7 ||<small>M8+</small> || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | [[Igor Francetić (veslač)|Igor Francetić]] ||1 ||5 ||<small>M8+</small> || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | [[Tihomir Franković]] ||3 ||3 ||<small>M2-, M4+, M8+</small> || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž || align="left" | [[Ivana Jurković]] || || ||<small>W2-</small> || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž || align="left" | [[Josipa Jurković]] || || ||<small>W2-</small> || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | '''[[Damir Martin]]''' ||11 ||15 || ||<small>M1x, M4x</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | [[Oliver Martinov]] ||2 ||10 ||<small>M2-, M8+</small> || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | [[Jure Mrduljaš]] ||1 ||2 ||<small>M4+</small> || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | [[Silvijo Petriško]]^K ||2 ||8 ||<small>M8+</small> || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | '''[[Luka Radonić]]''' ||1 ||3 || ||<small>LM1x</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž || align="left" | [[Mirna Rajle Brođanac]] ||2 ||9 || ||<small>LW1x</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | [[Ninoslav Saraga]] ||1 ||6 ||<small>M2-</small> || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | '''[[Martin Sinković]]'''^RiS ||16 ||18 ||<small>M2-</small> ||<small>M4x</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | '''[[Valent Sinković]]'''^RiS ||16 ||18 ||<small>M2-</small> ||<small>M2x, M4x</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | [[Nikša Skelin]] ||8 ||15 ||<small>M2-, M4+, M8+</small> || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | [[Siniša Skelin]] ||8 ||14 ||<small>M2-, M4+, M8+</small> || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" |M || align="left" | [[Tomislav Smoljanović]] ||3 ||7 ||<small>M4+, M8+</small> || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | '''[[David Šain]]''' ||10 ||11 || ||<small>M4x</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | [[Damir Vučičić]] ||2 ||6 ||<small>M4+, M8+</small> || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | [[Branimir Vujević]] ||2 ||8 ||<small>M8+</small> || |} ==Europsko prvenstvo== ''1893. – 1973., nepotpuni podaci''<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sss.hr/media/docs/rezultati/osvajaci_medalja_SP_EP_MI.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=14. listopada 2017. |archive-date=3. ožujka 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170303201729/http://www.sss.hr/media/docs/rezultati/osvajaci_medalja_SP_EP_MI.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>http://www.veslanje.hr/povijest/rezultati_prije_92/EP_seniora.pdf</ref><br> ''2007. – 2019.'' <!-- na različitim izvorima pojavljuju se različita imena uz neke od prezimena-navedeno u razgovoru --> {| class="wikitable" |-bgcolor="#FFFFFF" |'''Legenda'''<br> - ''italic - hrvatski veslači koji su medalje osvajali za Jugoslaviju ili Kraljevinu Italiju''<br> - ''broj u zagradi označava broj različitih disciplina u kojima je veslač(ica) osvoji-o/la medalje na EP-u''<br> - ^RiS ''označava veslač-e/ice koji su medalje osvojili i u rimenu'' ^R ''i u skulu'' ^S ''na EP-u''<br> - ^K ''označava veslač-e/ice koji su medalje osvojili kao kormilari''<br> - ^L ''laki veslač(ica)'' <!--npr.: Jure Jurić ^K,RiS(3)--> <!--npr.: Jure Jurić ^LR--> <!-- ^R/SiK označava veslač-e/ice koji su medalje osvojili kao i rimenaši/skuleri i kao kormilari --> |} {{col-begin}} {{col-break}} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- ! align="center" colspan="6" | Klasično veslanje |- bgcolor="#EFEFEF" ! !! Veslač(ica) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>RiS</small> ||align="left" | [[Martin Sinković]] (3),<br>[[Valent Sinković]] (3) | style="background:#F7F6A8;" | 4 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 5 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>S</small> ||align="left" | [[Damir Martin]] (2) | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 5 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | <small>R</small> ||align="left" | ''[[Petar Kukoč-Petraello]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>R</small> ||align="left" | ''[[Elko Mrduljaš]]'' (2) | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>R</small> ||align="left" | ''[[Ivo Fabris]]'' (2),<br>''[[Petar Ivanov]]'',<br>''[[Frane Katalinić]]'',<br>''[[Šimun Katalinić]]'',<br>''[[Josip Krivelić]]'',<br>''[[Viktor Ljubić]]'',<br>''[[Vjekoslav Miler]]'',<br>''[[Bruno Sorić]]'', <br>''[[Carlo Toniatti]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>S</small> ||align="left" | ''[[Perica Vlašić]]'' (2) | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>K</small> ||align="left" | ''[[Latino Galešić]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>R</small> ||align="left" | ''[[Bruno Marasović]]'',<br>''[[Luka Marasović]]'',<br>''[[Jure Mrduljaš]]'',<br>''[[Vjekoslav Raffaelli]]'',<br>''[[Jakov Tironi]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>K</small> ||align="left" | ''Miroslav (ili Ljubomir) Kraljević'' | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>S</small> ||align="left" | [[Mario Vekić]] (2) | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>R</small> ||align="left" | ''[[Emil Brajinović]]'',<br>''[[Josip Gattin]]'',<br>''[[Drago Glavinović]]'',<br>''[[Miće Ljubić]]'',<br>''[[Josip Mrklić]]'',<br>''[[Andre Žeželj]]'',<br>''[[Duško Žeželj]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>S</small> ||align="left" | [[Hrvoje Jurina]],<br>[[David Šain]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>K</small> ||align="left" | ''[[Kamilo Roić]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>R</small> ||align="left" | [[Maja Anić]],<br>[[Sonja Kešerac]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>R</small> ||align="left" | ''[[Slavko Alujević]]'',<br>''[[Stipe Krnčević]]'' (2) | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | <small>R</small> ||align="left" |<div style="height:300px; width:200px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ''Branko Alujević'', ''Ante Baljkas'',<br>''Jadran Barut'', ''Jože Berc'',<br>''Josip Biliškov'', ''Linardo Bujas'',<br>''Aldis Colja'', ''Nikola Čupin'',<br>''Špiro Grubišić'', ''Ante Ivanković'',<br>''Ante Jurišić'', ''Vice Jurišić'',<br>''Boris Klavor'', ''Lucijan Kleva'',<br>''Filip Kozulić'', ''Živko Kraljić'',<br>''Veljko Kukolj'', ''Ivo Luketa'',<br>''Božidar Makjanić'', ''Marko Mandić'',<br>''Ante Marinović'', ''Vinko Marović'',<br>''Pave Martić'', ''Mihajlo Obradović'',<br>''Hadrijan Peribonio'', ''Željko Plašćar'',<br>''Slavko Roša'', ''Jure Ružić'',<br>''Ivo Siriščević'', ''Vjekoslav Skalak'',<br>''Paško Škarica'', ''Josip Turk'' </div> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>S</small> ||align="left" | ''Nikola Lučin'' | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>K</small> ||align="left" | ''Frane Adum'', ''Mile Alujević'',<br>''Zdenko Balaš'', ''Zdenko Bego'',<br>''Ante Butković'', ''Slavko Rainis'' | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} Najbolji rezultat u lakim disciplinama za muškarce je 4. mjesto Luke Radonića u LM1x 2019. {{col-break}} ;Posade prvaka <div style="height:300px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;> RIMEN ;;;;M2- [[Martin Sinković]], [[Valent Sinković]] (2x) '''§''' ;;;;M8+ {{nowrap|Ivo Fabris, Petar Kukoč-Petraello, Bruno Marasović, Luka Marasović, Elko Mrduljaš, Jure Mrduljaš, Vjekoslav Raffaelli,}} <br>Jakov Tironi, Miroslav Kraljević^K ili Ljubomir Kraljević^K '''§''' Petar Ivanov, Frane Katalinić, Šimun Katalinić, Josip Krivelić, Viktor Ljubić, Vjekoslav Miler, Bruno Sorić, Carlo Toniatti, Latino Galešić^K '''§''' ;;> SKUL ;;;;M1x [[Damir Martin]] (2x) '''§''' [[Perica Vlašić]] ;;;;M2x [[Martin Sinković]], [[Valent Sinković]] (2x) '''§''' </div> {{col-end}} ==Svjetski ranking== ''Top 10 Rowers'' *muškarci: 4. [[Valent Sinković]] *žene: ==Svjetski rekorderi== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! <small>Veslači(ce)</small> !! data-sort-type="number"|<big>Σ</big> !! data-sort-type="number"|<small>Rimen</small> !! width="35" data-sort-type="number"|<small>Skul</small> !! <small>Ergometar</small> !! style="border-left: 3px solid black;"|<small>Hwt</small> !! <small>Lwt</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF | M ||7x ||1x ||1x ||5x ||style="border-left: 3px solid black;"|7x ||— |- align="center" bgcolor="#FFFFFF | Ž ||0x ||— ||— ||— ||style="border-left: 3px solid black;"|— ||— |} ;Rimen * [[Igor Boraska]], [[Tihomir Franković]] & [[Milan Ražov]]^K: M2+ 6:42.16 (rujan 1994.) :- držali svjetski rekord 20 godina ;Skul * [[Martin Sinković]] & [[Valent Sinković]]: M2x 5:59.72 (kolovoz 2014.) :- postali prva M2x posada s vremenom ispod 6 minuta ;Ergometar <!--rekorde u lakim kategorijama označiti s Lwt --> :''apsolutni rekordi - neovisni o dobnoj kategoriji'' :''Svjetski veslački savez ne prepoznaje te rekorde, ali vodi ih američki Concept 2''<ref>https://www.vecernji.hr/sport/martin-sinkovic-novi-stari-svjetski-rekorder-na-veslackom-ergometru-1452423</ref> * [[Martin Sinković]] (5x): slide 6000m 18:05.7 (prosinac 2014.);<ref name="#2">http://www.concept2.com/indoor-rowers/racing/records/world?machine=All&event=6000&gender=Male&age=All&weight=Hwt</ref><ref name="#1"/><ref>https://www.mladost.hr/5687/ergometar-6000-m</ref> slide 6000m 18:03.1 (prosinac 2015.);<ref name="#1">https://www.redbull.com/hr-hr/rekordi-brace-sinkovic</ref><ref>http://www.mladost.hr/9428/sezona-testova</ref> slide 6000m 17:57.3 (studeni 2017.)<ref name="#3">http://www.mladost.hr/10943/ergometri-6000-m</ref><ref name="#1"/>; slide 6000m 17:49.4 (prosinac 2020.)<ref>https://www.vecernji.hr/sport/martin-sinkovic-novi-stari-svjetski-rekorder-na-veslackom-ergometru-1452423</ref><ref>https://www.mladost.hr/15182/testiranje-na-6-km-na-ergomteru</ref>; slide 6000m 17:46.2 (prosinac 2023.)<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/oi-pariz/briljantan-rezultat-martina-sinkovica-srusio-svjetski-rekord-morao-sam-biti-jako-motiviran-15400692</ref><ref>https://www.nacional.hr/martin-sinkovic-oborio-vlastiti-svjetski-rekord-na-6-kilometara-na-ergometru/</ref> :- prvi koji se na bilo kojem tipu ergometra spustio ispod 18 minuta na 6000m<ref name="#2"/><ref name="#3"/><ref name="#1"/> — — — — —<br> Martin i Valent Sinković su prva posada koja je u istom sastavu osvojila svjetska zlata u rimen i skul veslanju (2018.).<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sportmix/foto-ministar-obrane-primio-16-vrhunskih-sportasa-pricuvnika-hrvatske-vojske-medu-njima-i-bracu-sinkovic-vidim-veliki-napredak-na-svim-razinama/7838445/</ref> Martin i Valent Sinković su prva posada koja je u istom sastavu osvojila olimpijska zlata u rimen i skul veslanju (2022.).<ref>https://worldrowing.com/2021/07/29/2000-metres-of-pure-tension-for-these-four-rowing-finals/</ref> ==Nacionalni rekordi== ''16 ruj 2018''<br> {| bgcolor="#f7f8ff" cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="font-size: 95%; border: gray solid 1px; border-collapse: collapse;text-align:center;" |+'''Legenda''' | style="background: #ffffff;" width="20" | {{Tooltip|'''BWT'''|Best World Time}} | bgcolor="#ffffff" align="left" | [[:en:List of world records in rowing|Najbolje svjetsko vrijeme]] <small>(na vodi)</small><ref name="#4">http://www.worldrowing.com/events/statistics/</ref> |- | style="background: #ffffff;" width="20" | {{Tooltip|'''WR'''|World Record}} | bgcolor="#ffffff" align="left" | Svjetski rekord <small>(u dvorani)</small> |- | style="background: #ffffff;" width="20" | {{Tooltip|'''BET'''|Best European Time}} | bgcolor="#ffffff" align="left" | Najbolje europsko vrijeme<ref name="#4"/> |- | style="background: #FFE135;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | Olimpijske discipline |- | style="background: #ffffff;" width="20" | '''^K''' | bgcolor="#ffffff" align="left" | Kormilar |} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! žene ! colspan="3"|Disciplina ! muškarci |- |colspan="5"|'''na vodi''' |- |align="right"|n/a !style="background:#FFE135;"|W1x !!rowspan="10"|S<br>k<br>u<br>l !!style="background:#FFE135;"|M1x |align="left"|6:39.14 '''BET'''<br>[[Damir Martin]] |- |align="right"|7:06.99<br>[[Hana Bratić]], [[Saša Gotić]] !style="background:#FFE135;"|W2x !!style="background:#FFE135;"|M2x |align="left"|5:59.72 '''BWT'''<br>[[Martin Sinković]], [[Valent Sinković]] |- |align="right"|n/a !style="background:#FFE135;"|W4x !!style="background:#FFE135;"|M4x |align="left"|5:35.10<br>[[Damir Martin]], [[Martin Sinković]], [[Valent Sinković]], [[David Šain]] |- |colspan="2" | |colspan="2" | |- |align="right"|7:34.45<br>[[Mirna Rajle Brođanac]] !LW1x !!LM1x |align="left"|6:50.83<br>[[Luka Radonić]] |- |align="right"|7:07.49<br>[[Iva Nadalin]], [[Mirna Rajle Brođanac]] !style="background:#FFE135;"|LW2x !!style="background:#FFE135;"|LM2x |align="left"|6:27.01<br>[[Luka Radonić]], [[Vedran Radonić]] |- |align="right"|n/a !LW4x !!LM4x |align="left"|n/a |- |colspan="2" | |colspan="2" | |- |align="right"|34:44.42<br>[[Helena Pavković]] !W1x<br>8000m !!M1x<br>8000m |align="left"|29:54.24<br>[[Damir Martin]] |- |align="right"|n/a !W1x<br>11km !!M1x<br>11km |align="left"|40:27.43<br>[[Valent Sinković]] |- |colspan="5" | |- |align="right"|7.10.45<br>[[Karla Milošević]], [[Marcela Milošević]] !style="background:#FFE135;"|W2- !!rowspan="9"|R<br>i<br>m<br>e<br>n !!style="background:#FFE135;"|M2- |align="left"|6:14.96<br>[[Martin Sinković]], [[Valent Sinković]] |- |colspan="2"| !M2+ |align="left"|6:42.16<br>[[Igor Boraska]], [[Tihomir Franković]], [[Milan Ražov]]^K |- style="white-space: nowrap;" |align="right"|n/a !style="background:#FFE135;"|W4- !!style="background:#FFE135;"|M4- |align="left"|5:52.57<br>[[Zlatko Buzina]], [[Krešimir Čuljak]], [[Oliver Martinov]], [[Branimir Vujević]] |- style="white-space: nowrap;" |colspan="2"| !M4+ |align="left"|6.06.94<br>[[Igor Francetić (veslač)|Igor Francetić]], [[Petar Milin]], [[Marin Perinić]], [[Marko Rušev]], [[Silvijo Petriško]]^K |- |align="right"|n/a !style="background:#FFE135;"|W8+ !!style="background:#FFE135;"|M8+ |align="left"|5.27.10<br>[[Igor Boraska]], [[Krešimir Čuljak]], [[Petar Lovrić]], [[Oliver Martinov]], [[Petar Milin]],<br>[[Tomislav Smoljanović]], [[Damir Vučičić]], [[Branimir Vujević]], [[Silvijo Petriško]]^K |- |colspan="2" | |colspan="2" | |- |align="right"|n/a !LW2- !!LM2- |align="left"|n/a |- |colspan="2" rowspan="2"| !LM4- |align="left"|n/a |- !LM8+ |align="left"|n/a |- |colspan="5"|'''u dvorani (ergometar)''' * |- |align="right"|6:52.9<br>[[Marcela Milošević]] !colspan="3"|open 2000m |align="left"|5:45.0<br>[[Nikša Skelin]] |- |align="right"|21:46.2<br>[[Teuta Lea Stojaković]] !colspan="3"|open 6000m |align="left"|17:57.3 '''WR'''<br>[[Martin Sinković]] |- |align="right"|n/a !colspan="3"|open 30min |align="left"|9393m<br>[[David Šain]] |- |align="right"|7:18.5<br>Nina Kostanjšek !colspan="3"|lwt 2000m |align="left"|6:21.0<br>[[Luka Radonić]] |- |align="right"|n/a !colspan="3"|lwt 6000m |align="left"|19:48.4<br>[[Luka Radonić]] |- |} ''* apsolutni rekordi - neovisni o tipu ergometra'' ;Pobjede u nizu (OI, SP, EP, SK) <!-- 3-5 najuspješnijih posada --> {| class="wikitable" |-bgcolor="#FFFFFF" |style="vertical-align: top;"|muškarci |'''43''' Martin Sinković i Valent Sinković (M2x), lipanj 2014. - kolovoz 2016.<ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak/permalink/912168.aspx</ref>, travanj 2022. - rujan 2022.<ref>https://www.index.hr/sport/clanak/senzacija-na-svjetskom-prvenstvu-sinkovici-ostali-bez-medalje/2397902.aspx?index_ref=rubrika_sport_najcitanije_d</ref><br> |-bgcolor="#FFFFFF" |style="vertical-align: top; text-align:right"|žene | |} ==Ostalo== Prva zabilježena veslačka regata u Hrvatskoj odvila se 1603. godine na Korčuli.<ref>http://www.vk-jadran.hr/mala_skola_veslanja.html</ref> Riječanin [[Zvonimir Stipanović]] (Sartid) je prvi veslački profesionalac iz Hrvatske (najkasnije 1932.).<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.veslanje.hr/povijest.html |title=Arhivirana kopija |access-date=14. listopada 2017. |archive-date=14. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171014234311/http://www.veslanje.hr/povijest.html |url-status=dead }}</ref> Na regati u Henleyu 1954. [[Perica Vlašić]] je osvojio Diamont Sculls - u to vrijeme neslužbeno svjetsko prvenstvo u samcu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hr/hrvatska/sport/sportasi/veslanje |title=Arhivirana kopija |access-date=14. listopada 2017. |archive-date=6. studenoga 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171106222147/http://www.hr/hrvatska/sport/sportasi/veslanje |url-status=dead }}</ref> [[Luka Grubor]], hrvatski veslač koji je nakon studija u Londonu nastavio veslati za Veliku Britaniju, a za Hrvatsku je nastupao do 1995., nastupio je za Veliku Britaniju u pobjedničkom osmercu na OI 2000. te pobjedničkom četvercu s kormilarom na SP-u 2002.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.veslanje.hr/vijesti_2015/sjecanje_na_sydney_2000.html |title=Arhivirana kopija |access-date=25. svibnja 2016. |archive-date=11. lipnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611094626/http://www.veslanje.hr/vijesti_2015/sjecanje_na_sydney_2000.html |url-status=dead }}</ref> [[Igor Boraska]] je prvi Hrvat koji je nastupio na Ljetnim i Zimskim OI. Najviše nastupa na OI ima [[Siniša Skelin]] (4), a po 3 imaju [[Ninoslav Saraga]], [[Igor Boraska]] i [[Nikša Skelin]]. Na OI medalje su osvojene u svim muškim ''teškim'' disciplinama izuzev u disciplini M4+ koja se na OI održala samo jedanput. Prva olimpijska medalja u vodenim sportovima za Hrvatsku je medalja četverca bez kormilara iz 1952. u Helsinkiju.<ref>https://veslanjehr.blogspot.com/2019/04/sretan-vam-90-roendan-sjor-duje.html</ref> Prvo A finale ženske posade na SP-u u olimpijskoj disciplini bilo je finale sestara Jurković 2022.<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/sport-mix/vodeni-sportovi/veslanje/hrvatske-blizanke-nakon-pothvata-za-pamcenje-idemo-na-sve-ili-nista-na-glavu-pa-kud-puklo-da-puklo-15251296</ref> ;Nazivlje :rimenaš(ica) - veslač(ica) rimen formom :skuler(ica) - veslač(ica) skul formom :regata - veslačko natjecanje :2-; 4- &nbsp;- dvojac bez kormilara; četverac bez kormilara :2+; 4+; 8+ - dvojac s kormilarom; četverac s kormilarom; osmerac :1x; 2x; 4x; 8x - samac ili skif; dvojac na pariće ili dubl; četverac na pariće ili četverac skul; osmerac skul :Lwt; Hwt - laki veslači(ce); teški veslači(ce) :ergometar ili veslački simulator (engl. ''indoor rower'') - tri tipa: statični ili fiksni (engl. ''static i. r.''), klizni (engl. ''i. r. with slides''), dinamički (engl. ''dynamic i. r.'') ;<big>Mlađe kategorije na svjetskim natjecanjima</big> ''nakon 2017.'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan="2" | <small>Natjecanje</small> ! Spol ! width=30 | [[Image:Med_1.png]] ! width=30 | [[Image:Med_2.png]] ! width=30 | [[Image:Med_3.png]] ! width=40 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="8"|<small>k<br>l<br>a<br>s<br>i<br>č<br>n<br>o</small> |rowspan="2"|SP<br>U23 <!-- 2016. – 2017. --> |M | || || | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž | || || | |- |colspan="6"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="2"|SP<br>Junior <!-- 2016. – 2017. --> |M |1 || || | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |1 || || | |- |colspan="6"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="2"|OIM |M |0 ||0 ||0 |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |0 ||0 ||0 |0 |} ==Klubovi== Trenutno okuplja sljedeće veslačke klubove iz Hrvatske: [[Dodatak:Popis hrvatskih veslačkih klubova]] ==Ostali veslački savezi i udruge== * [[Veslački savez Zagreba]] * [[Veslački savez Istarske županije]] * [[Veslački savez županije Splitsko-Dalmatinske]] * [[Veslački savez Dubrovačko-Neretvanske županije]] * [[Veslački savez Dalmacije]] ==Vidi== * [[Hrvatski kajakaški savez]] ===Popis dugovječnih i značajnijih regata u Hrvatskoj=== <!-- moguće Jadranov veslački dvoboj osmeraca, Zadar Međunarodna veslačka regata Osmerci na Pagu, Pag (Zrće) Utrka osmeraca na Savi, Zagreb --> {| class="wikitable" style="background:#FFFFFF;" |+{{nowrap|}} |- style="vertical-align:top; horizontal-align:left" | :{{legenda|#CAE00D|međudržavna regata}} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- !colspan="9" align="center"|''<!--ovdje ide kriterij za uvrštavanje na popis --> '' |- bgcolor="#EFEFEF" ! Tip<br>regate<!-- ergometar, tradicijska, klasična, obalna, obalni sprint, dužinska, daljinska, sprint/brzinska, kronometar, kros --> ! Naziv regate ! Lokacija / Start – Cilj ! Prvo izdanje ! Zadnje izdanje ! class="unsortable"|Bilješke ! class="unsortable"|Ref |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|[[Croatia Open (veslanje)]] ||[[Zagreb]] ([[Jarun]]) ||1984. ||''održava se'' |''u FISE kalendaru; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ergometar ||align="left"|[[Croatia Open Indoor (veslanje)]] ||[[Rijeka]] ||2015. ||''održava se'' |''u FISE kalendaru; '' |<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/sport-mix/vodeni-sportovi/veslanje/nije-mala-stvar-srusiti-neki-rekord-trostrukog-olimpijskog-pobjednika-sad-je-moj-motiv-jos-veci-15566068?cx_linkref=jl_ia_vezane</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Trad. ||align="left"|Didovin veslun ||[[Murter]] ||2018. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.rudinapress.hr/index.php/2019/09/22/didovin-veslun-sedam-gajeta-u-utrci-za-veliku-sohu-sv-roka/ |title=Arhivirana kopija |access-date=9. listopada 2023. |archive-date=20. srpnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240720192420/http://www.rudinapress.hr/index.php/2019/09/22/didovin-veslun-sedam-gajeta-u-utrci-za-veliku-sohu-sv-roka/ |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Iktus Challenge ||[[Osijek]] || ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Intercity Regata Zagreb ||Zagreb (Jarun) ||1994. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Trad. ||align="left"|Jakovarska vesla ||[[Jadranovo]] ||2008. ||''održava se'' |'' '' |<ref>https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=1411319322466881&id=1410398125892334</ref><ref>https://tunera.info/jakovarska-vesla-16-put-utrka-veslaca-kod-tunere/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|Jumbo regata / Croatia Masters open ||[[Zagreb]] (Jarun) ||1999. ||''održava se'' |'' '' |<ref>https://osijeknews.hr/foto-iktus-odlican-na-jumbovoj-regati/</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://vk-jarun.hr/jumbo-regata/ |title=Arhivirana kopija |access-date=9. listopada 2023. |archive-date=26. rujna 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230926145426/https://vk-jarun.hr/jumbo-regata/ |url-status=dead }}</ref><ref>http://www.vk-jadran.hr/vijesti_sve/2010/jumbova_regata.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|[[Karlovačka veslačka regata]]<br>Memorijal Bruno Cetinjanin (od ?) ||[[Karlovac]], [[Kupa]] ||1954. ||''održava se'' |'' '' |<ref>https://www.vk-korana.hr/?p=6955</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|Kup Miljenka Finderlea (KMF)<br>Veslački kup Miljenka Finderlea (VKMF) ||više, Hrvatska || ||''održava se'' |'' '' |<ref>https://www.mladost.hr/12735/kmf-vukovar-i-medjunarodna-juniorska-regata-u-munchenu</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.veslanje.hr/kup_miljenka_finderlea/sezona_2014.html |title=Arhivirana kopija |access-date=9. listopada 2023. |archive-date=27. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231027001816/http://www.veslanje.hr/kup_miljenka_finderlea/sezona_2014.html |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" |brzinska ||align="left"|Lim 500 ||[[Limski kanal]] || ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" |Trad. ||align="left"|Lošinjska regata pasara na vesla ||[[Mali Lošinj]] ||2013. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Trad. ||align="left"|[[Maraton lađa]] ||[[Neretva]] / [[Metković]]–[[Ploče]] ||1998. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|[[Neretvanska regata]] ||[[Neretva]] / [[Metković]]||7. lipnja 1970. ||''održava se'' |''organizira [[VK Neretvanski gusar]]'' |<ref>http://www.arhiva.metkovic.hr/vijest2.asp?vijest=11988</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |daljinska ||align="left"|[[Regata Neretva open]] ||[[Neretva]] / [[Kula Norinska]] – [[Metković]]||2015.||''održava se'' |''organizira [[VK Neretvanski gusar]]'' |<ref>https://www.vk-ngusar.hr/neretva-open/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Trad. ||align="left"|Međunarodna riječka regata u mornarskom veslanju<br>Međunarodna regata Pomorskog fakulteta u mornarskom veslanju ||[[Rijeka]] ||1999. ||''održava se'' |'' '' |<ref>http://www.riteh.uniri.hr/novosti/organizacijski-uspjeh-pomorskog-fakulteta-i-sportska-iznenae/</ref><ref>https://www.pgz.hr/objave/22-medunarodna-rijecka-regata-u-mornarskom-veslanju/</ref><ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/veslacka-festa-pomorskog-fakulteta-u-rijeckoj-luci-tradicionalna-regata-okupila-26-ekipa-iz-hrvatske-i-slovenije/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|Međunarodna sveučilišna regata osmeraca Semper Primus ||[[Dubrovnik]] ||2000. ||''održava se'' |'' '' |<ref>https://www.mladost.hr/Uploads/1/2/6/2778/HVS_2022_kalendar_natjecanja___20211113.pdf</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Trad. ||align="left"|Međunarodna veslačka regata pomorskih učilišta<br>Međunarodna bakarska veslačka regata ||[[Bakar (grad)|Bakar]] ||1995. ||''održava se'' |'' '' |<ref>http://web2.ss-pomorska-bakar.skole.hr/?news_id=316</ref><ref>https://riportal.net.hr/rijeka/nakon-dvije-godine-pauze-u-petak-ce-se-odrzati-27-medunarodna-bakarska-veslacka-regata/315833/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|Međunarodna veslačka (studentska) regata Sveti Duje<br>Veslačka regata osmeraca Sveti Duje ||[[Split]] ||2002. ||''održava se'' |''u FISE kalendaru; korijene ima u 1825. godini; '' |<ref>https://www.mladost.hr/Uploads/1/2/6/2778/HVS_2022_kalendar_natjecanja___20211113.pdf</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.radiodalmacija.hr/sve-je-spremno-za-jubilarno-20-izdanje-medunarodne-veslacke-regate-sveti-duje/ |title=Arhivirana kopija |access-date=25. listopada 2023. |archive-date=23. siječnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250123232601/https://www.radiodalmacija.hr/sve-je-spremno-za-jubilarno-20-izdanje-medunarodne-veslacke-regate-sveti-duje/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/sport-mix/vodeni-sportovi/veslanje/sprema-se-sportski-spektakl-u-splitu-okupljaju-se-najbolji-iz-cijele-europe-a-stizu-i-dvije-legendarne-postave-15458205</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|Memorijal Ivan Jerčić i Toni Čavka ||[[Kaštel Kambelovac]] || ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://kastila.com/novosti/sport/47366-veslanje-u-kambelovcu-odrzan-memorijal-ivan-jercic-i-toni-cavka |title=Arhivirana kopija |access-date=9. listopada 2023. |archive-date=27. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231027002842/https://kastila.com/novosti/sport/47366-veslanje-u-kambelovcu-odrzan-memorijal-ivan-jercic-i-toni-cavka |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|Memorijal prof. Jaroslava Laštovice ||Zagreb, Jarun ||2001. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vsz.hr/index.php/regate/858-19-memorijal-prof-jaroslava-lastovice-i-24-sveucilisna-utrka-osmeraca |title=Arhivirana kopija |access-date=9. listopada 2023. |archive-date=22. rujna 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922175751/https://vsz.hr/index.php/regate/858-19-memorijal-prof-jaroslava-lastovice-i-24-sveucilisna-utrka-osmeraca |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|Memorijal Perice Vlašića ||Split ||2009. ||''održava se'' |'' '' |<ref>https://hvk-mornar.hr/memorijal-perice-vlasica/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|Memorijal Tonči Skender ||[[Makarska]] || ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|Memorijal Zlatko Celent ||Split || ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|Miholjska regata ||[[Osijek]], [[Drava]] ||1998. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|[[Primorsko – goranska veslačka regata]]<br>''prije [[Kvarnerska veslačka regata]]'' ||više ||1958. ||''održava se'' |''[[Bakar (grad)|Bakar]], [[Jadranovo]], [[Lokve]], ... '' |<ref>https://torpedo.media/62-primorsko-goranska-veslacka-regata-lokve-2021-i-3-regata-kupa-hrvatske-miljenko-finderle-ove-subote-u-lokvama/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|Regata Sv. Filipa i Jakova ||[[Vukovar]] ||2005. ||''održava se'' |'' '' |<ref>https://www.mladost.hr/Uploads/1/2/6/2778/HVS_2022_kalendar_natjecanja___20211113.pdf</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|[[Svjetski veslački kup u Hrvatskoj]] ||[[Zagreb]] ([[Jarun]]) ||2021. || |'' '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/549484/vodeni-sportovi-veslanje/zagreb-i-jarun-domacini-svjetskog-veslackog-kupa/ |title=Arhivirana kopija |access-date=31. ožujka 2021. |archive-date=3. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210403025837/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/549484/vodeni-sportovi-veslanje/zagreb-i-jarun-domacini-svjetskog-veslackog-kupa/ |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|Svjetsko veslačko prvenstvo || ||colspan=2|<small>''još se nije održalo''</small> |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|Svjetsko veslačko prvenstvo u neolimpijskim disciplinama ||Zagreb (Jarun) ||colspan=2|2000. |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|University Race of Eights ||Zagreb (Jarun) ||1996. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|Veslačka regata na rijeci Lici ||[[Ćojluk]], [[Lika (rijeka)|Lika]] ||2004. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.gspress.net/zeleni-sajam-i-20-veslacka-regata-na-rijeci-lici/ |title=Arhivirana kopija |access-date=25. listopada 2023. |archive-date=27. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231027002842/https://www.gspress.net/zeleni-sajam-i-20-veslacka-regata-na-rijeci-lici/ |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|[[Veslačka regata Pula]] ||[[Pula]] ||1987. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |klasična ||align="left"|Veslačka regata Sabljaci ||[[Ogulin]], [[Sabljaci]] ||1994. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |maraton ||align="left"|Veslački maraton Vukovar – Ilok / Vukovarski veslački maraton ||[[Dunav]], [[Vukovar]] – [[Ilok]] ||2004. ||''održava se'' |'' '' |<ref>https://hvkv.hr/veslacki-maraton/</ref><ref>https://osijeknews.hr/vk-iktus-briljirao-na-veslackom-maratonu/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Veslački susret osmeraca studenata strojarstva i brodogradnje Hrvatske ||Zagreb, Jarun ||1993. ||''održava se'' |'' '' |<ref>https://www.fsb.unizg.hr/?veslacka_regata&30_veslacka_regata</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |brzinska ||align="left"|Zagreb 500 ||Zagreb (Jarun) || ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" |Trad. ||align="left"|[[Ženska veslačka regata "Dlan i veslo"]] ||[[Betina]] ||data-sort-value="?"|2012.<br>?? ||''održava se'' |''posljednji put održana 1979. prije nego što je obnovljena 2012.; '' |<ref>{{Citiranje weba |url=http://m.sibenik.in/zupanija/zenska-regata-na-vesla-nakon-33-godine-pauze/4317.html |title=Arhivirana kopija |access-date=10. travnja 2019. |archive-date=10. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190410234529/http://m.sibenik.in/zupanija/zenska-regata-na-vesla-nakon-33-godine-pauze/4317.html |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Trad. ||align="left"|Ženska veslačka regata "U susret Gospi od Anđela"<br>Krapanjska regata ||[[Krapanj]] ||2012. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sibenik.in/zupanija/regata-u-zenskom-veslanju-na-otoku-krapnju/12606.html |title=Arhivirana kopija |access-date=10. travnja 2019. |archive-date=10. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190410234527/https://www.sibenik.in/zupanija/regata-u-zenskom-veslanju-na-otoku-krapnju/12606.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.sibenik.hr/kultura-i-sport/odrzana-tradicionalna-krapanjska-regata-u-zenskom-veslanju- |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20190410234527/http://www.sibenik.hr/kultura-i-sport/odrzana-tradicionalna-krapanjska-regata-u-zenskom-veslanju- |archive-date=10. travnja 2019. |access-date=10. travnja 2019.}}</ref> |} |} ==Izvori== *http://www.veslanje.hr/povijest/rezultati_prije_92/SP_seniora.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141214230405/http://www.veslanje.hr/povijest/rezultati_prije_92/SP_seniora.pdf |date=14. prosinca 2014. }} *http://www.velaluka.info/Sport/vlasic.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303193806/http://www.velaluka.info/Sport/vlasic.htm |date=3. ožujka 2016. }} *http://www.veslanje.hr/vijesti_2015/ep_seniora_damir_martin_prvak.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160628190941/http://veslanje.hr/vijesti_2015/ep_seniora_damir_martin_prvak.html |date=28. lipnja 2016. }} *http://www.veslanje.hr/vijesti_2015/regata_svjetskog_kupa_varese.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160628190422/http://veslanje.hr/vijesti_2015/regata_svjetskog_kupa_varese.html |date=28. lipnja 2016. }} *http://www.veslanje.hr/povijest/najbrza_vremena.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160622181157/http://veslanje.hr/povijest/najbrza_vremena.html |date=22. lipnja 2016. }} {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== [http://www.veslanje.hr Službene stranice HVS-a] [[Kategorija:Veslanje u Hrvatskoj|Veslanje]] [[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Veslanje]] qcko2gefb2ufc6u2l51s7st6knfn2n6 0 32537 7569909 7563002 2026-08-05T00:35:30Z Sk53121 310591 /* Solo na ljestvicama */ 7569909 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Oliver Dragojević | Img = Oliver Dragojević (2) (cropped).jpg | Img_capt = Oliver Dragojević | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[7. prosinca]] [[1947.]] | Mjesto rođenja = [[Split]], [[Hrvatska]] | Smrt = [[29. srpnja]] [[2018.]] | Mjesto smrti = [[Split]], [[Hrvatska]] | Prebivalište = [[Split]] | Žanr =[[šansona|dalmatinska šansona]] {{•}}[[pop]] {{•}} [[jazz]] {{•}} [[blues]] | Zanimanje = [[glazbenik]] {{•}} [[tekstopisac]] | Djelatno_razdoblje = [[glazba u 1974.|1974.]] do [[glazba u 2018.|2018.]] | Producentska_kuća = [[Jugoton]] {{•}} [[Croatia Records]] {{•}} [[Diskoton]] {{•}} [[Campus|HRT Orfej]] {{•}} [[Aquarius Records]] | nagrade = Višestruki dobitnik diskografske nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]] | URL = [http://www.oliver.hr/ Službena stranica] | Bivši članovi = | Značajni instrumenti = [[glasovir]] }} '''Oliver Dragojević''' ([[Split]]<!-- Nije se rodio u Veloj Luci, pogledajte izvor ispod -->, [[7. prosinca]] [[1947.]] – [[Split]], [[29. srpnja]] [[2018.]])<ref>[https://web.archive.org/web/20091210035905/http://www.muzika.hr/clanak/8753/knjige/zlatko-gall-oliver-biografija-juznjacka-utjeha.aspx Zlatko Gall: "Oliver biografija - Južnjačka utjeha"] muzika.hr, objavljeno 10. kolovoza 2006., pristupljeno 19. lipnja 2016.</ref> bio je [[hrvatski]] [[glazbenik]]. == Rani život == Dragojević je rođen u [[Split]]u, [[7. prosinca]] [[1947.]] godine od majke Kate (1907. – 1994.) i oca Marka Dragojevića (1908. – 1991.). Bio je podrijetlom iz [[Vela Luka|Vele Luke]], gdje je proveo djetinjstvo. U Splitu je pohađao glazbenu školu. Najprije je učio [[glasovir]], a zatim [[klarinet]] i [[Gitara|gitaru]]. Prvi susret s glazbom ostvario je u petoj godini života kad je od oca na poklon dobio [[Usna harmonika|usnu harmoniku]] kojom je zabavljao djecu iz svoje ulice te putnike na brodu na čestoj relaciji Split – Vela Luka. Prvi estradni nastup ostvario je na splitskomu dječjem festivalu [[1961.]] godine s popularnom pjesmom ''Baloni''. Istovremeno s bratom Aljošom (1946. – 2011.), snimio je tada poznate svjetske hitove za Radio Split. == Osobni život == Godine 1973., prilikom svog koncerta u [[Dubrovnik]]u, upoznao je svoju buduću suprugu Vesnu, koju je oženio godinu kasnije. Oliver i Vesna imali su tri sina; Dina, rođenog 1975. te blizance Damira i Davora, rođene 1978. godine. Oliver je, također, imao petero unučadi; Duju, Luciju, Tonija, Margitu i Vinka.<ref>Dolores Tolić: [https://www.gloria.hr/gl/fokus/zvjezdane-staze/ekskluzivno-vesna-dragojevic-od-olivera-se-nisam-uspjela-oprostiti-ali-za-njega-je-to-bio-najbolji-kraj-8718017 EKSKLUZIVNO VESNA DRAGOJEVIĆ: 'OD OLIVERA SE NISAM USPJELA OPROSTITI, ALI ZA NJEGA JE TO BIO NAJBOLJI KRAJ'], gloria.hr, objavljeno 10. travnja 2019., pristupljeno 19. veljače 2021.</ref><ref>Danijela Ana Morić: [https://www.tportal.hr/showtime/clanak/oni-su-bili-njegovo-najvece-blago-upoznajte-sinove-olivera-dragojevica-foto-20180801 Oni su bili njegovo najveće blago: Upoznajte sinove Olivera Dragojevića], tportal.hr, objavljeno 1. kolovoza 2018., pristupljeno 19. veljače 2021.</ref> Bio je veliki i bliski prijatelj [[Zdenko Runjić|Zdenka Runjića]], pokojnoga hrvatskog tekstopisca. Početkom rujna, a mjesec dana nakon smrti, rodio mu se šesti unuk Marko Dragojević, koji je nazvan po Oliverovu ocu.<ref>{{cite web |title=Rodio se šesti unuk Olivera Dragojevića: Sve je dobro prošlo, evo po kome je maleni Marko dobio ime |url=https://www.slobodnadalmacija.hr/scena/showbizz/clanak/id/563570/rodio-se-sesti-unuk-olivera-dragojevica-sve-je-dobro-proslo-evo-po-kome-je-maleni-marko-dobio-ime |website=[[Slobodna Dalmacija]] |accessdate=4. rujna 2018.}}</ref> === Stav o nastupima u Srbiji === Dragojević je nastupao diljem svijeta, uključujući gradove poput [[Pariz]]a, [[Tokio|Tokija]], [[New York City, New York|New Yorka]], [[Moskva|Moskve]], no nikada nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] nije nastupio u Srbiji. Još od Domovinskog rata, Dragojević je više puta isticao stav kako su Srbi nanijeli previše zla Hrvatskoj da bi on ikad ondje nastupio: {{citat2|Nema novaca za koje bi pjevao u zemlji koja je nanijela tolika zla mojoj Hrvatskoj.}}<ref>{{cite web |title=Oliver je u dvije riječi objasnio zašto nakon rata nije želio pjevati u Srbiji |url=https://www.maxportal.hr/vijesti/oliver-je-u-dvije-rijeci-objasnio-zasto-nakon-rata-nije-zelio-pjevati-u-srbiji/ |work=Maxportal |date=29. srpnja 2018. |accessdate=31. srpnja 2018.}}</ref> Više je puta unatoč pritiscima medija odbio mogućnost održavanja koncerta u [[Beograd]]u držeći se svog stava.<ref>{{cite web |title=ZAŠTO OLIVER NIJE NASTUPAO U SRBIJI: ‘Uvijek su dobrodošli na moj koncert drugdje, ali to je moj stav…’ |url=https://net.hr/hot/zvijezde/zasto-oliver-nije-nastupao-u-srbiji-uvijek-su-dobrodosli-na-moj-koncert-drugdje-ali-to-je-moj-stav/ |work=Net.hr |date=30. srpnja 2018. |accessdate=31. srpnja 2018. |archive-date=30. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180730130009/https://net.hr/hot/zvijezde/zasto-oliver-nije-nastupao-u-srbiji-uvijek-su-dobrodosli-na-moj-koncert-drugdje-ali-to-je-moj-stav/ |url-status=dead }}</ref> === Bolest i smrt === Dana [[7. kolovoza]] [[2017.]], na pogrebu prijatelja [[Remi Kazinoti|Remija Kazinotija]], Dragojeviću je pozlilo te je kolima hitne pomoći prebačen u bolnicu, gdje mu je nekoliko dana kasnije dijagnosticiran [[rak pluća]].<ref>{{cite web |title=ŽIVOTNA DRAMA NAJPOPULARNIJEG HRVATSKOG PJEVAČA: Oliveru Dragojeviću je dijagnosticiran karcinom: 'Da, bolestan sam...' |url=https://net.hr/hot/zvijezde/tuzna-vijest-potresla-estradu-oliveru-dragojevicu-je-dijagnosticiran-karcinom-da-bolestan-sam/ |work=net.hr |accessdate=1. kolovoza 2018. |archive-date=1. kolovoza 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180801190247/https://net.hr/hot/zvijezde/tuzna-vijest-potresla-estradu-oliveru-dragojevicu-je-dijagnosticiran-karcinom-da-bolestan-sam/ |url-status=dead }}</ref> Zbog lošega zdravstvenog stanja nije se pojavio na dodjeli [[Porin (nagrada)|Porin]]a u [[Spaladium Arena|Spaladium Areni]] u ožujku 2018. godine. Kako kemoterapije nisu davale zadovoljavajuće rezultate, Dragojević se osjećao sve lošije pa je krajem lipnja smješten na Onkološki odjel [[KBC Split|splitskoga Kliničkog bolničkog centra]], gdje je 29. srpnja 2018. godine, u 2 sata ujutro, preminuo u 71. godini života, nakon jednogodišnje bitke s rakom pluća.<ref>{{cite web |title=Oliver Dragojević umro u 71. godini |url=https://m.vecernji.hr/showbiz/umro-je-oliver-dragojevic-1261102 |work=m.vecernji.hr |date=29. srpnja 2018. |accessdate=29. srpnja 2018.}}</ref> Brojni njegovi kolege glazbenici, športaši i drugi uzvanici oprostili su se od Dragojevića putem društvenih mreža.<ref>{{cite web |title=DRUŠTVENE MREŽE PREPLAVLJENE OPROŠTAJNIM PORUKAMA OD OLIVERA Svi tuguju za legendom: 'Srce mi se lomi, bio si mi uzor, kolega i frend |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/drustvene-mreze-preplavljene-oprostajnim-porukama-od-olivera-svi-tuguju-za-legendom-srce-mi-se-lomi-bio-si-mi-uzor-kolega-i-frend/7666380/ |work=[[Jutarnji list]] |date=29. srpnja 2018. |accessdate=29. srpnja 2018.}}</ref> Uz medije iz regije, smrt glazbenika objavili su i brojni svjetski mediji.<ref>{{cite web |title=Svjetski mediji prenose vijest o smrti Olivera Dragojevića: 'Otišao je legenda' |url=https://index.hr/vijesti/clanak/svjetski-mediji-prenose-vijest-o-smrti-olivera-dragojevica/2014336.aspx |work=Index.hr |date=29. srpnja 2018. |accessdate=29. srpnja 2018.}}</ref> Dne [[31. srpnja]] [[2018.]], desetci tisuća ljudi na splitskoj rivi ispratili su Dragojevićev kovčeg na katamaran za rodnu mu [[Vela Luka|Velu Luku]], a istoga je dana u prijepodnevnim satima pred punim [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|splitskim Hrvatskim narodnim kazalištem]] održana svečana komemoracija, kojoj je, između ostaloga, nazočio i državni vrh [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] na čelu s [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednicom]] [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolindom Grabar-Kitarović]] i [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednikom Vlade]] [[Andrej Plenković|Andrejom Plenkovićem]].<ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/kolinda-grabar-kitarovic-i-andrej-plenkovic-o-oliveru-dragojevicu---525539.html Predsjednica: "S njegovim sam pjesmama odrastala"; Premijer: "Bio je duša Hrvatske"], dnevnik.hr, objavljeno 31. srpnja 2018., pristupljeno 19. veljače 2021.</ref><ref>[https://direktno.hr/zivot/uzivo-posljednji-ispracaj-olivera-splitu-129707/ FOTO Deseci tisuća Splićana uz bakljadu ispratili Olivera na posljednju plovidbu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304142308/https://direktno.hr/zivot/uzivo-posljednji-ispracaj-olivera-splitu-129707/ |date=4. ožujka 2021. }}, direktno.hr, objavljeno 31. srpnja 2018., pristupljeno 19. veljače 2021.</ref> Dne [[1. kolovoza]], Dragojević je pokopan u krugu obitelji, prijatelja i sumještana na velolučkom mjesnom groblju sv. Roka.<ref>{{cite web |title=Oliver krenuo na posljednju plovidbu, tisuće ljudi ispratile ga u suzama |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/video-oliver-krenuo-na-posljednju-plovidbu-tisuce-ljudi-ispratile-ga-u-suzama/2014796.aspx |date=31. srpnja 2018. |accessdate=31. srpnja 2018.}}</ref><ref>[https://net.hr/danas/hrvatska/posljednje-zbogom-oliver-ispracen-na-vjecni-pocinak-uz-obitelj-prijatelje-i-obozavatelje/ POKOPAN JE OLIVER DRAGOJEVIĆ: Hauser je otpjevao ‘Galeb i ja’, na pogreb došli Gibonni, Dino Rađa, Enis Bešlagić, Šuica…] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210416095203/https://net.hr/danas/hrvatska/posljednje-zbogom-oliver-ispracen-na-vjecni-pocinak-uz-obitelj-prijatelje-i-obozavatelje/ |date=16. travnja 2021. }}, net.hr, pristupljeno 19. veljače 2021.</ref> == Glazbena karijera == === Početci === Već [[1963.]] godine okušao se s velikim uspjehom kao pjevač i klavijaturist kultnog splitskog sastava "Batali". Na natjecanju amatera pjevača Hrvatske osvojio je prvo mjesto pjevajući "[[Yesterday]]" ([[John Lennon|J. Lennon]] - [[Paul McCartney| P. McCartney]]). Festivalski debi imao je na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] [[1967.]] godine na nagovor [[Zdenko Runjić|Zdenka Runjića]] s njegovim "Picaferajem", skladbom koja nije dospjela na završnu festivalsku večer, no koja će postati jednim od najvećih Oliverovih hitova. Nakon neuspjeha na Splitskom festivalu 1967. sve do [[1972.]], Oliver je pekao zanat svirajući po brojnim zapadnoeuropskim klubovima, usvajajući temeljne odlike kasnijeg izvođačkog stila. Poslije kratke epizode s "[[Dubrovački trubaduri|Dubrovačkim trubadurima]]" koja je trajala manje od godinu dana te sudjelovanja na pionirskim prvim sessionima splitske super-star grupe "[[More (glazbeni sastav)|More]]" u ljeto [[1974.]] ponovno se priključio "Batalima". === Uspjesi do današnjih dana === {{Stil pisanja}} {{Originalne ideje}} Na [[Prokurative]] se vratio 1974. godine te u velikom stilu osvojio prvu nagradu publike sa skladbom "Ča će mi Copacabana". Nakon toga ponovno je uspostavio suradnju sa Zdenkom Runjićem i na Splitskom festivalu [[1975.]] pjevao šansonu "Galeb i ja", ultimativan zgoditak i početak višegodišnje plodonosne suradnje najnakladnijeg i najnagrađivanijeg autorsko-izvođačkog dvojca. Pobravši najprestižnije festivalske i diskografske nagrade, Oliver je bio i laureat prve dodjele hrvatske diskografske nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]] koja je dobrano prošla u znaku njegove izvedbe [[Zlatan Stipišić Gibonni|Gibonnijeve]] "Cesarice". Osam dobivenih Porina te odličja [[Red Danice hrvatske|Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]], samo su neka od brojnih Oliverovih priznanja. Njegov album ''Dvi, tri riči'' iz [[2000.]] prodan u platinastoj tiraži, što znači preko 50 tisuća primjeraka. Humanitarnim koncertom koji je održao u ljeto, [[25. kolovoza]] [[2001.]] godine u [[Pulska arena|pulskoj areni]] dokazao je još jednom zbog čega je i nakon toliko dugo godina iznimno bogate i uspješne glazbene karijere na samom tronu. U prepunoj areni, s Oliverom su pjevale i mlade i starije generacije, a gostovanje još nekih domaćih velikih renomiranih imena poput Gibonnija, [[Vanna|Vanne]], [[Oto Pestner|Ota Pestnera]], [[Tedi Spalato|Tedija Spalata]], klape Fortunal i [[Tony Cetinski|Tonyja Cetinskog]], samo su dokaz počasti koju zaslužuje Oliver, kao i cijela akcija, jer je prihod s koncerta išao za pomoć Općoj bolnici u Puli. Audio zapis tog koncerta objavljen je krajem 2001. godine pod imenom ''Oliver u Areni'', i to kao dvostruki CD i kazeta. U listopadu 2010. napunio je Spaladium arenu na koncertu. Oliver Dragojević jedan je od rijetkih hrvatskih glazbenika koji se mogu pohvaliti nastupima u njujorškom [[Carnegie Hall]]u, londonskom [[Royal Albert Hall]]u, pariškoj [[Olympia|Olympiji]] te [[Opera u Sydneyu|Opera Houseu u Sydneyju]].<ref name="Vecernji list">[http://www.vecernji.hr/biografije/oliver-dragojevic-143 Oliver Dragojevic, Biografije, Večernji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161207152024/http://www.vecernji.hr/biografije/oliver-dragojevic-143 |date=7. prosinca 2016. }} (pristupljeno 28. veljače 2014.)</ref> Oliver Dragojević je također sudjelovao u brojnim spotovima. Pjevao je pjesmu "Vjerujem u anđele", u kojoj je sudjelovao i [[Josip Zovko]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://novena.hr/hr/novosti/snimanje-glazbe-za-film-vjerujem-u-andele,94.html |title=Oliver pjeva pjesmu za film "vjerujem u andele" |access-date=2. lipnja 2019. |archive-date=2. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190602225750/http://novena.hr/hr/novosti/snimanje-glazbe-za-film-vjerujem-u-andele,94.html |url-status=dead }}</ref><ref>[https://www.imdb.com/title/tt1469896/ Josip Zovko kao Roko u filmu "vjerujem u andele"]</ref> Njemu u spomen održava se glazbeno-umjetnička manifestacija [[Trag u beskraju (manifestacija)|„Trag u beskraju”]] u [[Vela Luka|Veloj Luci]] na otoku [[Korčula|Korčuli]] od 2019. godine.<ref>[https://net.hr/hot/zvijezde/vela-luka-u-suzama-pogledajte-proslogodisnju-atmosferu-traga-u-beskraju-39bcb1e6-6872-11f0-b249-9600040c8f8e Vela Luka u suzama: Pogledajte prošlogodišnju atmosferu „Traga u beskraju”] net.hr Preuzeto 27. srpnja 2025.</ref> == Nagrade i priznanja == {{Col-begin}} {{Col-2}} Osvojio velik broj [[Porin (nagrada)|Porina]]… * [[1994.]] [[Dobitnici Porina 1994.|'''Hit godine''' (pjesma "Cesarica")]] * [[1994.]] [[Dobitnici Porina 1994.|'''Pjesma godine''' (pjesma "Cesarica")]] * [[1994.]] [[Dobitnici Porina 1994.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma "Cesarica")]] * [[1994.]] [[Dobitnici Porina 1994.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma "Cesarica")]] * [[1995.]] [[Dobitnici Porina 1995.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album "Neka nova svitanja")]] * [[1995.]] [[Dobitnici Porina 1995.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma "Lijepa bez duše")]] * [[1997.]] [[Dobitnici Porina 1997.|'''Album godine''' (album "Oliver u Lisinskom")]] * [[1997.]] [[Dobitnici Porina 1997.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album "Oliver u Lisinskom")]] * [[1998.]] [[Dobitnici Porina 1998.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album “Duša mi je more”)]] * [[1998.]] [[Dobitnici Porina 1998.|'''Najbolje ponovno izdanje''' (album "Zdenko Runjić - Antologija - Oliver mix I Oliver mix II")]] * [[2000.]] [[Dobitnici Porina 2000.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma "Tu non llores mi querida")]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Album godine''' (album "Dvi, tri riči")]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album "Dvi, tri riči")]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Najbolja snimka''' (album "Dvi, tri riči")]] * [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album "Oliver u Areni")]] * [[2003.]] [[Dobitnici Porina 2003.|'''Hit godine''' (pjesma "Trag u beskraju")]] * [[2003.]] [[Dobitnici Porina 2003.|'''Pjesma godine''' (pjesma "Sve bi da za nju")]] * [[2003.]] [[Dobitnici Porina 2003.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album "Trag u beskraju")]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Album godine''' (album "Vridilo je")]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma "Duša za nju")]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolja produkcija''' (album "Vridilo je")]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolja snimka''' (album "Vridilo je")]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolji video program''' (album "Oliver a l’Olympia")]] * [[2008.]] [[Dobitnici Porina 2008.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma "Picaferaj")]] * [[2011.]] [[Dobitnici Porina 2011.|'''Najbolja originalna vokalna ili instrumentalna skladba za kazalište, film i/ili tv''' (pjesma "Vjerujem u anđele")]] * [[2013.]] [[Dobitnici Porina 2013.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma "Brod u boci")]] * [[2013.]] [[Dobitnici Porina 2013.|'''Najbolja snimka''' (pjesma "Brod u boci")]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Album godine''' (album "Tišina mora")]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolji album pop glazbe''' (album "Tišina mora")]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolja produkcija''' (album "Tišina mora")]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolja snimka''' (album "Tišina mora")]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Album godine''' (album “Familija”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolji pop album''' (album “Familija”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Gdje to piše?”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Sreća”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma “Gdje to piše?”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Produkcija godine''' (pjesma “Gdje to piše?”)]] * [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Rusulica”)]] * [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Ako voliš ovu ženu”)]] * [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Porin za životno djelo''']] * [[2018.]] '''[[Red Ante Starčevića]]'''<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_59_1219.html Odluka u Narodnim novinama] pristupljeno 27. lipnja 2019.</ref> * [[2019.]] [[Dobitnici Porina 2019.|'''Najbolji tematsko-povijesni album''' (album “Do kraja vrimena”)]] {{Col-break}} Bio je nominiran za velik broj [[Porin (nagrada)|Porina]]... * [[1995.]] [[Dobitnici Porina 1995.|'''Album godine''' (album “Neka nova svitanja”)]] * [[1995.]] [[Dobitnici Porina 1995.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “U ljubav vjere nemam”)]] * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Album godine''' (album “Vrime”)]] * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Pjesma godine''' (pjesma “Dva put san umra”)]] * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Dva put san umra”)]] * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Morski vuk”)]] * [[1997.]] [[Dobitnici Porina 1997.|'''Najbolja jazz izvedba''' (pjesma “Night and day”)]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Hit godine''' (pjesma “Tko sam ja da ti sudim”)]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Pjesma godine''' (pjesma “Tko sam ja da ti sudim”)]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Najbolji pop album''' (album “Dvi, tri riči”)]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Produkcija godine''' (album “Dvi, tri riči”)]] * [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Ditelina s čet’ri lista”)]] * [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Najbolji pop album''' (album “Oliver u Areni”)]] * [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Produkcija godine''' (album “Oliver u Areni”)]] * [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Najbolja snimka''' (album “Oliver u Areni”)]] * [[2003.]] [[Dobitnici Porina 2003.|'''Najbolji album pop i zabavne glazbe''' (album “Trag u beskraju”)]] * [[2004.]] [[Dobitnici Porina 2004.|'''Najbolji video program''' (“Oliver u Areni”)]] * [[2005.]] [[Dobitnici Porina 2005.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Jesen stiže dunjo moja”)]] * [[2005.]] [[Dobitnici Porina 2005.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Tvoje ljubavi sam žedan”)]] * [[2005.]] [[Dobitnici Porina 2005.|'''Najbolji video program''' (“Oliver Live“)]] * [[2005.]] [[Dobitnici Porina 2005.|'''Najbolje likovno oblikovanje''' (“Oliver Live”)]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Pjesma godine''' (pjesma “Nevera”)]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Vridilo je”)]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolji album pop i zabavne glazbe''' (album “Vridilo je”)]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolji video broj''' (“Nevera”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Album godine''' (album “Oliver a l’Olympia”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Ako voliš me”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma “Ako voliš me”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolje likovno oblikovanje''' (album “Oliver a l’Olympia”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolji kompilacijski album''' (album “The platinum collection”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolje likovno oblikovanje box seta''' (“Oliver 1”)]] * [[2011.]] [[Dobitnici Porina 2011.|'''Najbolji pop album''' (album “Samo da je tu”)]] * [[2011.]] [[Dobitnici Porina 2011.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Jubavi mala”)]] * [[2012.]] [[Dobitnici Porina 2012.|'''Najbolji pop album''' (album “Noć nek’ tiho svira”)]] * [[2012.]] [[Dobitnici Porina 2012.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Brod u boci”)]] * [[2013.]] [[Dobitnici Porina 2013.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Kada umire ljubav”)]] * [[2013.]] [[Dobitnici Porina 2013.|'''Najbolja jazz izvedba''' (pjesma “Brod u boci”)]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Moje lipo”)]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma “Moje lipo”)]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolji tematsko-povijesni album''' (album “100 originalnih pjesama”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolja snimka''' (album “Familija”)]] * [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Pjesma godine''' (pjesma “Ako voliš ovu ženu”)]] * [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Najbolji video broj''' (“Ako voliš ovu ženu”)]] {{Col-end}} == Festivali == {{Col-begin}} {{Col-2}} [[Splitski festival]]: * 1967. Picaferaj * 1974. Na kraju puta * 1974. Ča će mi Copacabana (Zlatni grb grada Splita); (I. nagrada publike) * 1975. Galeb i ja * 1975. 2002 godine u Splitu * 1976. Skalinada (Nagrada za interpretaciju); (I. nagrada žirija) * 1976. Zelenu granu s tugom žuta voća * 1977. Malinkonija (II. nagrada publike) * 1977. Romanca * 1978. Oprosti mi, pape (I. nagrada publike) * 1978. Poeta (I. nagrada publike) * 1978. Cvit Mediterana (I .nagrada publike i I. nagrada žirija) * 1979. Vjeruj u ljubav * 1980. Piva klapa ispo' volta * 1980. Nadalina (duet: Boris Dvornik) (I. nagrada publike i I. nagrada žirija); (Apsolutni pobjednik Grand Prix) * 1981. Infiša san u te * 1981. Lipa moja ča si blida * 1981. Uvik žaj mi bi'će * 1981. Štorija * 1982. Karoca (I. nagrada žirija) * 1983. A vitar puše (Srebrni grb grada Splita: II. nagrada publike) * 1984. Luce mala (duet: Mariol) * 1984. Anđele moj (III. nagrada) * 1985. Svoju zvizdu slidin * 1986. Dišperadun * 1986. Mižerja * 1987. Stine (5. mjesto) * 1988. Što to bješe ljubav (I. Nagrada stručnog žirija ) * 1988. Veslaj, veslaj (Večer Splitskih bisera, duet: Meri Cetinić) * 1989. Od sveg tebi srca fala (duet: blizanci Smoje) (III. nagrada stručnog žirija) * 1989. Galeb i ja (III. nagrada stručnog žirija i II. nagrada publike na Večeri Splitski biseri 1971. – 1980.) * 1990. Neka se drugi raduju (I. Nagrada publike) * 1990. Ti si moj san (duet: [[Zorica Kondža]]; I. nagrada žirija, II. nagrada publike) * 1990. Nadalina (Večer Splitskih bisera) * 1992. Bez tebe (Zlatna medalja); 4. mjesto [[Melodije hrvatskog Jadrana]]: * 1993. Cesarica (Grand Prix) * 1994. Jubav moja * 1995. Nisan ja za te * 1995. Morski vuk (duet: Toni Cetinski) * 1996. Margarita * 1996. Pjesma anđela (duet: Cecilija) * 1997. Ispod sunca zlatnoga {{Col-break}} [[Vaš šlager sezone]]: * 1977. Ako izgubim tebe * 1979. Danijela * 1982. Gospojice, lipo dite * 1983. Moje prvo pijanstvo (I. nagrada publike, I. nagrada stručnog žirija, nagrada za najbolji tekst i najbolju interpretaciju) * 1988. Jedan od mnogih (II. nagrada) [[Zagrebfest|Festival Zagreb]]: * 1976. Prva ljubav * 1977. Majko, da li znaš * 1978. Ključ života [[Festival Opatija|Opatijski festival]]: * 1975. Cesta sunca * 1976. Pjevaj s nama * 1978. Zbogom ostaj ljubavi (I. nagrada publike) * 1980. Zabranjeno voće * 1981. Zaboravi * 1982. Laku noć Luigi, laku noć Bepina * 1982. Ćer od stareg kalafata * 1982. Mama * 1984. Kamen ispod glave (I. nagrada žirija jugoslavenskih radio stanica "Zlatna kamelija") [[Karnevalfest]]: * 1977. Nedostaješ mi ti [[Beogradsko proleće]]: * 1978. Molitva za Magdalenu (II. nagrada publike) * 1979. Nocturno [[MESAM - Beograd]]: * 1984. Spavaj Katarina * 1985. Kad bi samo ljubit znala * 1988. Ako ikad ozdravim [[Zadarfest]]: * 1996. Gore si ti [[Jugovizija]]: * 1988. Dženi (2. mjesto) * 1990. Sreća je tamo gdje si ti (duet: Zorica Kondža, 3. mjesto) [[Dora]]: * 1994. Ar'ja (4. mjesto) * 1995. Boginja (2. mjesto) * 1997. Lučija (8. mjesto) {{Col-end}} == Diskografija == === Studijski albumi === <gallery> Datoteka:Oliver75.jpg|''[[Ljubavna pjesma]]'', [[Jugoton]], 1975. Datoteka:Oliver77.jpg|''[[Malinkonija]]'', Jugoton, 1977. Datoteka:Oliver78.jpg|''[[Poeta]]'', Jugoton, 1978. Datoteka:Oliver79.jpg|''[[Vjeruj u ljubav]]'', Jugoton, 1979. Datoteka:Oliver81.jpg|''[[Ðelozija]]'', Jugoton, 1981. Datoteka:Oliver81b.jpg|''[[Jubavi, jubavi]]'', Jugoton, 1981. Datoteka:Oliver82.jpg|''[[Karoca]]'', Jugoton, 1982. Datoteka:Oliver84.jpg|''[[Evo mene među moje]]'', Jugoton, 1984. Datoteka:Oliver85.jpg|''[[Oliver 10: Svoju zvizdu slidin]]'', Jugoton, 1985. Datoteka:Oliver87.jpg|''[[Oliver]]'', Jugoton, 1987. Datoteka:Oliver87a.jpg|''[[Pionirsko kolo]]'', Jugoton, 1987. - album za djecu Datoteka:Oliver88.jpg|''[[Svirajte noćas za moju dušu]]'', Jugoton, 1988. Datoteka:Oliver90.jpg|''Jedina'', Diskoton, 1990. Datoteka:Oliver92.jpg|''[[Teško mi je putovati]]'', Croatia Records, 1992. Datoteka:Oliver94.jpg|''[[Neka nova svitanja]]'', Lobel Verlag, 1994.; Croatia Records, 2000. Datoteka:Oliver95.jpg|''[[Vrime]]'', Croatia Records, 1995. Datoteka:Oliver97.jpg|''[[Duša mi je more]]'', Orfej, 1997. Datoteka:Oliver2000.jpg|''[[Dvi, tri riči]]'', Croatia Records, 2000. Datoteka:Oliver2002.jpg|''[[Trag u beskraju]]'', Croatia Records, 2002. Datoteka:Oliver-vridilo je.jpg|''[[Vridilo je]]'', Aquarius Records, 2005. </gallery> === Live albumi === <gallery> Datoteka:Oliver89.jpg|''[[Oliver u HNK]]'', Jugoton, 1989. Datoteka:Oliver96.jpg|''[[Oliver u Lisinskom - live]]'', Croatia Records, 1996. Datoteka:Oliver2001.jpg|''[[Oliver u Areni]]'', Croatia Records, 2001. Datoteka:Oliver2004.jpg|''[[Oliver: koncert]]'', Croatia Records, 2004. Datoteka:Oliver-olympia.jpg|''[[A l'Olympia]]'', Aquarius Records, 2006. </gallery> === Kompilacije === <gallery> Datoteka:Nasoj-ljubavi-je-kraj.jpg|''[[Našoj ljubavi je kraj]]'', Jugoton, 1976. Datoteka:Oliver80.jpg|''[[Oliver 5]]'', Jugoton, 1980. Datoteka:Oliver86.jpg|''[[Za sva vremena]]'', Jugoton, 1986. Datoteka:Oliver2000a.jpg|''[[Oliver mix]]'', Croatia Records, 1992., 2000. Datoteka:Oliver94a.jpg|''[[Sve najbolje (Oliver Dragojević)|Sve najbolje]]'', Croatia Records, 1994. Datoteka:Oliver2003.jpg|''[[Vjeruj u ljubav (dueti)|Oliver i prijatelji (Vjeruj u ljubav)]]'', Croatia Records, 2003. Datoteka:Oliver2006.jpg|''[[Oliver 1]]'', Croatia Records, 2006. Datoteka:Oliver2006a.jpg|''[[Oliver 2]]'', Croatia Records, 2006. Datoteka:Oliver2006b.jpg|''[[Oliver - The Platinum collection]]'', Croatia Records, 2006. Datoteka:Oliver2007.jpg|''[[Kozmički dalmatinac]]'', Croatia Records, 2007. </gallery> == Top ljestvice == {{nedostaju izvori}} ===Studijski albumi=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Naslov ! scope="col" rowspan="2"| Detalji ! scope="col" colspan="1"| Plasman |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]]<br/> <ref>Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''Vridilo je'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=403|title=Top lista prodaje 09.01.2006 - 15.01.2006|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308151509/http://hdu-toplista.com/download.php?id=403&what=pdf_lista|archivedate=8 March 2016}} *Za ''Samo da je tu'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&w=details&id=745|title=Top lista prodaje 34. tjedan 2010.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160325141129/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&w=details&id=745|archivedate=25 March 2016}} *Za ''Tišina mora'': {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-2-tjedan-2024/|title=Top lista prodaje 2. tjedan 2024.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025}} *Za ''Familija'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=1636|title=Top lista prodaje 15. tjedan 2016.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922164625/http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=1636|archive-date=22 September 2016|access-date=4 August 2025}} *Za ''Dolaziš'': {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-31-tjedan-2025/|title=Top lista prodaje 31. tjedan 2025. (28.07.2025. - 03.08.2025.)|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=13 August 2025}} </ref> |- |"Ljubavna pjesma" | * Izdano: 1975. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] | rowspan="18" {{N/A|{{Efn|name="TOTS"|[[Top of the Shops]] je pokrenut 2002. godine, ali je dostupna samo djelomična arhiva od 2006.<ref>{{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|title=Top of the Shops – Info|publisher=hdu-toplista|language=Croatian|accessdate=4 August 2025|url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170902081153/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|archivedate=2 September 2017}} </ref>}}}} |- |"Malinkonija" | * Izdano: 1977. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Poeta" | * Izdano: 1978. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- |"Vjeruj u ljubav" | * Izdano: 1979. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- |"Đelozija" | * Izdano: 1981. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Jubavi, jubavi" | * Izdano: 1981. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Karoca" | * Izdano: 1982. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Evo mene među moje" | * Izdano: 1984. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Svoju zvizdu slidin" | * Izdano: 1985. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Oliver" | * Izdano: 1987. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Pionirsko kolo" | * Izdano: 1987. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- |"Svirajte noćas za moju dušu" | * Izdano: 1988. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Teško mi je putovati" | * Izdano: 1992. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia records]] |- |"Neka nova svitanja" | * Izdano: 1994. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Lobel verlag]] |- | "Vrime" | * Izdano: 1995. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia records]] |- | "Duša mi je more" | * Izdano: 1997. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Orfej]] |- | "Dvi, tri riči" | * Izdano: 2000. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia records]] |- |"Trag u beskraju" | * Izdano: 2002. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia records]] |- | "Vridilo je" | * Izdano: 2005. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Aquarius Records]] | 1. |- |"Samo da je tu" | * Izdano: 2010. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Aquarius Records]] | 1. |- |"Tišina mora" | * Izdano: 2013. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Aquarius Records]] | 1. |- |"Familija" s [[Gibonni|Gibonnijem]] | * Izdano: 2016. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Aquarius Records]] | 1. |- |"Dolaziš" | * Izdano: 2025. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Aquarius Records]] | 1. |- |} === Kompilacije === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Naslov ! scope="col" rowspan="2"| Detalji ! scope="col" colspan="1"| Plasman |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]]<br/> <ref>Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''Platinum collection'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=351|title=Top lista prodaje - Hrvatska izdanja 08.01.2007- 14.01.2007.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304190950/http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=351|archivedate=4 March 2016}} *Za ''Kozmički dalmatinac'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=360|title=Top lista prodaje 11. tjedan 2007.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924025357/http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=360|archivedate=24 September 2015}} *Za ''25 greatest hits'':{{cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-22-tjedan-2024/|title=Lista prodaje (domaće) 22. tjedan 2024. (20.05.2024. - 26.05.2024.)|language=hr|publisher=[[Top lista]]|date=4 June 2024|access-date=21 August 2025}} </ref> |- |"Našoj ljubavi je kraj" | * Izdano: 1976. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] | rowspan="10" {{N/A|{{Efn|name="TOTS"|[[Top of the Shops]] je pokrenut 2002. godine, ali je dostupna samo djelomična arhiva od 2006.<ref>{{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|title=Top of the Shops – Info|publisher=hdu-toplista|language=Croatian|accessdate=4 August 2025|url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170902081153/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|archivedate=2 September 2017}}</ref>}}}} |- |"Oliver 5" | * Izdano: 1980. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Za sva vremena" | * Izdano: 1986. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- |"Oliver mix" | * Izdano: 1992. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- |"Sve najbolje" | * Izdano: 1994. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Najbolje od Olivera" | * Izdano: 1994. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Antologija" | * Izdano: 1997. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Orfej]] |- | "Štorija" | * Izdano: 1998. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Oliver mix" | * Izdano: 2000. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Vjeruj u ljubav" | * Izdano: 2003. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Platinum collection" | * Izdano: 2006. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] | 2. |- |"Kozmički dalmatinac" | * Izdano: 2007. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] | 3. |- |"25 Greatest Hits" | * Izdano: 2024. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] | 2. |- |} ===Koncerti=== {| class="wikitable" ! width="50" | Godina ! width="420" | Naziv ! width="130" | Izdavač ! width="50" | Plasman <ref>Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''A L’olympia'': {{Cite web|url=http://www.topoftheshops.com.hr/pdf/d39.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20070701165303/http://www.topoftheshops.com.hr/pdf/d39.pdf|title=Top lista prodaje 39. tjedan 2006.|archive-date=1 July 2007|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=26 October 2025}}</ref> |- | align=center valign=top | [[1989.]] || "Oliver u HNK" || [[Jugoton]] || #20 |- | align=center valign=top | [[1996.]] || "Oliver u Lisinskom" || [[Croatia records]] || #26 |- | align=center valign=top | [[2001.]] || "Oliver u Areni" || [[Croatia records]] || #19 |- | align=center valign=top | [[2004.]] || "Oliver: koncert" || [[Croatia records]] || #36 |- | align=center valign=top | [[2006.]] || "Oliver: A l'Olympia" || [[Croatia records]] || #1 |- |} ===Singlice=== {| class="wikitable" ! width="50" | Godina ! width="420" | Naziv ! width="130" | Izdavač ! width="50" | Plasman |- | align=center valign=top | [[1967.]] || "Picaferaj" (Split 67)|| [[Jugoton]] || #15 |- | align=center valign=top | [[1974.]] || "Ća će mi Copacabana" (Split 1974) / "Na kraju puta" || [[Jugoton]] || #11 |- | align=center valign=top | 1974. || "Anđela" || [[Jugoton]] || #24 |- | align=center valign=top | [[1975.]] || "2002 godine u Splitu" (Split 1975) / "Galeb i ja" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1975. || "Volim je ludo" / "Cesta sunca" || [[Jugoton]] || #11 |- | align=center valign=top | 1975. || "Ne žuri djevojčice" || [[Jugoton]] || #14 |- | align=center valign=top | [[1976.]] || "Pjevaj s nama" || [[Jugoton]] || #18 |- | align=center valign=top | 1976. || "Prva ljubav" / "Djevojka u crnini" || [[Jugoton]] || #27 |- | align=center valign=top | 1976. || "Skalinada" / "Zelenu granu s tugom žutog voća"|| [[Jugoton]] || #14 |- | align=center valign=top | 1976. || "Što učinila si ti?" / "Našoj ljubavi je kraj"|| [[Jugoton]] || #4 |- | align=center valign=top | [[1977.]] || "Ako izgubim tebe" / "Fedra" || [[Jugoton]] || #36 |- | align=center valign=top | 1977. || "Majko da li znaš" (Zagreb 1977) / "Na kraju puta"|| [[Jugoton]] || #8 |- | align=center valign=top | 1977. || "Malinkonija" (Split 1977) / "Romanca" || [[Jugoton]] || #9 |- | align=center valign=top | 1977. || "Nedostaješ mi ti" / "Veče oproštaja" || [[Jugoton]] || #3 |- | align=center valign=top | [[1978.]] || "Cvit Mediterana" (Split 78) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1978. || "Ključ života" / "Meni trebaš ti" || [[Jugoton]] || #15 |- | align=center valign=top | 1978. || "Ča je život vengo fantažija" (Split 1978) / "Molitva za Magdalenu" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1978. || "Ne žuri djevojčice" || [[Jugoton]] || #18 |- | align=center valign=top | 1978. || "Poeta" (Split 78) / "Oprosti mi pape" || [[Jugoton]] || #10 |- | align=center valign=top | 1978. || "Zbogom ostaj ljubavi" (Dani JRT-a Opatija 78) / "Ti me vodi preko voda" || [[Jugoton]] || #15 |- | align=center valign=top | [[1979.]] || "Danijela" / "Ljubav je tvoja kao vino" || [[Jugoton]] || #11 |- | align=center valign=top | 1979. || "Nocturno" / "Picaferaj" || [[Jugoton]] || #28 |- | align=center valign=top | 1979. || "Budi tu" / "Gdje si ti?" || [[Jugoton]] || #41 |- | align=center valign=top | 1979. || "Vjeruj u ljubav" (Split 79) / "Vagabundo" || [[Jugoton]] || #10 |- | align=center valign=top | [[1980.]] || "Nadalina" (ft. Boris Dvornik - Split 79) / "Piva klapa ispo volta" (Split 80)|| [[Jugoton]] || #5 |- | align=center valign=top | 1980. || "Večernja ljubav" / "Zabranjeno voće" || [[Jugoton]] || #10 |- | align=center valign=top | [[1981.]] || "Infiša san u te" (Split 81) / "Lipa moja ča si blida" || [[Jugoton]] || #10 |- | align=center valign=top | 1981. || "Blago onom tko te ljubi" / "Đelozija" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | [[1982.]] || "Karoca" (Split 82) / "Ćer od stareg kalafata" || [[Jugoton]] || #19 |- | align=center valign=top | [[1983.]] || "Moje prvo pijanstvo" (VŠS 83)|| [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1983. || "A vitar puše" (Split 83) / "Sve je kriva đelozija" || [[Jugoton]] || #21 |- |} ===Solo na ljestvicama=== {| class="wikitable" ! width="50" | Godina ! width="420" | Naziv ! width="130" | Izdavač ! width="50" | Plasman |- | align=center valign=top | [[1984.]] || "Anđele moj" (Split 84) || [[Jugoton]] || #5 |- | align=center valign=top | 1984. || "Kamen ispod glave" || [[Jugoton]] || #95 |- | align=center valign=top | 1984. || "Luce mala" || [[Jugoton]] || #56 |- | align=center valign=top | 1984. || "Spavaj Katarina" || [[Jugoton]] || #111 |- | align=center valign=top | [[1985.]] || "Imala je lijepu rupicu na bradi" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1985. || "Kad bi samo ljubit znala" || [[Jugoton]] || #13 |- | align=center valign=top | 1985. || "Svoju zvizdu slidin" (Split 85) || [[Jugoton]] || #19 |- | align=center valign=top | [[1986.]] || "Dišperadun" || [[Jugoton]] || #57 |- | align=center valign=top | 1986. || "Mižerja" (Split 86) || [[Jugoton]] || #2 |- | align=center valign=top | [[1987.]] || "Stine" (Split 87) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1987. || "Žuto lišće ljubavi" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | [[1988.]] || "Ako ikad ozdravim" || [[Jugoton]] || #16 |- | align=center valign=top | 1988. || "Jennie" (Dženi) (Yugovizija 88) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1988. || "Jedan od mnogih" || [[Jugoton]] || #58 |- | align=center valign=top | 1988. || "Svirajte noćas za moju dušu" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1988. || "Što to biješe ljubav" (Split 88) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1988. || "Veslaj, veslaj" - duet s Meri Cetinić || [[Jugoton]] || #12 |- | align=center valign=top | [[1989.]] || "Galeb i ja" (Splitski biseri Split89) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1989. || "Od sveg tebi srca fala" - duet blizanci Smoje || [[Jugoton]] (Split 89) || #36 |- | align=center valign=top | [[1990.]] || "Nadalina" - duet s Borisom Dvornikom (Splitski biseri - Split 90)|| [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1990. || "Neka se drugi raduju" (Split 90) || [[Jugoton]] || #13 |- | align=center valign=top | 1990. || "Sreća je tamo gdje si ti" - duet sa Zoricom Kondžom || [[Jugoton]] (Split 90) || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1990. || "Ti si moj san" - duet sa [[Zorica Kondža|Zoricom Kondžom]] (Yugovizija 90) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | [[1991.]] || "Jedina" || [[Croatia records]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1991. || "Manuela" || [[Croatia records]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | [[1992.]] || "Bez tebe" || [[Croatia records]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | [[1993.]] || "Cesarica" || [[Croatia records]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | [[1994.]] || "Arja" || [[Lobel verlag]] || #55 |- | align=center valign=top | 1994. || "Lijepa bez duše" || [[Lobel verlag]] || #2 |- | align=center valign=top | 1994. || "Brod u boci" || [[Lobel verlag]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1994. || "Dobro jutro tugo" || [[Lobel verlag]] || #3 |- | align=center valign=top | 1994. || "U ljubav vjere nemam" || [[Lobel verlag]] || #8 |- | align=center valign=top | 1994. || "Ljubav moja" || [[Lobel verlag]] || #10 |- | align=center valign=top | [[1995.]] || "Boginja" || [[Croatia records]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1995. || "Dva put san umra" || [[Croatia records]] || #51 |- | align=center valign=top | 1995. || "Morski vuk" - duet s [[Tony Cetinski|Tonyjem Cetinskim]] || [[Croatia records]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1995. || "Nisan ja za te" || [[Croatia records]] || #12 |- | align=center valign=top | [[1996.]] || "Gore si ti" || [[Croatia records]] || #99 |- | align=center valign=top | 1996. || "Pjesma anđela" - duet s Cecilija || [[Croatia records]] || #9 |- | align=center valign=top | [[1997.]] || "Ispod sunca zlatnoga" || [[Orfej]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1997. || "Lučija" || [[Orfej]] || #59 |- | align=center valign=top | 1997. || "Prije svitanja" || [[Orfej]] || #3 <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/013/html/top10.htm|title=HR TOP 20 9.3.1998.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610213347/http://www.posluh.hr/ezine/013/html/top10.htm}}</ref> |- | align=center valign=top | 1997. || "[[Pismo moja]]" || [[Orfej]] || '''#1''' <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10-22.html|title=HR TOP 20 25.5.1998.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610212405/http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10-22.html}}</ref> |- | align=center valign=top | 1997. || "Za život me vežeš samo ti" || [[Orfej]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | [[2000.]] || "Ješka o jubavi" || [[Croatia records]] || '''#1''' <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/top1/top151.htm|title=HR TOP 20 14.11.2000.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610225820/http://www.posluh.hr/ezine/top1/top151.htm}}</ref> |- | align=center valign=top | 2000. || "Tko sam ja da ti sudim" || [[Croatia records]] || #2 <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/top1/top137.htm|title=HR TOP 20 8.8.2000.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610230956/http://www.posluh.hr/ezine/top1/top137.htm}}</ref> |- | align=center valign=top | 2000. || "Moj lipi anđele" || [[Croatia records]] || #13 |- | align=center valign=top | [[2001.]] || "Kad mi dođeš ti" || [[Croatia records]] || #8 |- | align=center valign=top | 2001. || "Trag u beskraju" || [[Croatia records]] || '''#1''' <ref>{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=50|title=HR TOP 20 28.1.2003.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=20. svibnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040520124851/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=50}}</ref> |- | align=center valign=top | 2001. || "Pred tvojim vratima" - Prepjev Tereze Kesovije || [[Croatia records]] || #78 |- | align=center valign=top | 2001. || "Sve bi da za nju" || [[Croatia records]] || #2 <ref>{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=104|title=HR TOP 20 2.12.2003.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=28. travnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040428013422/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=104}}</ref> |- | align=center valign=top | [[2001.]] || "Ditelina s čet'ri lista" s grupom [[Dalmatino]]|| [[Dancing Bear]] || #1 <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.radiodalmacija.hr/emisije/hrtop20/hrtop20.htm|title=HR TOP 20 20.12.2001.|access-date=29. siječnja 2026.|archive-date=6. siječnja 2001.|archive-url=https://web.archive.org/web/20011229064211/http://www.radiodalmacija.hr/emisije/hrtop20/hrtop20.htm}}</ref> |- | align=center valign=top | [[2002.]] || "Vridilo je" || [[Croatia records]] || #15 |- | align=center valign=top | [[2003.]] || "Još ovaj put" || [[Dancing Bear]] || #5 <ref>{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=73|title=HR TOP 20 29.4.2003.|access-date=25. siječnja 2026.|archive-date=21. svibnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040521052612/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=73}}</ref> |- | align=center valign=top | [[2003.]] || "Provaj" s [[Luky|Lukyjem]]|| [[Menart]] || #1 <ref>{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=79|title=HR TOP 20 10.6.2003.|access-date=25. siječnja 2026.|archive-date=21. svibnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040521060802/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=79}}</ref> |- | align=center valign=top | [[2004.]] || "To nismo mi" s grupom [[Divas]]|| [[Menart]] || #1 <ref>{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=114|title=HR TOP 20 10.2.2004.|access-date=25. siječnja 2026.|archive-date=28. travnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040428014438/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=114}}</ref> |- |} ===2010e=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Naslov ! scope="col" rowspan="2"| Godina ! scope="col" colspan="1"| Plasman na ljestvici ! scope="col" rowspan="2"| Album |- ! scope="col" style="width:3em; font-size:85%;"| [[HR Top 100]] <ref name="HR">Plasman na HR Top 100 ljestvici: *Za "Moje lipo": {{Cite web|url=http://www.ihg.hr/|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206174504/http://www.ihg.hr/files/File/hrtop40/HR_TOP_40_Tjedan_17_2013.pdf|archive-date=6 February 2020 |title=HR TOP 40 17. tjedan 2013.|publisher=top lista}} *Za "U mom zagrljaju": {{Cite web|url=http://www.ihg.hr/|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206174151/http://www.ihg.hr/files/File/hrtop40/HR_TOP_40_Tjedan_36_2013.pdf|archive-date=6 February 2020 |title=HR TOP 40 36. tjedan 2013.|publisher=top lista}} *Za "S tobon jubavi":{{Cite web|url=http://www.ihg.hr/|archive-url= https://web.archive.org/web/20170710225700/http://www.ihg.hr/files/File/hrtop40/HR_TOP_40_Tjedan_47_2013.pdf|archive-date=6 February 2020 |title=HR TOP 40 47. tjedan 2013.|publisher=top lista}} *Za "Do kraja vremena": {{Cite web|url=http://www.ihg.hr/|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206172355/http://www.ihg.hr/files/File/hrtop40/2014/HR_TOP_40_Tjedan_07_2014.pdf|archive-date=6 February 2020|title=HR TOP 40 7. tjedan 2014.|publisher=top lista}} *Za "Gdje to piše?": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-17-tjedan-2016-21-04-2016-27-04-2016/ |title=HR TOP 40 17. tjedan 2016.|publisher=top lista}} *Za "Sreća": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-34-tjedan-2016-18-08-2016-24-08-2016/ |title=HR TOP 40 34. tjedan 2016.|publisher=top lista}} *Za "Samo s tobom sam upoznao ljubav": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-48-tjedan-2016-24-11-2016-30-11-2016/ |title=HR TOP 40 48. tjedan 2016.|publisher=top lista}} *Za "Ako voliš ovu ženu": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-38-tjedan-2017-11-09-2017-17-09-2017/ |title=HR TOP 40 38. tjedan 2017.|publisher=top lista}} *Za "Za tvoje dobro": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-52-tjedan-2018-17-12-2018-23-12-2018/ |title=HR TOP 40 52. tjedan 2018.|publisher=top lista}} </ref> |- ! scope="row"| "Moje lipo" | rowspan="3"| 2013. | 3. |rowspan="4"| ''Tišina mora'' |- ! scope="row"| "U mome zagljaju" | 2. |- !scope="row"|"S tobon jubavi" |7. |- ! scope="row"| "Do kraja vrimena" | rowspan="2"| 2014. | 5. |- !scope="row"|"Pjaca moga grada" s [[Klapa Friži|Klapom Friži]] |8. |''Pjaca moga grada'' |- !scope="row"|"Gdje to piše" |rowspan="3"|2016. |5. |rowspan="2"|''Familija'' |- !scope="row"|"Sreća" s [[Gibonni|Gibonnijem]] |1. |- !scope="row"|"Samo s tobom sam upoznao ljubav" s [[Marko Škugor|Markom Škugorom]] |10. |''Samo s tobom sam upoznao ljubav'' |- !scope="row"|"Ako voliš ovu ženu" s [[Željko Bebek|Željkom Bebekom]] |2017. |1. |''Ono nešto naše'' |- !scope="row"|"Za tvoje dobro" |2018. |13. |''Familija'' |- |} ===2020e=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Naslov ! scope="col" rowspan="2"| Godina ! scope="col" colspan="2"| Plasman na ljestvici ! scope="col" rowspan="2"| Album |- ! scope="col" style="width:3em; font-size:85%;"| [[HR Top 100]] <ref name="HR">Plasman na HR Top 100 ljestvici: *Za "Ne mogu ti reći": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-11-tjedan-2024-04-03-2024-10-03-2024/ |title=HR TOP 100 11. tjedan 2024.|publisher=top lista}} *Za "Vrime je": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-32-tjedan-2024-29-07-2024-04-08-2024/ |title=HR TOP 100 32. tjedan 2024.|publisher=top lista}} *Za "Dolaziš": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-30-lipnja-2025/ |title=HR TOP 100 30. lipnja 2025.|publisher=top lista}} *Za "Kapetan bez broda": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-6-travnja-2026/ |title=HR TOP 100 6. travnja 2026.|publisher=top lista}} </ref> ! scope="col" style="width:3em; font-size:85%" |[[Croatia Songs|HR Billboard]] <ref name="CRO">Plasman na Croatia Songs ljestvici: *Za "Ne mogu ti reći": {{Cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/2024-03-16/|archive-url= https://web.archive.org/web/20240312232612/https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/|archive-date=12 March 2024|title=Croatia Songs (Week of 16 March 2024)|magazine=Billboard}} </ref> |- ! scope="row"| "Ne mogu ti reći" | rowspan="2"| 2024. | 1. | 5. | rowspan="4"| ''Dolaziš'' |- ! scope="row"| "Vrime je" | 1. |— |- ! scope="row"| "Dolaziš" | rowspan="1"| 2025. | 11. |— |- ! scope="row"| "Kapetan bez broda" | rowspan="1"| 2026. | 38. |— |- |} == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Navigacije | naslov = Oliver Dragojević | popis = {{Navigacije |naslov=Nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]] | naslov-style = |popis= {{Dobitnici Porina za album godine}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{Dobitnici Porina za najbolju mušku vokalnu izvedbu}} {{Dobitnici Porina za pjesmu godine}}}} {{Dobitnici Porina za životno djelo}} {{Oliver Dragojević}} }} {{GLAVNIRASPORED:Dragojević, Oliver}} [[Kategorija:Oliver Dragojević| ]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]]{{ČT?|glazba}} 82u6xl1y2od397ub6walmk71ir03hqp 0 34683 7569659 7341405 2026-08-04T15:10:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569659 wikitext text/x-wiki {{Dodaj infookvir|naselje}} '''Guayaquil''', službeno '''Santiago de Guayaquil''', najveći je grad u [[Ekvador|Ekvadoru]], a ujedno je i ekonomska prijestolnica i glavna luka nacije. Grad je [[glavni grad]] [[Guayas (provincija)|provincije Guayas]] i sjedište [[Guayaquil (kanton)|kantona Guayaquil]]. Grad se nalazi na zapadnoj obali [[Guayas (zaljev Guayaquil)|rijeke Guayas]], koja se ulijeva u [[Tihi ocean]] kod [[Guayaquil (zaljev)|zaljeva Guayaquil]]. == Etimologija == Podrijetlo imena ''Santiago de Guayaquil'' predmet je rasprave, iako je ime Guayaquil prethispansko. Od [[Španjolci|španjolskog]] osnivanja grada [[1534.]] godine, povezuje se s imenom ''Santiago'' u spomen na njegovog sveca zaštitnika, [[Jakov Zebedejev|Jakova Zebedejeva]], [[Apostol|apostola]] Kristova. Također je određen zaštitnikom nekoliko drugih španjolsko-američkih kolonijalnih gradova, poput [[Santiago de Chile|Santiago de Chilea]], kao i zaštitnikom Španjolske. Teorija temeljena na romantičnoj legendi, usmeno prenošenoj, pripisuje ime Guayaquil spajanju imena vođe po imenu Guayas i njegove supruge Quil. Oni su simboli lokalnog otpora koji je – prema lokalnoj tradiciji – odlučio boriti se do smrti i zapaliti grad, umjesto da se preda španjolskim osvajačima. Grad s imenom sličnim Guayaquilu nalazi se u blizini grada [[Durán]] (Autocesta Durán-Boliche 23. km). Istraživanja arheologa i povjesničara dovela su do zaključka da je, kada su Španjolci osvojili grad, njime vladao čovjek po imenu Guayaquile.<ref name="RPP">{{Citiranje enciklopedije|title=Guayaquile|url=https://web.archive.org/web/20160304205814/http://www.diccionariobiograficoecuador.com/tomos/tomo12/g3.htm|journal=[[Rodolfo Pérez Pimentel]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304205814/http://www.diccionariobiograficoecuador.com/tomos/tomo12/g3.htm|archive-date=4 March 2016|access-date=27 October 2009|encyclopedia=Diccionario Biográfico Ecuador}}</ref> Nisu utvrdili je li čovjek ili grad prvi dobio to ime. No, istraživač [[Ángel Véliz Mendoza]], u svojoj knjizi o čovjeku Guayaquileu, kaže da postoji najmanje sedam izvora na toponim u dokumentima prije [[1543.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=El nombre de Guayaquil|url=http://www.malecon2000.org/revistas/r1-nombre_guayaquil.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20040208072436/http://www.malecon2000.org/revistas/r1-nombre_guayaquil.htm|archive-date=8 February 2004|access-date=27 October 2009|website=Fundación Malecón 2000}}</ref> Vjeruje se da je ime Guayaquil preuzeto od posljednjeg domaćeg stanovništva, na zemlji poglavice Guayaquilea. Ovu regiju su naseljavali ''[[chonosi]]''.<ref name="RPP" /> Nakon nekoliko promjena lokacije i požara, grad je osnovan [[1547.]] godine i nazvan ''"Muy Noble y Muy Leal Ciudad de Santiago de Guayaquil"'' (''[[Hrvatski jezik|hrv.]] "Vrlo plemenit i vrlo odan grad Santiago de Guayaquil"'' ). Nakon što je grad stekao neovisnost [[1820.]] godine, riječi "vrlo plemenit i vrlo odan" nestale su iz naziva grada, jer grad više nije bio dio Španjolske. Danas se službeni naziv ''Santiago de Guayaquil'' rijetko koristi izvan službenih prigoda. == Povijest == [[Datoteka:Plano_de_Guayaquil_en_1741,_grabado_por_Paulus_Minguet_-_AHG.jpg|desno|mini|Gravura koja prikazuje kartu Guayaquila iz [[1741.]]]] [[Datoteka:Mariquita,_a_young_woman_from_Guayaquil_by_Adele_de_Dombasle.png|mini|Mariquita, mlada mestiza iz Guayaquila u 1847./48., autorica [[Adele de Dombasle]].]] Guayaquil je [[25. srpnja]] [[1538.]] osnovao španjolski osvajač [[Francisco de Orellana]] na mjestu domorodačkog sela. Nazvao ga je Muy Noble y Muy Leal Ciudad de Santiago de Guayaquil ([[Hrvatski jezik|hrv.]] "Najplemenitiji i najodaniji grad Santiago de Guayaquil"). Dana [[20. travnja]] [[1687.]], Guayaquil su napali i opljačkali engleski i francuski [[pirati]] pod zapovjedništvom [[George d'Hout|Georgea d'Houta]] te Picarda i Gronieta. Od više od 260 pirata, 35 je ubijeno, a 46 ranjeno; 75 branitelja grada je poginulo, a više od 100 ih je ranjeno. Godine [[1709.]] engleski kapetani, uključujući [[Woodes Rogers|Woodesa Rogersa]] i [[William Dampier|Williama Dampiera]], s posadom od 110 ljudi, opljačkali su Guayaquil i tražili otkupninu. No, otišli su bez naplate otkupnine nakon što je izbila epidemija [[Žuta groznica|žute groznice]]. U kolonijalno doba Guayaquil je bio glavno španjolsko brodogradilište na [[Tihi ocean|Pacifiku]], iako su neki moreplovci smatrali da [[Valdivia]] (danas u Čileu) ima bolje uvjete.<ref>{{Citiranje knjige|last=Guarda|first=Gabriel|title=La economía de Chile Austral antes de la colonización alemana|publisher=[[Universidad Austral de Chile]]|year=1973|location=[[Valdivia]]|pages=45–47|author-link=Gabriel Guarda}}</ref><ref name="Leon">{{Citation|last=León Sáenz|first=Jorge|title=Los astilleros y la industria marítima en el Pacífico americano: Siglos XVI a XIX|journal=Diálogos, Revista Electrónica de Historia|volume=10|number=1|year=2009|pages=44–90|url=http://revistas.ucr.ac.cr/index.php/dialogos/article/view/6128|accessdate=3. listopada 2025.|archive-date=13. ožujka 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210313214333/https://revistas.ucr.ac.cr/index.php/dialogos/article/view/6128|url-status=dead}}</ref> Guayaquil je bio međupostaja u trgovini između [[Azija|Azije]] i [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] koja se odvijala putem [[Manilske galije|manilskih galija]] sa sjedištem na [[Filipini|Filipinima]]. Trgovačka ruta imala je veze s [[Acapulco|Acapulcom]] u današnjem Meksiku i završavala je čvorištem u [[Callao|Callaou]].<ref>{{Citation|url=https://www.academia.edu/44625493|title=Connecting China with the Pacific World?|first=Angela|last=Schottenhammer|journal=Orientierungen: Zeitschrift zur Kultur Asiens|volume=31|year=2019|pages=111–170}}, p. 144</ref> Krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] većina robova u regiji bila je smještena u Guayaquilu. Njihovi životi i rad bili su uvjetovani praksom zvanom jornal. Vlasnici su ih legalno držali, ali jornaldo robovi su imali "značajnu neovisnost"<ref name="hidden">{{Citiranje knjige|last=Chaves|first=Maria Eugenia|title=Hidden Histories of Gender and the State in Latin America|title-link=Hidden Histories of Gender and the State in Latin America|date=2000|publisher=Duke University Press|isbn=978-0-8223-2469-0|editor-last=Dore|editor-first=Elizabeth|editor-link=Elizabeth Dore|page=112|language=en|chapter=Slave Women's Strategies|editor-last2=Molyneux|editor-first2=Maxine|editor-link2=Maxine Molyneux|chapter-url=https://www.google.com/books/edition/Hidden_Histories_of_Gender_and_the_State/-8cSvCns4O8C?hl=en&gbpv=1&dq=Mar%C3%ADa+Chiquinquir%C3%A1&pg=PA113&printsec=frontcover}}</ref> u zamjenu za plaćanje naknade svojim vlasnicima svaki dan. Takvi porobljeni Indijanci, poput [[María Chiquinquirá|Maríe Chiquinquire]], radili bi u gradskim domovima. Bila je lokalna junakinja jer je [[1794.]] uspješno otišla na sud kako bi se založila za svoju slobodu. Drugi porobljeni muškarci, pripadnici plemena Jornalado, radili su uz slobodne radnike u brodogradilištima. Do početka [[19. stoljeće|19. stoljeća]], robovi su se u sve većem broju borili za svoju slobodu. Zajedno su formirali društvenu skupinu poznatu kao plebe.<ref name="hidden" /> Dana [[9. listopada]] [[1820.]], gotovo bez krvoprolića, skupina civila, uz podršku vojnika iz bataljuna "Granaderos de Reserva" smještenog u Guayaquilu, predvođenih peruanskim pukovnikom [[Gregorio Escobedo|Gregoriom Escobedom]], slomila je otpor rojalističkih stražara i uhitila španjolske vlasti. Guayaquil je proglasio neovisnost od Španjolske, postavši [[Provincia Libre de Guayaquil]]. [[José Joaquín de Olmedo]] imenovan je za Jefe Civila Guayaquila. Polazeći iz Guayaquila, general [[Antonio José de Sucre]], kojeg je poslao [[Simón Bolívar|Simón Bolivar]] i uz podršku divizije koju je obećao [[José de San Martín]], predvodio je savezničku vojsku za neovisnost u [[Bitka kod Pichinche|bitci kod Pichinche]]. Njegova pobjeda potvrdila je neovisnost [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]], a ujedno i nezavisnost onoga što će postati budući [[Ekvador]]. Dana [[26. srpnja]] [[1822.]] generali [[José de San Martín]] i Simón Bolívar održali su sastanak u Guayaquilu kako bi isplanirali kako dovršiti postizanje neovisnosti [[Peru|Perua]], a s njim i cijele [[Južna Amerika|Južne Amerike]] pod španjolskom vlašću. Godine [[1829.]] grad je napala peruanska vojska i okupirala ga sedam mjeseci. Godine 1860. grad je bio poprište [[Bitka kod Guayaquila|bitke kod Guayaquila]], posljednjeg u nizu vojnih sukoba između snaga privremene vlade, koju su predvodili [[Gabriel García Moreno]] i general [[Juan José Flores]], te snaga vrhovnog poglavara Guayasa, generala [[Guillermo Franco (ekvadorski general)|Guillerma Franca]], čiju je vladu peruanski predsjednik [[Ramón Castilla]] priznao kao vladu s suverenitetom nad ekvadorskim teritorijem. Morenove snage su pobijedile, suprotstavivši se peruanskom utjecaju nad Ekvadorom. Godine [[1896.]] veliki dijelovi grada uništeni su u požaru.<ref>{{Citiranje weba|title=Sacramento Daily Union 28 November 1896 — California Digital Newspaper Collection|url=https://cdnc.ucr.edu/?a=d&d=SDU18961128.2.71}}</ref> Dana [[8. srpnja]] [[1898.]], Gradska vijećnica Guayaquila ([[Španjolski jezik|špa.]] Muy Ilustre Municipalidad de Guayaquil) je službeno priznala himnu koju je napisao [[José Joaquín de Olmedo]] [[1821.]], a glazbu je skladala [[Ana Villamil Ycaza]] [[1895.]], kao Himno al 9 de Octubre ili [[Canción al Nueve de Octubre]], danas najpoznatiji kao Himo a Guayaguil (''hrv. Himna Guayaquila''). Godine [[1922.]] radnici u gradu stupili su u [[Opći štrajk u Gayaguilu 1922.|opći štrajk]] koji je trajao tri dana, a završio je nakon što su vojska i policija ubile najmanje 300 ljudi. Godine [[2020.]] grad je teško pogodila [[Pandemija COVID-19|pandemija COVID-19]]. Medicinske i pogrebne službe bile su preopterećene do te mjere da su tijela ležala na ulicama.<ref>{{Citiranje weba|title=Ecuador coronavirus: Bodies are being left in the streets in an overwhelmed city|url=https://www.msn.com/en-us/news/world/ecuador-coronavirus-bodies-are-being-left-in-the-streets-in-an-overwhelmed-city/ar-BB128I4a?ocid=spartandhp|access-date=5 April 2020|website=msn.com}}</ref> U prva dva tjedna travnja zabilježeno je gotovo 6000 smrtnih slučajeva od COVID-a 19, više nego što je prosjek za isto razdoblje u drugim godinama.<ref name="bbc">{{Citiranje novina|date=17 April 2020|title=Coronavirus nightmare in Ecuador's main city Guayaquil – pictures|work=BBC|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-latin-america-52329500}}</ref> == Geografija == Guayaquil je najveći grad [[Ekvador|Ekvadora]] i glavni grad pokrajine [[Guayas (pokrajina)|Guayas]]. Nalazi se na rijeci [[Guayas (zaljev Guayaquil)|Guayas]] oko 64 km sjeverno od [[Guayaquil (zaljev)|zaljeva Guayaquil]]. Guayaquil se suočava s velikim prijetnjama od potresa zbog [[stratigrafija|stratigrafije]] tla i položaja na [[Pacifički vatreni prsten|vatrenom prstenu]] i jugu sjevernoandske subdukcijske zone.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ioualalen|first=M.|last2=Monfret|first2=T.|last3=Béthoux|first3=N.|last4=Chlieh|first4=M.|last5=Adams|first5=G. Ponce|last6=Collot|first6=J.-Y.|last7=Bustamante|first7=C. Martillo|last8=Chunga|first8=K.|last9=Navarrete|first9=E.|date=9 May 2014|title=Tsunami mapping in the Gulf of Guayaquil, Ecuador, due to local seismicity|journal=Marine Geophysical Research|language=en|volume=35|issue=4|pages=361–378|bibcode=2014MarGR..35..361I|doi=10.1007/s11001-014-9225-9|issn=0025-3235}}</ref> Grad lako mogu oštetiti potresi jer se njegovo slabo i stišljivo tlo sastoji od dubokih mekih sedimenata preko tvrdih stijena i naslaga u bočatom okruženju. Također, na sam grad snažno utječe subdukcija aktivnog ekvadorskog ruba, unutarpločne regije gdje se nalaze aktivni rasjedi; i sustav rasjeda Guayaquil-Babahoyo, koji nastaje kako se Sjevernoandski blok pomiče prema sjeveru.<ref>{{Citiranje weba|last=Vera-Grunauer|first=X.|last2=J.D.|first2=Bray|last3=Pestana|first3=J.M.|last4=Kayen|first4=R.|last5=Tandazo|first5=E.|last6=Ramire|first6=J.|last7=Vera-Grunauer|first7=J.G.|last8=Mera-Ortiz|first8=W.|date=2006|title=Site Characterization and Seismic Zonation of Guayaquil City, Ecuador|url=https://walrus.wr.usgs.gov/reports/reprints/8NCEE-001467.pdf|access-date=13 November 2016|publisher=8th US National Conference on Earthquake Engineering 2006, v 16, p 9672-9681}}</ref> Prijetnju [[cunami]]ja uzrokuje obližnji Guayaquilski zaljev, koji je ujedno i jedno od najvećih mjesta na Zemlji gdje se potresi događaju stalno. Ima složene tektonske značajke poput Posorje i Jambeli – dva glavna sustava odvajanja u smjeru istok-zapad; rasjedni sustav Puna-Santa Clara u smjeru sjeveroistok-jugozapad; i rasjedni sustav Domito u smjeru sjever-jug; koji su se razvili od pleistocena. Prijetnje cunamija predviđaju se samo za obalne poljoprivredne zone, a ne za velika mjesta.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Witt|first=César|last2=Bourgois|first2=Jacques|last3=Michaud|first3=François|last4=Ordoñez|first4=Martha|last5=Jiménez|first5=Nelson|last6=Sosson|first6=Marc|date=1 June 2006|title=Development of the Gulf of Guayaquil (Ecuador) during the Quaternary as an effect of the North Andean block tectonic escape|url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00407626|journal=Tectonics|language=en|volume=25|issue=3|pages=TC3017|bibcode=2006Tecto..25.3017W|doi=10.1029/2004TC001723|issn=1944-9194|doi-access=free}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Witt|first=César|last2=Bourgois|first2=Jacques|date=1 January 2010|title=Forearc basin formation in the tectonic wake of a collision-driven, coastwise migrating crustal block: The example of the North Andean block and the extensional Gulf of Guayaquil-Tumbes Basin (Ecuador-Peru border area)|journal=Geological Society of America Bulletin|language=en|volume=122|issue=1–2|pages=89–108|bibcode=2010GSAB..122...89W|doi=10.1130/B26386.1|issn=0016-7606}}</ref> Guayaquil, s većim dijelom obalne regije, pogodio je [[Potres u Ekvadoru 2016..|potres]] magnitude 7,8 stupnjeva 16. travnja 2016. Most koji se nalazio iznad Avenide de las Americas, srušio se u ranim večernjim satima tog dana, pri čemu su poginule dvije osobe.<ref>{{Citiranje weba|date=2016-04-17|title=Jutarnji list - Najmanje 233 mrtvih u Ekvadoru: 'Htjeli smo izaći iz dućana, a onda se pred nama urušio krov'|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/najmanje-233-mrtvih-u-ekvadoru-htjeli-smo-izaci-iz-ducana-a-onda-se-pred-nama-urusio-krov-2887223|access-date=2025-11-22|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> === Klima === Guayaquil ima [[Tropska savanska klima|tropsku savansku klimu]]. Između siječnja i travnja toplo je i vlažna s obilnim kišama, posebno tijekom godina [[El Niño|El Niña]] kada se one dramatično povećavaju i obično se javljaju poplave. Međutim, ostatak godinekiša je minimalna zbog rashlađujućeg utjecaja [[Humboldtova struja|Humboldtove struje]], s obično oblačnim jutrima i poslijepodnevima te večernjim povjetarcima. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Gradovi u Ekvadoru]] [[Kategorija:Geografske koordinate postoje na Wikipodatcima]] [[Kategorija:Stranice koje prikazuju WikiMiniAtlas]] 432vphxh60217y9a6fxxu4wwq2m74xh 0 35544 7569808 7566858 2026-08-04T20:20:23Z Zeljko 1196 7569808 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|travanj 2006.}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Limun | slika = Lemon - whole and split.jpg | slika_opis = Plodovi limuna | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | subclassis = [[Rosidae]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = ''[[Citrus]]'' | species = ''C. ×limon '' | dvoimeno = ''Citrus × limon'' | dvoimeno_autorstvo = (L.) Osbeck | FCD = 12737 }} '''Limun''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Citrus × limon'') je [[stablo]] iz roda ''[[Citrus]]'' (porodica [[Rutaceae]]) i njegov [[plod]]. Rezultat je davnog [[križanje (biologija)|križanja]]{{newdsm}} po svoj prilici [[pomelo|pomela]] i [[citrona|citrone]], ali već stoljećima uspijeva kao samostalno stablo koje se razmnožava [[reznica]]ma ili [[cijepljenje (botanika)|cijepljenjem]]{{newdsm}}. == Varijacije == Limun se širom svijeta uzgaja u nebrojenim varijacijama koje, navodno, više niti [[botanika|botaničari]] ne registriraju. Razlike između novih varijacija su samo u vanjskom izgledu, dok njihove prehrambena svojstva i [[gospodarstvo|gospodarski]] značaj ostaju nepromijenjeni. Naime, limun se vrlo rijetko koristi kao svježe [[voće]], tako da manje promjene okusa nisu previše važne. Za [[industrija|industrijsku]] upotrebu je dobra bilo koja varijacija osim, možda, onih koje nisu dovoljno trajne, pa ih se mora vrlo brzo nakon branja iskoristiti. Takve su, na primjer, gotovo nepoznate varijacije crvenih i slatkih limuna čiji su [[plod]]ovi doduše kiseli, ali su istovremeno i slatki, pa ih uzgajivači koriste kao svježe voće. Njihov plod, kad se ubere, mora se potrošiti u dva-tri dana, pa je zbog toga gotovo nepoznat. Limune uglavnom dijelimo na žute i zelene, no to je samo komercijalna podjela, jer rastu na istom drvetu. Zeleni limun se razvija iz proljetnog [[cvijet]]a drveta umjetno, namjerno izazvanom [[suša|sušom]] koja mora trajati četrdeset dana između [[lipanj|lipnja]] i [[srpanj|srpnja]]. Tako dobiven proljetni plod ima tanku, zelenu [[kora (biljke)|koru]] i vrlo sočno "meso". Takav plod podnosi duga putovanja i [[skladište]]nje pa je moguć izvoz po cijelom svijetu. Uobičajeni žuti plodovi, koji su uobičajeni na [[tržište|tržištu]], rastu na istom drvetu, samo što dozrijevaju [[zima|zimi]]. Ovaj način korištenja drveta značajno skraćuje njegov životni vijek, ali kako je vrlo isplativ, vrlo često se koristi. == Morfologija == ''Citrus × limon'' manje je bodljikavo stablo s crvenkastim mladim izbojcima i cvjetnim [[pup]]ovima. [[Listovi]] su jednolisni; peteljka je usko krilata i člankovito spojena s plojkom. Plojka je jajasta do eliptična, duga 8–14 cm i široka 4–6 cm, narovašena do pilasta ili slabo pilasta ruba, obično sa sitnim vršnim šiljkom.<ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su pojedinačni ili skupljeni po nekoliko u čuperke, dvospolni ili muški. [[Čaška]] je čašasta, s četiri ili pet režnjeva. [[Latica|Latice]] su linearno duguljaste, duge 1,5–2 cm, bijele, a izvana ružičaste.<ref name="Flora "/> [[Prašnik]]a je 20–40; njihove su niti pri osnovi povezane u snopiće. Plodnica je gotovo valjkasta ili bačvasta, s 8–10, rijetko 11 pretinaca.<ref name="Flora "/> [[Plod]] je jajast, s bradavičastim vršnim nastavkom. Usplođe je žuto, debelo i izrazito žljezdasto istočkano. [[Sjeme]]nke su jajaste, šiljaste i glatke; obično imaju jedan zametak, ali katkad ih se razvije više.<ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Citrus%20x%20limon Flora of Australia], pristupljeno 30. srpnja 2026.</ref> == Opis == Limun je manje drvo, visoko od 3 do 6 [[metar]]a. Mladi izboji i cvjetni [[list]]ići su ljubičasti. Plod je žute boje, unutrašnjost mu je bezbojna, ovalnog do gotovo okruglog oblika, obično uz [[peteljka|peteljku]] malo udubljen sa šiljastim završetkom na suprotnom kraju. Kora može biti lagano hrapava ili glatka, a s unutrašnje strane obložen je bijelom [[spužva]]stom ovojnicom koja se zove ''albedo'' i nije jestiva. Biljka se ponekad uzgaja kao ukras, ali općenito [[nasad]]i se uzgajaju radi dobivanja plodova. [[Datoteka:Citrus_limon_a.JPG|mini|desno|200px|Drvo limuna]] U odgovarajućem podneblju limunovo drvo rodi dva put godišnje. [[Proljeće|Proljetna]] cvatnja iz koje izrastaju najbolji plodovi traje najmanje dva mjeseca. Isto toliko dugo zreli plodovi mogu čekati branje na [[grana|grani]], što dozvoljava neprekidno branje tijekom cijele zime, od [[studeni|studenog]] pa do [[travanj|travnja]] ili [[svibanj|svibnja]]. Druga cvatnja, koja se u komercijalnim nasadima izaziva prisilno, traje u [[kolovoz]]u i [[rujan|rujnu]], a plodovi se počinju brati u svibnju, odmah nakon što se poberu zadnji zimski plodovi. Jedan limun ima oko 57% jestive tvari, na koru otpada 40% a na [[sjeme]]nke oko 3%. Naravno, pri tome se mora uzeti u obzir da su to prosječne vrijednosti i da razni varijeteti mogu značajno odstupati od navedenog. Iz toga proizlazi da se limun ne koristi samo za dobivanje [[sok]]a i [[limunska kiselina|limunske kiseline]]. Od kore se radi [[kandirano voće]] i dobivaju [[esencija|esencije]] i [[pektin]]. Od sjemenki se dobiva [[ulje]], a ostatak se prerađuje za [[životinje|životinjsku]] hranu. Jedno odraslo drvo u povoljnim [[klima]]tskim uvjetima daje 600 do 800 plodova godišnje. == Sok i esencija == [[Datoteka:P1030323.JPG|mini|lijevo|200px|Cvijet i plod]] Plod limuna sadrži od 40 do 50% soka. Boja soka je žuta do blijedo zelena, a okus kiseo. Sadrži do 8% [[limunska kiselina|limunske kiseline]], manje količine drugih organskih kiselina, oko 3% [[šećer]]a i puno [[vitamin]]a, prije svega [[vitamin C]]. Prije upotrebe ga se [[pasteriziranje|pasterizira]] ili [[koncentriranje|koncentrira]]. Pasterizirani sok koji je i bez [[konzervans]]a trajan najmanje jednu godinu, koristi se kao dodatak [[hrana|jelima]] i [[piće|pićima]]. Koncentrirani sok se obično koristi za daljnju industrijsku preradu za gotova jela i pića. Limunsko [[eterično ulje]] je žuta tekućina s izrazitim [[miris]]om na limun, i potpuno je topivo u [[alkohol]]u. Sastoji se pretežno (oko 90%) od [[limunin]]a. Industrijski ga [[terpeni|deterpeniraju]] [[vakuum]]skom [[destilacija|destilacijom]] ili uz pomoć otapala. Tako pročišćeno ulje koristi se prije svega u prehrambenoj industriji (likeri, kolači) i za izradu [[parfem]]a. Industrija sredstava za čišćenje i [[deterdžent|deterdženata]] koristi ulje prije deterpenacije i čak ga razrjeđuje s jeftinijim proizvodima, primjerice s [[parafinsko ulje|parafinskim uljem]]. == Medicina == [[Datoteka:Citrus blossoms covered in dew.jpg|mini|desno|200px|Cvjetovi]] Još puno prije moderne [[farmakologija|faramakologije]], limun se koristio kao [[lijek]]. Kad se još nije znalo za vitamine i koliko su korisni za zdravlje, limun je korišten kao lijek. Prije svega, smatralo ga se učinkovitim sredstvom protiv [[krv]]arenja otvorenih rana i za čišćenje [[gnoj (medicina)|zagnojenih]]{{newdsm}} rana. Limun je nezamjenjiv kod liječenja [[skorbut]]a što su znali još [[antika|antički]] [[pomorac|pomorci]] koji su na svako daleko putovanje uzimali sa sobom velike zalihe limuna. Na [[Sicilija|Siciliji]], koja je imala velike probleme s opskrbom [[pitka voda|pitkom vodom]], oduvijek se u sve zalihe pitke vode stavljalo svježe polovice limuna. Ljudi su iz iskustva znali da limun [[dezinfekcija|dezinficira]] vodu, a moderna [[znanost]] je to potvrdila. Možda iz tog prastarog [[običaj]]a proizlazi današnja navika da poslužujemo vodu s režnjem limuna. Limun je jedna od najkorisnijih [[namirnica]] na našem planetu. Štiti od jako velikog broja bolesti, da ga se s pravom može nazvati super-hranom. Pun je nutrijenata: sadrži [[bioflavonidi|bioflavonoide]], [[pektin]], [[folna kiselina|folnu kiselinu]], [[vitamin C|vitamini C]], [[vitamin A|A]], [[vitamin B1|B1]], [[vitamin B6|B6]], [[kalij]], [[kalcij]], [[magnezij]], [[fosfor]], [[mangan]]. Povoljno djeluje na rad [[jetra|jetre]], crijeva, [[želudac|želuca]], imunog, živčanog i kardiovaskularnog sustava. Redovito konzumiranje limuna, može spriječiti bolesti poput [[laringitis]]a, [[bronhitis]]a, gripe, prehlade, [[artritis]]a, visokog krvnog tlaka, bakterijskih infekcija, bubrežnih i žučnih kamenaca, a prema najnovijim istraživanjima i [[tumor|raka]]!<ref>http://www.alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/limun/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130318082048/http://www.alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/limun |date=18. ožujka 2013. }} Preuzeto 25. ožujka 2013.</ref> Zahvaljujući [[limunska kiselina|limunskoj kiselini]], neutralizira otrovne tvari i njihovo djelovanje, olakšava [[probava|probavu]] i ubrzava razlaganje masti. Sadrži visok postotak [[selen]]a i vitamina C, koji povećavaju obrambenu moć i usporavaju [[starenje]] i vitamina B, neophodnog živčanom sustavu.<ref>http://www.mojezdravlje.net/Bolesti/479/priroda-i-biljke/Limun.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121231225900/http://www.mojezdravlje.net/Bolesti/479/priroda-i-biljke/Limun.aspx |date=31. prosinca 2012. }} Preuzeto 25. ožujka 2013.</ref> {| border="1" cellspacing="0" cellpadding="5" style="border-collapse:collapse;" | colspan="8" align="center" bgcolor=#ececec | 100 g limuna sadrži: |- | [[kcal]] || [[kilojoule|kJoule]] || [[voda]] || [[masti]] || [[kalij]] || [[kalcij]] || [[magnezij]] || [[vitamin C]] |- align="center" | 35 – 56 || 151 – 235 || 84 – 90 g || 0,6 g || 149&nbsp;mg || 11&nbsp;mg || 28&nbsp;mg || 51&nbsp;mg |} 100 g limuna tako pokriva 7 1% dnevne potrebe vitamina C za odraslu osobu i 7 % dnevne potrebe kalija, 1 % kalcija i 9 % magnezija. == Najveći proizvođači == :Podaci se odnose na [[2004.]] godinu. {| |----- bgcolor=#DDDDDD ! &nbsp;Rang&nbsp; ! Država ! &nbsp;Količina &nbsp;<br />(1000 t) ! &nbsp;Rang&nbsp; ! Država ! &nbsp;Količina &nbsp;<br />(1000 t) |----- bgcolor=#EEEEEE | &nbsp; &nbsp;1 || [[Meksiko]]&nbsp; &nbsp;|| 1825 || &nbsp; &nbsp;9 || [[Italija]]&nbsp; &nbsp; || 550 |----- bgcolor=#EEEEEE | &nbsp; &nbsp;2 || [[Indija]]&nbsp; &nbsp; || 1420 || &nbsp; &nbsp;10 || [[Turska]]&nbsp; &nbsp; || 535 |----- bgcolor=#EEEEEE | &nbsp; &nbsp;3 || [[Iran]]&nbsp; &nbsp; || 1100 || &nbsp; &nbsp;11 || [[Egipat]]&nbsp; &nbsp; || 300 |----- bgcolor=#EEEEEE | &nbsp; &nbsp;4 || [[Španjolska]]&nbsp; &nbsp; || 1050 || &nbsp; &nbsp;12 || [[Peru]]&nbsp; &nbsp; || 255 |----- bgcolor=#EEEEEE | &nbsp; &nbsp;5 || [[Argentina]]&nbsp; &nbsp; || 950 || &nbsp; &nbsp;13 || [[Južna Afrika]]&nbsp; &nbsp; || 210 |----- bgcolor=#EEEEEE | &nbsp; &nbsp;6 || [[Brazil]]&nbsp; &nbsp; || 950 || &nbsp; &nbsp;14 || [[Čile]]&nbsp; &nbsp; || 150 |----- bgcolor=#EEEEEE | &nbsp; &nbsp;7 || [[SAD]]&nbsp; &nbsp; || 732 || &nbsp; &nbsp;15 || [[Gvatemala]]&nbsp; &nbsp; || 143 |----- bgcolor=#EEEEEE | &nbsp; &nbsp;8 || [[Kina]]&nbsp; &nbsp; || 618 || &nbsp; &nbsp;16 || [[Grčka]]&nbsp; &nbsp; || 110 |----- bgcolor=#EEEEEE |} == Vidi još == *[[Limeta]] == Izvori == {{izvori}} {{Agrumi}} [[Kategorija:Agrumi]] [[Kategorija:Ljekovito bilje]] fogblu7v93x090ayhy97o3ydb76jdwd 7569809 7569808 2026-08-04T20:21:18Z Zeljko 1196 7569809 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|travanj 2006.}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Limun | slika = Lemon - whole and split.jpg | slika_opis = Plodovi limuna | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | subclassis = [[Rosidae]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = ''[[Citrus]]'' | species = ''C. × limon '' | dvoimeno = ''Citrus × limon'' | dvoimeno_autorstvo = (L.) Osbeck | FCD = 12737 }} '''Limun''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Citrus × limon'') je [[stablo]] iz roda ''[[Citrus]]'' (porodica [[Rutaceae]]) i njegov [[plod]]. Rezultat je davnog [[križanje (biologija)|križanja]]{{newdsm}} po svoj prilici [[pomelo|pomela]] i [[citrona|citrone]], ali već stoljećima uspijeva kao samostalno stablo koje se razmnožava [[reznica]]ma ili [[cijepljenje (botanika)|cijepljenjem]]{{newdsm}}. == Varijacije == Limun se širom svijeta uzgaja u nebrojenim varijacijama koje, navodno, više niti [[botanika|botaničari]] ne registriraju. Razlike između novih varijacija su samo u vanjskom izgledu, dok njihove prehrambena svojstva i [[gospodarstvo|gospodarski]] značaj ostaju nepromijenjeni. Naime, limun se vrlo rijetko koristi kao svježe [[voće]], tako da manje promjene okusa nisu previše važne. Za [[industrija|industrijsku]] upotrebu je dobra bilo koja varijacija osim, možda, onih koje nisu dovoljno trajne, pa ih se mora vrlo brzo nakon branja iskoristiti. Takve su, na primjer, gotovo nepoznate varijacije crvenih i slatkih limuna čiji su [[plod]]ovi doduše kiseli, ali su istovremeno i slatki, pa ih uzgajivači koriste kao svježe voće. Njihov plod, kad se ubere, mora se potrošiti u dva-tri dana, pa je zbog toga gotovo nepoznat. Limune uglavnom dijelimo na žute i zelene, no to je samo komercijalna podjela, jer rastu na istom drvetu. Zeleni limun se razvija iz proljetnog [[cvijet]]a drveta umjetno, namjerno izazvanom [[suša|sušom]] koja mora trajati četrdeset dana između [[lipanj|lipnja]] i [[srpanj|srpnja]]. Tako dobiven proljetni plod ima tanku, zelenu [[kora (biljke)|koru]] i vrlo sočno "meso". Takav plod podnosi duga putovanja i [[skladište]]nje pa je moguć izvoz po cijelom svijetu. Uobičajeni žuti plodovi, koji su uobičajeni na [[tržište|tržištu]], rastu na istom drvetu, samo što dozrijevaju [[zima|zimi]]. Ovaj način korištenja drveta značajno skraćuje njegov životni vijek, ali kako je vrlo isplativ, vrlo često se koristi. == Morfologija == ''Citrus × limon'' manje je bodljikavo stablo s crvenkastim mladim izbojcima i cvjetnim [[pup]]ovima. [[Listovi]] su jednolisni; peteljka je usko krilata i člankovito spojena s plojkom. Plojka je jajasta do eliptična, duga 8–14 cm i široka 4–6 cm, narovašena do pilasta ili slabo pilasta ruba, obično sa sitnim vršnim šiljkom.<ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su pojedinačni ili skupljeni po nekoliko u čuperke, dvospolni ili muški. [[Čaška]] je čašasta, s četiri ili pet režnjeva. [[Latica|Latice]] su linearno duguljaste, duge 1,5–2 cm, bijele, a izvana ružičaste.<ref name="Flora "/> [[Prašnik]]a je 20–40; njihove su niti pri osnovi povezane u snopiće. Plodnica je gotovo valjkasta ili bačvasta, s 8–10, rijetko 11 pretinaca.<ref name="Flora "/> [[Plod]] je jajast, s bradavičastim vršnim nastavkom. Usplođe je žuto, debelo i izrazito žljezdasto istočkano. [[Sjeme]]nke su jajaste, šiljaste i glatke; obično imaju jedan zametak, ali katkad ih se razvije više.<ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Citrus%20x%20limon Flora of Australia], pristupljeno 30. srpnja 2026.</ref> == Opis == Limun je manje drvo, visoko od 3 do 6 [[metar]]a. Mladi izboji i cvjetni [[list]]ići su ljubičasti. Plod je žute boje, unutrašnjost mu je bezbojna, ovalnog do gotovo okruglog oblika, obično uz [[peteljka|peteljku]] malo udubljen sa šiljastim završetkom na suprotnom kraju. Kora može biti lagano hrapava ili glatka, a s unutrašnje strane obložen je bijelom [[spužva]]stom ovojnicom koja se zove ''albedo'' i nije jestiva. Biljka se ponekad uzgaja kao ukras, ali općenito [[nasad]]i se uzgajaju radi dobivanja plodova. [[Datoteka:Citrus_limon_a.JPG|mini|desno|200px|Drvo limuna]] U odgovarajućem podneblju limunovo drvo rodi dva put godišnje. [[Proljeće|Proljetna]] cvatnja iz koje izrastaju najbolji plodovi traje najmanje dva mjeseca. Isto toliko dugo zreli plodovi mogu čekati branje na [[grana|grani]], što dozvoljava neprekidno branje tijekom cijele zime, od [[studeni|studenog]] pa do [[travanj|travnja]] ili [[svibanj|svibnja]]. Druga cvatnja, koja se u komercijalnim nasadima izaziva prisilno, traje u [[kolovoz]]u i [[rujan|rujnu]], a plodovi se počinju brati u svibnju, odmah nakon što se poberu zadnji zimski plodovi. Jedan limun ima oko 57% jestive tvari, na koru otpada 40% a na [[sjeme]]nke oko 3%. Naravno, pri tome se mora uzeti u obzir da su to prosječne vrijednosti i da razni varijeteti mogu značajno odstupati od navedenog. Iz toga proizlazi da se limun ne koristi samo za dobivanje [[sok]]a i [[limunska kiselina|limunske kiseline]]. Od kore se radi [[kandirano voće]] i dobivaju [[esencija|esencije]] i [[pektin]]. Od sjemenki se dobiva [[ulje]], a ostatak se prerađuje za [[životinje|životinjsku]] hranu. Jedno odraslo drvo u povoljnim [[klima]]tskim uvjetima daje 600 do 800 plodova godišnje. == Sok i esencija == [[Datoteka:P1030323.JPG|mini|lijevo|200px|Cvijet i plod]] Plod limuna sadrži od 40 do 50% soka. Boja soka je žuta do blijedo zelena, a okus kiseo. Sadrži do 8% [[limunska kiselina|limunske kiseline]], manje količine drugih organskih kiselina, oko 3% [[šećer]]a i puno [[vitamin]]a, prije svega [[vitamin C]]. Prije upotrebe ga se [[pasteriziranje|pasterizira]] ili [[koncentriranje|koncentrira]]. Pasterizirani sok koji je i bez [[konzervans]]a trajan najmanje jednu godinu, koristi se kao dodatak [[hrana|jelima]] i [[piće|pićima]]. Koncentrirani sok se obično koristi za daljnju industrijsku preradu za gotova jela i pića. Limunsko [[eterično ulje]] je žuta tekućina s izrazitim [[miris]]om na limun, i potpuno je topivo u [[alkohol]]u. Sastoji se pretežno (oko 90%) od [[limunin]]a. Industrijski ga [[terpeni|deterpeniraju]] [[vakuum]]skom [[destilacija|destilacijom]] ili uz pomoć otapala. Tako pročišćeno ulje koristi se prije svega u prehrambenoj industriji (likeri, kolači) i za izradu [[parfem]]a. Industrija sredstava za čišćenje i [[deterdžent|deterdženata]] koristi ulje prije deterpenacije i čak ga razrjeđuje s jeftinijim proizvodima, primjerice s [[parafinsko ulje|parafinskim uljem]]. == Medicina == [[Datoteka:Citrus blossoms covered in dew.jpg|mini|desno|200px|Cvjetovi]] Još puno prije moderne [[farmakologija|faramakologije]], limun se koristio kao [[lijek]]. Kad se još nije znalo za vitamine i koliko su korisni za zdravlje, limun je korišten kao lijek. Prije svega, smatralo ga se učinkovitim sredstvom protiv [[krv]]arenja otvorenih rana i za čišćenje [[gnoj (medicina)|zagnojenih]]{{newdsm}} rana. Limun je nezamjenjiv kod liječenja [[skorbut]]a što su znali još [[antika|antički]] [[pomorac|pomorci]] koji su na svako daleko putovanje uzimali sa sobom velike zalihe limuna. Na [[Sicilija|Siciliji]], koja je imala velike probleme s opskrbom [[pitka voda|pitkom vodom]], oduvijek se u sve zalihe pitke vode stavljalo svježe polovice limuna. Ljudi su iz iskustva znali da limun [[dezinfekcija|dezinficira]] vodu, a moderna [[znanost]] je to potvrdila. Možda iz tog prastarog [[običaj]]a proizlazi današnja navika da poslužujemo vodu s režnjem limuna. Limun je jedna od najkorisnijih [[namirnica]] na našem planetu. Štiti od jako velikog broja bolesti, da ga se s pravom može nazvati super-hranom. Pun je nutrijenata: sadrži [[bioflavonidi|bioflavonoide]], [[pektin]], [[folna kiselina|folnu kiselinu]], [[vitamin C|vitamini C]], [[vitamin A|A]], [[vitamin B1|B1]], [[vitamin B6|B6]], [[kalij]], [[kalcij]], [[magnezij]], [[fosfor]], [[mangan]]. Povoljno djeluje na rad [[jetra|jetre]], crijeva, [[želudac|želuca]], imunog, živčanog i kardiovaskularnog sustava. Redovito konzumiranje limuna, može spriječiti bolesti poput [[laringitis]]a, [[bronhitis]]a, gripe, prehlade, [[artritis]]a, visokog krvnog tlaka, bakterijskih infekcija, bubrežnih i žučnih kamenaca, a prema najnovijim istraživanjima i [[tumor|raka]]!<ref>http://www.alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/limun/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130318082048/http://www.alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/limun |date=18. ožujka 2013. }} Preuzeto 25. ožujka 2013.</ref> Zahvaljujući [[limunska kiselina|limunskoj kiselini]], neutralizira otrovne tvari i njihovo djelovanje, olakšava [[probava|probavu]] i ubrzava razlaganje masti. Sadrži visok postotak [[selen]]a i vitamina C, koji povećavaju obrambenu moć i usporavaju [[starenje]] i vitamina B, neophodnog živčanom sustavu.<ref>http://www.mojezdravlje.net/Bolesti/479/priroda-i-biljke/Limun.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121231225900/http://www.mojezdravlje.net/Bolesti/479/priroda-i-biljke/Limun.aspx |date=31. prosinca 2012. }} Preuzeto 25. ožujka 2013.</ref> {| border="1" cellspacing="0" cellpadding="5" style="border-collapse:collapse;" | colspan="8" align="center" bgcolor=#ececec | 100 g limuna sadrži: |- | [[kcal]] || [[kilojoule|kJoule]] || [[voda]] || [[masti]] || [[kalij]] || [[kalcij]] || [[magnezij]] || [[vitamin C]] |- align="center" | 35 – 56 || 151 – 235 || 84 – 90 g || 0,6 g || 149&nbsp;mg || 11&nbsp;mg || 28&nbsp;mg || 51&nbsp;mg |} 100 g limuna tako pokriva 7 1% dnevne potrebe vitamina C za odraslu osobu i 7 % dnevne potrebe kalija, 1 % kalcija i 9 % magnezija. == Najveći proizvođači == :Podaci se odnose na [[2004.]] godinu. {| |----- bgcolor=#DDDDDD ! &nbsp;Rang&nbsp; ! Država ! &nbsp;Količina &nbsp;<br />(1000 t) ! &nbsp;Rang&nbsp; ! Država ! &nbsp;Količina &nbsp;<br />(1000 t) |----- bgcolor=#EEEEEE | &nbsp; &nbsp;1 || [[Meksiko]]&nbsp; &nbsp;|| 1825 || &nbsp; &nbsp;9 || [[Italija]]&nbsp; &nbsp; || 550 |----- bgcolor=#EEEEEE | &nbsp; &nbsp;2 || [[Indija]]&nbsp; &nbsp; || 1420 || &nbsp; &nbsp;10 || [[Turska]]&nbsp; &nbsp; || 535 |----- bgcolor=#EEEEEE | &nbsp; &nbsp;3 || [[Iran]]&nbsp; &nbsp; || 1100 || &nbsp; &nbsp;11 || [[Egipat]]&nbsp; &nbsp; || 300 |----- bgcolor=#EEEEEE | &nbsp; &nbsp;4 || [[Španjolska]]&nbsp; &nbsp; || 1050 || &nbsp; &nbsp;12 || [[Peru]]&nbsp; &nbsp; || 255 |----- bgcolor=#EEEEEE | &nbsp; &nbsp;5 || [[Argentina]]&nbsp; &nbsp; || 950 || &nbsp; &nbsp;13 || [[Južna Afrika]]&nbsp; &nbsp; || 210 |----- bgcolor=#EEEEEE | &nbsp; &nbsp;6 || [[Brazil]]&nbsp; &nbsp; || 950 || &nbsp; &nbsp;14 || [[Čile]]&nbsp; &nbsp; || 150 |----- bgcolor=#EEEEEE | &nbsp; &nbsp;7 || [[SAD]]&nbsp; &nbsp; || 732 || &nbsp; &nbsp;15 || [[Gvatemala]]&nbsp; &nbsp; || 143 |----- bgcolor=#EEEEEE | &nbsp; &nbsp;8 || [[Kina]]&nbsp; &nbsp; || 618 || &nbsp; &nbsp;16 || [[Grčka]]&nbsp; &nbsp; || 110 |----- bgcolor=#EEEEEE |} == Vidi još == *[[Limeta]] == Izvori == {{izvori}} {{Agrumi}} [[Kategorija:Agrumi]] [[Kategorija:Ljekovito bilje]] 7kthfj70go0yplzguh12aqu0tx2ay6e 0 35781 7570006 6245618 2026-08-05T08:08:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570006 wikitext text/x-wiki '''Ignjat Brlić''' ([[Brod na Savi]], [[1. veljače]] [[1834.]] – [[Brod na Savi]], [[8. travnja]] [[1892.]]), [[hrvatska|hrvatski]] političar i odvjetnik Pučku školu je završio u [[Slavonski Brod|Brodu na Savi]]. Gimnaziju je pohađao u [[Vinkovci]]ma i u [[Zagreb]]u gdje je maturirao u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] 1852. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}, str. 914.</ref> Pravo je studirao u [[Beč]]u i [[Prag]]u. Godine [[1867.]] ulazi u [[Hrvatski sabor]] kao zastupnik [[Narodna ustavna stranka|Narodne ustavne stranke]] (unionista). Bio je član [[Hrvatska regnikolarna deputacija|kraljevinskog odbora]] za priremu [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]]. Zauzimao se za hrvatsku financijsku samostalnost i tražio da [[ban]]a imenuje [[kralj]] na prijedlog Hrvatskog sabora. Godine [[1870.]] gubi službu zbog neslaganja s banom [[Levin Rauch|L. Rauchom]] i većinom unionista, ali i dalje ostaje djelatan kao poslanik Narodne, a zatim od [[1887.]] [[Neovisna narodna stranka|Neovisne narodne stranke]]. U Brodu je vodio odvjetnički ured. Neko je vrijeme kod njega kao [[perovođa]] radio [[Milan Kerdić]], poslije poznati novinar iz pravaških redova.<ref>[http://www.brodportal.hr/vijesti/sb-kalendar/item/2327-hrvatska-proglasila-samostalnost Brodski portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130908091410/http://www.brodportal.hr/vijesti/sb-kalendar/item/2327-hrvatska-proglasila-samostalnost |date=8. rujna 2013. }} SB kalendar - Hrvatska proglasila samostalnost</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Brlić, Ignjat}} [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]] kwb4qyfv0tptx0c9ejllc28pdfwk285 0 35791 7569710 7186291 2026-08-04T15:45:01Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Fizikalni zakoni]]; ±[[Kategorija:Nebeska mehanika]]→[[Kategorija:Orbite]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569710 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kepler laws diagram.svg|mini|desno|300px|Slika prikazuje 3 Keplerova zakona s dvije [[planetarna putanja|planetarne putanje]]:<br> (1) Putanje planeta su [[elipsa|elipse]], sa [[žarište|žarištima]] ''F''₁ i ''F''₂ za prvi planet i ''F''₁ i ''F''₃ za drugi [[planet]]. [[Sunce]] je smješteno u žarištu ''F''₁. <br> (2) Dva zasjenčena područja ''A''₁ i ''A''₂ imaju jednake [[površina|površine]] i vrijeme za planet 1 da prekrije područje ''A''₁ je jednako da prekrije područje ''A''₂. <br> (3) Ukupna [[ophodno vrijeme|ophodna vremena]] planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''₂/''t''₁ = (''a''₂/''a''₁)^3/2.]] '''Keplerovi zakoni''' opisuju gibanje [[planet]]a oko [[Sunce|Sunca]]. Tri su Keplerova zakona: # [[Prvi Keplerov zakon]] − svi planeti gibaju se po [[elipsa]]ma kojima je jedno od [[žarište|žarišta]] Sunce. # [[Drugi Keplerov zakon]] − [[radijvektor]] (provodnica) Sunce-planet (dužina koja spaja središte Sunca i trenutni položaj planet), prelazi u jednakim [[Vrijeme (fizika)|vremenskim razmacima]] jednake [[površina|površine]]. # [[Treći Keplerov zakon]] − [[Potenciranje|Kvadrati]] ophodnih vremena planeta proporcionalni su kubovima njihovih srednjih udaljenosti od Sunca. Gibanje [[prirodni satelit|satelit]]a oko matičnog planeta i svaki drugi sličan sustav također se opisuju Keplerovim zakonima. Naziv su dobili po njemačkom astronomu [[Johannes Kepler|Johannesu Kepleru]]. ==Povijesna bilješka== Obrađujući vrlo precizna promatranja koja je izvršio [[Tycho Brahe]], Kepler je uočio neslaganje kretanja planeta s njihovim pretpostavljenim kružnim putanjama. Analizirajući geometrijski oblik planetskih putanja zaključio je da se planeti ne gibaju oko Sunca po pravilnim kružnicama (kao što je mislio [[Nikola Kopernik|Kopernik]]), već da su njihove staze, zapravo, (uglavnom blage) elipse i da se po njima planeti kreću po određenim zakonitostima. Usporedivši svoje pretpostavke s rezultatima promatranja, ustanovio je da se vrlo dobro slažu. Tako je formulirao tri najznačajnija zakona kinematike [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]]. Pokazalo se da svi Keplerovi zakoni vrijede i za sustave satelita svakog planeta, odnosno općenito za sve sustave u Svemiru, samo je za svaki od njih konstanta [[Treći Keplerov zakon|<math>k</math> iz trećega zakona različita]]. Pošavši od Keplerovih zakona, [[Isaac Newton|Newton]] je postavio temelje ogromnom području [[Nebeska mehanika|nebeske mehanike]] i posredno utjecao na nagli razvoj [[matematika|matematike]], [[fizika|fizike]] i pojavu sasvim novog pravca u [[filozofija|filozofskom]] tumačenju svijeta. == Prvi Keplerov zakon == {{Glavni|Prvi Keplerov zakon}} [[datoteka:Kepler's Laws Slika 01.jpg|mini|desno|300px|[[Geometrija]] planetarnog kretanja: planet (<math>M</math>) obilazi oko [[Sunce|Sunca]] (<math>S</math>) po elipsi (<math>P</math>-[[perihel]], <math>A</math>-[[afel]])]] [[Datoteka:OrbitalEccentricityDemo.svg|mini|300px|desno| Sa smanjenjenjem ekscentriciteta (''ε'' → 0) [[elipsa]] prelazi u [[kružnica|kružnicu]], a njezina velika poluos prelazi u polumjer kružnice. Ulogu srednje udaljenosti ima tada, naravno, sam polumjer kružnice. S druge strane, s povećanjem ekscentriciteta (''ε'' → 1) elipsa prelazi u [[parabola|parabolu]]. Za [[hiperbola|hiperbolu]] vrijedi ''ε'' > 1.]] Prvi [[Johannes Kepler|Keplerov]] zakon''' glasi: {| class="wikitable" |- | Planeti se oko [[Sunce|Sunca]] kreću po [[elipsa|eliptičnim]] putanjama; u zajedničkom [[žarište|žarištu]] tih elipsa nalazi se Sunce. |} Na prikazanoj slici elipsa predstavlja putanju nekog planeta. '''Linearni [[ekscentricitet]]''' je: <center><math>e=\overline{OS}=\overline{OS'}=\sqrt{a^2-b^2}</math></center> a '''numerički ekscentricitet''' je: <center><math>\varepsilon=\frac{e}{a}=\frac{\sqrt{a^2-b^2}}{a}</math></center> Iz toga proizlazi: <center><math>\frac{b^2}{a}=p=a(1-\varepsilon^2)</math></center> gdje se <math>p</math> naziva '''parametrom elipse'''. Po definiciji elipse, <math>r+r_1=2a</math>. Iz trokuta <math>S'SM</math>, primjenom [[kosinusni poučak|kosinusnog poučka]] i supstitucijom parametra elipse, slijedi da je: <center><math>r=\frac{p}{1+\varepsilon\cos v}</math></center> i to bi bila jednadžba planetske putanje ([[elipsa|jednadžba elipse]]), odnosno matematski izraz prvoga Keplerova zakona. Iz te se jednadžbe vidi ovisnost udaljenosti planeta od Sunca o kutu <math>v</math> koji se naziva [[prava anomalija|pravom anomalijom]] planeta. Kad je <math>v=\frac{\pi}{2}</math>, tada je <math>r=p</math>, pa iz toga proizlazi definicija parametra planetske putanje kao radijus-vektora planeta koji je okomit na glavnu os elipse. Karakteristične točke planetske putanje su [[afel]] i [[perihel]] (označene na slici s <math>A</math> i <math>P</math>). Afel je točka u kojoj je planet najudaljeniji od Sunca, a perihel je točka u kojoj je planet najbliži Suncu. Ako je <math>a</math> srednja udaljenost planeta od Sunca, onda proizlazi da su: <center><math>A=a(1+\varepsilon)</math></center> <center><math>P=a(1-\varepsilon)</math></center> == Drugi Keplerov zakon == {{Glavni|Drugi Keplerov zakon}} [[datoteka:kepler-second-law.gif|mini|desno|400px|[[Radijvektor]] (provodnica) [[Sunce]]-[[planet]] opisuje u jednakim [[vrijeme (fizika)|vremenskim]] razmacima jednake [[površina|površine]] (plava površina). Zelena strelica prikazuje [[brzina|brzinu]] ([[vektor]] brzine). Ljubičasta strelica usmjerena prema Suncu prikazuje [[ubrzanje]] (ostale dvije ljubičaste strelice su komponente ubrzanja, jedna okomita i druga paralelna (normalna) s brzinom.]] '''Drugi [[Johannes Kepler|Keplerov]] zakon''' glasi: {| class="wikitable" |- | [[Radijvektor]] (provodnica) [[Sunce]]-[[planet]] opisuje u jednakim [[vrijeme (fizika)|vremenskim]] razmacima jednake [[površina|površine]]. |} Na prikazanoj slici <math>dv</math> je priraštaj kuta <math>v</math> koji odgovara kratkom intervalu <math>dt</math>. Za to vrijeme radijus-vektor prebriše površinu: <center><math>dp=\frac{r^2\pi}{2\pi}dv=\frac{1}{2}r^2dv</math></center> (<math>v</math> u radijanima), jer, s obzirom na to da je priraštaj <math>dv</math> vrlo malen, može se površina isječka elipse smatrati površinom isječka kruga s polumjerom <math>r</math>. Tako proizlazi: <center><math>\frac{dp}{dt}=\frac{1}{2}r^2\frac{dv}{dt}</math></center> <math>\frac{dp}{dt}</math> naziva se [[površinska brzina| površinskom brzinom]]. Prema drugom Keplerovu zakonu ta je brzina konstantna: <center><math>r^2\frac{dv}{dt}=C</math></center> i to je matematički izraz drugoga Keplerova zakona. == Treći Keplerov zakon == {{Glavni|Treći Keplerov zakon}} [[datoteka:Apparent retrograde motion.gif|mini|desno|300px|Kretanje [[Sunce|Sunca]] (žuto), [[Zemlja|Zemlje]] (plavo) i [[Mars]]a (crveno) prema [[heliocentrični sustav|heliocentričnom sustavu]] (lijevo) i [[geocentrični sustav|geocentričnom sustavu]] (desno). <br /> Napomena: putanje planeta su kružnice prema [[Nikola Kopernik|Kopernikovom sustavu]] i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1.88 [[godina]]) zbog jednostavnosti.]] '''Treći [[Johannes Kepler|Keplerov]] zakon''' glasi: {| class="wikitable" |- | Kvadrati ophodnih [[vrijeme (fizika)|vremena]] srazmjerni su kubovima srednjih udaljenosti (velikih poluosi [[elipsa|elipse]]) [[planet]]a od [[sunce|Sunca]] |} <center><math>\frac{a^3}{T^2}=k</math></center> gdje je <math>k</math> jedan te isti broj za sve planete. Ako se za jedinicu udaljenosti uzme [[astronomska jedinica|1 a. j.]], a za jedinicu vremena jedna [[godina]], matematski izraz trećega Keplerova zakona poprima oblik: <center><math> {a^3} = {T^2} </math></center> Treći Keplerov zakon jasno povezuje udaljenosti planeta s njihovim [[Zvjezdana godina|sideričkim periodima]].<ref> [[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989. </ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Orbite]] [[Kategorija:Keplerovi zakoni| ]] gozftee85r0nyvvbwfl4bsqavteyyy7 0 36315 7569799 7498321 2026-08-04T19:42:28Z ~2026-42957-46 368672 pravopis 7569799 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime = |slika = Laval_nugent.jpg |opis = Grof Laval Nugent na slici iz 1873. godine |veličina = 220px |datum rođenja = [[3. studenoga]] [[1777.]] |mjesto rođenja = [[Ballynacor]], [[Irska]] |datum smrti = [[22. kolovoza]] [[1862.]] |mjesto smrti = [[Bosiljevo]], [[Hrvatska]] |nacionalnost = |državljanstvo = |puno ime = Laval Nugent od Westmeatha |nadimak = |supruga = Giovanna Riario – Sforza |suprug = |titule = [[grof]] |knjige = |služba = |čin = [[feldmaršal]] |ratovi = |bitke = |vojska = austrijska vojska |rod = |jedinice = |zapovijedao = |odlikovanja = }} Grof '''Laval Nugent''' od Westmeatha ([[Ballynacor]], [[3. studenoga]] [[1777.]] – [[Bosiljevo]], [[22. kolovoza]] [[1862.]]), bio je austrijski [[feldmaršal]], [[Vitez_(titula)|vitez]] reda Zlatnog Runa, komandant reda [[Marija_Terezija|Marije Terezije]], rimski princ i skupljač umjetnina. Uspomena Lavala Nugenta je u Hrvatskoj utonula u povijesni zaborav, dok 1980. godina uz odlučno sudjelovanja muzeologa i književnika [[Igor Žic|Igora Žica]], koji je djelujući u [[Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka|Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka]] locirao impresivnu Nugentovu zbirku slika, koja do tada uopće nije bila prepoznata - Žic je utvrdio da je posrijedi samo manji dio nekadašnjeg Muzeja Nugent smještenoga izvorno u [[Frankapani|Frankopanskoj]] utvrdi [[Trsat]] smještenoj nad Rijekom, koju je Nugent kupio i obnovio sredinom 19. stoljeća. Žic konstatira da je Nugant utonuo u povijesni zaborav upravo stoga što je bio izraziti elitist, koji je bio općepoznat u krugovima visoke aristokracije koja je vladala tadašnjom Europom, ali se klonio asociranja s buržoazijom i bilo kakve slave u iole nižim socijalnim slojevima. Međutim će povijest 19. stoljeća zapravo napisati pripadnici buržoazije, a ne aristokrati.<ref>[https://www.scribd.com/document/452513269/LAVAL-NUGENT-Hrvatski-Kralj# Laval Nugent NEOKRUNJENI KRALJ HRVATSKE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230801181203/https://www.scribd.com/document/452513269/LAVAL-NUGENT-Hrvatski-Kralj |date=1. kolovoza 2023. }}, Igor Žic, "Ready2print", 2019 (knjiga, 219 str.), str. 6-7, 31-41</ref> == Obitelj Nugent == Obitelj Nugent je bila stara [[irska]] plemićka obitelj s područja Westmeatha i Riverstowna. Mnogo nejasnoća je vezano za sam izgovor prezimena. Naime, u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] i [[Irska|Irskoj]] izgovara se ''Njudžent'', u [[Austrija|Austriji]] ''Nugent'' dok je u Hrvatskoj uobičajen pojednostavljeni [[francuski]] izgovor ''Nižan'' (na kojem je i grof Laval Nugent inzistirao). U narodu su tu inačicu često iskrivljavali pa se u Kastavštini izgovaralo ''Nužan''. == Životopis == === Mladost i vojni početci === Laval Nugent rođen je 3. studenoga [[1777.]] godine u Ballynacoru, u [[Irska|Irskoj]], kao sin grofa Michaela Antona Nugenta. Vojnu karijeru započinje [[1793.]] godine u [[Austrija|austrijskoj]] vojsci kao kadet u inženjerijskom korpusu. Zbog svojih zasluga ubrzo su uslijedila unaprjeđenja u poručnika, natporučnika, satnika inženjeraca. U bojnika je unaprijeđen 1. lipnja [[1800.]] godine, a [[1801.]] godine odlikovan je viteškim križem reda [[Marija Terezija|Marije Terezije]] zbog osobitog isticanja u bitci pokraj Santa Crocea. Od [[1807.]] do [[1809.]] godine slijedila su promaknuća u pukovnika, načelnika glavnog stožera nadvojvode Johanna do generalbojnika. Kratko vrijeme bavio se diplomacijom, a u [[Austrija|austrijsku]] vojnu službu vratio se [[1813.]] godine. Iako vojno vijeće nije odobrilo njegov prijedlog, Laval Nugent na svoju ruku kreće prema Hrvatskoj u nakani odavajanja francuskih postrojba u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i povezivanja s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|engleskom flotom]]. Uspio je srušiti francusku vlast u Hrvatskoj te bez borbe ući u [[Rijeka|Rijeku]] [[27. kolovoza]] [[1813.]] godine. Nastavlja pohode prema [[Trst]]u i [[Venecija|Veneciji]]. Čin [[feldmaršal]]a lajtnanta dobio je [[30. travnja]] [[1815.]] godine nakon uspješnih borbi protiv [[napulj]]skog vladara Murata. U [[Rim]]u je uspostavio vlast te tako omogućio povratak [[Papa|pape]] Pia VII. koji mu je u znak zahvalnosti dodijelio titulu rimskog princa. === Veze s Frankopanima === Vjenčanjem s Giovannom Riario – Sforza (1815.) ušao je u drevnu obitelj Sforza, koja je imala neke daljnje rodbinske veze s [[Frankopani]]ma, što je značajno utjecalo na njegovo daljnje djelovanje i opsjednutost poviješću. Istupio je iz [[Austrija|austrijske]] službe i postao vrhovni zapovjednik napuljske vojske (1817. – 1820.),<ref name="enciklopedija.hr">{{Citiranje weba |title=Nugent-Westmeath, Laval |url=https://enciklopedija.hr/clanak/44369 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=3. studenoga 2018.}}</ref> a njegova preokupacija postaju arheološka istraživanja i iskapanja. Povratkom u [[Austrija|austrijsku]] službu [[1. travnja]] [[1820.]] godine preuzeo je vođenje trupa u [[Vicenza|Vicenzi]]. U to doba kupio je stari [[Frankopani|frankopanski]] grad [[Bosiljevo]] i na taj način se intimno veže za [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Dana [[27. veljače]] [[1822.]] godine postaje [[Rijeka|riječki]] [[patricij]]. U svojim pismima Andriji Ljudevitu Adamiću [[1824.]] zahvaljuje na «nabavku kaštela» - srednjovjekovne utvrde [[Trsat]]a, koju će pretvoriti u muzej, a kasnije u [[mauzolej]] te će na taj način zauzeti istaknuto mjesto u povijesti obitelji Nugent. U listopadu iste godine postaje članom [[Hrvatski Sabor|Hrvatskoga sabora]]. Sve više se veže za ove prostore pa osim [[Bosiljevo|Bosiljeva]] i [[Trsat]]a kupuje imanje u [[Stelnik]]u (na cesti između Rijeke i Karlovca), [[Kaštel]] i [[Lović]] (na cesti između Karlovca i Vodostaja) te [[Frankopani|frankopanske]] dvorce [[Stari grad Dubovac]] i [[Stara Sušica|Sušicu]]. Neki smatraju kako su rodbinske veze Lavalove supruge s [[Frankopani]]ma, iako vrlo daleke, bitno utjecale na njegov odnos i fascinaciju njihovom ostavštinom. === Ilirski pokret === Godine [[1840.]] stupio je na dužnost vojnog zapovjednika Hrvatske. U to vrijeme u Hrvatskoj se rasplamsava [[hrvatski nacionalni preporod]] – [[ilirski pokret]]. Nugent se od samog početka pokreta izjasnio za hrvatsku narodnost,<ref name="arhinet.arhiv.hr">[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_19464 Stvaratelji: Nugent, Albert] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181103170513/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_19464 |date=3. studenoga 2018. }}:{{citat2|Bio je član Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, sa simpatijama je pratio ilirizam i otvoreno se izjasnio kao Hrvat.}}, arhinet.arhiv.hr, pristupljeno 3. studenoga 2018.</ref><ref name="matica.hr">Igor Žic, [http://www.matica.hr/vijenac/494/o-ljudima-i-zmajevima-21491/ ''U povodu aktualne zagrebačke restauracije dviju metalnih skulptura Trsatskih zmajeva A. D. von Fernkorna. O ljudima i zmajevima''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181103131323/http://www.matica.hr/vijenac/494/o-ljudima-i-zmajevima-21491/ |date=3. studenoga 2018. }}:{{citat2| Smatrao se Hrvatom te su mu sinovi Albert i Artur govorili i hrvatski, dok je to hrvatsko plemstvo uglavnom izbjegavalo, preferirajući latinski, njemački i mađarski.}}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 494, 7. veljače 2013., pristupljeno 3. studenoga 2018.</ref> a zatim za ilirizam. Nije bio zadovoljan samo članstvom u pokretu već je želio da ilirizam postane stranka koja će vladati Hrvatskom. Bio je najmoćniji plemić u Ilirskom preporodu, vrhovni hrvatski vojnički zapovjednik, zapovjednik [[Vojna krajina|Krajine]] i zaštitnik [[Ljudevit Gaj|Ljudevita Gaja]]. Njegov angažman u hrvatskom narodnom preporodu nalazi uporište u snu o nikad ostvarenoj "frankopanskoj državi". Laval je, kao središnja osobnost ilirizma i stvarna politička snaga, vrlo elegantno uklonjen iz Hrvatske postavljanjem za vojnog zapovjednika unutrašnje [[Austrija|Austrije]] i [[Tirol]]a. === Povratak u Hrvatsku === [[Datoteka:Nugent.jpg|mini|Grof ''Laval Nugent'' na [[litografija|litografiji]] iz [[1848.]]]] U velikim revolucionarnim događajima [[1848.]]/[[1849.]] umirovljeni Laval naglo se vraća u središte revolucionarnih zbivanja i nastoji očuvati poljuljanu Habsburšku monarhiju. Na nagovor [[Ljudevit Gaj|Ljudevita Gaja]], a uz posredovanje nadvojvode Johanna postavlja glinskog pukovnika [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] za [[ban|hrvatskoga bana]]. U ratu s [[Mađarska|Mađarskom]], koji je započeo [[11. rujna]] [[1848.]] godine, držao se relativno suzdržano, ali je zato odigrao veliku ulogu u vojnim operacijama kao treći vojnik [[Habsburška monarhija|monarhije]]. Rat završava [[13. kolovoza]] [[1849.]] godine uz presudnu pomoć [[Rusija|ruskih]] postrojbi, a već [[29. srpnja]] [[1849.]] godine bila je obavljena promocija časnika monarhije gdje su Komandirski križ reda [[Marija Terezija|Marije Terezije]], drugo odličje po važnosti u [[Habsburška monarhija|monarhiji]], dobili [[feldmaršal]] grof Laval Nugent i general topništva grof [[Josip Jelačić]] kao najznačajnije osobe za održanje [[Habsburg]]a na vlasti, odmah iza nadvojvode Johanna, feldmaršala grofa [[Josef Radetzky|Radetzkyog]] i feldmaršala kneza Windischgrätza koje su dobili najveće odličje; Grofovski križ reda [[Marija Terezija|Marije Terezije]]. === Posljednje godine === Grof Laval Nugent je pokušao natjerati dvor neka za glavnu austrijsku vojnu luku izabere [[Rijeka|Rijeku]], i time Hrvatskoj i Rijeci donese velika ulaganja [[Habsburška monarhija|monarhije]], ali i novu vojnu snagu. Sve što je grof Laval predlagao za napraviti u Rijeci, učinjeno je u [[Pula|Puli]]. Kao dragovoljac je sudjelovao [[1859.]] godine u bitci pokraj Solferina, kad je katastrofalno poražena austrijska vojska. Grof Laval Nugent umro je u [[Bosiljevo|Bosiljevu]] [[22. kolovoza]] [[1862.]] godine. Iz tog dvorca prebačen je u sarkofag u grobnici „MIR JUNAKA“ na Trsatu, do sarkofaga svoje žene, i tu je počivao gotovo cijelo stoljeće. === Remećenje vječnog mira === Prigodom "restauracije" [[trsat]]ske gradine [[1960.]] godine, sedam obiteljskih grobnica pretvoreno je u zahode i pomoćne prostorije restorana. Nakon [[Prekapanje grobova|eshumacije]], kosti su stavljene u vrećice i pokopane u zajedničku grobnicu na groblju [[Trsat|Trsat]], iako neki smatraju da se kosti danas nalaze u [[London]]u. == ''Museum Nugent'' == Grof Laval Nugent je uz restauraciju srednjovjekovnog [[trsat]]skog kaštela 1837. godine, koja je bila prva takve vrste u Hrvatskoj, na toj lokaciji namjeravao utemeljiti muzej u želji za spajanjem svojih najvećih strasti (umjetnost, obiteljsko naslijeđe i ponos zbog dubokih korijena te fascinacija [[Frankopani]]ma). ''Museum Nugent'' trebao je objedinjavati [[mauzolej]] obitelji Nugent te veliku umjetničku zbirku koju je Laval namjeravao sakupiti iz obiteljskih izvora te kupovinom frankopanskih umjetnina. Ideja se počela realizirati službenim utemeljenjem ''Museuma Nugenta'' [[1843.]] godine. Zbirka je uključivala dvadesetak [[antika|antičkih]] skulptura i 1.500 starogrčkih vaza (iskopano u okolici [[Napulj]]a na Lavalovu inicijativu; danas se nalaze u Arheološkom muzeju Hrvatske u [[Zagreb]]u), tridesetak antičkih poprsja, numizmatičku zbirku, brončane skulpture, renesansni i barokni namještaj, zbirku dokumenata, zbirku grafika osoba koje su bile u izravnoj vezi s obitelji Nugent, zasebnu zbirku frankopanskih predmeta (namještaj, dokumenti, oružje, niz portreta članova obitelji) te više od 200 slika preuzetih iz zbirki obitelji d'Este (Ferrara, Modena) i Foscari (Venecija). S ovom zbirkom na Trsatu Rijeka je mogla postati kulturni centar europskog značaja. Ekonomskim padom obitelji krajem stoljeća zbirka se rasula, a u Rijeci su tek ostale krhotine romantičarskog zanosa jedne od najvećih osobnosti hrvatske povijesti. Ono što je i ostalo od zbirke u Hrvatskoj, danas se nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu i u [[Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja|Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja]]. O važnosti zbirke govori i povjesničar [[Ferdo Šišić]] koji je prijenos 86 sanduka umjetnina iz Nugentova muzeja na [[Trsat]]u u zagrebački Hrvatski narodni muzej (danas Arheološki muzej) [[1894.]] godine oduševljeno pozdravio riječima: {{citat2|Ova je stečevina osobito digla cijenu našem muzeju, jer je sada, po svoj prilici, iza Bečkog, prvi muzej u Monarhiji obzirom na kiparske radnje.}} Na žalost, to bogatstvo nikada nije utjecalo na kulturni život Rijeke, što je u prvom redu bila posljedica zatvorenosti obitelji Nugent. Iz svega navedenog evidentno je kako je Trsat bio prvi muzej u Hrvatskoj (Narodni muzej u Zagrebu, danas Arheološki muzej, službeno počinje s radom [[1846.]] godine), i da je bio muzej u današnjem smislu riječi, jer je uz izloženu postavu pozornost bila posvećena restauratorskoj djelatnosti (Paronuzzi je restaurirao Trsat) odnosno evidenciji i obradi spomenika i dokumenata, a to je klasična zadaća kustosa ([[Mijat Sabljar]]). == Posjedi == * [[Trsat]]ska gradina, danas u posjedu [[Rijeka|Grada Rijeke]] * [[Stari grad Bosiljevo|Grad Bosiljevo]], dvorac je danas vlasništvu g. Bežaneca * Dvorac Sušica, danas Stara Sušica - u posjedu Grada Rijeke, koristi ga Dom Mladih * Imanje u Stelniku (na cesti između Rijeke i Karlovca) * Kaštel * Lović (na cesti između Karlovca i Vodostaja) * [[stari grad Dubovac|Dvorac Dubovac]] == Spomen == * [[2017.]]: Za 240. obljetnicu njegovoga rođenja, od 25. listopada do 3. studenoga, u Zagrebu su se održavala predavanja i projekcije uz izložbu "Laval Nugent – ratnik i kolekcionar".<ref>[http://www.historiografija.hr/?p=6525 Predavanja i projekcije uz izložbu "Laval Nugent – ratnik i kolekcionar"], historiografija.hr, 23. listopada 2017., pristupljeno 3. studenoga 2018.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * Vladimir Brnardić, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_073-074_95-04.pdf ''Posljednji Frankopan - Laval Nugent''], str. 99. – 106., ''[[Hrvatski vojnik]]'', br. 73/74, srpanj/kolovoz 2001., hrvatski-vojnik.hr * Igor Žic, [http://plemstvo.hr/content/include/glasnik/HPZ-glasnik-No11.pdf ''Laval Nugent, neokrunjeni kralj Hrvatske (ulomak iz neobjavljene knjige korišten za predavanje od 9. ožujka 2011.)''], ''Glasnik Hrvatskog plemićkog zbora'', str. 23. – 36., sv. 11, br. 1, listopad 2014., ISSN 1845-9463 * [http://bosiljevo.hr/dvorac-bosiljevo/ Dvorac Bosiljevo], bosiljevo.hr {{GLAVNIRASPORED:Nugent, Laval}} [[Kategorija:Životopisi, Rijeka]] [[Kategorija:Habsburška Monarhija]] [[Kategorija:Austrijski vojni zapovjednici]] [[Kategorija:Vitezovi Zlatnoga runa]] hn43pcgwgsqzduzoujrrlvst0n0osri 0 39191 7570033 7032210 2026-08-05T08:58:14Z Divna Jaksic 974 /* Popisi dobitnika */ 7570033 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Vn manji.jpg|mini|Nagrada Vladimir Nazor]] '''Nagrada Vladimir Nazor''' [[hrvatska]] je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u [[književnost]]i, [[glazba|glazbi]], [[film]]u, [[slikarstvo|likovnim]] i [[primijenjene umjetnosti|primijenjenim umjetnostima]], [[kazalište|kazališnoj umjetnosti]] te [[arhitektura|arhitekturi]] i [[urbanizam|urbanizmu]]. Nagrada je bila povremeno dodjeljivana i za očuvanje kulturne baštine, [[primijenjene umjetnosti]], te teorijsko-književnu esejistiku na području kulture i umjetnosti. Dodjeljuje se kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo, a ime je dobila po hrvatskom književniku [[Vladimir Nazor|Vladimiru Nazoru]]. Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetnička ostvarenja koja su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja. Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro [[RH|Republike Hrvatske]]. Nagradu dodjeljuje Odbor "Nagrade Vladimir Nazor" na prijedlog komisija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje [[Hrvatski sabor]] iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika. == Popisi dobitnika == * [[Dodatak:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost|Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost]] * [[Dodatak:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za arhitekturu i urbanizam|Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za arhitekturu i urbanizam]] * [[Dodatak:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za filmsku umjetnost|Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za filmsku umjetnost]] * [[Dodatak:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za glazbu|Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za glazbu]] * [[Dodatak:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za kazalište|Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za kazalište]] * [[Dodatak:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za likovne umjetnosti|Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za likovne umjetnosti]] {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor}} == Izvori == {{izvori|30em}} * Zakon o "Nagradi Vladimir Nazor" ([http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1991/0757.htm N.N., br. 27/91.]) * [http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=407 Službene stranice Ministarstva kulture RH] {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Hrvatske književne nagrade|Vladimir Nazor]] [[Kategorija:Nagrada Vladimir Nazor| ]] k6cse2lbdzj9qgurgswlauf80t2crxv 0 39736 7569813 7171372 2026-08-04T20:27:34Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Neoaves|Neoaves]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Redovi Neoaves|Redovi Neoaves]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569813 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Smrdovrane | slika = Alcedo_atthis_3494.jpg | slika_opis = [[Vodomar]] (''Alcedo atthis'') | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = '''Coraciiformes''' | ordo_autorstvo = [[William Alexander Forbes|Forbes]], [[1884.]] | razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|Porodice]] | razdioba = Vidi tekst. }} '''Smrdovrane'''{{HrvImenaPtica}}<ref>autori Harry Garms i Leo Borm, stručni suradnici: Otto v. Frisch i Friedrich Schaller, ilustracije u boji: Wilhelm Eigener: ''Fauna Evrope - priručnik za određivanje životinjskih vrsta'' (prev. Ivo Matoničkin i dr.), Mladinska knjiga, Ljubljana, 1981., str. 167.</ref><ref>{{Citiranje weba |title=smrdovrane |url=https://enciklopedija.hr/clanak/56848 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=1. srpnja 2016.}}</ref> ('''modrivrane'''<ref>[http://eur-lex.europa.eu/eli/dec/1993/70/oj/hrv/pdfa1a Odluka komisije od 21. prosinca 1992. o kodiranju poruke „Animo (93/70/EEZ)] Službeni list Europske unije, Službeni list Europskih zajednica 2. veljače 1993.. Pristupljeno 1. srpnja 2016.</ref> ili '''lihoprstice'''<ref name= "E">Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb 2008. {{ISBN|978-953-6036-40-0}}</ref>) ([[Latinski jezik|lat]]. Coraciiformes), su red iz razreda [[ptice|ptica]] koji obuhvaća više od 190 vrsta. To je vrlo raznovrsan red s pretežno [[tropi|tropskim]] i vrlo šarenim pticama koje žive isto tako različitim načinima života. Svi imaju samo jedno jedino zajedničko obilježje: prsti im odstupaju od standarda za ostale ptice, jer su djelomično srasli. U [[Europa|Europi]] živi samo jedna vrsta, [[zlatovrana]] (''Coracias garrulus''). == Sistematika modrivrana == * Porodica [[Alcedinidae]] ([[Vodomari]]) * porodica [[Halcyonidae]] ([[vodomari dupljaši]]) * Porodica [[Cerylidae]] ([[vodeni vodomari]]) * Porodica [[Todidae]] ([[todiji]]) * Porodica [[Momotidae]] ([[pilari]]) * Porodica [[Meropidae]] ([[pčelarice]]) * Porodica [[Leptosomidae]] ([[madagaskarska zlatovrana]]) * Porodica [[Brachypteraciidae]] ([[dolinske modrivrane]], [[pozemne zlatovrane]]<ref name="E"/>) * Porodica [[Coraciidae]] ([[zlatovrane]]) * Porodica [[Upupidae]] ([[pupavac]]) * Porodica [[Phoeniculidae]] ([[šumski pupavci]]) * Porodica [[Bucerotidae]] ([[kljunorošci]]) == Izvori == {{izvori}} {{Ptice}} [[Kategorija:Redovi Neoaves]] [[Kategorija:Smrdovrane| ]] fq4c4jjaqj81u7b1sjkhsdebg1rjkxq 0 42539 7569849 7429242 2026-08-04T21:16:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569849 wikitext text/x-wiki {{Diskriminacija}} <!-- [[Datoteka:I homofobi su ljudi.jpg|mini|250px|desno|Plakati udruge [[Queer Zagreb]] jedan je od alternativnih načina borbe protiv homofobije u Hrvatskoj]] --> '''Homofobija''' (od [[Grčki jezik|grč.]] ''homós'' što znači isti, jednako i ''phóbos'' što znači strah) je termin koji označuje različite negativne stavove i osjećaje prema [[homoseksualnost|homoseksualnim]] osobama i osobama koje su percipirane kao homoseksualne, a što uključuje strah, averziju, predrasude, mržnju i slično.<ref name="dictionary.com">{{citiranje www |url=http://dictionary.reference.com/browse/homophobia |naslov=homophobia |rad=Dictionary.com |preuzeto=2008-01-29 |godina=2008 |izdavač=Dictionary.com}}</ref><ref>[http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&reference=P6-TA-2006-0018&format=XML&language=EN] European Parliament resolution on homophobia in Europe"</ref><ref>[http://www.merriam-webster.com/dictionary/homophobia Homophobia] Merriam-Webster Online</ref> Termin "homofobija" koristi se u različitim pravnim dokumentima, prije svega u aktima koje donose tijela Europskog parlamenta, od kojih je vjerojatno najznačajnija Rezolucija Europskog parlamenta o borbi protiv homofobije u Europi iz 2012. god.<ref>[http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&reference=P7-TA-2012-0222&language=EN] Rezolucija Europskog parlamenta o borbi protiv homofobije u Europi od 24.5.2012.</ref> Djelovanjem organizacija za prava [[LGBT]] osoba u razdoblju nakon [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]], te podrškom koju su pružili mnogi članovi znanstvene zajednice, medijski i politički radnici, stav prema homoseksualnosti je u zemljama zapadnog civilizacijskog kruga uvelike modificiran. Postoje kritike samog termina "homofobija", najčešće zbog riječi ''-fobija'' koja se koristi za označavanje straha od nečega. Predloženi su razni alternativni termini koji bi bolje opisivali pojavu opisanu terminom "homofobija" ili koji ne uključuju riječ ''fobija''. ==Vrste homofobije== ===Institucionalizirana homofobija=== Institucionalizirana homofobija je termin kojim se opisuju "brojni načini kojima vlada, poslovni sektor, vjerske i strukovne organizacije sistematski diskriminiraju na temelju seksualne orijentacije ili identiteta".<ref>[http://www.independent.co.uk/voices/comment/homophobia-in-the-church-why-i-would-break-the-law-in-support-of-lgbt-people-8160139.html] "Homophobia in the Church: Why I would break the law in support of LGBT people", Ian Stubbs za "The Independent" 24.9.2012.</ref> Nakon što je ruska [[Duma]] (donji dom parlamenta) 2013. godine s 436 glasova "za" i niti jednim glasom "protiv" izglasala zakon kojim se zabranjuje tzv. "homoseksualna propaganda", [[Human Rights Watch]] je tu instituciju optužio za homofobiju.<ref>[http://www.hrw.org/news/2013/06/10/russia-drop-homophobic-law] "Russia: Drop Homophobic Law", HRW 11.6.2013</ref> Vrlo uspješni holivudski glumci i deklarirani homoseksualci, Rupert Everett i Richard Chamberlain, 2010. godine optužili su cjelokupnu filmsku industriju u Holywoodu za institucionalnu homofobiju.<ref>[http://abcnews.go.com/Entertainment/rupert-everett-richard-chamberlain-bash-homophobic-hollywood/story?id=12507779#.Uc268zt7KkA] "Rupert Everett, Richard Chamberlain Bash 'Homophobic' Hollywood" Sheila Marikar za ABC news 20.12.2010.</ref> ====Državno-podržana homofobija==== [[Datoteka:World laws pertaining to homosexual relationships and expression.svg|thumb|Ilegalnost istospolnih seksualnih aktivnosti: {{legenda|#800000|[[Smrtna kazna]]}}{{legenda|#e73e21|Kazna i do doživotnog zatvora}}{{legenda|#ec8028|Zatvorska kazna}} {{legenda|#f9dc36|Kazne su propisane, ali ne i provođene}}]] Državno-podržana homofobija uključuje kriminalizaciju i kažnjavanje homoseksualnosti, kao i govor mržnje državnih službenika usmjeren prema LGBT osobama. Primjerima institucionalizirane homofobije smatraju se zakoni u 74 država svijeta koji kriminaliziraju homoseksualnost. U Velikoj Britaniji je do 1967. godine bila za prakticiranje homoseksualnih čina predviđena (te nerijetko i primjenjivana) zatvorska kazna do 10 godina zatvora; u bivšoj britanskoj koloniji (do 1960. god.) Nigeriji, homoseksualnost je i danas kazneno djelo, a od 2013. godine je za organiziranje grupa koje bi se zalagale za ljudska prava LGBT osoba predviđene kazne do čak 14 godina zatvora.<ref>[http://www.cbsnews.com/8301-202_162-57586886/nigerian-lawmakers-pass-anti-gay-marriage-bill/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130607202857/http://www.cbsnews.com/8301-202_162-57586886/nigerian-lawmakers-pass-anti-gay-marriage-bill|date=7. lipnja 2013.}} članak AP, prema CBSnews 30.5.2013.</ref> Slični zakoni postoje danas u velikom dijelu svijeta. ====Stavovi religija==== Mnoge svjetske religije sadrže učenja koja se protive homoseksualnosti, dok druge imaju ambivalentne i neutralne odnose prema njoj ili ju smatraju [[Treći rod|trećim rodom]].<ref>{{Citiranje www |naslov=Homosexuality and Religion |url=http://www.soc.ucsb.edu/sexinfo/article/homosexuality-and-religion |izdavač=Sveučilište Kalifornije, Santa Barbara |jezik=engleski |web_stranica=UCSB SexInfo |nadnevak=2017-02-17 |preuzeto=2017-09-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190614100124/http://www.soc.ucsb.edu/sexinfo/article/homosexuality-and-religion |archivedate=14. lipnja 2019.}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Stances of Faiths on LGBTQ Issues: Hinduism |url=http://www.hrc.org/resources/stances-of-faiths-on-lgbt-issues-hinduism |jezik=engleski |web_stranica=Human Rights Campaign |nadnevak=2015-06-10 |preuzeto=2017-09-01}}</ref> Unutar religija koje se u pravilu protive homoseksualnosti mogu se pojaviti [[religijska denominacija|religijske denominacije]] koje ju prihvaćaju ili čak provode [[istospolni brak|istospolne brakove]].<ref>{{Citiranje www |naslov=Where Christian churches, other religions stand on gay marriage |url=http://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/12/21/where-christian-churches-stand-on-gay-marriage/ |autor=David Masci i Michael Lipka |jezik=engleski |web_stranica=Pew Research Center |nadnevak=2015-12-21 |preuzeto=2017-09-01}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=3 Other Christian Denominations That Allow Gay Marriage |url=http://time.com/3749253/churches-gay-marriage/ |prezime=Feeney |ime=Nolan |jezik=engleski |web_stranica=Time.com |nadnevak=2015-03-18 |preuzeto=2017-09-01 |archive-date=23. rujna 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170923034204/http://time.com/3749253/churches-gay-marriage/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Most Mainline Protestants Say Society Should Accept Homosexuality |url=http://www.pewforum.org/2009/03/19/most-mainline-protestants-say-society-should-accept-homosexuality/ |jezik=engleski |web_stranica=Pew Research Center |nadnevak=2009-03-19 |preuzeto=2017-09-01}}</ref> =====Kršćanstvo i Biblija===== {{glavni|Kršćanstvo i homoseksualnost}} [[Biblija]], posebno [[Stari zavjet]], sadrži ulomke koji se uglavnom interpretiraju kao osuđivanje homoseksualnosti. Kršćani i Židovi često citiraju takve ulomke kao argument protiv homoseksualnosti, istospolnog braka i sličnih tema, iako je povijesni kontekst i interpretacija istih kompleksna. Primjeri takvih ulomaka su priča o uništenju [[Sodoma i Gomora|Sodome i Gomore]] i 22. redak osamnaestog poglavlja [[Levitski zakonik|Levitskog zakonika]] ("''Ne lijegaj s muškarcem kako se liježe sa ženom! To bi bila grozota.''"). Akademske debate o interpretaciji tih i sličnih ulomaka često se fokusiraju na njihovo smještanje unutar odgovarajućeg povijesnog konteksta. Službeno učenje [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] jest da se homoseksualno ponašanje ne smije izražavati.<ref>{{Citiranje www |naslov=Stances of Faiths on LGBTQ Issues: Roman Catholic Church |url=http://www.hrc.org/resources/stances-of-faiths-on-lgbt-issues-roman-catholic-church |jezik=engleski |web_stranica=Human Rights Campaign |nadnevak=2015-05-09 |preuzeto=2017-09-01}}</ref> =====Islam i šerijat===== {{glavni|Islam i homoseksualnost}} U nekim je slučajevima razlika između religijske i državno-podržane homofobije nejasna. Primjer toga su teritoriji pod [[islam]]skim autoritetom. Sve velike islamske [[sekta|sekte]] zabranjuju homoseksualnost. Prema [[Šerijatsko pravo|šerijatskom pravu]] homoseksualnost je zločin i takvim se smatra u većini muslimanskih država.<ref>{{Citiranje www |naslov=What Does Islam Say About Being Gay? |url=https://www.nytimes.com/2015/07/29/opinion/mustafa-akyol-what-does-islam-say-about-being-gay.html |prezime=Akyol |ime=Mustafa |jezik=engleski |web_stranica=The New York Times |nadnevak=2015-07-28 |preuzeto=2017-09-01}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Afghanistan's Love-Hate Relationship With Homosexuality |url=http://thediplomat.com/2016/06/afghanistans-love-hate-relationship-with-homosexuality/ |prezime=Pillalamarri |ime=Akhilesh |jezik=engleski |web_stranica=The Diplomat |nadnevak=2016-06-15 |preuzeto=2017-09-01}}</ref> Na primjer, u [[Afganistan]]u homoseksualnost je kažnjiva [[smrtna kazna|smrtnom kaznom]] pod [[talibani|talibanskom]] vlašću. ===Društvena homofobija=== [[Datoteka:Anti-LGBT.svg|160px|mini|Zastava koja predstavlja društvenu ideju da bi svatko trebao biti heteroseksualan ili cisrodan.]] Kulturalna, kolektivna ili društvena homofobija se odnosi na društvene norme i standarde koji diktiraju uvjerenje kako je biti heteroseksualan bolje ili moralnije nego biti lezbijke, gejevi i biseksualke/ci te da svatko jest ili bi trebao biti heteroseksualan. Za kulturalnu homofobiju koristi se i naziv heteroseksizam. ===Internalizirana homofobija=== Internalizirana homofobija odnosi se na negativnu percepciju, predrasude i neprihvaćanje vlastite seksualnosti homoseksualne osobe.<ref>{{Citiranje www |naslov=Internalized Homophobia and Relationship Quality among Lesbians, Gay Men, and Bisexuals |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2678796/ |autor=David M. Frost i Ilan H. Meyer |jezik=engleski |web_stranica=National Center for Biotechnology Information, U.S. National Library of Medicine |nadnevak=2010-01-01 |preuzeto=2017-09-01}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Assessing Internalized Sexual Stigma ("Internalized Homophobia") in Sexual Minority Adults |url=http://psychology.ucdavis.edu/rainbow/html/ihpitems.html |prezime=Herek |ime=Gregory |jezik=engleski |web_stranica=University of California, Davis |preuzeto=2017-09-01 |archive-date=2. rujna 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170902012547/http://psychology.ucdavis.edu/rainbow/html/ihpitems.html |url-status=dead }}</ref> ===Povezani termini=== * '''[[Heteroseksizam]]''' - termin kojim označuje pristup i stav koji promovira [[heteroseksualnost]] kao jedini legitimni oblik ljudske [[seksualnost]]i.<ref>[http://www.h-alter.org/vijesti/vijesti/saborom-vladaju-heteroseksisti-homofobi-tek-iznimka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130615023716/http://h-alter.org/vijesti/vijesti/saborom-vladaju-heteroseksisti-homofobi-tek-iznimka|date=15. lipnja 2013.}} "Saborom vladaju heteroseksisti, homofobi tek iznimka", O. Obad za "Jutarnji list", prema H-ALTER, 3.12.2007.</ref> * '''[[Heterofobija]]''' - termin koji označuje otvorenu mržnju i averziju prema [[heteroseksualnost|heteroseksualnim]] osobama. Heterofobima se uvriježilo nazivati osobe koje javno istupaju koristeći govor mržnje te pokazuju otvorenu averziju prema "ljudima koji vjeruju da postoji jedino [[heteroseksualnost]]", nastojeći na taj način biti pandan homofobima.<ref>[http://queer.hr/1029/heterofobija/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130609035410/http://queer.hr/1029/heterofobija/|date=9. lipnja 2013.}} "Heterofobija", S. Šantić za queer.hr 3.12.2010.</ref> ==Homofobija i žene== Društvenu osudu lezbijstva u povijesnim izvorima ne nalazimo, u principu stoga što je prakticiranje seksualnog čina između dvije žene bilo rijetko, a povijesna društva rijetko su bila upoznata sa ženskom homoseksualnošću, te su često odbacivali mogućnost postojanja te vrste seksualnosti ili njenu valjanost. Nakon što je heteroseksualni dio stanovništva postao svjestan postojanja lezbijske zajednice, na njega se po analogiji širio stav koji je odranije postojao prema muškoj homoseksualnosti.{{nedostaje izvor}} ==Kritike termina i njegova značenja== ===Alternativni termini=== Predloženi su razni alternativni termini za opisivanje predrasuda i diskriminacije LGBT osoba koji bolje opisuju pojavu ili ne uključuju riječ "fobija".<ref>{{Citiranje www |naslov=Internalized homophobia and health issues affecting lesbians and gay men |url=https://academic.oup.com/her/article/15/1/97/775710/Internalized-homophobia-and-health-issues |prezime=Williamson |ime=Iain R. |jezik=engleski |web_stranica=Oxford Academic |nadnevak=2000-02-01 |preuzeto=2017-09-01}}</ref> ===Pristrano korištenje termina=== Neki kritičari termina "homofobija" često prigovaraju da je sam termin politička etiketa kojom se nastoji diskreditirati političke protivnike i/ili argumentiraju da psihološka i psihijatrijska struka ne poznaju psihičku bolest s takvim nazivom, te da se kod ljudi nesklonih homoseksualcima ne vidi nikakvog straha od homoseksualaca - što bi bio preduvjet da se govori o fobiji.<ref>[http://www.katolik.hr/nekatolickeskupinemnu/pokretimnu/503-homofobija-inverzija-pojmova-i-politika-etiketa/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121228005923/http://katolik.hr/nekatolickeskupinemnu/pokretimnu/503-homofobija-inverzija-pojmova-i-politika-etiketa|date=28. prosinca 2012.}}, A. Peruško za katolik.hr</ref><ref>[http://www.abcportal.info/clanak/otkuda-homofobije-u-francuskoj-pa-zar-ona-nije-predvidena-samo-za-nazadnu-i-katolicku-hrvatsku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130614092100/http://www.abcportal.info/clanak/otkuda-homofobije-u-francuskoj-pa-zar-ona-nije-predvidena-samo-za-nazadnu-i-katolicku-hrvatsku|date=14. lipnja 2013.}} I. Ramić za abcportal.info</ref> Vodeća svjetska novinska agencija "Associated Press" 2012. godine je predložila svojim suradnicima prestanak korištenja riječi "fobija" u "političkom i društvenom kontekstu", što dovodi do smanjenja korištenja termina kao što su "homofobija" i "[[islamofobija]]" u AP-ovim publikacijama. Kao neutralniju alternativu, AP je predložio termin "anti-gay".<ref>{{Citiranje www |naslov=No more 'homophobia'? AP raises the question |url=http://articles.latimes.com/2012/nov/28/news/la-pn-ap-homophobia-style-book-20121128 |prezime=Rainey |ime=James |jezik=engleski |web_stranica=Los Angeles Times |nadnevak=2012-11-28 |preuzeto=2012-09-01}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=On ‘Anti-Gay’ and ‘Heterosexism’ in the Wake of the AP’s Ban on ‘Homophobia’ |url=http://www.huffingtonpost.com/holly-r-cashman/on-anti-gay-and-heterosexism-in-the-wake-of-the-aps-ban-on-homophobia_b_2253718.html |prezime=Cashman |ime=Holly R. |jezik=engleski |web_stranica=HuffPost |nadnevak=2012-09-12 |preuzeto=2017-09-01}}</ref> == Vidi još == * [[Bifobija]] * [[Lezbofobija]] * [[Heterofobija]] * [[Transfobija]] * [[Međunarodni dan borbe protiv homofobije]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Homophobia}} *[http://www.lori.hr/duga.php?i=2 Đurđa Knežević: Homofobija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070726171010/http://www.lori.hr/duga.php?i=2 |date=26. srpnja 2007. }} {{LGBT |state=autocollapsed |selected=društvo}} [[Kategorija:Predrasude i diskriminacija LGBT osoba]] 4xslnp63ushbsexgyifupdo2elwaraw 0 43486 7569761 6852832 2026-08-04T17:20:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569761 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Hal Ashby |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = William Hal Ashby |pseudonim = |rođenje = [[2. rujna]] [[1929.]] |mjesto rođenja = {{Z|SAD}} [[Ogden]], [[Utah]], [[SAD]] |smrt = [[27. prosinca]] [[1988.]] |mjesto smrti = {{Z|SAD}} [[Malibu]], [[SAD]] |godine rada = [[1965.]] – [[1988.]] |web = |supruga = Joan Marshall |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = '''Najbolja montaža'''<br>[[1967.]] ''[[U vrelini noći]]'' |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Hal Ashby''' ([[Ogden]], [[2. rujna]] [[1929.]] – [[Malibu]], [[27. prosinca]] [[1988.]]), [[SAD|američki]] filmski montažer, a kasnije i redatelj. == Mlade godine == Rodio se u gradu [[Ogden]]u u saveznoj državi [[Utah]] u mormonskoj obitelji. Mladost je proveo burno - roditelji su mu se razveli, otac mu je počinio samoubojstvo, sam se oženio vrlo mlad, s 19 godina, i ubrzo zatim i razveo. Odustao je od srednje škole te se naposljetku preselio u [[Kalifornija|Kaliforniju]]. == Karijera == Po vlastitim riječima, imao je 50-ak poslova prije nego što je konačno dobio posao kao montažer na filmu. [[1967.]] čak je osvojio [[Oscar]]a za montažu u filmu "[[U vrelini noći]]." Na nagovor mentora, redatelja Normana Jewisona, Ashby je s 40 godina konačno i sam režirao svoj prvi film, tragikomediju "[[Stanodavac]]" iz [[1970.]] Kasnije je, ponajviše u 70-ima, razvio osebujnu i uspješnu karijeru kao redatelj koji zagovara liberalne stavove i humanizam te je dobio i nominaciju za [[Oscar]]a i [[Zlatni globus]] za najbolju režiju za film "[[Povratak veterana]]" iz [[1978.]], a mnogo je puta nominiran i za [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]]. Film "[[Holivudski frizer]]" je navodno režirao prema memoarima svoje supruge Joan Marshall. Njegov najhvaljeniji film je društvena satira "[[Dobrodošli, g. Chance]]". No, počeo je gubiti slavu u 80-ima režiravši samo slabo poznate fimove. Kako bi skrenuo svoju karijeru prema pozitivnom, prestao je uzimati droge, ošišao svoju dugu kosu i skratio bradu kako bi djelovao "respektabilnije", ali je dobivao samo radove na televiziji. Umro je s 59 godina od raka [[gušterača|gušterače]]. == Zanimljivosti == *Bio je vegetarijanac. *[[Sean Penn]] je svoj prvi film kojeg je režirao, "'''The Indian Runner'''", posvetio Ashbyju. *U skoro svakom filmu kojeg je režirao, pojavio se u malom cameo nastupu. *10 glumaca u njegovim filmovima od [[1970.]] do [[1979.]] dobilo je nominacije za [[Oscar]]a: [[Jack Nicholson]] i [[Randy Quaid]] za film "[[Posljednji zadatak]]", [[Jack Warden]] za film "[[Holivudski frizer]]", [[Bruce Dern]] i [[Penelope Milford]] za film "[[Povratak veterana]]", te [[Peter Sellers]] za film "[[Dobrodošli, g. Chance]]", dok su [[Lee Grant]], [[Jon Voight]], [[Jane Fonda]] i [[Melvyn Douglas]] osvojili te nagrade. Četvero glumaca osvojilo je uz to i [[Zlatni globus]]: Jon Voight i Jane Fonda za "Povratak veterana" te Peter Sellers i Melvyn Douglas za "Dobrodošli, g. Chance". == Filmografija == * ''[[Stanodavac]]'' (1970) * ''[[Harold i Maude]]'' (1971) * ''[[Posljednji zadatak]]'' (1973) * ''[[Holivudski frizer]]'' (1975) * ''[[Na putu slave]]'' (1976) * ''[[Povratak veterana]]'' (1978) * ''[[Dobrodošli, g. Chance]]'' (1979) * ''[[Second-Hand Hearts]]'' (1981) * ''[[Lookin' to Get Out]]'' (1982) * ''[[Let's Spend the Night Together (film)|Let's Spend the Night Together]]'' (1982) * ''[[The Slugger's Wife]]'' (1985) * ''[[8 Million Ways to Die]]'' (1986) * ''[[Jake's Journey]]'' (1988) (TV) == Vanjske poveznice == *[http://www.imdb.com/name/nm0000797/ IMDb profil] *[http://www.sensesofcinema.com/2004/great-directors/ashby/ Profil Hala Ashbya] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225034448/http://www.sensesofcinema.com/2004/great-directors/ashby/ |date=25. prosinca 2010. }} {{GLAVNIRASPORED:Ashby, Hal}} [[Kategorija:Američki filmski redatelji]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara]] [[Kategorija:Filmski montažeri]] 2q2r3pvsarav73t6zsu9z80sef8zsc2 0 44182 7569586 7462466 2026-08-04T12:27:41Z Folkekirken256 330840 /* U popularnoj kulturi */ Mislim da onaj gol zaslužuje spomen 7569586 wikitext text/x-wiki {{dz}} [[Datoteka:Flying Dutchman, the.jpg|mini|''Ukleti Holandez'', Albert Pinkham Ryder]] '''Ukleti Holandez''' ([[engleski]] ''Flying Dutchman'') je [[ukleti brod]] koji nikada ne može doći u matičnu luku nego mora ploviti preko svih [[sedam mora]] zauvijek. Iako je doslovan prijevod ''Leteći Nizozemac'', u Hrvatskoj se ustalio naziv ''Ukleti Holandez'' ili ''Leteći Holandez''. Obično ga se može vidjeti u oluji obasjanog sablasnim svjetlom. Ako se približi drugom brodu, njegova [[posada]] će preko njega pokušati poslati na kopno pisma upućena ljudima koji su odavno umrli. == Korijeni legende == Prema nekima, priča je nizozemska. Drugi tvrde da je zasnovana na engleskom romanu ''The Phantom Ship'' iz 1837. No svi se slažu da se radi o brodu iz 17. stoljeća koji je pripadao trgovačkom društvu [[Nizozemska Istočnoindijska kompanija]]. Plovio je na ruti od Europe do Indije i kada je prolazio kraj ''rta Dobre nade'', koja je najjužnija točka Afrike, zapao je u oluju. Tada se [[kapetan]] zakleo da će obići rt pa makar morao ploviti do ''Sudnjega dana''. Drugi izvori kažu da se na brodu tijekom plovidbe dogodio strašan zločin pa se posada zarazila kugom zbog čega nisu smjeli uploviti ni u jednu luku. Od tada, [[brod]] i njegova posada su osuđeni da plove zauvijek i da se nikada ne iskrcaju na obalu. Prema nekima, to se dogodilo [[1641.]], prema drugima [[1680.]] a prema nekima [[1729.]] Legenda kaže da svaki brod koji na otvorenom moru susretne Ukletog Holandeza očekuje neka strašna nesreća. Po nekima, naziv ''Ukleti Holandez'' se ne odnosi na brod nego na njegovog kapetana. == Pojavljivanja == Neki tvrde da je priča o Ukletom Holandezu samo legenda dok drugi tvrde da je istinita priča. 11. srpnja [[1881.]] britanski ratni brod ''Bacchnate'' je u južnom Atlantiku susreo Ukletog Holandeza. Dva broda su se u oluji gotovo sudarila. Mornari s britanskog broda su kasnije posvjedočili da su na jarbolima drugog jedrenjaka vidjeli ljudske kosture kako skupljaju jedra. Jedan od časnika na britanskom brodu je bio britanski princ koji je kasnije postao kralj [[George V.]] On je također posvjedočio da je drugi brod bio obasjan sablasnim crvenim svjetlom. [[1911.]] britanski brod ''Orkney Belle'' je ugledao Ukletog Holandeza. [[1914.]] ''Orkney Belle'' je bio prvi britanski brod potopljen u [[Prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]]. U ožujku [[1939.]] na jugu Afrike 60 ljudi je s obale vidjelo jedrenjak iz 17. stoljeća u oluji. [[1941.]] jedan brod britanske ratne mornarice je u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]] ugledao Ukletog Holandeza koji se ''rasplinuo poput magle na suncu''. [[1942.]] admiral njemačke ratne mornarice [[Karl Dönitz]] je izjavio da je jedna njemačka [[podmornica]] kod [[Rt dobre nade|rta Dobre nade]] vidjela jedrenjak iz 17. stoljeća. Mornari su izjavili da je brod plovio pod punim jedrima iako ''na moru nije bilo ni daška vjetra''. [[1943.]] u blizini [[Cape Town]]a u južnoj Africi četvero svjedoka je vidjelo na pučini sablasni jedrenjak koji je ''jednostavno nestao pred njihovim očima''. Jedno od mogućih objašnjenja za takva viđenja je [[fatamorgana]] ([http://www.thothweb.com/article-1740-thread-0-0.html], [http://www.astronomycafe.net/weird/lights/Ghosts.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060824103825/http://www.astronomycafe.net/weird/lights/Ghosts.htm |date=24. kolovoza 2006. }}). == U popularnoj kulturi == [[Datoteka:Flying Dutchman at Castaway Cay.JPG|mini|250px|''Ukleti Holandez'' korišten u [[The Walt Disney Company|Disney]]jevoj trilogiji [[Pirati s Kariba]]]] *Legenda o ''Ukletom Holandezu'' nagnala je njemačkog skladatelja [[Richard Wagner|Richarda Wagnera]] da napiše istoimenu operu čija je premijera održana u [[Dresden]]u 1843. U operi se govori o nizozemskom kapetanu Van der Deckenu koji je prokleo Boga i bio osuđen vječno ploviti. Može stupiti na kopno tek svakih sedam godina. *U [[Videoigra|videoigri]] [[Alone in the Dark 2]], ''Ukleti Holandez'' je brod zloglasnog pirata Jednookog Jacka. *U američkom strip serijalu [[Marvel Comics]], kapetanovo ime je Joost van Straaten. Tijekom 18. stoljeća njegov brod je potonuo u oluji, te se on utopio s čitavom svojom posadom. No dok je njegova posada mogla otići u [[raj]], natprirodni zločinac [[Mephisto]] bacio je kletvu na njegovu dušu da vječno plovi morima te je s vremenom postao poznat kao Ukleti Holandez. U 20. stoljeću Holandez se borio protiv [[Srebrni letač|Srebrnog letača]]. *Jedna jedrilica za oceanske utrke je nazvana ''Ukleti Holandez''. *''Ukleti Holandez'' se pojavljuje u filmu [[Pirati s Kariba: Mrtvačeva škrinja]]. Neuobičajeno za brodove, on u filmu može roniti i naoružan je parom trostrukih topova povezanih u nešto nalik zastarjelom mitraljezu. Njime zapovijeda [[Davy Jones]], zao duh mora koji može stupiti na kopno tek svakih deset godina. ''Ukleti Holandez'' se pojavljuje i u nastavku tog filma, [[Pirati s Kariba: Na kraju svijeta]]. *U filmu ''[[Pandora i Ukleti Holandez]]'' kapetan se zove Hendrick van der Zee i zbog toga što je u nastupu ljubomore ubio svoju suprugu mora vječno ploviti morima. Može stupiti na tlo svakih sedam godina kako bi potražio ženu koja bi bila spremna umrijeti za njega. Kapetana u filmu glumi [[James Mason]]. *[[Nizozemska|Nizozemski]] [[Nogomet|nogometaš]] [[Dennis Bergkamp]] za vrijeme igranja u [[Arsenal F.C.|Arsenalu]] prozvan je nadimkom ''Non-Flying Dutchman'' (hrv. ''Neleteći Holandez'', tj. ''Neleteći Nizozemac'') zbog svog straha od letenja, dok je njegov suigrač [[Robert van Persie]] baš suprotno dobio namidak ''Flying Dutchman'' zbog akrobatskog gola zabijenog u 5-1 pobijedi nad Španjolskom 2014. {{Pirati s Kariba}} [[Kategorija:Prokletstva]] [[Kategorija:Pomorski folklor]] [[Kategorija:Legende o nadnaravnom]] [[Kategorija:Praznovjerje]] [[Kategorija:Optičke pojave]] [[Kategorija:Nizozemski brodovi]] [[Kategorija:Legendarna vozila]] [[Kategorija:Nizozemska kultura]] [[Kategorija:Duhovi (pokojnika)]] [[Kategorija:Ukleti predmeti]] sztd2cwvzv2sb198gav30ihfs32q93y 7569774 7569586 2026-08-04T17:54:54Z Runolist 263374 Restored revision 7462466 by [[Special:Contributions/Argo Navis|Argo Navis]] ([[User talk:Argo Navis|talk]]) (TwinkleGlobal) 7569774 wikitext text/x-wiki {{dz}} [[Datoteka:Flying Dutchman, the.jpg|mini|''Ukleti Holandez'', Albert Pinkham Ryder]] '''Ukleti Holandez''' ([[engleski]] ''Flying Dutchman'') je [[ukleti brod]] koji nikada ne može doći u matičnu luku nego mora ploviti preko svih [[sedam mora]] zauvijek. Iako je doslovan prijevod ''Leteći Nizozemac'', u Hrvatskoj se ustalio naziv ''Ukleti Holandez'' ili ''Leteći Holandez''. Obično ga se može vidjeti u oluji obasjanog sablasnim svjetlom. Ako se približi drugom brodu, njegova [[posada]] će preko njega pokušati poslati na kopno pisma upućena ljudima koji su odavno umrli. == Korijeni legende == Prema nekima, priča je nizozemska. Drugi tvrde da je zasnovana na engleskom romanu ''The Phantom Ship'' iz 1837. No svi se slažu da se radi o brodu iz 17. stoljeća koji je pripadao trgovačkom društvu [[Nizozemska Istočnoindijska kompanija]]. Plovio je na ruti od Europe do Indije i kada je prolazio kraj ''rta Dobre nade'', koja je najjužnija točka Afrike, zapao je u oluju. Tada se [[kapetan]] zakleo da će obići rt pa makar morao ploviti do ''Sudnjega dana''. Drugi izvori kažu da se na brodu tijekom plovidbe dogodio strašan zločin pa se posada zarazila kugom zbog čega nisu smjeli uploviti ni u jednu luku. Od tada, [[brod]] i njegova posada su osuđeni da plove zauvijek i da se nikada ne iskrcaju na obalu. Prema nekima, to se dogodilo [[1641.]], prema drugima [[1680.]] a prema nekima [[1729.]] Legenda kaže da svaki brod koji na otvorenom moru susretne Ukletog Holandeza očekuje neka strašna nesreća. Po nekima, naziv ''Ukleti Holandez'' se ne odnosi na brod nego na njegovog kapetana. == Pojavljivanja == Neki tvrde da je priča o Ukletom Holandezu samo legenda dok drugi tvrde da je istinita priča. 11. srpnja [[1881.]] britanski ratni brod ''Bacchnate'' je u južnom Atlantiku susreo Ukletog Holandeza. Dva broda su se u oluji gotovo sudarila. Mornari s britanskog broda su kasnije posvjedočili da su na jarbolima drugog jedrenjaka vidjeli ljudske kosture kako skupljaju jedra. Jedan od časnika na britanskom brodu je bio britanski princ koji je kasnije postao kralj [[George V.]] On je također posvjedočio da je drugi brod bio obasjan sablasnim crvenim svjetlom. [[1911.]] britanski brod ''Orkney Belle'' je ugledao Ukletog Holandeza. [[1914.]] ''Orkney Belle'' je bio prvi britanski brod potopljen u [[Prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]]. U ožujku [[1939.]] na jugu Afrike 60 ljudi je s obale vidjelo jedrenjak iz 17. stoljeća u oluji. [[1941.]] jedan brod britanske ratne mornarice je u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]] ugledao Ukletog Holandeza koji se ''rasplinuo poput magle na suncu''. [[1942.]] admiral njemačke ratne mornarice [[Karl Dönitz]] je izjavio da je jedna njemačka [[podmornica]] kod [[Rt dobre nade|rta Dobre nade]] vidjela jedrenjak iz 17. stoljeća. Mornari su izjavili da je brod plovio pod punim jedrima iako ''na moru nije bilo ni daška vjetra''. [[1943.]] u blizini [[Cape Town]]a u južnoj Africi četvero svjedoka je vidjelo na pučini sablasni jedrenjak koji je ''jednostavno nestao pred njihovim očima''. Jedno od mogućih objašnjenja za takva viđenja je [[fatamorgana]] ([http://www.thothweb.com/article-1740-thread-0-0.html], [http://www.astronomycafe.net/weird/lights/Ghosts.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060824103825/http://www.astronomycafe.net/weird/lights/Ghosts.htm |date=24. kolovoza 2006. }}). == U popularnoj kulturi == [[Datoteka:Flying Dutchman at Castaway Cay.JPG|mini|250px|''Ukleti Holandez'' korišten u [[The Walt Disney Company|Disney]]jevoj trilogiji [[Pirati s Kariba]]]] *Legenda o ''Ukletom Holandezu'' nagnala je njemačkog skladatelja [[Richard Wagner|Richarda Wagnera]] da napiše istoimenu operu čija je premijera održana u [[Dresden]]u 1843. U operi se govori o nizozemskom kapetanu Van der Deckenu koji je prokleo Boga i bio osuđen vječno ploviti. Može stupiti na kopno tek svakih sedam godina. *U [[Videoigra|videoigri]] [[Alone in the Dark 2]], ''Ukleti Holandez'' je brod zloglasnog pirata Jednookog Jacka. *U američkom strip serijalu [[Marvel Comics]], kapetanovo ime je Joost van Straaten. Tijekom 18. stoljeća njegov brod je potonuo u oluji, te se on utopio s čitavom svojom posadom. No dok je njegova posada mogla otići u [[raj]], natprirodni zločinac [[Mephisto]] bacio je kletvu na njegovu dušu da vječno plovi morima te je s vremenom postao poznat kao Ukleti Holandez. U 20. stoljeću Holandez se borio protiv [[Srebrni letač|Srebrnog letača]]. *Jedna jedrilica za oceanske utrke je nazvana ''Ukleti Holandez''. *''Ukleti Holandez'' se pojavljuje u filmu [[Pirati s Kariba: Mrtvačeva škrinja]]. Neuobičajeno za brodove, on u filmu može roniti i naoružan je parom trostrukih topova povezanih u nešto nalik zastarjelom mitraljezu. Njime zapovijeda [[Davy Jones]], zao duh mora koji može stupiti na kopno tek svakih deset godina. ''Ukleti Holandez'' se pojavljuje i u nastavku tog filma, [[Pirati s Kariba: Na kraju svijeta]]. *U filmu ''[[Pandora i Ukleti Holandez]]'' kapetan se zove Hendrick van der Zee i zbog toga što je u nastupu ljubomore ubio svoju suprugu mora vječno ploviti morima. Može stupiti na tlo svakih sedam godina kako bi potražio ženu koja bi bila spremna umrijeti za njega. Kapetana u filmu glumi [[James Mason]]. *[[Nizozemska|Nizozemski]] [[Nogomet|nogometaš]] [[Dennis Bergkamp]] za vrijeme igranja u [[Arsenal F.C.|Arsenalu]] prozvan je nadimkom ''Non-Flying Dutchman'' (hrv. ''Neleteći Holandez'', tj. ''Neleteći Nizozemac'') zbog svog straha od letenja. {{Pirati s Kariba}} [[Kategorija:Prokletstva]] [[Kategorija:Pomorski folklor]] [[Kategorija:Legende o nadnaravnom]] [[Kategorija:Praznovjerje]] [[Kategorija:Optičke pojave]] [[Kategorija:Nizozemski brodovi]] [[Kategorija:Legendarna vozila]] [[Kategorija:Nizozemska kultura]] [[Kategorija:Duhovi (pokojnika)]] [[Kategorija:Ukleti predmeti]] iwr45zst20zxvwdi3tjmp1hepe51v96 7569775 7569774 2026-08-04T17:56:06Z Runolist 263374 višak 7569775 wikitext text/x-wiki {{dz}} [[Datoteka:Flying Dutchman, the.jpg|mini|''Ukleti Holandez'', Albert Pinkham Ryder]] '''Ukleti Holandez''' ([[engleski]]: ''Flying Dutchman'') je [[ukleti brod]] koji nikada ne može doći u matičnu luku nego mora ploviti preko svih [[sedam mora]] zauvijek. Iako je doslovan prijevod ''Leteći Nizozemac'', u Hrvatskoj se ustalio naziv ''Ukleti Holandez'' ili ''Leteći Holandez''. Obično ga se može vidjeti u oluji obasjanog sablasnim svjetlom. Ako se približi drugom brodu, njegova [[posada]] će preko njega pokušati poslati na kopno pisma upućena ljudima koji su odavno umrli. == Korijeni legende == Prema nekima, priča je nizozemska. Drugi tvrde da je zasnovana na engleskom romanu ''The Phantom Ship'' iz 1837. No svi se slažu da se radi o brodu iz 17. stoljeća koji je pripadao trgovačkom društvu [[Nizozemska Istočnoindijska kompanija]]. Plovio je na ruti od Europe do Indije i kada je prolazio kraj ''rta Dobre nade'', koja je najjužnija točka Afrike, zapao je u oluju. Tada se [[kapetan]] zakleo da će obići rt pa makar morao ploviti do ''Sudnjega dana''. Drugi izvori kažu da se na brodu tijekom plovidbe dogodio strašan zločin pa se posada zarazila kugom zbog čega nisu smjeli uploviti ni u jednu luku. Od tada, [[brod]] i njegova posada su osuđeni da plove zauvijek i da se nikada ne iskrcaju na obalu. Prema nekima, to se dogodilo [[1641.]], prema drugima [[1680.]] a prema nekima [[1729.]] Legenda kaže da svaki brod koji na otvorenom moru susretne Ukletog Holandeza očekuje neka strašna nesreća. Po nekima, naziv ''Ukleti Holandez'' se ne odnosi na brod nego na njegovog kapetana. == Pojavljivanja == Neki tvrde da je priča o Ukletom Holandezu samo legenda dok drugi tvrde da je istinita priča. 11. srpnja [[1881.]] britanski ratni brod ''Bacchnate'' je u južnom Atlantiku susreo Ukletog Holandeza. Dva broda su se u oluji gotovo sudarila. Mornari s britanskog broda su kasnije posvjedočili da su na jarbolima drugog jedrenjaka vidjeli ljudske kosture kako skupljaju jedra. Jedan od časnika na britanskom brodu je bio britanski princ koji je kasnije postao kralj [[George V.]] On je također posvjedočio da je drugi brod bio obasjan sablasnim crvenim svjetlom. [[1911.]] britanski brod ''Orkney Belle'' je ugledao Ukletog Holandeza. [[1914.]] ''Orkney Belle'' je bio prvi britanski brod potopljen u [[Prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]]. U ožujku [[1939.]] na jugu Afrike 60 ljudi je s obale vidjelo jedrenjak iz 17. stoljeća u oluji. [[1941.]] jedan brod britanske ratne mornarice je u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]] ugledao Ukletog Holandeza koji se ''rasplinuo poput magle na suncu''. [[1942.]] admiral njemačke ratne mornarice [[Karl Dönitz]] je izjavio da je jedna njemačka [[podmornica]] kod [[Rt dobre nade|rta Dobre nade]] vidjela jedrenjak iz 17. stoljeća. Mornari su izjavili da je brod plovio pod punim jedrima iako ''na moru nije bilo ni daška vjetra''. [[1943.]] u blizini [[Cape Town]]a u južnoj Africi četvero svjedoka je vidjelo na pučini sablasni jedrenjak koji je ''jednostavno nestao pred njihovim očima''. Jedno od mogućih objašnjenja za takva viđenja je [[fatamorgana]] ([http://www.thothweb.com/article-1740-thread-0-0.html], [http://www.astronomycafe.net/weird/lights/Ghosts.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060824103825/http://www.astronomycafe.net/weird/lights/Ghosts.htm |date=24. kolovoza 2006. }}). == U popularnoj kulturi == [[Datoteka:Flying Dutchman at Castaway Cay.JPG|mini|250px|''Ukleti Holandez'' korišten u [[The Walt Disney Company|Disney]]jevoj trilogiji [[Pirati s Kariba]]]] *Legenda o ''Ukletom Holandezu'' nagnala je njemačkog skladatelja [[Richard Wagner|Richarda Wagnera]] da napiše istoimenu operu čija je premijera održana u [[Dresden]]u 1843. U operi se govori o nizozemskom kapetanu Van der Deckenu koji je prokleo Boga i bio osuđen vječno ploviti. Može stupiti na kopno tek svakih sedam godina. *U [[Videoigra|videoigri]] [[Alone in the Dark 2]], ''Ukleti Holandez'' je brod zloglasnog pirata Jednookog Jacka. *U američkom strip serijalu [[Marvel Comics]], kapetanovo ime je Joost van Straaten. Tijekom 18. stoljeća njegov brod je potonuo u oluji, te se on utopio s čitavom svojom posadom. No dok je njegova posada mogla otići u [[raj]], natprirodni zločinac [[Mephisto]] bacio je kletvu na njegovu dušu da vječno plovi morima te je s vremenom postao poznat kao Ukleti Holandez. U 20. stoljeću Holandez se borio protiv [[Srebrni letač|Srebrnog letača]]. *Jedna jedrilica za oceanske utrke je nazvana ''Ukleti Holandez''. *''Ukleti Holandez'' se pojavljuje u filmu [[Pirati s Kariba: Mrtvačeva škrinja]]. Neuobičajeno za brodove, on u filmu može roniti i naoružan je parom trostrukih topova povezanih u nešto nalik zastarjelom mitraljezu. Njime zapovijeda [[Davy Jones]], zao duh mora koji može stupiti na kopno tek svakih deset godina. ''Ukleti Holandez'' se pojavljuje i u nastavku tog filma, [[Pirati s Kariba: Na kraju svijeta]]. *U filmu ''[[Pandora i Ukleti Holandez]]'' kapetan se zove Hendrick van der Zee i zbog toga što je u nastupu ljubomore ubio svoju suprugu mora vječno ploviti morima. Može stupiti na tlo svakih sedam godina kako bi potražio ženu koja bi bila spremna umrijeti za njega. Kapetana u filmu glumi [[James Mason]]. *Nizozemski nogometaš [[Dennis Bergkamp]] za vrijeme igranja u [[Arsenal F.C.|Arsenalu]] prozvan je nadimkom ''Non-Flying Dutchman'' (hrv. ''Neleteći Holandez'', tj. ''Neleteći Nizozemac'') zbog svog straha od letenja. {{Pirati s Kariba}} [[Kategorija:Prokletstva]] [[Kategorija:Pomorski folklor]] [[Kategorija:Legende o nadnaravnom]] [[Kategorija:Praznovjerje]] [[Kategorija:Optičke pojave]] [[Kategorija:Nizozemski brodovi]] [[Kategorija:Legendarna vozila]] [[Kategorija:Nizozemska kultura]] [[Kategorija:Duhovi (pokojnika)]] [[Kategorija:Ukleti predmeti]] bp01k4ow8ueyb6vtfr3ojuwm6eiik73 0 44545 7569924 7490032 2026-08-05T02:05:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7569924 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} '''Hrvatski kajakaški savez''' je organizacija koja koja koordinira rad hrvatskih klubova i reprezentacija u dvije sportske grane: [[Kajak i kanu na mirnim vodama|kajak i kanu na mirnim vodama]] te [[Kajak i kanu na divljim vodama|kajak i kanu na divljim vodama]]. U širem smislu to obuhvaća discipline sprint, maraton, slalom, spust, [[rafting]] i [[jedrenje kanuom]]. U statutu Saveza stoji da je uz nacionalni športski savez, on i [[Hrvatski astronautički i raketni savez|nacionalni savez tehničke kulture]] koji u svom sadržaju djelatnosti, uz sport, ima i značajan dio tehničke kulture.<ref name="#1">{{Citiranje časopisa |url=http://www.hztk.hr/hrvatski-kajakaski-savez/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20180427154842/http://www.hztk.hr/hrvatski-kajakaski-savez/ |archive-date=27. travnja 2018. |access-date=15. travnja 2019.}}</ref> Međunarodni naziv za savez je '''Croatian Canoe Federation'''. Savez je osnovan [[12. kolovoza]] [[1939.]] godine u [[Zagreb]]u, a njegov rad obnovljen je 1955. Član je ''International Canoe Federation (ICF)'' - Međunarodne kajakaške federacije od [[31. listopada]] [[1992.]] godine i ''European Canoe Association (ECA)'' - Europskog kajakaškog udruženja od [[11. prosinca]] [[1993.]] godine.<ref>http://www.hoo.hr/1471-v-hrvatski-kajakaski-savez.aspx</ref><ref name="#2">{{Citiranje weba |title=HE//LZMK |url=https://enciklopedija.hr/clanak/29809 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> Također je član ''Hrvatske zajednice tehničke kulture''.<ref name="#1"/> ==Na mirnim vodama & oceanu== <small>''Napomena: Utrke na mirnim vodama se često koriste kao sinonim za sprint, dok se maraton promatra kao zasebna disciplina, ali ovdje je radi preglednije sistematizacije smatran poddisciplinom utrka na mirnim vodama jer se i odvija na istima uz povremene kratke dionice na suhom ili na rijekama bez brzaca.''</small> ===Olimpijske igre=== <small>''nakon 2016.''</small> ''Posljednje finale: 1996. C1'' {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" |- !style="text-align:left; background:#FFFFFF" |Legenda |-bgcolor="#FFFFFF" | - ''italic - hrvatski veslači koji su medalje osvajali za Jugoslaviju; medalje osvojene kao dio posade sa srpskim kanuistima naglašene su u zagradama''<br>- ''broj u zagradi označava broj različitih disciplina (neovisnih o udaljenosti) u kojima je veslač(ica) osvoji-o/la medalje na OI''<br>- ^CiK ''označava veslač-e/ice koji su medalje osvojili i u kanuu'' ^C ''i u kajaku'' ^K ''na OI'' |} ====Sprint==== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! <small>Stil</small> ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | ''[[Matija Ljubek]]'' (2) ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | {{nowrap|1 (+1)}} | style="background:#DCE5E5;" | 0 (+1) | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 (+2) |} ;Posade <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> ;;> Kanu <div style="height:100px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;C-1 {{nowrap|[[Matija Ljubek]] (Z–B)}} </div> ===Svjetsko prvenstvo=== ''1 Srp 2016'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="5" | Medalje ! align="center" colspan="14" | Na mirnim vodama ! align="center" colspan="2" rowspan="2" | Na oceanu ! align="center" rowspan="5" | Ukupno |- ! align="center" colspan="8" | Sprint ! align="center" colspan="6" | Maraton |- ! align="center" colspan="4" | Kanu ! align="center" colspan="4" | Kajak ! align="center" colspan="3" | Kanu ! align="center" colspan="3" | Kajak ! align="center" colspan="2" | Kajak |- | align="center" colspan="3" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="3" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="2" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="2" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="1" | M | align="center" colspan="1" | Ž |- | align="center" | C1 | align="center" | C2 | align="center" | C4 | align="center" | | align="center" | K1 | align="center" | K2 | align="center" | K4 | align="center" | | align="center" | C1 | align="center" | C2 | align="center" | | align="center" | K1 | align="center" | K2 | align="center" | | align="center" | K1 | align="center" | K1 |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c1 --> 2 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c4 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kajak, m, k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kajak, m k2 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kajak, m k4 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, maraton, kanu, m, c1 --> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, maraton, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, maraton, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, maraton, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, maraton, kajak, m k2 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, maraton, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ocean, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ocean, kajak, ž k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 2 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c1 --> 2 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c4 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kajak, m, k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kajak, m k2 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kajak, m k4 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, maraton, kanu, m, c1 --> 1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, maraton, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, maraton, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, maraton, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, maraton, kajak, m k2 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, maraton, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ocean, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ocean, kajak, ž k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 3 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c1 --> 3 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c4 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kajak, m, k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kajak, m k2 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kajak, m k4 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, maraton, kanu, m, c1 --> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, maraton, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, maraton, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, maraton, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, maraton, kajak, m k2 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, maraton, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ocean, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ocean, kajak, ž k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 3 |- |} {| class="wikitable" |-bgcolor="#FFFFFF" |'''Legenda'''<br> - ''italic - hrvatski veslači koji su medalje osvajali za Jugoslaviju; medalje osvojene kao dio posade sa srpskim kanuistima naglašene su u zagradama te se ne navode u gornjoj tablici''<br> - ''broj u zagradi označava broj različitih disciplina (neovisnih o udaljenosti) u kojima je veslač(ica) osvoji-o/la medalje na SP-u''<br> - ^CiK ''označava veslač-e/ice koji su medalje osvojili i u kanuu'' ^C ''i u kajaku'' ^K ''na SP-u''<br> - ^MiO ''označava veslač-e/ice koji su medalje osvojili i na mirnim vodama i na oceanu na SP-u'' |} {{col-begin}} {{col-break}} ====Sprint==== <small>''nakon izdanja 2022.''</small> ''Posljednje finale: 2022.'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Matija Ljubek]]'' (2) ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | {{nowrap|1 (+3)}} | style="background:#DCE5E5;" | 1 (+2) | style="background:#FFDAB9;" | 2 (+1) | 4 (+6) |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Ivan Šabjan]]'' ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Anamaria Govorčinović]] ||<small>K</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |} ;Posade <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> ;;> Kanu <div style="height:100px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;C-1 {{nowrap|[[Matija Ljubek]] (Z–S–2xB)}}<br> [[Ivan Šabjan]] (Z–S–B) </div> ;;> Kajak <div style="height:100px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;K-1 [[Anamaria Govorčinović]] (S–B)<br> </div> {{col-break}} ====Maraton==== <small>''nakon izdanja 2015.''</small> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Nikica Ljubek]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |} ====Na oceanu==== <small>''nakon izdanja 2018.''</small> {{col-end}} ===Europsko prvenstvo=== <!-- <div style="height:150px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;Posade prvaka {{col-begin}} {{col-break}} ;;SPRINT ;;;;n/a {{nowrap|}} {{col-break}} ;;MARATON ;;;;n/a {{nowrap|}} {{col-end}} </div> --> {{col-begin}} {{col-break}} ====Sprint==== <small>''nakon izdanja 2022.''</small> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Anamaria Govorčinović]] ||<small>K</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Vanesa Tot]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Stjepan Janić]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-break}} ====Maraton==== <small>''nakon izdanja 2018.''</small> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Vanesa Tot]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Nikica Ljubek]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-end}} ===Svjetski ranking - najbolje pozicije=== <small><!-- datum --></small> <!--neovisno jesu li ostvarene u jednosjedu, dvosjedu ili četverosjedu--> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" !colspan="2"| !!colspan="1"|Sprint !!colspan="1"|Maraton !!colspan="1"|Ocean |- !rowspan="2"|Kajak |M <!--sprint -->| <!--maraton -->| <!--ocean -->| |- |Ž <!--sprint -->| <!--maraton -->| <!--ocean -->| |- !rowspan="2"|Kanu |M <!--sprint -->| <!--maraton -->| <!--ocean -->| |- |Ž <!--sprint -->| <!--maraton -->| <!--ocean -->| |} ==Na divljim vodama== ===Olimpijske igre=== <small>''nakon 2016.''</small> ''Posljednje finale: 2000. K1'' ====Slalom==== U kanuu je najbolji rezultat 9. mjesto Danka Hercega u C-1 1992. U kajaku je najbolji rezultat 11. mjesto Andreja Glucksa u K-1 2000. ===Svjetsko prvenstvo=== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="6" | Medalje ! align="center" colspan="16" | Na divljim vodama ! align="center" rowspan="6" | Ukupno |- ! align="center" colspan="7" rowspan="2" | Slalom ! align="center" colspan="9" | Spust |- ! align="center" colspan="7" | <small>klasični i sprint</small> ! align="center" colspan="2" | <small>ekstreman</small> |- ! align="center" colspan="4" | Kanu ! align="center" colspan="3" | Kajak ! align="center" colspan="4" | Kanu ! align="center" colspan="3" | Kajak ! align="center" colspan="2" | Kajak |- | align="center" colspan="3" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="2" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="3" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="2" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="1" | M | align="center" colspan="1" | Ž |- | align="center" | C1 | align="center" | C2 | align="center" | {{Tooltip|E|Ekipno: C1 i C2}} | align="center" | | align="center" | K1 | align="center" | {{Tooltip|E|Ekipno: K1}} | align="center" | | align="center" | C1 | align="center" | C2 | align="center" | {{Tooltip|E|Ekipno: C1 i C2}} | align="center" | | align="center" | K1 | align="center" | {{Tooltip|E|Ekipno: K1}} | align="center" | | align="center" | K1 | align="center" | K1 |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, slalom, kanu, m c1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, slalom, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, slalom, kanu, m ekipno --> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, slalom, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, slalom, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, slalom, kajak, m ekipno --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, slalom, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, spust, kanu, m c1 --> 8 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, spust, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, spust, kanu, m ekipno --> 4 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, spust, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, spust, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, spust, kajak, m ekipno --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, spust, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, ekstreman, m k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, ekstreman, ž k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 12 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, slalom, kanu, m c1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, slalom, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, slalom, kanu, m ekipno --> 1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, slalom, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, slalom, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, slalom, kajak, m ekipno --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, slalom, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, spust, kanu, m c1 --> 4 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, spust, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, spust, kanu, m ekipno --> 4 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, spust, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, spust, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, spust, kajak, m ekipno --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, spust, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, ekstreman, m k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, ekstreman, ž k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 9 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, slalom, kanu, m c1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, slalom, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, slalom, kanu, m ekipno --> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, slalom, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, slalom, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, slalom, kajak, m ekipno --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, slalom, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, spust, kanu, m c1 --> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, spust, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, spust, kanu, m ekipno --> 2 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, spust, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, spust, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, spust, kajak, m ekipno --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, spust, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, ekstreman, m k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, ekstreman, ž k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 3 |- |} {{col-begin}} {{col-break}} ====Slalom==== <small>''nakon izdanja 2014.''</small> ''Posljednje finale: 2002.'' =====Pojedinačno===== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Kanuist(ica) / Kajakaš(ica) !! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | — || | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 0 |} Najbolji rezultat je 4. mjesto Danka Hercega 1997. =====Ekipno===== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Danko Herceg]],<br>[[Stjepan Perestegi]],<br>[[Zlatko Sedlar]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |} ;Ekipe <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> ;;> Kanu <div style="height:100px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;3xC-1 {{nowrap|Danko Herceg, Stjepan Perestegi, Zlatko Sedlar (S)}} </div> {{col-break}} ====Spust==== <small>''nakon izdanja 2016.''</small> - ''italic - hrvatski veslači koji su medalje osvajali za Jugoslaviju =====Pojedinačno===== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Emil Milihram]] * ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 6 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 8 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Hohnjec]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Tomislav Crnković (kanuist)|Tomislav Crnković]]'' ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Igor Gojić]],<br>[[Tomislav Lepan]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |} :''* najuspješniji kanuist u spustu svih vremena'' ;Posade <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> ;;> Kanu <div style="height:150px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;C-1 {{nowrap|Emil Milihram (6xZ–S–B)}}<br> Tomislav Hohnjec (Z–S)<br> Tomislav Crnković (Z)<br> Igor Gojić (S)<br> Tomislav Lepan (S) </div> =====Ekipno===== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Emil Milihram]] (2) ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 4 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 9 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Hohnjec]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Igor Gojić]] (2) ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 8 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Lepan]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 6 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Željko Petrić]] (2) ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Tomislav Crnković (kanuist)|Tomislav Crnković]]'',<br>[[Goran Čokor]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Luka Obradić (2) ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Ren Korpes,<br>Antonio Marinić,<br>Ivan Tolić,<br>Jadran Zonjić ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Franjo Guščić,<br>Siniša Martinčević,<br>Mario Peček,<br>Robert Rauš ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} ;Ekipe <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> ;;> Kanu <div style="height:200px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;3xC-1 Igor Gojić, Tomislav Lepan, Emil Milihram (Z–3xS–B)<br> Igor Gojić, Tomislav Hohnjec, Tomislav Lepan (Z)<br> Goran Čokor, Tomislav Hohnjec, Emil Milihram (Z)<br> Tomislav Hohnjec, Emil Milihram, Željko Petrić (Z)<br> Igor Gojić, Emil Milihram, Luka Obradić (B) ;;;;3xC-2 Ren Korpes, Antonio Marinić, Emil Milihram, Luka Obradić, Ivan Tolić, Jadran Zonjić (S)<br> {{nowrap|Igor Gojić, Franjo Guščić, Siniša Martinčević, Mario Peček, Željko Petrić, Robert Rauš (B)}} </div> {{col-end}} =====Svjetsko prvenstvo u ekstremnom kajaku===== ''Sickline Extreme Kayak World Championship''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.adidas-sickline.com/race-info/ergebnisse/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150321223957/http://www.adidas-sickline.com/race-info/ergebnisse/ |archive-date=21. ožujka 2015. |access-date=7. ožujka 2015.}}</ref> :''Brzaci se kategoriziraju na ljestvici od I do VI. Utrke ovog natjecanja se održavaju na brzacima kategorija V-VI.'' <small>''nakon 2016.''</small><br> Na dosadašnjih 6 prvenstava nije nastupio niti jedan natjecatelj iz Hrvatske. ===Europsko prvenstvo=== <div style="height:150px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;Posade prvaka {{col-begin}} {{col-break}} <!-- ;;SLALOM ;;;;n/a {{nowrap|}} --> {{col-break}} ;;SPUST ;;;;C-1 [[Emil Milihram]] (4x), [[Tomislav Hohnjec]] <!-- ;;;;C-2 {{nowrap|}} ;;;;K1 --> {{col-end}} </div> {{col-begin}} {{col-break}} ====Slalom==== <small>''nakon izdanja 2016.''</small> =====Pojedinačno===== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | — || | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 0 |} Najbolji rezultat je 4. mjesto Danka Hercega 1996. =====Ekipno===== Najbolji rezultat je 5. mjesto 2000. {{col-break}} ====Spust==== <small>''nakon izdanja 2017.''</small> =====Pojedinačno===== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Emil Milihram]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 4 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 7 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Hohnjec]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Igor Gojić]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Mario Peček,<br>Robert Rauš ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Lepan]],<br>Luka Obadić,<br>[[Željko Petrić]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} ;Posade <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> ;;> Kanu <div style="height:150px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;C-1 Igor Gojić, Tomislav Hohnjec, Tomislav Lepan, Emil Milihram, Luka Obadić, Željko Petrić ;;;;C-2 {{nowrap|Mario Peček, Robert Rauš (2xB)}}<br> </div> =====Ekipno===== ;Osvajači zlata {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Emil Milihram]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 7 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 13 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Igor Gojić]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 5 | style="background:#DCE5E5;" | 4 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 11 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Lepan]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 5 | style="background:#DCE5E5;" | 4 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 9 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Hohnjec]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Goran Čokor]],<br>[[Željko Petrić]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 3 |} ;Osvajači medalja ;;> Kanu <div style="height:200px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;3xC-1 Goran Čokor, Igor Gojić, Tomislav Hohnjec, Tomislav Lepan, Emil Milihram, Željko Petrić, Jadran Zonjić ;;;;3xC-2 Filip Benjak, Goran Čokor, Igor Gojić, [[Danko Herceg]], Matej Herkov, Tomislav Lepan, Siniša Martinčević, Emil Milihram, [[Emir Mujčinović]], Antonio Obadić, Mario Peček, Željko Petrić, Robert Rauš, Elvis Sanjković, Zlatko Sedlar, Andrej Trandler, Tomislav Zobec, Nikola Županić </div> {{col-end}} ===Svjetski ranking - najbolje pozicije=== <small><!-- datum --></small> <!--neovisno jesu li ostvarene u jednosjedu, dvosjedu ili četverosjedu--> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" !colspan="2"| !!colspan="1"|Slalom !!colspan="1"|Spust |- !rowspan="2"|Kajak |M <!--slalom-->| <!--spust -->| |- |Ž <!--slalom-->| <!--spust -->| |- !rowspan="2"|Kanu |M <!--slalom-->| <!--spust -->| |- |Ž <!--slalom-->| <!--spust -->| |} ==Svjetski kup== (lista nepotpuna)<br> <ref>https://www.index.hr/Sport/clanak/hohnjec-slavio-u-karlovym-varyma/206054.aspx</ref> <ref>https://www.index.hr/sport/clanak/kajakkanu-tomislav-hohnjec-osvojio-svjetski-kup/207653.aspx</ref> <ref>https://www.vecernji.hr/sport/milihramu-zlato-u-utrci-svjetskog-kupa-u-spanjolskoj-277895</ref> <ref>{{Citiranje weba |url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/199394/ostali-sportovi/zavrsnica-svjetskog-kupa-u-znaku-kanu-dvojca-pecek-raus/ |title=Arhivirana kopija |access-date=6. studenoga 2018. |archive-date=7. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181107104006/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/199394/ostali-sportovi/zavrsnica-svjetskog-kupa-u-znaku-kanu-dvojca-pecek-raus/ |url-status=dead }}</ref> ''Barem 1 pobjeda.''<br> ^CiK - ''postolja i u kanuu''^C ''i u kajaku''^K<br> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" !rowspan=2| !!rowspan=2|{{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! rowspan=2|<small>Pobjede</small> !! rowspan=2|<small>Postolja</small> !! colspan="3"|{{nowrap|<small>Discipline/pobjeda</small>}} |- !style="height:10px;"| !! !! <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || align="left"| || || |DV/MV || align="center"|sprint,maraton,ocean,slalom,spust || align="center"| --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž || align="left"|[[Anamaria Govorčinović]] || || |MV || align="center"|sprint || align="center"|K1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left"|[[Tomislav Hohnjec]] || || |DV || align="center"|spust || align="center"|C1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left"| [[Tomislav Lepan]] || || |DV || align="center"|spust || align="center"|C1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left"| [[Emil Milihram]] || || |DV || align="center"|spust || align="center"|C1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left"| Mario Peček || || |DV || align="center"|spust || align="center"|C2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left"| Robert Rauš || || |DV || align="center"|spust || align="center"|C2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž || align="left"|[[Vanesa Tot]] || || |MV || align="center"|sprint || align="center"|C1 |} ===Osvajači Svjetskog kupa=== ''nepotpuni podaci'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" !rowspan=2| !!rowspan=2|{{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! rowspan=2|{{nowrap|# kupova}} ! rowspan=2|Godine ! colspan="3"| Disciplina |- !style="height:10px;"| !! !! |- |M || [[Tomislav Hohnjec]] | align="center"|1 || align="center"|2004. |DV || align="center"|spust || align="center"|C1 |- |M || [[Emil Milihram]] | align="center"|2 || align="center"|2010., '11. |DV || align="center"|spust || align="center"|C1 |- |M || [[Mario Peček]] / [[Robert Rauš]] | align="center"|1 || align="center"|2002. |DV || align="center"|spust || align="center"|C2 |- |} ==Svjetski rekorderi== ''studeni 2018.'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan=2|<small>Veslači(ce)</small> !! rowspan=2 data-sort-type="number"|<big>Σ</big> !! colspan=2 data-sort-type="number"|<small>Na vodi</small> !! colspan=2 data-sort-type="number" style="border-left: 3px solid black;"|<small>Ergometar</small> |- ! data-sort-type="number"|<small>Kanu</small> !! data-sort-type="number"|<small>Kajak</small> !! data-sort-type="number" style="border-left: 3px solid black;"|<small>Kanu</small> !! data-sort-type="number"|<small>Kajak</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF | M ||0x ||— ||— ||style="border-left: 3px solid black;"|— ||— |- align="center" bgcolor="#FFFFFF | Ž ||0x ||— ||— ||style="border-left: 3px solid black;"|— ||— |} <!-- lista ;Kanu (na vodi) * ;Kajak (na vodi) * ;Ergometar * --> ==Nacionalni rekordi== ''listopad 2018.'' {| bgcolor="#f7f8ff" cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="font-size: 95%; border: gray solid 1px; border-collapse: collapse;text-align:center;" |+'''Legenda''' | style="background: #ffffff;" width="20" | {{Tooltip|'''BWT'''|Best World Time}} | bgcolor="#ffffff" align="left" | Najbolje svjetsko vrijeme<br><small>(ICF priznaje samo rezultate ostvarene u finalima natjecanja)</small> |- | style="background: #bbf3bb;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | Olimpijske discipline |- | style="background: #ffffbb;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | discipline ukinute na SP-u |- | style="background: #FFDACC;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | discipline nikad održane na SP-u |- | style="background: #ffffff;" width="20" | X | bgcolor="#ffffff" align="left" | nepostojeće discipline |} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! colspan="3" rowspan="3"| Disciplina ! colspan="7" | Kanu |- | colspan="3" | muškarci | colspan="3" | žene | colspan="1" | mix |- ! M C1 ! M C2 ! M C4 ! W C1 ! W C2 ! W C4 ! C2 |- style="white-space: nowrap;" ! rowspan="6"| m<br>i<br>r<br>n<br>e<br> <br>v<br>o<br>d<br>e ! rowspan="6"| s<br>p<br>r<br>i<br>n<br>t | align="right" |200m <!--m-->|41.110<br>Marko Jelkić ||39.960<br>Marko Jelkić,<br>Ivan Orešković ||style="background:#ffffbb;"|41.340<br>Dejan Heđa, Petar Ivić,<br>Kristijan Pittner, Goran Posavac <!--ž-->|style="background:#bbf3bb;"|<br>[[Vanesa Tot]] || ||style="background: #FFDACC;"| <!--mix-->| X |- | align="right"|500m <!--m-->|1:52.419<br>[[Emanuel Horvatiček]] ||1:46.460<br>[[Dražen Funtak]],<br>[[Nikica Ljubek]] || <!--ž-->|<br>[[Vanesa Tot]] ||style="background:#bbf3bb;"| ||style="background: #FFDACC;"| |- | align="right"|1000m <!--m-->|style="background:#bbf3bb;"|4:07.076<br>[[Nikica Ljubek]] ||style="background:#bbf3bb;"|3:19.167<br>[[Mićo Janić]],<br>[[Stjepan Janić]] || <!--ž-->|style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| <!--mix-->|rowspan="4"| X |- | align="right"|5000m <!--m-->| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| <!--ž-->| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| |- | align="right"|10000m <!--m-->|style="background:#ffffbb;"|47:39.68<br>[[Ivan Šabjan]] ||style="background:#ffffbb;"|45:43.09<br>[[Matija Ljubek]],<br>Mirko Nišović ||style="background: #FFDACC;"| <!--ž-->|style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| |- | align="left"|4x200m <!--m-->| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| <!--ž-->|style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| |- |colspan="10"| |- ! rowspan="2" colspan="2"| ergometar | align="right" |500m <!--m-->| ||colspan="2"| X <!--ž-->| ||colspan="2"| X <!--mix-->|rowspan="2"| X |- | align="right" |1000m <!--m-->| ||colspan="2"| X <!--ž-->| ||colspan="2"| X |- ! colspan="3" rowspan="3"| Disciplina ! colspan="7" | Kajak |- | colspan="3" | muškarci | colspan="3" | žene | colspan="1" | mix |- ! M K1 ! M K2 ! M K4 ! W K1 ! W K2 ! W K4 ! K2 |- style="white-space: nowrap;" ! rowspan="7"| m<br>i<br>r<br>n<br>e<br> <br>v<br>o<br>d<br>e ! rowspan="7"| s<br>p<br>r<br>i<br>n<br>t | align="right"|200m <!--m-->|style="background:#bbf3bb;"|36.010<br>[[Antun Novaković]] ||34.120<br>Mario Ivić,<br>Antun Novaković || style="background:#ffffbb;"|32.950<br>Marko Crneković, Luka Marijić,<br>Luka Mujkić, Jakov Radošević <!--ž-->|style="background:#bbf3bb;"|51.208<br>[[Anamaria Govorčinović]] || ||style="background:#ffffbb;"| <!--mix-->| X |- | align="right"|500m <!--m-->| || ||style="background:#bbf3bb;"| <!--ž-->|style="background:#bbf3bb;"|<br>[[Anamaria Govorčinović]] ||style="background:#bbf3bb;"| ||style="background:#bbf3bb;"| |- | align="right"|1000m <!--m-->|style="background:#bbf3bb;"| ||style="background:#bbf3bb;"| || <!--ž-->|<br>[[Anamaria Govorčinović]] || ||style="background:#ffffbb;"| <!--mix-->|rowspan="5"| X |- | align="right"|5000m <!--m-->| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| <!--ž-->| ||style="background:#ffffbb;"| ||style="background: #FFDACC;"| |- | align="right"|10000m <!--m-->|style="background:#ffffbb;"| ||style="background:#ffffbb;"| ||style="background:#ffffbb;"| <!--ž-->|style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| |- | align="left"|4x200m <!--m-->| ||X ||X <!--ž-->| ||X ||X |- | align="left"|4x500m <!--m-->|style="background:#ffffbb;"| ||X ||X <!--ž-->|style="background: #FFDACC;"| ||X ||X |- |colspan="10"| |- ! rowspan="2" colspan="2"| ergometar | align="right" |500m <!--m-->| ||colspan="2"| X <!--ž-->| ||colspan="2"| X <!--mix-->|rowspan="2"| X |- | align="right" |1000m <!--m-->| ||colspan="2"| X <!--ž-->| ||colspan="2"| X |- |} ==Ostalo== [[Marko Jurinčić]] donio je 1919. u Zagreb prvi sklopivi kajak, a Hrvatski veslački klub (danas HAVK Mladost<ref>http://www.mladost.hr/3/o-klubu</ref>) organizirao je 1927. prvu regatu u Hrvatskoj.<ref name="#2"/> Najviše nastupa na OI imaju [[Matija Ljubek]] (sprint) i [[Danko Herceg]] (slalom) (4). Prvo prvenstvo Hrvatske u kajak i kanu ergometru, koje je ujedno bilo i otvoreno, održano je u ožujku 2016. u Slavonskom Brodu.<ref>https://kkkolimpik.wordpress.com/2016/02/11/slavonski-brod-domacin-hrvatskog-prvenstva-u-kajak-kanu-ergometru/</ref> Prva kanuistica (na mirnim vodama) na OI bila je [[Vanesa Tot]] 2021.<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/sport-mix/ostali-sportovi/vanesa-tot-izborila-tokio-hrvatska-ima-prvu-kanuisticu-ikad-na-olimpijskim-igrama-ali-i-prvu-brodanku-15074878</ref> Prva kajakašica (na mirnim vodama) na OI bila je [[Anamaria Govorčinović]] 2021.<ref>https://www.vecernji.hr/sport/anamaria-je-prva-hrvatica-koja-ce-na-olimpijske-igre-u-zahtjevnom-sportu-1492179</ref> ;Nazivlje :C1 - kanu jednoklek ''(na mirnim vodama)'', odnosno kanu jednosjed ''(na divljim vodama)'' :C2 - kanu dvoklek ''(na mirnim vodama)'', odnosno kanu dvosjed ''(na divljim vodama)'' :C4 - kanu četveroklek ''(na mirnim vodama)'' ::- Na mirnim vodama se kleči s jednom nogom, na divljim s dvije.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.zagrebacki.hr/2017/08/23/kanuisti-koncara-vrhunski-rezultati-a-prave-treninge-putuje-se-ljubljanu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=21. kolovoza 2022. |archive-date=30. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190930024848/https://www.zagrebacki.hr/2017/08/23/kanuisti-koncara-vrhunski-rezultati-a-prave-treninge-putuje-se-ljubljanu/ |url-status=dead }}</ref> :K1 - kajak jednosjed, K2 - kajak dvosjed, K4 - kajak četverosjed ;<big>Mlađe kategorije na svjetskim natjecanjima</big> <!-- ''nakon 2017.''--> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan="2"|<small>Natjecanje</small> ! Spol ! width=30 | [[Image:Med_1.png]] ! width=30 | [[Image:Med_2.png]] ! width=30 | [[Image:Med_3.png]] ! width=40 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="8"|m&nbsp;v<br>i&nbsp;&nbsp;o<br>r&nbsp;&nbsp;d<br>n&nbsp;e<br>e&nbsp;&nbsp;&nbsp; <!--mirne vode--> |rowspan="2"|SP<br>U23 |M | || || | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž | || || | |- |colspan="6"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="2"|SP<br>Junior |M | ||1 || | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž | || || | |- |colspan="6"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="2"|OIM |M |0 ||0 ||0 |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |0 ||0 ||0 |0 |- |colspan="7"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="2"|d&nbsp;v<br>i&nbsp;&nbsp;o<br>v&nbsp;d<br>lj&nbsp;e<br>e&nbsp;&nbsp;&nbsp; <!--divlje vode--> |rowspan="2"|OIM |M |0 ||0 ||0 |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |0 ||0 ||0 |0 |} ==Vanjske poveznice== * [http://www.kajak.hr/ Hrvatski kajakaški savez] * [http://www.canoeresults.eu/medals CanoeResults, baza rezultata u kajaku i kanuu] ==Vidi još== * [[Hrvatski veslački savez]] * [[Maraton lađa]] * [[Rafting#Rafting u Hrvatskoj i susjednim zemljama|Rafting u Hrvatskoj i susjednim zemljama]] * [[Popis staza za kajak i kanu slalom u Hrvatskoj]]<!-- umjetne i prirodne? --> **Separacijski kanal HE Dubrava, Donja Dubrava (općina Prelog) - ''jedina uređena umjetna kajakaška staza u Hrvatskoj''<ref>{{Citiranje weba |url=http://ztk-gradavarazdina.hr/kajak-kanu-klub-varteks-varazdin |title=Arhivirana kopija |access-date=10. siječnja 2022. |archive-date=10. siječnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220110105632/http://ztk-gradavarazdina.hr/kajak-kanu-klub-varteks-varazdin |url-status=dead }}</ref><ref>https://zgturizam.uciliste-ambitio.hr/wp-content/uploads/2020/01/Stru%C4%8Dni-priru%C4%8Dnik-za-program-osposobljavanja-za-poslove-instruktora-rekreativnog-kajak-kanua.pdf</ref> ===Popis dugovječnih i značajnijih natjecanja u Hrvatskoj=== <!-- moguće, 10+ izdanja Memorijal Zdravko Tumara-Eke, Zagreb<ref>https://kajak.hr/wp-content/uploads/2021/10/6_Rezultati-otvorenog-Prvenstva-grada-ZG-SPUST-2017.pdf</ref> Morski maraton Rijeka–Kraljevica – kajak, raft, SUP, morski kajak Jesenski spust, zagreb Kajakaška regata Kraljica jezera, Topusko, Fužine Memorijal Stjepan Stanić – Brod<ref>https://bljesak.info/sport/flash/medunarodna-regata-kazaginac-2011-28-srpnja/62252</ref> --> {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="background:#FFFFFF;" |+{{nowrap|}} |- style="vertical-align:top; horizontal-align:left" | :{{legenda|#CAE00D|međudržavna utrka}} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- !colspan="9" align="center"|''<!--ovdje ide kriterij za uvrštavanje na popis --> '' |- bgcolor="#EFEFEF" ! Tip<br>utrke<!-- ergometar, tradicijska, sprint, maraton, na oceanu, slalom, spust, rafting, DB - dragon boat, SUP, kanu jedrenje --> ! Naziv utrke ! Lokacija / Start–Cilj ! 1.<br>izdanje ! Zadnje<br>izdanje ! class="unsortable"|Bilješke ! class="unsortable"|Ref |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rafting ||align="left"|[[Croatia Open (rafting)|Croatia Open]] ||[[Slunj]] || ||''održava se'' |''dio Europskog rafting kupa; za članove IRF-a i WRF-a; posljednjih godina nosi naziv RastRaft-Croatia Open; '' |<ref>https://worldrafting.com/news/50-wrf-euro-cup-2018-croatia</ref><ref>https://worldrafting.com/news/608-wrf-and-irf-join-forces-for-the-2025-european-cup-series</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[veslanje na dasci|SUP]] ||align="left"|Europski SUP kup Fužine ||[[Fužine]] ||2022. ||''održava se'' |''dio Europskog kupa u SUP veslanju (SUP European Cup);'' |<ref>https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/putovanja/najvisa-sup-regata-fuzine---794159.html</ref><ref>https://www.vecernji.hr/lifestyle/ultra-uzbudljiva-avantura-u-opcini-fuzine-1697980</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Kup grada Petrinje u kajaku i kanuu na mirnim vodama – Lovrenčevo ||[[Petrinja]], [[Kupa]] ||2002. ||''održava se'' |'' '' |<ref>https://www.radio-banovina.hr/petrinja-15-tradicionalna-regata-mirnim-vodama/</ref><ref>https://www.035portal.hr/vijest/kkk-marsonia-najuspjesniji-na-kupu-grada-petrinje-i-kupu-opcine-pokupsko-2016/clanak-7787</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Kup Runovića u kajaku i kanuu na mirnim vodama ||[[Runovići]], [[Vrljika]] ||1998. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://radioimotski.hr/2021/06/28/saznajte-tko-su-pobjednici-24-kupa-runovica-u-kajaku-i-kanuu-na-mirnim-vodama/ |title=Arhivirana kopija |access-date=15. listopada 2023. |archive-date=9. veljače 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250209013730/https://radioimotski.hr/2021/06/28/saznajte-tko-su-pobjednici-24-kupa-runovica-u-kajaku-i-kanuu-na-mirnim-vodama/ |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rafting ||align="left"|Kupski plov ||style="background:#CAE00D"|[[Kupa]] ||2011. ||''održava se'' |''etapna kajak-kanu rafting regata; održava se cijelom dužinom Kupe, od njezinog izvora do ušća; '' |<ref>[https://www.crosport.hr/foto-kupski-plov-2015-kajak-kanu-rafting-regata-kupom-od-izvora-do-usca Kupski plov 2015: Kajak-kanu-rafting regata Kupom od izvora do ušća], Crosport.hr, objavljeno 19. lipnja 2015., pristupljeno 4. studenoga 2023.</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Trad. ||align="left"|Lov na labuđe pero ||[[Prelog]], jezero HE Dubrava ||2001. ||''održava se'' |'' '' |<ref>https://emedjimurje.net.hr/vijesti/sport/3077147/lov-na-labude-pero-i-kajakaska-regata/</ref><ref>https://www.prelog.hr/novo-izdanje-lova-na-labude-pero/a8007</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|[[Majski turnir gradova – Belišće]] ||[[Belišće]], [[Drava]] ||1972. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |maraton ||align="left"|[[Maraton Sava]] / [[Međunarodni kajakaški maraton Sava: Brežice – Zagreb]] / [[Međunarodni kajakaški maraton Samoborski Otok – Zagreb]] ||style="background:#CAE00D"|[[Brežice]]/[[Samoborski Otok]]–Zagreb ||1930. ||''održava se'' |''višegodišnji prekidi u održavanju utrke; Međunarodni kajakaški maraton Krško – Zagreb - start utrke bio u Krškom i to je bilo najdulje izdanje maratona;<ref>https://www.marathon-sava.com/o-maratonu/</ref> '' |<ref>https://www.marathon-sava.com/o-maratonu/</ref><ref>https://stari.kkkzagreb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=148%3A2010-09-43-medunarodni-kajakaski-maraton-2010&catid=9%3Anatjecanja&Itemid=19&lang=hr</ref><ref>https://www.marathon-sava.com/wp-content/uploads/2021/09/Raspis-52.-kajakaski-maraton-2021-1.pdf</ref><ref>https://www.varazdinske-vijesti.hr/sport/clanovi-kajak-kanu-kluba-varteks-uspjesni-na-48-medunarodnom-maratonu-brezice-zagreb-19136</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|[[Međunarodna dunavska regata]] / TID regata ||style="background:#CAE00D"|[[Dunav]] ([[Ingolstadt]]–[[Sfântu Gheorghe (Covasna)|Sf. Gheorghe]]) ||1956. ||''održava se'' |''službeni naziv: Tour international Danubien; najdulja, najstarija i najmasovnija kajakaško/kanuistička regata na svijetu; duljina regate iznosi oko 2500 km rijeke; prolazi kroz Hrvatsku; '' |<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.glas-slavonije.hr/396055/3/I-ove-godine-sudjeluju-na-najduljoj-regati-na-svijetu |title=Arhivirana kopija |access-date=25. listopada 2023. |archive-date=9. kolovoza 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250809230304/https://www.glas-slavonije.hr/396055/3/I-ove-godine-sudjeluju-na-najduljoj-regati-na-svijetu |url-status=dead }}</ref><ref>J.B.K., [https://www.danas.rs/vesti/drustvo/donji-milanovac-stize-najstarija-i-najduza-kajakaska-regata-na-svetu/ Donji Milanovac: Stiže najstarija i najduža kajakaška regata na svetu], Danas,  objavljeno 8. kolovoza 2022., pristupljeno 26. listopada 2023.</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |sprint ||align="left"|Međunarodna kajakaška regata "Zagreb 87" ||Zagreb, Jarun ||colspan=2|1987. |'' '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.kanuklubkoncar.hr/wp-content/uploads/2023/03/Kanu-kajak-broj-7-8.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=25. listopada 2023. |archive-date=26. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231026223336/https://www.kanuklubkoncar.hr/wp-content/uploads/2023/03/Kanu-kajak-broj-7-8.pdf |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |sprint ||align="left"|[[Međunarodna regata "Slavonski Brod"]] ||[[Slavonski Brod]], [[Sava]] ||1954. ||''održava se'' |''u kalendaru ICF-a - jedini grad u Hrvatskoj u kojem se održava regata upisana u međunarodni kalendar kajakaško-kanuističkih događanja u svijetu; '' |<ref>https://www.ebrod.net/slavonski-brod/clanak/-slavonski-brod--jedini-grad-u-hrvatskoj-u-kojem-se-odrzava-regata-upisana-u-medunarodni-kalendar-kajakasko-kanuistickih-dogadanja-u-svijetu-11399.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |sprint ||align="left"|Memorijal „Matija Ljubek“ ||[[Zagreb]], Jarun ||2002. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |spust ||align="left"|Memorijal „Siniša Razlog“ ||[[Varaždin]] ||1997. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[veslanje na dasci|SUP]] ||align="left"|Najviša SUP regata Fužine ||[[Fužine]] ||2022. ||''održava se'' |''regata na jezeru Bajer, na 722 metra nadmorske visine, najviša je u Europi; '' |<ref>https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/putovanja/najvisa-sup-regata-fuzine---794159.html</ref><ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/gorski-kotar/u-fuzinama-se-odrzava-atraktivno-natjecanje-najvisa-sup-regata-u-europi/</ref><ref>https://kigo.hr/sup-regata-u-fuzinama/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[Zmajski čamac|{{Tooltip|DB|dragon boat}}]] ||align="left"|Otvoreni međunarodni Dragon boat cup Zagreb ||[[Zagreb]], Jarun ||2018. ||''održava se'' |'' '' |<ref>http://www.kajakaski-savez-zagreb.hr/dokumenti/Raspis%20Dragon%20boat%20cup%202018(4).pdf</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Prizivna regata Kobaš ||[[Slavonski Kobaš]], [[Sava]] ||barem 2012. ||''održava se'' |'' ''<!-- u Slavonskom Kobašu održavaju se dvije kajak-kanu regate: "Kobaš" i "Oriolik" --> |<ref>https://www.slavonskikobas-kudmg.com/regata-kobas-2022/</ref><ref>https://plusportal.hr/sport/ostalo/brigiti_2_a_marku_4_zlata-10694</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Regata Osijek – Aljmaš ||[[Drava]] ([[Osijek]]–[[Aljmaš]]) ||2001. ||''održava se'' |'' '' |<ref>https://sportalo.hr/odrzana-20-regata-osijek-aljmas/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[veslanje na dasci|SUP]] ||align="left"|SUP race Volosko<br>''prije'' SUP regata Volosko Open / Volosko SUP Open ||[[Volosko]] ||2016. ||''održava se'' |'' '' |<ref>http://www.dsnm-volosko-windsurf.hr/clanci-regate/sup-regata-volosko-open-2019/</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.surfshop.hr/6-regatom-u-voloskom-zavrsen-liburnija-kup-2021/ |title=Arhivirana kopija |access-date=15. listopada 2023. |archive-date=29. studenoga 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231129212848/https://www.surfshop.hr/6-regatom-u-voloskom-zavrsen-liburnija-kup-2021/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.press-photo.eu/2018/09/3volosko-sup-open-regata-15092018.html</ref><ref>http://www.dsnm-volosko-windsurf.hr/clanci-regate/prva-sup-regata-volosko-open-2016/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[veslanje na dasci|SUP]] ||align="left"|[[SUPer Surfers Challenge Poreč – Lanterna]] ||[[Poreč]] ||2014. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|[[Svjetski kajakaški kup na divljim vodama u Hrvatskoj|Svjetski kup na divljim vodama u Hrvatskoj]] || || || |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|[[Svjetski kajakaški kup na mirnim vodama u Hrvatskoj|Svjetski kup na mirnim vodama u Hrvatskoj]] || || || |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" |spust ||align="left"|[[Štefanjski spust]] / [[Štefanjsko novogodišnji spust]]<br />Memorijal „Tibor Šaramo“ ||Zagreb, [[Sava]] ||data-sort-value="1971."|1971.<br>1996. ||''održava se'' |''Tibor Šaramo je bio sportski novinar i utemeljitelj ovog spusta;<ref>https://kajakaski-savez-zagreb.hr/default.aspx?id=744</ref> '' |<ref>https://kajak.hr/wp-content/uploads/2021/10/2021_Prijedlog_Kalendara_MV_i_DV.pdf</ref><ref>https://kajak.hr/wp-content/uploads/2022/05/Kalendar-natjecanja-i-priprema-HKS-a-za-2022.-godinu.pdf</ref><ref>https://kajakaski-savez-zagreb.hr/default.aspx?id=748</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |maraton ||align="left"|Varaždinski kajak-kanu maraton ||[[Drava]] ([[Svibovec]]–[[Varaždin]]) ||2005. ||''održava se'' |'' '' |<ref>https://varazdin-sport.hr/kajak-kanu-klub-varteks-varazdin-hrvatski-kajakaski-savez-organiziraju-19-varazdinski-kajak-kanu-maraton/?utm_source=sportske.jutarnji.hr&utm_medium=widget&utm_campaign=sportska_hrvatska</ref> |} ;Ostalo *Međunarodna regata na Buškom jezeru / Međunarodna kajakaška regata Kazaginac, Tomislavgrad (od 2001.) - organizira HKS<ref>https://radiosarajevo.ba/sport/ostali-sportovi/kajak-kanu-klub-petrinja-pobjednik-regate-na-buskom-jezeru/117695</ref><ref>https://bljesak.info/sport/flash/medunarodna-regata-kazaginac-2011-28-srpnja/62252</ref> ;Svjetska prvenstva * 31. Svjetsko prvenstvo u maratonu kajaka i kanua – Metković 2024. * ?. Svjetsko prvenstvo u sprintu – Zagreb, Jarun 2005. |} ==Rječnik pojmova (hrv. - engl.)== ''u zagradama su nazivi koji se rjeđe koriste'' :mirne vode – flatwater (/ calm water) :divlje vode – whitewater (/ wildwater) :sprint – canoe(/kayak) sprint / flatwater (kayak/canoe) racing / flatwater sprint :maraton – canoe(/kayak) marathon :slalom – canoe slalom / whitewater slalom (racing) :spust – canoe wildwater / whitewater(/wildwater/downriver) racing(/canoeing/kayaking) :ekstreman spust – (creeking / extreme canoeing/kayaking) / extreme racing ''(potonji naziv se prevladavajuće upotrebljava za natjecateljski oblik tog tipa spusta)'' :oceanska utrka – canoe ocean racing == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kajak i kanu u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Kajak]] 1x4nud5dktc1ljhiik61pfq31llqtod 0 44991 7569658 7166698 2026-08-04T15:09:14Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Magnetska levitacija]]; +[[Kategorija:Neriješeni problemi u fizici]]; ±[[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]]→[[Kategorija:Fizikalne pojave]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569658 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Magnet 4.jpg|mini|desno|300px|[[Magnet]] koji lebdi iznad supravodiča zbog [[Meissnerov učinak|Meissnerovog učinka]].]] [[datoteka:Stickstoff gekühlter Supraleiter schwebt über Dauermagneten 2009-06-21.jpg|mini|desno|300px|Visokotemperaturni supravodič lebdi ([[levitacija]]) iznad [[magnet]]a.]] [[datoteka:CERN-cables-p1030764.jpg|mini|desno|300px|Električni [[kabel]]i ([[električni vodič]]i) za [[akcelerator čestica]] u [[CERN]]-u. Obje vrste vodiča (tanki i debeli) mogu provoditi [[Električna struja|električnu struju]] do 12 500 [[Amper|A]]. Gore: standardni kabeli za LEP (Veliki sudarivač elektrona i pozitrona); dolje: kabeli na osnovi supravodiča za LHC ([[Veliki hadronski sudarivač]]).]] [[datoteka:NMR-Spectrometer.JPG|mini|desno|300px|Supravodljivi magnet NMR-spektrometra, koji se koristi u [[Nuklearna magnetska rezonancija|nuklearnoj magnetskoj rezonanciji]].]] [[datoteka:Liquid helium Rollin film.jpg|mini|desno|300px|[[Supratekućina|Suprafluidni]] [[helij]] koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni.]] '''Supravodljivost''' je stanje pojedinih [[tvar]]i koje se na niskim [[temperatura]]ma očituje u nestanku njihova [[Električni otpor|električnoga otpora]], prolasku [[električna struja|električne struje]] kroz tanku [[izolator]]sku barijeru unutar njih bez električnoga otpora ('''Josephsonov učinak''' - [[Brian Josephson]]) i lebdenju [[magnet]]a iznad njihove površine ('''Meissnerov učinak''' - [[Walther Meissner]]).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/58849 |title=supravodljivost |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref> Supravodljivost je [[kvantna mehanika|kvantnomehanička]] pojava i ne može se objasniti [[Klasična mehanika|klasičnom fizikom]]. Tipično nastaje u nekim [[materijal]]ima na jako niskim [[temperatura]]ma (nižim od -200 [[°C]]). == Povijest == Supravodljivost je 1911. otkrio [[Heike Kamerlingh Onnes]] dok je proučavao ovisnost električnoga otpora [[živa|žive]] o temperaturi. Primijetio je da na temperaturama nižima od 4,2 [[Kelvin|K]] (- 269 [[°C]]) [[električni otpor]] pada na nemjerljivo malu vrijednost. Zbog supravodljivosti će, na primjer, u [[Olovo (element)|olovnom]] prstenu uronjenom u ukapljeni [[helij]], [[Istosmjerna struja|istosmjerna električna struja]] nastaviti teći i [[godina]]ma nakon što se izvor struje isključi. Onnes je 1911. uspio u prstenu od [[živa|žive]], čiju je temperaturu održavao na nekoliko stupnjeva apsolutne temperature s pomoću tekućeg [[helij]]a, proizvesti električnu struju koja je po isključenju njenog izvora tekla dvije godine (prestala je teći zbog štrajkom izazvanog prekida isporuke tekućeg helija). Od tada je nađeno to svojstvo u velikom broju metala i legura. Tvari koje imaju to svojstvo nazivaju se supravodičima. Zanimljivo je da se među njima ne nalaze tvari koje su na običnoj temperaturi najbolji [[električni vodič]]i. Walther Meissner je 1933. otkrio da se [[metal]]i ohlađeni do supravodljivoga stanja ponašaju kao savršeni [[Dijamagnetizam|dijamagneti]], to jest u tankom površinskom sloju [[Električni induktivitet|induciraju]] se struje koje stvaraju takvo [[magnetsko polje]] koje poništava vanjsko polje, te je u unutrašnjosti supravodiča magnetsko polje jednako nuli. Ako se na primjer na materijal koji može biti supravodljiv na temperaturama višima od 100 K postavi lagani magnet i ako se materijal polije ukapljenim [[dušik]]om, magnet će se podići iznad njega i lebdjeti. Supravodljivo stanje određuju tri čimbenika svojstvena svakoj tvari: kritična [[temperatura]], kritična [[magnetska indukcija]] i kritična [[gustoća]] električne struje. Ako je samo jedan od tih triju čimbenika veći od kritične vrijednosti, tvar ne može biti u supravodljivom stanju. Supravodiči se mogu podijeliti na: * supravodiče prve vrste, koji su bili prvi otkriveni i uglavnom su čisti [[kemijski element]]i, a koji naglo prelaze u supravodljivo stanje i magnetsko polje ne prodire u njihovu unutrašnjost, i * supravodiče druge vrste, koji su nađeni poslije, uglavnom su [[kemijski spoj]]evi i [[slitine]], postupno prelaze u supravodljivo stanje, a u djelomično supravodljivom stanju u njima se oblikuju magnetski vrtlozi. === BCS-teorija === Prvu [[teorija|teoriju]] koja opisuje kako se [[elektron]]i, prenositelji [[Električni naboj|električnoga naboja]], ponašaju u supravodiču prve vrste objavili su 1957. [[John Bardeen]], [[Leon Neil Cooper]] i [[John Robert Schrieffer]] (Bardeen-Cooper-Schriefferova teorija ili [[BCS-teorija]]). Ta [[Kvantna mehanika|kvantnomehanička teorija]] pretpostavlja da se na vrlo niskim temperaturama elektroni gibaju u parovima ('''Cooperovi parovi'''), da privlačno međudjelovanje elektron–rešetka–elektron prevladava [[Coulombov zakon|Coulombovo odbojno međudjelovanje]] i da se svaki par elektrona na međusobnoj udaljenosti od približno 100 [[metar|nm]] može gibati kroz [[Kristalna rešetka|kristalnu rešetku]] bez gubitka [[energije]], čak i tunelirati kroz izolatorsku barijeru. Porastom temperature jačaju [[vibracije]] rešetke, koje iznad kritične temperature razdvajaju električne parove. [[Aleksej Aleksejevič Abrikosov]] je 1957. objavio teoriju koja opisuje kako se u supravodiču druge vrste povećava broj magnetskih vrtloga kada se pojačava magnetsko polje i kako supravodljivost nestaje kada se jezgre vrtloga počnu preklapati. == Svojstva supravodljivih materijala == Supravodljivim tvarima na vrlo niskim temperaturima više ili manje naglo se mijenja karakter ovisnosti [[električni otpor|električnog otpora]] o temperaturi. Pri postepenom snižavanju temperature, na određenoj, takozvanoj kritičnoj temperaturi ''T_c'', električni otpor, umjesto da se, kao dotada, polako smanjuje, manje ili više naglo pada praktički na nulu. Ako je taj pad sasvim skokovit, govori se o supravodiču tipa S 1, ako je blaži, o supravodiču tipa S 2. Supravodič tipa S 1 ima dva stabilna stanja: normalno vodljivo i supravodljivo; supravodič tipa S 2 ima u odsutnosti [[magnetsko polje|magnetskog polja]] tri stabilna stanja: normalno vodljivo (iznad “gornje” kritične temperature), supravodljivo (iznad "donje" kritične temperature) i miješano (između obiju kritičnih temperatura). Često se supravodič tipa S 2 karakterizira samo jednom kritičnom temperaturom, srednjom između gornje i donje. Kritične temperature supravodljivosti nekih (čistih) [[metal]]nih elemenata nalaze se vrlo blizu apsolutne nule (na primjer za volfram ''T_c'' = 0,01 K). Za većinu drugih supravodiča iz te skupine tvari one iznose nekoliko [[kelvin]]a. Samo neke od tih tvari imaju vrijednost ''T_c'' u blizini 10 K (na primjer [[niobij]] ''T_c'' = 9,5 K). Kritične temperature supravodiča iz skupine legura redovito su više od 10 K (na primjer za neke ternarne legure u sustavu [[niobij]]-[[aluminij]]-[[germanij]], ''T_c'' = 20,7 K). Magnetsko polje snižava kritičnu temperaturu, i to s tim više što je polje jače. Kad se prekorači određena, takozvana kritična jakost polja ''H_c'' na nekoj temperaturi ''T_c'' supravodljivost sasvim nestaje, i tvar postaje normalno vodljiva. Zbog ovisnosti supravodljivosti o magnetskom polju, [[jakost električne struje]] koja može teći supravodičima ograničena je jakošću magnetskog polja koje te struje stvaraju. [[Walther Meissner|W. Meissner]] i R. Ochsenfeld pokazali su [[pokus]]ima 1933. da supravodič, ako se najprije izloži magnetskom polju a onda ohladi, na temperaturama ispod ''T_c'' istiskuje iz sebe magnetsko polje. Supravodiči tipa S 1 na oštro određenoj vrijednosti jakosti polja ''H_c'' potpuno istisnu magnetsko polje ([[magnetska indukcija]] ''B'' u njima skokovito padne na nulu), u supravodiči tipa S 2 magnetsko se polje može između vrijednosti ''H_c2'' i ''H_c1'' djelomice održati u obliku pojedinačnih lokaliziranih i pravilno raspoređenih cijevi (niti), nosilaca [[Magnetski tok|magnetskog toka]], koje su okružene supravodljivim područjem. Supravodiči tipa S 1 imaju znatno manje karakteristične vrijednosti ''H₀'' nego supravodiči S 2. U supravodiči tipa S 2, dok su u stanju miješane [[vodljivost]]i, nemoguć je prijenos [[električni naboj|električnih naboja]], jer struja okomita na [[magnetsko polje]] izaziva [[Lorentzova sila|Lorentzovu silu]] koja stavlja u gibanje rešetku niti magnetskog toka. Tehnološkim mjerama uspjelo je u nekim supravodljivim legurama blokirati gibanje niti magnetskog toka i time omogućiti veće [[Gustoća električne struje|gustoće struje]]. Takav materijal naziva se supravodičem S 3. Supravodiči S 1 i S 2, takozvani meki, prelaze iz jednog u drugo stanje vodljivosti potpuno reverzibilno (povratno), a u odsutnosti magnetskog polja to se odvija bez toplinskog učinka ([[Izoterma|izotermno]]). Pod utjecajem magnetskog polja prijelaz je iz supravodljivog stanja u stanje normalne vodljivosti [[Endotermni proces|endoterman]] (odvija se uz vezanje topline), a prijelaz u suprotnom smjeru [[Egzotermni proces|egzoterman]] (odvija se uz razvijanje topline). Zbog Meissner-Ochsenfeldova učinka (efekta) električnu struju u supravodičima vodi samo vrlo tanki površinski sloj (debljina približno 10^-7 metara). Supravodiči tipa S 3, takozvani tvrdi, razlikuju se od supravodiča tipa S 1 i S 2 po djelomičnoj ireverzibilnosti (nepovratnosti) njihovih indukcijskih svojstava, zbog čega se u njima pojavljuje [[magnetska histereza]] slično kao u [[Feromagnetizam|feromagnetskim materijalima]]. Ovi supravodiči imaju veću kritičnu gustoću električne struje i veću kritičnu jakost magnetskog polja nego supravodiči tipa S 1 i S 2.<ref> "Tehnička enciklopedija", TE 5 - "Elektrotehnički materijali", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref> == Primjena == Za praktičnu primjenu supravodiča važna je [[temperatura]] na kojoj oni postaju supravodljivi. Ako je ta temperatura niža od 20 [[Kelvin|K]], hladiti se mora ukapljenim [[helij]]em, a ako je 100 K i viša, hlađenje se može postići ukapljenim [[dušik]]om, što je približno 500 puta jeftinije od hlađenja helijem. Prvi je [[tržište|tržišni]] supravodič u obliku [[žica|žice]] proizveden 1961. Njegova je kemijska jednakost Nb₃Sn, imao je kritičnu temperaturu 23 K, kritičnu magnetsku indukciju 20 [[Tesla|T]] i kritičnu gustoću struje 105 [[Amper|A]]/[[Četvorni metar|cm²]]. Godine 1987. otkriven je supravodič jednakosti YBa₂Cu₃O₇, spoj koji postaje supravodljiv na temperaturi 92 K, što je dovelo do novoga skoka u razvoju istraživanja i primjene supravodljivosti. Danas je poznato 29 kemijskih elemenata, metala, koji su supravodiči u uobičajenom obliku, i još 17 njih koji postaju supravodljivi pod visokim tlakom ili u nekim drugim posebnim uvjetima. Supravodljivih je [[slitina]] više od 1000. Godine 2007. na slitini koja sadrži [[kositar]], [[indij]], [[barij]], [[tulij]], [[Bakar (element)|bakar]] i kisik (Sn_1.4In_0.6Ba₄Tm₅Cu_7O20⁺) postignuta je supravodljivost na temperaturi 175 K (- 98 °C). Supravodljivost se primjenjuje u iznimno snažnim magnetima [[akcelerator čestica|akceleratora čestica]], u uređajima za dobivanje snimaka unutrašnjosti ljudskoga tijela s pomoću [[Nuklearna magnetska rezonancija|nuklearne magnetske rezonancije]], gdje razlučivanje detalja ovisi o jakosti magnetskoga polja, lebdećim vozilima, gdje supravodljivi magneti ugrađeni u [[vozila]] omogućavaju lebdenje iznad pruge. [[Mjerni instrument]]i koji rade prema načelu Josephsonova učinka služe za mjerenje slabih magnetskih polja i za mjerenje tempetatura nižih od 1 K. Josephsonov se učinak primjenjuje i za [[Pojačanje|pojačavanje]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih]] signala i za brzo pretvaranje [[Električni signal|analognih signala]] u digitalne. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Vanjske poveznice == {{commonscat-inline}} *[http://www.hfd.hr/ljskola/2004/barisic.pdf Supravodljivost i suprafluidnost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070612193008/http://www.hfd.hr/ljskola/2004/barisic.pdf |date=12. lipnja 2007. }}, Slaven Barišić [[Kategorija:Fizikalne pojave]] [[Kategorija:Magnetska levitacija]] [[Kategorija:Neriješeni problemi u fizici]] 8rs16uflssnisq2kzz9ikjx7erxy7ah 0 47554 7570087 7169513 2026-08-05T10:47:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570087 wikitext text/x-wiki '''Inspicijent''' (njem. ''Inspizient'', od lat. ''inspicientis'': ''koji nadzire''), u kazalištu, osoba koja se brine da proba, [[koncert]] ili [[predstava]] teku bez zastoja, i po uputi [[redatelj]]a nadzire i upravlja svim poslovima iza [[Kulisa|kulisa]]. Daje glumcima znak kad trebaju izaći na pozornicu, tehničkom osoblju daje znakove za promjene scene, svjetla, muzike i ostalih scenskih elemenata. Pritom se služi ''inspicijentskom knjigom'' u koju su uneseni znakovi i brojevi svih promjena unutar jedne kazališne predstave. Za inspicijenta se ponekad koristi i naziv ''voditelj predstave''. U filmskim i televizijskom studijima te na radiopostajama, inspicijent je osoba koja na glavnom pultu kontrolira točnost izvedbe u sadržajnom i tehničkom smislu. Pri tome se služi knjigom snimanja, odnosno programskom shemom.<ref>{{Citiranje weba |title=Inspicijent |url=https://enciklopedija.hr/clanak/27542 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=14. siječnja 2018.}}</ref> ==Vidi još== *[[Kazališni šaptač]] ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.medioteka.hr/portal/ss_priroda2.php?ktg=3&pktg=&mid=320 Ako postanem...inspicijent, Priroda i društvo, medioteka.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180114183758/http://www.medioteka.hr/portal/ss_priroda2.php?ktg=3&pktg=&mid=320 |date=14. siječnja 2018. }} [[Kategorija:Kazalište]] 1iqrxebvnl7owwuakm40kd17gmqdfra 0 49785 7569863 6999296 2026-08-04T21:35:46Z Argo Navis 852 7569863 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Eufrat | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Boat_on_Euphrates.jpg | slika_opis = Čamac na Eufratu | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Tigr-euph hr.png | zemljovid_opis = Slijev Eufrata i Tigrisa | dz = TUR,SIR,IRK | naselja = [[Dayr az Zawr]], [[Ar Ramadi]], [[An Najaf]], [[Basra]] | duljina = 2.780 | površina porječja = 765.831 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = 818 | najveći istjek = | plovna od - do = Hit - ušće | smrznuta = | brane = | izvor = istočna [[Turska]] | sutok = | izvor_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=i}}--> | izvor_nadmorska_visina = 4.500 | ušće = [[Šat al-Arab]] | tip ušća = | ušće_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=it}}--> | ušće_nadmorska_visina = | slijev = [[Perzijski slijev|Perzijski]] | ulijeva se u = [[Perzijski zaljev]] | pritoci = [[Habura (Eufrat)|Habura]], [[Balikh]] | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Turska#Sirija#Irak | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} [[Datoteka:EuphratesDeirEzZour.jpg|mini|300px|desno|Eufrat u Deir ez-Zouru u Siriji.]] '''Eufrat''' ([[grčki jezik|grč.]] Εὐφράτης; [[Arapski jezik|arap.]] الفرات, ''Al-Furat''; [[hebrejski jezik|heb.]] פְּרָת, ''Perat''; [[Kurdski jezik|kurdski]]: ''Firat''; [[Turski jezik|turski]]: ''Fırat''; [[perzijski jezik|staroperzijski:]] ''Ufrat'', [[akadski jezik|akadski:]] ''Pu-rat-tu'') je zapadnija od dvije velike rijeke koje protječu [[Mezopotamija|Mezopotamijom]] (druga je [[Tigris]]). == Etimologija == Pretpostavljalo se da ime ''Eufrat'' potječe iz [[Perzijski jezik|staroperzijskog]] ''Ufratu'', što znači ''pogodan za prijelaz''. Ipak, ova [[Indoeuropljani|indoeuropska]] [[etimologija]] postaje dvojbena imaju li se na umu [[sumerski jezik|sumersko]] i [[akadski jezik|akadsko]] ime za Eufrat: ''Buranun'' i ''Pu-rat-tu''. Čini se tako da je staroperzijsko ime zapravo nastalo pučkom etimologijom utemeljenom na prethodnom imenu ove rijeke. == Tok Eufrata == Rijeka je duga oko 2780 [[km]]. Nastaje stapanjem dviju pritoka: prva je Kara (zapadni Eufrat), koji izvire na visoravnima istočne [[Turska|Turske]], a drugi je Murat (istočni Eufrat), koji izvire na području jugozapadno od brda [[Ararat]]. Gornji tok Eufrata prolazi kroz strme kanjone i nastavlja prema jugoistoku [[Sirija|Sirije]] i [[Irak]]u. U istočnoj Siriji u Eufrat se ulijevaju rijeke Khabur i Balikh. Obje izviru u Turskoj. Nizvodno, kroz čitav svoj tok, Eufrat više nema pritoka. Sjeverno od [[Basra|Basre]], u južnom Iraku, spaja se s [[Tigris]]om te utječe u [[Perzijski zaljev]]. Nekad se rijeka na svome ušću račvala u mnogo rukavaca, tvoreći deltu, no ona je većim dijelom isušena odlukom vlade [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]] iz devedesetih, kako bi se suprotstavili pobunjecima koji su ondje nalazili sklonište. Od okupacije Iraka [[2003.]] pokušava se ponovno povratiti prirodna delta. Eufrat je plovan samo brodovima plitkog gaza, koji mogu stići 1930 km uzvodno do grada Hit, koji je na samo 53 m nadmorske visine. Uzvodno od toga grada plićine i brzaci onemogućuju plovnost. Godišnje poplave Eufrata, uzrokovane topljenjem snijega u sjeveroistočnoj Turskoj, djelomično su ukroćene novim nasipima i bazenima u gornjem toku. Kanal dugačak 885 km povezuje Eufrat i [[Tigris]] te služi kao plovni put. == Eufrat u Bibliji == Prema [[Biblija|biblijskom]] izvještaju o stvaranju, Eufrat je jedna od četiri rijeke što izviru iz [[Edenski vrt|Edenskog vrta]] (usp. Post 2,14). Nabrojen je na četvrtom mjestu uz rijeke [[Pišon]], [[Gihon]] i [[Tigris]]. Eufrat predstavlja i dio granice zemlje što ju je Bog obećao [[Abraham]]u i njegovom potomstvu. U [[hebrejski jezik|hebrejskom]] tekstu Biblije često je naveden samo pod imenom '''הנהר''' (''haNahar''), što znači „Rijeka“. U Knjizi Otkrivenja Ivan ima viđenje „Eufrata, rijeke velike“, te za nju kaže: „Presahnu voda te načini prolaz kraljima s istoka sunčeva“ (Otk 16,12), što se događa kao priprava za bitku kod [[Armagedon]]a. == Eufrat u islamskim proroštvima == U [[islam]]u, neke od [[Muhamed]]ovih izreka daju naslutiti da će se Eufrat isušiti, otkrivajući dotad nepoznata bogatstva, što će postati uzrokom žestokog rata. * ''Uskoro će Eufrat otkriti blago od zlata i tkogod bude tada prisutan neće smjeti uzeti ništa od toga.'' - Sahih Bukhari. * ''Božji Poslanik (neka ga Bog blagoslovi i dade mu mir) reče: »Neće proći onaj Čas prije nego što se rijeka Eufrat ne isuši i otkrije brdo zlata, za koje će se ljudi boriti. Devedeset i devet od stotinu njih poginut će, a svaki će od njih reći: „Možda ću ja jedini preživjeti“«'' - Sahih Bukhari. * ''Poslanik S.A.V.S (neka ga Bog blagoslovi i dade mu mir) reče: »Eufrat otkriva blago u sebi. Tkogod ga vidi ne smije uzeti ništa od njega«'' - Al-Muttaqi al-Hindi * ''Eufrat će otkriti brdo zlata pod sobom.'' - Sunan Abi Da'ud. == Eufrat u povijesti == Eufrat je bio izvor vode za područje koje je postalo jedna od prvih velikih civilizacija, ona [[Sumerani|sumerska]], oko 4. tisućljeća pr. Kr. Mnogi važni drevni gradovi smjestili su se uz obale ove rijeke: [[Mari (Sirija)|Mari]], [[Sipar (Babilonija)|Sipar]], [[Nipur]], [[Šurupak]], [[Uruk]], [[Ur]] i [[Eridu]]. Riječna dolina predstavljala je i srce kasnijih carstava [[Babilonija|Babilonije]] i [[Asirija|Asirije]]. Kroz nekoliko stoljeća Eufrat je bio i istočna granica između stvarnog [[egipat]]skog i [[Stari Rim|rimskog]] utjecaja s jedne strane i zapadnih pokrajina [[Iran]]a s druge. == Sporna pitanja == Kao što je to slučaj i s Tigrisom, postoje brojni sporovi i oko Eufrata. Projekt nazvan "Jugoistočna Anatolija" u [[Turska|Turskoj]] uključuje izgradnju 22 brane i 19 [[hidroelektrana]], što je najveći ikad poduzeti građevinski projekt u Turskoj. Prva je brana izgrađena [[1990.]] Trebao je to biti znak dobre volje prema turksim [[Kurdi]]ma koji nastanjuju to područje, putem jačanja lokalnog gospodarstva. U [[Sirija|Siriji]] izgrađena je [[1973.]] brana "Tabaqah", poznata i kao Eufratska brana, a gradi se još jedna. [[Irak]] ima sedam brana na Eufratu, no njihova je uporaba smanjena u doba vlasti [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]]. Nakon promjene vlasti [[2003.]] stvari se polako mijenjaju. Zbog nedostatka vode na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] Irak se pribojava da bi Sirija ili Turska mogle iskoristiti veći dio vode prije ulaska rijeke u Irak. I danas navodnjavanje u južnom Iraku ostavlja tek malo vode da se spoji s tokom [[Tigris]]a u [[Šat al-Arab]]u. == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Euphrates |commonscathr = Euphrates }} [[Kategorija:Rijeke u azijskom dijelu Turske]] [[Kategorija:Rijeke u Siriji]] [[Kategorija:Rijeke u Iraku]] [[Kategorija:Porječje Šat al-Araba]] c29yewb7miih5p0bm5qbbiseonruhyb 7569864 7569863 2026-08-04T21:37:54Z Argo Navis 852 | ne pratiti parametre=@pushpin_map@ 7569864 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Eufrat | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Boat_on_Euphrates.jpg | slika_opis = Čamac na Eufratu | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Tigr-euph hr.png | zemljovid_opis = Slijev Eufrata i Tigrisa | dz = TUR,SIR,IRK | naselja = [[Dayr az Zawr]], [[Ar Ramadi]], [[An Najaf]], [[Basra]] | duljina = 2.780 | površina porječja = 765.831 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = 818 | najveći istjek = | plovna od - do = Hit - ušće | smrznuta = | brane = | izvor = istočna [[Turska]] | sutok = | izvor_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=i}}--> | izvor_nadmorska_visina = 4.500 | ušće = [[Šat al-Arab]] | tip ušća = | ušće_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=it}}--> | ušće_nadmorska_visina = | slijev = [[Perzijski slijev|Perzijski]] | ulijeva se u = [[Perzijski zaljev]] | pritoci = [[Habura (Eufrat)|Habura]], [[Balikh]] | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | ne pratiti parametre=@pushpin_map@ }} [[Datoteka:EuphratesDeirEzZour.jpg|mini|300px|desno|Eufrat u Deir ez-Zouru u Siriji.]] '''Eufrat''' ([[grčki jezik|grč.]] Εὐφράτης; [[Arapski jezik|arap.]] الفرات, ''Al-Furat''; [[hebrejski jezik|heb.]] פְּרָת, ''Perat''; [[Kurdski jezik|kurdski]]: ''Firat''; [[Turski jezik|turski]]: ''Fırat''; [[perzijski jezik|staroperzijski:]] ''Ufrat'', [[akadski jezik|akadski:]] ''Pu-rat-tu'') je zapadnija od dvije velike rijeke koje protječu [[Mezopotamija|Mezopotamijom]] (druga je [[Tigris]]). == Etimologija == Pretpostavljalo se da ime ''Eufrat'' potječe iz [[Perzijski jezik|staroperzijskog]] ''Ufratu'', što znači ''pogodan za prijelaz''. Ipak, ova [[Indoeuropljani|indoeuropska]] [[etimologija]] postaje dvojbena imaju li se na umu [[sumerski jezik|sumersko]] i [[akadski jezik|akadsko]] ime za Eufrat: ''Buranun'' i ''Pu-rat-tu''. Čini se tako da je staroperzijsko ime zapravo nastalo pučkom etimologijom utemeljenom na prethodnom imenu ove rijeke. == Tok Eufrata == Rijeka je duga oko 2780 [[km]]. Nastaje stapanjem dviju pritoka: prva je Kara (zapadni Eufrat), koji izvire na visoravnima istočne [[Turska|Turske]], a drugi je Murat (istočni Eufrat), koji izvire na području jugozapadno od brda [[Ararat]]. Gornji tok Eufrata prolazi kroz strme kanjone i nastavlja prema jugoistoku [[Sirija|Sirije]] i [[Irak]]u. U istočnoj Siriji u Eufrat se ulijevaju rijeke Khabur i Balikh. Obje izviru u Turskoj. Nizvodno, kroz čitav svoj tok, Eufrat više nema pritoka. Sjeverno od [[Basra|Basre]], u južnom Iraku, spaja se s [[Tigris]]om te utječe u [[Perzijski zaljev]]. Nekad se rijeka na svome ušću račvala u mnogo rukavaca, tvoreći deltu, no ona je većim dijelom isušena odlukom vlade [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]] iz devedesetih, kako bi se suprotstavili pobunjecima koji su ondje nalazili sklonište. Od okupacije Iraka [[2003.]] pokušava se ponovno povratiti prirodna delta. Eufrat je plovan samo brodovima plitkog gaza, koji mogu stići 1930 km uzvodno do grada Hit, koji je na samo 53 m nadmorske visine. Uzvodno od toga grada plićine i brzaci onemogućuju plovnost. Godišnje poplave Eufrata, uzrokovane topljenjem snijega u sjeveroistočnoj Turskoj, djelomično su ukroćene novim nasipima i bazenima u gornjem toku. Kanal dugačak 885 km povezuje Eufrat i [[Tigris]] te služi kao plovni put. == Eufrat u Bibliji == Prema [[Biblija|biblijskom]] izvještaju o stvaranju, Eufrat je jedna od četiri rijeke što izviru iz [[Edenski vrt|Edenskog vrta]] (usp. Post 2,14). Nabrojen je na četvrtom mjestu uz rijeke [[Pišon]], [[Gihon]] i [[Tigris]]. Eufrat predstavlja i dio granice zemlje što ju je Bog obećao [[Abraham]]u i njegovom potomstvu. U [[hebrejski jezik|hebrejskom]] tekstu Biblije često je naveden samo pod imenom '''הנהר''' (''haNahar''), što znači „Rijeka“. U Knjizi Otkrivenja Ivan ima viđenje „Eufrata, rijeke velike“, te za nju kaže: „Presahnu voda te načini prolaz kraljima s istoka sunčeva“ (Otk 16,12), što se događa kao priprava za bitku kod [[Armagedon]]a. == Eufrat u islamskim proroštvima == U [[islam]]u, neke od [[Muhamed]]ovih izreka daju naslutiti da će se Eufrat isušiti, otkrivajući dotad nepoznata bogatstva, što će postati uzrokom žestokog rata. * ''Uskoro će Eufrat otkriti blago od zlata i tkogod bude tada prisutan neće smjeti uzeti ništa od toga.'' - Sahih Bukhari. * ''Božji Poslanik (neka ga Bog blagoslovi i dade mu mir) reče: »Neće proći onaj Čas prije nego što se rijeka Eufrat ne isuši i otkrije brdo zlata, za koje će se ljudi boriti. Devedeset i devet od stotinu njih poginut će, a svaki će od njih reći: „Možda ću ja jedini preživjeti“«'' - Sahih Bukhari. * ''Poslanik S.A.V.S (neka ga Bog blagoslovi i dade mu mir) reče: »Eufrat otkriva blago u sebi. Tkogod ga vidi ne smije uzeti ništa od njega«'' - Al-Muttaqi al-Hindi * ''Eufrat će otkriti brdo zlata pod sobom.'' - Sunan Abi Da'ud. == Eufrat u povijesti == Eufrat je bio izvor vode za područje koje je postalo jedna od prvih velikih civilizacija, ona [[Sumerani|sumerska]], oko 4. tisućljeća pr. Kr. Mnogi važni drevni gradovi smjestili su se uz obale ove rijeke: [[Mari (Sirija)|Mari]], [[Sipar (Babilonija)|Sipar]], [[Nipur]], [[Šurupak]], [[Uruk]], [[Ur]] i [[Eridu]]. Riječna dolina predstavljala je i srce kasnijih carstava [[Babilonija|Babilonije]] i [[Asirija|Asirije]]. Kroz nekoliko stoljeća Eufrat je bio i istočna granica između stvarnog [[egipat]]skog i [[Stari Rim|rimskog]] utjecaja s jedne strane i zapadnih pokrajina [[Iran]]a s druge. == Sporna pitanja == Kao što je to slučaj i s Tigrisom, postoje brojni sporovi i oko Eufrata. Projekt nazvan "Jugoistočna Anatolija" u [[Turska|Turskoj]] uključuje izgradnju 22 brane i 19 [[hidroelektrana]], što je najveći ikad poduzeti građevinski projekt u Turskoj. Prva je brana izgrađena [[1990.]] Trebao je to biti znak dobre volje prema turksim [[Kurdi]]ma koji nastanjuju to područje, putem jačanja lokalnog gospodarstva. U [[Sirija|Siriji]] izgrađena je [[1973.]] brana "Tabaqah", poznata i kao Eufratska brana, a gradi se još jedna. [[Irak]] ima sedam brana na Eufratu, no njihova je uporaba smanjena u doba vlasti [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]]. Nakon promjene vlasti [[2003.]] stvari se polako mijenjaju. Zbog nedostatka vode na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] Irak se pribojava da bi Sirija ili Turska mogle iskoristiti veći dio vode prije ulaska rijeke u Irak. I danas navodnjavanje u južnom Iraku ostavlja tek malo vode da se spoji s tokom [[Tigris]]a u [[Šat al-Arab]]u. == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Euphrates |commonscathr = Euphrates }} [[Kategorija:Rijeke u azijskom dijelu Turske]] [[Kategorija:Rijeke u Siriji]] [[Kategorija:Rijeke u Iraku]] [[Kategorija:Porječje Šat al-Araba]] h3i9wrgdmn2au93w0z7j1y4rfy4q48j 0 50187 7570108 7469278 2026-08-05T11:36:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570108 wikitext text/x-wiki {{Nogometna liga | ime = Iranska Pro Liga | slika = | države = [[Iran]] | osnovana = [[2001.]] | viša_liga = | niža_liga = | broj_klubova = 16 | domaći_kupovi = | međunarodni_kupovi = | prvaci_sezone = 2013./14. | prvaci = [[Foolad F.C.|Foolad]] (2. naslov) | najuspješniji_klub = [[Sepahan Isfahan]] (4 naslova) | službena_stranica = | sezona = }}<!-- naći naziv lige na perzijskom, ali u latiničnom prijepisu! --> '''Iranska Pro Liga''' (Iranska premijer nogometna liga, [[perzijski]]: ''یگ برتر فوتبال ایران,'') je najvažnije [[nogomet]]no natjecanje u [[Iran]]u. Jedan je od brojnih koraka u evoluciji iranske nogometne lige. Liga sustav odražava sustav koji je trenutačno u uporabi u [[Engleska|Engleskoj]]: Premijer liga je najprva liga, zatim ju slijedi po ljestvici [[Iran Football's 1st Divison|1. divizija]], pa 2. divizija te niže zonske lige. == Prije 1970-ih == Prije 1970-ih godina, Iran nije imao službeno državno nogometno natjecanje. Većina momčadi je sudjelovala u gradskim prvenstvima. [[Esteghlal Teheran|Taj]]¹ i [[Persepolis Teheran|Pirouzi]]² iz [[Teheran]]a su postali dvije najomiljenije momčadi sredinom 1960-ih, a tako je ostalo i do danas. [[Pas Teheran|Pas]], [[Shahin FC]], [[Esteghlal Teheran|Taj]], [[Daraei FC]] su osvajali prvenstava u teheranskoj ligi tijekom ovog razdoblja. == Takhte Jamshid Cup == [[1972.]] godine krenulo je natjecanje zvano [[Takhte Jamshid kup]]. Pokrenuto je s nakanom za uključiti momčadi iz cijele države. Kao i uobičajeno, prevlast su imale teheranske momčadi, a ponajviše [[Pas Teheran|Pas]], koji je osvojio dva zadnja kupa. Ovo natjecanje je trajalo sve do [[iranska revolucija 1979.|iranske islamske revolucije]], i prvenstvo 1978. je ostalo nedovršenim. == 1980-te == Zbog revolucije i [[iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]], nogomet više nije bio predmetom kojem se daje važnost prije ostllih. Klubovi su imali vrlo malo novca za rad, a i zbog političkih razloga imena momčadi, uprava i izvori sredstava su promijenjeni. Nije bilo velikog ligaškog natjecanja u razdoblju od 1980. do 1989. godine, samo par kup-natjecanja i neka ligaška prvenstva kao što je 17. [[Lige Shahrivar]] i [[Qods kup]]. [[1989.]] je počelo natjecanje u [[Lige Qods]], a Esteghlal iz Teherana je bio prvakom te lige. == Lige Azadegan == "Lige Qods" je 1991. godine preimenovana u "Lige Azadegan"³, <!-- [[Iran Football's 1st Division|Lige Azadegan]] -->. Ime je dobila u čast iranskih ratnih zarobljenika, koji su bili pušteni na slobodu. Počela je funkcionirati u sezoni 1991/92. Po prvi put nakon više od 10 godina, Iran je imao državno prvenstvo. Pas iz Teherana je bio prvim prvakom. [[Pas Teheran|Pas]] i [[Saipa Teheran|Saipa]] iz Teherana su vladale ligom prvih četiriju godina. Broj sudioničkih momčadi se mijenjao iz godine u godinu. U istom razdoblju, Pas i Esteghlal su uspjeli osvojiti <!-- AFC Champions League -->[[Azijska Liga prvaka|Azijsku Ligu prvaka]]. Do sredine 1990-ih, Persepolis i Esteghlal su vratili staru prevlast, pa je tako svako prvenstvo između 1995. i 2001. imalo za prvaka ili Esteghlala ili Persepolisa. Ova dva kluba su imala najnadarenije igrače u cijelom Iranu, pa se državna nogometna reprezentacija većinom sastojala od Persepolisovih i Esteghlalovih igrača. Jedan dio najnadarenijih igrača koje je ikad Iran vidio je otkriven u ovom razdoblju. == IPL: Iranska Pro Liga == U 2001/02. sezoni je krenula prva prava profesionalna nogometna liga u Iranu. Ipak, brojne su kritike prema novoj ligi usmjerene u pravcu toga da je ova liga profesionalna samo u nazivu, i da nedostaje mnoštvo sastavnica potrebnih jednoj pravoj profesionalnog ligi. U pravcu profesionalizma su iduća kretanja: igračke plaće su porasle, a izrastaju momčadi iz raznih pokrajina i nadareni igrači koji poniču u njima. Momčadi kao [[Sepahan Isfahan|Foolad Sepahan]] i [[Zob Ahan Isfahan|Zob Ahan]] iz Isfahana te [[Foolad Ahvaz|Foolad]] iz Ahvaza iz pokrajine Huzestana su pokazale sposobnost natjecati se, iako nisu iz Teherana. U sezoni 2006/07., natjecanje se zove '''Kup Perzijskog zaljeva''' (eng. ''Persian Gulf Cup''). Naime, [[12. kolovoza]] [[2006.]], Iranski nogometni savez je odlučio promijeniti naziv lige. Novo ime je na engleskom '''[[Persian Gulf]] Cup'''.<ref>{{cite web |title={na perzijskom} برنامه‌ي كامل دور رفت ششمين دوره‌ي ليگ برتر فوتبال؛ ليگ برتر به «خليج فارس» تغيير نام داد |url=http://www.isna.ir/Main/NewsView.aspx?ID=News-769028&Lang=P |publisher=[[Iranian Students' News Agency|ISNA]] |accessdate=2006-08-14 }}</ref> This was done to promote the name of the Persian Gulf, instead of the incorrect variations which some nations and organizations use. The league logo was also changed, with the winner being selected from over 130 designs and unveiled on November 14, 2006.<ref>{{cite web |title=(na perzijskom)برترين طرح ارائه شده براي ليگ برتر انتخاب شد |url=http://iriff.ir/news/files/show_news.asp?id=6641&rc=3 |publisher=IRIFF Official Website |accessdate=2006-11-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110726185222/http://iriff.ir/news/files/show_news.asp?id=6641&rc=3 |archivedate=26. srpnja 2011.}}</ref> == Momčadi Iranske premijer nogometne lige 2006./2007. == *[[Abu Muslem Mashhad]] iz pokrajine [[Razavi Horasan]] *[[Bargh Shiraz]] *[[Esteghlal Teheran]] *[[Esteghlal Ahvaz]] *[[Fajre Sepasi]] [[Shiraz]] *[[Foolad Ahvaz]] *[[Malavan Anzali]] [[Bandar Anzali]] *[[Mes Kerman]] *[[Pas Teheran]] *[[Paykan Teheran]] *[[Persepolis Teheran]] *[[Rah Ahan Teheran]] *[[Saba Battery Teheran]] *[[Saipa Teheran]] *[[Sepahan Isfahan]] *[[Zob Ahan Isfahan]] == Prvaci iranskih liga == === Lokalne lige === * '''1960.''' [[Shahin FC]] * '''1961.''' nije bilo ligaškog natjecanja * '''1962.''' [[Daraei FC]] * '''1963. – 1966.''' nije održano * '''1967.''' [[Pas Teheran]] * '''1968.''' [[Pas Teheran]] * '''1969.''' nije bilo ligaškog natjecanja * '''1970.''' [[Esteghlal Teheran|Taj]] * '''1971.''' [[Persepolis Teheran]] * '''1972.''' nije bilo ligaškog natjecanja === Takhte Jamshid kup === * '''1973.''' [[Persepolis Teheran]] * '''1974.''' [[Esteghlal Teheran|Taj]] * '''1975.''' [[Persepolis Teheran]] * '''1976.''' [[Pas Teheran]] * '''1977.''' [[Pas Teheran]] * '''1978.''' nedovršeno zbog [[Iranska revolucija 1979.|revolucije]] === 1980-te === * '''1979. – 1989.''' nije bilo ligaškog natjecanja === Lige Qods === * '''1989. – 90.''' [[Esteghlal Teheran]] === Lige Azadegan === * '''[[Lige Azadegan 1991./92.|1991./92.]]''': [[Pas Teheran]] * '''[[Lige Azadegan 1992./93.|1992./93.]]''': [[Pas Teheran]] * '''[[Lige Azadegan 1993./94.|1993./94.]]''': [[Saipa Teheran]] * '''[[Lige Azadegan 1994./95.|1994./95.]]''': [[Saipa Teheran]] * '''[[Lige Azadegan 1995./96.|1995./96.]]''': [[Persepolis Teheran]] * '''[[Lige Azadegan 1996./97.|1996./97.]]''': [[Persepolis Teheran]] * '''[[Lige Azadegan 1997./98.|1997./98.]]''': [[Esteghlal Teheran]] * '''[[Lige Azadegan 1998./99.|1998./99.]]''': [[Persepolis Teheran]] * '''[[Lige Azadegan 1999./00.|1999./00.]]''': [[Persepolis Teheran]] * '''[[Lige Azadegan 2000./01.|2000./01.]]''': [[Esteghlal Teheran]] === IPL === * '''[[Iranska Pro Liga 2001./02.|2001/02.]]''': [[Persepolis Teheran]] * '''[[Iranska Pro Liga 2002./03.|2002/03.]]''': [[Sepahan Isfahan]] * '''[[Iranska Pro Liga 2003./04.|2003/04.]]''': [[Pas Teheran]] * '''[[Iranska Pro Liga 2004./05.|2004/05.]]''': [[Foolad Ahvaz]] * '''[[Iranska Pro Liga 2005./06.|2005/06.]]''': [[Esteghlal Teheran]] == Kup Perzijskog zaljeva == * '''[[Iranska prva nogometna liga 2006./07.|2006./07.]]: [[Saipa Teheran]] * '''[[Iranska prva nogometna liga 2007./08.|2007./08.]]: [[Persepolis Teheran]] NAPOMENE:<br> 1. '''[[Esteghlal Teheran|Taj]]''' je promijenio ime u '''Esteghlal''' [[1979.]]<br> 2. '''Shahin FC''' je raspušten, a svi igrači su mu u nekoliko valova prešli u '''[[Persepolis Teheran|Persepolis]]''' 1968., koji je promijenio ime potom u '''Pirouzi''' 1986.; staro ime Persepolis je još u uporabi u Iranu i preferirani je naziv<br> 3. '''Lige Azadegan''' je danas (2006.) ime drugoligaškom natjecanju (po hrv.mjerilima) u Iranu; samo je IPL viša liga. == Naslovi == *Persepolis FC, 8 puta *Pas, 7 puta *Esteghlal Teheran, 6 puta *Saipa Teheran, 2 puta *Sepahan Isfahan, 1 put *Foolad Ahvaz, 1 put *Daraei FC, 1 put <!-- ==Vidi još== *[[Iranska nogometna 1. divizija|Azadegan League]] *[[Hazfi kup]] *[[Iranski superkup]] *[[Iran AFC kup (Jaam Velayat)]]{{newdsm}} *[[Iranian Club Football Season by Season Top Goalscorers]] *[[Iranian Club Football Top All-time Goal Scorers]] *[[Navad]] {{Iranian Premier League}} --> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.iraninfo.dk/component/option,com_content/task,view/id,59/Itemid,2/ www.iraninfo.dk - Povijst iranskog nogometa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071006105843/http://www.iraninfo.dk/component/option,com_content/task,view/id,59/Itemid,2/ |date=6. listopada 2007. }} *[http://www.iraninfo.dk/index.php?option=com_wrapper&Itemid=51/ www.iraninfo.dk - tjedni sportski magazin Iranske Pro Lige] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071016124258/http://iraninfo.dk/index.php?option=com_wrapper&Itemid=51/ |date=16. listopada 2007. }} *[http://www.iranfootballonline.com/ Iranski nogomet online (IFO): Statistika - Vijesti - Zabava - MultiMedia] *[http://www.iranfootballcenter.com/ Iranski nogometni centar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060718173618/http://iranfootballcenter.com/ |date=18. srpnja 2006. }} *[http://www.websitetoolbox.com/tool/gb/ifp Str. iranskog nogometa] *[http://www.iriff.ir/ IRIFF - Nogometna reprezentacija Islamske Republike Iran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060719215942/http://www.iriff.ir/ |date=19. srpnja 2006. }} *[http://www.iplstats.com/ Statistika Iranske Pro Lige] *[http://www.persianleague.com/ Perzijska nogometna liga] *[http://www.persianfootball.com/ PFDC] *[http://www.irfo.ir/ IRFO - Iranska FIFA Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060719023847/http://www.irfo.ir/ |date=19. srpnja 2006. }} *[http://www.irangoals.com/ www.irangoals.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200919210722/http://www.irangoals.com/ |date=19. rujna 2020. }} *[http://www.irankicks.com/ www.irankicks.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060715200830/http://www.irankicks.com/ |date=15. srpnja 2006. }} *[http://www.iransportspress.com/ www.iransportspress.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190207015025/http://www.iransportspress.com/ |date=7. veljače 2019. }} *[http://www.parsfootball.com/ www.parsfootball.com] {{IPL sezone}} [[Kategorija:Iranska Pro Liga| ]] rw0oduo6ihn1k5q4r9xu38ky291xkja 0 51063 7569804 7062369 2026-08-04T19:56:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569804 wikitext text/x-wiki {{Infookvir politička stranka |ime = Hezbollah |izvorno ime = |logo = |veličina = 190px |logo opis = |vođa = |predsjednik = |glavni tajnik =[[Hashim Safi Al Din]] |dužnosnik1 titula = |dužnosnik1 ime = |dužnosnik2 titula = |dužnosnik2 ime = |dužnosnik3 titula = |dužnosnik3 ime = |glasnogovornik = |osnivač = |slogan = |osnovana = [[1985.]] |raspuštena = |sastavljena od = |izdvojena iz = |prethodnica = |spojena s = |nasljednica = |sjedište = [[Beirut]] |država = [[Libanon]] |glasilo = |sestrinska stranka = |podmladak = |studentsko krilo = |broj članova = |broj članova godina = |ideologija = [[džihad]] <br/> [[khomenizam]] <br/> [[panislamizam]] <br/> [[anticionizam]] <br/> [[antizapadna politika]] <br/> [[antisemitizam]] <br/>[[antiimperijalizam]] |religija = |položaj = [[desni centar]] |nacionalna skupina = |međunarodna skupina = |europski parlament skupina = |tijelo1 = [[Libanonski parlament]] |tijelo1 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|12|130|#F7DF19}} |tijelo2 = [[Libanonski kabinet]] |tijelo2 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|30|#F7DF19}} |tijelo3 = |tijelo3 zastupljenost = |tijelo4 = |tijelo4 zastupljenost = |boje = |službena stranica = http://www.moqawama.org.lb/ |napomena = }} '''Hezbollah''' (حزب الله, ili '''Hizbolah''', odnosno '''Hizb Allah''', na hrvatskom '''Božja stranka''') je [[šijiti|šijitska]] islamistička politička stranka i [[militarizam|militantna]] skupina sa sjedištem u [[Beirut]]u, [[Libanon]]. Hezbollah ima dva krila, paravojno (''[[Džihad]]sko vijeće'') i političko (''Lojalnost bloku otpora''). Velik broj država smatra ga [[Terorizam|terorističkom]] organizacijom. Od izraelskog ubojstva utjecajnog šiitskog klerika [[Abbas al-Musawi|Abbasa al-Musawa]] [[1992.]] godine, glavni tajnik Hezbollaha do svoje smrti 2024. godine bio je [[Hassan Nasrallah]].<ref name=":0">{{Citiranje novina|last=Diamond|first=Mick Krever, Sarah El Sirgany, Eyad Kourdi, Mostafa Salem, Jeremy|date=2024-09-28|title=Israel killed Hezbollah leader Hassan Nasrallah in Beirut strike, group confirms|language=en|work=CNN|url=https://edition.cnn.com/2024/09/28/middleeast/hezbollah-nasrallah-killed-israel-strikes-intl/index.html|access-date=2024-09-28}}</ref> Nasrallaha je zamijenio njegov rođak i predsjednik izvršnog vijeća organizacije, [[Hashim Safi Al Din]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-29|title=Safieddine named new Hezbollah leader, report says|url=https://www.iranintl.com/en/202409297856|access-date=2024-09-30|website=Iran International|language=en}}</ref> == Povijest == === 1980. – 1990. === Godine 1982. Izrael je [[Libanonski rat 1982.|izvršio invaziju]] na [[Libanon]] s ciljem pružanja potpore samoproglašenoj [[Slobodna Država Libanon|Slobodnoj Državi Libanon]] (1979. – 1984.) te je zauzeo područje južnog Libanona koje je bilo pod kontrolom pro-Izraelske, većinski [[Kršćanstvo|kršćanske]], [[Južna Libanonska vojske|Južne libanonske vojske]] (SLA). Hezbollah se javlja u južnom [[Libanon]]u tijekom konsolidacije šijitskih militanata koji su bili protivnici vojne organizacije [[Amal]]. Također, Hezbollah je odigrao jednu od ključnih uloga u [[Libanonski građanski rat|libanonskom građanskom ratu]], suprotstavljajući se SAD-u i [[Amal]]u.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4314423.stm Who are Hezbollah?],'' http://news.bbc.co.uk/, pristupljeno 7. travnja 2016.''</ref> U to je vrijeme Hezbollahu glavni prioritet bio oslobađanje teritorija južnog [[Libanon]]a kojeg su zaposjeli [[izrael]]ci.<ref>[http://www.bbc.com/news/world-middle-east-14649284 Lebanon profile - Timeline],'' bbc.com, pristupljeno 7. travnja 2016.''</ref> Grupa je koristila bombaške napade koji su uključivali [[samoubilački terorizam|samoubilačke napade]] i [[Auto-bomba|auto-bombe]]. Također su se koristili [[otmica]]ma i atentatima na važne ljude Izraelskih snaga.<ref>[http://www.theatlantic.com/international/archive/2013/10/the-origins-of-hezbollah/280809/ Origins of Hezbollah],'' theatlantic.com, pristupljeno 7. travnja 2016.''</ref> Hezbollah je osnovan početkom 1980-ih kao dio [[iran]]skog nastojanja da objedini niz militantnih libanonskih šijitskih skupina pod jednu organizaciju. Idejno je djelo muslimanskih klerika koje financira Iran, prvenstveno kako bi se suprotstavio [[Libanonski rat 1982.|izraelskoj okupaciji Libanona]]. Njegovi čelnici bili su sljedbenici [[Ruholah Homeini]]a, a vojne snage treniralo je i organiziralo 1500 pripadnika [[Iranska revolucionarna garda|Iranske revolucionarne garde]] koji su u Libanon doputovali iz Irana s dozvolom sirijske vlade koja je i sama u to vrijeme sudjelovala u okupaciji. U Hezbollahovom manifestu iz 1985. je navedeno kako je cilj organizacije "trajno izbaciti Amerikanace, Francuze i njihove saveznike iz Libanona, okončavajući bilo kakav kolonijalni entitet na našoj zemlji", podvrgavanje falangista (pristaše, najčešće [[Maronitska Crkva|maroniti]], kršćansko-demokratske stranke Kataeb) "pravednoj vlasti" i njihovo "dovođenje pred lice pravde za zločine koje su počinili nad muslimanima i kršćanima" te omogućavanje "svim sinovima našega naroda da izaberu oblik vlasti koji žele" uz poziv da odaberu "islamski oblik". === 1990. – danas === Početkom desetljeća Hezbollah je preoblikovao svoje djelovanje na papiru u čisto [[politika|političko]]. Tijekom [[1992.]] godine, tada već oformljena politička stranka, sudjeluje na izborima (osvajaju 12 zastupničkih mjesta). Značajni događaj dogodio se potkraj [[1992.]] godine kada Hezbollah započinje formalne pregovore s libanonskom kršćanskom strankom.<ref>[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/13629399808414643 The strategy and tactics of Hizballah's current ‘Lebanonization process’],'' tandfonline.com, pristupljeno 7. travnja 2016.''</ref> Godine [[1997.]] Hezbollah osniva multi-konfesionalnu [[vojska|vojsku]] koja ima zadaću boriti se protiv [[Izrael]]a. Hezbollah je koristio [[Gerilsko ratovanje|gerilski način ratovanja]] te tako 24. svibnja 2000. prisilio Izrael da se povuče iz Libanona, a SLA da se preda. Uz potporu Irana, Hezbollahovi borci su sudjelovali u borbi protiv srpskih okupacijskih snaga tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]]. Hezbollahova vojna snaga narasla je do te mjere da se njezino paravojno krilo smatra moćnijim od same libanonske vojske. Hezbollah je opisan kao "država unutar države" te je narastao u organizaciju koja ima članove u Libanonskoj vladi, radiju i satelitskoj TV postaji, socijalnoj službi kao i veliki broj vojnika izvan granica Libanona. Hezbollah je dio konzervativne ''Koalicije 8. ožujka'' i uživa snažnu potporu među libanonskim šijitskim stanovništvom, dok mu se suniti suprotstavljaju. Hezbollah također uživa potporu unutar nekih kršćanskih područja Libanona koji se smatraju njegovim utvrdama. Hezbollah dobiva vojnu i financijsku potporu od Irana i političku potporu od Sirije. Hezbollah i Izrael su se borili u [[Izraelsko-libanonski rat 2006.|Izraelsko-libanonskom ratu 2006]]. Nakon libanonskih prosvjeda i sukoba koji su trajali između 2006. i 2008., formirana je vlada nacionalnog jedinstva u kojoj su Hezbollah i njegovi saveznici iz opozicije dobili jedanaest od trideset ministarstava što im je dalo [[veto|pravo veta]]. U kolovozu 2008., Vlada nacionalnog jedinstva je jednoglasno usvojila nacrt političke izjave u kojoj je prepoznato Hezbollahovo postojanje kao oružane organizacije kojoj se jamči pravo na "oslobađanje ili vraćanje okupirane zemalje". Od 2012., Hezbollah pomaže vladi [[Bašar al-Asad|Bašara al-Asada]] u [[Građanski rat u Siriji|sirijskom građanskom ratu]] u borbi protiv sirijske opozicije koju opisuje kao [[cionizam|cionističku]] urotu i cionističko-[[vahabizam|vahabijsku]] zavjeru kojoj je cilj uništiti savez Hezbollaha i al-Asada u borbi protiv Izraela. Hezbollah je rasporedio svoje paravojne snage u Siriji i Iraku s ciljem borbe protiv [[Islamska država|Islamske države]]. Slika Hezbollaha diljem [[Arapski svijet|Arapskog svijeta]] kao legitimnog pokreta otpora teško je narušena zbog sektaške prirode Sirijskog građanskog rata u koji je upleten. Tijekom [[2014.]] godine, pojedini članovi Hezbollaha uhićeni su na [[Tajland]]u pod sumnjom da surađuju s određenim terorističkim skupinama iz [[Azija|Azije]].<ref>[http://www.dailystar.com.lb/News/Lebanon-News/2014/Apr-14/253310-hezbollah-members-arrested-in-thailand-report.ashx#axzz2z29Y4m35 Hezbollah members arrested in Thailand: report],'' dailystar.com.lb, pristupljeno 7. travnja 2016.''</ref> Godine 2023. [[Sukob Izraela i Hezbollaha (2023. – danas)|nastao je novi sukob Hezbollaha i Izraela]]. Raketni napadi Hezbollaha na Izrael, koji su bili odgovor na raketiranje Gaze, izazvali su retalijaciju Izraela.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-10-08|title=Israel declares war, bombards Gaza and battles to dislodge Hamas fighters after surprise attack|url=https://apnews.com/article/israel-palestinians-gaza-hamas-rockets-airstrikes-tel-aviv-ca7903976387cfc1e1011ce9ea805a71|access-date=2024-09-30|website=AP News|language=en}}</ref> U rujnu 2024. godine sukob je eskalirao eksplozijama [[Pejdžer|pejdžera]] koje se uglavnom pripisuju Izraelu.<ref>{{Citiranje weba|title=Hezbollah pagers and walkie-talkies: How did they explode and who did it?|url=https://www.bbc.com/news/articles/cz04m913m49o|url-status=live|access-date=2024-09-30|website=BBC|language=en-GB}}</ref> Izrael je potom teško bombardirao Libanon, uključujući sjedište Hezbollaha u [[Beirut|Beirutu]], pri čemu je poginuo dugogodišnji vođa organizacije [[Hassan Nasrallah]], kao i drugi visokorangirani pripadnici.<ref name=":0" /> == Međunarodni odnosi == Neke zemlje i međunarodne organizacije proglasile su Hezbollah [[Terorizam|terorističkom]] organizacijom, što često obuhvaća kompletan Hezbollah (i vojno i političko krilo), dok su neke zemlje proglasile terorističkom organizacijom samo vojno, a ne i političko krilo. Zemlje koje su proglasile cijelu organizaciju kao terorističku uključuju: [[Sjedinjene Američke Države]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Austrija|Austriju]], [[Argentina|Argentinu]], [[Australija|Australiju]], [[Kanada|Kanadu]], [[Srbija|Srbiju]], [[Slovenija|Sloveniju]] itd.<ref>{{Citiranje weba|title=Australia, Canada Take Steps on Hezbollah and Hamas Terrorism Designations|url=https://www.fdd.org/analysis/2021/07/02/australia-canada-hezbollah-hamas/|url-status=dead|access-date=25. rujna 2024.|archive-date=13. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250713203209/https://www.fdd.org/analysis/2021/07/02/australia-canada-hezbollah-hamas/}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023-03-21|title=Scores of Latin American, Asian and European countries have designated Hezbollah a terrorist organization|url=https://www.jpost.com/international/article-734936|url-status=live|access-date=2024-09-25|website=The Jerusalem Post {{!}} JPost.com|language=en}}</ref><ref name=":02">{{Citiranje weba|title=Slovenia declares all of Hezbollah a terrorist organization|url=https://www.timesofisrael.com/slovenia-declares-all-of-hezbollah-a-criminal-and-terrorist-organization|url-status=live|access-date=25. rujna 2024.}}</ref> [[Europska unija]] označava terorističkim samo vojno krilo Hezbollaha.<ref>{{Citiranje weba|title=Key U.S. partners do not recognize that terrorism is integral to Hezbollah’s purpose|url=https://www.fdd.org/analysis/2021/07/02/australia-canada-hezbollah-hamas/|url-status=dead|access-date=25. rujna 2024.|archive-date=13. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250713203209/https://www.fdd.org/analysis/2021/07/02/australia-canada-hezbollah-hamas/}}</ref> Njemačka je tek 2020. godine proglasila cijeli Hezbollah terorističkom organizacijom, zabranivši sve aktivnosti grupe na svom teritoriju. Prije toga, samo je vojno krilo bilo označeno kao teroristička organizacija.<ref name=":02"/> Srbija je u rujnu 2020. odlučila proglasiti cijeli Hezbollah terorističkim, bez razlike između političkog i vojnog krila. Ova odluka bila je dio sporazuma posredovanog od strane SAD-a u cilju normalizacije odnosa između Srbije i [[Kosovo|Kosova]].<ref>{{Citiranje weba|last=ejc|date=2020-09-14|title=Serbia to designate Hezbollah entirely as a terror organization|url=https://eurojewcong.org/news/news-and-views/serbia-to-designate-hezbollah-entirely-as-a-terror-organization/|access-date=2024-09-25|website=European Jewish Congress|language=en-US}}</ref> [[Vijeće za suradnju arapskih zemalja Zaljeva]] (engl. ''Gulf Cooperation Council'', GCC), koje uključuje [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]], [[Katar]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]], [[Bahrein]], [[Kuvajt]] i [[Oman]], kao i [[Arapska liga]], također su proglasili Hezbollah terorističkom organizacijom. Međutim, neke članice Arapske lige, poput [[Libanon|Libanona]], [[Irak|Iraka]] i [[Alžir|Alžira]], nisu podržale ovu odluku.<ref>{{Citiranje weba|title=GCC and Arab League Declare Hezbollah a Terrorist Organization {{!}} Wilson Center|url=https://www.wilsoncenter.org/article/gcc-and-arab-league-declare-hezbollah-terrorist-organization|access-date=2024-09-25|website=www.wilsoncenter.org|language=en}}</ref> == Ideologija == Tijekom 80-ih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] [[ideologija]] Hezbollaha opisivana je kao radikalna zbog toga što je njen primarni cilj bila borba protiv [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] i [[Izrael]]a. Drugi razlog zašto se smatrala radikalna je zbog toga što su pripadnici Hezbollaha imali cilj ujediniti sve [[muslimani|muslimane]]. Danas, ideologija Hezbollaha je bazirana na [[Šijitizam|šijitizmu]]. Šijitizam je drugi po veličini ogranak [[islam]]a, te se razlikuje od [[sunizam|sunizma]].<ref>[http://www.sfgate.com/politics/article/Everyone-casting-suspicious-eye-on-Iraq-s-2524752.php Everyone casting suspicious eye on Iraq's Hezbollah],'' sfgate.com, pristupljeno 12. travnja 2016.''</ref> == Financiranje == Dio novca prikuplja se [[donacije|donacijama]] preko libanonskih poslovnih grupa, privatnih osoba i libanonske [[dijaspora|dijaspore]].<ref>Engeland, Dr Anisseh Van; Rudolph, Ms Rachael M (2013). From Terrorism to Politics. Ashgate Publishing, Ltd. stranice. 33–34. {{ISBN|978-1-4094-9870-4}}.</ref> Sama organizacija tvrdi kako su njihov primarni izvor novca i financiranja u drugim oblicima upravo njihove [[investicija|investicije]] te muslimanske donacije. Usprkos tome, zapadne zemlje tvrde kako Hezbollah financiraju uglavnom [[Iran]] i [[Sirija]].<ref>[http://www.newyorker.com/archive/2002/10/14/021014fa_fact4?currentPage=4 IN THE PARTY OF GOD],'' newyorker.com, pristupljeno 7. srpnja 2016.''</ref> Vjeruje se kako je [[Iran|iranska vlada]] između [[1983.]] i [[1989.]] na račune organizacije uplatila više od 400 milijuna [[Američki dolar|dolara]].<ref>[http://www.meforum.org/meib/articles/0201_l2.htm Hezbollah's Global Finance Network: The Triple Frontier] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303223837/http://www.meforum.org/meib/articles/0201_l2.htm |date=3. ožujka 2016. }},'' meforum.org, pristupljeno 7. srpnja 2016.''</ref> [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] pak tvrdi i procjenjuje kako na godišnjoj razini [[Iran]] uplati između 60 i 100 milijuna dolara na razne račune koje posjeduje Hezbollah i tako financira njihove aktivnosti. Hezbollah je također bio upleten u niz afera oko ilegalne trgovine i prometa cigareta, droge i ostalih ilegalnih sredstava.<ref>[http://www.jpost.com/International/US-Treasury-takes-new-action-against-Hezbollah-funders-310871 Lebanese exchange houses accused of scheme involving money from used car dealerships, drug trade going to terror group.],'' jpost.com, pristupljeno 7. srpnja 2016.''</ref> == Poveznice == * [[Libanon]] * [[Izraelsko-libanonski sukob 2006.]] * [[Sukob Izraela i Hezbollaha (2023. - danas)]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Bliskoistočni sukob]] [[Kategorija:Politika Libanona]] [[Kategorija:Političke stranke]] [[Kategorija:Islamističke terorističke skupine]] [[Kategorija:Beirut]] [[Kategorija:Antisemitizam]] pdm8qdtpoh3esghv00c8xid3wkcl1mg 0 51712 7569871 7462424 2026-08-04T21:49:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7569871 wikitext text/x-wiki {{infookvir otok | ime = Howland | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = [[koraljni otok]] | etimologija = | slika = Howland island nasa.jpg | opis slike = Satelitska snimka otoka | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = Howland_Island.svg | zemljovid_opis = Zemljovid otoka Howland | koordinate = {{Coord|0.807178|-176.616522|format=dms|display=inline,title}} | smještaj = | dz = SAD | ocean = [[Tihi ocean]] | otočje = [[Otočje Phoenix]] | površina = 2,6 | površina ref = <ref name="CIA-website">{{cite web |title=United States Pacific Island Wildlife Refuges |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/united-states-pacific-island-wildlife-refuges/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210126065143/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/united-states-pacific-island-wildlife-refuges/ |url-status=dead |archive-date=January 26, 2021 |website=World Factbook |publisher=Central Intelligence Agency |access-date=25 June 2019}}</ref> | duljina = 2,25 | duljina ref = | širina = 0,89 | širina ref = | duljina obale = 6,4 | duljina obale ref = | vrh = 3 | vrh ref = | stanovništvo = nenaseljen | zemljovid_lok = Howland_Island_Locator1.png | zemljovid_lok_opis = Ortografska projekcija sa središtem iznad otoka Howland | zemljovid_lok2 = {{slika s oznakom |slika = Map_of_Kiribati_CIA_WFB.png |širina = 300 |x = 0.365<!-- udaljenost od lijevog ruba, od 0 do 1 --> |y = 0.495<!-- udaljenost od lijevog ruba, od 0 do 1, 1 = udaljenost jednaka širiji slike --> |tekst = [[slika:Red circle.svg|10px]]<!-- tekst ↓ ↑ → ← ↖ ↗ ↘ ↙ ↲ ↳ ↴ ↵ --> |boja = <!-- boja teksta: black, white... --> }} | zemljovid_lok2_opis= Karta središnjeg Tihog oceana koja prikazuje [[slika:Red circle.svg|10px]] otok Howland i obližnji otok [[Baker (otok)|Baker]] sjeverno od [[ekvator]]a i istočno od [[Tarawa|Tarawe]] | pushpin_map = Tihi ocean | mark = <!-- Red circle 50%.svg ili Red circle (thin).svg ako je otok bolje zaokružiti nego označiti točkom--> | marksize = <!-- npr 20, samo ako je zadan parametar mark --> | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = {{Infobox protected area | alt_name = '''Howland Island National Wildlife Refuge''' | iucn_category = Ia | designated = 1974 | child = yes | website = {{url|www.fws.gov/refuge/howland-island}}}} }} '''Howland''' je [[koraljni otok]] i [[Strogi rezervat|strogi rezervat prirode]] smješten sjeverno od [[ekvator]]a u središnjem Tihom oceanu, oko 3100 km jugozapadno od [[Honolulu, Havaji|Honolulua]].<ref>{{Cite web |title=Howland Island |url=https://dlab.epfl.ch/wikispeedia/wpcd/wp/h/Howland_Island.htm |access-date=2025-09-27 |website=dlab.epfl.ch}}</ref> Otok se nalazi gotovo na pola puta između [[Havaji|Havaja]] i Australije i [[Prekomorska proširenja SAD-a|neinkorporirani je, neorganizirani teritorij]] SAD-a. Zajedno s američkim otokom [[Baker (otok)|Baker]], dio je [[Otočje Phoenix|otočja Phoenix]]. U statističke svrhe, Howland je grupiran kao jedan od [[Mali udaljeni otoci SAD-a|manjih udaljenih otoka SAD-a]].<ref>{{cite gnis| id=1393033 |name=Howland Island|access-date= February 24, 2009}}</ref> Otok ima izduženi oblik [[Krastavac|krastavca]] na osi sjever-jug, 2.25 km × 0,89 km, a površina mu je {{Km2|2,6}}.<ref name="CIA-website" /> Nacionalni rezervat divljih životinja na otoku Howland sastoji se od cijelog otoka i okolnih {{Km2|129,8}} podmorja. Otokom upravlja [[Služba za ribu i divlje životinje SAD-a]] ({{Eng.|US Fish and Wildlife Service}}) kao [[Američka vanjska područja|otočnim područjem]] pod [[Ministarstvo unutarnjih poslova SAD-a|Ministarstvom unutarnjih poslova SAD-a]]. Dio je [[Nacionalni spomenik morske baštine Pacifičkih otoka|nacionalnog spomenika morske baštine Pacifičkih otoka]]. Na atolu trenutno nema [[Gospodarstvo|gospodarske aktivnosti]].<ref>{{Cite web |title=CIA - The World Factbook -- Howland Island |url=https://user.iiasa.ac.at/~marek/fbook/03/print/hq.html |access-date=2025-09-27 |website=user.iiasa.ac.at}}</ref> Vodi se kao prirodni rezervat. Najpoznatiji je kao otok koji su [[Amelia Earhart]] i [[Fred Noonan]] tražili, ali ga nisu uspjeli pronaći kada su zajedno sa svojim zrakoplovom nestali 2. srpnja 1937. tijekom planiranog leta oko svijeta. Zračne piste izgrađene za njezino planirano zaustavljanje naknadno su oštećene u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], nisu održavane i postupno su nestale. Nema luka ni pristaništa. [[Obrubni grebeni]] mogu predstavljati pomorsku opasnost. Postoji prostor za pristajanje čamaca duž sredine pješčane plaže na zapadnoj obali i raspadajući [[dnevni svjetionik]]. Otok svake dvije godine posjećuje US Fish and Wildlife Service.<ref name="fws visiting">{{cite web |url=http://www.fws.gov/refuges/profiles/index.cfm?id=12512 |title=Howland Island National Wildlife Refuge |access-date=2019-03-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150602155151/https://www.fws.gov/refuges/profiles/index.cfm?id=12512 |archive-date=2015-06-02}}</ref> U 19. stoljeću na otoku je vađen [[guano]], a 1930-ih je otok koloniziran u sklopu [[Američki projekt kolonizacije ekvatorijalnih otoka|Američkog projekta kolonizacije ekvatorijalnih otoka]]. Danas je otok prirodni rezervat, a postoje neki povijesni ostaci iz vremena kolonije i kameni toranj nazvan {{Eng.|Earhart Light}}. == Gospodarstvo == SAD polaže pravo na [[isključivi gospodarski pojas]] od 200 milja (370 km) i [[teritorijalno more]] od 12 milja (22 km) oko otoka.<ref>{{Cite web |last=Song |first=Yann-huei |date=2016-03-24 |title=Will Others Respect Precedent Set in the Philippines’ Case? |url=https://amti.csis.org/will-others-respect-precedent-set-philippines-case/ |access-date=2025-09-27 |website=Asia Maritime Transparency Initiative |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Baker and Howland Info |url=https://www.qsl.net/dl7cx/DXCCINFO/INFO/Baker%20Howland/baker%20howland.html |access-date=2025-09-27 |website=www.qsl.net}}</ref> == Vremenska zona == Budući da je otok Howland nenaseljen, vremenska zona nije navedena. Nalazi se unutar [[Vremenska zona|nautičke vremenske zone]], koja je 12 sati iza [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC-a]], nazvane Zapadna međunarodna datumska granica (UTC-12). Otoci Howland i [[Baker (otok)|Baker]] jedina su mjesta na Zemlji koja se nalaze u ovoj vremenskoj zoni. Ova se vremenska zona također naziva [[Bilo gdje na Zemlji]] ({{Eng.|Anywhere on Earth}}, AoE), kalendarska oznaka koja označava da razdoblje istječe kada datum prođe svugdje na Zemlji.<ref>{{Cite web |last=Boyd |first=Milo |date=2024-01-03 |title=Desolate island sits 'outside time' near where Amelia Earhart disappeared |url=https://www.mirror.co.uk/travel/usa-canada/desolate-island-sits-outside-time-31790358 |access-date=2025-09-27 |website=Daily Mirror |language=en}}</ref> == Povijest == [[Datoteka:Howland_sign.jpg|lijevo|mini|300px|Znak otoka Howland, a u pozadini popravljeni toranj Day Beacon]] SAD su preuzele otok Howland 1857. godine, prema [[Zakon o otocima s guanom|Zakonu o otocima s guanom iz 1856.]]<ref>{{Cite web |title=Howland Island National Wildlife Refuge {{!}} About Us {{!}} U.S. Fish & Wildlife Service |url=https://www.fws.gov/refuge/howland-island |access-date=2025-09-27 |website=www.fws.gov |language=en}}</ref> a kasnije tog stoljeća vadio se [[guano]]. Tridesetih godina 20. stoljeća, gospodarska aktivnost na otoku započela je s nekoliko ljudi, nekoliko zgrada, dnevnim svjetionikom i očišćenom sletnom pistom. To je bio otok na koji su Amelia Earhart i Fred Noonan trebali sletjeti kada se izgubio kontakt s njima na njihovom dugom letu. Dan nakon [[Napad na Pearl Harbor|napada na Pearl Harbor]], otok je bombardiran i napadnut još nekoliko puta, pri čemu jeoštetćen dnevni svjetionik, a dvije osobe su poginule, što je na kraju dovelo do evakuacije otoka. Nakon rata, dnevni svjetionik je popravljen, a otok je postao prirodni rezervat. Često ga posjećuju s ciljem traženja tragova Amelie Earhart ili zbog odavanja počeasti ovoj pilotkinji.<ref>{{Cite web |title=Chasing Amelia Earhart Tour |url=https://worldwidenavigators.com/trips/chasing-amelia-earhart-tour-following-the-trail-of-a-trailblazer/ |access-date=2025-09-27 |website=Worldwide Navigators |language=en-US}}</ref> === Prapovijesno naselje === Rijetki ostaci staza i drugih površinskih obilježja ukazuju na moguću ranu polinezijsku prisutnost, uključujući iskope i humke, naslagano kamenje i pješačku stazu napravljenu od dugog, ravnog kamenja. U 1860-ima, [[James Duncan Hague]] zabilježio je otkriće ostataka kolibe, fragmenata kanua, plave perle i ljudskog kostura zakopanog u pijesku. Međutim, kvarljiva priroda drvenih materijala i nedostatak perlica u Polineziji sugeriraju da su ti materijali povijesni.<ref>{{Cite book |last=Hague |first=James D. |url=http://www.biodiversitylibrary.org/bibliography/35160 |title=On the Phosphatic Guano Islands of the Pacific Ocean. |date=1862 |publisher=The American Journal of Science and Arts, Vol. XXXIV |pages=18–19 |doi=10.5962/bhl.title.35160}}</ref> Prisutnost drveta kou (''[[Cordia subcordata]]'') i [[Polinezijski štakor|polinezijskih štakora]] (''Rattus exulans'') na otoku također se smatra mogućim pokazateljem ranih polinezijskih posjeta Howlandu.<ref>{{Citiranje knjige|last1=Rauzon|first1=M.J.|last2=Forsell|first2=D.J.|last3=Flint|first3=E.M.|last4=Gove|first4=J.M.|chapter=Howland, Baker and Jarvis Islands 25 Years After Cat Eradication: The Recovery of Seabirds in a Biogeographical Context|pages=345–349|editor-last1=Veitch|editor-first1=C.R.|editor-last2=Clout|editor-first2=M.N.|editor-last3=Towns|editor-first3=D.R.|title=Island Invasives: Eradication and Management: Proceedings of the International Conference on Island Invasives |date=2011 |publisher=IUCN |isbn=978-2-8317-1291-8 |location=Gland, Switzerland |citeseerx=10.1.1.692.5572 |oclc=770307954}}</ref> Međutim, jedino moderno arheološko istraživanje Howlanda, koje je 1987. proveo Inženjerski korpus američke vojske ({{Eng.|US Army Corps of Engineers}}, USACE), nije pronašlo dokaze o pretpovijesnom naseljavanju ili korištenju otoka. Ipak, podzemna ispitivanja bila su ograničenog opsega zbog vremenskih ograničenja. Osim toga, istraživanje USACE-a nije uspjelo locirati arhitektonske značajke koje je opisao Hague. Međutim, priznaju da bi to moglo biti posljedica uništavanja tih značajki kasnije tijekom izgradnje zračne luke.<ref>{{Citiranje knjige|last=Shun |first=Kanalei |title=Archaeological Reconnaissance, Site Survey, and Limited Sub-Surface Testing of Baker and Howland Islands Final Report |publisher=US Army Corps of Engineers |year=1987 |location=Honolulu}}</ref> Kasniji plan očuvanja Američke službe za ribu i divlje životinje sugerira da je Howland vjerojatno korišten kao postaja na putovanju ili mjesto sastanka, a ne za trajno naseljavanje.<ref>{{Citiranje knjige|last=U.S. Fish and Wildlife Service |title=Howland Island National Wildlife Refuge: Comprehensive Conservation Plan |publisher=U.S. Fish and Wildlife Service |year=2008 |location=Honolulu, HI}}</ref> === Viđenja kitolovaca === Kapetan George B. Worth s kitolovca ''[[Oeno (brod)|Oeno]]'' iz [[Nantucket]]a uočio je Howland oko 1822. i nazvao ga '''otokom Worth'''.<ref>{{harvnb|Sharp|1960|p=210}}</ref><ref>{{harvnb|Bryan|1942|pp=38–41}}</ref> Daniel MacKenzie s američkog kitolovca ''Minerva Smith'' nije bio svjestan Worthovog viđenja kada je 1. prosinca 1828. ucrtao otok na kartu i nazvao ga po vlasnicima svog broda<ref>{{harvnb|Maude|1968|p=130}}</ref> Otok Howland konačno je dobio ime [[9. rujna]] [[1842.]] po promatraču koji ga je uočio s kitolovca ''Isabella'' pod kapetanom Geo. E. Netcherom iz [[New Bedford, Massachusetts|New Bedforda]]. Kapetan William Bligh s ''[[HMS Bounty|HMS Bountyja]]'', u svom dnevniku nakon [[Pobuna na brodu Bounty|pobune]], opisao je zaustavljanje na otoku ubrzo nakon što su ga pobunjenici pustili na slobodu u travnju 1789. Imao je 18 članova posade koji su pretraživali otok u potrazi za hranom, poput kamenica, vode i ptica. Bligh nije bio siguran kako se otok zove, ali očito je bio poznat kartografima. Blighov izvještaj o otoku Howland je upitan budući da je njegova ruta brodom započela između [[Tonga|Tonge]] i [[Tofua|Tofue]] te se više-manje protezala prema zapadu, direktno do [[Timor]]a.<ref>{{cite news| url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/8631607.stm| title = BBC News – Recreating Capt Bligh's famous Bounty mutiny sea voyage| date = April 20, 2010}}</ref> === Posjed SAD-a i rudarenje guana === Otok Howland bio je nenaseljen kada su ga SAD preuzele prema [[Zakon o otocima s guanom|Zakonu o otocima s guanom]] iz 1856. Otok je desetljećima bio poznata opasnost za plovidbu, a nekoliko brodova je tamo doživjelo brodolom. Njegove naslage [[Guano|guana]] iskopavale su američke tvrtke od otprilike 1857. do listopada. 1878., iako je postojao spor između rudarskih tvrtki. Kapetan Geo. E. Netcher s broda ''Isabella'' obavijestio je kapetana Taylora o njegovom otkriću. Budući da je Taylor otkrio još jedan otok guana u Indijskom oceanu, složili su se podijeliti plodove guana na dva otoka. Taylor je povezao Netchera s Alfredom G. Bensonom, predsjednikom tvrtke American Guano Company, koja je osnovana 1857.<ref name="New York Times">{{Cite web |date=May 3, 1865 |title=The Guano Companies in Litigation – A Case of Interest to Stockholders |url=https://www.nytimes.com/1865/05/03/archives/the-guano-companies-in-litigationa-case-of-interest-to-stockholders.html |website=[[The New York Times]]}}</ref> Drugi poduzetnici su kontaktirani kada su George i Matthew Howland, koji su kasnije postali članovi tvrtke United States Guano Company, angažirali g. Stetsona da posjeti otok brodom ''Rousseau'' pod kapetanom Popeom. G. Stetson stigao je na otok 1854. i opisao ga kao naseljen pticama i štakorima.<ref name="LH">{{Citiranje časopisa|last=Howland |first=Llewellyn |date=April 1955 |title=Howland Island, Its Birds and Rats, as Observed by a Certain Mr. Stetson in 1854 |url=https://scholarspace.manoa.hawaii.edu/server/api/core/bitstreams/0f382672-d122-4564-8ebe-a6892b01d2f0/content |journal=[[Pacific Science]] |volume=IX |pages=95–106}}</ref> American Guano Company utvrdila je potraživanja u vezi s otocima [[Baker (otok)|Baker]] i [[Jarvis (otok)|Jarvis]], koja su priznata prema Zakonu o otocima guano iz 1856. godine. Benson je pokušao zainteresirati American Guano Company za ležišta na otoku Howland; međutim, direktori tvrtke smatrali su da već imaju dovoljna nalazišta. U listopadu Godine 1857., American Guano Company poslala je Bensonovog sina Arthura na otoke Baker i Jarvis kako bi istražio naslage guana. Također je posjetio otok Howland i uzeo uzorke guana. Nakon toga, Alfred G. Benson dao je ostavku u American Guano Company. Netcher, Taylor i George W. Benson osnovali su tvrtku United States Guano Company kako bi iskorištavali guano na otoku Howland, a ovo je pravo priznato prema Zakonu o američkim guano otocima iz 1856.<ref name="New York Times" /> [[Datoteka:PacificGuanoWorks_WoodsHole_bySSKilburn_ca1865.png|mini|lijevo|300px|[[Pacific Guano Company]]]] Međutim, kada je ''United States Guano Company'' 1859. godine poslala brod za iskopavanje guana, otkrili su da je otok Howland već bio zauzet ljudima koje je tamo poslala ''American Guano Company''. Tvrtke su završile na sudu države New York,{{Refn|1=''American Guano Co. v. U.S. Guano Co.'', 44 <abbr title="Barbour's Supreme Court Reports">Barb</abbr>. 23 (N.Y. 1865).|group=Note}} gdje je American Guano Company tvrdila da je United States Guano Company zapravo napustila otok jer nije došlo do kontinuiranog posjeda i stvarne okupacije potrebne za vlasništvo prema Zakonu o otocima guano. Rezultat je bio da je objema tvrtkama bilo dopušteno iskopavanje ležišta guana, koja su do listopada znatno iscrpljena. 1878.<ref>{{Cite report |url=https://www.govinfo.gov/app/details/GAOREPORTS-OGC-98-5 |title=GAO/OGC-98-5 - U.S. Insular Areas: Application of the U.S. Constitution |date=November 7, 1997 |publisher=[[U.S. Government Printing Office]]}}</ref> Radnici za rudarske operacije dolazili su iz cijelog Pacifika, uključujući i s ʻ ; havajski radnici nazvani su Howland Island {{Jezik|haw|Ulukou}} ('šumak stabala kou'). Osnovana 1861. godine, tvrtka [[Pacific Guano Company]] kupila je otok Howland kako bi osigurala izvor guana za svoju tvornicu gnojiva. <ref name="GoodeAtwater1880">{{Citiranje knjige|last1=Goode |first1=G. Brown (George Brown) |last2=Atwater |first2=W. O. (Wilbur Olin) |title=American fisheries: a history of the menhaden |date=1880 |publisher=Orange Judd |location=New York |pages=487–90 |chapter-url=https://archive.org/details/americanfisherie00good/page/487 |access-date=9 November 2024 |language=en |chapter=A Description of the factory of the Pacific Guano Company, at Wood’s Holl, Mass., by Messrs. Crowell and Shiverick, of the Pacific Guano Company, and short-hand notes taken by Mr. H. A. Gill.}} {{Source-attribution}}</ref> Krajem 19. stoljeća, Britanci su polagali pravo na otok i pokušali su pokrenuti rudarstvo. [[John T. Arundel]] and Company, britanska tvrtka koja je zapošljavala radnike s [[Cookovo Otočje|Cookovih otoka]] i [[Niue|Niuea]], okupirala je otok od 1886. do 1891.<ref>{{harvnb|Bryan|1942}}</ref> Izvršna naredba 7368 izdana je 13. svibnja 1936. radi razjašnjenja američkog suvereniteta.<ref>{{cite web |url = http://att.net/~higley.family/HullMemo.htm |title = Memorandum of Secretary of State Cordell Hull to the President, February 18, 1936. ''Presidential Private File, Franklin D. Roosevelt Library, Hyde Park, New York.'' |archive-url = https://web.archive.org/web/20100311031926/http://home.att.net/~higley.family/HullMemo.htm |archive-date = March 11, 2010 |url-status = dead |df = mdy-all }}</ref> === Itascatown (1935. – 1942.) === [[Datoteka:View_of_Camp_on_Howland_Island_-_80-CF-79868-7_(1937-01-23).jpg|mini|desno|300px|Pogled na naselje na otoku, 1937.]] {{Glavni|Američki projekt kolonizacije ekvatorijalnih otoka}} [[Datoteka:Government_House_on_Howland_Island_(80-CF-79868-11).jpg|lijevo|mini|300px|Vladina kuća, 1937.]] [[Datoteka:Howland_Itascatown.jpg|mini|desno|300px|Ostaci naselja Itascatown]] Godine 1935. kolonisti iz [[Američki projekt kolonizacije ekvatorijalnih otoka|Američkog projekta kolonizacije ekvatorijalnih otoka]] stigli su na otok kako bi uspostavili trajnu američku prisutnost u središnjem Pacifiku. Počelo je s rotirajućom skupinom od četiri alumnija i učenika iz [[Škola Kamehameha|škole Kamehameha]] za dječake, privatne škole u [[Honolulu, Havaji|Honoluluu]]. Iako su se regruti prijavili kao dio znanstvene ekspedicije i očekivali da će svoj tromjesečni zadatak provesti prikupljajući botaničke i biološke uzorke, nakon što su izašli na more, rečeno im je, prema riječima jednog od kolonista s otoka Jarvis, Georgea Westa, "Vaša će imena ući u povijest" i da će otoci postati "poznate zračne baze na ruti koja će povezati Australiju s Kalifornijom".<ref>{{Citiranje knjige|last=Horner |first=Dave |chapter-url=https://books.google.com/books?id=1lo2EAAAQBAJ&pg=PT47 |title=The Earhart Enigma: Retracing Amelia's Last Flight |date=2013 |publisher=The Pelican Publishing Co. |isbn=978-1-4556-1781-4 |location=Gretna, Louisiana |chapter=Clandestine Colonization: Howland, Baker, and Jarvis Islands |oclc=805655042}}</ref> [[slika:Plane_wreckage_on_Howland_Island.jpg|mini|lijevo|300px|Olupina zrakoplova na Howlandu]] Naselje je nazvano '''Itascatown''' po američkom brodu ''[[USCGC Itasca (1929.)|USCGC Itasca]]'' koja je dovela koloniste u Howland i redovito plovila između ostalih ekvatorijalnih otoka tijekom tog razdoblja. Itascatown je bio niz od pola tuceta malih drvenih građevina i šatora u blizini plaže na zapadnoj strani otoka. Mladi kolonisti dobili su velike zalihe konzervirane hrane, vode i drugih potrepština, uključujući hladnjak na benzin, radio opremu, medicinske setove i (karakteristično za to doba) ogromne količine cigareta. Ribarstvo je pružalo raznolikost u njihovoj prehrani. Većina pothvata kolonista uključivala je promatranje vremena svakih sat vremena i izgradnju rudimentarne infrastrukture na otoku, uključujući čišćenje sletne piste za avione. Tijekom tog razdoblja, otok je bio po havajskom vremenu, koje je tada bilo 10,5. sati iza [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC-a]].{{Refn|Quote: Thursday, July 1, 1937... Howland Island was using the 10+30 hour time zone — the same as Hawaii standard time..."<ref>{{harvnb|Long|Long|1999|p=206}}</ref>|group=Note}} Slični projekti kolonizacije započete su na obližnjim otocima [[Baker (otok)|Baker]] i [[Jarvis (otok)|Jarvis]], kao i na otocima [[Kanton (otok)|Kanton]] i [[Enderbury|Enderburyju]] na [[Otočje Phoenix|otočju Phoenix]], koji su kasnije postali dio [[Kiribati|Kiribatija]].<ref name="house.gov">{{Citiranje weba|url=http://docs.house.gov/meetings/II/II00/20160614/105081/HMKP-114-II00-20160614-SD003.pdf|title=H. Res. 169 (Rep. Mark Takai) Acknowledging and honoring brave young men from Hawaii who enabled the United States to establish and maintain jurisdiction in remote equatorial islands as prolonged conflict in the Pacific lead to World War II|website=Docs.house.gov|access-date=6 October 2017}}</ref> Prema [[Popisu stanovništva SAD-a 1940.|popisu stanovništva SAD-a iz 1940.]], otok Howland imao je četiri stanovnika 1. travnja 1940.<ref>{{cite United States census|url=https://www2.census.gov/library/publications/decennial/1940/population-volume-1/33973538v1ch11.pdf|title = Sixteenth Census of the United States: Population, Volume I, Number of Inhabitants, Hawaii (Table 4)|year=1940|location=Washington, D.C.|page=1211|access-date=October 29, 2021}}</ref> === Kamakaiwi Field === {{glavni|Amelia Earhart#Let oko svijeta}} [[Datoteka:Amelia_Earhart_flight_route.svg|desno|mini|300px|Planirana ruta leta Amelije Earhart preko Pacifika]] Sredinom 1930-ih očišćeno je tlo za osnovno područje za slijetanje zrakoplova u iščekivanju da bi otok mogao postati međuslijetanje za komercijalne transpacifičke zračne rute, a također i za daljnje američke teritorijalne pretenzije u regiji protiv suparničkih pretenzija iz Velike Britanije. Otok Howland određen je kao planirana stanica za dopunjavanje goriva za američku pilotkinju [[Amelia Earhart|Ameliju Earhart]] i navigatora [[Fred Noonan|Freda Noonana]] na njihovom [[Amelia Earhart#Let oko svijeta|letu oko svijeta]] 1937. godine. Sredstva [[Uprava za napredak radova|Uprave za napredak radova]] ({{Eng.|Works Progress Administration}}, WPA) korištena su od strane Ureda za zračnu trgovinu za izgradnju triju stupnjevanih, neasfaltiranih pista namijenjenih za smještaj Earhartovog dvomotornog [[Lockheed Model 10 Electra|Lockheed Modela 10 Electra]]. Objekt je nazvan ''Kamakaiwi Field'' po Jamesu Kamakaiwiju, mladom Havajcu koji je stigao s prvom skupinom od četiri kolonista. Izabran je za vođu skupine i proveo je više od tri godine na Howlandu, daleko duže od prosječnog regruta. Također se naziva ''WPA Howland Airport'' (WPA je pridonio s oko 20 posto od 12 000 dolara troškova). [[Datoteka:Amelia_Earhart_and_Fred_Noonan.jpg|mini|lijevo|260px|Amelia Earhart i Fred Noonan]] Earhart i Noonan poletjeli su iz [[Lae (grad)|Laea]] u [[Teritorij Nova Gvineja|Novoj Gvineji]], a njihovi radio prijenosi su snimljeni u blizini otoka kada su njihovi zrakoplovi stigli u blizinu, ali nisu uspjeli stići. Poznato je da su se morali naći u radio dometu Howlanda zbog jačine posljednje radio komunikacije tog jutra, unatoč nekim problemima s radio komunikacijom i radiogoniometrijom. U nekim od posljednjih poruka snimljenih od njih 2. srpnja 1937., 7:42&nbsp;ujutro, Earhart je izvijestio: "Moramo biti na vama, ali vas ne možemo vidjeti - ali gorivo je pri kraju. Nismo vas uspjeli kontaktirati radiom. Letimo na 1000 stopa."<ref name="sunline">{{cite journal |title=We are on the line 157 337 ... |journal=TIGHAR Tracks |volume=18 |issue=2 |date=March 2002 |url=https://tighar.org/Publications/TTracks/2002Vol_18/line.pdf |url-status=live |archive-url = https://web.archive.org/web/20170821002848/http://tighar.org/Publications/TTracks/2002Vol_18/line.pdf |archive-date = August 21, 2017 |df=mdy-all}}</ref>{{Refn|Na visini od 1000 stopa (300 metara), avion bi po vedrom vremenu mogao vidjeti oko 61 kilometar.<ref>[http://www.ringbell.co.uk/info/hdist.htm Distance to Horizon Calculator]</ref>|group=Note}} U 8:43&nbsp;ujutro, Earhart je izvijestio: "Na liniji smo 157 337. Ponovit ćemo ovu poruku. Ponovit ćemo ovo na 6210 kilocikla. Čekajte."<ref name="sunline" /> Između Earhartove poruke o niskoj razini goriva u 7:42&nbsp;ujutro i njezine posljednje potvrđene poruke u 8:43, jačina njezinog signala ostala je konstantna, što ukazuje na to da nikada nije napustila neposredno područje Howlanda jer joj je ponestalo goriva. Američka obalna straža to je utvrdila prateći jačinu njezinog signala dok se približavala otoku, bilježeći razine signala iz njezinih izvješća s udaljenosti od 200 i 100 milja. Ta su izvješća bila udaljena otprilike 30 minuta, pružajući vitalne tragove brzine u odnosu na tlo. <ref name=":3">{{Citiranje knjige|url=https://catalog.archives.gov/id/305240 |title=U. S. Navy Report of the Search for Amelia Earhart, July 2–18, 1937. |last=Department of the Navy. Office of the Chief of Naval Operations. Intelligence Division. Office of Naval Records and Library. (1922 – 10/10/1945) |date=1937-07-31 |series=Series: World War II Action and Operational Reports, 1875 – 2006 |access-date=December 13, 2019 |archive-date=December 8, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191208214050/https://catalog.archives.gov/id/305240 |url-status=dead }}</ref> Nakon najvećeg pokušaja potrage i spašavanja u povijesti do tada, američka mornarica zaključila je da je Electri ponestalo goriva, te da su se Earhart i Noonan srušili u more i poginuli. Na temelju jačine odašiljanih signala s Earharta, obalna straža zaključila je da je avionu ponestalo goriva sjeverno od Howlanda.<ref name=":3" /> Mnoge kasnije studije došle su do istog zaključka; međutim, razmatrana je alternativna hipoteza da su Earhart i Noonan možda sletjeli avionom na otok Gardner (danas [[Nikumaroro]]) i umrli kao brodolomci.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-03-29 |title=What Happened to Amelia Earhart? – Disappearance, Found & New Evidence |url=https://www.history.com/topics/exploration/what-happened-to-amelia-earhart |access-date=2023-11-24 |website=HISTORY |language=en}}</ref> === Japanski napadi tijekom Drugog svjetskog rata === [[Japansko Carstvo|Japanski]] zračni napad [[8. prosinca]] [[1941.]], koji je izvelo 14 dvomotornih bombardera [[Mitsubishi G3M]] "Nell" iz Chitose Kōkūtaija s otoka Kwajalein, ubio je koloniste Richarda "Dickyja" Kananija Whaleyja i Josepha Kealohu Keliʻihananuija.<ref>{{Citiranje weba|last=Hirsh |first=Heidi |title=The Hui Panalāʻau Story of the Equatorial Pacific Islands of Howland, Baker, and Jarvis: 1935–1942 |url=https://oceanexplorer.noaa.gov/okeanos/explorations/ex1705/background/jarvis/welcome.html |access-date=2023-06-19 |website=NOAA Ocean Exploration |language=EN-US}}</ref> Napad se dogodio dan nakon japanskog napada na [[Pearl Harbor, Havaji|Pearl Harbor]]. Oštetio je tri piste na aerodromu Kamakaiwi. Dva dana kasnije, granatiranje japanske podmornice uništilo je ono što je ostalo od zgrada kolonije.<ref>{{harvnb|Butler|1997|p=419}}</ref> Jedan bombarder se vratio dva puta tijekom sljedećih tjedana i bacio još bombi na ruševine. Dvoje preživjelih konačno je evakuirao {{United States Ship|Helm|DD-388|6}}, razarač američke mornarice, [[31. siječnja]] [[1942.]] Thomas Bederman, jedan od dvojice preživjelih, kasnije je u izdanju časopisa ''[[Life (časopis)|Life]]'' od 9. ožujka 1942. prepričao svoje iskustvo tijekom incidenta.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=ck4EAAAAMBAJ&q=thomas+bederman+howland+island&pg=PA54|title=LIFE |date=1942-03-09|publisher=Time Inc|language=en}}</ref> Howland je u rujnu okupirala [[bojna]] [[Mornarički zbor Sjedinjenih Američkih Država|američkog marinskog korpusa.]] 1943. i bila je poznata kao Pomorska zračna baza Howland do svibnja. 1944.<ref>{{cite report |title=Coral Reef Ecosystem Monitoring Report for the Pacific Remote Islands Marine National Monument, 2000–2017 |chapter=Chapter 7: Howland Island |publisher=NOAA Pacific Islands Fisheries Science Center |year=2019 |type=PIFSC Special Publication SP-19-006g |last1=Brainard |first1=Russell E. |last2=Acoba |first2=Tomoko |last3=Asher |first3=Megan A.M. |last4=Asher |first4=Jacob M. |last5=Ayotte |first5=Paula M. |last6=Barkley |first6=Hannah C. |last7=DesRochers |first7=Annette |last8=Dove |first8=Dayton |last9=Halperin |first9=Ariel A. |last10=Huntington |first10=Brittany |last11=Kindinger |first11=Tye L. |last12=Lichowski |first12=Frances |last13=Lino |first13=Kevin C. |last14=McCoy |first14=Kaylyn S. |last15=Oliver |first15=Thomas |last16=Pomeroy |first16=Noah |last17=Suka |first17=Rhonda |last18=Timmers |first18=Molly |last19=Vargas-Ángel |first19=Bernardo |last20=Venegas |first20=Roberto M. |last21=Wegley Kelly |first21=Linda |last22=Williams |first22=Ivor D. |last23=Winston |first23=Morgan |last24=Young |first24=Charles W. |last25=Zamzow |first25=Jill |display-authors=3 |page=13 |doi=10.25923/7k72-t460}}</ref> Od naseljavanja se odustalo nakon 1944. Kolonizacijski projekti na ostala četiri otoka, također poremećeni ratom, napušteni su.<ref>[http://www.worldstatesmen.org/US_minor.html "Howland Island."] ''worldstatesmen.org.'' Retrieved: October 10, 2010.</ref> Nije poznato da je ikakav zrakoplov sletio na otok, iako su sidrišta u blizini koristili hidroavioni i letjelice tijekom Drugog svjetskog rata. Na primjer, [[10. srpnja]] [[1944.]], američki mornarički letjelica [[Martin PBM Mariner|Martin PBM-3-D Mariner]] (BuNo 48199), kojom je upravljao William Hines, doživjela je požar na motoru i prisilno sletjela u ocean kod Howlanda. Hines je nasukao zrakoplov i iako je izgorio, posada je bila neozlijeđena, spasila ju je posada broda USCGC Balsam, prebačeni su na podmornicu i odvedeni na otok Canton.<ref>[http://www.vpnavy.com/vp16_mishap.html "Report 48199."] ''vpnavy.org.'' Retrieved: October 10, 2010.</ref> == Flora i fauna == Klima je ekvatorijalna, s malo padalina i intenzivnim osunčavanjem. Temperature donekle ublažuje stalni vjetar istočnih smjerova. Teren je nizak i pješčan: koraljni otok okružen uskim rubnim [[Greben|grebenom]] s blago uzdignutim središnjim područjem. Najviša točka je otprilike na 6.1 m/nm.<ref>{{cite web |title=Howland Island National Wildlife Refuge |publisher=U.S. Fish and Wildlife Service |url=https://www.fws.gov/refuge/howland-island |access-date=19 January 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Howland Island |publisher=U.S. Geological Survey |url=https://geonames.usgs.gov/apex/f?p=138:3:::NO:3:P3_FID,P3_TITLE:1663670,Howland%20Island |access-date=19 January 2026 |url-status=dead }}</ref> Ne postoje prirodni izvori [[Slatka voda|slatke vode]].<ref name="CIA">{{Cite web |title=United States Pacific Island Wildlife Refuges |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/united-states-pacific-island-wildlife-refuges/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210126065143/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/united-states-pacific-island-wildlife-refuges/ |url-status=dead |archive-date=January 26, 2021 |website=CIA: The World Factbook |date=October 18, 2024 |publisher=Central Intelligence Agency |issn=1553-8133}}</ref> Krajolik čini raštrkana trava, polegnuta vinova loza, nisko drveće i grmlje [[Pisonia|pisonije]]. Opis očevidaca iz 1942. govori o "niskom šumarku mrtvih i raspadnutih stabala ''[[Cordia subcordata]]''" na vrlo plitkom brežuljku u središtu otoka. Godine 2000. posjetitelj koji je pratio znanstvenu ekspediciju izvijestio je da je vidio "ravnu buldožerom iskrčenu ravnicu koraljnog pijeska, bez ijednog stabla" i neke tragove zgrada iz kolonizacije ili izgradnje iz Drugog svjetskog rata, sve drvene i kamene ruševine obrasle vegetacijom.<ref>{{Cite web |last=Payne |first=Roger |date=December 4, 2000 |title=At Howland Island |url=https://www.pbs.org/odyssey/odyssey/20001204_log_transcript.html |website=[[PBS]]}}</ref> Howland je prvenstveno stanište za gniježđenje, odmorište i traženje hrane za morske ptice, obalne ptice i morske divlje životinje. Otok, s okolnim morskim vodama, [[BirdLife International]] je prepoznao kao [[važno područje za ptice]] (IBA) jer podržava [[Kolonija (biologija)|kolonije]] morskih ptica{{HrvImenaPtica}} [[Mali brzan|malih brzana]] ({{Lat.|Fregata ariel}}), [[Žutokljuna bluna|žutokljunih bluna]] (''Sula dactylatra''), [[Crvenorepi feton|crvenorepih fetona]] (''Phaethon rubricauda'') i [[Crnoleđa čigra|crnoleđih čigri]] (''Onychoprion fuscatus''), a služi i kao migratorno odmorište za [[Pacifički pozviždač|pacifičkog pozviždača]] (''Numenius tahitiensis'').<ref name=bli>{{cite web |url=http://datazone.birdlife.org/site/factsheet/howland-island-iba-united-states-minor-outlying-islands-(to-usa)|title= Howland Island|author=<!--Not stated--> |date=2021|website= BirdLife Data Zone|publisher= BirdLife International|access-date= 23 January 2021}}</ref> <gallery mode="packed" heights="120px"> Datoteka:Groundcover.jpg|Flora otoka Howland Datoteka:Howland_Flora.jpg|Flora otoka Howland (u zavjetrini) Fregata ariel - Labuan Tawoa - Batuputih (4).JPG|[[Mali brzan]] ({{Lat.|Fregata ariel}}) Howland Islands Masked Boobies (14365063360).jpg|[[Žutokljuna bluna]] (''Sula dactylatra'') na Howlandu Datoteka:Howland_Fauna.JPG|Mlade [[Žutokljuna bluna|žutokljune blune]] na Howlandu Datoteka:Howland_Boobies.JPG|[[Žutokljuna bluna|Žutokljune blune]] na Howlandu Phaethon rubricauda 67343473.jpg|[[Crvenorepi feton]] (''Phaethon rubricauda'') Sooty Tern 1 - Michaelmas.jpg|[[Crnoleđa čigra]] (''Onychoprion fuscatus'') Bristle-thighed Curlew (14334249630) (cropped).jpg|[[Pacifički pozviždač]] (''Numenius tahitiensis'') Datoteka:Howland_birds.JPG|[[Kameničar]]i (''Arenaria interpres'') na Howlandu </gallery> === Nacionalno utočište za divlje životinje === [[Datoteka:Anglefish_and_Hump_Coral_-_Howland_Island_NWR.jpg|mini|lijevo|260px|Riba ''[[Pomacanthus imperator]]'' i grbasti koralj – NWR otoka Howland.]] Dana 27. lipnja 1974., ministar unutarnjih poslova [[Rogers Morton]] osnovao je Nacionalni rezervat za divlje životinje otoka Howland, koji je 2009. proširen kako bi se dodala potopljena područja unutar 12 milja (22 km) otoka. Utočište sada obuhvaća {{Km2|2,62}} kopna i {{Km2|1660,63}} mora.<ref>White, Susan. [http://www.fws.gov/howlandisland "Welcome to Howland Island National Wildlife Refuge."] ''U.S. Fish and Wildlife Service,'' August 26, 2011. &nbsp;Retrieved: March 20, 2012.</ref> Zajedno sa šest drugih otoka, otokom je upravljala [[Američka služba za ribu i divlje životinje]] kao dio Nacionalnog kompleksa utočišta za divlje životinje udaljenih pacifičkih otoka. U siječnju 2009. godine predsjednik [[George W. Bush]] je taj entitet unaprijedio u [[Nacionalni spomenik udaljenih pacifičkih otoka]].<ref>{{Citiranje weba|last=Bush |first=George W. |date=January 6, 2009 |title=Establishment of the Pacific Remote Islands Marine National Monument |url=https://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2009/01/20090106-6.html |website=[[White House]]}}</ref> === Invazivne vrste === Brojne [[Invazivna vrsta|invazivne egzotične]] vrste utjecale su na stanište otoka. Crni štakori uneseni su 1854. godine, a istrijebljeni su 1938. godine uličnim mačkama unesenim godinu dana ranije. Mačke su se pokazale destruktivnima za vrste ptica i istrijebljene su do 1985. godine. [[Svračica (biljni rod)|Svračica]] se i dalje natječe s lokalnim biljkama.<ref name="Wildlife">{{Citiranje weba|title=Howland Island National Wildlife Refuge |url=https://www.fws.gov/refuge/howland-island |website=[[U.S. Fish & Wildlife Service]]}}</ref> == Pristup otoku == Javni ulaz na otok dopušten je uz posebnu dozvolu za korištenje od strane Američke službe za ribu i divlje životinje, a općenito je ograničen na znanstvenike i edukatore. Predstavnici agencije posjećuju otok u prosjeku jednom svake dvije godine, često koordinirajući prijevoz s radioamaterima ili [[Obalna straža SAD-a|američkom obalnom stražom]] kako bi pokrili visoke troškove logističke podrške.<ref name="fws visiting" /> == Earhartino svjetlo == [[slika:HowlandIslandLightWW2damage.jpg|mini|lijevo|250px|Earhartino svjetlo, vjerojatno 31. siječnja 1942.]] [[Datoteka:Earhart_Light.jpg|mini|desno|250px|Earhartino svjetlo, 2008.]] Kolonisti poslani na otok sredinom 1930-ih kako bi uspostavili posjed SAD-a, izgradili su Earhartino svjetlo ({{Coord|0|48|20.48|N|176|37|8.55|W|type:landmark_region:UM-84_source:gnis-1393033|name=Earhart Light}}), nazvano po [[Amelia Earhart|Ameliji Earhart]], kao dnevni svjetionik ili navigacijski orijentir. Oblikovan je poput kratkog svjetionika. Izgrađen je od bijelog pješčenjaka s oslikanim crnim trakama i crnim vrhom koji je trebao biti vidljiv nekoliko milja na moru tijekom dnevnog svjetla. Nalazi se u blizini pristaništa za brodove u sredini zapadne obale, blizu Itascatowna. Svjetionik je djelomično uništen početkom Drugog svjetskog rata japanskim napadima, ali su ga početkom 1960-ih obnovili ljudi s broda američke obalne straže [[USCGC Blackhaw|Blackhaw]].<ref>[http://www.uscg.mil/d14/units/kukui/Howland%20Island.htm "Voyage to Howland Island of the USCGC ''Kukui''."] ''US Coast Guard.'' Retrieved: October 10, 2010.</ref><ref>{{Cite news |date=August 17, 1963 |title=Earhart Beacon Shines From Lonely Island |url=https://news.google.com/newspapers?nid=1310&dat=19630817&id=wpYzAAAAIBAJ&sjid=DOMDAAAAIBAJ&pg=6634,3172509 |work=[[Eugene Register-Guard]] |pages=3B |via=[[Google News]]}}</ref> Po izvještaju iz 2000. godine, svjetionik se navodno raspadao i nije bio prebojan desetljećima.<ref>{{cite uscghist|PACIFIC}}</ref> [[Ann Pellegreno]] preletjela je otok 1967., a [[Linda Finch]] 1997. tijekom memorijalnih letova oko svijeta u spomen na Earhartin let oko svijeta 1937. Nije bilo pokušaja slijetanja, ali Pellegreno i Finch letjeli su dovoljno nisko da bace vijenac na otok.<ref>{{harvnb|Safford|Warren|Payne|2003|pp=76–77}}</ref> == Povezani članci == * [[Otočje Phoenix]] == Bilješke == {{Reflist|group=Note}} == Izvori == {{izvori}} ===Bibliografija=== * {{Cite book |last=Bryan |first=Edwin Horace |title=American Polynesia and the Hawaiian Chain |date=1942 |publisher=Tongg Publishing Company |location=Honolulu |oclc=1036237}} * {{Cite book |last=Butler |first=Susan |author-link=Susan Butler (American writer) |title=East to the Dawn: The Life of Amelia Earhart |date=1997 |publisher=Addison-Wesley |isbn=978-0-201-31144-0 |location=Reading, Mass}} * {{Cite journal |last=Grover |first=David H. |date=2001 |title=Question 40/99: USN Involvement with Amelia Earhart |journal=[[Warship International]] |volume=38 |issue=4 |pages=339–340 |issn=0043-0374 |jstor=44895655}} * [http://kapalama.ksbe.edu/archives/historical/huipanalaau/end.php "Eyewitness account of the Japanese raids on Howland Island (includes a grainy photo of Itascatown)."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150205002823/http://kapalama.ksbe.edu/archives/historical/huipanalaau/end.php |date=February 5, 2015 }} ''ksbe.edu.'' Retrieved: October 10, 2010. * {{Cite book |last=Irwin |first=Geoffrey |url=https://archive.org/details/prehistoricexplo0000irwi |title=The Prehistoric Exploration and Colonisation of the Pacific |date=1992 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-40371-9 |location=Cambridge}} * {{Cite book |last1=Long |first1=Elgen M. |url=https://books.google.com/books?id=Gc1-98NLfEYC |title=Amelia Earhart: The Mystery Solved |last2=Long |first2=Marie K. |date=1999 |publisher=[[Simon & Schuster]] |isbn=978-0-684-86005-3 |location=New York, NY}} * {{Cite book |last=Maude |first=Henry Evans |author-link=Henry Evans Maude |title=Of Islands and Men: Studies in Pacific History |date=1968 |publisher=[[Oxford University Press]] |location=Melbourne |oclc=41781}} * {{Cite book |last1=Safford |first1=Laurance F. |url=https://archive.org/details/earhartsflightin0000saff |title=Earhart's Flight Into Yesterday: The Facts Without the Fiction |last2=Warren |first2=Cameron A. |last3=Payne |first3=Robert R. |date=2003 |publisher=[[Paladwr Press]] |isbn=978-1-888962-20-8 |location=McLean, Va |oclc=ocm54092449}} * {{Cite book |last=Sharp |first=Andrew |url=https://archive.org/details/discoveryofpacif0000shar |title=The Discovery of the Pacific Islands |date=1960 |publisher=[[Clarendon Press]] |location=Oxford |oclc=958963822}} * {{Cite book |last=Suárez |first=Thomas |title=Early Mapping of the Pacific: The Epic Story of Seafarers, Adventurers and Cartographers Who Mapped the Earth's Greatest Ocean |date=2004 |publisher=[[Tuttle Publishing|Periplus]] |isbn=978-0-7946-0092-1 |location=Singapore}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|}} *[https://www.fws.gov/refuge/howland_island/ Howland Island National Wildlife Refuge] – U.S. Fish and Wildlife Service *[https://web.archive.org/web/20140226053606/http://www.janeresture.com/howland/ Geography, history and nature on Howland Island] *{{cite uscghist|PACIFIC}} *[https://www.pbs.org/odyssey/odyssey/20001204_log_transcript.html 'Voyage of the Odyssey' – pictures and travelogue] *[http://www.infoplease.com/spot/desertisland9.html Howland Island at Infoplease] *[https://world-history-blog.blogspot.com/2006/12/howland-island-small-island-big-history.html Howland Island – Small Island, Big History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070402124900/http://world-history-blog.blogspot.com/2006/12/howland-island-small-island-big-history.html |date=April 2, 2007 }} [[Kategorija:Koraljni otoci]] [[Kategorija:Američka vanjska područja]] [[Kategorija:Američki otoci u Tihom oceanu (Australija i Oceanija)]] japdgmv4hdxmheenciz5pfrkwzjtn5x 0 52387 7569728 7052763 2026-08-04T16:17:29Z Tulum387 303133 7569728 wikitext text/x-wiki {{Infookvir planina | ime = Bjelašnica | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Bjelašnica2.jpg | opis slike = Skijalište na Bjelašnici - Babin Do | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{Coord|43.704|18.257|region:BA_type:mountain_scale:100000|display=inline,title|format=dms}} | koordinate_ref = | smještaj = | dz = BIH | najbliži gradovi = | dio gorja = [[Dinaridi]] | vrh = Krvavac - 2062<ref name="Hrvatski planinar194008">[http://www.hps.hr/hp-arhiva/194008.pdf Hrvatski planinarski savez] I. Rengjeo: ''Južne hrvatske planine'', Hrvatski planinar, br. 8, 1940. str. 232. (pristupljeno 1. prosinca 2018.)</ref> | ostali vrhovi = {{plainlist| * Opservatorij - 2067 m * Krvavac - 2062 m * Velika i Mala Vlahinja - 2055 m * Hranisava - 1964 m<ref>https://www.dinarskogorje.com/bjelascaronnica.html</ref>}} | starost = | zadnja erupcija = | vulkanski luk = | prvi uspon = | najlakša staza = | planinarski domovi = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = BiH | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = }}{{drugoznačenje2|[[Bjelašnica (razdvojba)]]}}{{Slično|planini kod [[Sarajevo|Sarajeva]]|planinski masiv kod [[Trebinje|Trebinja]]|Bjelasnica}} '''Bjelašnica''' je [[planina]] u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], smještena jugozapadno od grada [[Sarajevo|Sarajeva]]. Kao i susjedna [[Jahorina]] i Bjelašnica pripada [[Dinaridi|dinarskom]] planinskom sistemu. Na najvišem dijelu (2067 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]]) podignuta je značajna meteorološka stanica, koja je ujedno i najviša stalno nastanjena točka u BiH. Razvijen je [[krški reljef|krš]] i [[ledenjak|ledenjački]] [[ledenjački reljef|reljef]]. Srednja godišnja temperatura iznosi samo 0,7 [[°C]], zbog izrazito niskih zimskih temperatura. Najviša temperatura dostiže 24 °C, a najniža -41 °C. Ljeti je prekrivena gustom zelenom travom, a zimi i do 3 m visokim [[snijeg]]om. Snažni [[Vjetar|vjetrovi]] i [[grom]]ovi su klimatsko obilježje ove planine. U sklopu [[XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], na Bjelašnici su izgrađeni brojni sportski i turistički objekti, koji se i danas koriste, a važan je i TV toranj. 2. siječnja 1905. izmjerena je najniža temperatura na Bjelašnici ikad: -33,6 Celzijevih stupnjeva.<ref>[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref> '''Babin Do''' na Bjelašnici je najveće skijalište u okolini Sarajeva. Bjelašnica je popularno sarajevsko izletište, atraktivno zbog mogućnosti [[Planinarenje|planinarenja]], [[Brdski biciklizam|brdskog biciklizma]], [[Rafting|raftinga]], te [[Paraglajding|paraglajdinga]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Bjelašnica |url=https://www.dinarskogorje.com/bjelascaronnica.html |language=en |accessdate=2020-11-09}}</ref> == Vidi == * [[Blatačko jezero]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]] rqn09eydt55qe1o0sas471vhjnlzu56 7569803 7569728 2026-08-04T19:52:56Z Neptune, the Mystic 95253 ([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]]) 7569803 wikitext text/x-wiki {{Infookvir planina | ime = Bjelašnica | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Bjelašnica2.jpg | opis slike = Skijalište na Bjelašnici - Babin Do | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{Coord|43.704|18.257|region:BA_type:mountain_scale:100000|display=inline,title|format=dms}} | koordinate_ref = | smještaj = | dz = BIH | najbliži gradovi = | dio gorja = [[Dinaridi]] | vrh = Krvavac - 2062<ref name="Hrvatski planinar194008">[http://www.hps.hr/hp-arhiva/194008.pdf Hrvatski planinarski savez] I. Rengjeo: ''Južne hrvatske planine'', Hrvatski planinar, br. 8, 1940. str. 232. (pristupljeno 1. prosinca 2018.)</ref> | ostali vrhovi = {{plainlist| * Opservatorij - 2067 m * Krvavac - 2062 m * Velika i Mala Vlahinja - 2055 m * Hranisava - 1964 m<ref>https://www.dinarskogorje.com/bjelascaronnica.html</ref>}} | starost = | zadnja erupcija = | vulkanski luk = | prvi uspon = | najlakša staza = | planinarski domovi = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = BiH | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = }}{{drugoznačenje2|[[Bjelašnica (razdvojba)]]}}{{Slično|planini kod [[Sarajevo|Sarajeva]]|planinski masiv kod [[Trebinje|Trebinja]]|Bjelasnica}} '''Bjelašnica''' je [[planina]] u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], smještena jugozapadno od grada [[Sarajevo|Sarajeva]]. Kao i susjedna [[Jahorina]] i Bjelašnica pripada [[Dinaridi|dinarskom]] planinskom sistemu. Na najvišem dijelu (2067 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]]) podignuta je značajna meteorološka stanica, koja je ujedno i najviša stalno nastanjena točka u BiH. Razvijen je [[krški reljef|krš]] i [[ledenjak|ledenjački]] [[ledenjački reljef|reljef]]. Srednja godišnja temperatura iznosi samo 0,7 [[°C]], zbog izrazito niskih zimskih temperatura. Najviša temperatura dostiže 24 °C, a najniža -41 °C. Ljeti je prekrivena gustom zelenom travom, a zimi i do 3 m visokim [[snijeg]]om. Snažni [[Vjetar|vjetrovi]] i [[grom]]ovi su klimatsko obilježje ove planine. U sklopu [[XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], na Bjelašnici su izgrađeni brojni sportski i turistički objekti, koji se i danas koriste, a važan je i TV toranj. 2. siječnja 1905. izmjerena je najniža temperatura na Bjelašnici ikad: -33,6 Celzijevih stupnjeva.<ref>[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref> '''Babin Do''' na Bjelašnici je najveće skijalište u okolini Sarajeva. Bjelašnica je popularno sarajevsko izletište, atraktivno zbog mogućnosti [[Planinarenje|planinarenja]], [[Brdski biciklizam|brdskog biciklizma]], [[Rafting|raftinga]] i [[Paraglajding|paraglajdinga]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Bjelašnica |url=https://www.dinarskogorje.com/bjelascaronnica.html |language=en |accessdate=2020-11-09}}</ref> == Vidi == * [[Blatačko jezero]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]] d3z42fm4d7bfhi43c56iq0le3mag0l2 0 52481 7570111 7411609 2026-08-05T11:42:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570111 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Atomprogramm des Iran.png|desno|mini|340px|Karta Iranskog nuklearnog programa]] '''[[Iran]]ski nuklearni program''' pokrenut je [[1950-ih]] godina u suradnji s [[SAD]]-om, čija je suradnja trajala sve do [[1979.]] godine odnosno [[Iranska revolucija|iranske revolucije]], kada su Amerikanci zajedno s pojedinim [[Europa|europskim]] državama prekinuli suradnju s [[Iran]]om. Neposredno nakon revolucije i tijekom [[Iransko-irački rat|rata protiv Iraka]] program je privremeno obustavljen, no ponovno je obnovljen sredinom [[1990-ih]] kada je s [[Rusija|Rusijom]] potpisan sporazum o završetku gradnje nuklearnog reaktora [[Nuklearna elektrana Bušeher|Bušeher]]. Znatno proširenje iranskog nuklearnog programa počinje nakon [[2000.]] godine, te se u međuvremenu grade postrojenja za [[Teška voda|tešku vodu]] i obogaćivanje [[uranij]]a, te se otvaraju istraživački centri i [[Rudnik|rudnici]] uranija na jugu zemlje.<ref>Haidar, J.I., 2015."[http://www.parisschoolofeconomics.eu/docs/haidar-jamal-ibrahim/sanctions.pdf Sanctions and Exports Deflection: Evidence from Iran]," Paris School of Economics, University of Paris 1 Pantheon Sorbonne, Mimeo</ref> Službeni [[Teheran]] tvrdi kako se njegov nuklearni program razvija u mirnodopske svrhe; navodi se golema potražnja za [[Električna energija|električnom enegerijom]] koja raste 6% godišnje, zbog čega se rješenje među ostalim vidi u gradnji [[Nuklearna elektrana|nuklearnih elektrana]]. Ipak, godine [[2002.]] nastupa kriza kada su [[SAD]] i neke europske zemlje prijavile Iran [[Vijeće sigurnosti|vijeću sigurnosti]] [[UN]]-a zbog straha da Iran kani nabaviti [[nuklearno oružje]]. == Uvod == Iranski nuklearni program započet je još u [[1950-ih|1950-ima]] kako bi se razvila nuklearna tehnologija. Nakon Islamske revolucije [[1979.]] program je privremeno prekinut, ali je ponovno započet pred kraj 20. stoljeća. Prema Iranskoj vladi, svrha programa je u mirne svrhe, kako bi se postavili nuklearni generatori koji trebali proizvoditi 6.000 MW električne struje do [[2010.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.iran-daily.com/1384/2419/pdf/i3.pdf |accessdate=2006-05-24 |title=Iran daily - Nuclear power plant will generate 6.000 MW by 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060524232819/http://www.iran-daily.com/1384/2419/pdf/i3.pdf |archivedate=2006-05-24}}</ref> što bi pomoglo ekonomiji te države. Do 2007. godine, otvorena su nuklearna postrojenja u sljedećim gradovima: [[Anarak]], [[Arak (grad)|Arak]], [[Ardakan]], [[Bonab]], [[Bušeher]], [[Čalus]], [[Darkovin]], [[Isfahan]], [[Karadž]], [[Laškar Abad]], [[Lavizan]], [[Natanz]], [[Parčin]], [[Sagad]], [[Jazd]], te nuklearni centar za istraživanje u glavnom gradu [[Teheran]]u. Iran je također još [[1970.]] potpisao sporazum o neširenju nuklearnog oružja.<ref>[http://www.un.org/events/npt2005/npttreaty.html Tekst nuklearnog dogovora o nenaoružanju]</ref> Od [[1992.]], [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] (IAEA) dobila je dopuštenje da provjerava postrojenja te države.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.fas.org/nuke/guide/iran/nuke/index.html |title=Nuclear weapons - Iran |access-date=27. listopada 2007. |archive-date=27. listopada 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061027235816/http://www.fas.org/nuke/guide/iran/nuke/index.html |url-status=dead }}</ref> Ipak, neki su skeptični zbog tvrdnje da koristi nuklearni program za opskrbu energijom pošto je četvrta najbogatija država naftom i plinom. == Kontroverzne izjave Ahmadinežada == [[Datoteka:Ahmadinejad Cropped.jpg|desno|mini|200px|[[Iran]]ski predsjednik [[Mahmud Ahmadinežad]] je više puta ponovio da Iran ima pravo na nuklearnu energiju]] {{glavni|Mahmud Ahmadinežad}} Iranski predsjednik [[Mahmud Ahmadinežad]] pokrenuo je zabrinutost Svijeta svojim oštrim stavovima o državi [[Izrael]]. Krajem [[2005.]] mediji su objavili kako je Ahmadinežad izjavio da je „''[[Holokaust]] [[Židovi|Židova]] u 2. svjetskom ratu samo mit''“<ref>[http://edition.cnn.com/2005/WORLD/meast/12/14/iran.israel/ CNN - Iranian leader: Holocaust a 'myth'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081216063330/http://edition.cnn.com/2005/WORLD/meast/12/14/iran.israel/ |date=16. prosinca 2008. }}CNN</ref> te da bi „''Židovima trebalo dati državu u Europi, SAD-u, Kanadi ili Aljaski''“, a još je ranije u listopadu objavljena je njegova izjava kako bi „''Izrael trebalo izbrisati s karte Svijeta''“, što je izazvalo osude i kritike diljem svijeta, od [[SAD]]-a do [[EU]]-a. [[Bijela kuća]] je potom izrazila zabrinutost oko toga želi li Iran nabaviti nuklearno oružje zbog takvih radikalnih stavova i upotrijebiti ga protiv Izraela. Ipak, Iran je kasnije izjavio da je govor Ahmadinežada [[Mahmud Ahmadinežad#Odgovor na prozivanja|krivo preveden]], naime da je izjavio da će „''[[cionizam|cionistički]] režim nestati s vremenom''“, a ne sama država Izrael.<ref>[http://www.mohammadmossadegh.com/news/rumor-of-the-century/ "Wiped of the Map" - the rumor of the Century]</ref><ref>[http://www.cbc.ca/world/story/2005/12/16/iran_holocaust051216.html Anti-Israel remarks 'misunderstood,' says Iranian official]CBC</ref> UN-ovo vijeće sigurnosti, sa svih 15 država članica, je [[28. listopada]] 2005. izdalo izjavu kojom osuđuje takve stavove: „Vijeće sigurnosti osuđuje primjedbe o Izraelu izjavljene od gospodina Mahmouda Ahmadinežada, predsjednika Islamske republike Irana“.<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/4387206.stm UN raps Iran's anti-Israel rant]</ref> Dodatne kontroverze izazvala je „''Međunarodna konferencija o preispitivanju svjetske vizije holokausta''“ koja je [[11. prosinca]] [[2006.]] održana u [[Teheran]]u, a koja je pokrenula raspravu o razmjerima holokausta i broja preminulih Židova tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Na konferenciji su prisustvovali i razni kontroverzni [[povjesničar]]i kao [[Robert Faurisson]] i [[Fredrick Töben]], te [[David Duke]].<ref>[http://www.recordonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20061214/OPINION/612140314 "Holocaust deniers spread fiction in Iran. A gathering of ignorance disgraces its host nation"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090425163853/http://www.recordonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20061214/OPINION/612140314 |date=25. travnja 2009. }}, ''Times-Herald Record'', December 14, 2006.</ref><ref name="fathi">{{cite web |url=http://www.nytimes.com/2006/12/11/world/middleeast/11cnd-iran.html |title=Holocaust Deniers and Skeptics Gather in Iran |first=Nazila |last=Fathi |publisher=New York Times |date=2006-12-11 |accessdate=2006-12-12}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.cbc.ca/canada/story/2006/12/13/professor-holocaust061213.html |title=Canadian prof's presence at Iran forum 'abhorrent': university |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070109075604/http://www.cbc.ca/canada/story/2006/12/13/professor-holocaust061213.html |archivedate=2007-01-09 |accessdate=2009-04-19}}</ref> Konferencija je naišla na osude diljem Svijeta: [[Vatikan]] ju je osudio, [[Bijela kuća]] ju je nazvala „sramotom za cijeli civilizirani Svijet“ a [[Tony Blair]] ju je opisao kao „šokantnu i van pameti“.<ref name="Guttenplan">Guttenplan DD. [http://commentisfree.guardian.co.uk/dd_guttenplan/2006/12/the_holocaust_deniers_ball.html "Wake up to reality"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061231203807/http://commentisfree.guardian.co.uk/dd_guttenplan/2006/12/the_holocaust_deniers_ball.html |date=31. prosinca 2006. }}, ''The Guardian'', December 15, 2006.</ref> Uz to Iran je [[27. srpnja]] [[2004.]] otvorio pečate agencije [[IAEA]] na centrifuge [[uranij]]a, te obnovio povećanje centrifuga kod [[Natanz]]a, što je izazvalo osude diljem [[Zapadni svijet|zapadnog svijeta]], a uz pomoć satelitskih snimaka otkriveni su i tajni pogoni za nuklearnu energiju koji nisu prijavljeni agenciji IAEA.<ref>[http://edition.cnn.com/2002/WORLD/meast/12/12/iran.nuclear/ U.S. has photos of secret Iran nuclear sites]</ref> == Rok Iranu i reakcije na nuklearni program == [[11. travnja]] 2006. Iranski predsjednik Ahmadinežad je izjavio da je njegova zemlja „uspješno obogatila uranij“ i da se „Iran pridružio grupi zemalja sa nuklearnom tehnologijom“. [[Uranij]] je obogaćen na 3.5 % i mogao se iskoristiti za nuklearni reaktor, dok bi za nuklearnu bombu trebalo obogaćenje od 90 %. [[5. lipnja]] [[2006.]] 6 država članica Vijeća sigurnosti UN-a, [[Rusija]], [[Kina]], [[SAD]], [[Francuska]], [[Velika Britanija]] i [[Njemačka]], su ponudili Iranu niz prijedloga za pomoć u energiji u zamjenu za prestanak obogaćivanja urana.<ref>{{Citiranje weba |url=http://edition.cnn.com/2006/WORLD/meast/06/01/us.iran/index.html |title=China, Russia on board in sweetened offer to Iran |access-date=1. kolovoza 2006. |archive-date=21. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121021075716/http://edition.cnn.com/2006/WORLD/meast/06/01/us.iran/index.html |url-status=dead }}</ref> [[31. srpnja]] [[Iran]] je dobio rok od [[UN]]-a zaustaviti svoj program do [[31. kolovoza]] [[2006.]] U protivnom će snositi „diplomatske i ekonomske sankcije“.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.expatica.com/source/site_article.asp?subchannel_id=52&story_id=31954&name=UN+gives+Iran+until+31+August+nuclear+deadline |title=UN gives Iran until 31 August nuclear deadlines |archive-url=https://web.archive.org/web/20060619195527/http://www.expatica.com/source/site_article.asp?subchannel_id=52&story_id=31954&name=UN+gives+Iran+until+31+August+nuclear+deadline |archive-date=19. lipnja 2006. |access-date=1. kolovoza 2006.}}</ref> [[Kina]] i [[Rusija]] dugo su se protivile oštrijem djelovanju protiv Irana, ali su na kraju ipak prihvatili rezoluciju. Rok je prošao, a Iran nije zaustavio rad na nuklearnim reaktorima, ponoviviši još jednom da „nije prijetnja nikome, čak ni Izraelu“. Američki predsjednik [[George W. Bush]] je na to izjavio da „Iran mora snositi posljedice“ i da je vrijeme za sankcije. No Rusija i Kina su se protivli toj odluci, a [[EU]] je još jednom produljio rok Iranu kako bi se našlo diplomatsko rješenje. [[Kofi Annan]] je [[3. rujna]] doputovao u [[Teheran]] kako bi pokušao postići konkretne dogovore, no dobio je samo doznaku da je Iran spreman na pregovore. SAD i Izrael se su najviše usprotivili nuklearnom programu. [[14. studenog]] [[2006.]] [[Benjamin Netanyahu]], vođa izraelske stranke [[Likud]], upozorio je na opasnost od nuklearne bombe u rukama Irana koji planira novi Holokaust: „''Godina je [[1938.]] a Iran je [[Njemačka]]''“ i „''Iran je u utrci za nabavaljanje atomskih bombi. Moramo ga zaustaviti''“.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.haaretz.com/hasen/spages/787766.html |title=Netanyahu: It's 1938 and Iran is Germany |access-date=27. listopada 2007. |archive-date=7. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120407122943/http://www.haaretz.com/news/netanyahu-it-s-1938-and-iran-is-germany-ahmadinejad-is-preparing-another-holocaust-1.205137 |url-status=dead}}</ref> Sunday Times je [[2007.]] čak objavio članak u kojem piše da Izrael planira bombardirati Iranska nuklearna postrojenja,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/article1290331.ece |title=Sunday Times: Izrael planira bombardirati Iran |access-date=15. ožujka 2007. |archive-date=28. prosinca 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091228203853/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/article1290331.ece |url-status=dead }}</ref> slično kao što je to napravio s [[Operacija Opera|Operacijom Opera]] u [[Irak]]u. [[SAD|Američki]] predsjednik George W. Bush išao je i korak dalje i upozorio na [[Treći svjetski rat]] u slučaju da Iran nabavi nuklearno oružja: „''Imamo jednog iranskog lidera koji je rekao kako želi uništiti Izrael. Zato sam rekao svjetskim liderima: 'Ako želite izbjeći treći svjetski rat, morat ćete ih spriječiti da dođu do neophodnih znanja za proizvodnju nuklearnog oružja''“.<ref>[http://www.net.hr/vijesti/page/2007/10/18/0023006.html Bush najavio 'treći svjetski rat']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/fset.html |title=Bush retorički govorio o Trećem svjetskom ratu |archive-url=https://web.archive.org/web/20070609134812/http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/fset.html |archive-date=9. lipnja 2007. |access-date=27. listopada 2007.}}</ref> Ahmadinežad je pak uzvratio da je Iran žrtva nuklearnog 'ugnjetavanja': „''Iranski je narod budan i branit će sva svoja prava do kraja. Veliki iranski narod odupire se ugnjetačima i neće se povući ni za dlaku''“.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.djakovo-online.com/index.php?option=com_content&task=view&id=521&Itemid=59 |title=Iran: mi smo žrtve nuklearnog 'bullyinga' |archive-url=https://web.archive.org/web/20090426102012/http://www.djakovo-online.com/index.php?option=com_content&task=view&id=521&Itemid=59 |archive-date=26. travnja 2009. |access-date=27. listopada 2007.}}</ref> == Prvi krug sankcija Iranu == Iako su se [[Rusija]] i [[Kina]] dugo protivile, na kraju su ipak postigle dogovor sa SAD-om oko novije verzije rezolucije koja bi trebala kazniti Iran. Rezolucija 1737[[UN]]-ovog vijeća sigurnosti je jednoglasno prihvaćena [[23. prosinca]] [[2006.]]<ref>[http://www.un.org/News/Press/docs/2006/sc8928.doc.htm Security council imposes sanctions on Iran for failure to halt Uranium enrichment]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.iranwatch.org/international/UNSC/unsc-resolution1737-122306.htm |title=Tekst rezolucije 1737 koja uvodi ograničene sankcije Iranu |archive-url=https://web.archive.org/web/20070110124159/http://www.iranwatch.org/international/UNSC/unsc-resolution1737-122306.htm |archive-date=10. siječnja 2007. |access-date=15. ožujka 2007.}}</ref> pod sponzorstvom Francuske, Njemačke i Velike Britanije. U toj rezoluciji nametnute su ograničene sankcije Iranu zbog toga što nije zaustavio nuklearni program nakon rezolucije 1696. Tom rezolucijom zabranjena je dostava nuklearne tehnologije i materijala Iranu te je zamrznula imovinu pojedinaca i poduzeća koja su povezana s nuklearnim programom. Sankcije će se skinuti kada Iran zaustavi „sumnjive aktivnosti“ na zadovoljstvo agencije [[IAEA]]. Iran je osudio rezoluciju i kritizirao Vijeće Sigurnosti. [[Muhamed Ali Hoseini]], predstavnik Irana, je izjavio da rezolucija „ne može utjecati ili ograničiti iranske mirne nuklearne aktivnosti, ali će diskreditirati odluke vijeća sigurnosti, čija se moć gubi“. Zbog toga što je rezolucija pod člankom 41 od 7. poglavlja zakona UN-a, ona se ne može izvršiti kroz vojnu intervenciju. SAD je zaprijetio Iranu i daljnim sankcijama ako ne zaustavi svoj program. == Drugi krug sankcija Iranu == [[Datoteka:Natanz nuclear.jpg|desno|mini|270px|[[Protuzračna obrana]] štiti nuklearni kompleks u [[Natanz]]u]] SAD se nakon prve rezolucije dogovorio sa stalnim članicama oko sinopsisa za novu rezoluciju. [[24. ožujka]] [[2007.]] Vijeće Sigurnosti UN-a jednoglasno je izglasalo nove sankcije protiv Irana, ponovno zbog nepoštivanja prethodnog zahtjeva za prekid obogaćivanja [[uranij]]a. Rezolucijom 1747 uvodi se zabrana izvoza oružja iz Irana i zamrzava imovina 28 osoba i organizacija povezanih s iranskim nuklearnim i raketnim programom. Članice UN-a pozivaju se da ne izvoze oružje u Iran i ne daju toj zemlji financijsku pomoć i zajmove. Vojna intervencija je opet isključena. Iranski ministar vanjskih poslova Manoučehr Motaki odbacio je rezoluciju 1747 te je iskoristio svoje pravo glasa u Vijeću: „Ovo je četvrti put u godinu dana da na temelju neopravdane odluke koju su pripremili neki stalni članovi, Vijeće Sigurnosti donosi nezakonitu, neutemeljenu i nepotrebnu odluku protiv mirnodopskog nuklearnog programa Islamske Republike Irana koji nije nikakva prijetnja za međunarodnu sigurnost“. === Kouchnerove kontroverzne izjave o krizi === U [[rujan|rujnu]] 2007., francuski ministar vanjski poslova [[Bernard Kouchner]] iznenadio je javnost kada je izjavio da bi se svijet trebao pripremiti na rat s Iranom ako pregovori oko nuklearnog programa ne urode plodom: „''Moramo se pripremiti na najgore, a najgore je rat''“.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6998602.stm Iran scorns French warning of war]</ref> To je bio korak prema strožem pristupu Francuske nakon što je [[Nicolas Sarkozy]] postao predsjednik [[2007.]] te se približio stavovima Washingtonu. Vlada je tiho kritizirala Kouchnera, koji je idući dan izjavio da su neki njegove riječi krivo protumačili te da još uvijek zagovara pregovore i mirno rješenje krize diplomacijom: „''Najgora situacija bi bio rat. A da se izbjegne najgore, mora se pregovarati, pregovarati i pregovarati''“.<ref>[http://www.nytimes.com/2007/09/18/world/europe/18iran.html?_r=1&oref=slogin After talk of war, cooler words in France on Iran]</ref> == Američke unilateralne sankcije Iranu 2007. == [[Datoteka:Foreign Ministers of Germany, the US, Great Britain, France, Russia and China in Berlin discussing Iran nuclear program March 2006.jpg|lijevo|mini|250px|Vanjski ministri SAD-a, Britanije, Francuske, Rusije i Kine u [[Berlin]]u razgovaraju o Iranskom nuklearnom programu u ožujku [[2006.]]]] [[26. listopada]] [[2007.]] Sjedinjene Države uvele su nove sankcije protiv Irana, koji su optužile da „podupire teroriste u [[Afganistan]]u, [[Irak]]u i na Bliskom istoku, izvozi balističke projektile i pokušava napraviti nuklearnu bombu“. Riječ je o najoštrijim američkim sankcijama protiv Teherana od [[1979.]] godine, a usmjerene su protiv 22 agencije iranske vlade, više od 20 banaka te više pojedinaca. Glavna su meta sankcija Iranska revolucionarna garda te tvrtke u njezinu vlasništvu, uključujući tvornice [[automobil]]a, građevinske tvrtke, [[novine]] i naftna polja. Zajedno s državnim bankama Bank Melli, Bank Mellat i Bank Saderat, bit će odsječeni od američkog financijskog sustava. Sva njihova imovina koja bude otkrivena u SAD-u bit će zamrznuta, a Amerikancima i američkim tvrtkama poslovanje s njima bit će zabranjeno. Uz to, SAD upozorava i neameričke tvrtke da bi poslovanje s iranskim skupinama moglo rezultirati financijskim penalima pa analitičari već upozoravaju kako bi odsad, zbog činjenice da je Revolucionarna garda toliko isprepletena s iranskim biznisom, svako poslovanje s iranskim tvrtkama moglo postati preriskantno.<ref>[http://www.h-alter.org/tekst/amerikanci-uveli-nove-sankcije-za-iran/6968 Amerikanci uveli nove sankcije Iranu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071030203335/http://www.h-alter.org/tekst/amerikanci-uveli-nove-sankcije-za-iran/6968 |date=30. listopada 2007. }}H-Alter</ref> Iranska vlada oštro je prosvjedovala te je ubrzo uzvratila da je „neprijateljska politika SAD-a protiv iranskog naroda i legalnih organizacija u suprotnosti s međunarodnim pravom“. === Američko izvješće 2007. === [[4. prosinca]] [[2007.]], u neobičnom preokretu nuklearne krize, američke obavještajne službe su pustile u javnost izvještaj u kojem stoji da je Teheran [[2003.]] obustavio program razvoja nuklearnog oružja, što je opovrgnulo stavove Bushove administracije. U izvještaju također stoji da je Iran obogaćivao Uran i da bi ipak mogao razviti nuklearno oružje do [[2015.]]<ref>[http://news.sky.com/skynews/article/0,,30200-1295529,00.html?f=rss Sky News: 'Iran Nuke Plans Are Not So Threatening']</ref><ref>[http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/12/03/iran.nuclear/index.html?iref=mpstoryview CNN:U.S. report: Iran stopped nuclear weapons work in 2003] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307213948/http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/12/03/iran.nuclear/index.html?iref=mpstoryview |date=7. ožujka 2016. }}Edition.com</ref> Američka državna tajnica [[Condoleezza Rice]] se osvrnula na izvješće američke obavještajne službe i poručila da bi bilo pogrešno olabaviti pritisak na Iran: „''Usprkos najnovijim podacima, bila bi velika greška olabaviti diplomatski pritisak na Iran. I dalje smatram Iran opasnom silom u međunarodnoj politici. Čini se da ovog trena nemaju aktivan program naoružavanja, i to je uistinu dobra vijest, ali mislim da ćemo učiniti veliku pogrešku ako smanjimo pritisak''“.<ref>[http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/2967366/index.do Rice: Iran je opasna sila i ne treba smanjivati pritisak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090427001736/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/2967366/index.do |date=27. travnja 2009. }}[[Večernji list]]</ref> Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad je izjavio da izvješće američke obavještajne službe koje opovrgava tvrdnju Bushove administracije da Iran nastoji doći u posjed nuklearnog oružja predstavlja pobjedu Teherana: „''Ovo izvješće predstavlja pobjedu iranskog naroda u sporu s međunarodnim silama oko nuklearnog pitanja''“.<ref>[http://dnevnik.hr/naslovnica/vijesti/svijet/20071205_32173.php?ar= Ahmadinedžad: Američko izvješće je pobjeda Irana]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}Dnevnik.hr</ref> Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju [[Mohamed El-Baradei]] izjavio je da Američko izvješće u kojem stoji da je Iran obustavio razvoj nuklearnog oružja 2003. dalo Teheranu otvorene mogućnosti da razriješi krizu s međunarodnom zajednicom predvođenom SAD-om: „''Iran sada ima otvorene mogućnosti jer ga se u izvješću, tvrdnjom da ne razvija atomsko oružje barem nekoliko posljednjih godina, na neki način amnestira''“. Dodao je da je izvješće u skladu s procjenom IAEA, zbog čega je s olakšanjem odahnuo.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=104137 |title=IAEA: Američko izvješće prilika za Iran |access-date=6. prosinca 2007. |archive-date=1. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210701132518/http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=104137 |url-status=dead }}</ref> == Treći krug sankcija Iranu == [[3. ožujka]] [[2008.]] Vijeće sigurnosti uvelo je treći krug sankcija Iranu: 14 od 15 članica glasovalo je za rezoluciju, dok je samo [[Indonezija]] ostala suzdržana. Iako su [[Libija]], [[Južna Afrika]] i [[Vijetnam]] bili rezervirani prema rezoluciji, ipak su na kraju glasovali za. Pokrovitelji rezolucije bili su Britanija, Francuska i Njemačka. Po prvi puta, rezolucijom Vijeća sigurnosti zabranjuje se članicama UN-a [[trgovina]] robama koje se mogu koristiti i za civilnu i za vojnu uporabu, te se daju ovlasti za inspekciju brodskog i zrakoplovnog tereta za i iz Irana, u slučaju sumnje da se radi o zabranjenom materijalu. Rezolucijom se uvodi i financijski nadzor nad transakcijama dviju iranskih banaka Melli i Saderat, osumnjičenih za povezanost s proliferacijskim aktivnostima. Također se od zemalja traži oprez kod ulaska u nove trgovinske obveze s Iranom. Rezolucijom se naređuje zemljama da zamrznu imovinu 12 dodatnih iranskih tvrtki i 13 pojedinaca povezanih s nukleranim i raketnim programima zemlje, dok se zabranjuju putovanja za pet osoba povezanih s nuklearnim programom. Većina osoba s popisa su tehnički stručnjaci, a među njima i jedan general, [[Mohamed Neza Nakdi]], visoko rangiran u elitnoj Revolucionarnoj gardi, blizak iranskom vjerskom vođi [[ajatolah]]u Ali Hameneiju. Njemu se stavlja na teret da je bio anagžiran na zaobilaženju dosadašnjih sankcija. Iranski veleposlanik pri UN-u Muhamed Haze ponovno je odbacio rezoluciju: „''Iran ne može i neće prihvatiti zahtjeve koji su pravno manjkavi i predstavljaju političku prisilu''“.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/3026069/index.do |title=Vijeće sigurnosti UN-a uvelo nove sankcije Iranu |archive-url=https://web.archive.org/web/20090427001745/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/3026069/index.do |archive-date=27. travnja 2009. |access-date=5. ožujka 2008.}}</ref><ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/vijece-sigurnosti-un-uvelo-nove-sankcije-iranu.html Vijeće sigurnosti UN uvelo nove sankcije Iranu]</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/un-uveo-nove-sankcije-iranu |title=UN uveo nove sankcije Iranu |access-date=5. ožujka 2008. |archive-date=13. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090413151434/http://www.ezadar.hr/clanak/un-uveo-nove-sankcije-iranu |url-status=dead }}</ref> == Izraelske prijetnje == Izraelski predsjednik [[Shimon Peres]] je u komentarima [[6. svibnja]] [[2008.]], povodom 60. godišnjice osnutka države Izrael, iransku nuklearnu prijetnju usporedio s Hitlerom. „''Na neki način, to je puno kompliciranije nego u vrijeme nacista. Naime, Hitler nije imao nuklearnu bombu''“, rekao je Peres i dodao kako ujedinjenje čitavog svijeta u sprječavanju nuklearnih ambicija Irana, može spriječiti eventualnu vojnu akciju. Isto tako, ne vjeruje kako Iran koristi nuklearnu energiju u mirnodopske svrhe.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/shimon-peres-iranska-nuklearna-prijetnja-gora-od-hitlera/385658.aspx Shimon Peres: Iranska nuklearna prijetnja gora od Hitlera]Index.hr</ref> Izraelski potpremijer i ministar obrane [[Shaul Mofaz]] [[6. lipnja]] [[2008.]] za izraelski list Yediot Acharonot izjavio je da Izrael nema drugog izbora nego napasti Iran kako bi ga spriječio da razvije oružje za masovno uništenje pošto su sankcije protiv te države nedjelotvorne.<ref>[http://www.msnbc.msn.com/id/24998146/ Israeli official says attack on Iran 'unavoidable'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080609001048/http://www.msnbc.msn.com/id/24998146/ |date=9. lipnja 2008. }}MSNBC</ref> Ta izjava uzrokovala je da cijena [[nafta|nafte]] skoči na rekodnih 139 $ po barelu. Ipak, službenici u izraelskom ministrastvu obrane dodali su da je Mofaz to izjavio možda samo da bi odvratio pozornost s korupcijsog skandala koji visi nad [[Ehud Olmert|Ehudom Olmertom]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://news.yahoo.com/s/nm/20080608/ts_nm/israel_iran_mofaz_dc |title=Israelis round on Mofaz's "political" Iran threat |archive-url=https://web.archive.org/web/20080611053336/http://news.yahoo.com/s/nm/20080608/ts_nm/israel_iran_mofaz_dc |archive-date=11. lipnja 2008. |access-date=11. lipnja 2008.}}</ref> Iran je odmah osudio izjavu te zatražio od Vijeća sigurnosti UN-a da reagira na najnoviju prijetnju Izraela da će napasti iranska nuklearna postrojenja. „''Ovako opasna prijetnja protiv suverene države i članice UN je očigledno kršenje međunarodnog prava i kosi se sa najosnovnijim načelima Povelje UN''“, navodi pismo koje je [[Muhamed Hazae]] organizaciji glavnom tajniku Ban Ki-moonu.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/iran-od-un-trazi-da-reagira-na-izraelske-prijetnje/390141.aspx ran od UN traži da reagira na izraelske prijetnje]Index.hr</ref> Iran je [[9. lipnja]] [[2008.]] zaprijetio bolnim odgovorom u slučaju izraelskog napada.<ref>[http://www.jutarnji.hr/svijet/clanak/art-2008,6,10,,122714.jl Iran prijeti Izraelu bolnim odgovorom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080613013250/http://www.jutarnji.hr/svijet/clanak/art-2008,6,10,,122714.jl |date=13. lipnja 2008. }}Jutarnji.hr</ref> == Administracija Baracka Obame == Novi američki predsjednik [[Barack Obama]] odabrao je [[2009.]] drugačiji pristup Iranu za razliku od svog prethodnika. [[20. ožujka]] poslao je toj državi video poruku, nudeći joj „novi početak“ kako bi se završio 30-godišnji hladni odnos između tih dvaju država. Poruka je stigla na [[Novruz]], iransku [[Nova godina|novu godinu]], te prikazala Obamin govor u kojem izražava želju da „razgovara izravno s ljudima i vođama Irana“ te uspostavi „konstruktivni odnos“. Iran je pak reagirao mlako na ponudu: Akbar Džavankir, savjetnik Ahmadinežad, izjavio je da „Iran ne može zaboraviti prijašnje agresivne politike SAD-a“, uključujući i bivšu američku potporu bivšem Šahu.<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2009/mar/20/barack-obama-video-iran Barack Obama offers Iran 'new beginning' with video message]Guardian.co.uk</ref> Iranski vrhovni vođa ajatolah [[Ali Hamenei]] odbacio je ponudu američkoga predsjednika Baracka Obame u otvaranju nove ere u odnosima SAD-a i Irana, sve dok se službeni Teheran ne uvjeri u stvarne promjene u američkoj politici. „''Novi američki predsjednik šalje nam čestitku za [[Novruz|iransku novu godinu]], a istovremeno nas ponovno optužuje da podupiremo [[terorizam]] i da želimo proizvesti [[nuklearno oružje]]''“, rekao je vrhovni vođa u govoru koji je prenosila televizija iz grada [[Mašad]]a na sjeveroistoku Irana.<ref>[http://www.javno.com/hr-svijet/obamina-poruka-nece-prevariti-i-zastrasiti-iran_244752 Obamina poruka neće prevariti i zastrašiti Iran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090613074921/http://www.javno.com/hr-svijet/obamina-poruka-nece-prevariti-i-zastrasiti-iran_244752 |date=13. lipnja 2009. }}Javno.hr</ref> Nakon što je desničarska stranka [[Likud]] pobijedila na izborima u Izraelu 2009., Obama je pozvao novog premijera [[Benjamin Netanyahu|Benjamina Netanyahua]] na razgovor u Bijelu kuću u [[svibanj|svibnju]]. Netanyahu je nekoliko puta izjavio da iranski nuklearni program smatra velikom prijetnjom hebrejskoj državi. Obama je na sastanku naglasio kako SAD treba više vremena da pronađe diplomatsko rješenje na krizu, a da bi vojni udar na iranska nuklearna postrojenja bio ravan katastrofi. Usprkos nesuglasicama, Obama je upozorio Netanyahua da Izrael ne „iznenadi“ svijet napadom na Iran-<ref>[http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/us_and_americas/article6307431.ece Barack Obama attempts to ward off disastrous military air strike on ‘nuclear’ Tehran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090521130908/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/us_and_americas/article6307431.ece |date=21. svibnja 2009. }}The Times</ref><ref>[http://article.wn.com/view/2009/05/19/netanjahu_u_etiri_oka_kod_obame/ Netanjahu „u četiri oka“ kod Obame]</ref><ref>[http://www.haaretz.com/hasen/spages/1085466.html Obama warns Netanyahu: Don't surprise me with Iran strike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090516061428/http://www.haaretz.com/hasen/spages/1085466.html |date=16. svibnja 2009. }}Haaretz</ref> == Rezolucija IAEA == [[Datoteka:Bushehr Nuclear Power Plant model 2010.jpg|desno|mini|250px|Maketa nuklearne elektrane u [[Bušeher]]u]] Iako je IAEA isprva bila blaga prema Iranu i tvrdila da surađuje s njenim stručnjacima, situacija se promijenila u [[studeni|studenom]] [[2009.]] Tada je naime IAEA donijela rezoluciju u kojoj kritizira Iran zbog odbijanja zaustavljanja obogaćivanja uranija prema uputama Vijeća sigurnosti UN-a te zbog tajne gradnje postrojenja za obogaćivanje uranija u gradu Kom. Ahmadinedžad je osudio takav čin: "''Pod pritiskom nekolicine površno moćnih sila...IAEA je donijela nezakonitu rezoluciju protiv iranskog naroda''." Iranski potpredsjednik [[Ali Akbar Salehi]] je nekoliko dana kasnije odgovorio da Iran namjerava graditi 10 novih nuklearnih postrojenja. Francuska je nazvala takav odgovor Irana "djetinjastim".<ref>[http://english.aljazeera.net/news/middleeast/2009/12/200912212431849517.html Iran says IAEA resolution 'illegal'], Al Jazeera, [[3. prosinca]] [[2009.]] Preuzeto [[19. veljače]] [[2010.]]</ref><ref>Andrew Hammond, [http://www.reuters.com/article/idUSTRE5B02E120091201 Iran says to protest over IAEA nuclear resolution], Reuters, [[1. prosinca]] [[2009.]] Preuzeto [[19. veljače]] [[2010.]]</ref><ref>Ida Alić; [http://www.vjesnik.com/Pdf/2009%5C12%5C03%5C48A48.PDF Iran odbacio rezoluciju, moguće strože sankcije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241213233813/http://www.vjesnik.com/Pdf/2009%5C12%5C03%5C48A48.PDF |date=13. prosinca 2024. }}, [[Vjesnik]], [[3. prosinca]] [[2009.]] Preuzeto [[19. veljače]] [[2010.]]</ref> U studenom iste godine, Iran je odbio poslati svoj uranij za obogaćivanje u inozemstvo za koji bi mu za uzvrat bilo isporučeno gorivo za reaktor u Teheranu, izjavio je predsjednik povjerenstva za inozemne poslove u parlamentu [[Aledin Borudžerdi]].<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/iran-odbija-slati-obogaceni-uranij-u-inozemstvo.html Iran odbija slati obogaćeni uranij u inozemstvo], Dnevnik.he, [[7. studenog]] [[2009.]] Preuzeto [[19. veljače]] [[2010.]]</ref><ref>[http://web1.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/77838/Default.aspx Iran ne želi poslati obogaćeni uranij u inozemstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120315075135/http://web1.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/77838/Default.aspx |date=15. ožujka 2012. }}, [[Slobodna Dalmacija]], [[7. studenog]] [[2009.]] Preuzeto [[19. veljače]] [[2010.]]</ref> [[18. veljače]] [[2010.]] IAEA je objavila da je Iran uspio proizvesti preko 1,000 kg obogaćenog uranija, te da bi teoretski mogao proizvesti [[nuklearno oružje]].<ref>Julian Borger, [http://www.guardian.co.uk/world/2009/feb/19/iran-iaea-united-nations-nuclear-weapon Iran has enriched enough uranium to make bomb, IAEA says], Guardian, [[18. veljače]] [[2009.]] Preuzeto [[19. veljače]] [[2010.]]</ref> == Četvrti krug sankcija Iranu == [[9. lipnja]] [[2010.]], Vijeće sigurnosti UN-a prihvatilo je rezoluciju 1929 kojom se potvrđuje da se Iran nije odazvao na prijašnje obveze određene prethodnim rezolucijama te se toj državi nameću nove [[sankcije]]. Prihvaćeno je s 12 glasova za, jednim suzdržanim ([[Libanon]]) te dvoje protiv ([[Brazil]], [[Turska]]).<ref>{{cite news |title=Citing Iran's failure to clarify nuclear ambitions, UN imposes additional sanctions |url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=34970&Cr=iran&Cr1= |publisher=United Nations News Centre |date=2010-06-09}}</ref><ref>{{cite news |last=Black |first=Ian |title=UN approves new Iran sanctions |url=http://www.guardian.co.uk/world/2010/jun/09/iran-sanctions-united-nations-nuclear |newspaper=[[The Guardian]] |date=2010-06-09}}</ref> Vijeće je u rezoluciji preporučilo Iranu da prestane obogaćivati uranij, počne surađivati s inspektorima IAEA te pojasni svoj nuklearni program kako ga ne bi koristio za oružje. U rezoluciji se između ostalog zabranjuje svim zemljama prodavanje bilo kakve vojne opreme Iranu ili pomaganju u obuci oko istog, pojedincima povezanima s nuklearnim programom se zabranjuje putovanje i zamrzava imovina, inspekcija sve robe koja ulazi ili izlazi iz Irana, zaplijena zabranjenih materijala te čak i presretanje pošiljke za koju se sumnja da je povezana s programom. Ahmadinedžad je rezoluciju nazvao "''prljavim rupčićem kojeg treba baciti u kantu za smeće''".<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/world/middle_east/10280356.stm Ahmadinejad: New UN Iran sanctions 'fit for dustbin'], [[BBC]]</ref> Turska i Brazil su se usprotivile rezoluciji koja po njima poništava njihove napore za diplomatskim rješenjem. Dvije države su Iranu prethodno ponudile obogaćivanje uranija na njihovom teritoriju, što je Teheran službeno prihvatio.<ref>{{cite news |last=Black |first=Ian |title=Iran Says Uranium to Go to Turkey, Brazil for Enrichment |url=http://www1.voanews.com/english/news/-Iran-Uranium-to-go-to-Turkey-Brazil-for-Enrichment-93922304.html |newspaper=VoA news |date=2010-05-17 |access-date=12. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100520000635/http://www1.voanews.com/english/news/-Iran-Uranium-to-go-to-Turkey-Brazil-for-Enrichment-93922304.html |archive-date=20. svibnja 2010.}}</ref> ==Navodni pokušaji sabotaže== [[Datoteka:Arak heavy water reactor2.JPG|desno|mini|250px|Reaktor na tešku vodu u [[Arak (grad)|Araku]]]] U rujnu [[2010.]], razne agencije su izvjestila kako je [[Stuxnet]], neobični [[računalni virus]], najviše napao Iran, koji je zabilježio 60 % svih napada na svijetu. Prema procjenama, zaraženo je oko 30,000 IP adresa u toj državi.<ref>{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-11414483 |title=Stuxnet worm hits Iran nuclear plant staff computers |publisher=BBC News |date=2010-09-26 |accessdate=2010-12-01}}</ref> Stuxnet navodno napada kompjutere u nuklearnim elektranama te pokreće prebrzu rotaciju centrifuga, koja ih uništava. UN je u [[studeni|studenom]] 2010. objavio kako je Iran privremeno zaustavio obgaćivanje uranija. Na novinarskoj konferenciji, g. Ahmadinedžad je je izjavio kako se "''pojavio problem na određenom broju centrifuga zbog [[software]]a koji je instaliran u elekronskim dijelovima''".<ref name="sabotage">{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-11868596 |title=Iran says nuclear programme was hit by sabotage |publisher=BBC News |date=2010-11-29 |accessdate=2010-12-01}}</ref> Ipak, nadodao je da su iranski stručnjaci uspjeli popraviti problem te da se on "više neće ponoviti". Predsjednik Irana nije podrobnije pojasnio o kakvom se problemu radilo.<ref name="sabotage"/> U [[2007.]], iranska državna televizija je objavila kako je nuklearni znanstvenik Ardeshir Hosseinpour "poginuo od trovanja plinom".<ref name="nyt">{{cite web |url=http://www.nytimes.com/2010/11/30/world/middleeast/30tehran.html?_r=1 |title=Bombing Hit Atomic Experts in Iran Streets |publisher=[[New York Times]] |author=William Yong, Robert F. Worth |date=2010-11-29 |accessdate=2010-12-01}}</ref> [[12. siječnja]] [[2010.]], profesor fizike koji je predavao o elementarnim česticama, Massoud Ali Mohammadi, je poginuo u eksploziji bombe koja je bila pričvrščena na [[motocikl]]u u Teheranu.<ref>{{cite web |url=http://www.nytimes.com/2010/01/13/world/middleeast/13iran.html |title=Blast Kills Physics Professor in Tehran |publisher=[[New York Times]] |author=Alan Cowell |date=2010-01-12 |accessdate=2010-12-01}}</ref> 29. studenog 2010., nepoznati atentatori bombom su ubili nuklearnog znanstvenika Majida Shahriarija te ranili njegovog još bitnijeg kolegu, Fereydoona Abbasija, znanstvenika koji je radio za ministarstvo obrane.<ref name="nyt"/> U srpnju 2011., fizičar Dayroush Rezaei ubijen je hicem ispred vlastite kuće. U studenom iste godine, general Hassan Moghaddam, osnivač raketnog programa, pogiba u vojnom skladištu u eksploziji tako snažnoj da je zatresla prozore u 30 km udaljenom Teheranu.<ref>{{cite web |url=http://www.guardian.co.uk/world/2011/nov/14/iran-missile-death-mossad-mission |title=Iranian missile architect dies in blast. But was explosion a Mossad mission? |last=Borger |first=Julian |publisher=Guardian |date=2011-11-14 |accessdate=2012-01-12}}</ref> U siječnju 2012. ubijen je Mostafa Ahmadi Roshan, ravnatelj postrojenja za obogaćivanje uranija u Natanzu, kada je eksplodirala magnetska bomba u njegovom autu koju su postavili dvojica nepoznatih motociklista.<ref>{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/news/article-2085069/Iran-nuclear-scientist-Mostafa-Ahmadi-Roshan-killed-magnetic-bomb-Tehran.html |title=West blamed by Iran as YET ANOTHER nuclear scientist is assassinated by magnetic car bomb in the street |last=Williams |first=David |publisher=Daily Mail |date=2012-01-12 |accessdate=2012-01-12}}</ref> Iran je optužio Izrael i SAD zbog pokušaja sabotaže nuklearnog programa. 20. srpnja 2011. iranska državna televizija javila je kako je navodno oborena američka bespilotna špijunska letjelica iznad grada [[Kom]]a koja je snimala obližnji nuklearni reaktor.<ref>{{cite web |url=http://www.reuters.com/article/2011/07/20/us-iran-usa-plane-idUSTRE76J1WP20110720 |publisher=[[Reuters]] |title=Iran says shot down a U.S. spy plane over nuclear site |date=2011-07-20 |accessdate=2011-07-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110722200344/http://www.reuters.com/article/2011/07/20/us-iran-usa-plane-idUSTRE76J1WP20110720 |archivedate=22. srpnja 2011.}}</ref> ==Izvještaj IAEA o nuklearnom oružju == Prema izvještaju IAEA 7. studenog 2011., Iran potajno razvija program za nuklearno oružje. Prema izvještaju, iranski stručnjaci su surađivali s bivšim sovjetskim znanstvenikom koji je podučavao kako napraviti visoko precizne detonatore kakvi se koriste za izazivanje nuklearne lančane reakcije. Izvješće također potvrđuje kako je Iran nastavio s nuklearnim istraživanjem i nakon 2003. od kada je, kako su vjerovali razni obavještajci, zbog međunarodnog pritiska istraživanje navodno zaustavljeno.<ref>{{cite web |url=http://dalje.com/hr-svijet/iaea--iran-je-na-korak-do-izrade-nuklearnog-oruzja/393822 |publisher=Dalje |title=IAEA: Iran je na korak do izrade nuklearnog oružja |date=2011-11-07 |accessdate=2011-11-09 |archive-date=10. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111110160731/http://dalje.com/hr-svijet/iaea--iran-je-na-korak-do-izrade-nuklearnog-oruzja/393822 |url-status=dead }}</ref> ==Izvori== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/4134614.stm BBC-ova kronologija ključnih događaja od 2002.] *[https://web.archive.org/web/20090425162512/http://www.commondreams.org/views04/1123-32.htm Abhinav K. Aima - Razumijeti nuklearni Iran] *[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1535777-2,00.html Časopis Time - intervju sa Mahmoudom Ahmadinedžadom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061108123217/http://www.time.com/time/magazine/article/0%2C9171%2C1535777-2%2C00.html |date=8. studenoga 2006. }} *[https://web.archive.org/web/20060927045153/http://www.rferl.org/featuresarticle/2006/9/13C06751-5872-4EC2-8AAC-A1E738B11C29.html 118 nesvrstanih država članica UN-a podržava Iranski nuklearni program] *[http://www.payvand.com/news/03/oct/1015.html Povijest Iranskog nuklearnog programa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190514125548/http://www.payvand.com/news/03/oct/1015.html |date=14. svibnja 2019. }} *[https://web.archive.org/web/20090426052021/http://www.iranian.com/Clips/2006/December/nuclear.html Iranska TV izvještava o nuklearnom programu zemlje] [[Kategorija:Iranska vojna oprema]] [[Kategorija:Nuklearna fizika]] qh693p61ch9sqp02fkp5h6qiiu835jp 0 53326 7569763 7568816 2026-08-04T17:22:33Z ~2026-43112-84 368656 /* */ 7569763 wikitext text/x-wiki {{pravopis}} {{Tvrtka | ime = Jadrolinija | slika = [[Slika:Jadrolinija logo.svg|Logotip Jadrolinije]] | vrsta = Društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta | osnutak = [[20. siječnja]] [[1947.]] | prestala_postojati = | osnivači = | sjedište = | sjedište_grad = {{Z|HRV}} [[Rijeka]] | sjedište_država = [[Hrvatska]] | ključne_osobe = | predsjednik = Robert Blažinović <small>(od veljače 2025.)</small> | konkurencija = | pokriveno_područje = hrvatski dio [[Jadransko more|Jadrana]] | industrija = | proizvodi = | usluge = prijevoz vozila i putnika na moru | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | zaposleni = 1700 | holding = | divizije = | podruž = | vlasnik = | slogan = „Odmor počinje na brodu!” | web = [http://www.jadrolinija.hr jadrolinija.hr] | dodatak = }}[[Datoteka:Jadrolinija Palaca Jadran Rijeka2.jpg|mini|300px|[[Palača Jadran]], izgrađena 1897., u kojoj je danas sjedište Jadrolinije]] '''Jadrolinija''' je [[hrvatska]] brodarska tvrtka osnovana u [[Rijeka|Rijeci]] [[20. siječnja]] [[1947.]] godine. Najveći je putnički brodar u Hrvatskoj. Održava linije s gotovo svim naseljenim hrvatskim otocima te nekim lukama u Italiji ([[Ancona]], [[Bari]]). U 2025. godini prevezla je oko 3,5 milijuna vozila i 12,2 milijuna putnika.<ref name=novo26>Šurjak, Mirta. [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/nove-trajektne-linije-cjelogodisnje-u-bracu-medunarodne-u-splitu-i-zadru-12503903 Nove trajektne linije: Cjelogodišnje za Brač, međunarodne u Splitu i Zadru], vijesti.hrt.hr, objavljeno 5. siječnja 2026., pristupljeno 8. siječnja 2026.</ref> == Povijest == === Od osnutka do Drugog svjetskog rata === Godine [[1922.]], na poticaj države te kao uvjet za dobivanje [[subvencija|subvencije]], parobrodarska društva [[Jadranska plovidba]] ([[Sušak]]), [[Dioničko parobrodarsko društvo Oceania]] ([[Trst]]), [[Austro-Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice]] ([[Punat]]), [[Obalna paroplovitba društvo s.o.j.]] ([[Dubrovnik]]), [[Parobrodarsko društvo na dionice]] ([[Split]]) i [[Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice]] ([[Senj]]) udružila su se u Jadransku plovidbu d.d. u Sušaku. Novo poduzeće tada je imalo 79 brodova, a 17 godina kasnije, [[1939.]] godine, 55 brodova. nakon spajanja plovidbeni se red sporo uspostavljao jer je dio obale još uvijek bio pod okupacijom Italije. Tako ni 1923. godine [[parobrod]]i ne odlaze iz Sušaka, nego iz [[Bakar (grad)|Bakra]] koji je preko Škrljeva bio povezan [[željeznica|željeznicom]] sa [[Zagreb]]om. Iz Bakra su 1. lipnja 1923. godine uspostavljene prve redovite brodske pruge, a od 1924. godine promet na hrvatskom dijelu Jadrana podijeljen je na četiri okružja: Sušačko, Šibensko, Splitsko i Dubrovačko. Iz Bakra su kretale i dvije brze pruge za [[Dalmacija|Dalmaciju]]: Bakar – [[Kotor]] i Bakar – [[Metković]] koje su prometovale dvaput na tjedan. Nakon 1924. godine Jadranska plovidba uvela je i četiri uzduž obalne tjedne pruge namijenjene pretežito turistima koji su se nakon prvog svjetskog rata počeli vraćati na Jadran: Sušak – Kotor, Sušak – Metković, Split – Dubrovnik i putničko teretna pruga Sušak – Kotor. Izvan države parobrodi su prometovali na prugama: Sušak – [[Patras]] (jednom tjedno), Sušak – Trst – [[Pirej]] – [[Solun]] (dvaput na tjedan) i Metković – Trst (jednom na tjedan). === Drugi svjetski rat === Pokušavajući preduhitriti nepovoljne posljedice koje bi rat koji je već počeo u [[Europa|Europi]], mogao prouzročiti trgovačkoj floti, Savez pomorskih brodovlasnika Kraljevine Jugoslavije uputio je predstavku generalštabu u kojoj je zatražio da se putnički obalni brodovi sklone na sigurno mjesto u inozemstvo. Napravljen je popis od 58 brodova "koji nisu uzeti u kombinaciju za vojne svrhe", te su se mogli povući u [[Egejsko more]]. {{citat|Brodovlasnici Jadranske plovidbe htjeli su na svaki način otpremiti u inozemstvo luksuzne putničke brodove Prestolonaslednika Petra, Jugoslaviju i Karadorđa, koji su se već nalazili u Dubrovniku.}} No umiješala se [[Dubrovačka plovidba]] tražeći to isto za svoj brod ''Kralj Aleksandar 1''. Poradi toga zahtjeva, [[9. lipnja]] [[1940.]] godine uslijedila je zabrana odlaska "pa su ti parobrodi bili povučeni i nakon toga ostali raspremljeni u domaćim lukama". Usprkos velikim teškoćama prouzročenim ratom, parobrodi Jadranske plovidbe ''Predsjednik Kopajtić'' i ''Srbin'' održavali su, sve do napada na Jugoslaviju, redovne linije između naših, [[Italija|talijanskih]], [[Albanija|albanskih]], [[Grčka|grčkih]] i [[Crno more|crnomorskih]] luka. Uz opasnosti koje su prijetile od [[podmornica]], ratnih zrakoplova i podmorskih mina, ti su brodovi često presretani i zaustavljani, a znalo se dogoditi da ih se odvelo i na [[Malta|Maltu]] pod sumnjom ratnog [[šverc]]a. Ostanak u hrvatskim lukama bio je koban za parobrode, ''Karadorđa'' i ''Prestolonaslednika Petra'', koji su [[2. travnja]] [[1941.]] godine, dakle prije napada na Jugoslaviju, naišli na mine i potonuli kod otoka [[Zlarin]]a. Do njihova je potapanja došlo zbog toga "što nisu bili obaviješteni o položenim minama". Nakon tih nesreća do kojih je došlo nemarom<!-- (?!) -->, uslijedio je zločin: kapetani potopljenih brodova Tonković i Grdaković bili su otrovani u [[Hotel Ambasador|Hotelu Ambasador]] u Splitu, i ujutro 6. travnja 1941. godine pronađeni su mrtvi u blizini mora. U to vrijeme ostali brodovi Jadranske plovidbe, koji su se nalazili u sušačkoj luci i po mnogim uvalama [[Hrvatsko primorje|Hrvatskoga primorja]], bili su evakuirani u uvalu Šilo na otoku Krku. Tu su se našli parobrodi ''Zagreb'', ''Beograd'', ''Topola'', ''Knin'', ''Lav'', ''Slavija'' i ''Triglav''. Njima su noću 5. travnja otvoreni podvodni ventili, te su sljedećeg dana legli na plitko dno. Do takve je naredbe Pomorske obalne komande sektora Selce došlo zbog pomutnje nastale brzim razvojem ratnih prilika. Uslijedio je rat i talijanska okupacija hrvatske obale. Jadranska plovidba obavljala je, kao i ostali brodari obalne linijske plovidbe, redovit promet na Jadranu, s time da je samo taj sušački brodar održavao uzduž obalne pruge. U međuvremenu su stradavali brodovi. Dana 20. srpnja 1942. godine, [[partizani]] su kod [[Živogošće|Živogošća]] potopili parobrod ''Vis'', a iste su godine u stranim vodama stradali ''Predsjednik Kopajtić'' i ''Neretva''. Prvi je 21. rujna torpediran na ušću [[Orinoco|Orinoca]], drugi 19. prosinca pod talijanskom zastavom kod [[Capo de St. Vito]] u Italiji. Do kapitulacije Italije [[9. rujna]] [[1943.]] godine Jadranska je plovidba u stranim vodama izgubila šest brodova. U trenutku kapitulacije Italije, dio brodova koji su plovili pod talijanskom zastavom, prešao je saveznicima u Italiji, dio partizanima, a dio je bio potopljen u ratnim operacijama. Porazom Italije i njezinim izbacivanjem iz rata, na oslobođenom je teritoriju sjevernog Jadrana utemeljena Komanda mornarice za Hrvatsko primorje i Istru u [[Crikvenica|Crikvenici]], a u njoj posebno Saobraćajno odjeljenje ovlašteno za pomorsku upravnu službu i za sve postojeće jedinice trgovačke mornarice. Raspoloživi brodovi upotrebljavali su se za ratne svrhe (prijevoz trupa i materijala) i za opskrbu stanovništva, a djelomično i za obavljanje putničkog prometa između Crikvenice i obližnjih otoka oslobođenih od Talijana. Utemeljenjem Komande mornarice u Splitu u listopadu 1943. godine osnovani su posebni sektori u sklopu kojih su organizirana posebni prometni odsjeci mjerodavni ne samo za pomorsku službu, nego i za eksploataciju brodova. Ti su sektori ukinuti potkraj 1944. godine kada su osnovane pomorske zone s istom kompetencijom u odnosu na trgovačku mornaricu. Pomorsko upravna služba i iskorištavanje brodova ostale su u djelokrugu ratne mornarice do kraja rata. Odlaskom iz Splita pred Nijemcima 25. rujna 1943. godine, novo uspostavljene se pomorske institucije novih vlasti najprije povlače na [[Hvar]], da bi se uskoro smjestile na otoku [[Vis]]u. Oslobađanjem [[Beograd]]a, na jesen 1944. godine, tamo je osnovan Odsjek za pomorstvo sa zadaćom prikupljanja podataka o stanju trgovačke mornarice, dok je za eksploataciju brodova i dalje mjerodavna [[Ratna mornarica]]. Poslije je u Beogradu utemeljena Glavna uprava pomorstva, koja je 1. veljače 1946. godine prerasla u [[Ministarstvo pomorstva FNRJ]], u čije područje rada prelaze svi poslovi [[pomorstvo|pomorstva]]. Od kapitulacije Italije do kraja 1943. godine Jadranska plovidba izgubila je mnoge brodove, medu kojima: ''Baiamonti'' (Sarajevo), ''Salonu'', (Hercegovinu), ''Angelo Paolucci'' (Senj), ''Curzolu'' (Lav). Sljedeće je ratne godine sušački brodar obalne plovidbe izgubio još četiri broda: ''Dravu'' 30. siječnja 1944. godine u [[Tirensko more|Tirenskome moru]], ''Soču'' 7. travnja kod [[Venecija|Venecije]], ''Sušak'' kod Trsta i ''Triglav'' kod [[Tag Hament]]a. U posljednjoj ratnoj godini Jadranska je plovidba izgubila jedan brod. Bio je to parobrod ''Trogir'' koji je stradao 3. ožujka 1945. godine kod Tagliamenta u Italiji. Jadranska plovidba d.d. iz Sušaka izgubila je tijekom Drugoga svjetskog rata 41 brod s ukupno 18.638 BRT, te je kraj rata dočekala sa svega 13 brodova od ukupno 4.587 BRT. Medu njima najpoznatiji je parobrod ''Bakar'' koji je za vrijeme talijanske okupacije obavljao promet između Splita, Visa i [[Lastovo|Lastova]], a koji je u rasulu talijanske okupatorske vojske ostao napušten u splitskoj luci, da bi ga 13. rujna 1943. preuzeli partizani u čijim je rukama ostao do kraja rata. Bio je to prvi brod koji je pod zastavom nove države uplovio u strane vode i uspostavio vezu sa Saveznicima. === Od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata === [[Datoteka:Marina 1936 Rijeka 2011 287.jpg|mini|300px|Polovni feribot ''Marina'' (izgrađena 1936.), vezana u [[Riječka luka|Riječkoj luci]]. Godine 2013. preuređuje se u prvi brod hostel na [[Sredozemlje|Sredozemlju]].<ref>http://www.mojarijeka.hr/vijesti/brod-marina-ponovno-u-rijeckoj-luci/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130724003244/http://www.mojarijeka.hr/vijesti/brod-marina-ponovno-u-rijeckoj-luci |date=24. srpnja 2013. }} (pristupljeno 9. prosinca 2013.)</ref>]] Uredbom Vlade FNRJ [[20. siječnja]] [[1947.]] godine, osnovana su četiri pomorska poduzeća među kojima je Jadranska linijska plovidba (Jadrolinija) kojoj je dodijeljen 41 brod, ali većinu je trebalo izvaditi iz mora i/ili osposobiti za plovidbu. Od preuzetih brodova, za plovidbu su bili sposobni 27 parobroda i 2 motorna broda i to: ''Bakar'', ''Bar'', ''Brač'', ''Budva'', ''Cres'', ''Gradac'', ''Knin'', ''Kostrena'', ''Kotor'', ''Krk'', ''Kupari'', ''Labin'', ''Lapad'', ''Makarska'', ''Pašman'', ''Pelješac'', ''Perast'', ''Podhum'', ''Polače'', ''Rab'', ''Rečina'', ''Rovinj'', ''Srbin'', ''Starigrad'', ''Ston'', ''Šipan'', ''Trogir'', ''Ugljan'' i ''Ulcinj''. Krajem 1947. u sastavu flote bilo je 40 brodova (ali nisu svi plovili) od čega 34 predratna parobroda. Te godine najveći brod iz flote ''Srbin'' kod mjesta [[Glavotok]] (otok Krk) nailazi na podvodnu minu. Tada je poginuo zapovjednik Gligo Setenčić i dvadeset članova posade. Godinama su se pomorci Jadrolinije s poštovanjem sjećali svojih pomoraca i na spomen obilježje polagali vijenac, ali u posljednje vrijeme zbog imena broda običaj je prekinut. Do 1950. osposobljeni su brodovi: ''Cavtat'', ''Istra'' (prije ''Split''), ''Opatija-Vida'' (prije ''Triglav''), ''Poreč'' (prije ''Učka''), ''Hercegovina'', ''Dalmacija'' (prije ''Zagreb''), ''Vrbnik'' (prije ''Vila''), ''Senj'' i ''Sinj'' (prije ''Sarajevo''). Dio brodova koji su izvađeni iz mora i/ili obnovljeni odmah su i rashodovani tako da nisu plovili u sastavu Jadrolinije. Jadrolinija je uvijek bila spremna za novine u pomorstvu pa tako napušta zastarjela gledišta glede parobroda (pogona na [[ugljen]]) i tijekom obnove brodova prelazi postupno na [[lož–ulje]]. Među prvima su preuređeni brodovi ''Dalmacija'' (prije ''Zagreb''), ''Partizanka'' (prije ''Prestolonasljednik Petar''), ''Sinj'' (prije ''Sarajevo''), ''Kotor'', ''Lastovo'' (prije ''Beograd''), ''Proleterka'' (prije ''Karađorđe''), ''Pag'' (prije ''Brasso'') i ''Istra'' (prije ''Split''). Obnova flote preuređenjima trajala je do 1955. godine iako 1951. godine započinje obnova flote gradnjom novih brodova u domaćim brodogradilištima. Tada je prosječna starost 41 broda bila 43 godine i 10.665 BRT, kapaciteta 11.148 putnika i 2.405 tona tereta. Svi obnovljeni parobrodi bili su [[željezo|željezni]], a motorni isključivo [[drvo (materijal)|drveni]]. Za lokalni promet grade se novi brodovi, a za duž obalni promet koriste se obnovljeni zbog skupe gradnje. Godine 1948. u pulskom [[brodogradilište Uljanik|brodogradilištu Uljanik]] naručeno je 6 brodova dorađene verzije putničkih motornih brodova "Abbazia" i "Laurana". Tako su od 1952. do 1954. zaplovili brodovi ''Vladimir Nazor'', ''Njegoš'', ''Aleksa Šantić'', ''Ivan Cankar'', ''Vuk Karadžić'' i ''Kosta Racin''. Ovi brodovi znače novi početak u putničkom brodovlju na Jadranu. Bili su to prvi željezni brodovi na motorni pogon. Nedostatak tih brodova bio je taj da su bili namijenjeni isključivo prijevozu putnika što nije odgovaralo otočnom stanovništvu. Tako je ponovno u Uljaniku pokrenuta gradnja novog tipa brodova koji su mogli prevesti 500 putnika i 25 tona tereta. To su bili motorni brodovi ''Osijek'', ''Maribor'', ''Mostar'' i ''Novi Sad'' koji su isporučeni 1955. godine. Tijekom gradnje došlo je do promjene tako da je dio prostora predviđenog za zadržavanje putnika preuređen u kabine s 44 kreveta. Iz brodogradilišta u Splitu 1955. godine isporučeni su klasični motorni putničko-teretni brodovi ''Ohrid'' (kasnije ''Tijat''), ''Karlovac'' i ''Valjevo'' (kasnije ''Ozalj'') kapaciteta 350 putnika i 11 tona tereta. {{velika slova}} {{Wikipedizirati}} Od samog početka Jadrolinija ima konkurenciju u lokalnim brodarskim poduzećima koji osim tereta prevoze putnike i to : Obalna plovidba Rijeka, Kvarnerska plovidba Rijeka, Obalna plovidba Zadar, Brodarsko poduzeće Dupin Šibenik, Brodarsko transportno poduzeće Dubrovnik, Brodarsko poduzeće Lovćen Kotor i mnoga druga koja se povremeno uključuju u promet. Nakon što su prestala prevoziti putnike ta su poduzeća uglavnom brodove prepustila Jadroliniji. Desetak godina iza rata sve više se osjeća potreba za većim brodovima u duž obalnom prometu. Pod teretom turizma i nedovršenja "magistrale" obnovljeni brodovi Dalmacija, Partizanka i Proleterka ne zadovoljavaju kapacitetom. Tako se 1956. gradi JUGOSLAVIJA, 1957. JADRAN i 1958. JEDINSTVO kojim započinje era kružnih putovanja. Godine 1957. iz brodogradilišta također stižu : TAKOVO/ kasnije ILOK/, TROGIR i TUZLA / kasnije PREMUDA/. Motorni brodovi za 450 putnika i 20 tona tereta. Vođeni predratnim iskustvom putničko – teretne pruge za Grčku (Trst – Rijeka – Pirej) ponovno se uspostavlja s brodom JUGOSLAVIJA a kasnije obnovljenim LASTOVOM i ISTROM da bi se za nju naručili novi brodovi OPATIJA i OREBIĆ koji su izgrađeni1960. godine. Zaostajanje bivše države Jugoslavije u automobilizmu i tvrdoglavo kašnjenje u izgradnji i otvaranju duž obalne ceste presudno je utjecalo na razvoj putničke obalne flote. Tome u prilog idu i stajališta državnih tijela koja odobravaju isključivo izgradnju klasičnih putničkih brodova. Trajekti i prijevoz automobila postaju aktualani tek nakon završetka Jadranske ceste od Rijeke do Zadra 1958.godine. Prva trajektna linija na Jadranu otvorena je 1958. na pruzi Crikvenica – Šilo na kojoj plovi preuređeni drveni trajekt BODULKA u vlasništvu Kvarnerske plovidbe Rijeka koja nije putnički brodar ali ima brod. Druga trajektna linija otvorena je na pruzi Rabac – Cres s preuređenim trajektom VANGA Lošinjske plovidbe. Zatim slijede Korčula – Orebić koju otvara Poduzeće za ceste Dubrovnik i 1.06.1963. godine Jablanac – Rab koju otvara Lučko komunalno poduzeće iz Raba koje preuređuje ribarski brod ČUTIN u neku vrstu trajekta za liniju Jablanac – Rab da bi kasnije nabavom i preuređenjem dvotrupaca ovladali linijom i prerasli u poduzeće Rapska plovidba Rab okosnicom trajektnog prijevoza na relaciji Jablanac – Mišnjak. ( U dostupnim materijalima nema točnih podataka kad je započela voziti koja pruga stoga bi se moglo reći da one započinju od 1958 do 1963. ) Kasnije će se u slične poduhvate upuštati i drugi brodari kao Obalna plovidba Split, Mediteranska plovidba i Rapska plovidba, Rab. Od 1961. Jadrolinija preuzima linije i trajekte, prvo na liniji Crikvenica – Šilo a 1964 i Rabac – Cres a 1965. godine uvodi novu trajektnu liniju Črišnjevo – Voz ( ispod Krčkog mosta koja je najprihodovnija linija do njenog zatvaranja puštanjem mosta u promet ) s novo izgrađenim (1964 ) trajektom VOZ. Izradom Studije o prometnom povezivanju priobalnih otoka s kopnom a koju je 1965. godine prihvatilo Izvršno vijeće Sabora i koje je usvojilo Zakon o supstituciji nerentabilnih brodskih linija, stvorili su se uvjeti za izmjenom strukture brodovlja i ukupne reorganizacije sustava pomorskog putničkog prometa. Pojavom prvih iako preuređenih trajekata uspostavlja se novi tehnološki napredak u obalnom prometu. Brod postaje nastavak ceste odnosno "most" u povezivanju kopna i otoka. Zakonom o supstituciji tržišna ekonomija postaje izvorom za smanjenje "dotacije" a budući su trajektne pruge proglašene "rentabilnima" država dotira samo klasične prijeko potrebne pruge. U isto vrijeme u siromašnim republičkim i općinskim fondovima nema dovoljno novca za izgradnju novih trajektnih pristaništa. Puštanjem u promet Jadranske ceste od Rijeke do Dubrovnika Jadrolinija je već imala 9 trajekata za lokalne pruge s 1.278 BRT, kapaciteta 1360 putnika i 204 vozila i to : Bodulku, Vangu i Voz i šest dvotrupaca : BADIJA, BRAČ, KAČJAK, KLIMNO, LOŠINJ I SUPETA kupljene od Ratne Mornarice. U sezoni 1965. Jadroliniji je u Nizozemskoj isporučen novo sagrađen prvi "feribot" na hrvatskoj obali LIBURNIJA. Ima 3038 BRT, kapaciteta 700 putnika i 120 vozila. Putnici imaju na raspolaganju 200 kreveta uz mogućnost korištenja avio-ležaja. U vrijeme uvođenja novih tehnologija povlače se iz prometa stari i dotrajali brodovi. U isto vrijeme gase se ostali brodari iz lokalnog prometa iako se javljaju novi kao Splošna plovidba Piran (SLO) i Tankerska plovidba Zadar koji posjeduju turističko brodovlje i u trajektnom prometu. – Obalna plovidba Split kupuje polovne trajekte ERO ( izgrađen 1931.) i LODU i SLAVENA ( izgrađeni 1960.) svaki kapaciteta do 250 putnika i 30 vozila. Kasnije rekonstuiran brod ZVONČAC za prijevoz 59 putnika i 8 vozila. – Lošinjska plovidba 1968. u Grčkoj kupuje polovni trajekt CRESANKU koju još tijekom pregovora o kupnji prepušta Jadroliniji. Taj brod je preteča polovnim i novim trajektima tipa PELJEŠČANKA koji mogu prevesti 200 putnika i 28 – 34 vozila. – 1968 Lošinjska plovidba kupuje polovni feribot MARINU ( izgrađenu 1936) koja još uvijek plodi pod istim vlasnikom. – 1971. Mediteranska plovidba nabavlja polovni trajekt ZAMOŠĆE i povezuje uz Jadroliniju Korčulu i Orebić. U to vrijeme Jadrolinija organizira trajektni promet uz već nabrojane trajekte i novo kupljenim BLACE također od RM. U grčkoj kupuje HVARANKU i BRAČANKU. 1969 kupuje prvi nordijski trajekt BRESTOVU, sagrađenu 1948. kapaciteta 200 putnika i 20 vozila preteče novog tipa trajekta s dvije rampe za ukrcaj vozila. 1969. gradi se novi trajekt tipa Cresanka LOŠINJANKA koji nije najsretnije rješenje zbog jedne rampe ali još uvijek vozi. Cijena izgradnje bila je relativno pristupačna a mali gaz omogućavao je pristajanje u svim tadašnji trajektnim lukama (desantni brod). Jadrolinija gradi i posljednju seriju klasičnih brodova PERAST ( oštećen u Domovinskom ratu), POROZINU, POSTIRU ( koja još vozi ) i PUNAT. Ti brodovi mogu primiti 450 putnika i 30 tona tereta i koncepcijski su vjerojatno najbolji brodovi klasičnog prometa ikad sagrađeni za Jadroliniju. Jadrolinija 1961. godine nabavlja prvi hidro krilni brod VIHOR koji se je pokazao neuspjehom i za kratko vrijeme prodan. Pod pritiskom javnosti ( koja često ima visok pritisak na Jadroliniju ) Jadrolinija je zaokupljena hidro krilcima koji su i u svijetu novina opterećena mnogim "dječjim bolestima" a kako pruge koje pokrivaju nisu dotirane Jadrolinija od njih odustaje i okreće se trajektnom povezivanju. Druga poduzeća nabavljaju hidro krilce koji služe u turističke svrhe i ne plove cijeli dio godine kad su nepovoljni vremenski uvjeti. U pulskom brodogradilištu Uljanik Jadrolinija gradi DALMACIJU i ISTRU predviđene za prugu Jadran – Bliski istok. Novina u prijevozu putnika i roba prisilila je da se 1968/69. pristupi potpunoj rekonstrukciji brodova te se pretvore isključivo u putničke brodove s po 316 kabina i ubuduće služe samo za kružna putovanja. U isto vrijeme 1967/68 prodaju se Opatija i Orebić zbog zatvaranja putničko teretne linije za Grčku a uvode se teretni brodovi LASTOVO I OREBIĆ. Šezdesetih godina dolazi do povlačenja iz prometa cijele predratne flote parnih brodova. Tako koncem desetljeća Jadrolinija ima 45 brodova s 33.750 BRT, kapaciteta 16.958 putnika i 2.944 tona tereta i 470 vozila. I što je posebno važno imala starost od 8,6 godina starosti što je najmlađa flota koju je Jadrolinija imala u svojoj povijesti. Valja reći da je imala 5 klasičnih brodova i jedan feribot prosječne starosti 6 godina za međunarodni promet. Za lokalni promet imala je 23 broda prosječne starosti 13,5 godina i 14 trajekata kapaciteta 2.530 putnika i 358 vozila prosječne starosti 8,1 godina. Preostala dva teretna broda imala se 2.496 BRT i starosti od 10,3 godine. Uz 14 Jadrolinijinih trajekata obalu s otocima povezuje još osam trajekata i to : Obalna plovidba, Split – 4 trajekta, Lučko komunalno poduzeće Rab – 3 trajekta i Lošinjska plovidba – 1 feribot. Svi ti trajekti su prilično neujednačenih karakteristika; 4 trajekta su preuređeni drveni brodovi, 8 polovnih dvo trupaca, 7 rabljenih i 1 novo nabavljeni u inozemstvu i samo 2 novogradnje. Dva teretna broda Jadrolinije prodaju se Obalnoj plovidbi iz Splita u zamjenu za njena 4 trajekta. Kao zamjenu svojim prodanim teretnim brodovima Jadrolinija kupuje BRADSTVO i SLOBODU, a 1974. kupuje još dva LUN i RAD. Teretna flota je rashodovana 1977/78. godine. Razdoblje sedamdesetih označeno je rashodom čitavog niza brodova izgrađenih nakon Drugog svjetskog rata.1966. prodani su Maribor i Mostar; 1971. Jugoslavija i Aleksa Šantić; 1972. Novi Sad, Vladimir Nazor ( brod plovi pod imenom POREČ i zadnji valasnik Creska plovidba, Cres); 1973 Ivan Cankar, Kosta Racin i Kali (poklonjen Pomorskoj školi u Bakru i preimenovan u školski brod VILA VELEBITA); 1974. nakon pomorske tragedije povlači se Turanj; 1975. prodan je Jadran ( koji je u Kanadi preuređen u restoran ) a 1977. brod Jedinstvo se prodaje turističkom poduzeću Atlas i preimenuje u brod AMBASADOR koji nastavlja kružna putovanja; 1979. prodan je brod Osijek ( danas NINA ) i rashodovan trajekt veteran Bodulka. U isto vrijeme nastavlja se nabava polovnih brodova u inozemstvu. === Jadrolinija u Domovinskome ratu === Na prvom mjestu bila je evakuacija građana iz ratom zahvaćenih područja. I iako intezitet rata nije bio na svim područjima jednak pomorski promet je bio pojačan i izložen posebnim naporima na svim područjima. U razdoblju 1991 do 1995. Jadrolinija je izgubila mnoge brodove ali nažalost i vrsne pomorce a zbog potreba stanovništva otvarala linije i tamo gdje je to bilo gotovo nemoguće.Slijede kronološki najvažniji trenuci u floti tijekom Domovinskog rata: * 4.08.1991 m/t “KLIMNO” – otplovio za Novigrad gdje je služio za potrebe HV-a održava liniju Novigrad – Ribnica ( Kruševo ) * 11.09.1991. – trajekt pogođen projektilom, napušten i ostavljen u Novigradu * 11.09.1991. – Zatvoren Maslenički most – žestoki napadi na Zadar i okolicu. * 14.09.1991. – egzodus ljudi – građana Zadra i okolice prema Rijeci i otocima. Jedina veza s Dalmacijom preko Paškog mosta i linije Prizna – Žigljen. Trajekti voze 24 sata. * 14.09.1991. – m/t“PELJEŠĆANKA” – sudjelovala u Pločama u napadu na MALE BARE. Brod ostao u blokadi i oštećen ali intervencijom pomoraca osposobljen za prugu. * 17.09.1991. – I. POMORSKA BLOKADA – zabrana plovidbe užim dijelom Dubrovnika. Blokirana splitska luka s cijelim akvatorijem pred luku doplovile dvije raketne topovnjače. Pulu i Rijeku kontroliraju ratni brodovi i helikopteri. * 18.09.1991. – ex. m/t “PARTIZANKA” ne uspijeva isploviti u redovnoj liniji iz Dubrovnika za Korčulu i Split * od plovidbe za Dubrovnik odustao talijanski feribot “TIZIANO” * 23.09.1991 – u luci Ploče (opća opasnost ) Tijekom akcije zarobljavanja oružja u luci Ploče SMRTNO stradao MATE TOMAŠ * m/t “ŠOLTANKA” – sredinom mjeseca rujna prevozio topove iz ŠOLTE za SPLIT * 24.09.1991. – m/t “GRADAC” Polagao mine ispred ratne luke LORA * 1.10.1991. – m/t PELJEŠĆANKA” – izvlačenje naoružanja i minsko eksplozivnih sredstava iz skladišta u vojarni Ploče * 1.10.1991. – m/b “PERAST” Pogođen i uništen – tri pomorca ( SRŠEN, MATIĆ, NODILO ) se smatraju nestalima – počinje potraga za njima. Upućuju se zahtjevi za pomoć u traženju Promatračima Europske zajednice, veleposlanstvu EZ u Zagrebu i Vladi RH. * 3.10.1991. – II. POMORSKA BLOKADA – U Splitu Krizni štab izdaje naredbu da se na relaciji Rijeka – Split – Dubrovnik prevoze samo putnici i teretna vozila. Iz Splita dozvoljeno isplovljenje stranim brodovima i m/t “ BALKANIJI “ za Rijeku U Gradskoj luci ne pristaju VIS I B. KAŠIĆ, LIBURNIJA ostala u Hvaru. Od Makarske do Metkovića zabranjen promet vozilima. U Puli i Rijeci zabrana uplovljenja a dozvoljeno uplovljenje zatečenim stranim brodovima. Riječki zaljev pod kontrolom fregate. Trajekti na linijama Brestova – Porozina i Merag – [[Valbiska]] preko dana miruju ali voze noću bez navigacijskih svjetala. * 3.10.1991. – Neprijateljski zrakoplovi iznad otoka Paga s namjerom da sruše Paški most i odsjeku Dalmaciju od sjevernog Jadrana. * 3. – 10. 10.1991. – zračni napadi na Paški most. Uvodi se izvanredna linija Fortica – Miletići koju održavaju : m/t : VIRA, KAČJAK i BORIK * 4.10.1991. – m/b “LARA” – napad na Zadar. Priskačući u pomoć ranjenom susjedu SMRTNO stradao zapovjednik VINKO ALIBAŠIĆ * 4.10.1991. u 11,55 – Pogođen Paški most ali nije srušen * 5.10.1991. – Proboj dijela posade m/b “Perast” do Dubrovnika kopnenim putem. O trojici pomoraca ( Sršen, Nodilo i Matić ) različite informacije. U više navrata neprijatelji izvlače brod iz luke Slano I na njemu vježbaju gađanje. Na njemu je izbio požar koji nitko nije gasio. Izrešetan I napušten nađen je kod otočića Mišnjak nedaleko Šipana. * 6.10.1991. – m/t “BORIK” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. Posada nasukala trajekt. Nakon nekoliko dana trajekt osposobljen za plovidbu. Povreda na radu kormilar Jure Budanović. * 6.10.1991. – m/t “Sv. JURAJ” i “KAČJAK” gađani u zračnom napadu u luci PRIZNA Tom prilikom palo oko 12 raketa. Poginuo putnik koji je čekao na ukrcaj. * 6.10.1991. – m/t “JAZINE” – Granatirana luka PREKO Posada napušta brod i traži sigurno sklonište na otoku tijekom zamračenja. SMRTNO stradao MILIĆ BOŽIDAR na kojeg je naletio automobil. * 6.10.1991 – popodne raketirani trajekti Rapske plovidbe na liniji Jablanac – Mišnjak * 7.10.1991. – Smrtno stradao pomorac DENIS ČIMIĆ koji se spasio s m/b”PERASTA” i priključio HV * 10.10.1991. Iz blokirane pulske luke odlazi vojna oprema i časnici JNA. Pomorska blokada popušta. Nakon dugotrajnih pregovora HRM I VPO ratni brodovi JRM napustili pgallery>rostor ispred splitske luke. U Zadru brodovi plove prema svojim odredištima. Djelomično deblokada i u riječkom zaljevu. * Na osnovi dogovora Kriznog štaba Brač i Komande vojno pomorske oblasti uz suglasnost Hrvatske ratne mornarice u supetarsku luku doplovio trajekt “Vladimir Nazor sa 170 putnika i 6 teretnih vozila koja su prevozila najnužnije artikle. Nekoliko milja prije luke ratni brod JNA zaustavio trajekt radi kontrole. U povratku trajektu dozvoljeno ukrcati samo jedno vozilo stranog putnika. * 13.10.1991. – Iz okruženog Dubrovnika prema svijetu upućen apel za pomoć. * 13.10. 1991. – prestaje druga blokada Jadrana * 1.11.1991. – Vojne vlasti dopustile uplovljene humanitarne pomoći u Dubrovnik. Iz Dubrovnika mogu isploviti samo žene, djeca i bolesni. Jadrolinija uspostavlja svakodnevnu vezu Rijeka – Dubrovnik * od 8.11. do 3.12.1991. – III BLOKADA JADRANA * 8.11. 1991 – Jadrolinija morala obustaviti promet svih brodova U trenutku uvođenja blokade brodovi ILIRIJA I LIBURNIJA zatekli su se u Zelenici (YU) ali im je ipak odobreno da isplove za Korčulu. * 8.11.1991. – m/t “BORIK” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. Nakon nekoliko dana osposobljen za plovidbu. * m/t “JAZINE” otpiljen jarbol u brodogradilištu da može prolazi ispod mosta u kanalu MALI ŽDRELAC. * 8.11.1991. m/t “VIRA” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. nakon nekoliko dana trajekt osposobljen za plovidbu * 8. 10. i 11. 11.1991. – m/b “POSTIRA” U luci Gruž gađana projektilom. S velikim oštećenjem doplovila u Cres gdje je popravljena * m/t “BADIJA” 2 puta probila blokadu Trstenik – Korčula * 12.11.1991. – ratni brodovi JM pucaju i potapaju malteški trgovački brod sa 6 hrvatskih pomoraca na zapadnom dijelu otoka Šolte * 15.11.1991 – m/t “V: NAZOR” pogođen u luci SPLIT. Poginuli upravitelj stroja DINKO MARAS i motorista JURE KALPIĆ, dvojica pomoraca ranjena. * 15.11.1991. m/t B. KAŠIĆ” Oštećen prilikom napada na SPLIT * m/t “SLAVEN” u napadu na Škabrnju smrtno stradao kuhar IVICA ŠEGARIĆ * m/b “VALJEVO” i “OHRID” Uz sve blokade obavljaju redovni promet uplovljavajući u VODICE umjesto u Šibenik. Na m/b OHRID se pucalo za vrijeme blokade u Prvić Luci. * m/t “BADIJA” iživljavanje neprijatelja na pruzi BIOGRAD – TKON. * svi brodovi voze tijekom zamračenja bez navigacijskih svjetala * 30.4.1992. m/b “PERAST” Međunarodni crveni križ proglašava nađenim tijela poginulih pomoraca u luci [[Ston]], tri mjeseca kasnije omogućeno obiteljima da pokopaju umrle. * od 11. do 22.10.1992. m/t “PELJEŠĆANKA” – Za potrebe oslobađanja Konavala 22.10.1992. oštećena u napadu. * od 18.do 24.10.1992. m/t “BLACE” za potrebe HV plovila u Dubrovniku za oslobođenje Konavala * od 22. do 24.10.1992. m/t “ŠOLTANKA” za potrebe HV plovila u Dubrovniku za potrebe oslobođenja Konavala * 24.02.1993. m/t “SUPETAR” doplovio u NOVIGRADSKO ŽDRILO. Nakon što je Predsjednik Tuđman s njim preplovio Novsko ždrijelo I položio kamen temeljac novom Masleničkom mostu (30.1.1993.) trajekt je pogođen i onesposobljen za plovidbu. * m/t “KAČJAK”24.02.1993. doplovio u NOVIGRADSKO ŽDRILO. Dana 25.2.1993. pogođen i onesposobljen za plovidbu. Ovo je popis bio brodova koji su izravno ratno djelovali ili su bili izloženi izravnim napadima. Međutim i ostali brodovi Jadrolinije su probijali neprijateljske blokade, a neprijatelj ih je često provocirao oružanim putem. ==== Brodovi brzih i međunarodnih linija ==== * 27.06.1991. MARKO POLO, BALKANIJA, ILIRIJA Sukob JNA sa Slovenskom teritorijalnom obranom. Evakuacija 10.000 stranaca s Jadrana, MARKO POLO u 3 plovidbe za Pulu i Trst prevezao preko 4.000 putnika i oko 1.000 vozila. * koncem rujna 1991. Uvodi se svakodnevna veza Rijeka, Zadar, Split i Dubrovnik s 4 trajekta. * m/t : LIBURNIJA, SLAVIJA I, ILIRIJA i ISTRA( ex. Balkanija ) u razdoblju od 26.10. do 30.12.1991. prilikom plovidbe u redovnim linijama za Dubrovnik pregledavala JNA i skretala u ZELENIKU i BAR. * 26.10.1991. m/t “SLAVIJA I ” Pucano na brod i pogođen kadet, oštećena lijeva strana broda od mitraljeske vatre. Puca se na brod kod svakog isplovljenja uz luke GRUŽ. * 1.11.1991. ulazak humanitarnog konvoja u Dubrovnik. * 5.11.1991 zračni napad na Rijeku * od 13.11.1991. do 16.11.1991 šestodnevno putovanje Dubrovnik – Zelenika – Pula 4000 putnika. Zbog ratnih operacija ispred Splita plovilo se vanjskom stranom otoka Šolte. To je značilo napaćenim putnicima neprekidnu plovidbu otvorenim morem po jakom jugu. Brod može primiti maksimalno 1200 putnika i raspolaže s 247 postelje. Na brodu je bilo 298 ranjenika i bolesnika, od čega 63 nepokretna. Jedan od putnika (srčani bolesnik) je preminuo. Na brodu je bilo 20 rodilja od kojih su dvije rodile, tako je kod uplovljenja u Pulu broj putnika povećan za Hrvoja i Marija. Porod na brodu “spasa” imao je moralni poticaj među putnicima. * 26.10.1991. isplovila na čelu konvoja za DUBROVNIK na brodu Mesić, Gregorić i mnoge osobe iz Vlade RH i javnog života. Probijena blokada i vraćena nada Dubrovčana da neće ostati zarobljeni. Putovanje koje je pratio svijet putem satelita. * 22.9.1991. m/t “ILIRIJA”Nakon raketiranja motela “Zagreb” u Karlobagu nemoćne, starce i djecu evakuira za RAB * 9.12.1991. m/t “LIBURNIJA” isplovila na čelu konvoja “LIBERTAS” za Dubrovnik i probila treću blokadu jadranskih luka puna hrane za Dubrovnik. Bila je zaustavljena u Korčuli dok je m/t “Ilirija” ipak proslijedila za Dubrovnik i donijela gladnim građanima humanitarnu pomoć. * 11.11.1991. m/t “ISTRA”( ex. Balkanija ) započela iseljavati neprijateljsku vojsku iz RIJEKE za BAR. Nakon Rijeke nastavila iseljavati neprijateljsku vojsku iz SPLITA za BAR. Vrlo opasan i nezahvalan zadatak. * m/t "Marina" (u najmu) Sudjeluje u evakuaciji djece iz Dubrovnika, s njom završili pregledi u Zelenici. Agencije Jadrolinije rade za vrijeme trajanja opće opasnosti naročito u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku, Zadru, Prizni i Žigljenu. U prva dva ratna mjeseca brodovima i trajektima Jadrolinije prevezeno preko 50.000 putnika. U sezoni 1993. zbog pojačane potrebe za duž obalni promet nabavlja se polovni feribot Tiziano koji je u rujnu 1991. zbog ratnih zbivanja morao prekinuti svoju plovidbu iz Italije prema Dubrovniku. Brod je preimenovan u IVAN ZAJC kapaciteta 910 putnika i 100 vozila. Prometni tokovi su se počeli iz temelja mijenjati nakon OLUJE i ponovnom uspostavom cestovnog pravca preko Maslenice. Uspoređujući promet na liniji Prizna – Žigljen na kojoj je 1992. prevezeno više vozila nego na svim ostalim linijama 1996. taj promet opada za 300% ( sa 691 000 na 202 000 ). Osim već nabrojenih pomoraca Jadrolinije koji su poginuli u napadima na obali preko osamdeset pomoraca Jadrolinije priključilo se dragovoljno u postrojbe HV. Na ratištima diljem hrvatske poginuli su : EMANUEL LADIŠIĆ, IVICA ANTONČIĆ i NEDELJKO MATANOVIĆ. Oštećeno je više plovnih jedinica dok su zauvijek izgubljeni Klimno, Supetar i Kačjak te brod Perast. Praksom dobrog domaćina Jadrolinija se pripremala za razdoblje konsolidacije te ga je spremno i dočekala. Rashodovani su stari trajekti ( 35,7 godina ) : Voz, Kačjak, Hvaranka, Cresanka, Brtestova, i Gradac. A nabavljeni : · OLEA dvotrupac – 218 putnika · LOVRIJENAC trajekt – 600 putnika i 65 vozila · NEHAJ trajekt – 600 putnika i 65 vozila · HANIBAL LUCIĆ trajekt – 360 putnika i 35 vozila Neki brodovi Jadrolinije ponosno nose imena hrvatskih velikana: * [[M/T Tin Ujević|Tin Ujević]] – trajekt kapaciteta 200 automobila. * [[M/T Petar Hektorović|Petar Hektorović]] – trajekt kapaciteta 120 automobila. * [[M/T Vladimir Nazor|Vladimir Nazor]] – trajekt kapaciteta 70 automobila. * [[M/T Bartol Kašić|Bartol Kašić]] – trajekt kapaciteta 44 automobila. * [[M/T Mate Balota|Mate Balota]] – trajekt kapaciteta 50 automobila. * [[M/T Hanibal Lucić|Hanibal Lucić]] – trajekt kapaciteta 35 automobila. * [[M/T Juraj Dalmatinac|Juraj Dalmatinac]] – trajekt kapaciteta 138 automobila. == Brodovi i linije == <!--Pri pisanju relacija koristiti crticu (–, alt+0150), ne spojnicu (-). Ispravno: Split – Stari Grad. Neispravno: Split – Stari Grad.--> === Katamarani === {| class="wikitable sortable" |- ! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe <br/>za Jadroliniju || trenutačno plovi na liniji || broj putnika !dužina (m) !širina (m) !gaz (m) !najveća brzina (čvorava) |- | [[HSC Adriana]] || align="Center" | 1990. || align="Center" | 1998. || [[Dubrovnik]] – [[Lopud]] – [[Koločep]] – [[Suđurađ]]|| 356 |40 |10,1 |1,3 |36 |- | [[HSC Dora]]|| align="Center" | 1989. || align="Center" | 2015. || [[Zadar]] – [[Preko]]|| 350 |41,9 |7,6 | |28 |- | [[HSC Dubravka]]|| align="Center" | 1990. || align="Center" | 2001. ||[[Kraljevica]] – rasprema | 306 |41,6 |11 |1,4 |32 |- | [[HSC Jelena]]|| align="Center" | 2018. || align="Center" | 2018. || [[Zadar]] – [[Ancona]] i [[Zadar]] - [[Silba]] - [[Mali Lošinj]] | 403 |42,2 |11,6 |1,57 |40 |- | [[HSC Judita]]|| align="Center" | 1991. || align="Center" | 2001. || [[Split]] – [[Bol (Splitsko-dalmatinska županija)|Bol]] – [[Hvar (grad)|Hvar]] – [[vis (grad)|Vis]]|| 316 |41,6 |11 |1,4 |36 |- | [[HSC Karolina]]|| align="Center" | 1989. || align="Center" | 2004. || [[Split]] – [[Hvar (grad)|Hvar]] i [[Split]] - [[Bol (Splitsko-dalmatinska županija)|Bol]]|| 316 |41,6 |11 |1,2 |34 |- | [[HSC Novalja]]|| align="Center" | 1991. || align="Center" | 2004. ||[[Trogir]] – remont | 324 |41,6 |11 |1,2 |34 |- | [[HSC Silba]]|| align="Center" | 1990. || align="Center" | 1998. ||[[Kraljevica]] – [[Crikvenica]] – [[Senj]] – [[Baška]] – [[Lopar]] – [[Rab (grad)|Rab]] – [[Lun]] |310 |36,5 |9,8 |1,2 |36 |- |[[HSC Kata]] |2019. |2023. |[[Zadar]] – [[Molat]] – [[Brgulje]] – [[Zapuntel]] – [[Ist]] [[Zadar]] – [[Silba]] – [[Mali Lošinj]] |317 |39 | | |29 |- |[[HSCDanica|HSC]] [[HSCDanica|Danica]] |2019 |2023. |[[Brbinj]] – [[Božava]] – [[Zverinac (otok)|Zverinac]] – [[Sestrunj]] – [[Rivanj]] – [[Zadar]] i [[Zadar]] – [[Mali Iž]] – [[Veli Iž]] – [[Mala Rava]] – [[Rava]] |317 |39 | | |29 |- |[[HSC Ružica]] |2023. |2025. |[[Mali Lošinj]] – [[Ilovik]] – [[Susak]] – [[Unije]] – [[Martinšćica]] – [[Cres]] – [[Rijeka]] |312 |39 |10 | | |- |[[HSC Cvijeta]] |2023. |2025. |[[Novalja]] – [[Rab]] – [[Rijeka]] |312 |39 |10 | | |- |[[HSC Mila]] |2025. |2025. |[[Jelsa]] – [[Bol (Splitsko-dalmatinska županija)|Bol]] – [[Split]] |312 |38 |10 | | |} === Trajekti === {| class="wikitable sortable" |- ! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe <br/>za Jadroliniju || trenutačno plovi na liniji || broj putnika/automobila !dužina !širina !gaz !brzina |- | [[M/T Bartol Kašić]] || align="Center" | 1989. || align="Center" | 1989. || [[Zadar]] – [[Ist]] – [[Olib]] – [[Silba]] – [[Premuda]] – [[Mali Lošinj]]|| 500/54 |65 |16 |3,2 |13 |- | [[M/T Biokovo]] || align="Center" | 2009. || align="Center" | 2009. || [[Split]] – [[Rogač (Šolta)|Rogač]] || 1200/138 |87,6 |17,5 |2,4 |13 |- | [[M/T Bol]] || align="Center" | 2005. || align="Center" | 2009. || [[Valbiska]] – [[Merag]]|| 600/176 |95,4 |20 |2,3 |11,5 |- | [[M/T Brač]] || align="Center" | 2014. || align="Center" | 2014. || [[Brestova]] – [[Porozina]]|| 616/145 |99,8 |17,5 |2,4 |12,5 |- | [[M/T Cres]]|| align="Center" | 2005. || align="Center" | 2005. || [[Prizna]] – [[Žigljen]]|| 600/100 |87,6 |17,5 |2,4 |11,5 |- |[[M/T Dalmacija]]|| align="Center" | 1993. || align="Center" | 2024. || [[Split]] – [[Ancona]] [[Dubrovnik]] – [[Bari]] [[Split]] – [[Bari]] |1800/350 |134,4 |<small>(nepoznato)</small> |5,2 |17 |- | [[M/T Faros]]|| align="Center" | 2009. || align="Center" | 2020. || [[Split]] – [[Stari Grad]]|| 1000/200 |105 |17,5 |2,7 |13 |- | [[M/T Hanibal Lucić]] || align="Center" | 1993. || align="Center" | 1994. || [[Dubrovnik]] – [[Koločep]] – [[Lopud]] – [[Suđurađ]]|| 360/35 |49,92 |12,8 |3,1 |12,5 |- | [[M/T Hrvat]] || align="Center" | 2007. || align="Center" | 2007. || [[Split]] – [[Supetar]]|| 1200/138 |87,6 |17,5 |2,4 |13 |- | [[M/T Ilovik]] || align="Center" | 2006. || align="Center" | 2007. || [[Orebić]] – [[Dominče]]|| 500/170 |95,8 |17,56 |2,8 |12 |- | [[M/T Jadran]] || align="Center" | 2010. || align="Center" | 2010. ||[[Zadar]] – [[Preko]]|| 1200/138 |87,6 |17,5 |2,4 |13 |- | [[M/T Juraj Dalmatinac]] || align="Center" | 2007. || align="Center" | 2007. || [[Zadar]] – [[Brbinj]]|| 1200/138 |87,6 |17,5 |2,4 |13 |- | [[M/T Kijevo]] || align="Center" | 1997. || align="Center" | 1997. || [[Biograd na Moru]] – [[Tkon]]|| 150/36 |41,2 |16 |2,4 |9,5 |- | [[M/T Korčula]] || align="Center" | 2007. || align="Center" | 2008. || [[Split]] – [[Vela Luka]] – [[Uble]]|| 700/170 |101,4 |17,3 |3,5 |16 |- | [[M/T Kornati]] || align="Center" | 2014. || align="Center" | 2014. || [[Valbiska]] – [[Merag]]|| 616/145 |99,8 |17,5 |2,4 |12,5 |- | [[M/T Krk]] || align="Center" | 2014. || align="Center" | 2014. || [[Prizna]] – [[Žigljen]]|| 616/145 |99,8 |17,5 |2,4 |12,5 |- | [[M/T Laslovo]] || align="Center" | 1997. || align="Center" | 1997. || [[Mali Lošinj]] – [[Unije (otok)|Unije]] – [[Susak]]|| 150/36 |41,2 |16 |2,4 |9,5 |- | [[M/T Lastovo]] ||align="Center" | 1969. || align="Center" | 1978. || [[Mali Lošinj]] – ne plovi|| 500/60 |72,7 |13,67 |3,6 |17 |- | [[M/T Lošinj]]|| align="Center" | 2010. || align="Center" | 2020. || [[Valbiska]] – [[Lopar]]|| 600/140 |97,85 |16 |2,7 |13 |- | [[M/T Lošinjanka]] || align="Center" | 1971. || align="Center" | 1971. || [[Šibenik]] – [[Zlarin]] – [[Kaprije]] – [[Žirje]]|| 200/25 |48 |9 |1,8 |10,8 |- | [[M/T Marjan]] || align="Center" | 2005. || align="Center" | 2005. || [[Split]] – [[Supetar]]|| 1200/130 |87,6 |17,5 |2,4 |12,3 |- | [[M/T Marko Polo]] || align="Center" | 1973. || align="Center" | 1988. || [[Split]] – [[Stari Grad]]|| 1000/270 |128,13 |19,62 |5,73 |21 |- | [[M/T Mate Balota]] || align="Center" | 1988. || align="Center" | 1988. ||[[Zadar]] – ne plovi | 440/50 |64,7 |13,4 |2,8 |11 |- | [[M/T Mljet]] || align="Center" | 2014. || align="Center" | 2014. || [[Split]] – [[Supetar]]|| 616/145 |99,8 |17,5 |2,4 |12,5 |- | [[M/T Oliver]] || align="Center" | 1997. || align="Center" | 2023. ||[[Split]] – [[Vela Luka]] – [[Uble]] |680/100 |108 |17,5 |4,4 |18,5 |- | [[M/T Otok Pašman]]|| align="Center" | 2003. || align="Center" | 2021. ||[[Sumartin]] – [[Makarska]]|| 250/35 |42 |15,3 | | |- | [[M/T Pelješčanka]] || align="Center" | 1969. || align="Center" | 1969. || [[Sumartin]] – [[Makarska]]|| 200/25 |48 |9 |2,2 |11,5 |- | [[M/T Petar Hektorović]] || align="Center" | 1989. || align="Center" | 1999. || [[Split]] – [[Vis (grad)|Vis]]|| 1080/120 |91,8 |18 |3,8 |15,7 |- | [[M/T Sis]] || align="Center" | 1974. || align="Center" | 1997. || [[Zadar]] – [[Iž]] – [[Rava]] – [[Mala Rava]] | 700/70 |73,8 |16,4 |2,5 |10,5 |- | [[M/T Ston]] || align="Center" | 1997. || align="Center" | 1997. ||[[Biograd na Moru]] – [[Tkon]] | 150/36 |41,2 |16 |2,4 |9,5 |- | [[M/T Supetar]] || align="Center" | 2004. || align="Center" | 2004. ||[[Brestova]] – [[Porozina]] | 594/100 |87,6 |17,5 |2,4 |11,5 |- | [[M/T Sveti Duje]] || align="Center" | 2017. || align="Center" | 2023. ||[[Drvenik]] – [[Sućuraj]]||1000/208 |107 |18 | | |- | [[M/T Sveti Juraj]] || align="Center" | 1980. || align="Center" | 1991. ||[[Trpanj]] – [[Ploče]] | 300/45 |49,9 |12,8 |3,21 |11 |- | [[M/T Sveti Krševan]] || align="Center" | 2004. || align="Center" | 2004. ||[[Orebić]] – Dominče | 600/100 |87,6 |17,5 |2,4 |11,5 |- | [[M/T Šoltanka]] || align="Center" | 1971. || align="Center" | 1971. || [[Trogir]] – [[Drvenik Mali]] – [[Drvenik Veli]]|| 200/25 |48 |9 |1,9 |11,5 |- | [[M/T Tin Ujević]] || align="Center" | 2002. || align="Center" | 2003. ||[[Split]] – [[Supetar]]|| 1000/200 |98,93 |17 |2,7 |14 |- | [[M/T Ugljan]] || align="Center" | 2009. || align="Center" | 2020. || [[Zadar]] – [[Preko]]|| 500/110 |102,2 |18 |3,9 |11 |- | [[M/T Valun]] || align="Center" | 1983. || align="Center" | 1998. || [[Prapratno]] – [[Sobra]]|| 730/80 |85 |15,1 |3,7 |14,5 |- | [[M/T Vladimir Nazor]] || align="Center" | 1986. || align="Center" | 1986. ||[[Zadar]] – [[Rivanj]] – [[Sestrunj]] – [[Zverinac (otok)|Zverinac]] – [[Molat]] – [[Ist]] | 450/70 |87,5 |14 |3,01 |12,5 |- | [[M/T Zadar]] || align="Center" | 1993. || align="Center" | 2004. || [[Split]] – [[Stari Grad]]|| 1025/280 |116 |18,9 |5,2 |17,5 |} === Putnički brodovi === {| class="wikitable sortable" |- ! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe <br/>za Jadroliniju || trenutačno plovi na liniji || broj putnika !dužina !širina !gaz !brzina |- | [[M/B Lara]]|| align="Center" | 1988. || align="Center" | 1991. || [[Šibenik]] – [[Zlarin]] – [[Prvić]] [[Prvić Šepurine|Šepurine]] – [[Vodice]]|| 250 |37,6 |6,36 |1,71 |12 |- | [[M/B Postira]] || align="Center" | 1963. || align="Center" | 1963. || [[Lamjana]] – rapsrema|| 380 |44,6 |8,1 |2,9 |12,2 |- | [[M/B Premuda]] || align="Center" | 1957. || align="Center" | 1957. || [[Šibenik]] – [[Zlarin]] – [[Prvić]] [[Prvić Šepurine|Šepurine]] – [[Vodice]]|| 450 |44,7 |8,2 |2,8 |13 |- | M/B Unije || align="Center" | 2004. || align="Center" | 2023. || [[Mali Lošinj]] – [[Vele Srakane]] – [[Unije (otok)|Unije]] – [[Susak]] – [[Mali Lošinj]]|| |47 |9 |1,7 | |} === Povučeni brodovi === {| class="wikitable sortable" |- ! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe <br/>za Jadroliniju || godina prodaje || stanje |- |M/T Brestova | align="Center" |1985. | align="Center" |1999. |2025. |Prodana u Afriku. |- |HSC Olea | align="Center" |1981. | align="Center" |1994. |2026. |Uništena. |- |[[HSC Vida]] |align="Center"|2011. |align="Center" |2016. |2025. |Prodana u Norvešku. |- |[[M/B Tijat]] || align="Center" | 1955. || align="Center" | 1955. || 2023. || Brodogradilište ISKRA – remont; u vlasništvu ŠKŽ |- | [[M/T Istra]] || align="Center" | 1965. || align="Center" | 1981. || 2010. || Izrezan 2010. u Aliagi. |- | [[M/T Borik]] || align="Center" | 1978. || align="Center" | 1978. || 2009. || Prodan u Crnu Goru. |- | [[M/T Ero]]|| align="Center" | 1931. || align="Center" | 1971. || 2009. || Izrezan 2011. u Chioggiji. |- | [[M/T Vis]] || align="Center" | 1965. || align="Center" | 1976. || 2011. || Potonuo 8. siječnja 2015. godine 4 NM od [[Sao Felipe]]a. |- | [[M/T Gradac]] || align="Center" | 1955. || align="Center" | 1972. || 1994. || Izrezan 1994. u [[Chioggia|Chioggiji]]. |- | [[M/T Novalja]] || align="Center" | 1959. || align="Center" | 1973. || 2004. || Izrezan 2011. u Aliagi. |- | [[M/B Perast]] || align="Center" | 1962. || align="Center" | 1962. || 1991. || Izrezan 2004. u [[Ploče|Pločama]]. |- | [[M/B Porozina]] || align="Center" | 1963. || align="Center" | 1963. || 1988. || Izrezan 1988. u [[Sveti Kajo (Solin)|Svetome Kaji]]. |- | [[M/T Vanga]] || align="Center" | 1968. || align="Center" | 1985. || 2010. || Izrezan 2010. u Aliagi. |- | [[M/B Ozalj]] || align="Center" | 1955. || align="Center" | 1955. || 2013. || Prodan 2013. tvrtci Hoteli Pag d.o.o. |- | [[M/T Ilirija]] || align="Center" | 1963. || align="Center" | 1971. || 1997. || Izrezan 2006.u Aliagi. |- | [[M/T Ivan Zajc]] || align="Center" | 1970. || align="Center" | 1993. || 2009. || Plovi kao ''Asaba 2'' za Maurico Shipping Ltd. |- | [[HSC Mediteran]]|| align="Center" | 1978. || align="Center" | 2003. || 2014.|| Plovi kao ''Mala Sirena'' za Miatrade d.o.o. |- | [[M/T Jazine]] || align="Center" | 1978. || align="Center" | 1978. || 2014. || Izrezan 2015. u [[Aliaga|Aliagi]]. |- | [[M/T Krčanka]] || align="Center" | 1970. || align="Center" | 1970. || 2014. || Pregrađuje se u plutajuće skladište. |- | [[M/T Božava]] || align="Center" | 1966. || align="Center" | 1993. || 2010. || Izrezana 2011. u Aliagi. |- | [[M/T Žigljen]] || align="Center" | 1971. || align="Center" | 1992. || 2008. || Plovi za Alveus Capital d.o.o. |- | [[M/T Slavija I]] || align="Center" | 1963. || align="Center" | 1976. || 1998. || Izrezana 2010. u Aliagi. |- | [[M/T Partizanka]] || align="Center" | 1964. || align="Center" | 1976. || 1996. || Izrezan 2011. u Aliagi. |- | [[M/T Kalmar]] || align="Center" | 1951. || align="Center" | 1972. || 1999. || Izrezan 2004. u Reggio di Calabriji. |- | [[M/T Komiža]] || align="Center" | 1963. || align="Center" | 1972. || 1997. || U muzeju u [[Švedska|Švedskoj]]. |- | [[M/T Liburnija]] || align="Center" | 1965. || align="Center" | 1965. || 2015. || Izrezana 2015. u Aliagi. |- | [[M/T Sumartin]] || align="Center" | 1954. || align="Center" | 1965. || 2001. || U raspremi u [[Šibenik]]u. |- | [[M/T Klimno]] || align="Center" | 1954. || align="Center" | 1963. || 1991. || Izrezan 1997. u [[Šibenik]]u. |- | [[M/T Porozina]] || align="Center" | 1971. || align="Center" | 1993. || 2015. || Izrezana 2015. u Aliagi. |- | [[M/T Lubenice]] || align="Center" | 1989. || align="Center" | 1999. || 2022. || Izrezan 2022. u Aliagi. |- | [[M/T Prizna]]|| align="Center" | 1970. || align="Center" | 1991. || 2022. || Plovi za ABM Tours iz Neviđana. |- | [[M/T Dubrovnik]] || align="Center" | 1979. || align="Center" | 1996. || 2023. || Prodan 2023. u Grčku. |} == Galerija slika == <gallery> Slika:Jadrolinija Rijeka Palaca Jadran1.jpg|Zaštitni znak Jadrolinije Slika:Rijeka-Jadrolinija headquarters.JPG|Upravna zgrada Jadrolinije u Rijeci Slika:Petar Hektorović Vis.jpg|Petar Hektorović u luci [[Vis]] Slika:Jadrolinija ferry, Korčula.jpg|Trajekt Liburnija slikana kod [[Korčula|Korčule]] Slika:JadrolinijaZadarAncona gobeirne.jpg|Trajekt [[Zadar]] u luci [[Ancona]] Slika:Jadrolinija Lubenice 07.jpg|Trajekt Lubenice u [[Merag]]u Slika:Ferry Tin Ujević.JPG|Trajekt Tin Ujević u [[Stari Grad|Starom Gradu]] na [[Hvar]]u Slika:Ms Lara.JPG| Brod Lara [[Rava| na Ravi]] </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == * {{HTE|jadrolinija|Jadrolinija}} ==Vanjske poveznice== === Ostali projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Jadrolinija |commonscathr = Jadrolinija |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} * [https://www.jadrolinija.hr/ Službena web-stranica] [[Kategorija:Jadrolinija| ]] [[Kategorija:Hrvatske tvrtke za brodski prijevoz putnika]] [[Kategorija:Tvrtke iz Rijeke]] e66dp8h6w5cdy2i7xdfvte2ppuxupw2 0 63962 7569721 4972589 2026-08-04T15:54:53Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Fizikalni zakoni|Fizikalni zakoni]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569721 wikitext text/x-wiki ''' Kirchhoffovi zakoni spektroskopije''' su zakoni o [[spektroskopija|spektroskopiji]] koje je formulirao [[Gustav Robert Kirchhoff]]. Oni glase: # ''Vruć, čvrst objekt stvara svjetlost u neprekidnom spektru'' # '' Vruć, razrijeđen plin stvara svjetlost sa spektralnim linijama na diskretnim valnim duljinama (npr. određene boje) koje zavise od energetskih razina atoma u plinu.'' (Vidi još : [[spektar emisije]]) # ''Zagrijan, čvrst objekt okružen hladnim razrijeđenim plinom (tj. hladnijim nego zagrijani objekt) stvara svjetlost skoro neprekidnog spektra koji ima razmake na diskretnim valnim duljinama zavisno od energetskih težina atoma u plinu.'' (Vidi još: [[apsorpcijski spektar]]) {{Mrva-fiz}} [[Kategorija:Spektroskopija]] 19ha6fgxjdqs2ms0q02sk9u7o3nqvn4 0 66797 7569891 7504588 2026-08-04T22:43:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569891 wikitext text/x-wiki {{Infookvir politička stranka |ime = Hrvatska demokratska zajednica{{-}}Bosne i Hercegovine |izvorno ime = |logo = Logo of the HDZ BiH.svg |veličina = 150px |logo opis = |vođa = |predsjednik = [[Dragan Čović]]<ref name="HMS">[http://hms.ba/zavrsen-sabor-hdz-bih-covic-naznacio-tri-kljucna-zadatka-koje-stranka-treba-ostvariti-u-naredne-cetiri-godine/ Završen Sabor HDZ BiH, Čović naznačio tri ključna zadatka koje stranka treba ostvariti u naredne četiri godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160320195718/http://hms.ba/zavrsen-sabor-hdz-bih-covic-naznacio-tri-kljucna-zadatka-koje-stranka-treba-ostvariti-u-naredne-cetiri-godine/ |date=20. ožujka 2016. }}. Hrvatski medijski servis, 25. travnja 2015. Pristupljeno 25. travnja 2015.</ref> |glavni tajnik = [[Goran Božić]] |dužnosnik1 titula = Zamjenica predsjednika |dužnosnik1 ime = [[Borjana Krišto]]<ref name="HMS"/> |dužnosnik2 titula = Potpredsjednici |dužnosnik2 ime = [[Marinko Čavara]]{{-}}[[Zdenko Ćosić]]{{-}}[[Darijana Filipović]]{{-}}[[Ivo Vincetić]]{{-}}[[Josip Jerković]]<ref name="HMS"/> |dužnosnik3 titula = |dužnosnik3 ime = |glasnogovornik = [[Anđelko Maslać]]<ref>[http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/novi-glasnogovornik-hdza-bih-andelko-maslac/85298 Novi glasnogovornik HDZ-a BiH Anđelko Maslać] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140522001705/http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/novi-glasnogovornik-hdza-bih-andelko-maslac/85298 |date=22. svibnja 2014. }}. Bljesak, 16. svibnja 2014. Pristupljeno 30. kolovoza 2014.</ref> |osnivač = [[Davor Perinović]]<ref name="Vecernji">{{cite news |url=http://www.vecernji.ba/vijesti/rodio-sam-se-zagrebu-sobi-kojoj-je-bio-prvi-ured-dr-tudmana-clanak-198519 |title=Rodio sam se u Zagrebu, u sobi u kojoj je bio prvi ured dr. Tuđmana |publisher=[[Večernji list]] |date=2010-10-02 |accessdate=8. rujna 2013.}}</ref> |slogan = |osnovana = 18. kolovoza 1990. |raspuštena = |sastavljena od = |izdvojena iz = |prethodnica = |spojena s = |nasljednica = |sjedište = [[Mostar]] |država = [[Bosna i Hercegovina]] |glasilo = |sestrinska stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica]] |podmladak = [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine|Mladež HDZ-a BiH]] |studentsko krilo = |broj članova = 35 000 |broj članova godina = 2014. |ideologija = [[Federalizam u Bosni i Hercegovini|federalizam]]<ref>[http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/prijedlog-hdz-bih-cetiri-federalne-jedinice-jedna-s-hrvatskom-vecinom Prijedlog HDZ-a BiH: četiri federalne jedinice - jedna s hrvatskom većinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140326182547/http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/prijedlog-hdz-bih-cetiri-federalne-jedinice-jedna-s-hrvatskom-vecinom |date=26. ožujka 2014. }}. Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, 3. rujna 2013. Pristupljeno 26. ožujka 2014.</ref>{{-}}[[demokršćanstvo]]<ref name="Statut">Statut, program, programska deklaracija Hrvatske demokratske zajednice. Mostar, 13. svibnja 2011.</ref>{{-}}[[konzervativizam]]<ref name="Statut"/>{{-}}[[nacionalizam]]<ref>[http://www.parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina.html]</ref> |religija = |položaj = [[desni centar]] – [[desnica]] |nacionalna skupina = [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|HNS BiH]] |međunarodna skupina = |europski parlament skupina = |tijelo1 = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|ZD PS BiH]] |tijelo1 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|42|#013971}}{{ni}} |tijelo2 = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|DN PS BiH]] |tijelo2 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|15|#013971}}{{ni}} |tijelo3 = [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|ZD PFBiH]] |tijelo3 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|15|98|#013971}}{{ni}} |tijelo4 = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|DN PFBiH]] |tijelo4 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|17|80|#013971}}{{ni}} |boje = {{Obojani okvir|#013971}} |službena stranica = http://www.hdzbih.org/ |napomena = }} '''Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine''' (kratica: '''HDZ BiH''') je parlamentarna politička stranka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Osnovana je 18. kolovoza 1990. u [[Sarajevo|Sarajevu]], bila je sudionik nacionalno-demokratskog pokreta Hrvata i sastavnica [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] koja je preuzela vlast u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] nakon prvih demokratskih izbora. Vrlo se brzo nametnula kao nacionalna stranka [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog naroda u BiH]], a zajedno s ostale dvije nacionalne stranke [[Stranka demokratske akcije|SDA]] i [[Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|SDS]] je pobijedila na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990.|prvim demokratskim izborima u BiH]] krajem 1990. i tvorila koalicijsku vladu. Trenutno je najpopularnija hrvatska bosanskohercegovačka stranka. HDZ BiH imao je važnu ulogu u stvaranju [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], u početku zajednice, a potom Republike u razdoblju [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] (1991. – 1995.). Nakon rata sudjelovao je u svim vlastima na svim razinama, od savezne do županijske, izuzev u razdoblju od 2000. do 2002. i 2011. i 2014./15., kada je zalaganjem Međunarodne zajednice bila izbačena iz savezne i federalne (entitetske) vlasti, unatoč izbornoj legitimnosti koju je dobila od hrvatskog naroda. Predsjednik stranke je [[Dragan Čović]], bivši hrvatski član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]]. == Povijest == [[Datoteka:Emblem of the Croatian Democratic Union.svg|thumb|right|220px|Grb Hrvatske demokratske zajednice]] === Utemeljenje HDZ-a BiH === [[Demokracija|Demokratski]] procesi u Hrvatskoj i [[Slovenija|Sloveniji]] utjecali su s nekoliko mjeseci zakašnjenja i na Bosnu i Hercegovinu. Pored želje za demokracijom usko povezano bilo je nacionalno pitanje Hrvata, [[Srbi|Srba]] i [[Bošnjaci|Muslimana]]. Hrvati u Bosni i Hercegovini do 1990. znatno su manje imali svoja nacionalna prava, iako konstitutivan narod, u školama se nije podučavao ni hrvatski jezik. Zastupljenost Hrvata u javnim službama bilo je marginalno. U tim okolnostima program [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i Hrvatske demokratske zajednice snažno je utjecalo na Hrvate u [[Hercegovina|Hercegovini]], [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]] i [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]]. Prvi ''inicijativni odbor'' u Bosni i Hercegovini sastao se [[26. veljače]] [[1990.]] u [[Grude|Grudama]]. Dolazi do osnivanja ''općinskih odbora'' u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Ljubuški|Ljubuškom]], Grudama, [[Posušje|Posušja]] i [[Tomislavgrad]]a, te ovi općinski odbori [[22. travnja]] [[1990.]] osnivaju ''Koordinacijski odbor HDZ BiH zapadne Hercegovine''. Prvi veliki javni skup održan je 30. lipnja 1990. u Grudama, iako ga je [[policija|MUP]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] zabranio. U Sarajevu je 18. kolovoza 1990. u dvorani [[Skenderija]] održan ''Prvi opći sabor'' HDZ BiH. Sabor stranke usvojio je dva dokumenta: * '''Programska deklaracija''' utemeljivačke skupštine HDZ BiH, * '''Statut HDZ BiH''' U Programskoj deklaraciji definirani su ciljevi stranke, među kojima su bili: # '''Uspostava građanskih i demokratskih političkih sloboda'''; sloboda iznošenja svoga uvjerenja, pravna sigurnost i osobna nepovredivost svakog pojedinca bez obzira na njegovu nacionalnu i religijsku pripradnost, na idejno i političko opredjeljenje # '''Neotuđivo pravo sviju na udruživanje''' prema vlastitim programima # Pretvaranje sindikata u '''slobodne radničke saveze''', radnička upravljanja u dioničku, a ne formalnu participaciju u upravljanju # '''Razvitak narodnog gospodarstva''', sloboda tržišta roba, rada i kapitala, zajamčenost privatnog poduzetništva. Sabor je za predsjednika izabrao Davorina Perinovića, no nakon njegova posjeta Hrvatima u [[Australija|Australiji]] došlo je do određenih tenzija, pa je [[7. rujna]] iste godine opozvan s dužnosti, a ''Predsjedništvo'' HDZ-a BiH izabralo je [[Stjepan Kljujić|Stjepana Kljujića]] za v.d. predsjednika. === Prvi demokratski izbori === Odmah nakon održavanja stranačkog sabora HDZ BiH krenula je u kampanju za [[Općinski izbori u Bosni i Hercegovini 1990.|prve demokratske izbore]]. Prvi izbori održani su [[18. listopada]] [[1990.]] na kojoj HDZ BiH osvaja hrvatske glasove i dobiva 18,35 % mandata odnosno u [[Povijest Bosne i Hercegovine#Raspad Jugoslavije i rat|parlamentu BiH]]. Od sedam članova kolektivnog [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] oba hrvatska člana [[Franjo Boras]] i Stjepan Kljujić izabrani su iz redova HDZ-a. Nekoliko mjeseci kasnije, 23. ožujka 1991. godine, održana je 1. ''Konvencija'' HDZ-a BiH u Mostaru, na kojoj je izabrano Predsjedništvo HDZ BiH na čelu sa Stjepanom Kljujićem, za potpredsjednike izabrani su [[Mate Boban]] i Vitomir Lukić. === Početak rata i uspostava HZ i HR Herceg-Bosne === {{glavni|Herceg-Bosna#Stvaranje|Livanjsko pitanje|l1=Stvaranje hrvatskih zajednica u Bosni i Hercegovini}} Nakon [[Balvan-revolucija|Balvan-revolucije]] u Hrvatskoj u srpnju i kolovozu 1990. političko vodstvo Hrvata u Bosni i Hercegovini počeo je pripreme za samoorganiziranje. Muslimansko političko vodstvo još je vjerovalo u opstanak Jugoslavije i nije se pripremila za otpor velikosrpskom planu o pripajanju Bosne i Hercegovine Srbiji. Nakon zaustavljanja [[tenk]]ova [[JNA]] na granici sela [[Dobrič (Široki Brijeg, BiH)|Dobrič]] i [[Polog]]a u zapadnoj Hercegovini [[7. svibnja]] [[1991.]] počela je organizirana obrana. Agresija JNA na BiH započela je u noći [[30. rujna]] [[1991.]] godine napadom na hrvatsko selo [[Ravno]]. Predsjedatelj Predsjedništva BiH, [[Alija Izetbegović]] tvrdio je da rata neće biti. Vodstvo BiH ništa ne poduzima. Krajem 1991. i početkom 1992., HDZ prolazi kroz razdoblje unutarstranaĉkog sukoba u vodstvu stranke. Dotadašnji predsjednik HDZ-a BiH [[Stjepan Kljujić]] je već duže vremena bio izložen kritik ama zbog prepopustljive politike prema Izetbegoviću i SDA, što je u nekoliko navrata i naštetilo hrvatskim nacionalnim interesima. To se najviše oslikavalo kroz pitanje uređenja BiH, naime, Kljujić je nedovoljno zastupao koncept kantonalnog uređenja, često braneći i [[Alija Izetbegović|Izetbegovićevu]] unitarističku politiku. HDZ BiH putem legalnih izabranih predstavnika vlasti donosi [[18. studenoga]] [[1991.]] političku odluku o uspostavi '''[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]]''' ''(kratica: HZ H-B ili HZ Herceg-Bosna)'', koja se uspostavlja kao politička, kulturna, gospodarska i područna cjelina unutar [[država|države]] Bosne i Hercegovine. Za predsjednika izabran je [[Mate Boban]]. Boban zalagao za za decentraliziranu i federaliziranu BiH, te za afirmaciju [[Herceg-Bosna#Stvaranje|hrvatskih zajednica]] nasuprot Kljujićevoj popustljivoj politici. Na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a BiH, [[2. veljače]] [[1992.]] godine, sudjelovao je i [[Stjepan Mesić]] u funkciji predsjednika izvršnog odbora HDZ-a Hrvatske. Na toj sjednici, dotadašnji predsjednik HDZ-a BiH [[Stjepan Kljujić]] je podnio ostavku zbog gubitka povjerenja velikog dijela HDZ-a BiH, a kasnije i Zagreba. Na tu Kljuićevu odluku utjecao je autoritetom svoje funkcije i Mesić. HDZ BiH se ujedno zalagao za neovisnost Bosne i Hercegovine i dok su se srpski zastupnici pod vostvom SDS-a od listopada 1991. povukli iz zajedničkih tijela BiH zalagajući se protiv samostalne BiH, glasovima bošnjačkih i hrvatskih predstavnika proglašena je neovisnost BiH od SFRJ. HDZ BiH poziva Hrvate da na referendumu o neovisnosti izađu i glasuju za samostalnost BiH. Srbi su bojkotirali referendum održan [[1. ožujka]] 1992. Dana 8. travnja 1992. HZ Herceg-Bosna osniva [[Hrvatsko vijeće obrane]] (HVO), mnogi Muslimani ulaze u postrojbe HVO-a.<ref>National Security and the Future. Sigurnosno obavještajne službe u Bosni i Hercegovini. Autor Ivica Lučić http://www.nsf-journal.hr/issues/zbornik_s1/lucic.htm</ref> Istog mjeseca BiH postaje međunarodno priznata država., u svibnju 1992. počinje [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Za vršitelja dužnosti predsjednika HDZ-a BiH, na sjednici Glavnog odbora [[15. ožujka]] [[1992.]] godine u Bugojnu, izabran je Milenko Brkić. Boban je izabran za jednog od nekoliko članova Predsjedništva stranke. Dr. [[Milenko Brkić]] je izabran za predsjednika ove stranke, 26. kolovoza 1992. godine u [[Međugorje|Međugorju]], a 24. listopada 1992. godine, također na sjednici Glavnog odbora HDZ-a BiH u [[Posušje|Posušju]] podnio je ostavku na tu dužnost. Za vršitelja dužnosti predsjednika stranke izabran je Mate Boban, čiji je izbor ponovno potvrđen na Drugom saboru Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, [[14. studenoga]] [[1992.]] godine u [[Mostar]]u. HDZ BiH djeluje u ratnim prilikama. Dana 24. kolovoza 1993. u [[Livno|Livnu]] je održana sjednica Središnjeg odbora stranke koja donosi odluku o osnivanju '''[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]''' ''(kratica: HR Herceg-Bosna)''. Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u [[Povijest Bosne i Hercegovine#Raspad Jugoslavije i rat|Vijeću općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju'' Zastupničkog doma HR Herceg-Bosne kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HR Herceg-Bosni. Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u BiH kao jednog od tri konstitutivna naroda.<ref>HIC. Hrvatsko-muslimanski sukobi. Zločin s pečatom http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/hrmsukobi.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110514005714/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/hrmsukobi.htm |date=14. svibnja 2011. }}</ref> Tijekom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]], HDZ BiH donosi ''političku deklaraciju'' u kojemu se zauzima za stvaranje ''Unije republika BiH'' triju konstitutivna naroda. === Washingtonski i Daytonski sporazum === Dana [[18. ožujka]] [[1994.]] Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina (Bošnjaci) potpisuju [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonski sporazum]]. Dana 9. i 10. srpnja 1994. u Mostaru održan je 3. Opći sabor HDZ-a BiH. Na saboru usvojena je Programska deklaracija u kojemu se HDZ BiH vidi kao: * narodna stranka koja svoj program temelji na načelima '''kršćanske civilizacije''', * '''sastavnica Hrvatske demokratske zajednice''' u Zagrebu, * zalaže se okončanje rata i iznalaženje pravednog mira u BiH i Hrvatskoj, * povratak na ognjišta prognanih, * provedba '''Washingtonskog sporazuma''' o [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] i njezinoj [[konfederacija|konfederaciji]] s Republikom Hrvatskom. Sabor HDZ-a za novog predsjednika bira [[Dario Kordić|Daria Kordića]]. Dolazi do oživljavanja stranačkog rada i općinskih organizacija, te se održava prva Konvencija [[politički podmladak|podmlatka]] stranke, [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine|Mladeži HDZ BiH]]. U studenom 1995. dogovoren je [[Daytonski sporazum]]. Na sjednici Predsjedništva HDZ BiH održanom 2. prosinca 1995. razmatran je mirovni sporazum i pitanja njene provedbe. Krešimir Zubak daje ostavku na dužnost predsjednika HR Herceg-Bosne i predsjednika Federacije BiH, no na toj dužnosti ostaje do izbora. Protiv Daria Kordića tužitelj [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Haškog suda]] [[Richard Goldstone]] u studenome 1995. podiže optužnicu po zapovjednoj odgovornosti za pogibelji Muslimana u [[Ahmići]]ma u općini [[Vitez (BiH)|Vitez]]. Dario Kordić radi međunarodnog pritiska daje ostavku na dužnost predsjednika HDZBiH, v.d. predsjednik postaje dopredsjednik [[Ivo Lozančić]]. Središnji odbor stranke 12. siječnja 1996. bira [[Božo Rajić|Božu Rajića]] za novog predsjednika stranke. === Uspostava Federacije Bosne i Hercegovine === Tijekom 1996. HDZ BiH radi na implementaciji obiju sporazuma i oživotvorenja Federacije Bosne i Hercegovine, te se vode intenzivni razgovori s bošnjačkom stožernom strankom SDA o podjeli vlasti na općinskim i županijskim (kantonalnim) razinama, kao i na razini [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]] i [[BiH|države]]. Dana 9. ožujka 1996. Zastupnički dom HR Herceg-Bosne donosi odluku o postupnom prijenosu funkcije civilne vlasti HR H-B na tijela vlasti Federacije BiH. Održavaju se utemeljiteljske skupštine županija u novoj Federaciji. U svibnju na sjednici Predsjedničkog vijeća HR Herceg-Bosne reorganizirana je Vlada HR Herceg-Bosne u prijelaznom razdoblju, te je činila šest ministarstva. Hrvatska Republika Herceg-Bosna formalno je ukinuta [[14. kolovoza]] [[1996.]] godine. Na 4. Saboru HDZ BiH za predsjednika potvrđen je [[Božo Rajić]], izabrani su potpredsjednici i 45 članova Središnjeg odbora. === Pobjeda HDZ-a na izborima 1996. === U rujnu 1996. održani su prvi izbori nakon rata. HDZ i nakon rata ostaje dominantna politička snaga hrvatskog naroda. Hrvatski član Predsjedništva BiH postaje Krešimir Zubak. U Zastupničkom domu Bosne i Hercegovine HDZ osvaja svih 8 hrvatskih zastupnika ([[Stranka demokratske akcije|SDA]] 19, [[Srpska demokratska stranka|SDS]] 9, ostali 6, ukupno: 42 zastupnika). U Zastupničkom domu Federacije BiH HDZ osvaja 36 zastupnika, [[Hrvatska stranka prava BiH|HSP]] 2 (SDA 78, [[Stranka za BiH]] 10, [[SDP Bosne i Hercegovine|SDP]] 10, DNZ [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]] 3, ukupno: 140 zastupnika). U Narodnoj skupštini [[Republika Srpska|Republike Srpske]] HDZ nema mandata. U RS pobjeđuje SDS s 45 od 83 zastupnika. Na županijskoj razini HDZ pobjeđuje u hrvatskim i miješanim županijama. Apsolutnu većinu ima u sljedećim županijama: * [[Zapadnohercegovačka županija|Zapadnohercegovačka]]: 29, HSP 2 * [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanska]]: 13, SDA 2 * [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]]: 28, SDA 12, ostali 3 * [[Posavska županija|Posavska]]: 17, SDA 3 Veliki udio ima: * [[Županija Središnja Bosna|Srednjobosanska]]: 23, SDA 29, ostali 3 Izuzevši u [[Bosansko-podrinjska županija|Goraždansko-podrinjskoj županiji]] HDZ je u svim županijama zastupljena: * [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska]]: 9, SDA 40, Stranka za BiH 6, SDP 4 * [[Sarajevska županija|Sarajevska]]: 3, SDA 28, Stranka za BiH 6, SDP 8 * [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]: 3, SDA 33, Stranka za BiH 5, SDP 9 * [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanska]]: 1, SDA 39, Stranka za BiH 3, SDP 1, DNZ 6 === HDZ BiH na udaru visokih predstavnika === [[Datoteka:Ante Jelavic HDZBiH.jpg|minijatura|Ante Jelavić, izabran za predsjednika HDZ-a BiH na Petom saboru u svibnju 1998.]] U vrijeme pred Peti sabor HDZ-a i izbor novog predsjednika, predsjednik Tuđman podržavao je [[Božo Ljubić|Božu Ljubića]] na mjestu novog predsjednika HDZ-a BiH. Na njegovo protivljenje izboru federalnog ministra obrane [[Ante Jelavić]]a utjecao je [[Ivica Lučić|Ivo Lučić]], šef [[Hrvatska izvještajna služba|HIS-a]] u BiH. Lučić se također protivio biranju u Predsjedništvo stranke [[Dragan Čović|Dragana Čovića]], zbog njegovog jugoslavenstva u mladosti i [[Jadranko Prlić|Jadranka Prlića]], zbog umiješanosti u kriminalne radnje. Jelavić je, međutim, uživao potporu veterana i generala HVO-a.<ref>[http://www.24sata.info/vijesti/regija/174835-najtajniji-transkript-iz-tudjmanovog-ureda-ivo-lucic-franjo-tudjman.html Najtajniji transkript iz Tuđmanovog ureda: Ivo Lučić - Franjo Tuđman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140716172658/http://www.24sata.info/vijesti/regija/174835-najtajniji-transkript-iz-tudjmanovog-ureda-ivo-lucic-franjo-tudjman.html |date=16. srpnja 2014. }}. 24 sata, 21. prosinca 2013. Pristupljeno 15. srpnja 2014.</ref> Peti sabor HDZ-a BiH održan je u Mostaru 17. svibnja 1998. Na njemu je za predsjednika stranke ipak izabran Jelavić, kao jedini kandidat, pošto se Ljubić povukao iz utrke. Na Saboru je usvojen i novi Program stranke, koja je predviđala kantonizaciju čitave BiH. Za potpredsjednike su izabrani [[Jozo Marić]], [[Pero Skopljak]], [[Krešimir Zubak]] i Dragan Čović. U Predsjedništvo stranke izabrani su Prlić, [[Slavica Josipović]], [[Ivan Bender]], [[Dragan Vrankić]] i [[Ivo Andrić Lužanski]]. Kao glavni zadatak, Jelavić je najavio očuvanje jedinstva stranke i bolju suradnju s međunarodnom zajednicom. Ipak, u vrijeme govora rekao je da HDZ BiH "jest i ostaje" uz Franju Tuđmana i najavio da će Tuđman ubrzo uvidjeti da je novo vodstvo stranke kooperativno.<ref>[http://vijesti.hrt.hr/arhiv/98/05/17/h2_hrv.html 5. sabor HDZ-a BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071218140222/http://vijesti.hrt.hr/arhiv/98/05/17/h2_hrv.html |date=18. prosinca 2007. }}. Hrvatska radiotelevizija, 17. svibnja 1998.</ref> Zbog optužbi da novo vodstvo zanemaruje interese Hrvata u Bosni i Posavini, Zubak je, sa skupinom istomišljenika iz stranke, 27. lipnja 1998. osnovao [[Nova hrvatska inicijativa|Novu hrvatsku inicijativu]] (NHI). Zubak je također bio nezadovoljan pogoršanjem odnosa između HDZ-a BiH i službenog Zagreba.<ref>[https://web.archive.org/web/20100611011846/http://www.hss-nhi.ba/povijest_i_ime_nhi.html Povijest i ime Nove hrvatske inicijative]. Hrvatska seljačka stranka – Nova hrvatska inicijativa. Pristupljeno 15. srpnja 2014.</ref> NHI je uglavnom okupljao [[Liberalizam|liberale]], od kojih su glavnina bili članovi HDZ-a BiH.<ref>Tvrtko Milović: [http://www.idpi.ba/slicnosti-i-razlike-politickih-ujedinjavanja-nhi-iz-2010-i-2014-godine/ Sličnost i razlike političkih ujedinjavanja NHI iz 2010. i 2014. godine]. Institut za društveno-politička istraživanja, 6. svibnja 2014. Pristupljeno 30. svibnja 2014.</ref> ==== Opći izbori 1998. ==== HDZ BiH je za hrvatskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] kandidirao Jelavića. Njegov protukandidat bio je i Zubak sa svojim novoosnovanim NHI-em. Pored njih, za hrvatskog člana Predsjedništva kandidirali su se [[Gradimir Gojer]] ispred [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP-a BiH]], [[Senka Nožica]] (buduća braniteljica zapovjednika HVO-a [[Bruno Stojić|Brune Stojića]] pred Haaškim sudom) kao kandidatkinja [[Republikanci (Bosna i Hercegovina)|Republikanaca]] i [[Saša Nišandžić]] ispred [[Bosanska stranka|BOSS-a]]. Jelavić je odnio uvjerljivu pobjedu s apsolutnom većinom, dobivši 189 438 (52,91 %) glasova, dok je Zubak završio treći iza Gojera. Štoviše, Jelavić je odnio natpolovičnu većinu glasova i u Bosni i Posavini.<ref name="Izbori1998">[Izvješće izbornih rezultata - sažetak prebrojavanja glasova]. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 15. srpnja 2014.</ref> U [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu PS BiH]] HDZ BiH je dobio pet od 42 zastupnika, te je dobio četiri od pet hrvatskih izaslanika u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda PS BiH]]; jednog je dobio NHI. U [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu PFBiH]], HDZ BiH je dobio 28 od ukupno 140 zastupnika i 25 hrvatskih izaslanika od ukupno 37 u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda PFBiH]]. Također, HDZ BiH je dobio i jednog od 83 zastupnika u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]].<ref name="HDZ">Čović et al., 2010., str. 366.</ref> Pored toga, HDZ BiH je dobio 12 od 21 zastupnika u Skupštini [[Županija Posavska|Županije Posavske]], 1 od 35 zastupnika u Skupštini [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]], 3 od 35 u Skupštini [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojske županije]], 11 od 30 u Skupštini [[Županija Središnja Bosna|Županije Središnje Bosne]], 13 od 28 u Skupštini [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanske županije]], 19 od 23 u Skupštini [[Županija Zapadnohercegovačka|Županije Zapadnohercegovačke]], 1 od 35 u Skupštini [[Sarajevska županija|Sarajevske županije]] i 15 od 25 zastupnika u Skupštini [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanske županije]].<ref name="Izbori1998"/> Uspio je uspostaviti vlast samostalno ili u koalirajući s drugim strankama u pet od deset županija.<ref name="HDZ"/> ==== Ubojstvo Joze Leutara ==== Federalni doministar unutarnjih poslova i kasnije imenovani član Predsjedništva BiH [[Jozo Leutar]] zadobio je smrtne ozljede u atentatu 16. ožujka 1999., a umro je od posljedica 28. ožujka 1999. Istragom o njegovom ubojstvu pokušala se progurati teza da su ga ubili "hrvatski ekstremisti". Sarajevski mediji, RTV Sarajevo i ''[[Dnevni avaz]]'' promicali su tezu da je Leutar ubijen jer se protivio kriminalu i podržavao Federaciju BiH. Međutim, prešućena je činjenica da se Leutar, osim što se protivio kriminalu, zalagao i za ravnopravnost Hrvata u Federaciji BiH na svim razinama, te da je bio protivnik AID-a, bošnjačke obavještajne službe.<ref>[[Zvonimir Čilić]]: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000920/novosti2.htm Leutara ubili sami Hrvati?!] Slobodna Dalmacija, 20. rujna 2000. Pristupljeno 15. srpnja 2014.</ref> Uskoro je u rujnu 1999. u vrijeme istrage voditelj civilne misije UN-a general [[Paul Klein]] za ubojstvo optužio hrvatsko političko vodstvo.<ref>Marijan Sivrić: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000925/novosti1.htm Kleinove su optužbe monstruozne]. Slobodna Dalmacija, 25. rujna 2000. Pristupljeno 15. srpnja 2014.</ref> Nakon što su uhićeni Hrvati osumnjičeni za organiziranje atentata, među kojima je bio i teško povrijeđeni Leutarov vozač, pokrenut je sudski postupak protiv njih u srpnju 2001. koji je trajao do studenog 2002. Međutim, Tužiteljstvo nije imalo dokaze za teške optužbe protiv šestorke, pa su svi oslobođeni. Tako je pala teza da su atentat organizirali "hrvatski ekstremisti". U međuvremenu, došlo se do saznanja da je Leutar konstantno bio pod nadzorom AID-a, da je bio prisluškivan, praćen i da se provjeravala njegova službena pošta. No, istraga do danas nije okončana. Sarajevska ''[[Slobodna Bosna]]'' za atentat je optužila vrh [[Stranka demokratske akcije|SDA]].<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041129/zadnjevijesti01.asp Leutara je ubio vrh SDA]. Slobodna Dalmacija, 29. studenog 2004. Pristupljeno 15. srpnja 2014.</ref> ==== Smjene visokog predstavnika ==== Godine 2000. visoki predstavnik smjenjuje niz dužnosnika hrvatskog naroda. On utječe da HDZ ne bude u strukturi vlasti Federacije BiH 2000. – 2002.<ref>Vjesnik. (29.01.2001.) Petritsch: HDZ BiH ne treba biti iznenađen što je »ispao iz igre« http://www.vjesnik.com/Pdf/2001%5C01%5C29%5C06A6.PDF{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Na općinskim izborima održanim 8. travnja 2000. godine HDZ BiH je zastupljena u 79 općinskih vijeća, od ukupno 1993 vijećnička mjesta osvojila je 392. Za člana Predsjedništva BiH ponovno bude izabran Ante Jelavić. Položaj hrvatskog naroda postaje sve teži, a posebno intervencije visokih predstavnika u korist bošnjačke većine dovode Hrvate do novog zahvjeta o preustroju BiH kao federalne države. Jelavić izjavljuje da HDZ ne može prihvatiti načelo građanske većine. HDZ BiH inicijira osnivanje Hrvatskog narodnog sabora.<ref>Vjesnik, 3. ožujka 2001. Sabor će predložiti federalnu BiH http://www.vjesnik.com/pdf/2001%5C03%5C03%5C06A6.PDF {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030719133214/http://www.vjesnik.com/pdf/2001%5c03%5c03%5c06A6.PDF |date=19. srpnja 2003. }}</ref> Visoki predstavnici za BiH u dva navrata smjenjuje od naroda neposredno izabrane hrvatske članove Predsjedništva:<ref>Predsjedništvo BiH. Kronologija Predsjedništva BiH http://www.predsjednistvobih.ba/hron/Template.aspx?cid=74,3,1 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071222130559/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/Template.aspx?cid=74,3,1 |date=22. prosinca 2007. }}</ref> * [[Wolfgang Petritsch]] smijenjuje [[Ante Jelavić|Antu Jelavića]] u ožujku 2001. * [[Paddy Ashdown]] smijenjuje [[Dragan Čović|Dragana Čovića]] u ožujku 2005. Pod pritiskom visokog predstavnika Ante Jelavić i još pet članova Predsjedništva HDZ BiH u svibnju 2002. podnose ostavke kako bi se stranka smijela registrirati na izbore u BiH.<ref>Vjesnik, (5. svibnja 2002.) Jelavić podnosi ostavku http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2002%5C05%5C05%5C05A5.PDF</ref> === Podjele u stranci === [[Datoteka:HDZBiH- plakat.jpg|mini|Plakat HDZ BiH za Izbore 2006.]] Nakon što je HDZ BiH izgubio neke od ključnih općina na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|lokalnim izborima]] u listopadu 2004., došlo je do podjela unutar HDZ-a BiH, i to između konzervativne frakcije vođene od [[Bariša Čolak|Bariše Čolaka]] i one umjerene vođene [[Dragan Čović|Draganom Čovićem]]. Borba se najviše izrazila na [[mostar]]ski ogranak stranke, jednog od utjecajnijih ogranaka, a koji je važio kao utvrda konzervativne frakcije. Istovremeno je u stranci počeo jačati i utjecaj umjerenog [[Martin Raguž|Martina Raguža]], kojeg se smatralo budućim kandidatom HDZ-a BiH za hrvatskog čalana Predsjedništva BiH nakon Čovića.<ref name="SSA96">Sebastián-Aparicio, 2014., str. 96.</ref> No, podjele u stranci naročito su došle do izražaja u vrijeme ustavnih reformi. Dodatna uzdrmanost u stranci dogodila se nakon što je visoki predstavnik smijenio Čovića s dužnosti člana Predsjedništva zbog optužbi za korupciju u svibnju 2005., te nakon imenovanja [[Ivo Miro Jović|Ive Mire Jovića]], konzervativca, njegovim nasljednikom. Jovića su kao nasljednika Čovića u Predsjedništvu podržala samo dvojica hrvatskih zastupnika u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu PFBiH]], što je ukazivalo na duboku podjeljenost u stranci. Jovića je na mjestu nasljednika podržao i Čović. Čović je ovaj potez napravio kako bi ojačao svoj položaj u stranci, te spriječio jačanje Čolaka i Raguža.<ref name="SSA96"/> Podjela u stranci doživjela je vrhunac na Saboru stranke održanom u lipnju 2005., kada je Čović, koji je još bio pod optužbama za korupciju, uspio ponovno pobijediti na izborima za predsjednika stranke protiv protukandidata [[Božo Ljubić|Bože Ljubića]], vodećeg umjerenjaka, koji ga je, zbog tijesnog rezultata, optužio za izbornu prijevaru. Čović je dobio podršku 285, a Ljubić 258 izaslanika, što je pokazivalo duboke podjele u stranci. Konzervativna frakcija ostala je u strahu nakon Čovićeve pobjede, kako je bio favorit međunarodne zajednice koji je provodio agendu reformi na zajedničkoj i na entitetskim razinama vlasti.<ref>Sebastián-Aparicio, 2014., str. 96–97.</ref> ==== Konačni raskol – stvaranje HDZ-a 1990 ==== Činilo se da su se podjele u stranci stišale, no Čović je u studenome 2005. iz stranke izbacio Ljubića i Raguža, zajedno s još nekim članovima stranke zbog inicijative za njegovu smjenu i nove izbore za predsjednika stranke. Podjele u strnaci prenijele su se i među narod s obzirom na to da su neki od izbačeni bili zastupnici parlamentarni zastupnici i izaslanici. Ova podjela pokazala se ključnom za ustavne reorme u Parlamentarnoj skupštini BiH u ožujku 2006.<ref>Sebastián-Aparicio, 2014., str. 97.</ref> Postojala su dva glavna faktora koja su doprinijela raskolu unutar HDZ-a BiH. Prvi je bio Katolička Crkva, koja se protivila ustavnim reformama. Kardinal [[Vinko Puljić]] bio je glasan u isticanju neravnopravnog položaja hrvatskog naroda u BiH, optužujući međunarodnu zajednicu za dvostruke standarde. Crkva je naročito postala glasna nakon što su pregovori o ustavnim reformama postali javni. Puljić je u listopadu 2006. predstavio prijedlog bosanskohercegovačkih biskupa o ustavnom preuređenju BiH, u kojem se tražila podjela BiH na regije umjesto na entitete, sa središtima u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Mostar]]u i [[Tuzla|Tuzli]]. Kako su pregovori išli dalje, Crkva se sve više protivila reformama te istovremeno podržavala Ljubića. Time je Crkva doprinosila podjelama u HDZ-u BiH, dajući tako legitimnost protivnicima Čovića u njihovom protivljenju reformama.<ref>Sebastián-Aparicio, 2014., str. 97–98.</ref> Uplitanje iz Hrvatske na sličan način također je doprinijelo podjeli u stranci. Dok je Hrvatska javno podupirala reforme imajući u vidu poboljšanje položaja hrvatskog naroda u BiH, njezino miješanje u borbe unutar HDZ-a BiH i podrška Ljubiću pomogli su podjeli u stranci. Hrvatski premijer i predsjednik [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] [[Ivo Sanader]] otvoreno je podržao Ljubića na unutarstranačkim izborima u lipnju 2005. Nakon što je Čović izabran za predsjednika, Sanader je lobirao za njegovu smjenu, šaljući snažne poruke podrške Ljubiću, tvrdeći čak da je Čović nepodoban zbog optužbi za korupciju te ga je stoga pozvao na odstupanje. Sanaderu je Ljubić bio pouzdaniji od Čovića koji je težio obraniti HDZ BiH od zagrebačkog utjecaja. Čovićevo imenovanje Jovića njegovim nasljednikom također je odrađeno bez znanja Zagreba. Ova dva faktora, Katolička Crkva i miješanje Hrvatske, igrali su odlučujuću ulogu u podjeli unutar HDZ-a BiH.<ref>Sebastián-Aparicio, 2014., str. 98.</ref> == Izborne koalicije == Na izborima [[2002.]] HDZ je predvodio [[Hrvatska koalicija (2002.)|koaliciju]] hrvatskih stranaka u kojoj su bili još [[Hrvatski demokršćani (Bosna i Hercegovina)|Hrvatski demokršćani]] i [[Hrvatska narodna zajednica]]. Nakon raskola, za izbore [[2006.]], HDZ 1990 stvara koaliciju [[Hrvatsko zajedništvo]], nasuprot kojoj HDZ BiH čini [[Hrvatska koalicija (2006.)|Hrvatsku koaliciju]], s [[HSP BiH|HSP-om Đapić – dr. Jurišić]] i HNZ-om. Do izbora [[2010.]] dolazi do razlaza s tim strankama te se nasuprot [[Hrvatska koalicija (2010.)|koaliciji]] HSP-a BiH i HDZ-a 1990, HDZ BiH veže s [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU-om BiH]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|Hrvatskom strankom prava Herceg-Bosne]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|Hrvatskom strankom prava dr. Ante Starčević Herceg-Bosne]] i [[Hrvatska seljačka stranka – Nova hrvatska inicijativa|HSS-NHI-om]].<br /> U lipnju 2014. HDZ uspijeva okupiti širu koaliciju od pet hrvatskih stranaka okupljenih oko [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|Hrvatskog narodnog sabora]], među kojima je na izbore zajedno izlaze HDZ BiH, [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka]], Hrvatska kršćansko-demokratska unija BiH, [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević]] te [[Hrvatska stranka prava Herceg Bosne]]. Jedino [[HDZ 1990.]] nije pristupila koaliciji, iako je bilo nastojanja da zajedno iziđu na izborima kako bi se hrvatski glasovi okrupnjeli, spriječevši pokušaje [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP-a BiH]] da ponovno pomoći bošnjačkih glasova bude izabran hrvatski član u tročlanom Predsjedništvu.<ref>[http://www.vecernji.ba/hns-jedina-hrvatska-koalicija-na-izborima-947761 Zoran Krešić: HDZ jedina hrvatska koalicija na izborima.] Večernji list, bh-izdanje, 1.7.2014. (Pristupljeno 1.11.2014.)</ref> == Ustrojstvo HDZ-a BiH == HDZ Bosne i Hercegovine djeluje na čitavom prostoru države. Najviše tijelo je Opći sabor stranke. Na njemu izaslanici županijskih i općinskih organizacija biraju vodstvo, donose program, političke deklaracije i statut stranke. Sabor stranke redovito zasjeda svake četiri godine. Središnja tijela stranke su:<ref>HDZBiH. ''O nama'' http://www.hdzbih.org/index.php?modul=stranica&id_str=18 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080108014453/http://www.hdzbih.org/index.php?modul=stranica&id_str=18 |date=8. siječnja 2008. }}</ref> # Sabor # Središnji odbor # Predsjedništvo # Glavno tajništvo # Visoki časni sud # Nadzorni odbor HDZ BiH je ustrojena na područnom načelu i sastoji se od: * 9 [[Federacija Bosne i Hercegovine#Ustroj|županijskih]] organizacija u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] * 2 gradske organizacije, [[Sarajevo]] i [[Mostar]] * 1 organizacija [[distrikt]]a [[Brčko]] * 2 regionalne organizacije u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] Unutar tih organizacija ustrojene su 64 općinske organizacije. Veće općine imaju i ustrojene temeljne ogranke. Članom stranke može postati osoba koja je navršila 16 godina. [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine|Mladež Hrvatske demokratske zajednice BiH]] zasebna je organizacija unutar stranke. Zastupnici u parlamentima tvore [[Klub zastupnika]], a vijećnici [[Klub zastupnika#Klub vijećnika|Klub vijećnika]] HDZBiH dotične razine. == Sabori i predsjednici HDZ-a BiH == [[Datoteka:Hdz 10. sabor 4.jpg|mini|10. Sabor HDZ BiH]] * I. opći sabor, [[Sarajevo]], 18. kolovoza 1990., predsjednik: [[Davorin Perinović]] (19 dana), [[Stjepan Kljujić]] * I. konvencija, [[Mostar]], 22. i 23. ožujka 1991., predsjednik: Stjepan Kljujić (do 2. veljače [[1992.]]), [[Milenko Brkić]] (15. ožujka 1992. – 24. listopada 1992.), [[Mate Boban]] (od 24. listopada 1992.) * II. opći sabor, Mostar, 14. studenoga 1992., predsjednik: Mate Boban * III. opći sabor, Mostar, 9. i 10. lipnja 1994., predsjednik: [[Dario Kordić]] (do 2. prosinca 1995.), [[Božo Rajić]] * IV. opći sabor, [[Neum]], 2. do 4. kolovoza 1996., predsjednik: Božo Rajić * V. opći sabor, Mostar, 17. svibnja 1998., predsjednik: [[Ante Jelavić]] * VI. opći sabor, Sarajevo, 16. srpnja 2000., predsjednik: Ante Jelavić * VII. opći sabor, Mostar, 2002., predsjednik, Ante Jelavić (do 4. svibnja 2002.), [[Bariša Čolak]] * VIII. opći sabor, Mostar, 26. travnja 2003., predsjednik: Bariša Čolak * IX. opći sabor, Mostar, 4. lipnja 2005., predsjednik: [[Dragan Čović]] * X. opći sabor, Mostar, 11. i 12. svibnja 2007., predsjednik: Dragan Čović * XI. opći sabor, Mostar, 14. svibnja 2011., predsjednik: Dragan Čović * XII. opći sabor, Mostar, 25. travnja 2015., predsjednik: Dragan Čović * XIII. opći sabor, Mostar, 27. travnja 2019., predsjednik: Dragan Čović == Članovi HDZ-a u kolektivnom Predsjedništvu BiH == [[Datoteka:Dragan Čović European Commission (978490).jpg|mini|Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH 2002. – 2005. i 2014. – 2018.]] === Predsjedništvu SR Bosne i Hercegovine === * 1990.: Franjo Boras i Stjepan Kljujić (3 SDA, 2 HDZ, 2 SDS) === Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === * 1. saziv Predsjedništva, [[1996.]]: Krešimir Zubak * 2. saziv Predsjedništva, [[1998.]]: Ante Jelavić ''(smijenjen 2001.)'', [[Jozo Križanović]] (SDP) * 3. saziv Predsjedništva, [[2002.]]: Dragan Čović ''(smijenjen 2005.)'', [[Ivo Miro Jović]] * 4. saziv Predsjedništva, [[2006.]]: ''nema'' * 5. saziv Predsjedništva, [[2010.]]: ''nema'' * 6. saziv Predsjedništva, [[2014.]]: Dragan Čović<ref>[http://www.izbori.ba/Utvrdjeni2014/Finalni/PredsjednistvoBiH/Default.aspx Rezultati Općih izbora 2014.], Središnje izborno povjerenstvo BiH (Pristupljeno 1.11.2014.)</ref> * 7. saziv Predsjedništva, [[2018.]]: ''nema'' * 8. saziv Predsjedništva, [[2022.]]: ''nema'' == Članstvo u međunarodnim organizacijama == HDZ BiH je od prosinca 2004. promatrač [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]] (EPP). == Uspjesi na izborima == === Hrvatski član Predsjedništva BiH === {| class="wikitable" |- ! izbori ! kandidat ! broj glasova ! % ! ishod |- ! 1996. ! [[Krešimir Zubak]] | align=right | 330 477 | 88,70 % | pobjednik |- ! 1998. ! [[Ante Jelavić]] | align=right | 189 438 | 52,91 % | pobjednik |- ! 2002. ! [[Dragan Čović]] | align=right | 114 606 | 61,52 % | pobjednik |- ! 2006. ! [[Ivo Miro Jović]] | align=right | 76 681 | 26,14 % | drugoplasirani |- ! 2010. ! [[Borjana Krišto]] | align=right | 109 758 | 19,74 % | drugoplasirana |- ! 2014. ! [[Dragan Čović]] | align=right | 128 053 | 52,20 % | pobjednik |- ! 2018. ! [[Dragan Čović]] | align=right | 154 819 | 36,14 % | drugoplasirani |- ! 2022. ! [[Borjana Krišto]] | align=right | 180 255 | 44,20 % | drugoplasirana |} === Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH === {| class="wikitable" |- ! rowspan="2" | izborna jedinica ! colspan="6" | broj zastupnika |- ! 2000. ! 2002. ! 2006. ! 2010. ! 2014. ! 2018. |- |Izborna jedinica 1 FBiH |{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|3|#013971}} |- |Izborna jedinica 2 FBiH |{{Infookvir politička stranka/mjesta|2|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|2|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|2|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|2|4|#013971}} |- |Izborna jedinica 3 FBiH |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|4|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|4|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|4|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|4|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|4|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|7|#013971}} |- |Izborna jedinica 4 FBiH |{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|6|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|6|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|6|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|6|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|6|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|7|#013971}} |- |Izborna jedinica 5 FBiH |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|7|#013971}} |- |Izborna jedinica 1 RS |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|6|#013971}} |- |Izborna jedinica 2 RS |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|4|#013971}} |- |Izborna jedinica 3 RS |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|4|#013971}} |- |kompenzacijski FBiH |{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|7|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|7|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|7|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|7|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|7|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|7|#013971}} |- |kompenzacijski RS |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}} |- |ukupno |{{Infookvir politička stranka/mjesta|5|42|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|5|42|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|3|42|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|3|42|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|42|#013971}} |{{Infookvir politička stranka/mjesta|5|42|#013971}} |- |} === Županijske skupštine u Federaciji BiH === {| class="wikitable" |- ! rowspan="2" | županija ! colspan="7" | broj zastupnika |- ! 1996. ! 1998. ! 2000. ! 2002. ! 2006. ! 2010. ! 2014. ! 2018. ! 2022. |- | [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanska]] | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|50|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|50|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|30|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|30|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|30|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|30|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|30|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|30|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|30|#013971}} |- | [[Županija Posavska|Posavska]] | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|17|20|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|17|31|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|7|19|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|10|21|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|7|21|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|8|21|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|7|21|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|11|21|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|12|21|#013971}} |- | [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]] | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|50|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|50|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|35|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|35|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#013971}} |- | [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska]] | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|59|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|50|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|35|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|35|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|35|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|35|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|35|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|35|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|35|#013971}} |- | [[Bosansko-podrinjska županija|Bosansko-podrinjska]] | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|31|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|31|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25|#013971}} |- | [[Županija Središnja Bosna|Srednjobosanska]] | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|23|55|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|18|50|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|8|28|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|10|30|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|6|30|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|7|30|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|8|30|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|30|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|30|#013971}} |- | [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]] | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|28|50|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|25|50|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|13|28|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|15|30|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|7|30|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|10|30|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|11|30|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|13|30|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|11|30|#013971}} |- | [[Županija Zapadnohercegovačka|Zapadnohercegovačka]] | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|29|31|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|26|31|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|15|21|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|18|23|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|23|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|13|23|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|14|23|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|16|23|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|14|23|#013971}} |- | [[Sarajevska županija|Sarajevska]] | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|45|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|45|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|35|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#013971}} |- | [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanska]] | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|13|15|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|18|30|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|12|23|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|13|25|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|5|25|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|7|25|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|25|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|8|25|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|5|25|#013971}} |- ! ukupno | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|125|406|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|112|418|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|59|279|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|68|289|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|36|289|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|48|289|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|51|289|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|57|289|#013971}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|54|289|#013971}} |- |} == Pregovarački tim Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar == Pregovarački tim Gradskog odbora HDZ-a BiH [[Mostar]] je stručno tijelo Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) zaduženo za pregovore o izbornim pravilima za Grad Mostar i provedbu Odluke Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine o dopustivosti i meritumu iz studenog 2010. godine<ref>{{Citiranje časopisa |title=Odluka o dopustivosti i meritumu |url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/IZBORNI_ZAKON-HRV/OdlukaUstavniSudBih-9-9-26112010-hrv.PDF |date=2011-06-16 |journal=Službeni Glasnik BiH}}</ref> vezane za izborna pravila za Grad Mostar. Pregovarački tim GO HDZ-a BiH Mostar bio je nositelj aktivnosti, predlagač i kreator rješenja u pregovorima s ostalim bosanskohercegovačkim političkim strankama, organizacijama i međunarodnim institucijama. Višegodišnji pregovarački proces završen je Političkim sporazumom između HDZ-a BiH i [[Stranka demokratske akcije|SDA]], sklopljenim u Mostaru 17. lipnja 2020. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hdzbih.org/hr/node/5248 |title=HDZ BiH |work=www.hdzbih.org |accessdate=2021-05-02 |archive-date=1. prosinca 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201201024056/https://www.hdzbih.org/hr/node/5248 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/nelson-%20dogovor-u-mostaru-je-vazan-ne-samo-za-mostar-vec-za-cijelu-bih/380555 |title=Ambasador Nelson: Dogovor u Mostaru je važan ne samo za Mostar, već za cijelu BiH |last=Radiosarajevo.ba |work=Radio Sarajevo |accessdate=2021-05-07}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Izborna pravila idu u parlamentarnu proceduru – Mostar dobiva izbore |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/ostvarili-smo-nase-ciljeve-1410660 |access-date=11. srpnja 2021. |website=www.vecernji.ba |language=hr}}</ref> Rezultat ovog sporazuma bio je vidljiv u najkraćem do tada zabilježenom roku na političkoj sceni Bosne i Hercegovine, naime oba doma [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] su 7. i 8. srpnja 2020. godine većinom glasova usvojili Zakon o izmjenama Izbornog zakona BiH<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bljesak.info/vijesti/politika/hdz-posao-u-mostaru-je-%20obavljen/317206 |title=HDZ: Posao u Mostaru je obavljen |work=Bljesak.info |language=en |accessdate=2021-05-02 |archive-date=25. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210425043507/https://www.bljesak.info/vijesti/politika/hdz-posao-u-mostaru-je-%20obavljen/317206 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Sl_gl_41_20/Zakon_o_izmjenama_Izbornog_zakona_BiH-hrv.pdf |title=Zakon o izmjenama Izbornog zakona BiH |work=Izbori.ba |accessdate=2021-05-07}}</ref> vezano za Grad [[Mostar]], što je omogućilo raspisivanje i organizaciju lokalnih izbora za Gradsko vijeće Grada Mostara u nedjelju 20. prosinca 2020. godine.<ref>{{Citiranje weba |title=Preliminarni rezultati za Mostar: HDZ dobio najviše glasova |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/live-blog-izbori-u-mostaru/31009966.html |access-date=11. srpnja 2021. |website=Radio Slobodna Evropa |language=sh}}</ref> Bili su to prvi mostarski lokalni izbori nakon 12 godina političkog zastoja, te prvi uopće u povijesti organizirani na temelju ustavnih i zakonitih izbornih pravila, koja nisu nametnuta i koja garantiraju jednaku vrijednost glasa svakog građanina Grada Mostara. '''Članovi Pregovaračkog tima Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar:''' * '''Slaven Zeljko''' (Mostar, 30. listopada 1988.), magistar politologije, u završnici pregovora predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar i član Uprave Gospodarskog društva "Operator – Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo. * '''Vlatko Marinović''' (Mostar, 12. kolovoza 1982.), diplomirani pravnik, u završnici pregovora član Predsjedništva Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar i tajnik Društva u [[Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne|JP "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne"]] d.d. Mostar. * '''Damir Džeba''' (Mostar, 30. svibnja 1976.), profesor hrvatskog i engleskog jezika i književnosti, u završnici pregovora predsjednik Kluba HDZ-a BiH u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije i zastupnik u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]]. * '''Josip Merdžo''' (Mostar, 17. veljače 1962.), diplomirani inženjer građevine, u završnici pregovora glavni tajnik [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|Hrvatskog narodnog sabora BiH]] i direktor Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. == Izvori == === Bilješke === {{izvori|30em}} === Knjige === * Anđelko Mijatović: ''Deset godina Hrvatske demokratske zajednice (1989. – 1999.)'', Zagreb: HDZ, 1999., {{ISBN|9539733243}} * Karlo Rotim: ''Obrana Herceg-Bosne 1'', Široki Brijeg, Grafotisak, 1997. * Karlo Rotim: ''Obrana Herceg-Bosne 2'', Široki Brijeg, Ziral, 1998. * Sofía Sebastián-Aparicio: ''Post-War Statebuilding and Constitutional Reform: Beyond Dayton in Bosnia''. Palgrave Macmillan, 2014. {{ISBN|1137336889}} == Povezani članci == * [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] * [[Hrvatska demokratska zajednica]] * [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] * [[Hrvati Bosne i Hercegovine]] * [[Federacija Bosne i Hercegovine]] * [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] * [[Hrvatsko vijeće obrane]] * [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] == Vanjske poveznice == * [http://www.hdzbih.org/ Službena stranica] [[Kategorija:Hrvatske političke stranke u Bosni i Hercegovini]] gfvlj3gjxluuy4kq3mjgg5n8k3jtsw3 0 67122 7569879 7491818 2026-08-04T22:15:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569879 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Croatian population relative to total Croatian population in Germany 2021.svg|mini|desno|Udio Hrvata po [[Njemačke savezne pokrajine|saveznim pokrajinama]] i okruzima (2021.).]] [[Datoteka:2017-06-15, Fronleichnamsprozession in der Freiburger Bertoldstraße, die kroatische kath. Mission Freiburg vor.jpg|250px|mini|desno|Pripadnici Hrvatske katoličke misije u [[procesija|procesiji]] u [[Freiburg]]u (2017.).]] [[Datoteka:Munich skyline.jpg|mini|190px|München, grad s najvećim brojem Hrvata u Njemačkoj.]] '''Hrvati u Njemačkoj''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Kroaten in Deutschland''), hrvatska su [[hrvatsko iseljeništvo|iseljenička zajednica]] koju čine sve osobe potpuna ili djelomična [[Hrvati|hrvatska podrijetla]] te [[Hrvatsko državljanstvo|hrvatski državljani]] u [[Njemačka|Saveznoj Republici Njemačkoj]]. Prema brojnosti, 2018. bili su šesta<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bib.bund.de/DE/Fakten/Fakt/B95-Bevoelkerung-mit-Migrationshintergrund-Auslaend-Bevoelkerung-Herkunftslaender.html;jsessionid=CDB40939C5FF9D7CC4AB74D89D10BCEF.1_cid389?nn=9992204 |title=BiB – Ausländische Bevölkerung – Bevölkerung mit Migrationshintergrund und ausländische Bevölkerung nach den 10 häufigsten Herkunftsländern (2018) |work=www.bib.bund.de |accessdate=2021-01-02}}</ref> po veličini skupina [[stranac]]a u [[Savezna Republika Njemačka|Saveznoj Republici Njemačkoj]]. Prosječna duljina boravka iznosi 27 godina po kojoj Hrvati zauzimaju četvrto mjesto (nakon [[Austrijanci|Austrijanaca]] 28,6 god., [[Talijani|Talijana]] 27,6 god. i [[Turci|Turaka]] 27,4 god.) useljeničkih skupina u toj zemlji.<ref>[http://www.destatis.de/DE/Publikationen/Thematisch/Bevoelkerung/MigrationIntegration/AuslaendBevoelkerung2010200147004.pdf?__blob=publicationFile AuslaendBevolkerung] {{deu oznaka}} ''destatis.de''</ref> [[Hrvatska dijaspora]] i danas je značajna je u monetarnom, [[Gospodarstvo|gospodarstvenom]], [[Politika|političkom]], [[Kultura|kulturnom]] i [[lobizam|lobističkom]] pogledu za [[Hrvatska|Hrvatsku]]. == Selidbena kretanja == Strukturne podatke o doseljavanjima u [[Zapadna Europa|Zapadnu Europu]] [[Hrvati|Hrvata]] i pripadnika susjednih naroda u zadnjih četrdesetak godina mogu se izvući iz nekoliko popisa i drugih statističkih izvora. {| class="wikitable" |colspan="7" align="center" bgcolor="#FFDEAD" | '''selidbena kretanja''' |- bgcolor="#dddddd" !bgcolor=ececec| Izvor: ||bgcolor=ececec| ukupno osoba iz SFRJ u Zapadnoj Europi ||bgcolor=ececec|iz Hrvatske u Njemačkoj||bgcolor=ececec| iz BiH u Njemačkoj ||bgcolor=ececec| iz SFRJ u Njemačkoj |- align=center | | Popis [[1971.]]<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/209605 hrcak.srce.hr], str. 8</ref>||596 869 || 6,1% stanovništva ili 308 295 tj. 38,3% svih iz Jugoslavije (udio u stanovništvu 22,2%) || 4,8% stanovništva || 411 503 |- align=center | | [[1973.]]<ref>Popis iz [[1971.]] uz dopunu stranih službi </ref>||1 110 000 (860 000 radnika + 250 000 članova obitelji) ||295 000 radnika ili 34,4% + članova obitelji ||141 000 radnika + članova obitelji|| 55% svih ili 605 000 (473 000 radnika i 137 500 članova obitelji) |- align=center | | Početkom [[1981.]]<ref>Podatci zemalja u kojima su građani radili</ref>||1 100 000 (700 000 + 400 000 članova obitelji) || "najmanje oko 1/3", ("Vjesnik", 10.4.[[1982.]]) ||?|| ? |- align=center | | Popis [[1981.]]<ref>Izvor: Savezni zavod za statistiku, Prethodni podatci iz stat. biltena br. 1239, Beograd</ref>||815 000 (578 000 + 237 000 članova obitelji) || 189 000 (135 000 + 54 000 članova obitelji), tj. 23,19% svih ||?|| ? |- align=center | | [[1986.]]<ref>"Der Fischer Weltallemanach, 1989 </ref> ||?|| ? ||?|| 591 000 |- align=center | | [[1991.]]<ref>"Der Fischer Weltallemanach, 1994 i [http://www.bhas.ba/arhiva/census1991/privremenom%20boravku%20u%20ino%20po%20opstinama.pdf bhas.ba, cenzus 1991., privremeni boravak po opštinama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101113145056/http://www.bhas.ba/arhiva/census1991/privremenom%20boravku%20u%20ino%20po%20opstinama.pdf |date=13. studenoga 2010. }}</ref> ||?|| Popis: 285 216 svih migranata, 149 155 u Njemačkoj ||113 306, od toga 48 254 Hrvata<ref>[http://www.fzs.ba/Dem/Popis/gradjani%20na%20privremenom%20radu%20boravku%20u%20inostranstvu%20po%20opstinama%20bilten%20235.pdf fzs.ba, Građani na privremenom boravku u inostranstvu po opštinama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160330144211/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/gradjani%20na%20privremenom%20radu%20boravku%20u%20inostranstvu%20po%20opstinama%20bilten%20235.pdf |date=30. ožujka 2016. }}, str. 6</ref>|| 775 082 |- align=center | | [[1992.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www-genesis.destatis.de/ |accessdate=22. lipnja 2015. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180704153543/https://www-genesis.destatis.de/ |archivedate=4. srpnja 2018.}}</ref> ||?|| ? ||?|| 915 636 |- align=center | | [[2005.]]<ref name="#1">isto kao prethodno</ref> ||?|| 228 926 ||156 872|| 1 729 091 |- align=center | | [[2006.]]<ref name="#1"/> ||?|| 227 510 (muški: 111 826, ženski: 115 684)||157 094|| 1 452 701 |- align=center | | [[2007.]]<ref name="#1"/> ||?|| 225 309 ||158 158|| ? |- align=center | | [[2008.]]<ref name="#1"/> ||?|| 223 056 ||156 804|| ? |- align=center | | [[2009.]]<ref name="#1"/> ||?|| 221 222 (367 tisuća s migracijskom pozadinom) || 154 565 (240 tisuća s migracijskom pozadinom) || 1,339 milijuna (s migracijskom pozadinom) |- align=center | | [[2014.]]<ref>[http://www.destatis.de/DE/PresseService/Presse/Pressemitteilungen/2015/03/PD15_097_12521.html destatis.de, izvješćr, ožujak 2015.]</ref> ||?|| 263 347 || 163 519 || 1 025 518<ref>{{Citiranje weba |url=https://www-genesis.destatis.de/genesis/online;jsessionid=78055747A3D233CA6C9BC3DCF7B67508.tomcat_GO_2_2?operation=previous&levelindex=2&levelid=1434995277408&step=2 |title=genesis.destatis.de |access-date=22. lipnja 2015. |archive-date=23. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150623002431/https://www-genesis.destatis.de/genesis/online;jsessionid=78055747A3D233CA6C9BC3DCF7B67508.tomcat_GO_2_2?operation=previous&levelindex=2&levelid=1434995277408&step=2 |url-status=dead }}</ref> |- align=center | | [[2015.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.destatis.de/DE/Publikationen/Thematisch/Bevoelkerung/MigrationIntegration/AuslaendBevoelkerung2010200157004.pdf?__blob=publicationFile |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160330233442/https://www.destatis.de/DE/Publikationen/Thematisch/Bevoelkerung/MigrationIntegration/AuslaendBevoelkerung2010200157004.pdf?__blob=publicationFile |archive-date=30. ožujka 2016. |access-date=7. svibnja 2016.}}</ref> ||?|| 297 895 ||167 975|| 1 113 761 |- align=center | | [[2016.]]<ref name="#2">{{Citiranje časopisa |url=https://www.destatis.de/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150921120004/https://www.destatis.de/ |archive-date=21. rujna 2015. |access-date=7. svibnja 2016.}}</ref> ||?|| 332 605 ||172 560|| 1 135 960 |- align=center | | [[2017.]]<ref name="#2"/> ||?|| 367 900 ||180 950|| 1 189 885 |- align=center | | [[2018.]]<ref>https://www.destatis.de/DE/Themen/Gesellschaft-Umwelt/Bevoelkerung/Migration-Integration/Tabellen/auslaendische-bevoelkerung-staatsangehoerigkeit-jahre.html</ref> ||?|| '''395 665''' ||190 495|| 1 247 375 |} Izvor: ''Crkva i hrvatsko iseljeništvo'', [[Kršćanska sadašnjost]]: Zagreb, 1982. / ''Vjesnik'', 14 svibnja 2001.,<ref>"Vjesnik"14 svibnja 2001., http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2001%5C05%5C14%5C15A15.PDF{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Statistički ured, Wiesbaden Iz popisa stanovništva [[1971.]] godine najveći broj doseljenika dolazi iz mjesta: u '''[[Hrvatska|Hrvatskoj]]:''' * [[Imotski]] 18,6% * [[Ozalj]] 17,7% ... * [[Zagreb]] 25 831 osoba u '''[[Bosna i Hercegovina|Bosni u Hercegovini]]''', također mjesta gdje [[Hrvati]] prevladavaju: * [[Tomislavgrad]] 17,2% * [[Livno]] 15,4% * [[Posušje]] 14,1% * [[Čitluk]] 13,9% * [[Ljubuški]] 13,8% * [[Grude]] 12,9% == Broj Hrvata u Njemačkoj == Prema podacima Njemačkog statističkog ureda iz [[Wiesbaden]]a u [[2018.]] godini.<ref>Statistisches Bundesamt Deutschland, https://www.destatis.de/DE/Themen/Gesellschaft-Umwelt/Bevoelkerung/Migration-Integration/_inhalt.html#sprg228898 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210406211101/https://www.destatis.de/DE/Themen/Gesellschaft-Umwelt/Bevoelkerung/Migration-Integration/_inhalt.html#sprg228898 |date=6. travnja 2021. }}</ref> na području Savezne Republike Njemačke živjelo je ukupno '''395 665''' hrvatskih državljana. Teškoće pri utvrđivanju točnog broja stvara i zakon o njemačkom državljanstvu tj. tzv. Opcijski model (§ 4 Abs. 3 StAG),<ref>Deutsche Staatsangehörigkeit, http://de.wikipedia.org/wiki/Deutsche_Staatsangehörigkeit</ref> prema kojem sva novorođena djeca stranaca koji borave duže od 8 godina u Njemačkoj (dovoljno jedan član), automatski dobivaju i njemačko državljanstvo. Međutim, između 18. i 23. godine oni se onda moraju definitivno odlučiti koje će zadržati. Koliko [[Hrvati|Hrvata]] je podrijetlom iz [[Hrvatska|Hrvatske]], a koliko iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] teško je odgovoriti, jer odgovarajuće institucije ne prate ove podatke. Neke procjene govore da bih udio ovih zadnjih mogao biti između 25-35%, pa čak i više. Ovdje se javlja i dodatni problem pri utvrđivanju ovog broja, tj. zamjena državljanstava, vraćanje istih, dvojna i sl. Stariji podaci statističkog ureda (hrvatski državljani): * [[1993.]]: 153 146 * [[1994.]]: 176 251 * [[2001.]]: 223 819 * [[2002.]]: 230 987 * [[2003.]]: 236 570 * [[2004.]]: 229 172 * [[2005.]]: 228 926 * [[2006.]]: 227 510 === Broj Hrvata u saveznim pokrajinama === Podatci za [[2018.]] godinu.<ref>http://www-genesis.destatis.de/genesis/online;jsessionid=654330BACBA5F5CFC576B38526C1171C.tomcat_GO_2_2?operation=previous&levelindex=2&levelid=1435007839367&step=2</ref> {| class="wikitable" |colspan="7" align="center" bgcolor="#FFDEAD" | '''Broj Hrvata u saveznim pokrajinama''' |- bgcolor="#dddddd" !bgcolor=ececec|Br. ||bgcolor=ececec| Savezna pokrajina ||bgcolor=ececec| Osoba |- align=right | 1. || align=left |[[Baden-Württemberg]] || 117 660 |- align=right | 2. || align=left |[[Bavarska]] (''Bayern'') || 111 235 |- align=right | 3. || align=left |[[Berlin]] (grad-država) || 15 230 |- align=right | 4. || align=left |[[Brandenburg]] || 850 |- align=right | 5. || align=left |[[Bremen (pokrajina)|Bremen]] (grad-država)|| 1 700 |- align=right | 6. || align=left |[[Donja Saska]] (''Niedersachsen'')|| 11 405 |- align=right | 7. || align=left |[[Hamburg]] (grad-država) || 6 505 |- align=right | 8. || align=left |[[Hessen]] || 53 980 |- align=right | 9. || align=left |[[Mecklenburg-Zapadno Pomorje]] (''Mecklenburg-Vorpommern'') || 680 |- align=right | 10. || align=left |[[Porajnje-Falačka]] (''Rheinland-Pfalz'') || 13 850 |- align=right | 11. || align=left |[[Saarland]] || 1 380 |- align=right | 12. || align=left |[[Saska (pokrajina)|Saska]] (''Sachsen'') || 1 520 |- align=right | 13. || align=left |[[Saska-Anhalt]] || 1 275 |- align=right | 14. || align=left |[[Schleswig-Holstein]] || 3 410 |- align=right | 15. || align=left |[[Sjeverna Rajna-Vestfalija]] (''Nordrhein-Westfalen'') || 54 080 |- align=right | 16. || align=left |[[Tirinška]] (''Thüringen'') || 905 |} === Broj Hrvata u većim gradovima (izbor) === Podatci za [[2005.]], 2014. i 2018.<ref>[http://de.scribd.com/doc/269463179/Hrvati-u-Njema%C4%8Dkoj-2014-po-gradovima?secret_password=Tn5K12wvpSdFzFi4F0gX Hrvati u Njemačkoj po gradovima 2014.]</ref> godinu. {| class="wikitable" | colspan="11" bgcolor="#FFDEAD" align="center" | '''Broj Hrvata u većim gradovima''' |- bgcolor="#dddddd" !bgcolor=ececec| Grad: ||bgcolor=ececec| 2005.||bgcolor=ececec| 2014. !2018. |- align=left | |[[München]] || 24 866||25 264 |37 413 |- align=left | |[[Stuttgart]] || 13 386|| 13 039 |15 310 |- align=left | |[[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] (3) || 12 013||14 025 |16 565 |- align=left | |[[Berlin]] || 11 517||9 692 |15 230 |- align=left | |[[Hamburg]] || 4 585 ||5 668 |6 505 |- align=left | |[[Düsseldorf]] (1)|| 3 550 ||3 439 |3 870 |- align=left | |[[Hannover]] (4)|| 3 102 ||2 447 |3 405 |- align=left | |[[Köln]] || 2 854||3 358 |3 715 |- align=left | |[[Mannheim]] (1)|| 2 852 ||3 166 |4 345 |- align=left | |[[Karlsruhe]] || 2 423||2 638 |3 350 |- align=left | |[[Offenbach]] || 1 999||2 503 |3 985 |- align=left | |[[Essen]] (2) || 1 944 ||1 533 |2 260 |- align=left | |[[Pforzheim]] (1) || 1 481 ||1 389 |2 075 |- align=left | |[[Wiesbaden]] || 1 263||1 582 |2 190 |- align=left | |[[Wuppertal]] (4)|| 1 115||1 138 |1 475 |- align=left | |[[Ulm]] || 1 060||1 203 |1 845 |- align=left | |[[Darmstadt]] (1) || 751 ||752 |900 |- align=left | |[[Heidelberg]] || 326||358 |495 |} (1) 31. prosinca 2004., (2) 30. lipnja 2006. (3) 31. prosinca 2006. (4) 31. prosinca 2007. == Boravak u Njemačkoj == === Prije Drugoga svjetskoga rata === Uoči [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] u Njemačkoj je bilo oko {{broj|60 000}} radnika, većinom Hrvata i [[Slovenci|Slovenaca]] u industrijskom području Sjeverne Rajne-Vestfalije.<ref>[http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0025-8555/2005/0025-85550502121P.pdf Migracije iz Jugoslavije u Nemačku]</ref> Početkom 1938. u Ruhru živi {{broj|40 000}} državljana Kraljevine Jugoslavije, većinom rudara.{{nedostaje izvor}} 1928. je između Kraljevine SHS i Njemačke zaključen međudržavni ugovor u svezi s reguliranjem ravnopravna položaja poljoprivrednih sezonskih radnika koji rade u Njemačkoj. === Prije sloma Jugoslavije === Najveći dio Hrvata prve generacije, [[gastarbeiter]]i tj. radnici na privremenu boravku u Njemačkoj došao je u razdoblju između šezdesetih (posebno od [[1968.]] kad je Njemačka potpisala ugovor s [[SFRJ|Jugoslavijom]] o primanju radne snage) i sedamdesetih godina, dok je druga generacija ili rođena tamo ili se naknadno doselila. === 1991. – 1995. === Oko 15 % [[Hrvati|Hrvata]] došlo je u [[Njemačka|Njemačku]] u razdoblju između [[1991.]] i [[1995.]] Prema studiji<ref>"Zur sozialen Struktur der bosnischen Kriegsflüchtlinge in der Bundesrepublik Deutschland", [http://www.proasyl.de/lit/bosnien/text.pdf priasyl.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070322024534/http://www.proasyl.de/lit/bosnien/text.pdf |date=22. ožujka 2007. }}</ref>[[UNHCR]]-a i [[IOM]]-a (Međunarodna organizacija za migraciju) iz [[1996.]] udjel hrvatskih prognanika i izbjeglica iz [[Bosna i Hercegovina| Bosne i Hercegovine]] u [[Njemačka| Njemačkoj]], iznosio je 14,84 %, tj. oko {{broj|52 000}} od ukupno cca. {{broj|350 000}} (77,30 % [[Bošnjaci]]). Jedan dio ih je se trajno nastanio (brak i sl.), najveći dio nakon nemogućnosti daljnjeg boravka vratio u domovinu ili odselio u treće zemlje. Samo u razdoblju [[1996.]] – [[1999.]] se oko 6000 bosanskohercegovačkih Hrvata iz [[Njemačka|Njemačke]] odselilo u [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] te oko 5600 u [[Kanada|Kanadu]] i [[Australija|Australiju]]. === Boravišni zakon === Od 1. siječnja [[2005.]] godine na snazi je novi Boravišni zakon (''Aufenthaltsgesetz'') koji stavlja naglasak na integraciju stranaca. Kao glavni uvjet za dobivanje trajnog statusa boravka zahtjeva se dobro poznavanje njemačkog jezika, prihvaćanje njemačke kulture, društvenog i pravnog poretka. Zakon sve dosadašnje dozvole boravaka ograničava na dvije: *Ograničenu dozvolu boravka (''Aufenthaltserlaubnis'') i *Stalnu dozvolu nastanjenja (''Niederlassungserlaubnis''). Stranac koji je u posjedu stalne dozvole nastanjenja ima mogućnost neograničena kretanja, nastanjenja i neograničenu bilo koje poslovnu djelatnost. === Status === Skoro 78 % Hrvata imalo je krajem [[2004.]] * trajno boravišno odobrenje (cca. 35 %) ili * neograničenu dozvolu boravka (cca. 43 %), tj. prema novom zakonu stalnu dozvolu nastanjenja (''Niederlassungserlaubnis''). Broj hrvatskih državljana u tisućama prema broju provedenih godina u [[Njemačka|Njemačkoj]]: {| class="wikitable" |colspan="15" align="center" bgcolor="#FFDEAD" | '''status ''' |- bgcolor="#dddddd" !bgcolor=ececec| Broj godina: ||bgcolor=ececec| < 1 ||bgcolor=ececec|1-4||bgcolor=ececec| 4-6 ||bgcolor=ececec|6-8||bgcolor=ececec|8-10||bgcolor=ececec|10-15||bgcolor=ececec|15-20||bgcolor=ececec|20-25||bgcolor=ececec| 25-30 ||bgcolor=ececec| >30 |- align=center | | u tisućama:||2,0 ||7,6||5,5||6,5||6,6||41,3||18,3||14,8||22,8||103,7 |- align=center | | u postotcima:||0,87 ||3,32||2,4||2,84||2,89||18||8||6,46 ||9,96 ||45,3 |} Stanje: 31. prosinca [[2005.]] Izvor: Središnji registar stranaca (''Ausländerzentralregister''). 87,8 % hrvatskih državljana boravi u Njemačkoj duže od 10 godina, dok je prosječni boravak 24,7 godina. Time [[Hrvati]] zajedno sa [[Slovenci]]ma (27,7), [[Španjolci]]ma (26,1) i [[Talijani]]ma (24,3) pripadaju među narode s najdužim prosječnim boravakom. Prosječni boravak svih stranaca [[2005.]] godine iznosio je 16,8 godina. === Uzimanje državljanstva === Od 1995. do kraja 2014. godine 37 558 hrvatskih državljana prihvatilo je njemačko državljanstvo.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www-genesis.destatis.de/genesis/online/data;jsessionid=246AE4E3601B9C594124C3F147F42DD6.tomcat_GO_1_1?operation=abruftabelleBearbeiten&levelindex=2&levelid=1435008684563&auswahloperation=abruftabelleAuspraegungAuswaehlen&auswahlverzeichnis=ordnungsstruktur&auswahlziel=werteabruf&selectionname=12511-0008&auswahltext=%23Z-01.01.2013%2C01.01.2012%2C01.01.2011%2C01.01.2010%2C01.01.2009%2C01.01.2008%23SSTAAG6-ST130&werteabruf=Werteabruf |title=genesis.destatis.de |access-date=22. lipnja 2015. |archive-date=23. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150623003111/https://www-genesis.destatis.de/genesis/online/data;jsessionid=246AE4E3601B9C594124C3F147F42DD6.tomcat_GO_1_1?operation=abruftabelleBearbeiten&levelindex=2&levelid=1435008684563&auswahloperation=abruftabelleAuspraegungAuswaehlen&auswahlverzeichnis=ordnungsstruktur&auswahlziel=werteabruf&selectionname=12511-0008&auswahltext=%23Z-01.01.2013%2C01.01.2012%2C01.01.2011%2C01.01.2010%2C01.01.2009%2C01.01.2008%23SSTAAG6-ST130&werteabruf=Werteabruf |url-status=dead }}</ref> Broj Hrvata s dvojnim državaljanstvom iznosi oko 9 tisuća. Pregled prema godinama: * [[1995.]]: 2 479 * [[1996.]]: 2 268 * [[1997.]]: 1 789 * [[1998.]]: 2 198 * [[1999.]]: 1 536 * [[2000.]]: 3 316 * [[2001.]]: 3 931 * [[2002.]]: 2 974 * [[2003.]]: 2 048 * [[2004.]]: 1 689 * [[2005.]]: 1 287 * [[2006.]]: 1 729 * [[2007.]]: 1 224 * [[2008.]]: 1 032 * [[2009.]]: 541 * [[2010.]]: 689 * [[2011.]]: 665 * [[2012.]]: 544 * [[2013.]]: 1 720 * [[2014.]]: 3 898<ref>{{Citiranje weba |url=https://www-genesis.destatis.de/genesis/online/data;jsessionid=CCFB88B386F9856909319EAE9536B2B9.tomcat_GO_1_1?operation=statistikenVerzeichnisNextStep&levelindex=0&levelid=1453721726447&index=5&structurelevel=3 |title=genesis.destatis.de |access-date=25. siječnja 2016. |archive-date=1. veljače 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160201225626/https://www-genesis.destatis.de/genesis/online/data;jsessionid=CCFB88B386F9856909319EAE9536B2B9.tomcat_GO_1_1?operation=statistikenVerzeichnisNextStep&levelindex=0&levelid=1453721726447&index=5&structurelevel=3 |url-status=dead }}</ref> === Odnos SFRJ prema Hrvatima === Odnos SFRJ prema [[Hrvati]]ma u [[Njemačka|Njemačkoj]] bio je prožet sumnjom i nepovjerenjem. [[SFRJ|Jugoslavija]] je imala značajnu korist od njih, rješavajući se s jedne nezaposlenih, a s druge na njima je ostvarivala dobit kroz njihove devizne doznake, štednju, ulaganja i dr. Svaki pokušaj bilo kakvog političkog angažiranja ili kritike komunističkog režima, bez obzira na stvarni cilj, bio je obično označen epitetom ustavštva.<ref>„Zadaci SDB prema nekim „zatvorenim“ grupacijama i žarištima ustaške emigracije“ (Kako je SDB ubacivao suradnike u hrvatske emigrantske skupine u Njemačkoj), [http://www.domagojmargetic.cro.net/sdb42.pdf]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305193148/http://www.domagojmargetic.cro.net/sdb42.pdf|date=5. ožujka 2016.}}</ref> Proces nadzora gastarbeitera i iseljenika potrajao je sve do [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]].<ref>"SDB-ova operativna akcija „Pismo“ (Kompromitiranje uglednijih političkih emigranata), http://www.domagojmargetic.cro.net/sdb40.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305045753/http://www.domagojmargetic.cro.net/sdb40.pdf |date=5. ožujka 2016. }}, kao i SDB-ove akcije „Jela“, „Biokovo“ i „Delta“, http://www.domagojmargetic.cro.net/sdb44.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110928112401/http://www.domagojmargetic.cro.net/sdb44.pdf |date=28. rujna 2011. }}</ref> == Društvo == === Hrvatske udruge === U SR [[Njemačka|Njemačkoj]] djeluju brojne hrvatske kulturne, umjetničke, zavičajne, studentske, znanstvene i športske udruge. Krovna udruga je [[Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj]], čiji središnji ured ima sjedište u [[Berlin]]u. Hrvatska kulturna zajednica Stuttgart (HKZ Stuttgart) utemeljena je u jesen 1983. te su s njom Hrvati organizirali samostalnu listu za izbore u Međunarodnom vijeću Grada Stuttgarta, pod geslom „Svoje voli, tuđe poštuj”.<ref name=HKZS>[https://glashrvatske.hrt.hr/hr/izvan-domovine/40-godina-borbe-za-hrvatski-identitet-11886704 40 godina borbe za hrvatski identitet] ''Glas Hrvatske'' (HRT), objavljeno 30. studenoga 2024.</ref> U Stuttgartu je 1984. bilo 18 000 Hrvata.<ref name=HKZS/> [[Franjo Tuđman]] posjetio je Zajednicu 1. listopada 1988., kada je boravio u Sttugartu.<ref name=HKZS/> HKZ održava koncerte ([[klapa]] i folklornih društava), kazališne predstave, filmske večeri, izložbe i gastronomske događaje kojima promiče hrvatsku kulturu i [[Hrvatska kuhinja|kuhinju]], osobito na Ljetnom festivalu kulture.<ref name=HKZS/> === Katoličke misije === [[Katoličke misije]] [[pastoral]]no se brinu o hrvatskim vjernicima organizirajući različite skupove, [[folklor]]ne [[festival]]e, sastanke i seminare, [[Hodočašće|hodočašća]], duhovne vježbe, susrete mladeži, biblijske olimpijade, susrete crkvenih zborova mladih i odraslih itd. Broj katoličkih misija [[1976.]] iznosio je 76, [[2005.]] 81, a [[2021.]] 97.<ref> U Njemačkoj živi oko pola milijuna Hrvata, ''[[Glas Koncila]]'', br. 2473 (14. studenoga 2021.), god. LX, str. 13. </ref> Nalaze se na gotovo cijelom području Njemačke. U misijama djeluje više od 100 svećenika, 5 stalnih đakona i oko 80 pastoralnih suradnica i suradnika, redovnica i laika. Hrvatski dušobrižnički ured iz [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]a izdaje od [[1978.]] godine list hrvatskih katoličkih zajednica u [[Njemačka|Njemačkoj]] ''[[Živa zajednica]]''. [[Joseph Ratzinger]] je kao münchensko-freisingški nadbiskup (1977. - 1982.) [[30. studenoga]] [[1980.]] blagoslovio i otvorio Hrvatski dom i kapelu Hrvatske katoličke misije.<ref> [https://hkm.hr/vijesti/kardinal-ratzinger-posebno-se-zalagao-da-hrvati-dobiju-svoju-zupu-u-m%ef%bb%bfunchenu/ Kardinal Ratzinger posebno se zalagao da Hrvati dobiju svoju župu u Münchenu] ''hkm.hr''. Hrvatska katolička mreža. Objavljeno 2. siječnja 2023. Pristupljeno 5. siječnja 2023. </ref> HKM u Münchenu jedna je od najbrojnijih u Njemačkoj - 2021. 215 Hrvata primilo je [[sakrament]] [[sveta potvrda|svete potvrde]].<ref> [https://hkm.hr/vijesti/svijet/215-mladih-u-hrvatskoj-katolickoj-zupi-munchen-primilo-sakrament-svete-krizme/ 215 mladih u Hrvatskoj katoličkoj župi München primilo sakrament svete krizme] ''hkm.hr''. Hrvatska katolička mreža. Objavljeno 26. srpnja 2021. Pristupljeno 5. siječnja 2023. </ref> === Mješoviti brakovi === Broj sklopljenih brakova<ref>Vidi http://www.verband-binationaler.de/seiten/file/zahlen_und_fakten.shtml {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071025032339/http://www.verband-binationaler.de/seiten/file/zahlen_und_fakten.shtml |title=Zahlen und Fakten|date=25. listopada 2007. }}</ref>: Njemica - [[Hrvati|Hrvat]] *[[2003.]]: 617 *[[2004.]]: 594 [[Nijemci|Nijemac]] - Hrvatica *[[2003.]]: 983 *[[2004.]]: 944 Broj sklopljenih brakova hrvatskih državljana s drugim narodnostima nije dostupan. === Kriminalitet === Broj [[Hrvati|Hrvata]] osumnjičenih za kažnjivo djelo [[2005.]] godine iznosio je 8 550<ref>Kriminalitet u Njemačkoj 2005. - Statistike Saveznog kriminalnog ureda (Bundekriminalamt - BKA), http://www.bka.de/pks/pks2005/index2.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070131171726/http://www.bka.de/pks/pks2005/index2.html |date=31. siječnja 2007. }}</ref> (udio u broju osumnjičenih stranaca bio je 1,6%, dok im je udio u brojnosti stranaca te godine iznosio 3,14%). == Kultura i umjetnost == Poznatiji kulturno-umjetnički djelatnici Hrvati ili osobe hrvatskog podrijetla: * [[Glumac|glumci]] [[Miroslav Nemec]], podrijetlom Zagrepčanin, iz poznate televizijske serije "Tatort", [[Stipe Erceg]], [[Carlo Ljubek]], [[Ivanka Brekalo]] i [[Mišel Matičević]], dobitnik Njemačke televizijske nagrade 2008. kao najbolji glumac. * [[umjetnici]]: operna pjevačica [[Evelin Novak]] Staatsoper Berlin, glumica i glazbena umjetnica [[Dunja Rajter]], angažirana u brojnim humanitarnim projektima u Hrvatskoj, redatelj [[Damir Lukačević]], skladatelj moderne glazbe prof. [[Milko Kelemen]], dugogodišnji profesor na Visokoj glazbenoj akademiji u [[Stuttgart]]u, [[Julija Galić]] svjetski renomirana violinistica, [[Ante Tolić]] (alias Silvio d’ Anza), glazbeni umjetnik, [[Antonio Macan]], mladi talentirani [[pijanist]] iz [[Frankfurt na Majni|Frankfurta na Majni]], sestre pijanistice [[Diana Brekalo|Diana]] i [[Dolores Brekalo]], hrvatski orguljaš [[Danijel Drilo]] iz [[Heidelberg]]a,<ref>http://www.hkr.hr/?sec=3&tid=5&cid=16601</ref> samouki likovni umjetnik i pisac [[Mirko Bokšić]], grafičar, slikar i pisac [[Dragutin Trumbetaš]]<ref>Članak iz "Vjesnika", 15. rujna 2002., http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2002%5C09%5C15%5C22A22.PDF</ref>(najpoznatiji likovni kroničar gastarbajterskog života šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća), slikar i grafičar [[Ivo Cenkovčan]], te nekada glazbenici [[Ivo Robić]] i [[Ivica Šerfezi]], koji su posebno bili poznati u [[Njemačka Demokratska Republika|Istočnoj Njemačkoj]]. [[Monica Jasminka Ivančan]], manekenka i glumica. * [[Pisac|spisatelji]]: [[Jagoda Marinić]], čija je knjiga "Bila je to zapravo prošnja“ (Eigentlich ein Heiratsantrag) naišla na odličan odjek u publici, [[Marica Bodrožić]], [[Zoran Drvenkar]], [[Silvija Hinzmann]], [[Nicol Ljubić]], [[Marijan Nakić]], [[Marijana Dokoza]], autorica tri romana i dvije zbirke poezije. * [[fotograf]]ija: Josip Madračević. === Kulturne manifestacije === * [[Festival hrvatske glazbe u Berlinu]], stvoren prema modelu [[Festival hrvatske glazbe u Beču|Festivalu hrvatske glazbe]] u [[Beč]]u<ref>[http://www.mic.hr/festival/berlin/festival_articles/about Festival hrvatske glazbe u Berlinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150704013033/http://mic.hr/festival/berlin/festival_articles/about |date=4. srpnja 2015. }}, Muzički informativni centar</ref> ===Memorijalne manifestacije=== * Hrvatski studenti u [[München]]u održavaju godišnji hod na [[Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje|Dan sjećanja na žrtve Domovinskoga rata]].<ref>[https://vijesti.hrt.hr/eu/u-munchenu-hrvatski-studenti-hodali-za-zrtve-vukovara-11152084? U Münchenu hrvatski studenti hodali za žrtve Vukovara] ''vijesti.hrt.hr''. HRT. Objavljeno 18. studenoga 2023. </ref> == Obrazovanje == === Dopunska nastava === Dopunsku nastavu na hrvatskom jeziku organiziraju: - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (u saveznim pokrajinama: [[Baden-Württemberg]], [[Berlin]], [[Hamburg]] i [[Saarland]]), koje dobiva financijsku potporu od Pokrajinskih školskih vlasti u SR Njemačkoj prema iskazanom broju učenika hrvatske nastave. Nastavu izvodi 40 učitelja na 125 nastavnih mjesta za oko 2.641 učenika (2006. god.)<ref>Organizacija hrvatske nastave po zemljama, http://public.mzos.hr/default.asp?ru=331&sid=&akcija=&jezik=1{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> - njemačke školske vlasti, tj. nastava je intergrirana, u svim ostalim pokrajinama. === Učenici === Prema podatcima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice iz 2012. godine o obrazovanosti migranata, stanje kod Hrvata je:<ref>http://www.bamf.de/SharedDocs/Anlagen/DE/Downloads/Infothek/Forschung/Integrationsreport/Schulbildung/schulbildung-tabelle-5-5-pdf.pdf;jsessionid=A4F642AAF5A5CAFB73CCA548D9A69FDD.1_cid368?__blob=publicationFile{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}:</ref> * 8,1% nema nikakvu školsku spremu * 36,7% ima završenu osnovnu školu * 20,4% realnu ili srednju * 14,9% [[gimnazija|gimnaziju]] * 19,6% je još u izobrazbi/nije obavezan === Studenti === Prema podatcima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice broj hrvatskih studenata u zimskom semestru 2013./2014. iznosi '''4 626'''.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bamf.de/SharedDocs/Anlagen/DE/Publikationen/Migrationsberichte/migrationsbericht-2013.pdf?__blob=publicationFile |title=Arhivirana kopija |access-date=18. studenoga 2015. |archive-date=20. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150220180032/http://www.bamf.de/SharedDocs/Anlagen/DE/Publikationen/Migrationsberichte/migrationsbericht-2013.pdf?__blob=publicationFile |url-status=dead}}</ref>Hrvati čine 1,54% stranih studenata. {| class="wikitable" |colspan="15" align="center" bgcolor="#FFDEAD" | '''Hrvatski studenti prema granama znanosti''' |- bgcolor="#dddddd" !bgcolor=ececec| Studij: ||bgcolor=ececec| Humanističke i društvene znanosti ||bgcolor=ececec|Pravo, ekonomija i sociologija||bgcolor=ececec| Prirodoslovno-matematičke znanosti ||bgcolor=ececec|Tehničke znanosti||bgcolor=ececec|Medicina|| bgcolor=ececec|Likovne umjetnosti |- align=center | | Broj studenata:||888 ||1 617||735||977||170||154 |} === Hrvatski jezik === Od stjecanja hrvatske neovisnosti, HKZ Stuttgart održava dopunsku nastavu hrvatskoga jezika za djecu hrvatskih iseljenika.<ref name=HKZS/> Na [[Sveučilište u Regensburgu|Sveučilištu u Regensburgu]] otvoren je u srpnju 2023. Croaticum – centar za hrvatski jezik i književnost, prvi takav u Njemačkoj.<ref> [https://www.croatiaweek.com/first-croatian-language-centre-in-a-german-speaking-country-opens/ First Croatian language centre in a German-speaking country opens] {{eng oznaka}} ''croatiaweek.com''. Croatia Week. Objavljeno 8 srpnja 2023. </ref> == Gospodarstvo == === Poduzetništvo === Hrvati se najčešće bave [[ugostiteljstvo]]m (oko 2 200 restorana){{nedostaje izvor}}, [[graditeljstvo]]m, zanatskim uslugama, [[trgovina|trgovinom]], financijskim i inim posredovanjima. Od slobodnih zanimanja djeluju brojni [[liječnik|liječnici]], [[stomatolog|stomatolozi]], [[inženjer]]i, [[prevoditelj]]i i dr. === Zaposlenost === Socijalno osigurani zaposlenici s hrvatskim državljanstvom u Njemačkoj.<ref> Statiske Savezne agencije za rad (Bundesagentur für Arbeit), https://statistik.arbeitsagentur.de/SiteGlobals/Forms/Suche/Einzelheftsuche_Formular.html?topic_f=beschaeftigung-eu-heft-eu-heft </ref> {| class="wikitable" |colspan="7" align="center" bgcolor="#FFDEAD" | '''Socijalno osigurani zaposlenici''' |- bgcolor="#dddddd" !bgcolor=ececec| Stanje: ||bgcolor=ececec| 30.6.2002. ||bgcolor=ececec|30.6.2003. ||bgcolor=ececec| 30.6.2004.||bgcolor=ececec| 30.6.2014.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://statistik.arbeitsagentur.de/Statistikdaten/Detail/201406/iiia6/beschaeftigung-eu-heft-eu-heft/eu-heft-d-0-201406-xls.xlsx |title=Arhivirana kopija |access-date=22. lipnja 2015. |archive-date=22. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150622200003/http://statistik.arbeitsagentur.de/Statistikdaten/Detail/201406/iiia6/beschaeftigung-eu-heft-eu-heft/eu-heft-d-0-201406-xls.xlsx |url-status=dead}}</ref> |- align=center | |||66 099 ||66 485 ||67 072 ||92 829 |} Krajem lipnja 2014., 27 256 Hrvata bilo je zaposleno dodatno u tzv. „Minijobovima” (do 450 eura).<ref>http://statistik.arbeitsagentur.de/Statistikdaten/Detail/Aktuell/iiia6/beschaeftigung-sozbe-zr-nationalitaeten/zr-nationalitaeten-d-0-xls.xls</ref> === Nezaposlenost === Ukupan broj prijavljenih nezaposlenih osoba - hrvatskih državljana - kod Savezne agencije za rad u kolovozu 2015. godine iznosio je 8 929. Od toga 4 465 je bilo muškaraca, a 4 464 žena. 2 500 su bili od 50-65 godina. Hrvati se nalaze na 15. mjestu nezaposlenih stranaca. Njihov udio iznosi 1,6%. <ref>http://statistik.arbeitsagentur.de/Statistikdaten/Detail/201508/iiia4/nat-ins/nat-ins-l-0-201508-zip.zip</ref> === Mirovine === Broj mirovina koje su dobivali hrvatski državljani i državljani BiH, 31. prosinca 2005.<ref>Izvor:Njemačko mirovinsko osiguranje (Deutsche Rentenversicherung), http://www.deutsche-rentenversicherung-landshut.de/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061014132810/http://www.deutsche-rentenversicherung-landshut.de/ |date=14. listopada 2006. }}</ref> 66,7% mirovina hrvatskih državljanina doznačeno je u Hrvatsku, 69,5% državljana BiH u njihovu zemlju. {| class="wikitable" |colspan="10" align="center" bgcolor="#FFDEAD" | '''mirovine ''' |- bgcolor="#dddddd" !bgcolor=ececec| vrsta mirovine: ||bgcolor=ececec| Invalidska mirovina ||bgcolor=ececec|starosna mirovina ||bgcolor=ececec| obiteljska mirovina ||bgcolor=ececec|doznaka u HR /BiH neugovornih mirovina ||bgcolor=ececec|doznaka u HR /BiH ugovornih mirovina ||bgcolor=ececec|doznaka u Njemačku neugovornih mirovina ||bgcolor=ececec|doznaka u Njemačku ugovornih mirovina ||bgcolor=ececec|ukupno |- align=center | | Hrvatski državljani:||10 036 ||57 674||14 629||1 024||53 936||5 013||19 843||'''82 339''' |- align=center | | Državljani BiH:||4 253 ||20 488||7 659||420||22 097||1 454||6 932||'''32 400''' |} Izvor: Njemačko mirovinsko osiguranje (Deutsche Rentenversicherung), 2005. Ukupan broj mirovina za sve državljane bivše [[SFRJ]] iznosio je 297 798. Udio hrvatskih državljana iznosi 27,65 %. A udio svih [[Hrvati|Hrvata]] sigurno je bio veći, jer treba pribrojiti i [[Hrvati u BiH|Hrvate iz BiH]]. === Radne dozvole === ==== Sezonske radne dozvole ==== Ukupan broj dodijeljenih sezonskih radnih dozvola za Hrvatsku, prema godinama: {| class="wikitable" |colspan="10" align="center" bgcolor="#FFDEAD" | '''Sezonske radne dozvole ''' |- bgcolor="#dddddd" !bgcolor=ececec| Stanje: ||bgcolor=ececec| 2000. ||bgcolor=ececec| 2001. ||bgcolor=ececec| 2002. ||bgcolor=ececec| 2003. ||bgcolor=ececec| 2004. |- align=center | |||4 855||5 310 ||5 826||4 969||4 680 |} Izvor: Savezna agencija za rad (Bundesagentur für Arbeit). Ukupan broj svih dodijeljenih sezonskih radnih dozvola za strane radnike iznosio je [[2004.]] godine 333 690. ==== Radne dozvole za informatičke stručnjake ==== U razdoblju od [[2000.]] – [[2004.]] dodijeljeno je 515 radnih dozvola. ==== Radne dozvole za medicinske sestre i osoblje za njegu starijih osoba ==== Od [[1996.]] godine pa zaključno do [[2005.]] izdano je 1 827 radnih dozvola osobama iz [[Hrvatska|Hrvatske]]. ==== Projektne radne dozvole ==== Njemačke institucije izdale su u razdoblju od [[1992.]] do [[2005.]] ukupno 54.600 projektnih radnih dozvola (većinom za djelatnosti u graditeljstvu). U zadnjim godinama taj broj kretao se od 3 731 (2003.), 3 416 (2004.) do 2 918 (2005.). === Devizne doznake === O visini deviznih doznaka [[Hrvati|Hrvata]] iz [[Njemačka|Njemačke]] u domovinu postoje različiti podatci. Njemačka Bundesbanka za [[1991.]] godinu navodi podatak o doznakama oko 700 milijuna maraka (svi građani bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]), dok kod [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]] u izvještaju o platnoj bilanci stoji, da [[Hrvati]] pošalju kući oko 1,4 milijarde [[euro|eura]] (najviše iz Njemačke), dok su se radničke doznake uplaćene preko banaka godišnje kretale od 705 milijuna [[euro|eura]] u [[2003.]] do 680 milijuna [[euro|eura]] u [[2005.]] godini. Bundesbanka u svom dostupnom izvještaju [[2007.]] godine iznosi puno manje brojke. Prema njima doznake za Hrvatsku 2005. godine bile su u visini od 104, a 2006. godine 106 milijuna eura. Za sve zemlje nekadašnje države, suma iznosi 417 milijuna eura. Znatan dio sredstava uopće se ne transferira preko bankarskih instituta, nego se šalje preko poznanika i osobno isporučuje, pogotovu uoči [[Božić]]a i godišnjih odmora. == Mediji == === Radio === Program na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]] odašilje područna postaja SWR-a iz [[Stuttgart]]a (''Hrvatska kronika iz jugozapada Njemačke'').<ref>[http://www.swr.de/international/hr/index.html swr.de/international/hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926211837/http://www.swr.de/international/hr/index.html |date=26. rujna 2007. }}</ref> Postaja WDR-a iz Kölna odašiljala je svakodnevnu emisiju (''Die Sendung für Jugoslawen'') još od [[1970.]] Dana [[13. siječnja]] [[1992.]] dolazi do podjele na [[Hrvatski jezik|hhvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] jezik, a onda je WDR ponovo napravio korak unazad, pa od [[30. kolovoza]] [[1995.]] ukinuo zasebne vijesti na tim jezicima i ponovo uveo jednu „zajedničku” emisiju s ostalim doseljenicima iz Jugoistočne Europe. Od [[7. travnja]] [[2007.]] ista postaja pokrenula je u sklopu programa za strance mrežni radio „Funkhaus Europa”, koja također i dalje ne pravi razliku među južnoslavenskim jezicima (osim [[Makedonski jezik|makedonskoga]] i [[Slovenski jezik|slovenskog jezika]]). HR iz [[Frankfurt na Majni|Frankfurta]] imao je dugo godina emisiju „Rendezvous in Deutschland” s prilozima na hrvatskome jeziku. [[Radio Deutsche Welle]] iz [[Bonn]]a također odašilje emisije na [[hrvatski jezik|hrvatskom]], ali program je više namijenjen slušateljima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Od 1999. godine u [[Karlsruhe]]u se odašilje svake druge i četvrte nedjelje u mjesecu jednosatni program Hrvatske radio emisije KROS na hrvatskom i njemačkom jeziku u sklopu programa radio postaje Querfunk Freies Radio Karlsruhe. [[Hrvatski radio]], koji odašilje program na srednjemu valu, ima dobru čujnost u [[Njemačka|Njemačkoj]] i u cijeloj [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]]. Za [[Hrvatsko iseljeništvo|iseljeništvo]] emitira emisiju „Hrvatima izvan domovine”. Razvojem [[internet]]a pojavljuju se i neke ''online'' [[radio]] postaje, čiji je osnovni sadržaj [[hrvatska glazba]]. === Televizija === Od sredine sedamdesetih do sredine osamdestih godina migranti prve generacije mogli su pratiti dvotjednu emisiju pod nazivom "Jugoslavijo dobar dan" ("obojenu" prema predodžbama komunističkog režima) u ovkiru programa druge njemačke televizije (ZDF) "Susjedi u Europi" (Nachbarn in Europa). Uređivana je bila od tadašnje Televizije Zagreb. Pojavom satelitskih postaja krajem osamdesetih program za strance u [[Njemačka|Njemačkoj]] dobiva sve manje medijskog prostora, te se svodi više manje na pojedinačne priloge razbacane u različtim emisijama. [[Hrvatska radiotelevizija]], tj. tadašnji HTV sredinom [[1991.]] otpočinje satelitski prijenos svog prvog programa. === Tisak === Tu su između ostalih listovi "Berlinski magazin" koji se sadržajno koncentrirao na čitateljsku publiku u Berlinu, CroExpress i Fenix Magazin. Hrvatski dušobrižnički ured iz [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]a izdaje od [[1978.]] godine list hrvatskih [[katolici|katoličkih]] zajednica u [[Njemačka|Njemačkoj]] "Živa zajednica", koji izlazi mjesečno. Spomenuti treba i listove hrvatskih udruga, kao npr. "Bulletin" (na njemačkom) i "Obavijesti" Hrvatskog svjetskog Kongresa u [[Njemačka|Njemačkoj]] koji prikazuju aktivnosti kako svojih članova, tako i [[Hrvati|Hrvata]] koji žive u [[Njemačka|Njemačkoj]], "CROTime", list Hrvatske kulturne zajednice e.V. iz [[Stuttgart]]a. Inozemno izdanje [[Večernji list|Večernjeg lista]] (od ljeta [[1988.]]) tiska se u blizini [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]a. === Knjige i znanstveni članci === Malo je knjiga i znanstvenih članaka posvećenih iseljavanju i problematici boravka i rada [[Hrvati|Hrvata]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Od nekoliko izdanja spomenuti je: * "Kroaten im Ruhrgebiet/Hrvati u Ruhru: uz 20. obljetnicu hrvatske katoličke župe u Essenu", [[Franjo Lodeta]], Kršćanska Sadašnjost, Zagreb/Essen, 1976. * "Procjena broja iseljenih stanovnika Republike Hrvatske od popisa stanovništva 1991. do 30. lipnja 1998. godine", Nenad Pokos, 1999. * "Die kroatische Migrantenfamilie", [[Josip Klarić]], Frankfurt 2000. * "Dijasporske godine", [[Anto Batinić]], Hrvatski dušobrižnički ured, Niz: Diaspora Croatica, Frankfurt 2002. * "Hrvatska dijaspora u Crkvi i domovini", Zbornik radova, Niz „Diaspora Croatica”, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2003., * "Glas iz tuđine", fra Jozo Župić, Berlin 2003. * Izvorni znanstveni članak: "Dva lokaliteta, dvije države, dva doma: Transmigracija hrvatskih ekonomskih migranata u Münchenu", [[Jasna Čapo Žmegač]], Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb 2003. * "33 godine u dijaspori", [[Alojzije Petrović]], Koblenz 2004. * Adolf Polegubić, "Povratak, integracija ili asimilacija — Razgovori o hrvatskoj dijaspori“, intervjui, Niz „Diaspora Croatica”, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2006. * "Die kroatische Zuwanderung in die Bundesrepublik Deutschland: Eine Fallstudie unter besonderer Berücksichtigung von Phänomenen der Akkulturation und Integration", [[Katica Ivanda]], Bremen/Zagreb 2007. * "Hrvat izvan domovine", [[Gojko Borić]], 2008. * "Bauštelac", fra Jozo Župić, 2008. * "Legende o rođaku Ćipi", [[Petar Miloš]]. * "Na kratkom valu Radio Zagreba", Foto-dokumenti, zapisi i citati, Stuttgart, 1984 - 1996, autor: Josip Madračević. Spomenuti je i novinare i spisatelje, kao npr. [[Ivan Ott|Ivana Otta]] (knjiga "Ukradeno djetinjstvo") i dr. [[Adolf Polegubić|Adolfa Polegubića]], glavnog urednika mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj Živa zajednica. Hrvatski svjetski Kongres u Njemačkoj (HSKNj) izdao je 2006. knjigu "Adresar" (Hrvatske adrese u Njemačkoj) u kojoj se može naći veliki fond podataka brojnih hrvatskih udruga, institucija, tvrtki i aktivnih pojedinaca. Adresar daje snažni poticaj za produbljivanje odnosa među Hrvatima koji borave u inozemstvu s domovinom. === Internet === Brojne [[mrežne stranice]] [[Hrvati|Hrvata]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] posvećene su najviše turističkim ponudama u svojoj zemlji: iznajmljivanju apartmana, jahti, itd. Hrvatski poduzetnici također su posljednjih godina prepoznali prednosti ovog medija. Posebno je to slučaj kod brojnih ugostitelja. [[Mrežni portal]]i Hrvatski glas Berlin (od 1. siječnja 2010., izdaje Sonja Breljak)<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hrvatskiglas-berlin.com/ |title=Portal Hrvatski glas Berlin |access-date=13. lipnja 2025. |archive-date=3. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200203142757/http://www.hrvatskiglas-berlin.com/ |url-status=dead }}</ref>, [[CroExpress]] (od 2009.), Fenix Magazin, Crodnevnik, Hrvati Frankfurt kao i brojne grupe na [[Facebook]]u izvješćuju o aktivnostima Hrvata u Njemačkoj. == Šport == Poznatiji hrvatski (i osobe hrvatskog podrijetla) sportaši u [[Njemačka|Njemačkoj]]: * [[nogomet]]aši: [[Niko Kovač|Niko]] i [[Robert Kovač]], [[Zvonimir Soldo]], [[Boris Živković]], [[Ivica Mornar]], [[Tomislav Erceg]], [[Filip Tapalović]], [[Vladimir Beara]], [[Ivan Klasnić]], [[Josip Šimunić]], [[Marko Babić (nogometaš)|Marko Babić]], [[Ivica Banović]], [[Zdenko Miletić]], [[Marijo Marić]], [[Stiven Rivić]], [[Leon Benko]], [[Ivo Iličević]], [[Jurica Vranješ]], [[Thomas Brdarić]]; * [[nogomet]]ni treneri: [[Otto Barić]], [[Branko Zebec]], [[Josip Skoblar]], [[Zlatko Čajkovski]] i [[Niko Kovač]]; * [[košarka]]š [[Matej Mamić]]; * [[rukomet]]ni treneri: [[Zvonimir Serdarušić]], najbolji trener [[Bundesliga|Bundeslige]] [[1996.]], [[1999.]] i [[2005.]] i [[Velimir Kljaić]], [[XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.|Olimpijski prvak s Hrvatskom 1996]]. i [[Vlado Stenzel]], [[XX. Olimpijske igre – München 1972.|prvak s Jugoslavijom na Olimpijskim igrama 1972]]. i [[Svjetska_rukometna_prvenstva|svjetski prvak s Njemačkom 1978.]]; * [[boks]]ač [[Stipe Drviš]], u [[Njemačka|Njemačkoj]] poznat kao ''Stipe Drews''; * [[rukomet]]aši: [[Blaženko Lacković]] i [[Katarina Bralo]]; * [[boks]]ač [[Željko Mavrović]], tri godine za redom prvak [[Europa|Europe]] (EBU) u teškoj kategoriji (od [[1993.]] profesionalac u [[Njemačka|Njemačkoj]]); * [[šahovski velemajstor]] [[Bojan Kurajica]] (u sedamdesetim godina jedan od prvih šahista stranaca u njemačkom prvenstvu); * [[Stolni tenis|stolnotenisač]] [[Dragutin Šurbek]], od šezdesetih do osamdesetih godina jedan od najboljih igrača svijeta (od [[1977.]] nekoliko godina u [[Bundesliga|Bundesligi]]), stolnotenisačice [[Branka Batinić]] (klupska prvakinja Njemačke s Frankfurtom 1986.<ref name=Mrvec/>) i [[Mateja Jeger Majstorović]] (klupska prvakinja Njemačke s Weinheimom 2025.<ref name=Mrvec>Mrvec, Damir. „Nakon 39 godina i Branke Batinić, Hrvatica osvojila naslov prvakinja Njemačke”, ''Večernji list'', 7. srpnja 2025., str. 25</ref>) * [[tenis]]ki trener [[Nikola Pilić]], koji je zajedno s njemačkom teniskom reprezentacijom tri puta osvajao [[Davisov kup]] ([[1988.]], [[1989.]] i [[1993.]]) == Izbor Hrvata godine == [[Mrežni portal|Portal]] croatia-presse.de organizira izbor među posjetiteljima svog portala krajem godine. Među Hrvatima u Njemačkoj iz gotovo svih područja javnog života, politike, gospodarstva, kulture, športa i glazbe posjetitelji izabiru osobe koje su svojim aktivnostima i angažiranjem za javno dobro dali doprinos društvenom napretku među hrvatskim iseljeništvom, a i razvoju društva u kojemu djeluju. U vrhu su ovih godina bili: [[Ivan Đikić]], [[Dunja Rajter]], Siniša Kušić, fra [[Marinko Vukman]], [[Evelin Novak]], [[Ivica Olić]], Mijo Marić, [[Stipe Erceg]], [[Miro Kovač]], Silvio d' Anza, Tomislav Ćunović, Tomislav i Susanne Lončar i ini.<ref>[http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3029:fra-marinko-vukman-izabran-meu-osobe-godine&catid=39:vijesti Fra Marinko Vukman izabran među osobe godine] Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja - Split, 2011. (pristupljeno 2. listopada 2016.)</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20120119165452/http://www.croatia-presse.de/Osobe%202011.html Croatia Presse, Frankfurt] ''Hrvati osobe godine 2011. u Njemačkoj'' (arhivirano 19. siječnja 2012., pristupljeno 2. listopada 2016.)</ref> == Veleposlanstvo i konzulati == Osim Veleposlanstva i konzularnog odjela u [[Berlin]]u, na području Njemačke djeluju i Generalni konzulati u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]], [[München]]u, [[Hamburg]]u, [[Düsseldorf]]u, [[Stuttgart]]u, kao i konzulat u [[Mainz]]u. == Kretanja == Selidbe [[Hrvati|Hrvata]]: {| class="wikitable" |colspan="10" align="center" bgcolor="#FFDEAD" | '''Selidbe ''' |- bgcolor="#dddddd" !bgcolor=ececec| Godine: ||bgcolor=ececec| 2002. ||bgcolor=ececec|2003.||bgcolor=ececec| 2004.||bgcolor=ececec| 2006.||bgcolor=ececec| 2013.||bgcolor=ececec| 2014.<ref>http://www.bamf.de/SharedDocs/Anlagen/DE/Publikationen/Broschueren/bundesamt-in-zahlen-2014.pdf;jsessionid=96980EDA6EDA87F5E98EBB130753B252.1_cid286?__blob=publicationFile {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304205434/http://www.bamf.de/SharedDocs/Anlagen/DE/Publikationen/Broschueren/bundesamt-in-zahlen-2014.pdf;jsessionid=96980EDA6EDA87F5E98EBB130753B252.1_cid286?__blob=publicationFile |date=4. ožujka 2016. }}, str. 73</ref> |- align=center | | Dolazak u Njemačku||12 990 ||11 497 ||10 352|| |4 848||18 633||37 060 |- align=center | | Odlazak u Hrvatsku ||13 728 ||11 876||12 240||6 331||6 642||9 416 |} U razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] 205 599 hrvatskih državljana se je doselilo u [[Njemačka|Njemačku]], a istovremeno 240 501 odselilo u [[Hrvatska|Hrvatsku]]. === Povratak u Hrvatsku === Najveći broj osoba koje su se vratile u domovinu su prije svega umirovljenici iz prve generacije. U [[Hrvatska|Hrvatsku]] se [[2005.]]<ref>Vijest od 25. srpnja 2006., Izvor: Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija i vijest s internet stranice "Product of Croatia", http://www.product-of-croatia.com/vijest.php?broj=618 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929171558/http://www.product-of-croatia.com/vijest.php?broj=618 |date=29. rujna 2007. }}</ref> iz inozemstva doselilo ukupno 14 230 osoba, (gotovo 59%, tj. 8 358 useljenika došlo je iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] ([[1991.]] – [[2001.]]: 189 039 osoba,<ref>"Povratak, integracija ili asimilacija", Dr. Adolf, Polegubić, str. 19</ref> [[2004.]]: 11 000), dok je istodobno iz [[Hrvatska|Hrvatske]] odselilo ukupno 6 012 osoba. 94 posto useljenika imalo je hrvatsko državljanstvo. Najveći broj doseljenika našao je prebivalište u [[Zagreb]]u, [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj]] i [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]]. Službeno se iz [[Njemačka|Njemačke]] u [[Hrvatska|Hrvatsku]] uselilo 1130 osoba. Zbog razlike u odnosu na njemačke podatke dolazi vjerojatno zbog toga što je najveći broj useljenika imao već prijavljeni boravak u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. === Odlazak iz Hrvatske === Prema podatcima<ref>"Poslovni dnevnik", http://www.tportal.hr/gospodarstvo/poslovnivodic/page/2006/08/16/0038006.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060827071225/http://www.tportal.hr/gospodarstvo/poslovnivodic/page/2006/08/16/0038006.html |date=27. kolovoza 2006. }}</ref> Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od [[1991.]] u inozemstvu je zaposleno 90910 hrvatskih radnika. Kao glavni razlozi odlaska iz [[Hrvatska|Hrvatske]] navode se velika nezaposlenost, rad na crno, male plaće i loša makroekonomska perspektiva. Istraživanje<ref name=pilar05>"Hrvatsko tržište rada u 21. stoljeću", Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, http://www.privredni-vjesnik.hr/index.cgi?A=I&SIF=00001&BR=003391&DA=20050314 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928020953/http://www.privredni-vjesnik.hr/index.cgi?A=I&SIF=00001&BR=003391&DA=20050314 |date=28. rujna 2007. }}</ref>među 550 studenata dvadesetak hrvatskih fakulteta koje je [[2005.]] na temu „Hrvatsko tržište rada u 21. stoljeću” proveo [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]], pokazuje da 75% studenata razmišlja o odlasku u inozemstvo. Kao glavne prepreke ostanku u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] naveli su visoke stope nezaposlenosti, zapošljavanje preko veze, [[korupcija|korpciju]] i [[nepotizam]].<ref name=pilar05/> Zbog političke nestabilnosti i stanja gospodarstva, [[Hrvati u Bosni i Hercegovini]] još su više izloženi potrebi napuštanja svojih krajeva. To predstavlja dodatni problem (majorizacija), posebno u općinama gdje su manjinski narod. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://de.mvp.hr/?mv=918&mh=159/ Hrvatsko Veleposlanstvo u Berlinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219014918/http://de.mvep.hr/ |date=19. veljače 2021. }} * [http://www.cwc-hsk.de/ Hrvatski svjetski kongres u Saveznoj Republici Njemačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050427083301/http://www.cwc-hsk.de/ |date=27. travnja 2005. }} - Krovna udruga Hrvata u Njemačkoj * [http://www.hrvatski-akademski-savez.de/ Hrvatski-akademski-savez.de ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080405202312/http://www.hrvatski-akademski-savez.de/ |date=5. travnja 2008. }} - Mreža koja okuplja hrvatske i podrijetlom hrvatske studente i akademičare diljem Njemačke * [http://www.hic.hr/hrvatski/hid/hid8.htm Hrvati u Njemačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211102193453/http://www.hic.hr/hrvatski/hid/hid8.htm |date=2. studenoga 2021. }} - Feljton Slobodne Dalmacije * [http://www.kroatenseelsorge.de/trazi-misiju/ Misije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626123933/http://www.kroatenseelsorge.de/trazi-misiju/ |date=26. lipnja 2015. }} Hrvatske katoličke misije * [http://www.croexpress.eu CroExpress - Hrvatski portal i časopis] * [http://www.fenix-magazin.de/ Fenix Magazin - Dvojezični hrvatsko-njemački mjesečnik sa svojim tiskanim i online izdanjem ] * [http://www.tinchy.de Tinchy.de - Upoznaj svoj grad - Prvi digitalni grad za Hrvate u Njemačkoj] * [https://www.tinchy.de/hrvati-u-minhenu-2017/ Tinchy.de - Koliko Hrvata živi u Münchenu? (2017)] * [https://www.tinchy.de/hrvati-u-minhenu-2018/ Tinchy.de - Koliko Hrvata živi trenutno u Münchenu? (2018)] * [http://www.berlinskimagazin.com Berlinski magazin] Prvi mjesečnik za Hrvate u Berlinu (najstariji mjesečnik na hrvatskom jeziku u Njemačkoj) * [http://www.hrvatskiglas-berlin.com Hrvatski glas Berlin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200203142757/http://www.hrvatskiglas-berlin.com/ |date=3. veljače 2020. }} Glasilo Hrvata u Berlinu * [http://www.crodnevnik.de/ Hrvatski news blog u Njemačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220102200503/http://www.crodnevnik.de/ |date=2. siječnja 2022. }} {{Hrvati}} {{Njemačka}} [[Kategorija:Etničke grupe Njemačke]] [[Kategorija:Hrvati u Njemačkoj| ]] [[Kategorija:Hrvatsko-njemački odnosi]] bn3ks9mamp2kbv6jb2490zv6ynsa2gq 0 68642 7569947 7387291 2026-08-05T06:31:14Z Ванилица 121169 +image 7569947 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Sjenica | ime_genitiv = | izvorno_ime = Sjenica | slika_panorama = Wiki.Ras III Sjenica 33.jpg | veličina_slike = 280px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = New COA Sjenica.jpg | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Srbija | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 43 | širina-minute = 16 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 19 | dužina-minute = 59 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Srbija]] | lokacija1_ime = Okrug | lokacija1_info = [[Zlatiborski okrug|Zlatiborski]] | lokacija2_ime = Općina | lokacija2_info = [[Sjenica (općina)|Sjenica]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 1026 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 13.161 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 36310 | pozivni_broj = 020 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Registracijska oznaka | prazno_info = SJ | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =http://www.sjenica.rs | bilješke = }} {{nedostaju izvori}} '''Sjenica''' ([[srpski]]: Сјеница) je grad u [[Srbija|Srbiji]]. == Zemljopisni položaj == '''Sjenica''' se nalazi na zapadu Sandžaka. Površine je 1059 km², pa po tom parametru spada u veće općine [[Srbija|Republike Srbije]]. Sjenica se nalazi u sjeničkoj kotlini na desnoj strani rijeke [[Uvac]] i obalama male rijeke [[Grabovica (Vapa)|Grabovice]]. Zemljopisno i ekonomski predstavlja središte [[Pešterska visoravan|Pešterske visoravni]]. Prema popisu stanovništva iz [[2002.]] godine Sjenica ima oko 25.000 stanovnika koji naseljavaju 100-tinjak naselja. U njoj žive [[Bošnjaci]] (77 %), [[Srbi]] (22 %), [[Crnogorci]] i ostali. Nalazi se na putu [[Novi Pazar]] – Sjenica – [[Nova Varoš]] koji spaja [[Ibarska magistrala|Ibarsku magistralu]] sa [[Zlatiborska magistrala|Zlatiborskom magistralom]] pa ima dobre prometne veze s istokom i zapadom Sandžaka. U okolici Sjenice nalaze se veće planine [[Jadovnik (planina u Srbiji)|Jadovnik]] (1734 m), [[Zlatar (planina)|Zlatar]] (1627 m), [[Giljeva]] (1617 m), [[Javor]] (1520 m) i [[Golija (planina u Srbiji)|Golija]] (1833 m). Od poznatijih privrednih organizacija tu su: Tvornica lasteksa i ženske modne konfekcije "Vesna", [[Rudnik]] [[ugljen]]a "Štavalj", Poljoprivredno-šumarski kombinat "Pešter" koji se bavi ratarskom i stočarskom proizvodnjom, otkupom poljoprivrednih proizvoda. Kompleks Sjeničko-pešterske visoravni je pretežno planinskog karaktera. Sjenica je i u [[Europa|Europi]] poznata kao vrlo hladan kraj, pa se u zimskim danima često ubraja u najhladnija mjesta Europe. Pešterska visoravan je poznata po svojim predispozicijama za uzgoj ovaca i goveda, od kojih se proizvodi vrlo ukusan i cijenjen „sjenički“ [[sir]] i [[kačkavalj]]. == Povijest == Sjenica se prvi put spominje [[1253.]] godine kao mjesto na dubrovačkom putu, gdje su pristajali i plaćali carinu dubrovački trgovci. Zbog svog geostrateškog i političkog položaja u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], Sjenica je smatrana vrlo važnom točkom, pa su prema njoj bile usmjeravane vojne operacije, tako je bilo i u [[Prvi srpski ustanak|Prvom srpskom ustanku]] kojim je rukovodio [[Karađorđe]]. Sjenica im je bila usputna stanica na putu k [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] i Rogozni. U [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]], [[Vojska Kraljevine Srbije|srpska vojska]] je zauzela Sjenicu [[10. listopada]] [[1912.]] godine. Od [[1913.]] godine, [[Bukureštanski sporazum|Bukureštanskim sporazumom]], Sjenica kao i sjeverna polovina Sandžaka, Kosovo i veći komad današnje [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] su pripali Srbiji. Krajem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rat]]a snage [[NOVJ|narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije]] su ušle u Sjenicu na [[9. siječnja]] [[1945.]] godine. == Vanjske poveznice == *[http://www.sjenica.rs Informacije o općini Sjenica] [[Kategorija:Naselja u Srbiji]] [[Kategorija:Sandžak]] [[Kategorija:Naseljena mjesta u Zlatiborskom upravnom okrugu]] [[Kategorija:Zlatiborski upravni okrug]] 13y94dsra57a31cjumd6kkue8wzl93b 7570008 7569947 2026-08-05T08:11:35Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Ванилица|Ванилица]] ([[User talk:Ванилица|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7326887 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Sjenica | ime_genitiv = | izvorno_ime = Sjenica | slika_panorama = Valide Sultan mosque in Sjenica.jpg | veličina_slike = 280px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = New COA Sjenica.jpg | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Srbija | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 43 | širina-minute = 16 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 19 | dužina-minute = 59 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Srbija]] | lokacija1_ime = Okrug | lokacija1_info = [[Zlatiborski okrug|Zlatiborski]] | lokacija2_ime = Općina | lokacija2_info = [[Sjenica (općina)|Sjenica]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 1026 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 13.161 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 36310 | pozivni_broj = 020 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Registracijska oznaka | prazno_info = SJ | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =http://www.sjenica.rs | bilješke = }} {{nedostaju izvori}} '''Sjenica''' ([[srpski]]: Сјеница) je grad u [[Srbija|Srbiji]]. == Zemljopisni položaj == '''Sjenica''' se nalazi na zapadu Sandžaka. Površine je 1059 km², pa po tom parametru spada u veće općine [[Srbija|Republike Srbije]]. Sjenica se nalazi u sjeničkoj kotlini na desnoj strani rijeke [[Uvac]] i obalama male rijeke [[Grabovica (Vapa)|Grabovice]]. Zemljopisno i ekonomski predstavlja središte [[Pešterska visoravan|Pešterske visoravni]]. Prema popisu stanovništva iz [[2002.]] godine Sjenica ima oko 25.000 stanovnika koji naseljavaju 100-tinjak naselja. U njoj žive [[Bošnjaci]] (77 %), [[Srbi]] (22 %), [[Crnogorci]] i ostali. Nalazi se na putu [[Novi Pazar]] – Sjenica – [[Nova Varoš]] koji spaja [[Ibarska magistrala|Ibarsku magistralu]] sa [[Zlatiborska magistrala|Zlatiborskom magistralom]] pa ima dobre prometne veze s istokom i zapadom Sandžaka. U okolici Sjenice nalaze se veće planine [[Jadovnik (planina u Srbiji)|Jadovnik]] (1734 m), [[Zlatar (planina)|Zlatar]] (1627 m), [[Giljeva]] (1617 m), [[Javor]] (1520 m) i [[Golija (planina u Srbiji)|Golija]] (1833 m). Od poznatijih privrednih organizacija tu su: Tvornica lasteksa i ženske modne konfekcije "Vesna", [[Rudnik]] [[ugljen]]a "Štavalj", Poljoprivredno-šumarski kombinat "Pešter" koji se bavi ratarskom i stočarskom proizvodnjom, otkupom poljoprivrednih proizvoda. Kompleks Sjeničko-pešterske visoravni je pretežno planinskog karaktera. Sjenica je i u [[Europa|Europi]] poznata kao vrlo hladan kraj, pa se u zimskim danima često ubraja u najhladnija mjesta Europe. Pešterska visoravan je poznata po svojim predispozicijama za uzgoj ovaca i goveda, od kojih se proizvodi vrlo ukusan i cijenjen „sjenički“ [[sir]] i [[kačkavalj]]. == Povijest == Sjenica se prvi put spominje [[1253.]] godine kao mjesto na dubrovačkom putu, gdje su pristajali i plaćali carinu dubrovački trgovci. Zbog svog geostrateškog i političkog položaja u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], Sjenica je smatrana vrlo važnom točkom, pa su prema njoj bile usmjeravane vojne operacije, tako je bilo i u [[Prvi srpski ustanak|Prvom srpskom ustanku]] kojim je rukovodio [[Karađorđe]]. Sjenica im je bila usputna stanica na putu k [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] i Rogozni. U [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]], [[Vojska Kraljevine Srbije|srpska vojska]] je zauzela Sjenicu [[10. listopada]] [[1912.]] godine. Od [[1913.]] godine, [[Bukureštanski sporazum|Bukureštanskim sporazumom]], Sjenica kao i sjeverna polovina Sandžaka, Kosovo i veći komad današnje [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] su pripali Srbiji. Krajem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rat]]a snage [[NOVJ|narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije]] su ušle u Sjenicu na [[9. siječnja]] [[1945.]] godine. == Vanjske poveznice == *[http://www.sjenica.rs Informacije o općini Sjenica] [[Kategorija:Naselja u Srbiji]] [[Kategorija:Sandžak]] [[Kategorija:Naseljena mjesta u Zlatiborskom upravnom okrugu]] [[Kategorija:Zlatiborski upravni okrug]] 1bqcs3o4ntyzxb7xeqp3cubrnio6ipn 0 69823 7569844 7430009 2026-08-04T21:11:50Z Koreanovsky 156368 predugo bez infookvira, br. zkd: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-4590 7569844 wikitext text/x-wiki {{Infookvir utvrda |ime = Kninska tvrđava |izvorno_ime = |slika = Knin-akropole pevnosti z 13-18. stol.jpg |veličina_slike = 300px |opis_slike = Kninska tvrđava iz zraka |koordinate = {{Coord|44|02|03|N|16|11|37|E|display=inline,title}} |pushpin_map = |pushpin_label = |položaj = |država = {{DZ+X|HRV}} |vrsta = [[tvrđava]] |gradnja = |graditelj = |arhitektonski stil= |materijal = [[vapnenac]] |obnovljen = |srušen = |očuvanost = |javnost = da |pod_nadzorom = |bitke = |napomena = |zaštita = {{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska|embed=yes | reg. broj = Z-4590 | pravni status = Zaštićeno kulturno dobro | vrsta = Nepokretna pojedinačna | klasifikacija = Vojne i obrambene građevine }} }} '''Kninska tvrđava''' jedna je od najvećih i najstarijih europskih tvrđava. Najstariji dio tvrđave, Kaštel Knin izgrađen je u drugoj polovici [[9. stoljeće|9. stoljeća]]. Tokom stoljeća, osvajali su je, rušili i gradili [[Mađari]], [[Osmanlije|Turci]], [[Mlečani]], [[Francuzi]] i [[Habsburška Monarhija|Austrijanci]]. Tvrđava je smještena na južnom dijelu brda [[Spas (brdo)|Spas]] i nalazi se 100 metara iznad grada [[Knin]]a. Duga je 470 metara, a na najširem dijelu široka je 110 metara. Obrambeni zidovi koji je opasuju sa svih strana u dužini od gotovo 2 kilometra mjestimično su visoki i do 20 metara. Nalazi se na 345 metara nadmorske visine. Kninska tvrđava se može podijeliti na pet dijelova: Gornji grad ([[Kaštel Knin]]), Srednji grad ([[Garišta]]), Donji grad, Bandjeru ([[Kaštel Lab]]) i postaju [[Belveder]]. Svaki od ovih dijelova tvrđave može se smatrati i samostalnim utvrđenim gradom. == Građa == === Gornji grad (Kaštel Knin) === [[Datoteka:Chnin Fortezza nella Dalmatia 30 miglia lontana da Sebenico nell'ultime Parti di quel Territo E confinante alla Bossina - Coronelli Vincenzo - 1687.jpg|mini|Kninska tvrđava 1687. godine]] Najstariji dio tvrđave je gornji grad koji se nalazi na najsjevernijem dijelu tvrđave i po visini je u razini s Bandjerom. Gornji grad je nastao u 9. stoljeću kad je formiran hrvatski srednjovjekovni kastrum. Tu je bilo sjedište [[Hrvatsko Kraljevstvo|starohrvatske države]] i kraljeva. Promatrajući slojeve sjevernog zidnog plašta primjetna je bitna razlika u načinu izgradnje. U donjem i najstarijem sloju koji je oštro odijeljen diskontinuitetnom linijom dolazi do izražaja tehnika gradnje sitnih krševa nepravilnog maltera. To odgovara tehnici gradnje ranog [[srednji vijek|srednjega vijeka]], koji se naročito ispoljava kod naših najstarijih crkava, izgrađenih u 9. stoljeću. On zasigurno predstavlja ostatak utvrđenja izgrađenog za vrijeme [[Trpimirovići|narodne dinastije]], čime se, za sada, može podičiti samo Knin. Ostali dio zidnog plašta ima karakteristike kasnog srednjeg vijeka kad su tu stolovali banovi iz plemićkih obitelji [[Šubići|Šubića]] bribirskih ([[Pavao Šubić|Pavao]] i [[Mladen Šubić|Mladen]]) i [[Nelipić]]a ([[Ivan Nelipčić|Ivan]] i [[Vladislava Nelipčić|Vladislava]]), a poslije [[Osmanlije|Turci]]. Zidni plašt je najvjerojatnije završavao nazubljenim završetkom, a pronalaskom vatrenog oružja sistemom puškarnica. U gornji grad - Kaštel Knin ulazilo se kroz čvrsta kamena vrata, utvrđena pokretnim drvenim mostom, koji se dizao lančanim sistemom, ispod kojeg je bio jarak, sistemom polukružnih puškarnica i jednim topovskim mjestom. Na vratima se još vide kamene konzole koje su služile obrambenoj svrsi prije vatrenog oružja. Građevni materijal korišten je iz kamenoloma tvrđave, istočno od [[Postaja sv. Cecilije|postaje sv. Cecilije]]. Sedra, kojom su radi amortizacije topovskih kugli pokriveni gornji dijelovi zida, donesena je iz bliže okolice Knina. Osim toga, zbog veće sigurnosti u obrani tvrđave sa sjevera [[Mlečani]] su [[1711.]] godine napravili zasjeklinu duboku 11 metara koja dijeli Spas na sjeverni i južni dio. Mlečani su za svoje vladavine proširili gornji grad prema sjeveru s tri platforme u obliku bastiona, zvane utvrda gornja, utvrda donja i oštri bedem-kljun s 12 topovskih otvora, danas zvan [[Kalunerica]]. Sistem kazamata Kalunerica u unutrašnjosti je isprepleten gotskim mračnim hodnicima, niskim svodovljem, iz kojeg proviruju oveći topovski otvori koji su usmjereni na [[Molinova vrata]], [[Atlagića most]] i sjeverni dio brda Spas. Iz tog podzemlja kamenim stepeništem se izlazi na središnji dio gornjeg grada, na nekadašnji centar starohrvatske države. Tu je u blizini i prva kamena tamnica s malim otvorom i teškim hrastovim vratima. Svod od tamnice je od sedre, s kojeg za kišnih dana kaplje voda. Unutra vladaju tama, vlaga i tišina. Na prostoru nekadašnjeg hrvatskog kraljevskog kastruma za Mlečana se nalazila zgrada kaštelana - vojnog zapovjednika tvrđave, staro spremište, zdenci za vodu, vojarne, barutana i druga kamena tamnica. Gornji grad bio je i najbolje čuvan. Bio je naoružan s 15 topova raznih kalibara i veličina. Uhodanom stazom u krugu danju i noću stražarili su vojnici na zidinama i kroz mnogobrojne puškarnice pazili da se ne bi netko neopažen uvukao u tvrđavu, ili bi pratili kretanje neprijatelja. Građevinsko konstruktivna sanacija i konzervacija koja se sustavno provodi od 2005. godine potvrdila je na ovom dijelu tvrđave pronalazak arhitektonskih ulomaka namještaja i to ranoromaničkih karakteristika. Viša kustosica Kninskog muzeja [[mr. sc. Katarina Gugo]] smatra da je riječ o arhitektonskim ostacima iz crkve sv. Stjepana, a oni upućuju da je [[12. stoljeće]] vrijeme gradnje Sjevernog zida kninske tvrđave na Kaštelu. === Garišta (Srednji grad) === Garišta (Srednji grad) se nalaze ispod Kaštela Knin i počela su se graditi u 13. stoljeću. Iz donjeg grada u srednji grad se ulazi kroz čvrsta kamena vrata koja štite bastion [[Grimani]] i postaja [[Kandija (razdvojba)|Kandija]] nova s četiri topa i nizom puškarnica. Garišta znače prostor gdje se nalazi više kuća koje su služile za stanovanje. U ratnim prilikama taj se prostor koristio kao sklonište stanovnika iz kninske varoši. S istočne i zapadne strane Garišta su bila opasana zidinama, sa sjeverne strane bila su spojena s kaštelom Knin, a na južnoj strani završavala su na hridinama brda Spas. Garišta su imala dvoje vrata - [[Vrata od Drniša]], kroz koja se preko mosta na [[Krka|Krki]] išlo u [[Drniš]], i druga, najvjerojatnije između [[bastiona Pisani]] i okrugle [[kule Topane]]. Današnji izgled i opseg srednji grad dobiva poslije 1688. godine, poslije odlaska Turaka i reorganizacijom tvrđave od strane Mlečana. Taj grad sa sjeveroistočne strane brane [[bastion Grimani]], [[Okrugla kula]], [[postaja Pasqualigo]] i [[Kandija nova]], a sa zapadne strane [[postaja sv. Cecilije]] naoružana s dvanaest topova. Iza postaje Kandija nova nalazi se zgrada za spremište dvopeka, zgrada opreme oružja, šesterostrana [[barutana Pvlverium]], zgrada skladišta oružja i druga zgrada - spremište baruta - barutana. Uskim tvrđavskim prolazom zaštićenim puškarnicama, podno 20 metara visokim zidom, ulazi se kroz mala kamena vrata u novoizgrađeni dio gornjeg grada - Kalunericu. Jedan od ruševnih objekata u ovom dijelu tvrđave [[2015.]] godine je obnovljen i u njemu je otvoren [[Muzej Oluja '95]]. === Kaštel Lab (Bandjera) === Iznad tvrđavskog trga smjestio se visoko Kaštel Lab koji se u povijesnim izvorima spominje u [[14. stoljeće|14. stoljeću]]. U njemu je u srednjem vijeku boravio hrvatski [[podban]]. Kad su Mlečani osvojili Knin, [[1688.]] godine, nekadašnji [[Kaštel Lab]] nanovo je utvrđen u artiljerijski recinkt koji se tada zove [[Korlat]]. U kasnijim mletačkim crtežima kninske tvrđave, Lab se naziva i ''Piccolo castello'', a danas se naziva Bandjera. U Kaštel se ulazi preko pokretnog drvenog mosta kroz nadsvođeni ulaz na kojem je mletački natpis o obnovi iz [[1711.]] godine. Kaštel Lab je bio utvrđen s tri topovska otvora. U njemu je bila sagrađena jedna zgrada i cisterna za vodu. Iz Kaštela Lab može se kroz mala kamena vrata, strmim stepenicama, spustiti u postaju Belveder. Na Kaštel Labu, odnosno na Bandjeri se nalazi metalni stup sa zastavom. === Postaja Belveder === Postaja Belveder izgrađena je na južnim hridinama brda Spas od [[1688.]] do [[1713.]] godine. To je novi dio tvrđave koji je sa zapadne strane zaštićen vijugavim zidom, koji se izdiže iznad kanjona rijeke [[Krka|Krke]], a proteže se od najjužnije točke tvrđave i ide sve do Kaštel Laba, odnosno do Bandjere. S južne strane opasan je debelim čvrstim zidinama obrubljenim poluoblim kamenim vijencem. U postaju Belveder ulazi se s tvrđavskog trga preko pokretnog lančanog mosta, podno kojeg je iskopan duboki jarak. Sam ulaz u grad štitio je bastion Belveder i [[polubastion Emo]] (nazvan po [[Generalni providur Dalmacije|generalnom providuru]] [[Angelo Emo|Angelu Emu]]) kao i zatvoreni prsobran od 20 puškarnica, a s jugoistoka zatvoreni prsobran Belveder s puškarnicama. Postaju Belveder branilo je 9 topova raznih kalibara i veličina. U postaji se nalaze dvije vojarne, zgrada bolnice i cisterna za vodu s krunom. Položaj kninske bolnice se tijekom vremena često mijenjao, tako da je tek [[1789.]] godine u tvrđavi uspostavljena prva vojna bolnica koju su vodila tri zdravstvena radnika, jedan kirurg i dva pomoćnika. Tu su se liječili i teški bolesnici iz varoši. U prizemlju bolnice “[[Spital]]” bile su četiri prostorije, a jedna je bila mrtvačnica. Na pročelju zgrade vidljive su i puškarnice, što nam govori da je zgrada prije služila kao obrambeni objekt. Uz zgradu bolnice je i sanitarni objekt, sa sjedećim kamenim nužnikom koji se ispirao kišnicom s krova zgrade. Nedaleko od zgrade bolnice usječena su u kamenu i pomoćna vrata za komunikaciju s kninskom varoši. Ispod postaje Belveder diže se nekoliko desetaka metara iznad rijeke Krke mala kula zvana kula “Gradac” ili “Toretta”. Kula je bila četverokutna s platformom za topove. Do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bili su vidljivi zidovi i oblik kule, kao i zid za vezu s gornjim gradom. Danas postoje samo skromni temeljni ostaci kule. === Donji grad === Mlečani su ovaj dio tvrđave najviše obnovili i proširili i to najvjerojatnije u razdoblju od 1688. do 1713. godine. Glavni ulaz u ovaj grad predstavlja ustvari i glavni ulaz u tvrđavu. Nad glavnim ulazom u tvrđavu izgrađen je čitav obrambeni sustav utvrda: zaklon za vrata, stražarnica i bastion Pisani (nazvan po generalnom providuru [[Carl Pisani|Carlu Pisaniju]]). Kamena vrata građena su u baroknom stilu, a vratnice su od hrastovine ojačane sa željeznim čavlima, pravim simbolom nerazornih vrata. Velike vratnice su se otvarale u iznimnim slučajevima, a svakodnevno se komuniciralo kroz mala vrata usječena u lijevu vratnicu. Ova monumentalna vrata gradio je najvjerojatnije [[trogir]]ski majstor [[Ignacije Macanović]]. Nad vratima se nalazi simbol [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] - [[lav sv. Marka|krilati lav s knjigom i križem]] na kojem su urezani inicijali [[Generalni providur Dalmacije|generalnog providura]] [[Carlo Pisani|Carla Pisanija]] s godinom 1711. kad su vrata i građena. Lav je simbol [[Sv. Marko|sv. Marka]] [[evanđelist]]a iz vremena ranog [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Krilo predstavlja brzo širenje kršćanske misli, križ propovjednika kršćanstva, a knjiga [[evanđelje]]. Grb je oštećen za vladavine [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]], baš na mjestu gdje lav šapom drži knjigu. Kako se na suprotnoj strani kamenog grba nalazi nedovršeni mletački grb s likom s otvorenom knjigom, ovdje je knjiga sigurno bila zatvorena. Pravilo je bilo, kad je knjiga otvorena onda je Mletačka Republika bila u miru i na njoj je pisalo “''Pax tibi Marco - evangelista meus''”. Zatvorena knjiga značila je da se Republika nalazi u ratnom stanju bilo na kojem prostoru. Pred vratima se nalazio jarak s vodom premošten drvenim mostom koji se dizao i spuštao lančanim sistemom. Snažne ruke stražara u vijekovima podizale su i spuštale most posebnim sistemom koloturja. Kroz sumrak kamenih vrata, lijevi prolaz vodi na prostor prvog obrambenog dijela, “niskih kliješta”, smještenih između bastiona Pisani i Vendramin. Desno se izlazi na prostrani tvrđavski trg koji zatvaraju bastion Pisani, bastion Vendramnin, zgrada pekare, kovačnica, tvrđavska [[crkva sv. Barbare]] - zaštitnice topništva i upravna zgrada Kninskog muzeja i tvrđave. Idući prema sjeveru na lijevoj strani nalazila se zgrada guvernera oružja, danas zgrada starogradske vijećnice, a desno vojarna, danas galerija [[kninski muzej|kninskog muzeja]]. S desne strane je velika cisterna za vodu s dvije krune. Do nje se nalazi platforma s topovskim otvorima zvana Kavaljer sveceze. Donji grad bio je branjen sa sjeveroistoka bastionom Pisani, bastionom Vendramin, postajom sv. Barbara i bastionom [[Kavaljer Sveceze (bastion)|Kavaljer Sveceze]] s ukupno 22 topa raznih veličina i kalibara. == Očuvanje tvrđave == Tvrđavi je krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] prijetilo da postane kamenolom, za što se zalagala grupa trgovaca iz Knina, ali spasilo ju je [[Hrvatsko starinarsko društvo]] iz Knina na čelu s [[Fra Luj Marun|Fra Lujom Marunom]] koje ju je otkupilo od Financijska ravnateljstva Austrije za četiri tisuće [[forint]]i. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Fašisti|Talijani]] i [[Nacisti|Nijemci]] ruše zidine bastiona, polubastiona i zgrade vojarne i barutane, a od kamenja prave postolja za svoje topove. Tvrđava je tada bila 80 posto porušena i prijetila joj je opasnost od potpunog uništenja. Međutim, odmah poslije oslobođenja Knina od Nijemaca, Odbor za čuvanje kulturno-povijesnih spomenika u Kninu, financiran od [[Republički fond za kulturu|Republičkog fonda za kulturu]], radi na obnovi i revitalizaciji kninske tvrđave. Veliki doprinos zaštiti, spašavanju i revitalizaciji kninske tvrđave dao je pedesetih i šezdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] kninski profesor povijesti i povijesti umjetnosti [[Paško Paić]], koji je sa svojim učenicima svakodnevno radio na obnovi i očuvanju tvrđave. === Građevinska i konstruktivna sanacija i konzervacija na Kaštel Kninu === Nakon uspostave [[Kninski muzej|Kninskog muzeja]] [[1969.]] godine, na tvrđavi su se provodili manji zidarski zahvati na pojedinim zidovima, ali i bedemima, kao i zgradama tvrđave. Ti su zahvati izvedeni na zgradama porušenim u Drugom svjetskom ratu te oštećenima u potresima [[1971.]] i [[1986.]] godine. Godine [[2006.]] se započelo s građevinskom i konstruktivnom sanacijom te konzervacijom na sjevernom zidu Kaštela Knin. Metodološkim postupcima zidovi su očišćeni od dotrajalog vezivnog materijala, izvađen je sav dotrajali kamen te je injektirano kameno ziđe. == Tvrđava - podgrađe == Lokalitet se nalazi neposredno u podnožju današnje kninske tvrđave za koju se zna da je bila u funkciji vojno–administrativnog centra grada koji se zvao Tenen. Taj centar je imao svoje civilno naselje – [[Podgrađe]]. Istraživanjem u Podgrađu započetim [[2001.]] godine naišlo se na inače rjeđe kod nas poznatu, srednjovjekovnu [[Romanička arhitektura|romaničku stambenu arhitekturu]]. Otkriven je i konzerviran vojni objekt koji se može datirati od [[13. stoljeće|13.]] do [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Objekt se inače prikazuje na mletačkoj karti autora [[Saverio Avesan|Saveria Avesana]] iz [[1700.]] – [[1799.]] godine koja se čuva u [[Museo Correru]]. == Vanjske poveznice == * {{HTE|kninska-tvrdava|Kninska tvrđava}} == Galerija == <gallery> Datoteka:Dan pobjede.JPG Datoteka:Ulaz na tvrđavu.JPG Datoteka:Kninska fortifikacija.JPG Datoteka:Tvrđava Zvonimirovog grada.JPG Datoteka:Vojna fortifikacija u Kninu.JPG Datoteka:Knin na 20. obljetnicu Oluje.JPG Datoteka:Bunar u Kninu.JPG Datoteka:Pogled kroz rešetke.JPG Datoteka:Kninska tvrđava 18.jpg|alt= </gallery> [[Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Građevine u Kninu]] <!-- Gradnja kninske tvrđave počela je u doba hrvatskih narodnih vladara u drugoj polovini [[9. stoljeće|9. stoljeća]]. Tvrđava je izgrađena na brdu Spas koje dominira nad gradom Kninom i njegovom okolicom. Zbog svoga je položaja imala važnu ulogu u obrani i kontroli prometnih pravaca koji su povezivali dalmatinske jadranske gradove s unutrašnjošću. Utvrda se u pisanim dokumentima prvi put spominje u 10. stoljeću, pod nazivom castro Tnin, Tnen; Tignino castro. U vrijeme hrvatskih kraljeva Knin je bio povremena, a u vrijeme kralja Dmitra Zvonimira i stalna prijestolnica hrvatskog kraljevstva. U Kninu je bilo sjedište hrvatskih biskupa. Prvotni izgled kninske utvrde (Knina), bio je znatno manji od sadašnjeg i obuhvaćao je samo dio današnje tvrđave. U srednjem vijeku dograđivale su je i mijenjale turske, i posebice mletačke vlasti. U 14. stoljeću izgrađena je još jedna utvrda jugozapadno od kaštela Tnin, također na povišenju brda Spas, kaštel castro Lab. Međusobno su povezani izgradnjom ogradnog obrambenog zida u 15. stoljeću u jedinstveni tvrđavski sklop. Kasnijim nadogradnjama izgrađena je u vrijeme Mlečana i nova utvrda na južnim hridima brda Spas koji se naziva Belveder. Svi su dijelovi tvrđave samostalni, utvrđeni gradovi, međusobno povezani drvenim pokretnim mostovima, a nazivamo ih: Donji grad, Srednji grad, Gornji grad - Kaštel Knin, Kaštel Lab (Korlat) Bandijera i Južni grad - postaja Belveder. Po svom položaju, obrambenoj snazi i naoružanju svojedobno je bila najmoćnija utvrda u Dalmaciji i u povijesnim izvorima nazvana je "vratima Dalmacije" i "ključem Hrvatske". --!>--> [[Kategorija:Povijest Knina]] [[Kategorija:Zaštićena kulturna dobra u Kninu]] lqu7fd65fwo5m9spp3gy3swtrn3dxuw 7569900 7569844 2026-08-04T23:19:10Z Koreanovsky 156368 sitn. 7569900 wikitext text/x-wiki {{Infookvir utvrda |ime = Kninska tvrđava |izvorno_ime = |slika = Knin-akropole pevnosti z 13-18. stol.jpg |veličina_slike = 300px |opis_slike = Kninska tvrđava iz zraka |koordinate = {{Coord|44|02|03|N|16|11|37|E|display=inline,title}} |pushpin_map = |pushpin_label = |položaj = [[Knin]], [[Šibensko-kninska županija]] |država = {{DZ+X|HRV}} |vrsta = [[tvrđava]] |gradnja = |graditelj = |arhitektonski stil= |materijal = [[vapnenac]] |obnovljen = |srušen = |očuvanost = |javnost = da |pod_nadzorom = |bitke = |napomena = |zaštita = {{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska|embed=yes | reg. broj = Z-4590 | pravni status = Zaštićeno kulturno dobro | vrsta = Nepokretna pojedinačna | klasifikacija = Vojne i obrambene građevine }} }} '''Kninska tvrđava''' jedna je od najvećih i najstarijih europskih tvrđava. Najstariji dio tvrđave, Kaštel Knin izgrađen je u drugoj polovici [[9. stoljeće|9. stoljeća]]. Tokom stoljeća, osvajali su je, rušili i gradili [[Mađari]], [[Osmanlije|Turci]], [[Mlečani]], [[Francuzi]] i [[Habsburška Monarhija|Austrijanci]]. Tvrđava je smještena na južnom dijelu brda [[Spas (brdo)|Spas]] i nalazi se 100 metara iznad grada [[Knin]]a. Duga je 470 metara, a na najširem dijelu široka je 110 metara. Obrambeni zidovi koji je opasuju sa svih strana u dužini od gotovo 2 kilometra mjestimično su visoki i do 20 metara. Nalazi se na 345 metara nadmorske visine. Kninska tvrđava se može podijeliti na pet dijelova: Gornji grad ([[Kaštel Knin]]), Srednji grad ([[Garišta]]), Donji grad, Bandjeru ([[Kaštel Lab]]) i postaju [[Belveder]]. Svaki od ovih dijelova tvrđave može se smatrati i samostalnim utvrđenim gradom. == Građa == === Gornji grad (Kaštel Knin) === [[Datoteka:Chnin Fortezza nella Dalmatia 30 miglia lontana da Sebenico nell'ultime Parti di quel Territo E confinante alla Bossina - Coronelli Vincenzo - 1687.jpg|mini|Kninska tvrđava 1687. godine]] Najstariji dio tvrđave je gornji grad koji se nalazi na najsjevernijem dijelu tvrđave i po visini je u razini s Bandjerom. Gornji grad je nastao u 9. stoljeću kad je formiran hrvatski srednjovjekovni kastrum. Tu je bilo sjedište [[Hrvatsko Kraljevstvo|starohrvatske države]] i kraljeva. Promatrajući slojeve sjevernog zidnog plašta primjetna je bitna razlika u načinu izgradnje. U donjem i najstarijem sloju koji je oštro odijeljen diskontinuitetnom linijom dolazi do izražaja tehnika gradnje sitnih krševa nepravilnog maltera. To odgovara tehnici gradnje ranog [[srednji vijek|srednjega vijeka]], koji se naročito ispoljava kod naših najstarijih crkava, izgrađenih u 9. stoljeću. On zasigurno predstavlja ostatak utvrđenja izgrađenog za vrijeme [[Trpimirovići|narodne dinastije]], čime se, za sada, može podičiti samo Knin. Ostali dio zidnog plašta ima karakteristike kasnog srednjeg vijeka kad su tu stolovali banovi iz plemićkih obitelji [[Šubići|Šubića]] bribirskih ([[Pavao Šubić|Pavao]] i [[Mladen Šubić|Mladen]]) i [[Nelipić]]a ([[Ivan Nelipčić|Ivan]] i [[Vladislava Nelipčić|Vladislava]]), a poslije [[Osmanlije|Turci]]. Zidni plašt je najvjerojatnije završavao nazubljenim završetkom, a pronalaskom vatrenog oružja sistemom puškarnica. U gornji grad - Kaštel Knin ulazilo se kroz čvrsta kamena vrata, utvrđena pokretnim drvenim mostom, koji se dizao lančanim sistemom, ispod kojeg je bio jarak, sistemom polukružnih puškarnica i jednim topovskim mjestom. Na vratima se još vide kamene konzole koje su služile obrambenoj svrsi prije vatrenog oružja. Građevni materijal korišten je iz kamenoloma tvrđave, istočno od [[Postaja sv. Cecilije|postaje sv. Cecilije]]. Sedra, kojom su radi amortizacije topovskih kugli pokriveni gornji dijelovi zida, donesena je iz bliže okolice Knina. Osim toga, zbog veće sigurnosti u obrani tvrđave sa sjevera [[Mlečani]] su [[1711.]] godine napravili zasjeklinu duboku 11 metara koja dijeli Spas na sjeverni i južni dio. Mlečani su za svoje vladavine proširili gornji grad prema sjeveru s tri platforme u obliku bastiona, zvane utvrda gornja, utvrda donja i oštri bedem-kljun s 12 topovskih otvora, danas zvan [[Kalunerica]]. Sistem kazamata Kalunerica u unutrašnjosti je isprepleten gotskim mračnim hodnicima, niskim svodovljem, iz kojeg proviruju oveći topovski otvori koji su usmjereni na [[Molinova vrata]], [[Atlagića most]] i sjeverni dio brda Spas. Iz tog podzemlja kamenim stepeništem se izlazi na središnji dio gornjeg grada, na nekadašnji centar starohrvatske države. Tu je u blizini i prva kamena tamnica s malim otvorom i teškim hrastovim vratima. Svod od tamnice je od sedre, s kojeg za kišnih dana kaplje voda. Unutra vladaju tama, vlaga i tišina. Na prostoru nekadašnjeg hrvatskog kraljevskog kastruma za Mlečana se nalazila zgrada kaštelana - vojnog zapovjednika tvrđave, staro spremište, zdenci za vodu, vojarne, barutana i druga kamena tamnica. Gornji grad bio je i najbolje čuvan. Bio je naoružan s 15 topova raznih kalibara i veličina. Uhodanom stazom u krugu danju i noću stražarili su vojnici na zidinama i kroz mnogobrojne puškarnice pazili da se ne bi netko neopažen uvukao u tvrđavu, ili bi pratili kretanje neprijatelja. Građevinsko konstruktivna sanacija i konzervacija koja se sustavno provodi od 2005. godine potvrdila je na ovom dijelu tvrđave pronalazak arhitektonskih ulomaka namještaja i to ranoromaničkih karakteristika. Viša kustosica Kninskog muzeja [[mr. sc. Katarina Gugo]] smatra da je riječ o arhitektonskim ostacima iz crkve sv. Stjepana, a oni upućuju da je [[12. stoljeće]] vrijeme gradnje Sjevernog zida kninske tvrđave na Kaštelu. === Garišta (Srednji grad) === Garišta (Srednji grad) se nalaze ispod Kaštela Knin i počela su se graditi u 13. stoljeću. Iz donjeg grada u srednji grad se ulazi kroz čvrsta kamena vrata koja štite bastion [[Grimani]] i postaja [[Kandija (razdvojba)|Kandija]] nova s četiri topa i nizom puškarnica. Garišta znače prostor gdje se nalazi više kuća koje su služile za stanovanje. U ratnim prilikama taj se prostor koristio kao sklonište stanovnika iz kninske varoši. S istočne i zapadne strane Garišta su bila opasana zidinama, sa sjeverne strane bila su spojena s kaštelom Knin, a na južnoj strani završavala su na hridinama brda Spas. Garišta su imala dvoje vrata - [[Vrata od Drniša]], kroz koja se preko mosta na [[Krka|Krki]] išlo u [[Drniš]], i druga, najvjerojatnije između [[bastiona Pisani]] i okrugle [[kule Topane]]. Današnji izgled i opseg srednji grad dobiva poslije 1688. godine, poslije odlaska Turaka i reorganizacijom tvrđave od strane Mlečana. Taj grad sa sjeveroistočne strane brane [[bastion Grimani]], [[Okrugla kula]], [[postaja Pasqualigo]] i [[Kandija nova]], a sa zapadne strane [[postaja sv. Cecilije]] naoružana s dvanaest topova. Iza postaje Kandija nova nalazi se zgrada za spremište dvopeka, zgrada opreme oružja, šesterostrana [[barutana Pvlverium]], zgrada skladišta oružja i druga zgrada - spremište baruta - barutana. Uskim tvrđavskim prolazom zaštićenim puškarnicama, podno 20 metara visokim zidom, ulazi se kroz mala kamena vrata u novoizgrađeni dio gornjeg grada - Kalunericu. Jedan od ruševnih objekata u ovom dijelu tvrđave [[2015.]] godine je obnovljen i u njemu je otvoren [[Muzej Oluja '95]]. === Kaštel Lab (Bandjera) === Iznad tvrđavskog trga smjestio se visoko Kaštel Lab koji se u povijesnim izvorima spominje u [[14. stoljeće|14. stoljeću]]. U njemu je u srednjem vijeku boravio hrvatski [[podban]]. Kad su Mlečani osvojili Knin, [[1688.]] godine, nekadašnji [[Kaštel Lab]] nanovo je utvrđen u artiljerijski recinkt koji se tada zove [[Korlat]]. U kasnijim mletačkim crtežima kninske tvrđave, Lab se naziva i ''Piccolo castello'', a danas se naziva Bandjera. U Kaštel se ulazi preko pokretnog drvenog mosta kroz nadsvođeni ulaz na kojem je mletački natpis o obnovi iz [[1711.]] godine. Kaštel Lab je bio utvrđen s tri topovska otvora. U njemu je bila sagrađena jedna zgrada i cisterna za vodu. Iz Kaštela Lab može se kroz mala kamena vrata, strmim stepenicama, spustiti u postaju Belveder. Na Kaštel Labu, odnosno na Bandjeri se nalazi metalni stup sa zastavom. === Postaja Belveder === Postaja Belveder izgrađena je na južnim hridinama brda Spas od [[1688.]] do [[1713.]] godine. To je novi dio tvrđave koji je sa zapadne strane zaštićen vijugavim zidom, koji se izdiže iznad kanjona rijeke [[Krka|Krke]], a proteže se od najjužnije točke tvrđave i ide sve do Kaštel Laba, odnosno do Bandjere. S južne strane opasan je debelim čvrstim zidinama obrubljenim poluoblim kamenim vijencem. U postaju Belveder ulazi se s tvrđavskog trga preko pokretnog lančanog mosta, podno kojeg je iskopan duboki jarak. Sam ulaz u grad štitio je bastion Belveder i [[polubastion Emo]] (nazvan po [[Generalni providur Dalmacije|generalnom providuru]] [[Angelo Emo|Angelu Emu]]) kao i zatvoreni prsobran od 20 puškarnica, a s jugoistoka zatvoreni prsobran Belveder s puškarnicama. Postaju Belveder branilo je 9 topova raznih kalibara i veličina. U postaji se nalaze dvije vojarne, zgrada bolnice i cisterna za vodu s krunom. Položaj kninske bolnice se tijekom vremena često mijenjao, tako da je tek [[1789.]] godine u tvrđavi uspostavljena prva vojna bolnica koju su vodila tri zdravstvena radnika, jedan kirurg i dva pomoćnika. Tu su se liječili i teški bolesnici iz varoši. U prizemlju bolnice “[[Spital]]” bile su četiri prostorije, a jedna je bila mrtvačnica. Na pročelju zgrade vidljive su i puškarnice, što nam govori da je zgrada prije služila kao obrambeni objekt. Uz zgradu bolnice je i sanitarni objekt, sa sjedećim kamenim nužnikom koji se ispirao kišnicom s krova zgrade. Nedaleko od zgrade bolnice usječena su u kamenu i pomoćna vrata za komunikaciju s kninskom varoši. Ispod postaje Belveder diže se nekoliko desetaka metara iznad rijeke Krke mala kula zvana kula “Gradac” ili “Toretta”. Kula je bila četverokutna s platformom za topove. Do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bili su vidljivi zidovi i oblik kule, kao i zid za vezu s gornjim gradom. Danas postoje samo skromni temeljni ostaci kule. === Donji grad === Mlečani su ovaj dio tvrđave najviše obnovili i proširili i to najvjerojatnije u razdoblju od 1688. do 1713. godine. Glavni ulaz u ovaj grad predstavlja ustvari i glavni ulaz u tvrđavu. Nad glavnim ulazom u tvrđavu izgrađen je čitav obrambeni sustav utvrda: zaklon za vrata, stražarnica i bastion Pisani (nazvan po generalnom providuru [[Carl Pisani|Carlu Pisaniju]]). Kamena vrata građena su u baroknom stilu, a vratnice su od hrastovine ojačane sa željeznim čavlima, pravim simbolom nerazornih vrata. Velike vratnice su se otvarale u iznimnim slučajevima, a svakodnevno se komuniciralo kroz mala vrata usječena u lijevu vratnicu. Ova monumentalna vrata gradio je najvjerojatnije [[trogir]]ski majstor [[Ignacije Macanović]]. Nad vratima se nalazi simbol [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] - [[lav sv. Marka|krilati lav s knjigom i križem]] na kojem su urezani inicijali [[Generalni providur Dalmacije|generalnog providura]] [[Carlo Pisani|Carla Pisanija]] s godinom 1711. kad su vrata i građena. Lav je simbol [[Sv. Marko|sv. Marka]] [[evanđelist]]a iz vremena ranog [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Krilo predstavlja brzo širenje kršćanske misli, križ propovjednika kršćanstva, a knjiga [[evanđelje]]. Grb je oštećen za vladavine [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]], baš na mjestu gdje lav šapom drži knjigu. Kako se na suprotnoj strani kamenog grba nalazi nedovršeni mletački grb s likom s otvorenom knjigom, ovdje je knjiga sigurno bila zatvorena. Pravilo je bilo, kad je knjiga otvorena onda je Mletačka Republika bila u miru i na njoj je pisalo “''Pax tibi Marco - evangelista meus''”. Zatvorena knjiga značila je da se Republika nalazi u ratnom stanju bilo na kojem prostoru. Pred vratima se nalazio jarak s vodom premošten drvenim mostom koji se dizao i spuštao lančanim sistemom. Snažne ruke stražara u vijekovima podizale su i spuštale most posebnim sistemom koloturja. Kroz sumrak kamenih vrata, lijevi prolaz vodi na prostor prvog obrambenog dijela, “niskih kliješta”, smještenih između bastiona Pisani i Vendramin. Desno se izlazi na prostrani tvrđavski trg koji zatvaraju bastion Pisani, bastion Vendramnin, zgrada pekare, kovačnica, tvrđavska [[crkva sv. Barbare]] - zaštitnice topništva i upravna zgrada Kninskog muzeja i tvrđave. Idući prema sjeveru na lijevoj strani nalazila se zgrada guvernera oružja, danas zgrada starogradske vijećnice, a desno vojarna, danas galerija [[kninski muzej|kninskog muzeja]]. S desne strane je velika cisterna za vodu s dvije krune. Do nje se nalazi platforma s topovskim otvorima zvana Kavaljer sveceze. Donji grad bio je branjen sa sjeveroistoka bastionom Pisani, bastionom Vendramin, postajom sv. Barbara i bastionom [[Kavaljer Sveceze (bastion)|Kavaljer Sveceze]] s ukupno 22 topa raznih veličina i kalibara. == Očuvanje tvrđave == Tvrđavi je krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] prijetilo da postane kamenolom, za što se zalagala grupa trgovaca iz Knina, ali spasilo ju je [[Hrvatsko starinarsko društvo]] iz Knina na čelu s [[Fra Luj Marun|Fra Lujom Marunom]] koje ju je otkupilo od Financijska ravnateljstva Austrije za četiri tisuće [[forint]]i. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Fašisti|Talijani]] i [[Nacisti|Nijemci]] ruše zidine bastiona, polubastiona i zgrade vojarne i barutane, a od kamenja prave postolja za svoje topove. Tvrđava je tada bila 80 posto porušena i prijetila joj je opasnost od potpunog uništenja. Međutim, odmah poslije oslobođenja Knina od Nijemaca, Odbor za čuvanje kulturno-povijesnih spomenika u Kninu, financiran od [[Republički fond za kulturu|Republičkog fonda za kulturu]], radi na obnovi i revitalizaciji kninske tvrđave. Veliki doprinos zaštiti, spašavanju i revitalizaciji kninske tvrđave dao je pedesetih i šezdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] kninski profesor povijesti i povijesti umjetnosti [[Paško Paić]], koji je sa svojim učenicima svakodnevno radio na obnovi i očuvanju tvrđave. === Građevinska i konstruktivna sanacija i konzervacija na Kaštel Kninu === Nakon uspostave [[Kninski muzej|Kninskog muzeja]] [[1969.]] godine, na tvrđavi su se provodili manji zidarski zahvati na pojedinim zidovima, ali i bedemima, kao i zgradama tvrđave. Ti su zahvati izvedeni na zgradama porušenim u Drugom svjetskom ratu te oštećenima u potresima [[1971.]] i [[1986.]] godine. Godine [[2006.]] se započelo s građevinskom i konstruktivnom sanacijom te konzervacijom na sjevernom zidu Kaštela Knin. Metodološkim postupcima zidovi su očišćeni od dotrajalog vezivnog materijala, izvađen je sav dotrajali kamen te je injektirano kameno ziđe. == Tvrđava - podgrađe == Lokalitet se nalazi neposredno u podnožju današnje kninske tvrđave za koju se zna da je bila u funkciji vojno–administrativnog centra grada koji se zvao Tenen. Taj centar je imao svoje civilno naselje – [[Podgrađe]]. Istraživanjem u Podgrađu započetim [[2001.]] godine naišlo se na inače rjeđe kod nas poznatu, srednjovjekovnu [[Romanička arhitektura|romaničku stambenu arhitekturu]]. Otkriven je i konzerviran vojni objekt koji se može datirati od [[13. stoljeće|13.]] do [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Objekt se inače prikazuje na mletačkoj karti autora [[Saverio Avesan|Saveria Avesana]] iz [[1700.]] – [[1799.]] godine koja se čuva u [[Museo Correru]]. == Vanjske poveznice == * {{HTE|kninska-tvrdava|Kninska tvrđava}} == Galerija == <gallery> Datoteka:Dan pobjede.JPG Datoteka:Ulaz na tvrđavu.JPG Datoteka:Kninska fortifikacija.JPG Datoteka:Tvrđava Zvonimirovog grada.JPG Datoteka:Vojna fortifikacija u Kninu.JPG Datoteka:Knin na 20. obljetnicu Oluje.JPG Datoteka:Bunar u Kninu.JPG Datoteka:Pogled kroz rešetke.JPG Datoteka:Kninska tvrđava 18.jpg|alt= </gallery> [[Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Građevine u Kninu]] <!-- Gradnja kninske tvrđave počela je u doba hrvatskih narodnih vladara u drugoj polovini [[9. stoljeće|9. stoljeća]]. Tvrđava je izgrađena na brdu Spas koje dominira nad gradom Kninom i njegovom okolicom. Zbog svoga je položaja imala važnu ulogu u obrani i kontroli prometnih pravaca koji su povezivali dalmatinske jadranske gradove s unutrašnjošću. Utvrda se u pisanim dokumentima prvi put spominje u 10. stoljeću, pod nazivom castro Tnin, Tnen; Tignino castro. U vrijeme hrvatskih kraljeva Knin je bio povremena, a u vrijeme kralja Dmitra Zvonimira i stalna prijestolnica hrvatskog kraljevstva. U Kninu je bilo sjedište hrvatskih biskupa. Prvotni izgled kninske utvrde (Knina), bio je znatno manji od sadašnjeg i obuhvaćao je samo dio današnje tvrđave. U srednjem vijeku dograđivale su je i mijenjale turske, i posebice mletačke vlasti. U 14. stoljeću izgrađena je još jedna utvrda jugozapadno od kaštela Tnin, također na povišenju brda Spas, kaštel castro Lab. Međusobno su povezani izgradnjom ogradnog obrambenog zida u 15. stoljeću u jedinstveni tvrđavski sklop. Kasnijim nadogradnjama izgrađena je u vrijeme Mlečana i nova utvrda na južnim hridima brda Spas koji se naziva Belveder. Svi su dijelovi tvrđave samostalni, utvrđeni gradovi, međusobno povezani drvenim pokretnim mostovima, a nazivamo ih: Donji grad, Srednji grad, Gornji grad - Kaštel Knin, Kaštel Lab (Korlat) Bandijera i Južni grad - postaja Belveder. Po svom položaju, obrambenoj snazi i naoružanju svojedobno je bila najmoćnija utvrda u Dalmaciji i u povijesnim izvorima nazvana je "vratima Dalmacije" i "ključem Hrvatske". --!>--> [[Kategorija:Povijest Knina]] [[Kategorija:Zaštićena kulturna dobra u Kninu]] kxe5bf9tg4vxs2xcapqrqfaqrpd69ss 0 69998 7569792 7330749 2026-08-04T19:18:37Z Zeljko 1196 7569792 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerava|Naranča|''Citrus aurantium''|[[gorka naranča]]}} {{izdvojeni članak|listopad 2011.}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Naranča | slika = OrangeBloss wb.jpg | slika_opis = Naranča | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = ''[[Citrus]]'' | species = '''''C. ×aurantium''''' | dvoimeno = ''[[Citrus × aurantium]]'' | subspecies = ''Citrus ×aurantium f. aurantium'' | dvoimeno_autorstvo = | FCD = 34315 }} '''Naranča ili slatka naranča''' (lat. ''Citrus ×aurantium f. aurantium''; sin. Citrus ×sinensis) je [[biljka]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Riječ ''naranča'' dolazi iz [[sanskrt]]ske riječi ''nāraṅgaḥ'', što znači ''narančino drvo''. == Opis == Ima mirisne bijele [[cvijet|cvjetove]] i okruglo [[voće]] sa žućkastom i crvenkastom [[kora (biljke)|korom]] i kašastim sadržajem podijeljenim u kriške. Stablo je visoko do 12 m, a zimzeleni listovi su veliki 4-10 cm. Narančino stablo u prosjeku daje plodove čak sto godina. U povijesti je, međutim, poznato tzv. Constableovo stablo, narančino stablo koje je doneseno u Francusku [[1421.]] godine i živjelo je čak 473 godine.<ref name="#1"/>Ističu se ''Citrus sinensis'' - slatka naranča, i ''Citrus aurantium'' - seviljska ili kisela naranča, a postoji više vrsta naranača koje se razlikuju po veličini, boji i kakvoći. Ovo voće ima slatkasto - kiselkasti sok, a ima [[pH]] vrijednost od 2,5 do 3, ovisno o dobi i veličini, a voda čini 85 % naranče. Naranče su zelene prije nego procvatu, no neke naranče u [[jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]] su zelene kore i narančaste su iznutra. To je citrusno voće. Jedno stablo u povoljnim uvjetima može roditi i do 1000 plodova, a najčešće daje 500 plodova godišnje. Plodovi rastu od studenog do svibnja. Svrstavaju ga i najplodnije voće poslije grožđa i banana.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.tz-malilosinj.hr/ListItem.aspx?id=429 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100510110420/http://www.tz-malilosinj.hr/ListItem.aspx?id=429 |archive-date=10. svibnja 2010. |access-date=13. srpnja 2009.}}</ref> Pradomovina naranče su [[Indija]] i [[Kina]]. Najčešće uspijeva u toplijim ili južnim krajevima. == Hranjive tvari == [[Datoteka:Oranges - whole-halved-segment.jpg|mini]] <table> <tr bgcolor="#FFD700"> <th>Hranjive tvari<ref>USDA National Nutrient Database for standard Reference, objavljeno 16. srpnja 2003.</ref> <th>Količina <tr> <td>Energetska vrijednost <td align="right">63 kcal <tr> <td>Bjelančevine <td align="right">1,3 g <tr> <td>Ugljikohidrati <td align="right">15,5 g <tr> <td>Masti <td align="right">0,3 g <tr> <td>Dijetalna vlakna <td align="right">4,5 g <tr> <td>Voda <td align="right">82,3 g <tr> <td>Triptofan <td align="right">0,01 g <tr> <td>Treonin <td align="right">0,02 g <tr> <td>Izoleucin <td align="right">0,04 g <tr> <td>Leucin <td align="right">0,03 g <tr> <td>Lizin <td align="right">0,07 g <tr> <td>Metionin <td align="right">0,03 g <tr> <td>Cistin <td align="right">0,01 g <tr> <td>Fenilalanin <td align="right">0,04 g <tr> <td>Tirozin <td align="right">0,02 g <tr> <td>Valin <td align="right">0,06 g <tr> <td>Arginin <td align="right">0,09 g <tr> <td>Histidin <td align="right">0,02 g <tr> <td>Zasićene masne kiseline <td align="right">0,04 g <tr> <td>Mononezasićene masne kiseline <td align="right">0,06 g <tr> <td>Polinezasićene masne kiseline <td align="right">0,06 g <tr> <td>Vitamin A <td align="right">250 IU <tr> <td>Tiamin <td align="right">0,1 mg <tr> <td>Riboflavin <td align="right">0,05 mg <tr> <td>Niacin <td align="right">0,5 mg <tr> <td>Vitamin B6 <td align="right">0,09 mg <tr> <td>Folati <td align="right">30 mcg <tr> <td>Pantotenska kiselina <td align="right">0,33 mg <tr> <td>Vitamin C <td align="right">71 mg <tr> <td>Kalcij <td align="right">70 mg <tr> <td>Bakar <td align="right">0,06 mg <tr> <td>Željezo <td align="right">0,8 mg <tr> <td>Magnezij <td align="right">14 mg <tr> <td>Fosfor <td align="right">22 mg <tr> <td>Kalij <td align="right">196 mg <tr> <td>Cink <td align="right">0,11 mg <tr> <td>Selen <td align="right">0,7 mcg </table> == Sorte == ===Kisela naranča === Kisela naranča se često koristi za proizvodnju [[marmelada|marmelade]] i likera, a koristi se i u [[farmacija|farmaceutskoj]] tehnologiji. Drugi nazivi su bigarada i seviljska naranča. Uzgaja se na području [[tropska klima|tropske]] i suptropske klime, u Kini i Indiji. Često se koristi u [[kuba]]nskoj kuhinji kao marinada za meso. Usplođe gorke naranče je sastavnica gorkih čajeva. Plodovi ove vrste nisu jestivi, te su manji i gorči nego u slatke naranče, a eterično ulje ima oporiji miris. ===Velika naranča === Velika naranča nastala je [[1820.]] [[mutacija|mutacijom]] u jednom voćnjaku u Brazilu. Mutacijom je nastao diploidni plod, u kojemu se manji plod nalazi unutar kore većeg ploda, i nema [[sjeme]]nke. Potom je velika naranča dovedena u Kaliforniju [[1870.]] nakon čega postaje popularna i širi se po svijetu. [[cvijet|Cvjetovi]] velike naranče nalikuju [[čovjek|ljudskom]] pupku. === Naranča valencija === Naranča valencija je sorta naranče koju je stvorio kalifornijski [[agronomija|agronom]] [[William Wolfskill]], na njegovu imanju Santa Ana. Ime dolazi od španjolskog grada [[Valencija|Valencije]], poznatom po odličnim narančama. Plod je prosječna promjera 2,7 - 3 cm (70 - 76 mm). Komercijalna žetvena sezona traje od ožujka do lipnja. Ove naranče su jedine u svijetu koje narastu za vrijeme ljeta. Prvenstveno se uzgajaju za proizvodnju soka. ===Crvena naranča === Crvena naranča sadrži [[pigment]] [[antocijanin]], pa je zbog toga crvene boje. Smatra se da je hibrid [[mandarina|mandarine]] i [[grejp]]a. Nema koštice i gorka je okusa. Sok joj je gorak i crvene boje te često se koristi za pravljenje [[koktel]]a. Koristi se također i za pravljenje sorbeta te za aromu [[pivo|piva]]. Obrok jedne crvene naranče sadrži 28% preporučenih dijetalnih vlakana, a ima više šećera nego slatka naranča. U nekim zemljama crvene naranče vide kao simbol [[Isusova smrt i uskrsnuće|Isusove smrti]]. === Naranča bergamot === Naranča bergamot je malen, kruškoliki mirisni agrum koji je dobio ime po talijanskom gradu [[Bergamo]], u čijoj se okolici uzgaja ta vrsta. Uzgaja se u Italiji, Brazilu i SAD-u, a potječe iz Francuske. Raste na malom [[drvo|drvetu]] u [[proljeće]]. Njegova esencijalna ulja koriste se u [[aromaterapija|aromaterapiji]] za pripremu parfema. Iako ima mnogo koristi, bergamot je fototoksičan, čini kožu osjetljivijom na [[UV zrake]], pa poslije nanošenja preparata s aromatičnim uljem bergamota se ne smije izlagati suncu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.makronova.com/article.aspx?partID=876 |title=Arhivirana kopija |access-date=23. srpnja 2009. |archive-date=22. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081222200912/http://www.makronova.com/article.aspx?PartID=876 |url-status=dead }}</ref> === Jaffa === Jaffa je sorta naranče koja raste u [[Izrael]]u i suptropskoj regiji. Ima sladak okus i lijep miris. Svjetle je kore. Sazrijeva u proljeće. Po njoj su nazvani jaffa keksi. Ove naranče su jako popularne i u Velikoj Britaniji, gdje je [[Rikard I. Lavljeg Srca]] proveo zimu [[1191.]] među jaffa narančama za vrijeme [[križarski ratovi|križarskih ratova]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.innvista.com/health/foods/fruits/oranvar.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20101205115625/http://innvista.com/health/foods/fruits/oranvar.htm |archive-date=5. prosinca 2010. |access-date=22. srpnja 2009.}}</ref> == Povijest == Naranče potječu iz Indije i Kine, a neke vrste su vjerojatno nastale na sjeveroistoku [[Bangladeš]]a prije 7000 godina. Prije 16. stoljeća samo su kisele naranče rasle u [[Italija|Italiji]], gdje su se pojavile za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], oko [[150. pr. Kr.|150. g. prije Krista]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.historyofthings.com/history-of-orange-fruit |title=Arhivirana kopija |access-date=16. srpnja 2009. |archive-date=4. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210104140538/https://www.historyofthings.com/history-of-orange-fruit |url-status=dead }}</ref> Slatke naranče su u Italiju, Španjolsku, [[Portugal]] i [[Francuska|Francusku]] donijeli portugalski trgovci u 15. stoljeću. Potom su iz Europe naranče prenesene u [[Sjeverna Amerika|Sjevernu]] i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], [[Australija|Australiju]] i [[Afrika|Afriku]]. == Tradicija i kultura == Stablo naranče je u mnogim kulturama simbol [[brak]]a i [[ljubav]]i. Naranče se ponekad nalaze na [[renesansa|renesansnim]] slikama bračnih parova. Na vjenčanjima mladenke često stavljaju narančin cvijet u kosu ili nose bukete od tih cvjetova na vjenčanju,<ref>http://www.nutricionizam.com/index.php?option=com_content&view=article&id=101:narana&catid=9:voe&Itemid=32</ref> a cvjetovi često služe i kao dekoracija na vjenčanim tortama. Na Siciliji se slika [[Djevica Marija|Djevice Marije]] ukrašava grančicama naranče. Narančin cvijet je državni cvijet [[Florida|Floride]]. Naranča je navodno sudjelovala u početku trojanskih ratova, jer je "zlatna jabuka" (''Hesperidum mala'') koju je Paris dao Afroditi vjerojatno bila naranča.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.aromateka-eskulap.com/iframe-narancagorka.html |title=Arhivirana kopija |access-date=18. srpnja 2009. |archive-date=20. kolovoza 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220820001316/http://www.aromateka-eskulap.com/iframe-narancagorka.html |url-status=dead }}</ref> Prema mitologiji, jedan od 12 zadataka koje je [[Herkul (mitologija)|Herkul]]u zadao [[Euristej]] je bio da donese zlatne jabuke iz vrta Hesperida, sa stabla koje je čuvao [[zmaj]]. Zapisi o narančama na grčkim i rimskim freskama i u prvim japanskim pjesmama.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.vasezdravlje.com/printable/izdanje/clanak/1488/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310155202/http://www.vasezdravlje.com/printable/izdanje/clanak/1488 |archive-date=10. ožujka 2016. |access-date=18. srpnja 2009.}}</ref> Izložba naranči na kinesku Novu godinu objavljuje želju za sreću i prosperitet tijekom sljedećih 12 mjeseci.<ref>“Aromaterapija za iscjeljivanje duha” Gabriel Mojay</ref> U [[feng shui]]u narančino stablo se smatra simbolom bogatstva i blagostanja.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.feng-shui-dom.com/feng-shui-po-vrsti-srece/27/87-aktiviranje-jugoistoka.html |title=Arhivirana kopija |access-date=17. svibnja 2010. |archive-date=10. rujna 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100910063350/http://www.feng-shui-dom.com/feng-shui-po-vrsti-srece/27/87-aktiviranje-jugoistoka.html |url-status=dead }}</ref> [[Malteška naranča]] potječe od dolaska [[Arapi|Arapa]] od [[870.]] do [[1090.]] Arapi su sadili naranče i uveli niz poljoprivrednih [[inovacija]], osobito u pitanjima [[navodnjavanje|navodnjavanja]] i [[žetva|žetve]]. == Koristi od naranče == [[File:Sevilleorangemarmalade.jpg|Marmelada od seviljskih naranača|150px|mini]] U Španjolskoj se osušeni cvjetovi naranče koriste za kuhanje [[čaj]]a. Drvo naranče koristi se kao rašpica za nokte. Ušećerena (kandirana) kora dodaje se kolačima. U [[Dalmacija|Dalmaciji]] od narančine se kore radi desert [[arancini]]. Naranča se koristi u pripremi raznih jela. [[Pčele]] koje oprašuju narančin cvijet, mogu dati med koji ima blagi okus naranče. Arapi često koriste narančin cvijet u pripremi raznih jela.<ref>http://moja-kuhinja.com/svjetske-kuhinje/arapska-kuhinja.html</ref> Uz to, koristi se u pravljenju parfema. Naranče se često koriste u proizvodnji kozmetike. === Sok od naranče === {{glavni|Sok od naranče}} Od naranača se često proizvodi sok, čiji je najveći proizvođač [[Brazil]]. Gotovo 90% naranača se prerađuje u [[sok]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://hem.passagen.se/agroplac/agrum-citrus.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090726092432/http://hem.passagen.se/agroplac/agrum-citrus.htm |archive-date=26. srpnja 2009. |access-date=14. srpnja 2009.}}</ref> [[Sok od naranče]] je izvor vitamina C, kalija, folne kiseline i flavonoida, a sadrži najmanje 20 [[aminokiselina]]. [[PH]] vrijednost soka od naranče je obično 3,5.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.britishsoftdrinks.com/htm/qa/AdditivesIngredients/acids/acids.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=20. srpnja 2009. |archive-date=26. kolovoza 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060826064558/http://www.britishsoftdrinks.com/htm/qa/AdditivesIngredients/acids/acids.htm |url-status=dead }}</ref> Od jedne naranče se najčešće dobije 90 grama soka. Proizvođači često dodaju u sok [[limunska kiselina|limunsku kiselinu]]. Sok od naranče je dobar za zdravlje, ali ako se pije na prazan želudac, može izazvati želučane probleme. Narančin sok se kao lijek primjenjuje od 10. stoljeća. === Jaffa-keksi === Narančin žele se nalazi u jaffa-keksima, koje je [[1927.]] vjerojatno stvorio John Langlands, tadašnji vlasnik tvrtke McVitie. Keksi su kružnog oblika, opseg im je 54 mm. Imaju tri sloja: [[biskvit]], narančin žele i [[čokolada|čokoladni]] preljev. Neki ih nazivaju kolačima, a neki keksima, pa se često pitaju kako bi se bolje trebali zvati. === Eterično ulje === Od naranača se pravi eterično ulje. Ono se dobiva na tri načina: tješnjenjem iz svježih plodova, parnom destilacijom iz svježeg usplođa i destilacijom nusprodukta, koji zaostaje prilikom industrijske proizvodnje.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.tegobe.com/casopisi/vase_zdravlje/vitamini_i_minerali/07_08_1999_voce_s_puno_vitamina_c.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090309094206/http://tegobe.com/casopisi/vase_zdravlje/vitamini_i_minerali/07_08_1999_voce_s_puno_vitamina_c.html |archive-date=9. ožujka 2009. |access-date=20. srpnja 2009.}}</ref> Usplođe slatke naranče sadrži 1,5 - 2% eteričnog ulja kojem je glavna sastavnica [[limonen]] (96%). Već su drevne civilizacije poput poznavale neka umijeća korištenja narančinog eteričnog ulja. Djeluje fungicidno i baktericidno i tonizira rad srca. === Ljekovita svojstva === Naranča ima puno fitokemikalija, koje djeluju kao [[antioksidans]]i i pomažu uklanjanju stanica [[karcinom]]a. Poboljšava rad [[probavni sustav|probavnog sustava]], ali može kod osjetljivih osoba izazvati tegobe, ako se previše konzumira. Odlično djeluje protiv [[alergija]], upala i [[virus]]a. Također, pomaže radu [[imunološki sustav|imunološkog sustava]]. Znanstvena istraživanja Organizacije za znanstvena i industrijska istraživanja [[Commonwealth]]a (CSIRO) pokazuju, da jedan obrok citrusnog voća dnevno smanjuje rizik od [[moždani udar|moždanog udara]] za 19 %. Narančina kora pojačava apetit, te pomaže kod nadutosti i grčeva u [[želudac|želucu]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.cybermed.hr/index.php/pbl/portal_za_pacijente/ljekovito_bilje/naranca_kora_aurantii_cortex |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080527221708/http://www.cybermed.hr/index.php/pbl/portal_za_pacijente/ljekovito_bilje/naranca_kora_aurantii_cortex |archive-date=27. svibnja 2008. |access-date=13. srpnja 2009.}}</ref> Naranče se često koriste kao osvježivač zraka. == Proizvodnja == {| class="wikitable" border="1" |- |Najbolji proizvođači <br />(milijuna tona)|| 2005 || 2008 || 2010 || 2011 || 2012 |- | Brazil || 17.85 || 18.54 || 18.50 || 19.81 || 18.01 |- | SAD || 8.39 || 9.14 || 7.48 || 8.08 || 8.17 |- | Kina || 2.7 || 4.2 || 5.0 || 5.84 || 6.50 |- | Indija || 3.31 || 4.86 || 5.97 || 4.57 || 5.00 |- | Meksiko || 4.11 || 4.30 || 4.05 || 4.08 || 3.67 |- | Španjolska || 2.38 || 3.41 || 3.11 || 2.82 || 2.93 |- | Egipat || 1.94 || 2.14 || 2.40 || 2.58 || 2.79 |- | Italija || 2.26 || 2.17 || 2.39 || 2.47 || 1.77 |- | Turska|| 1.45 || 1.43 || 1.71 || 1.73 || 1.66 |- | Južnoafrička || 1.25 || 1.52 || 1.41 || 1.50 || 1.613 |- | Indonezija || 2.21 || 2.47 || 2.03 || 1.82 || 1.611 |- | Pakistan || 1.72 || 1.61 || 1.51 || 1.39 || 1.43 |- | Iran || 2.25 || 2.62 || 1.50 || 1.41 || 1.29 |- ||'''Ukupno u svijetu''' || '''63.12''' || '''69.55''' || '''69.05''' || '''69.76''' || '''68.22''' |- |colspan=6|Izvor: <br />[[Organizacija za prehranu i poljoprivredu]] (FAO)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.faostat3.fao.org/faostat-gateway/go/to/browse/Q/QC/E |title=FAO Statistics, 14 September 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140824201303/http://faostat3.fao.org/faostat-gateway/go/to/browse/Q/QC/E |archive-date=24. kolovoza 2014. |access-date=14. rujna 2014.}}</ref> |} == Galerija == <gallery> Datoteka:Oranges and orange juice.jpg|Narančin sok Datoteka:Histoire et culture des orangers A. Risso et A. Poiteau. -- Paris Henri Plon, Editeur, 1872.jpg|Ilustracija naranče, Paris Henri Plon, [[1872.]] Datoteka:Citrus sinensis CloseupFlowerSolanadelPino.jpg|Cvjetovi naranče izbliza, [[Španjolska ]] Datoteka:Palacio de las Dueñas 003.jpg|Drvo naranče Datoteka:Picking an orange.JPG|Branje naranče </gallery> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti/FF/wikidata}} {{Agrumi}} [[Kategorija:Agrumi]] pnh2jgtxsxxb94uk4sbov5b1yuj0dbz 7569800 7569792 2026-08-04T19:44:21Z Zeljko 1196 7569800 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerava|Naranča|''Citrus aurantium''|[[gorka naranča]]}} {{izdvojeni članak|listopad 2011.}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Naranča | slika = OrangeBloss wb.jpg | slika_opis = Naranča | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = ''[[Citrus]]'' | species = '''''C. ×aurantium''''' | dvoimeno = ''[[Citrus × aurantium]]'' | subspecies = ''Citrus × aurantium f. aurantium'' | dvoimeno_autorstvo = | FCD = 34315 }} '''Naranča ili slatka naranča''' (lat. ''Citrus ×aurantium f. aurantium''; sin. Citrus × sinensis) je [[biljka]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Riječ ''naranča'' dolazi iz [[sanskrt]]ske riječi ''nāraṅgaḥ'', što znači ''narančino drvo''. == Opis == Ima mirisne bijele [[cvijet|cvjetove]] i okruglo [[voće]] sa žućkastom i crvenkastom [[kora (biljke)|korom]] i kašastim sadržajem podijeljenim u kriške. Stablo je visoko do 12 m, a zimzeleni listovi su veliki 4-10 cm. Narančino stablo u prosjeku daje plodove čak sto godina. U povijesti je, međutim, poznato tzv. Constableovo stablo, narančino stablo koje je doneseno u Francusku [[1421.]] godine i živjelo je čak 473 godine.<ref name="#1"/>Ističu se ''Citrus sinensis'' - slatka naranča, i ''Citrus aurantium'' - seviljska ili kisela naranča, a postoji više vrsta naranača koje se razlikuju po veličini, boji i kakvoći. Ovo voće ima slatkasto - kiselkasti sok, a ima [[pH]] vrijednost od 2,5 do 3, ovisno o dobi i veličini, a voda čini 85 % naranče. Naranče su zelene prije nego procvatu, no neke naranče u [[jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]] su zelene kore i narančaste su iznutra. To je citrusno voće. Jedno stablo u povoljnim uvjetima može roditi i do 1000 plodova, a najčešće daje 500 plodova godišnje. Plodovi rastu od studenog do svibnja. Svrstavaju ga i najplodnije voće poslije grožđa i banana.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.tz-malilosinj.hr/ListItem.aspx?id=429 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100510110420/http://www.tz-malilosinj.hr/ListItem.aspx?id=429 |archive-date=10. svibnja 2010. |access-date=13. srpnja 2009.}}</ref> Pradomovina naranče su [[Indija]] i [[Kina]]. Najčešće uspijeva u toplijim ili južnim krajevima. == Hranjive tvari == [[Datoteka:Oranges - whole-halved-segment.jpg|mini]] <table> <tr bgcolor="#FFD700"> <th>Hranjive tvari<ref>USDA National Nutrient Database for standard Reference, objavljeno 16. srpnja 2003.</ref> <th>Količina <tr> <td>Energetska vrijednost <td align="right">63 kcal <tr> <td>Bjelančevine <td align="right">1,3 g <tr> <td>Ugljikohidrati <td align="right">15,5 g <tr> <td>Masti <td align="right">0,3 g <tr> <td>Dijetalna vlakna <td align="right">4,5 g <tr> <td>Voda <td align="right">82,3 g <tr> <td>Triptofan <td align="right">0,01 g <tr> <td>Treonin <td align="right">0,02 g <tr> <td>Izoleucin <td align="right">0,04 g <tr> <td>Leucin <td align="right">0,03 g <tr> <td>Lizin <td align="right">0,07 g <tr> <td>Metionin <td align="right">0,03 g <tr> <td>Cistin <td align="right">0,01 g <tr> <td>Fenilalanin <td align="right">0,04 g <tr> <td>Tirozin <td align="right">0,02 g <tr> <td>Valin <td align="right">0,06 g <tr> <td>Arginin <td align="right">0,09 g <tr> <td>Histidin <td align="right">0,02 g <tr> <td>Zasićene masne kiseline <td align="right">0,04 g <tr> <td>Mononezasićene masne kiseline <td align="right">0,06 g <tr> <td>Polinezasićene masne kiseline <td align="right">0,06 g <tr> <td>Vitamin A <td align="right">250 IU <tr> <td>Tiamin <td align="right">0,1 mg <tr> <td>Riboflavin <td align="right">0,05 mg <tr> <td>Niacin <td align="right">0,5 mg <tr> <td>Vitamin B6 <td align="right">0,09 mg <tr> <td>Folati <td align="right">30 mcg <tr> <td>Pantotenska kiselina <td align="right">0,33 mg <tr> <td>Vitamin C <td align="right">71 mg <tr> <td>Kalcij <td align="right">70 mg <tr> <td>Bakar <td align="right">0,06 mg <tr> <td>Željezo <td align="right">0,8 mg <tr> <td>Magnezij <td align="right">14 mg <tr> <td>Fosfor <td align="right">22 mg <tr> <td>Kalij <td align="right">196 mg <tr> <td>Cink <td align="right">0,11 mg <tr> <td>Selen <td align="right">0,7 mcg </table> == Sorte == ===Kisela naranča === Kisela naranča se često koristi za proizvodnju [[marmelada|marmelade]] i likera, a koristi se i u [[farmacija|farmaceutskoj]] tehnologiji. Drugi nazivi su bigarada i seviljska naranča. Uzgaja se na području [[tropska klima|tropske]] i suptropske klime, u Kini i Indiji. Često se koristi u [[kuba]]nskoj kuhinji kao marinada za meso. Usplođe gorke naranče je sastavnica gorkih čajeva. Plodovi ove vrste nisu jestivi, te su manji i gorči nego u slatke naranče, a eterično ulje ima oporiji miris. ===Velika naranča === Velika naranča nastala je [[1820.]] [[mutacija|mutacijom]] u jednom voćnjaku u Brazilu. Mutacijom je nastao diploidni plod, u kojemu se manji plod nalazi unutar kore većeg ploda, i nema [[sjeme]]nke. Potom je velika naranča dovedena u Kaliforniju [[1870.]] nakon čega postaje popularna i širi se po svijetu. [[cvijet|Cvjetovi]] velike naranče nalikuju [[čovjek|ljudskom]] pupku. === Naranča valencija === Naranča valencija je sorta naranče koju je stvorio kalifornijski [[agronomija|agronom]] [[William Wolfskill]], na njegovu imanju Santa Ana. Ime dolazi od španjolskog grada [[Valencija|Valencije]], poznatom po odličnim narančama. Plod je prosječna promjera 2,7 - 3 cm (70 - 76 mm). Komercijalna žetvena sezona traje od ožujka do lipnja. Ove naranče su jedine u svijetu koje narastu za vrijeme ljeta. Prvenstveno se uzgajaju za proizvodnju soka. ===Crvena naranča === Crvena naranča sadrži [[pigment]] [[antocijanin]], pa je zbog toga crvene boje. Smatra se da je hibrid [[mandarina|mandarine]] i [[grejp]]a. Nema koštice i gorka je okusa. Sok joj je gorak i crvene boje te često se koristi za pravljenje [[koktel]]a. Koristi se također i za pravljenje sorbeta te za aromu [[pivo|piva]]. Obrok jedne crvene naranče sadrži 28% preporučenih dijetalnih vlakana, a ima više šećera nego slatka naranča. U nekim zemljama crvene naranče vide kao simbol [[Isusova smrt i uskrsnuće|Isusove smrti]]. === Naranča bergamot === Naranča bergamot je malen, kruškoliki mirisni agrum koji je dobio ime po talijanskom gradu [[Bergamo]], u čijoj se okolici uzgaja ta vrsta. Uzgaja se u Italiji, Brazilu i SAD-u, a potječe iz Francuske. Raste na malom [[drvo|drvetu]] u [[proljeće]]. Njegova esencijalna ulja koriste se u [[aromaterapija|aromaterapiji]] za pripremu parfema. Iako ima mnogo koristi, bergamot je fototoksičan, čini kožu osjetljivijom na [[UV zrake]], pa poslije nanošenja preparata s aromatičnim uljem bergamota se ne smije izlagati suncu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.makronova.com/article.aspx?partID=876 |title=Arhivirana kopija |access-date=23. srpnja 2009. |archive-date=22. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081222200912/http://www.makronova.com/article.aspx?PartID=876 |url-status=dead }}</ref> === Jaffa === Jaffa je sorta naranče koja raste u [[Izrael]]u i suptropskoj regiji. Ima sladak okus i lijep miris. Svjetle je kore. Sazrijeva u proljeće. Po njoj su nazvani jaffa keksi. Ove naranče su jako popularne i u Velikoj Britaniji, gdje je [[Rikard I. Lavljeg Srca]] proveo zimu [[1191.]] među jaffa narančama za vrijeme [[križarski ratovi|križarskih ratova]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.innvista.com/health/foods/fruits/oranvar.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20101205115625/http://innvista.com/health/foods/fruits/oranvar.htm |archive-date=5. prosinca 2010. |access-date=22. srpnja 2009.}}</ref> == Povijest == Naranče potječu iz Indije i Kine, a neke vrste su vjerojatno nastale na sjeveroistoku [[Bangladeš]]a prije 7000 godina. Prije 16. stoljeća samo su kisele naranče rasle u [[Italija|Italiji]], gdje su se pojavile za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], oko [[150. pr. Kr.|150. g. prije Krista]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.historyofthings.com/history-of-orange-fruit |title=Arhivirana kopija |access-date=16. srpnja 2009. |archive-date=4. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210104140538/https://www.historyofthings.com/history-of-orange-fruit |url-status=dead }}</ref> Slatke naranče su u Italiju, Španjolsku, [[Portugal]] i [[Francuska|Francusku]] donijeli portugalski trgovci u 15. stoljeću. Potom su iz Europe naranče prenesene u [[Sjeverna Amerika|Sjevernu]] i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], [[Australija|Australiju]] i [[Afrika|Afriku]]. == Tradicija i kultura == Stablo naranče je u mnogim kulturama simbol [[brak]]a i [[ljubav]]i. Naranče se ponekad nalaze na [[renesansa|renesansnim]] slikama bračnih parova. Na vjenčanjima mladenke često stavljaju narančin cvijet u kosu ili nose bukete od tih cvjetova na vjenčanju,<ref>http://www.nutricionizam.com/index.php?option=com_content&view=article&id=101:narana&catid=9:voe&Itemid=32</ref> a cvjetovi često služe i kao dekoracija na vjenčanim tortama. Na Siciliji se slika [[Djevica Marija|Djevice Marije]] ukrašava grančicama naranče. Narančin cvijet je državni cvijet [[Florida|Floride]]. Naranča je navodno sudjelovala u početku trojanskih ratova, jer je "zlatna jabuka" (''Hesperidum mala'') koju je Paris dao Afroditi vjerojatno bila naranča.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.aromateka-eskulap.com/iframe-narancagorka.html |title=Arhivirana kopija |access-date=18. srpnja 2009. |archive-date=20. kolovoza 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220820001316/http://www.aromateka-eskulap.com/iframe-narancagorka.html |url-status=dead }}</ref> Prema mitologiji, jedan od 12 zadataka koje je [[Herkul (mitologija)|Herkul]]u zadao [[Euristej]] je bio da donese zlatne jabuke iz vrta Hesperida, sa stabla koje je čuvao [[zmaj]]. Zapisi o narančama na grčkim i rimskim freskama i u prvim japanskim pjesmama.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.vasezdravlje.com/printable/izdanje/clanak/1488/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310155202/http://www.vasezdravlje.com/printable/izdanje/clanak/1488 |archive-date=10. ožujka 2016. |access-date=18. srpnja 2009.}}</ref> Izložba naranči na kinesku Novu godinu objavljuje želju za sreću i prosperitet tijekom sljedećih 12 mjeseci.<ref>“Aromaterapija za iscjeljivanje duha” Gabriel Mojay</ref> U [[feng shui]]u narančino stablo se smatra simbolom bogatstva i blagostanja.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.feng-shui-dom.com/feng-shui-po-vrsti-srece/27/87-aktiviranje-jugoistoka.html |title=Arhivirana kopija |access-date=17. svibnja 2010. |archive-date=10. rujna 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100910063350/http://www.feng-shui-dom.com/feng-shui-po-vrsti-srece/27/87-aktiviranje-jugoistoka.html |url-status=dead }}</ref> [[Malteška naranča]] potječe od dolaska [[Arapi|Arapa]] od [[870.]] do [[1090.]] Arapi su sadili naranče i uveli niz poljoprivrednih [[inovacija]], osobito u pitanjima [[navodnjavanje|navodnjavanja]] i [[žetva|žetve]]. == Koristi od naranče == [[File:Sevilleorangemarmalade.jpg|Marmelada od seviljskih naranača|150px|mini]] U Španjolskoj se osušeni cvjetovi naranče koriste za kuhanje [[čaj]]a. Drvo naranče koristi se kao rašpica za nokte. Ušećerena (kandirana) kora dodaje se kolačima. U [[Dalmacija|Dalmaciji]] od narančine se kore radi desert [[arancini]]. Naranča se koristi u pripremi raznih jela. [[Pčele]] koje oprašuju narančin cvijet, mogu dati med koji ima blagi okus naranče. Arapi često koriste narančin cvijet u pripremi raznih jela.<ref>http://moja-kuhinja.com/svjetske-kuhinje/arapska-kuhinja.html</ref> Uz to, koristi se u pravljenju parfema. Naranče se često koriste u proizvodnji kozmetike. === Sok od naranče === {{glavni|Sok od naranče}} Od naranača se često proizvodi sok, čiji je najveći proizvođač [[Brazil]]. Gotovo 90% naranača se prerađuje u [[sok]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://hem.passagen.se/agroplac/agrum-citrus.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090726092432/http://hem.passagen.se/agroplac/agrum-citrus.htm |archive-date=26. srpnja 2009. |access-date=14. srpnja 2009.}}</ref> [[Sok od naranče]] je izvor vitamina C, kalija, folne kiseline i flavonoida, a sadrži najmanje 20 [[aminokiselina]]. [[PH]] vrijednost soka od naranče je obično 3,5.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.britishsoftdrinks.com/htm/qa/AdditivesIngredients/acids/acids.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=20. srpnja 2009. |archive-date=26. kolovoza 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060826064558/http://www.britishsoftdrinks.com/htm/qa/AdditivesIngredients/acids/acids.htm |url-status=dead }}</ref> Od jedne naranče se najčešće dobije 90 grama soka. Proizvođači često dodaju u sok [[limunska kiselina|limunsku kiselinu]]. Sok od naranče je dobar za zdravlje, ali ako se pije na prazan želudac, može izazvati želučane probleme. Narančin sok se kao lijek primjenjuje od 10. stoljeća. === Jaffa-keksi === Narančin žele se nalazi u jaffa-keksima, koje je [[1927.]] vjerojatno stvorio John Langlands, tadašnji vlasnik tvrtke McVitie. Keksi su kružnog oblika, opseg im je 54 mm. Imaju tri sloja: [[biskvit]], narančin žele i [[čokolada|čokoladni]] preljev. Neki ih nazivaju kolačima, a neki keksima, pa se često pitaju kako bi se bolje trebali zvati. === Eterično ulje === Od naranača se pravi eterično ulje. Ono se dobiva na tri načina: tješnjenjem iz svježih plodova, parnom destilacijom iz svježeg usplođa i destilacijom nusprodukta, koji zaostaje prilikom industrijske proizvodnje.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.tegobe.com/casopisi/vase_zdravlje/vitamini_i_minerali/07_08_1999_voce_s_puno_vitamina_c.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090309094206/http://tegobe.com/casopisi/vase_zdravlje/vitamini_i_minerali/07_08_1999_voce_s_puno_vitamina_c.html |archive-date=9. ožujka 2009. |access-date=20. srpnja 2009.}}</ref> Usplođe slatke naranče sadrži 1,5 - 2% eteričnog ulja kojem je glavna sastavnica [[limonen]] (96%). Već su drevne civilizacije poput poznavale neka umijeća korištenja narančinog eteričnog ulja. Djeluje fungicidno i baktericidno i tonizira rad srca. === Ljekovita svojstva === Naranča ima puno fitokemikalija, koje djeluju kao [[antioksidans]]i i pomažu uklanjanju stanica [[karcinom]]a. Poboljšava rad [[probavni sustav|probavnog sustava]], ali može kod osjetljivih osoba izazvati tegobe, ako se previše konzumira. Odlično djeluje protiv [[alergija]], upala i [[virus]]a. Također, pomaže radu [[imunološki sustav|imunološkog sustava]]. Znanstvena istraživanja Organizacije za znanstvena i industrijska istraživanja [[Commonwealth]]a (CSIRO) pokazuju, da jedan obrok citrusnog voća dnevno smanjuje rizik od [[moždani udar|moždanog udara]] za 19 %. Narančina kora pojačava apetit, te pomaže kod nadutosti i grčeva u [[želudac|želucu]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.cybermed.hr/index.php/pbl/portal_za_pacijente/ljekovito_bilje/naranca_kora_aurantii_cortex |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080527221708/http://www.cybermed.hr/index.php/pbl/portal_za_pacijente/ljekovito_bilje/naranca_kora_aurantii_cortex |archive-date=27. svibnja 2008. |access-date=13. srpnja 2009.}}</ref> Naranče se često koriste kao osvježivač zraka. == Proizvodnja == {| class="wikitable" border="1" |- |Najbolji proizvođači <br />(milijuna tona)|| 2005 || 2008 || 2010 || 2011 || 2012 |- | Brazil || 17.85 || 18.54 || 18.50 || 19.81 || 18.01 |- | SAD || 8.39 || 9.14 || 7.48 || 8.08 || 8.17 |- | Kina || 2.7 || 4.2 || 5.0 || 5.84 || 6.50 |- | Indija || 3.31 || 4.86 || 5.97 || 4.57 || 5.00 |- | Meksiko || 4.11 || 4.30 || 4.05 || 4.08 || 3.67 |- | Španjolska || 2.38 || 3.41 || 3.11 || 2.82 || 2.93 |- | Egipat || 1.94 || 2.14 || 2.40 || 2.58 || 2.79 |- | Italija || 2.26 || 2.17 || 2.39 || 2.47 || 1.77 |- | Turska|| 1.45 || 1.43 || 1.71 || 1.73 || 1.66 |- | Južnoafrička || 1.25 || 1.52 || 1.41 || 1.50 || 1.613 |- | Indonezija || 2.21 || 2.47 || 2.03 || 1.82 || 1.611 |- | Pakistan || 1.72 || 1.61 || 1.51 || 1.39 || 1.43 |- | Iran || 2.25 || 2.62 || 1.50 || 1.41 || 1.29 |- ||'''Ukupno u svijetu''' || '''63.12''' || '''69.55''' || '''69.05''' || '''69.76''' || '''68.22''' |- |colspan=6|Izvor: <br />[[Organizacija za prehranu i poljoprivredu]] (FAO)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.faostat3.fao.org/faostat-gateway/go/to/browse/Q/QC/E |title=FAO Statistics, 14 September 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140824201303/http://faostat3.fao.org/faostat-gateway/go/to/browse/Q/QC/E |archive-date=24. kolovoza 2014. |access-date=14. rujna 2014.}}</ref> |} == Galerija == <gallery> Datoteka:Oranges and orange juice.jpg|Narančin sok Datoteka:Histoire et culture des orangers A. Risso et A. Poiteau. -- Paris Henri Plon, Editeur, 1872.jpg|Ilustracija naranče, Paris Henri Plon, [[1872.]] Datoteka:Citrus sinensis CloseupFlowerSolanadelPino.jpg|Cvjetovi naranče izbliza, [[Španjolska ]] Datoteka:Palacio de las Dueñas 003.jpg|Drvo naranče Datoteka:Picking an orange.JPG|Branje naranče </gallery> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti/FF/wikidata}} {{Agrumi}} [[Kategorija:Agrumi]] mr3ux9xztdg0k92l5uyy2jm6hxm8t7c 0 71911 7569923 7490027 2026-08-05T01:57:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569923 wikitext text/x-wiki {{wikipedizirati izvore}} '''Hrvatski jedriličarski savez''' (HJS) je [[Hrvatska|hrvatska]] krovna [[jedrenje|jedriličarska]] organizacija. Međunarodni naziv za ''Hrvatski jedriličarski savez'' je '''Croatian Sailing Federation'''. Osnovan je 1940., a obnovljen je [[18. prosinca]] [[1950.]] u [[Zagreb]]u.<ref>{{Citiranje weba |title=HE//LZMK |url=https://enciklopedija.hr/clanak/28916 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> Od međunarodnih organizacija, članom je ''[[Međunarodni jedriličarski savez|Međunarodnog jedriličarskog saveza]] (World Sailing (WS), prije ISAF)'' i ''[[Europski jedriličarski savez|Europskog jedriličarskog saveza]] (European Sailing Federation (EUSAF))'' od 2. veljače 1992. godine. IWA ''(International Windsurfing Association)'' te IKA ''(International Kiteboarding Association)'' su krovne organizacije za windsurfing, odnosno kiteboarding šport; neke njihove klase u nadležnosti su ''World Sailing-a'', ali se u članku rezultati navode pod matičnom organizacijom.<!-- preglednije, lakše za uređivanje te zato što se klase od specijalnog značaja WS-u redovito mijenjaju; ..., RSX pa Formula Kite --> Sjedište savezu je na ''Trgu Franje Tuđmana 3/I., u Splitu. == Olimpijske igre == ''nakon 2021.'' {{col-begin}} {{col-break}} ===Pojedinačno=== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Jedriličar(ka) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Šime Fantela]],<br>[[Igor Marenić]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2 | align="left" | {{nowrap|[[Tonči Stipanović]]}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |} {{col-break}} ===Klase=== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Jedriličar(ka) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- | align="center" colspan="6" | 470 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Šime Fantela]],<br>[[Igor Marenić]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- | align="center" colspan="6" | ILCA 7 / Laser / Laser Standard / Laser One |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | {{nowrap|[[Tonči Stipanović]]}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |} {{col-end}} ==Svjetske jedriličarske igre== ''ISAF World Sailing Games''<br>''Održavale su se svake 4 godine od 1994. do 2006.'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Jedriličar(ka) ! Klasa ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Gea Barbić]] |ILCA 6 / Laser Radial |style="background:#F7F6A8;" | 0 |style="background:#DCE5E5;" | 0 |style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} ==Jedriličarske igre bivših olimpijskih klasa== ''Vintage Yachting Games'' ''do 2012.'' HJS nije slao natjecatelje na dosadašnja dva izdanja. ==Mediteranske igre== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Jedriličar(ka) !! <small>Pobjede</small> !! <small>Postolja</small> !! <small>Klasa</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tonči Antunović]] ||0 ||1 ||align="center"|<small>laser</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Mate Arapov]] ||0 ||1 ||align="center"|<small>laser</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Palma Čargo]] ||0 ||1 ||align="center"|<small>iQFOiL</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Minski Fabris]] ||1 ||2 ||align="center"|<small>finn</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Mladen Makjanić]] ||0 ||1 ||align="center"|<small>laser</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tina Mihelić]] ||1 ||2 ||align="center"|<small>laser radial</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tonći Stipanović]] ||1 ||2 ||align="center"|<small>laser</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Šime Fantela]] – [[Igor Marenić]] ||1 ||2 ||align="center"|<small>470</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Enia Ninčević]] – [[Romana Župan]] ||0 ||1 ||align="center"|<small>470</small> |} == Jedrilice == ===Nations Gold Cup=== :od 2021.; ''natjecanje jedriličarskih nacionalnih reprezentacija - ideja je na jednom mjestu okupiti najbolje jedriličare svijeta: olimpijce, sudionike America’s Cupa, Volvo Ocean Racea, SailGP-a i ostalih velikih događaja te da predstavljaju reprezentaciju svoje države (inače, na regatama velikih brodova (krstaša), posade su u pravilu različitih nacionalnosti); posade će činiti 9 članova na brodu i dvije rezerve; koncept natjecanja uključuje kvalifikacije u kojima mogu sudjelovati sve zemlje koje su članice Svjetske jedriličarske federacije; to je prvo natjecanje u povijesti za nacionalne jedriličarske reprezentacije;''<ref>https://www.index.hr/sport/clanak/hrvatska-pobijedila-u-dosad-nevidjenom-revolucionarnom-jedrilicarskom-natjecanju/2308461.aspx?index_ref=rubrika_sport_najnovije_d</ref> '' SSL Gold Cup'' <ref>https://www.hjs.hr/index.php/vijesti/regate/1498-ssl-national-gold-cup</ref> ===Nations Cup=== :od 1991.; ''dvobojsko jedrenje; open i ženska konkurencija; najbolje posade kvalifikacijskih natjecanja pod nazivom "Regional Finals", kvalificiraju se za završno natjecanje pod nazivom "Grand Final" ili "Nations Cup Grand Final" u kojem pravo nastupa imaju i branitelji naslova te posada zemlje domaćina;<ref>http://www.sailing.org/events/nationscup/about.php</ref> ;Nations Cup Grand Final <small>nakon 2013.</small> Hrvatska posada se nikad nije kvalificirala (Open: 0/7, Ž: 0/6).<ref>http://www.sailing.org/events/nationscup/past_results.php</ref> ===Jedriličarska liga prvaka=== :''Sailing Champions League'', pokrenuta 2014.; natjecanje za žene ''(Women’s Sailing Champions League)'' pokrenuto je 2018.<ref>http://sailing-championsleague.com/about/</ref> :Najbolji klubovi europskih nacionalnih liga jedre za titulu najboljeg europskog kluba. Organizator osigurava brodove na kojima se jedri pa tako svi jedre na jednakoj opremi.<ref>https://www.burzanautike.com/hr/d_marin_mandalina_marina_ugoscuje_jedrilicarsku_ligu_prvaka_i_european_match_race_tour/5567/5</ref> ===Pregled medalja na svjetskim prvenstvima=== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="5" | Medalje ! align="center" colspan="10" | Fleet racing ! align="center" colspan="3" | Match racing ! align="center" colspan="2" | Offshore/Oceanic ! align="center" colspan="2" | Team racing ! align="center" rowspan="5" | Ukupno ! align="center" rowspan="5" | Ukupno u<br>olimpijskim<br>klasama * |- | align="center" colspan="7" | Monohull | align="center" colspan="3" | Multihull | align="center" colspan="2" | Monohull | align="center" colspan="1" rowspan="2" | Multihull |- | align="center" colspan="3" | Dinghy /<br>Centreboard | align="center" colspan="3" | Keelboat | align="center" colspan="1" | Yacht<br><small>(Sail cruiser,<br>Sailing yacht)</small> | align="center" colspan="3" | {{nowrap|Dinghy-sized /}}<br>Beach | align="center" colspan="1" | Keelboat | align="center" colspan="1" | Yacht<br><small>(Sail cruiser,<br>Sailing yacht)</small> |-align="center" |colspan="3" | 1 – 2 ** |colspan="3" | 1 – 5 |colspan="1" | 9 – 10 |colspan="3" | ? – ? |-align="center" | M || Ž || Mix | M || Ž || Mix | M | M || Ž || Mix |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--fleet, monohull, centreboard, m --> 5 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--fleet, monohull, centreboard, ž --> 1 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--fleet, monohull, centreboard, mix --> | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--fleet, monohull, keelboat, m --> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--fleet, monohull, keelboat, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--fleet, monohull, keelboat, mix --> | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--fleet, monohull, yacht, m --> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--fleet, multihull, m--> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--fleet, multihull, ž--> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--fleet, multihull, mix--> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--match, monohull, keelboat, --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--match, monohull, yacht, --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--match, multihull, --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--offshore, m --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--offshore, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ekipno, m --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ekipno, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 6 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ukupno oi klase --> 4 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--fleet, monohull, centreboard, m --> 5 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--fleet, monohull, centreboard, ž --> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--fleet, monohull, centreboard, mix --> | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--fleet, monohull, keelboat, m --> 2 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--fleet, monohull, keelboat, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--fleet, monohull, keelboat, mix --> | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--fleet, monohull, yacht, m --> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--fleet, multihull, m--> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--fleet, multihull, ž--> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--fleet, multihull, mix--> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--match, monohull, keelboat, --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--match, monohull, yacht, --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--match, multihull, --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--offshore, m --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--offshore, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ekipno, m --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ekipno, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 7 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ukupno oi klase --> 4 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--fleet, monohull, centreboard, m --> 9 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--fleet, monohull, centreboard, ž --> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--fleet, monohull, centreboard, mix --> | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--fleet, monohull, keelboat, m --> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--fleet, monohull, keelboat, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--fleet, monohull, keelboat, mix --> | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--fleet, monohull, yacht, m --> 2 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--fleet, multihull, m--> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--fleet, multihull, ž--> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--fleet, multihull, mix--> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--match, monohull, keelboat, --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--match, monohull, yacht, --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--match, multihull, --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--offshore, m --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--offshore, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ekipno, m --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ekipno, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 11 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ukupno oi klase --> 6 |- |} :''* samo tijekom olimpijskih ciklusa koji završavaju utrkom u toj klasi na OI'' :''** brojevi označavaju broj članova posade karakterističan za pojedini tip jedrilica'' {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" |- !style="text-align:left; background:#FFFFFF" |Klase info |-bgcolor="#FFFFFF" | ;fleet :monohull ::centreboard :::1-člana posada <small>(Finn, Laser, Laser radial)</small> :::2-člana posada <small>(49er, 470, Snipe)</small> ::keelboat <small>(Star)</small> ::yacht <small>(Salona 42R, X-43)</small> ;match |} ;Jedriličari s medaljama na SP-u u barem dvije vrste jedrenja (regatno, dvobojsko, offshore, ekipno) :{{legenda|#F7F6A8|barem jedno zlato osvojeno u disciplini jedrenja}} {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! # |- |1 |- |} | {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" !Jedriličar(ka) !width=50 | regatno !width=50 | dvobojsko !width=50 | offshore !width=50 | ekipno !width=50 | ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''još nitko'' | || || || | 0 |} |} ===Regatno jedrenje=== ====Svjetsko prvenstvo==== ''29. / 5. / 2022.'' {{col-begin}} {{col-break}} =====Pojedinačno===== ''Broj u zagradi označava broj različitih klasa u kojima je jedriličar(ka) osvoji-o/la medalje.''<br> ''italic - hrvatski jedriličari koji su medalje osvajali za Jugoslaviju'' {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! # |- |1 |- |2 |- |3 |- |<br>4 |- |5 |- |6 |- |7 |- |8 |- |9 |- |10 |- |} | {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Jedriličar(ka) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Šime Fantela]] (2) | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 4 | 9 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Igor Marenić]] | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 7 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Aron Lolić]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Mihovil Fantela]],<br>[[Karlo Krpeljević]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tina Mihelić]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tonči Stipanović]] (2) | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 5 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tudor Bilić]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{nowrap|[[Ivan Kljaković Gašpić]]}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Marija Anđela De Micheli Vitturi]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Filip Jurišić]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Anton Grego]]'',<br>[[Mladen Makjanić]],<br>''[[Simo Nikolić]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} |} =====Posade===== {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! # |- |1 |- |2 |- |3 |- |4 |- |} | {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Posada ! Klasa ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Šime Fantela]] – [[Igor Marenić]] | 470 | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 7 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{nowrap|[[Mihovil Fantela]] – [[Šime Fantela]]}} | 49er | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tudor Bilić]] – [[Tonči Stipanović]] | Zvijezda | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Anton Grego]] – [[Simo Nikolić]] | Šljuka | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} |} {{col-break}} =====Klase===== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Jedriličar(ka) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- | align="center" colspan="6" | 49er |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Mihovil Fantela]],<br>[[Šime Fantela]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- | align="center" colspan="6" | 470 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Šime Fantela]],<br>[[Igor Marenić]] | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 7 |- | align="center" colspan="6" | Finn |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | {{nowrap|[[Ivan Kljaković Gašpić]]}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- | align="center" colspan="6" | ILCA 7 / Laser / Laser Standard / Laser One |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Tonči Stipanović]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2 | align="left" | [[Filip Jurišić]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 3 | align="left" | [[Mladen Makjanić]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |- | align="center" colspan="6" | ILCA 6 / Laser Radial<ref>https://www.hjs.hr/index.php/vijesti/regate/2922-ilca-6-svjetsko-prvenstvo-za-muskarce</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Aron Lolić]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2 | align="left" | [[Karlo Krpeljević]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 3 | align="left" | [[Tina Mihelić]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- | align="center" colspan="6" | Šljuka (Snipe) |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Marija Anđela De Micheli Vitturi]] <small><ref group="N">2. mjesto osvojeno u posadi s Norvežankom Maj Kristin Hansen Borgen.</ref> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2 | align="left" | [[Anton Grego]],<br>[[Simo Nikolić]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |- | align="center" colspan="6" | Zvijezda (Star) |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Tonči Stipanović]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Tudor Bilić]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- |} {{col-end}} ====Svjetski kup==== :World Sailing održava od 2008. natjecanje za pojedine klase pod nazivom ''WS World Cup Series'' (prije ''ISAF Sailing World Cup''). <small>nakon 2018.</small><br> izvor:<ref name="#1">http://www.sailing.org/worldcup/history/index.php</ref><br> ''Pobjednici na barem jednom natjecanju.''<br> '''''bold''' - aktivni'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan=2|Jedriličar(ka) !!rowspan=2|<small>Pobjede</small> !!rowspan=2|<small>Postolja</small> !!colspan="2"|<small>Klasa/pobjeda</small> |- !style="height:10px;"| !! |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | '''[[Šime Fantela]]''' ||5 ||12 |align="center"|<small>centreboard</small> ||align="center"|<small>470</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Ivan Kljaković Gašpić]] ||5 ||15 |align="center"|<small>centreboard</small> ||align="center"|<small>Finn</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | '''[[Igor Marenić]]''' ||5 ||12 |align="center"|<small>centreboard</small> ||align="center"|<small>470</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tina Mihelić]] ||1 ||5 |align="center"|<small>centreboard</small> ||align="center"|<small>Laser Radial</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Marin Mišura]] ||1 ||2 |align="center"|<small>centreboard</small> ||align="center"|<small>Finn</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | '''[[Tonči Stipanović]]''' ||4 ||14 |align="center"|<small>centreboard</small> ||align="center"|<small>Laser</small> |} ====Star Sailors League==== :''natjecanje za klasu Zvijezda; ustanovljeno 2013.; ima poseban status unutar World Sailinga;'' ====Prvenstvo Istočne hemisfere==== :''Klasa Zvijezda uz svjetska i kontinentalna prvenstva organizira i prvenstva Istočne i Zapadne hemisfere.'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Posada ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Tonko Barač]] – [[Marin Mišura]] | style="background:#F7F6A8;" | 2<ref>https://www.hjs.hr/index.php/vijesti/regate/2197-uspjesan-tjedan-hrvatskih-jedrilicara</ref><ref>https://www.hjs.hr/index.php/vijesti/regate/2589-marin-misura-i-tonko-barac-ponovno-zlatni-na-ehc</ref> | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2 | align="left" | {{nowrap|[[Marin Lovrović jr.]] – [[Marin Lovrović sr.]]}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |} ====Europsko prvenstvo==== <ref>{{Citiranje weba |url=http://www.umagexpo.com/index.php/hr/dogadanja/dogadanja-2012/item/3-%E2%80%9Ejedrili%C4%8Darski-klub-histria-umag%E2%80%9C?device=xhtml |title=Arhivirana kopija |access-date=6. srpnja 2015. |archive-date=10. svibnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230510174614/http://www.umagexpo.com/index.php/hr/dogadanja/dogadanja-2012/item/3-%E2%80%9Ejedrili%C4%8Darski-klub-histria-umag%E2%80%9C?device=xhtml |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=HE//LZMK |url=https://enciklopedija.hr/clanak/28916 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jkgaleb.hr/ContentDetails/4/gcg/2/lang/HR/Povijest-galeba-1933---2008.wshtml |title=Arhivirana kopija |access-date=6. srpnja 2015. |archive-date=10. kolovoza 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150810035730/http://www.jkgaleb.hr/ContentDetails/4/gcg/2/lang/HR/Povijest-galeba-1933---2008.wshtml |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=HE//LZMK |url=https://enciklopedija.hr/clanak/35011 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> ''5. lis 2020.'' {{col-begin}} {{col-break}} =====Pojedinačno===== ''Broj u zagradi označava broj različitih klasa u kojima je jedriličar(ka) osvoji-o/la medalje.''<br> ''italic - hrvatski jedriličari koji su medalje osvajali za Jugoslaviju'' {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! # |- |1 |- |2 |- |<br>3 |- |4 |- |<br>5 |- |6 |- |<br><br><br><br>7 |- |8 |- |<br>9 |- |<br><br><br><br><br>10 |- |11 |- |12 |- |} | {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="margin-right: auto; margin-left: 0px;" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Jedriličar(ka) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tonči Stipanović]] (3) | style="background:#F7F6A8;" | 6 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 8 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{nowrap|[[Ivan Kljaković Gašpić]]}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 8<ref name="#2">{{Citiranje weba |url=http://www.sss.hr/media/docs/rezultati/osvajaci_medalja_SP_EP_MI.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=3. ožujka 2017. |archive-date=3. ožujka 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170303201729/http://www.sss.hr/media/docs/rezultati/osvajaci_medalja_SP_EP_MI.pdf |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Šime Fantela]] (2) | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 7 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Igor Marenić]] | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 6 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tina Mihelić]] | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Anton Grego]]'',<br>''[[Simo Nikolić]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Minski Fabris]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Karlo Baumann]]'',<br>[[Tudor Bilić]],<br>''[[Vanja Fike]]'',<br>''[[Bojan Grego]]'',<br>[[Tonko Kuzmanić]],<br>[[Aron Lolić]],<br>[[Josip Tafra]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Mate Arapov]],<br>[[Filip Jurišić]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Dario Kliba]] (2),<br>[[Karlo Kuret]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Mihaela de Micheli Vitturi]],<br>''[[Ante Ivančić]]'',<br>[[Karlo Krpeljević]],<br>[[Enia Ninčević]],<br>''[[Branko Širola]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Marin Mišura]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Lovre Bakotić]],<br>[[Mihovil Fantela]],<br>[[Milan Vujasinović]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} |} =====Posade===== {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! # |- |1 |- |2 |- |3 |- |4 |- |5 |- |6 |- |} | {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Posada ! Klasa ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{nowrap|[[Šime Fantela]] – [[Igor Marenić]]}} | 470 | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 6 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Anton Grego]] – [[Simo Nikolić]] | Šljuka | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tudor Bilić]] – [[Tonči Stipanović]] | Zvijezda | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2<ref>https://www.hjs.hr/index.php/vijesti/regate/1813-tonci-stipanovic-i-tudor-bilic-europski-prvaci</ref><ref>https://www.hjs.hr/index.php/vijesti/regate/2981-tonci-stipanovic-i-tudor-bilic-viceprvaci-europe</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Ante Ivančić]] – [[Branko Širola]] | Šljuka | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{nowrap|[[Mihaela de Micheli Vitturi]] – [[Enia Ninčević]]}} | 49er FX | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{nowrap|[[Mihovil Fantela]] – [[Šime Fantela]]}} | 49er | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} |} {{col-break}} =====Klase===== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Jedriličar(ka) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- | align="center" colspan="6" | 49er |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Mihovil Fantela]],<br>[[Šime Fantela]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |- | align="center" colspan="6" | 49er FX |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Mihaela de Micheli Vitturi]],<br>[[Enia Ninčević]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- | align="center" colspan="6" | 420 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Vanja Fike]],<br>[[Bojan Grego]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |1 |- | align="center" colspan="6" | 470 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Šime Fantela]],<br>[[Igor Marenić]] | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 6 |- | align="center" colspan="6" | 505 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Dario Kliba]] <small><ref group="N">3. mjesto osvojeno u posadi s Dancem Christianom Stomarkom.</ref> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |- | align="center" colspan="6" | Finn |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | {{nowrap|[[Ivan Kljaković Gašpić]]}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 8 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2 | align="left" | [[Minski Fabris]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 3 | align="left" | [[Karlo Kuret]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 4 | align="left" | [[Marin Mišura]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 5 | align="left" | [[Milan Vujasinović]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |- | align="center" colspan="6" | ILCA 7 / Laser / Laser Standard / Laser One |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Tonči Stipanović]] | style="background:#F7F6A8;" | 5<ref>https://www.hjs.hr/index.php/vijesti/regate/2056-zlato-i-srebro-za-tonci-stipanovica-i-filipa-jurisica</ref> | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 5 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2 | align="left" | [[Mate Arapov]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 3 | align="left" | [[Filip Jurišić]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1<ref>https://www.hjs.hr/index.php/vijesti/regate/1511-tri-medalje-hrvatskim-jedrilicarima-n-ep</ref><ref>https://www.hjs.hr/index.php/vijesti/regate/2056-zlato-i-srebro-za-tonci-stipanovica-i-filipa-jurisica</ref> |- | align="center" colspan="6" | ILCA 6 / Laser Radial<ref>https://www.hjs.hr/index.php/vijesti/regate/3036-zlato-i-bronca-na-ep-ilca-6-za-seniore</ref><ref>https://www.hjs.hr/index.php/vijesti/regate/3000-ilca-europsko-seniorsko-prvenstvo-2</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Tina Mihelić]] | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2 | align="left" | [[Tonko Kuzmanić]],<br>[[Aron Lolić]],<br>[[Josip Tafra]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 3 | align="left" | [[Dario Kliba]],<br>[[Karlo Krpeljević]],<br>[[Tonči Stipanović]] ??<!-- kao senior ili junior --> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 4 | align="left" | [[Lovre Bakotić]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |- | align="center" colspan="6" | OK / OK Dinghy |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Karlo Baumann]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- | align="center" colspan="6" | Šljuka (Snipe) |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Anton Grego]],<br>[[Simo Nikolić]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2 | align="left" | [[Ante Ivančić]],<br>[[Branko Širola]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- | align="center" colspan="6" | Zvijezda (Star) |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Tonči Stipanović]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Tudor Bilić]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- |} {{col-end}} ===Dvobojsko jedrenje=== ====Svjetsko prvenstvo==== ====Svjetska serija dvobojskog jedrenja==== ''World Match Racing Tour'' ====Međunarodna serija dvobojskog jedrenja za žene==== ''Women's International Match Racing Series'' (pokrenuta 2013.) ====Europsko prvenstvo==== ^K - ''kormilar'' ; ^T - ''taktičar'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Posada ! Klasa ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | 1 | align="left" | <small>[[Tonči Antunović]]^'''T''', [[Tomislav Bašić (jedriličar)|Tomislav Bašić]]^'''K''', [[Darko Šupuk]], Stjepan Vitaljić</small><ref name="#2"/><ref>http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/19991027/sport2.htm</ref> | ? | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |- |} ====Europska serija dvobojskog jedrenja==== ''European Match Race Tour'' (pokrenut 2017.) {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Kormilar(ka) !! <small>EMRT<br>titule</small> !!<small>Pobjede</small> !!<small>Top3</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" |Tonko Rameša || || || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" |Marko Smolić || || || |} ===Offshore/Oceanic jedrenje=== ''Offshore Racing Congress (ORC)'' ====Svjetsko prvenstvo==== ^K - ''kormilar'' ; ^T - ''taktičar'' ; ^N - ''navigator''<!--dvije, tri najvažnije pozicije; vođe posade--> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Posada ! {{tooltip|Pravilo|IMS, ORC}}, Klasa ! Kategorija ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | align="left" rowspan=2 | <small>Boris Bakotić, [[Ante Botica]]^'''K''', Damir Civadelić, Ivo Matić, Mario Škrlj</small><ref>https://sportnet.hr/vijesti/601003/vodeni-sportovi-jedrenje/posada-mataran-24-obranila-svjetski-naslov/</ref><ref>https://2024worlds.melges24.com/en/default/races/race-resultsall</ref> |rowspan=2 |<small>Melges 24</small> ||<small>Corinthian div.</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | rowspan=2 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |<small>generalno</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | align="left" rowspan=2 | <small>[[Ante Botica]]^'''K''', Damir Civadelić, Ivo Matić, Bruna Princivali, Mario Škrlj</small><ref>https://sportnet.hr/vijesti/601003/vodeni-sportovi-jedrenje/posada-mataran-24-obranila-svjetski-naslov/</ref><ref>https://2023worlds.melges24.com/en/default/races/race-resultsall</ref> |rowspan=2 |<small>Melges 24</small> ||<small>Corinthian div.</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | rowspan=2 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |<small>generalno</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | <small>Boris Bakotić, Ante Česić, Ivan Ivanković, [[Karlo Kuret]]^'''K''', Vladimir Moćan, Srđan Pantović, Željko Perović-Huck, Luka Radelić^'''T''', Ante Vanjaka, Duško Vilhar</small><ref>http://www.orc.org/index.asp?id=5</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.voxportal.hr/vijest/fantela-i-marenic-na-celu-laureata/3064.html |accessdate=27. listopada 2014. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://archive.is/20141027174606/www.voxportal.hr/vijest/fantela-i-marenic-na-celu-laureata/3064.html |archivedate=27. listopada 2014.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hjs.hr/index.php/2015-06-15-13-45-55/ru-jedrenje/8-novosti/1552-svjetska-bronca-po-orc-u |title=Arhivirana kopija |access-date=19. ožujka 2017. |archive-date=20. ožujka 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170320053704/http://www.hjs.hr/index.php/2015-06-15-13-45-55/ru-jedrenje/8-novosti/1552-svjetska-bronca-po-orc-u |url-status=dead }}</ref> |<small>IMS 600<br>{{nowrap|(Salona 42R)}}</small> ||<small>Grupa A</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | <small>Vladimir Golenić, [[Darko Hajdinjak]]^'''K''', Igor Hrelja, Elvis Kaić, Sebastian Kaić, Borislav Konjuh, [[Rajko Kujundžić]]^'''T''', Robert Scheidl, Miha Špendal, Stjepan Vitaljić</small><ref>http://www.scor.hr/regate/2004/ims600.htm</ref><ref>http://www.index.hr/sport/clanak/jedrenje-hajdinjak-osvojio-broncu/223472.aspx</ref> |<small>IMS 600<br>(X-43)</small> ||<small>?</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} ====Europsko prvenstvo==== ^K - ''kormilar'' ; ^T - ''taktičar'' ; ^N - ''navigator'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Posada ! {{tooltip|Pravilo|IMS, ORC}}, Klasa ! Kategorija ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | align="left" rowspan=2 | <small>^'''K''', </small> |rowspan=2 |<small>Melges 24</small> ||<small>Corinthian div.</small> | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#FFDAB9;" | | rowspan=2 | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |<small>generalno</small> | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#FFDAB9;" | --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | <small>[[Bartul Mišura]]^'''K''', ??^'''T''', </small><ref>http://www.scor.hr/regate/2007/imsec.htm</ref> |<small>IMS 600<br>{{nowrap|(Grand Soleil 56R)}}</small> ||<small>Grupa A</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | align="left" rowspan=2 | <small>[[Ante Botica]]^'''K''', Damir Civadelić, Max Čarija, Ivo Matić, Mario Škrlj</small><ref>https://www.melges24.com/sites/default/files/2022-11/Results%20Melges%2024%20after%209%20races_0.pdf</ref></small><ref>https://www.hjs.hr/index.php/vijesti/regate/2707-razjaren-prvi-na-melges-24-europskom-prvenstvu</ref><ref>https://jk-split.hr/melges-24-european-championship/results/</ref> |rowspan=2 |<small>Melges 24</small> ||<small>Corinthian div.</small> | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | rowspan=2 | 4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |<small>generalno</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | align="left" rowspan=2 | <small>Ante Ćesić^'''K''', Andela De Micheli Vitturi, Ljubo Jerčić, Tonči Knezović, Lukasz Podniesinski</small><ref>https://www.hjs.hr/index.php/vijesti/regate/2707-razjaren-prvi-na-melges-24-europskom-prvenstvu</ref><ref>https://jk-split.hr/melges-24-european-championship/results/</ref> |rowspan=2 |<small>Melges 24</small> ||<small>Corinthian div.</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | rowspan=2 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |<small>generalno</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |} ===Ekipno jedrenje=== ====Svjetsko prvenstvo==== ====Europsko prvenstvo==== ===Offshore ekipno jedrenje=== == Daske == :''International Windsurfing Association (IWA)'', ''Professional Windsurfing Association (PWA)'' :''International Kiteboarding Association (IKA)'' :'' Global Wingsports Association (GWA)'' ===Svjetska prvenstva=== IWA: ''6. ruj 2021.''<br /> IKA: ''26. ruj 2017.'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="3" | Medalje ! align="center" colspan="4" | WindSurfing ! align="center" colspan="4" | KiteSurfing ! align="center" colspan="4" | Wing Foiling ! align="center" rowspan="3" | Ukupno ! align="center" rowspan="3" | Ukupno u<br>olimpijskim<br>klasama * |- | align="center" colspan="2" | <small>Judged<br>competitions</small> | align="center" colspan="2" | {{Tooltip|Course<br>racing|Fleet, Slalom, Cross, Speed racing}} | align="center" colspan="2" | <small>Judged<br>competitions</small> | align="center" colspan="2" | {{Tooltip|Course<br>racing|Fleet, Slalom, Cross, Speed racing}} | align="center" colspan="2" | <small>Judged<br>competitions</small> | align="center" colspan="2" | {{Tooltip|Course<br>racing|}} |- align="center" | M || Ž || M || Ž | M || Ž || M || Ž | M || Ž || M || Ž |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--wind, judged, m --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--wind, judged, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--wind, course, m --> 2 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--wind, course, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--kite, judged, m --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--kite, judged, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--kite, course, m --> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--kite, course, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--wing, judged, m --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--wing, judged, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--wing, course, m --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--wing, course, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 2 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ukupno oi klase --> 0 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--wind, judged, m --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--wind, judged, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--wind, course, m --> 2 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--wind, course, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--kite, judged, m --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--kite, judged, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--kite, course, m --> 1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--kite, course, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--wing, judged, m --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--wing, judged, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--wing, course, m --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--wing, course, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 3 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ukupno oi klase --> 0 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--wind, judged, m --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--wind, judged, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--wind, course, m --> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--wind, course, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--kite, judged, m --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--kite, judged, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--kite, course, m --> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--kite, course, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--wing, judged, m --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--wing, judged, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--wing, course, m --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--wing, course, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ukupno oi klase --> 0 |- |} :''* samo tijekom olimpijskih ciklusa koji završavaju utrkom u toj klasi na OI'' {{col-begin}} {{col-break}} ====Utrke==== <ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hjs.hr/index.php/2015-06-15-13-45-55/2015-06-15-13-47-11/4776-svjetsko-prvenstvo-twin-tip-racing-slalom |title=Arhivirana kopija |access-date=3. listopada 2017. |archive-date=3. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171003225544/http://www.hjs.hr/index.php/2015-06-15-13-45-55/2015-06-15-13-47-11/4776-svjetsko-prvenstvo-twin-tip-racing-slalom |url-status=dead }}</ref> {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! # |- |1 |- |2 |- |} | {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" !Jedriličar(ka) !{{Tooltip|Tip|K/S - Kitesurfing, W/S - Windsurfing, W/F - Wing foiling}} !!Klasa !width=50 | Zlato !width=50 | Srebro !width=50 | Bronca !width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Enrico Marotti]] |<small>W/S</small> ||<small>Funboard, IFCA</small> |style="background:#F7F6A8;" | 2 ||style="background:#DCE5E5;" | 2 ||style="background:#FFDAB9;" | 0 | 4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" rowspan=2 | [[Martin Dolenc]] |rowspan=2 |<small>K/S</small> |<small>TwinTip:Racing (TT:R), IKA</small> |style="background:#F7F6A8;" | 0 ||style="background:#DCE5E5;" | 1 ||style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |<small>KiteFoil</small> |style="background:#F7F6A8;" | 0 ||style="background:#DCE5E5;" | 1<ref>https://www.kiteclasses.org/rankings/kitefoil-world-series/season-11-2024</ref> ||style="background:#FFDAB9;" | 1<ref>https://kitefoilworldseries.com/rankings/2023-kitefoil-world-series</ref> | 2 |} |} Najbolji rezultat na SP-u u klasi ''Formula Kite'' je 9. mjesto [[Martina Dolenca]] 2015. {{col-break}} ====Bodovna natjecanja==== {{col-end}} ===Europska prvenstva=== IWA: ''1. svi 2017.''<br /> IKA: ''19. srp 2017.'' {{col-begin}} {{col-break}} ====Utrke==== <ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hrvatskareprezentacija.hr/ep-u-windsurfingu-enrico-marotti-europski-prvak-vedrana-brncic-viceprvakinja-europe/ |title=Arhivirana kopija |access-date=29. travnja 2016. |archive-date=31. svibnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160531180223/http://www.hrvatskareprezentacija.hr/ep-u-windsurfingu-enrico-marotti-europski-prvak-vedrana-brncic-viceprvakinja-europe/ |url-status=dead }}</ref><ref>http://ifca.internationalwindsurfing.com/page0290v01.htm</ref> {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! # |- |1 |- |2 |- |3 |- |} | {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" !Jedriličar(ka) !{{Tooltip|Tip|K/S - Kitesurfing, W/S - Windsurfing, W/F - Wing foiling}} !!Klasa !width=50 | Zlato !width=50 | Srebro !width=50 | Bronca !width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Martin Dolenc]] |<small>K/S</small> ||<small>TwinTip:Racing (TT:R)</small> |style="background:#F7F6A8;" | 1 ||style="background:#DCE5E5;" | 0 ||style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Enrico Marotti]] |<small>W/S</small> ||<small>Funboard</small> |style="background:#F7F6A8;" | 1 ||style="background:#DCE5E5;" | 0 ||style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Vedrana Brnčić]] |<small>W/S</small> ||<small>Funboard</small> |style="background:#F7F6A8;" | 0 ||style="background:#DCE5E5;" | 1 ||style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |} |} Najbolji rezultat na EP-u u klasi ''Formula Kite'' je 5. mjesto [[Martina Dolenca]]. {{col-break}} ====Bodovna natjecanja==== {{col-end}} ===Svjetski kup=== :World Sailing održava natjecanje pod nazivom ''WS World Cup Series'' (prije ''ISAF Sailing World Cup''), koje se održava od 2008., za pojedine klase. Za neke klase natjecanje Svjetskog kupa organiziraju organizacije članice (IKA, IWA, PWA). <small>nakon 2018.</small><br> izvor:<ref name="#1"/><br> ''Pobjednici na barem jednom natjecanju.''<br> '''''bold''' - aktivni'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan=2|Jedriličar(ka) !!rowspan=2|<small>Pobjede</small> !!rowspan=2|<small>Postolja</small> !!colspan="2"|<small>Klasa/pobjeda</small> !!rowspan=2|<small>{{Tooltip|Org.|Asocijacija organizator}}</small> |- !style="height:10px;"| !! |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"| '''[[Martin Dolenc]]''' ||0 ||1 |align="center"|<small>kiteboard</small> ||align="center"|<small>Formula Kite</small> ||<small>WS</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left" rowspan=2| '''[[Enrico Marotti]]''' ||0 ||1 |align="center"|<small>sailboard</small> ||align="center"|<small>Funboard</small> ||<small>IWA</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |1 ||1 |align="center"|<small>sailboard</small> ||align="center"| ||<small>PWA</small><ref>https://www.tportal.hr/sport/clanak/najbolji-hrvatski-surfer-enrico-marotti-otkrio-tajnu-uspjeha-kako-je-postao-svjetski-prvak-u-sportu-u-kojem-hrvati-jako-malo-znaju-20200117</ref> |} ;Ukupna pobjeda {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Jedriličar(ka) ! Titule ! Godine ! {{Tooltip|Org.|Asocijacija organizator}}</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | '''[[Enrico Marotti]]'''<ref>{{Citiranje weba |url=https://100posto.hr/sport/ovo-su-hrvatski-ekstremni-sportasi-za-koje-morate-cuti.html |title=Arhivirana kopija |access-date=3. kolovoza 2021. |archive-date=3. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210803145953/https://100posto.hr/sport/ovo-su-hrvatski-ekstremni-sportasi-za-koje-morate-cuti.html |url-status=dead }}</ref> | 1 || <small>2011.</small> ||<small>IFCA</small> |} == Radio-upravljane (RU) jedrilice == === World Sailing === {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" |- !style="text-align:left; background:#FFFFFF" |Klase info |-bgcolor="#FFFFFF" | :''potpuni naziv klase (kratica)'' :?? (DM) :Dragon Force 65 (DF65) :International 10 Rater (10R)<ref>https://radiosailing.org/2014/12/30/tenrater/</ref> :International Marblehead (M)<ref>https://radiosailing.org/2014/12/30/marblehead/</ref> :International One Metre (IOM)<ref>https://radiosailing.org/2014/12/30/one-metre/</ref> :International Radio A Class (RA)<ref>https://radiosailing.org/2014/12/30/a-class/</ref> |} <ref>https://www.cro-rc-sailing.org/index.php/ljestvice-2/hall-of-fame</ref> ====Svjetsko prvenstvo==== [https://www.marbleheadclass.org/champions/a-class RA SP], [https://www.marbleheadclass.org/champions/marblehead M SP], [https://www.iomclass.org/iom-class-hall-of-fame/ IOM SP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250813104718/https://www.iomclass.org/iom-class-hall-of-fame/ |date=13. kolovoza 2025. }}, [https://www.marbleheadclass.org/champions/ten-rater 10R SP] {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Jedriličar-modelar<ref>https://poduckun.net/jedrilicarski-klub-opatija-organizirana-skolu-jedrenja-s-modelima-radio-upravljanim-jedrilicama</ref><ref>http://jktrogir.hr/index.php/novosti/16-modeli/4-prvenstvo-hrvatske-u-jedrenju-radio-upravljanih-jedrilica-klase-iom-trogir-12-13-04-2008</ref> ! Klasa ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"|1 | align="left" rowspan="2" | [[Zvonko Jelačić]] ** | <small>Marblehead</small> | style="background:#F7F6A8;" |0 || style="background:#DCE5E5;" |0 || style="background:#FFDAB9;" |1 || rowspan="2"|7 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>One Metre</small> | style="background:#F7F6A8;" |4<ref>https://www.hjs.hr/index.php/vijesti/regate/2743-zvonko-jelacic-ponovo-svjetski-prvak</ref> || style="background:#DCE5E5;" |0 || style="background:#FFDAB9;" |2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="3"|2 | align="left" rowspan="3" | [[Ante Kovačević (jedriličar)|Ante Kovačević]] * | <small>10 Rater</small> | style="background:#F7F6A8;" |1<ref>https://www.hjs.hr/index.php/vijesti/regate/2894-zlato-za-antu-kovacevica-na-sp-ru-jedrilica</ref> || style="background:#DCE5E5;" |0 || style="background:#FFDAB9;" |0 ||rowspan="3"|5<ref>https://www.dalmacijadanas.hr/festa-na-zenti-u-split-stigle-dvije-nove-medalje/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>Marblehead</small> | style="background:#F7F6A8;" |0 || style="background:#DCE5E5;" |1 || style="background:#FFDAB9;" |1<ref>https://more.slobodnadalmacija.hr/om/sa-svih-strana/antina-svjetska-bronca-splitski-jedrilicar-briljirao-na-mundijalu-za-radio-upravljane-jedrilice-klase-marblehead-1285912</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>One Metre</small> | style="background:#F7F6A8;" |0 || style="background:#DCE5E5;" |1<ref>https://www.regate.com.hr/index.php/novosti/najnovije/ru-jedrenje/384-jelacic-i-kovacevic-su-najbolji-na-svijetu</ref> || style="background:#FFDAB9;" |1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 3 | align="left" | [[Marko Matić (jedriličar)|Marko Matić]] | <small>One Metre</small> | style="background:#F7F6A8;" |0 || style="background:#DCE5E5;" |1 || style="background:#FFDAB9;" |0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 4 | align="left" | [[Mario Škrlj]] | <small>One Metre</small> | style="background:#F7F6A8;" |0 || style="background:#DCE5E5;" |0 || style="background:#FFDAB9;" |1 | 1 |} ''* 2025. postao je treći čovjek u povijesti RU jedrenja koji je odličja osvajao u tri klase (SP-ovi za jedrenje RU jedrilicama održavaju se od 1950.)''<ref>https://more.slobodnadalmacija.hr/om/sa-svih-strana/zentasi-ante-kovacevic-i-zvonko-jelacic-ispisali-su-dio-povijesti-svjetskog-radioupravljanog-jedrenja-1478489</ref> <br> ''** 2024. bio jedini u povijesti koji je osvojio 4 zlata u klasi IOM na SP-ima''<ref>https://more.slobodnadalmacija.hr/om/sa-svih-strana/zentasi-ante-kovacevic-i-zvonko-jelacic-ispisali-su-dio-povijesti-svjetskog-radioupravljanog-jedrenja-1478489</ref>; ''2019. postao prvi jedriličar koji je obranio naslov u klasi IOM i bio jedini u povijesti koji je osvojio 3 zlata u klasi IOM na SP-ima<ref>https://www.regate.com.hr/index.php/novosti/najnovije/ru-jedrenje/384-jelacic-i-kovacevic-su-najbolji-na-svijetu</ref> ====Europsko prvenstvo==== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Jedriličar-modelar ! Klasa ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"| 1 | align="left" rowspan="2"| [[Zvonko Jelačić]] | <small>Marblehead</small> | style="background:#F7F6A8;" |0 || style="background:#DCE5E5;" |0 || style="background:#FFDAB9;" |1 || rowspan="2"|7 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>One Metre</small> | style="background:#F7F6A8;" |3 || style="background:#DCE5E5;" |1 || style="background:#FFDAB9;" |2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"| 2 | align="left" rowspan="2"| [[Jozo Treursić]] | <small>10 Rater</small> | style="background:#F7F6A8;" |1 || style="background:#DCE5E5;" |0 || style="background:#FFDAB9;" |0 || rowspan="2"|2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>DM</small> | style="background:#F7F6A8;" |1 || style="background:#DCE5E5;" |0 || style="background:#FFDAB9;" |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 3 | align="left" | [[Marko Matić (jedriličar)|Marko Matić]] | <small>One Metre</small> | style="background:#F7F6A8;" |1 || style="background:#DCE5E5;" |1 || style="background:#FFDAB9;" |1 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 3 | align="left" | [[Robert Matulja]] | <small>One Metre</small> | style="background:#F7F6A8;" |1 || style="background:#DCE5E5;" |0 || style="background:#FFDAB9;" |0 | 1<ref>https://www.hjs.hr/index.php/vijesti/regate/2881-robert-matulja-europski-prvak-u-klasi-iom</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"| 4 | align="left" rowspan="2"| [[Ante Kovačević (jedriličar)|Ante Kovačević]] | <small>Marblehead</small> | style="background:#F7F6A8;" |0 || style="background:#DCE5E5;" |1 || style="background:#FFDAB9;" |1 || rowspan="2"|4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>One Metre</small> | style="background:#F7F6A8;" |0 || style="background:#DCE5E5;" |2 || style="background:#FFDAB9;" |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"| 5 | align="left" rowspan="2"| [[Lenko Jakelić]] | <small>10 Rater</small> | style="background:#F7F6A8;" |0 || style="background:#DCE5E5;" |1 || style="background:#FFDAB9;" |1 || rowspan="2"|4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | <small>DM</small> | style="background:#F7F6A8;" |0 || style="background:#DCE5E5;" |2 || style="background:#FFDAB9;" |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 6 | align="left" | [[Mario Škrlj]] | <small>One Metre</small> | style="background:#F7F6A8;" |0 || style="background:#DCE5E5;" |0 || style="background:#FFDAB9;" |1 | 1 |} === NAVIGA – Section S === {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" |- !style="text-align:left; background:#FFFFFF" |Klase info |-bgcolor="#FFFFFF" | :''naziv klase (drugi naziv)'' :F5-E (ili One-Meter)<ref>http://www.naviga.org/section_s/?page_id=37</ref> :F5-M (ili Marblehead)<ref>http://www.naviga.org/section_s/?page_id=44</ref> :F5-10 (ili Tenrater)<ref>http://www.naviga.org/section_s/?page_id=46</ref> |} ====Svjetsko prvenstvo==== ==#1 jedriličari po rankingu== ''listopad 2018.''<br> izvor:<ref>http://www.sailing.org/rankings/fleet/index.php</ref> :¹ - ''prvi jedriličar(ka)/posada po klasi'' ::^1m/1ž/1mix - ''u slučaju klasa u kojima se natječu i muškarci i žene i/ili mix posade: ^1m za prvog muškarca/mušku posadu, ako je žena/ženska posada uspjela ranije (suprotno za ^1ž/1mix) '' <!--primjer je klasa 470 koja je imala ranking muške, ženske i mix posade (ne nužno u isto vrijeme)--> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- ! colspan="3"| Klasa !! colspan="2"|#1 na ljestvici |- ! rowspan="7"| m<br>o<br>n<br>o<br>h<br>u<br>l<br>l ! rowspan="5"| c<br>e<br>n<br>t<br>r<br>e<br>b<br>o<br>a<br>r<br>d ! 49er |align="center"|<small>ISAF</small>|| [[Petar Cupać]] – [[Pavle Kostov]]¹ |- ! 470 |align="center"|<small>ISAF</small>|| [[Šime Fantela]] – [[Igor Marenić]]¹ |- ! Finn |align="center"|<small>ISAF</small>|| {{nowrap|[[Ivan Kljaković Gašpić]], [[Karlo Kuret]]¹}} |- ! ILCA 6 / {{nowrap|Laser Radial}} |align="center"|<small>ISAF</small>|| <!--[[]]¹ --> |- ! ILCA 7 / Laser / {{nowrap|Laser Standard}} / Laser One |align="center"|<small>ISAF</small>|| [[Tonči Stipanović]]¹ |- | colspan="4"| |- ! rowspan="1"| keel<br>boat ! Star (Zvijezda) |align="center"|<small>{{Tooltip|SSL|Star Sailors League}}</small>|| [[Tonči Stipanović]]¹ |- | colspan="5"| |- ! rowspan="1"| mu<br>lti<br>hu<br>ll ! rowspan="1"| din<br>ghy<br>-<br>siz<br>ed ! Nacra 17 |align="center"|<small>ISAF</small>|| —<!--[[]] - [[]]¹ --> |- | colspan="5"| |- ! rowspan="6" | b<br>o<br>a<br>r<br>d<br>s ! rowspan="2" | kite<br>board ! Formula Kite |align="center"|<small>ISAF</small>|| [[Martin Dolenc]]¹ |- ! TwinTip:Racing / TT:R |align="center"|<small>IKA</small>|| [[Martin Dolenc]]¹ |- | colspan="4"| |- ! rowspan="1"| sail<br>board ! iQFOiL |align="center"|<small>WS</small>|| [[Palma Čargo]]¹ |- | colspan="4"| |- ! rowspan="1"| wing<br>foiling ! |align="center"||| |- |} '''Najbolji plasman u ostalim klasama''' Olimpijske klase: :49er FX (Ž): 20. [[Mihaela De Micheli Vitturi]] - Enia Ninčević :470 (Ž): 6. [[Enia Ninčević]] - [[Romana Župan]] :ILCA 6 / Laser Radial (Ž): 4. [[Tina Mihelić]] :Nacra: 47. [[Igor Marenić]] - Marija Anđela De Micheli Vitturi :RS:X (M): 13. [[Luka Mratović]] :RS:X (Ž): 75. [[Palma Čargo]] Dvobojsko jedrenje:<br> <small>''Ranking points can only be gained towards the women's rankings when all crew members are women.''</small><ref>http://www.sailing.org/rankings/match/how_does_it_work.php</ref> :(Open): 9. [[Tomislav Bašić (jedriličar)|Tomislav Bašić]] :(Ž): 22. [[Petra Kliba]] Neolimpijske klase: :Funboard (M): 4. Enrico Marotti :Funboard (Ž): 2. Vedrana Brnčić ==Dobitnici medalje Pierrea de Coubertina== Na Olimpijskim igrama 2008. [[Pavle Kostov]], [[Petar Cupać]] i njihov trener Ivan Bulaja posudili su svoju jedrilicu [[:en:Jonas Warrer|Jonasu Warreru]] i [[:en:Martin Kirketerp|Martinu Kirketerpu]] čijoj se jedrilici netom prije starta posljednje utrke slomio jarbol i na taj način im omogućili da osvoje zlato. To su učinili unatoč tome što su i oni izborili pravo nastupa u posljednjoj utrci i za to su dobili Coubertinovu medalju. ==Ostalo== Prvo jedriličarsko društvo u Hrvatskoj, [[Jedriličarski klub "Plav"|Plav]], osnovano je 1876. u Krku. Prvo državno prvenstvo održano je 1930. Najstarija poznata regata održana u Europi odvila se 1593. između Komiže na Visu i Palagruža. Bila je to regata [[falkuša]], autohtonog hrvatskog broda, koji je 1998. uključen na UNESCO-ov popis svjetske baštine.<ref>http://www.croatianhistory.net/etf/sport.html</ref> Najstariji sportski događaj u povijesti Hrvatske je jedriličarska utrka. Godine 1764. dva ribarska broda koja su predstavljala gradove Split i Makarsku jedrila su od otočića pokraj Milne na Braču do Splita.<ref>https://web.archive.org/web/20110707080428/http://www.aci-matchrace.com/ACICupHistory.aspx</ref> [[Karlo Baumann]] je prvi hrvatski jedriličar koji je nastupio na OI. Bilo je to 1936. u klasi O-Jolle. On je i prvi hrvatski jedriličar koji je nastupio na OI u dvije različite klase (O-Jolle i Finn).<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://crosailingteam.hjs.hr/author/kostov-cupac/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20131002172220/http://crosailingteam.hjs.hr/author/kostov-cupac/ |archive-date=2. listopada 2013. |access-date=22. rujna 2014.}}</ref> Najviše nastupa na OI kod muškaraca imaju [[Petar Cupać]] i [[Karlo Kuret]] (4), a kod žena [[Tina Mihelić]] (2). [[Karlo Kuret]] je prvi Hrvat koji je došao na prvo mjesto rangliste Međunarodnog jedriličarskog saveza - ISAF (2003.).<ref>http://www.index.hr/sport/clanak/-karlo-kuret-prvi-hrvat-na-celu-isafove-ljestvice/136536.aspx</ref> Prve medalje na SP-u: <u>dinghy (centreboard)</u> 1967. Anton Grego - Simo Nikolić, <u>yacht (sail cruisers)</u> 2004. Darko Hajdinjak^K - Rajko Kujundžić^T, <u>windsurfing</u> 2016. Enrico Marotti, <u>kiteboarding</u> 2017. Martin Dolenc, <u>keelboat</u> 2021. Tudor Bilić - Tonči Stipanović; <u>žene</u> 2013. [[Tina Mihelić]] (prvu medalju na svjetskoj razini osvojila je [[Gea Barbić]] na Svjetskim jedriličarskim igrama 2002.). 2010. godine Hrvatska je prvi put u povijesti bila zastupljena na ISAF ranking ljestvici u svih deset olimpijskih klasa i disciplina.<ref>http://www.hjs.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=2698&Itemid=1</ref> Prvi hrvatski olimpijski višetrupac (Nacra 17) porinut je u studenom 2018.<ref>http://www.057info.hr/sport/2018-11-10/spanjolka-ana-kuma-jedrilici-s-kojom-ce-kormilariti-igor-marenic-uz-karlu-savar</ref> [[Dario Salata]], rođen u Hrvatskoj, osvojio je medalje na SP-u i EP-u za Italiju.<ref>{{Citiranje weba |url=http://sport-pgz.hr/wp-content/uploads/2017/03/Abecedarij-19.5.2017..pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=8. travnja 2020. |archive-date=7. travnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200407065451/http://sport-pgz.hr/wp-content/uploads/2017/03/Abecedarij-19.5.2017..pdf |url-status=dead }}</ref> ;Državne lige *D-Marin Hrvatska jedriličarska liga (prva sezona 2018. god.)<ref>https://www.regate.com.hr/index.php/trackeri/tracking-playback/1289-d-marin-csl-act-1</ref><ref>https://regate.com.hr/index.php/trackeri/tracking-playback/1273-d-marin-csl-act-2</ref> ;<big>Mlađe kategorije na svjetskim natjecanjima</big> ''nakon 2017.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hjs.hr/index.php/2015-06-15-13-45-55/2015-06-15-13-47-11/4468-46-svjetsko-prvenstvo-za-juniore-2016-godine |title=Arhivirana kopija |access-date=20. prosinca 2017. |archive-date=22. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171222050829/https://www.hjs.hr/index.php/2015-06-15-13-45-55/2015-06-15-13-47-11/4468-46-svjetsko-prvenstvo-za-juniore-2016-godine |url-status=dead }}</ref> ;Kazalo :^+N - ''je broj medalja osvojen na Youth Sailing WCh/SP U20 (na kojem se klase nerijetko mijenjaju) u dotičnoj klasi'' <!--dodaje se u statistiku specijalnih prvenstava klasa --> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! ! colspan="2"|Spol ! width=30 | [[Image:Med_1.png]] ! width=30 | [[Image:Med_2.png]] ! width=30 | [[Image:Med_3.png]] ! width=40 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="3"|SP U20 * |colspan="2"|M |0 ||4 ||1 |5 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |colspan="2"|Ž |1 ||1 ||0 |2 |- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |colspan="2"|<small>ekipno</small> |0 ||colspan="2"|— |0 |- |colspan="7"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="2"|OIM |colspan="2"|M |0 ||0 ||0 |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |colspan="2"|Ž |0 ||0 ||0 |0 |- |colspan="7"|<small>specijalna prvenstva klasa</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="2"|SP Laser 4.7<br>(U18) |colspan="2"|M |2 ||1 ||4 |7 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |colspan="2"|Ž |1 ||2 ||3 |6 |- |colspan="7"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="3"|SP Optimist<br>(U16) |colspan="2"|M |3 ||3 ||2 |8 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |colspan="2"|Ž |0 ||0 ||0 |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |<small>ekipno</small> |M | || ||1 | |- |colspan="7"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="2"|SP Formula Kite<br>(U21, U18) |colspan="2"|M |1 ||1 ||2 |4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |colspan="2"|Ž |0 ||0 ||0 |0 |- |} ''* klase: 29er, 420, Laser Radial, Nacra 15, RS:X'' ===Popis regata u Hrvatskoj=== {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="background:#FFFFFF;" |+{{nowrap| }} |- style="vertical-align:top; horizontal-align:left" | Legenda: :daska_K - Kitesurfing/Kiteboarding :daska_W - Windsurfing :1 - jednotrupac ::1_D/C - Dinghy/Centreboard ::1_K - Keelboat ::1_Y - Yacht/Sail cruiser/Krstaš :Trad. - Tradicijske jedrilice :RU - Radio-upravljane jedrilice :''* - najviši koji je regata imala tijekom svog postojanja'' :{{legenda|#E6E6FA|regata samo za dobne kategorije ispod seniora}} :{{legenda|#F7E98E|prestižne međunarodne gostujuće regate koje se (povremeno) odvijaju u Hrvatskoj}} :{{legenda|#CAE00D|međudržavna regata}} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- !colspan="9" align="center"|''Regate s barem 20 izdanja ili 1. regate svoje vrste u Hrvatskoj ili regate posebne u europskim razmjerima (regate europskog ili svjetskog kupa...) ili po nečemu drugome specifične regate (međudržavne regate, gostujuće međunarodne regate...) |- bgcolor="#EFEFEF" ! Tip<br>jedrenja<!--regatno,dvobojsko,ekipno,navigacijska,slalom,cross,freestyle--> ! Tip<br>jedrilica ! Naziv regate ! {{Tooltip|G|Grade [Rang]}}* ! Lokacija / Ruta ! 1.<br>izdanje ! Zadnje<br>izdanje ! class="unsortable"|Bilješke ! class="unsortable"|Ref <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"| || ||– ||. ||''jedri se'' |'' '' | --> <!-- možda Captains Adria Cup (čini se da postoje dva: 17. captains adria kup 2024 , 26. captains adria kup 2025. https://captains.hu/adria-kupa/), Srima Open (barem 2015. I. izdanje), BUDWEIS REGATA (od 2015., Žminjak – Piškera – Sali – Veli Iž – Žut - Sukošan) |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Kaštelanska regata || ||– ||2011. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://markopolosport.net/sport-na-moru/jedrenje/5198-jedra-u-raspremu-za-kraj-sezone-na-kastelanskoj-malo-sunce-4-u-grupi-11-ukupno</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Trka oko Krka || ||– ||2014. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Velika Trogirska regata || ||– ||2012. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Trogirska regata || ||– ||2011. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://markopolosport.net/~mpsnet/sport-na-moru/jedrenje/5929-malo-sunce-na-trogirskoj-regati-strpljivo-lovili-refule-za-5-mjesto-u-grupi</ref> --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |dvobojsko ||1_Y ||align="left"|[[ACI kup|ACI Cup]]<br>ACI Match Race Cup ||1 ||više ||1987. ||2012. |''Dubrovnik, Rovinj, Split, Umag; regata je bila dio World Match Racing Tour-a; '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.acino1.com/povijest-aci-cupa/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. veljače 2019. |archive-date=19. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190219020018/https://www.acino1.com/povijest-aci-cupa/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.aci-marinas.com/povijest/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. veljače 2019. |archive-date=8. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708215029/http://www.aci-marinas.com/povijest/ |url-status=dead}}</ref><br /><ref>https://www.index.hr/sport/clanak/aci-cup-u-splitu-slavi-punoljetnost/200752.aspx</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||formula, slalom ||align="left"|[[Adria Cup u Hrvatskoj]] || ||više ||barem 2002. || |'' '' |<ref>https://www.wsurf.net/cup05-zavrsen.php</ref><ref>http://www.wsurf.net/cup04-final-adria.php</ref><ref>http://www.wsurf.net/cup02-portoroz.php</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left" style="background:#F7E98E"|Adris RC44 Cup || ||Rovinj ||2011. ||2019. |''dio RC44 Championship Tour-a; održan 3 puta (2012.); 2019. nosi naziv Adris 44Cup; '' |<ref>http://www.adris.hr/biti-bolji-biti-drugaciji/adris-rc44-world-championship/</ref><ref>http://www.adris.hr/odnosi-s-javnoscu/vijesti/adris-rc44-world-championships-u-rovinj-ponovno-stize-svjetska-jedrilicarska-elita/</ref><br /><ref>http://www.more.hr/blog/prestiz-u-rovinju/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Arena kup || ||[[Pula]] ||2004. ||''jedri se'' |''regata ima svoju himnu; '' |<ref>https://www.jkdelfin.hr/arena-kup/</ref><ref>https://www.regionalexpress.hr/site/more/jedrilicharski-spektakl-arena-kup-pula-okuplja-najbolje-krstashe-s-jadrana</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left" style="background:#F7E98E"|Belt & Road International Regatta || ||[[Punat]] ||2024. ||''jedri se<br>povremeno'' |'' '' |<ref>https://www.gumenjaci.com/hr/primorsko-goranska-zupanija-domacin-belt--road-international-regatte/323/10</ref><ref>https://bodulija.net/pgz-domacin-medunarodne-regate-kinesko-hrvatskog-prijateljstva-belt-road-international-regatta/</ref><ref>https://www.sail-world.com/news/281347/Belt-and-Road-Intenational-Regatta-at-Punat-Croatia</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Betinska regata]] || || ||1976. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Biogradska regata]] / Biograd Cup || ||[[Biograd]] ||1988. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left" style="background:#F7E98E"|BMW Business Cup || ||[[Biograd na Moru]] ||2011. ||''jedri se<br>povremeno'' |'' '' |<ref>https://www.057info.hr/sport/2011-05-24/bmw-business-cup-2011-biograd-na-moru/</ref><ref>https://www.057info.hr/sport/2012-05-24/luka-sangulin-pobjednik-bmw-business-cup-regate/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||daska_W ||align="left"|[[Bol Open]] || ||[[Bol (Splitsko-dalmatinska županija)|Bol]] ||1999. ||''jedri se'' |''bila dio PWA World Toura i imala status IFCA Grand Prix regate; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|[[Božićna regata krstaša]] || ||Biograd–[[Zadar]] ||barem 1996. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|[[Božićna regata krstaša]] || ||[[Split]] ||1995. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Brioni Cup || ||Pula–[[Fažana]]–[[NP Brijuni]] ||2005. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||Trad. ||align="left"|Burtiž || ||[[Prvić Šepurine|Šepurine]] ||2007. ||''jedri se'' |''regata nosi ime prema vještini jedrenja latinskim jedrom, odnosno burtižanju; '' |<ref>https://www.infovodice.com/sportske/8680-damir-corkalo-najbrzi-idrac-11-burtiza.html</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dalmatiasibenik.hr/dogadjanja-554/regata-burtiz/2889 |title=Arhivirana kopija |access-date=8. travnja 2019. |archive-date=29. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190329043157/http://dalmatiasibenik.hr/dogadjanja-554/regata-burtiz/2889 |url-status=dead }}</ref><ref>http://burtiz.otokprvic.info</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Charter World Cup || ||Šibenik ||2024. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://www.jkval.hr/charter-world-cup/</ref><ref>https://anasail.com/2024/12/09/first-charter-world-cup-regatta-as-part-of-24th-sibenik-regatta/</ref><ref>https://www.booking-manager.com/en/news/first-charter-world-boat-cup-ncp-charter-2024.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Clivo Sailing Cup (CSC) || ||[[Medulin]] ||2018. ||''jedri se'' |''jedna od najpoznatijih jedriličarskih regata za klasu Optimist u svijetu; '' |<ref>https://more.slobodnadalmacija.hr/om/sa-svih-strana/medulin-domacin-velike-jedrilicarske-regate-za-klasu-optimist-okupilo-se-250-natjecatelja-1376464</ref><ref>https://www.glasistre.hr/sport/2024/03/28/danas-u-medulinu-pocinje-svjetski-poznata-jedrilicarska-regata-924045</ref><ref>https://www.istra24.hr/sport-i-rekreacija/puljani-matteo-matkovic-i-ema-grabar-pobjednici-6.-csc-cupa</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |regatno || ||align="left" style="background:#F7E98E"|ClubSwan 36 prvenstvo<br>[Swan Croatia Challenge] || ||Split ||2022. ||''jedri se'' |''ClubSwan 36 ACI Cup održan 2021. u Rovinju je prva regata ClubSwan 36 održana u Hrvatskoj; '' |<ref>https://www.glasistre.hr/more-i-nautika/velebna-jedra-u-rovinjskom-akvatoriju-prvi-put-u-hrvatskoj-odrzana-regata-clubswan-36-755168</ref><ref>https://www.glasistre.hr/more-i-nautika/u-rovinju-se-odrzava-clubswan-36-aci-cup-754978</ref><ref>https://www.tportal.hr/sport/clanak/aci-i-aci-sail-po-prvi-put-u-hrvatsku-dovode-clubswan-regatu-a-ivicu-kostelica-prate-na-legendarnoj-regati-route-du-rhum-destination-guadeloupe-20220916/print</ref><ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/sport-mix/vodeni-sportovi/jedrenje/hrvatska-je-ovoga-tjedna-nauticki-centar-svijeta-split-je-po-drugi-put-domacin-jedne-od-najprestiznijih-regata-15330178</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |regatno ||1_D/C ||align="left"|[[Crikvenička regata]] || || || ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Croatia Coast Cup || ||[[Biograd na Moru]]–[[Rovinj]]–Biograd na Moru || ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |dvobojsko ||višetrupac ||align="left" style="background:#F7E98E"|Croatia Match Cup || ||[[Poreč]] ||2017. ||?? |''regata je bila dio World Match Racing Tour-a; imao status World Tour regate koje su kvalifikacijske za World Championship regatu; '' |<ref>http://www.porec.hr/prva.aspx?stranica=17577&j=CRO</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Cup Opatije]] || ||[[Opatija]] ||1974. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left" style="background:#F7E98E"|D-Marin Farr 40 regata || ||više ||colspan=2|2016. |''dio Farr 40 International Circuit-a, odnosno bodovane za posebno organizirano natjecanje pod nazivom Farr 40 Adriatic Circuit Championship 2016; održane dvije regate, jedna u Šibeniku, druga u Zadru; prva regata u klasi Farr 40 u Hrvatskoj; '' |<ref>https://www.sail-world.com/Australia/Farr-40-Class-lands-in-Croatia-next-week-for-D-Marin-Sibenik-Regatta/-144559?source=google</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://croatia.hr/en-GB/Activities-and-attractions/Events/NewEvents/d-marin-farr-40-regatta |title=Arhivirana kopija |access-date=22. veljače 2019. |archive-date=23. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190223020422/https://croatia.hr/en-GB/Activities-and-attractions/Events/NewEvents/d-marin-farr-40-regatta |url-status=dead }}</ref><br /><ref>https://www.zadarskilist.hr/clanci/21092016/zapocela-druga-ovogodisnja-d--marin-farr-40-regata</ref><ref>https://www.jutarnji.hr/life/prestizna-d-marin-farr-40-sibenik-regatta-okupila-najbolje-europske-posade/4061352/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Dan Uljanika]] || ||[[Pula]] ||1994. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Diocletianvs Cup || || || || |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||daska_ ||align="left" style="background:#F7E98E"|[[EFPT Croatia]] || ||[[Pelješac]] ||barem 2015. || |''European Freestyle Pro Tour; '' |<ref>https://markopolosport.net/~mpsnet/sport-na-moru/jedrenje/5006-u-nasoj-perni-najbolji-daskasi-freestyla-opet-u-pohodu-na-peljeski-kanal</ref><ref>https://markopolosport.net/sport-na-moru/jedrenje/5036-european-freestyle-pro-tour-u-perni-belgijanac-van-broeckohoven-prvak-jovanovic-na-diobi-5-mjesta</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left" style="background:#F7E98E"|Engineering Challenge Cup || ||više ||2001. ||2010. |''[[Biograd na Moru]] (2005., 2010.), Pula (2001.), Split (2004.); najveća privatna međunarodna regata na Mediteranu; natjecanje između jedriličara, predstavnika svjetskih i europskih renomiranih inženjerskih tvrtki; '' |<ref>http://www.057info.hr/sport/2010-05-10/380-jedrilicara-inzenjera-zaplovilo-prema-murteru</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left" style="background:#F7E98E"|EuroCup za Flying Dutchman u Hrvatskoj || ||Pula ||2023. ||''jedri se<br>povremeno'' |'' '' |<ref>https://regate.com.hr/index.php/trackeri/tracking-playback/2814-pula-eurocup-za-flying-dutchman-2024</ref><ref>https://www.istra24.hr/sport-i-rekreacija/leteci-holandezi-spustili-jedra-naslov-otisao-posadi-ludtke-schafers-srebro-holzinger-srenz-bronca-hrvatskoj-posadi-bojan-grego-sebastijan-miknic</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://web.vega.hr/default.aspx?id=3524 |title=Arhivirana kopija |access-date=5. travnja 2025. |archive-date=6. studenoga 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241106185506/http://web.vega.hr/default.aspx?id=3524 |url-status=dead }}</ref><ref>http://www.hjs.hr/images/stories/KALENDAR%202023/PH%20FLYING%20DUTCHMAN.pdf</ref><ref>http://www.hjs.hr/images/stories/rezultati/Rezultati%20Eurocupa%20za%20klasu%20FD%202024..pdf</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |dvobojsko ||1_Y ||align="left" style="background:#F7E98E"|[[Europska serija dvobojskog jedrenja u Hrvatskoj]]<br>European Match Race Tour || ||Šibenik ||2017. ||''jedri se'' |''<!--Šibenik (2017., 2018., 2x 2019.)-->2x 2019.; EMRT je ustanovljen 2017.; '' |<ref>{{Citiranje weba |url=http://nautica-portal.com/index.php/nautica-portal-com/vijesti/2242-european-match-race-tour-tonko-ramesa-prvi |title=Arhivirana kopija |access-date=9. travnja 2019. |archive-date=9. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190409010517/http://nautica-portal.com/index.php/nautica-portal-com/vijesti/2242-european-match-race-tour-tonko-ramesa-prvi |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://total-croatia-sailing.com/news/european-match-race-tour-starts-off-in-sibenik/ |title=Arhivirana kopija |access-date=9. travnja 2019. |archive-date=9. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190409010514/http://total-croatia-sailing.com/news/european-match-race-tour-starts-off-in-sibenik/ |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left" style="background:#F7E98E"|[[European Sailing Series u Hrvatskoj]] || ||više ||2022. || |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |navigacijsko ||1_Y ||align="left"|Faros maraton || ||[[Split]]–[[Stari Grad]]–Split ||barem 2008. ||''jedri se'' |''poznata i kao "Starigradska regata", "Jedriličarski Faros maraton" te "Faros maraton regata"; '' |<ref>https://www.jklabud.hr/novosti/jedrenje/3444-labudasi-na-starigradskoj-regati</ref><ref>https://www.markopolosport.net/~mpsnet/sport-na-moru/jedrenje/5077-jedrilicarski-faros-maraton-malo-sunce-drugo-u-grupi-i-13-ukupno</ref><ref>https://markopolosport.net/~mpsnet/sport-na-moru/jedrenje/5824-faros-marathon-regata-zdravku-sabicu-i-ekipi-jedrilice-malo-sunce-3-mjesto-u-grupi</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Fiumanka]] || ||[[Rijeka]] ||2000. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | || ||align="left"|[[Galijola (jedriličarska regata)|Galijola]] || ||[[Opatija]]–[[Galijola (Unije)|Galijola]]–Opatija ||1983. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|[[Gladuša (jedriličarska regata)|Gladuša]] || ||[[Sali]] ||2010. ||''jedri se'' |''poznata i kao "Saljska regata krstaša" te "Najveselija regata na Jadranu"; '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.zadarskilist.hr/clanci/06022010/prva-saljska-regata-krstasa |title=Arhivirana kopija |access-date=18. veljače 2019. |archive-date=19. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190219074348/https://www.zadarskilist.hr/clanci/06022010/prva-saljska-regata-krstasa |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.aquatoria-yachting.com/en/gladusa_regata.html |title=Arhivirana kopija |access-date=1. svibnja 2019. |archive-date=1. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190501110135/https://www.aquatoria-yachting.com/en/gladusa_regata.html |url-status=dead }}</ref><ref>http://www.crosport.hr/gladusa-u-salima-jubilarno-izdanje-najveselije-regate-na-jadranu-ima-i-humanitarni-karakter</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Gradska regata || ||Split ||1994. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Grobnička regata || ||[[Kvarner]]ski zaljev ||2006. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Hell of Wind || ||[[Jadrija]] ||. ||''jedri se'' |''30 godina tradicije (???); GPS speed challenge; '' |<ref>https://tris.com.hr/2017/11/windsurf-regata-hell-of-wind-danas-starta-na-jadriji/</ref><ref>https://www.mok.hr/sport-i-rekreacija/item/9059-hell-of-wind-na-jadriji</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left" style="background:#F7E98E"|International Regatta Croatia powered by Heineken || ||Split–Brač–[[Pakleni otoci]]–[[Vis]] ||2017. ||''jedri se<br>povremeno'' |'' '' |<ref>https://fama.com.hr/najpoznatija-svjetska-jedrilicarska-regata-stize-u-hrvatsku/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||RU ||align="left"|IOM Opatija Cup || ||Opatija ||2011. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>http://www.liburnija.com/10-iom-opatija-cup-2019/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||RU ||align="left"|[[IOM Trofej Zente]] || ||Split ||2002. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Istarska regata]] || ||[[Umag]]–[[Pula]] ||1949. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Jadranska regata]] || ||[[Vis]]–[[Sv. Andrija]]–[[Palagruža]]–Vis ||2007. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Jeanneau Family Cup || ||Biograd ||2001. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|[[Južnodalmatinska regata]] || ||[[Orebić]]–[[Dubrovnik]] ||1981. ||''jedri se'' |''najviše brodova (62) bilo je 1994.; '' |<ref>{{Citiranje weba |url=http://urednik.dubrovacki.hr/sport/divlja-liga/clanak/id/559286/dubrovacki-na-startu-regate-u-orebicu-39mnogima-je-ljeto-nezamislivo-bez-juznodalmatinske-regate39 |title=Arhivirana kopija |access-date=18. veljače 2019. |archive-date=19. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190219020010/http://urednik.dubrovacki.hr/sport/divlja-liga/clanak/id/559286/dubrovacki-na-startu-regate-u-orebicu-39mnogima-je-ljeto-nezamislivo-bez-juznodalmatinske-regate39 |url-status=dead }}</ref><ref>https://markopolosport.net/~mpsnet/sport-na-moru/jedrenje/4296-prvi-put-do-vignja-startala-35-juznodalmatinska-regata</ref><ref>https://markopolosport.net/~mpsnet/sport-na-moru/jedrenje/8404-sa-orebickog-mula-krenula-41-juznodalmatinska-regata</ref><ref>https://markopolosport.net/~mpsnet/sport-na-moru/jedrenje/10161-ovaj-put-zacinilo-ju-je-slano-krenula-44-juznodalmatinska-regata-sa-nesto-izmijenjenom-2-etapom</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Karneval kup]] || ||[[Opatija]] ||1995. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Karnevalska regata]] || ||[[Biograd]] ||2001. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Kepertov memorijal]] || ||[[Zagreb]]<br>([[Jarun]]) ||1989. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Komiška regata]] || ||[[Split]]–[[Komiža]]–Split ||1992. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Kornati Cup]] || || ||1985. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rudinapress.hr/index.php/2018/05/05/povratak-kornati-cupa-regata-se-vratila-u-murter-nikad-veca/ |title=Arhivirana kopija |access-date=7. travnja 2019. |archive-date=7. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190407161634/http://www.rudinapress.hr/index.php/2018/05/05/povratak-kornati-cupa-regata-se-vratila-u-murter-nikad-veca/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.pitter-yachting.com/en/regattas/kornati-cup</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|[[Kraljevačka regata krstaša]] || ||[[Kraljevica]] ||1995. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||Trad. ||align="left"|Krapanjsko idro || ||[[Krapanj]] ||2014. ||''jedri se'' |''poznata i kao "Krapanjska regata na latinsko idro"; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||Trad. ||align="left"|[[Krčka jedra]] – regata tradicionalnih drvenih jedrilica || ||Krčki zaljev ||1998. ||''jedri se'' |''održava se i regata Krčka jedra za krstaše; '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.tz-krk.hr/hr/arhiva/41-gradska-zbivanja/661-21-krcka-jedra-13-8-15-8-2018 |title=Arhivirana kopija |access-date=18. veljače 2019. |archive-date=19. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190219021128/https://www.tz-krk.hr/hr/arhiva/41-gradska-zbivanja/661-21-krcka-jedra-13-8-15-8-2018 |url-status=dead }}</ref><ref>https://experiencekrk.com/hr/dogadanja-festivali/krcka-jedra/</ref><ref>https://otok-krk.org/krk/kr%C4%8Dka-jedra-2022</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Kup Branka Iljadice Rape (od 2017.) / Kup Jadranske banke || ||[[Šibenik]] ||. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://regate.com.hr/index.php/novosti/najnovije/monotip/213-1-kup-branka-iljadice-rape</ref><ref>https://www.sibenik.hr/clanci/12-sibenska-regata-krstasa/1896.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|Kup Dubašnice || ||[[Malinska]] ||1999. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://otok-krk.org/krk/uspjesno-odrzana-25-regata-krstasa-kup-dubasnice</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Kup Kairos]] || ||[[Trogir]] || ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Kup Kaštelanskog zaljeva / KUKA || ||– ||2008. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://regate.com.hr/index.php/trackeri/tracking-playback/2846-17-kuka</ref><ref>https://dalmatinskiportal.hr/sport-365/kuka-ce-iduceg-vikenda-biti-zasluzna-za-spektakularan-prizor-u-kastelanskom-zaljevu/217786</ref><ref>https://www.portal.hr/novosti/sport-hr/49657-odrzan-13-po-redu-kup-kastelanskog-zaljeva</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Kup Lošinja || ||– ||oko 2000. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||daska_W ||align="left"|[[Kup Neretve (windsurfing)|Kup Neretve]] || ||ušće [[Neretva|Neretve]] || ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_D/C ||align="left"|Kup Sv. Krševana || ||[[Zadar]] ||barem 2006. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Kup Vitrenjaka || || || ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|[[Kvarnerska regata]] || ||[[Kvarner]]ski zaljev ||1958. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://www.rijeka.hr/wp-content/uploads/2018/02/Prijedlog-odluke-o-davanju-naknadne-suglasnosti-na-Detaljni-plan-raspodjele-financijskih-sredstava.pdf</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left" style="background:#F7E98E"|La Duecento / La Duecento per due / La 200 || ||style="background:#CAE00D"|Caorle–[[Susak]]–Caorle ||1995. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://resc.deskline.net/documents/1/TRN/5981a668-fd34-4b75-9890-c7877794c145/file.pdf</ref><ref>https://www.caorle.eu/it/vivi/top-events/regate-d-altura-la-500-e-la-200</ref><ref>https://markopolosport.net/~mpsnet/sport-na-moru/jedrenje/6366-ivica-kostelic-se-ozbiljno-uhvatio-jedrenja-sa-nasim-darkom-prizmicem-drugi-na-regati-la-duecento</ref><ref>https://markopolosport.net/~mpsnet/sport-na-moru/jedrenje/7080-najbolja-dvojica-darko-i-ivica-kostelic-i-prizmic-pobjednici-regate-za-dvojce-la-duecento-per-due-darko-revans-je-uspio</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left" style="background:#F7E98E"|La Cinquecento / La Cinquecento per due / La 500 || ||style="background:#CAE00D"|Caorle–[[Susak]]–Tremiti–Susak–Caorle ||1975. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://resc.deskline.net/documents/1/TRN/5981a668-fd34-4b75-9890-c7877794c145/file.pdf</ref><ref>https://www.caorle.eu/it/vivi/top-events/regate-d-altura-la-500-e-la-200</ref><ref>https://www.lacinquecento.it/</ref><ref>https://www.giornaledellavela.com/2019/05/31/la-500-circolo-nautico-santa-margherita/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|La mula de Parenzo || ||[[Poreč]] || ||''jedri se'' |''nosi naziv po poznatoj narodnoj pjesmi; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|[[Labinska republika (regata)|Labinska republika]]<br>[[Rabačka regata krstaša]] | ||[[Rabac]] ||2006. ||''jedri se'' |''pod nazivom “Rabačka regata krstaša” održavala se do 2009. godine '' |<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jkkvarner.hr/regata-labinska-republika-o-regati |title=Arhivirana kopija |access-date=18. veljače 2019. |archive-date=19. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190219015941/http://www.jkkvarner.hr/regata-labinska-republika-o-regati |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||Trad. ||align="left"|Lantina / Jezerska lantina || ||[[Jezera]] ||2012. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|[[Lapadska regata]] || ||[[Dubrovnik]]<br>(Koločepski kanal) || ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |regatno ||1_D/C ||align="left" style="background:#F7E98E"|[[Europski Laser kup u Hrvatskoj|Laser Europa Cup u Hrvatskoj]] || || || ||''jedri se'' |''preimenovan u EurILCA Europa cup; '' |<ref>https://www.hjs.hr/index.php/vijesti/regate/2373-56-medunarodna-novogodisnja-regata-laser-europa-cup-kriterijska-regata</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||Trad. ||align="left"|[[Latinskin idrun na kureja]] || ||[[Zlarin]] ||2006. ||''jedri se'' |''poznata i kao "Zlarinska regata latinskog idra"; regata gajeta, leuta i kaića s latinskin jedrom; '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sibenik.in/zupanija/Zlarinska-regata-latinskog-jedra/4177.html |title=Arhivirana kopija |access-date=18. veljače 2019. |archive-date=19. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190219020237/https://www.sibenik.in/zupanija/Zlarinska-regata-latinskog-jedra/4177.html |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||Trad. ||align="left"|[[Latinsko idro]] || ||[[Murter]] ||1998. ||''jedri se'' |''prva i najstarija hrvatska regata tradicijskih brodova; '' |<ref>{{Citiranje weba |url=http://dalmatiasibenik.hr/dogadjanja-554/murterska-regata-latinsko-idro/610 |title=Arhivirana kopija |access-date=18. veljače 2019. |archive-date=19. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190219015825/http://dalmatiasibenik.hr/dogadjanja-554/murterska-regata-latinsko-idro/610 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://pomorac.net/2017/09/08/murter-dvadeset-godina-latinskog-idra/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. veljače 2019. |archive-date=19. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190219015912/http://pomorac.net/2017/09/08/murter-dvadeset-godina-latinskog-idra/ |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Lions cup / Lions regatta || || ||1999. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://arhiva.lions.hr/regata_lions_cup_jedrima_protiv_droge</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|[[Lošinjska regata krstaša]] || || ||1983. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Lovranska regata - Marunada || || ||2001. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Mala noćna regata]] / Pequeña regata nocturna || ||[[Postira]] ([[Brač]]) ||2007. ||''jedri se'' |''jedina hrvatska regata koja se jedri po noći, pod svjetlima reflektora; odvija se zahvaljujući jedinstvenom prirodnom fenomenu – noćnoj zračnoj struji zvanoj ‘gažul’ koja se s Vidove gore, najviše točke na Jadranu, za ljetnih noći spušta u postirsku luku; noćno jedrenje je tradicija koja u Postirama postoji stotinu godina, otprilike od vremena kada se brod počeo koristiti i u druge svrhe, a ne samo za ribarenje; maksimalan broj jedrilica koje mogu sudjelovati je 15; '' |<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sportmix/video-mala-nocna-regata-u-postirama-na-bracu-ante-botica-najbolje-je-procitao-gazul/6463252/</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://bestofbrac.com/hr/brac-kultura/mala-nocna-regata/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. veljače 2019. |archive-date=28. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028195513/https://bestofbrac.com/hr/brac-kultura/mala-nocna-regata/ |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left" style="background:#F7E98E"|Melges 24 European Sailing Series u Hrvatskoj || ||više || ||''jedri se'' |''Ičići, Opatija, Split, Trogir...; '' |<ref>https://www.melges24.com/europeansailingseries</ref><ref>https://www.melges24.com/Europeans2024</ref><ref>https://www.regate.com.hr/index.php/novosti/najnovije/monotip/1585-premijera-u-biogradu-zavrsila-je-s-najvisim-ocjenama</ref><ref>https://more.hr/blog/melges-24-strambapapa-se-vratila-na-hrvatska-regatna-polja/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|Memorijal kapetana Marka Marinovića / Memorijal Marinović || || ||2004. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://www.jkdelfin.hr/memorijal-marinovic/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijal Nerio Vok || ||style="background:#CAE00D"|[[Trst]]–[[Umag]]–Trst || ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://www.regionalexpress.hr/site/more/deset-godina-rada-jedriliarskog-kluba-histria-iz-umaga</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijal Zdenko Roić || ||Hvar ||1981. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://www.jkzvir.hr/hr/regattas/roic_memorial/about_memorial</ref><ref>https://planhvar.com/event/39-navigacijska-regata-memorijal-zdenko-roic</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijal Zlatan Pečenković || ||Pula ||2007. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>{{Citiranje weba |url=http://web.vega.hr/default.aspx?id=3286 |title=Arhivirana kopija |access-date=5. travnja 2025. |archive-date=14. veljače 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250214174954/http://web.vega.hr/default.aspx?id=3286 |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Mrdujska regata]] / Mrduja || ||[[Split]]–[[Mrduja]]–Split ||1927. ||''jedri se'' |''najstarija regata u Hrvatskoj; nije održavana od 1941. do uključujući 1945.; '' |<ref>https://markopolosport.net/~mpsnet/sport-na-moru/jedrenje/7390-silvana-od-sada-mrduji-dobro-znana-sa-darkom-prizmicem-najbolja-u-11-grupi-sabicu-i-opacku-4-mjesta-u-6-i-nultoj-grupi</ref><ref>https://markopolosport.net/~mpsnet/sport-na-moru/jedrenje/8503-sesti-u-sestoj-skupini-malo-sunce-i-ove-godine-na-jubilarnoj-90-mrduji</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||višetrupac ||align="left"|Murter Challenge || ||[[Murter]] ||2015. ||''jedri se'' |''poznata i kao "Murter Challenge Catamaran Race"; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |formula race<br>twin tip race<br>freestyle ||daska_K ||align="left"|[[Neretva Kite Open]] || ||ušće [[Neretva|Neretve]] ||2014. ||''jedri se'' |''povremeno bodovana za svjetski kup; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||Trad. ||align="left"|[[Nerezinska regata tradicijskih barki na jedra]] || ||[[Nerezine]] ([[Lošinj]]) ||data-sort-value="1920."|2011.<br>1954.<br>1920. ||''jedri se'' |''održavana do 1941., obnovljena 1954. i održavana do 1966., obnovljena 2011. i održavana do 2018. '' |<ref>http://www.kigo.hr/40-nerezinska-regata-tradicijskih-barki-na-jedra/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Novigradska regata - Kup Svetog Pelagija || ||[[Novigrad]], Porporela || ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Novogodišnja regata]] || ||[[Hvar]] ||1975. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://www.jkzvir.hr/hr/regattas/roic_memorial/about_memorial</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Offshore challenge regata || ||[[Biograd na Moru]]–[[Dubrovnik]]–Biograd na Moru || ||''jedri se'' |''organizira se svake druge godine; '' |<ref>https://more.slobodnadalmacija.hr/om/sa-svih-strana/offshore-dita-biograd-dubrovnik-popricali-smo-s-organizatorima-jedrilicarske-poslastice-za-kraj-sezone-1329007</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|Omišjanska regata krstaša / [[Omišaljska regata krstaša]] || || || ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Omišjanska regata RU jedrilica / Omišaljska regata RU jedrilica || ||[[Omišalj]] ||prije 2003. ||''jedri se'' |''od 2004. do 2010. nije se održavala; '' |<ref>https://www.cro-rc-sailing.org/index.php/izvjesca-s-regata/regate-u-hrvatskoj/424-omisaljska-regata</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||višetrupac ||align="left"|[[Pakoška regata]]<br>[[Regata malih katamarana Pakoštane]] || ||[[Pakoštane]] ||2009. ||''jedri se'' |''prva regata malih sportskih katamarana u Hrvatskoj; '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.regate.com.hr/index.php/tracking/playbackovi/16-novosti/male-klase/679-jubilarka-u-primostenu |title=Arhivirana kopija |access-date=23. veljače 2019. |archive-date=24. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190224002040/https://www.regate.com.hr/index.php/tracking/playbackovi/16-novosti/male-klase/679-jubilarka-u-primostenu |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|PMS žena || ||[[Vis]] ||2015. ||''jedri se'' |''u značenju "povijesno mediteranski skup žena"; organizira se povodom međunarodnog dana žena; Prva i jedina isključivo ženska regata u Hrvatskoj. '' |<ref>https://www.index.hr/sport/clanak/na-visu-se-odrzava-jubilarno-10-izdanje-regate%C2%A0pms%C2%A0zena/2765919.aspx?index_ref=naslovnica_sport_najnovije_d</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Pomurska regata]] || ||[[Murter]]–[[Žakan]]–Murter ||2002. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Primorska regata]] || ||[[Rijeka]]–[[Cres]] ||1982. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|[[Pulska regata]] || ||[[Pula]] ||1965. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Rabačka regata]] || || ||1973. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>http://5portal.hr/vijesti_detalj.php?id=11728</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Regata 1000 otoka / Thousand Islands Race || ||style="background:#CAE00D"|Rijeka–[[Tivat]]–Rijeka<br>[[Rijeka]]–[[Dubrovnik]]–Rijeka ||2013. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://regate.com.hr/index.php/trackeri/tracking-playback/1754-8-thousand-islands-race</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Regata Barbanske rivijere || ||Raški zaljev ||2011. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Regata hrvatskih mornara || ||[[Makarska]] ||1995. ||''jedri se'' |''obilježavanje Dana Hrvatske mornarice; '' |<ref>https://markopolosport.net/~mpsnet/sport-na-moru/jedrenje/5115-malo-sunce-zasjenilo-sve-favorite-sveukupni-pobjednik-regate-hrvatskih-mornara</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Regata "In memoriam Alen Bruketa" || ||[[Zadar]]–[[Veli Iž]]–Zadar ||1995. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | || ||align="left"|[[Regata Jabuka]] || ||[[Vodice]]–[[Jabuka (otok)|Jabuka]]–Vodice ||2003. ||''jedri se'' |''poznata i kao "Jabučna regata"; '' |<ref>https://www.jutarnji.hr/vijesti/najteza-jadranska-regata-jedrili-smo-na-petak-13.-i-jos-se-dobro-zabavljali/2870540/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||višetrupac ||align="left"|[[Regata malih katamarana Primošten]] || ||[[Primošten]] ||2009. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Regata Monfalcone - Umag - Monfalcone || ||style="background:#CAE00D"|Monfalcone–[[Umag]]–Monfalcone ||1985. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://gdaeblog.wordpress.com/wp-content/uploads/2009/05/umagevents_2009n1.pdf</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Regata oko Dugog otoka / Round Long Island Race || ||– ||2014. ||''jedri se'' |''za 10. izdanje 2024. natjecatelji su sami birali s koje strane će obići Dugi otok; '' |<ref>https://regate.com.hr/index.php/trackeri/tracking-playback/2844-10-regata-oko-dugog-otoka</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Regata ol postirske Fjere || ||[[Postira]]–[[Omiš]]–[[Dugi Rat]]–[[Supetar]]–Postira ||2009. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://markopolosport.net/sport-na-moru/jedrenje/1907-odrana-4regata-ol-postirske-fjere-malo-sunce-3u-grupi-10ukupno-</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Regata Pesaro - Pula - Pesaro|Regata Pesaro - Pula - Pesaro<!--u HR gotovo ekskluzivno se koristi ovaj naziv-->]] || ||style="background:#CAE00D"|Pesaro–[[Pula]]–Pesaro ||1985. ||''jedri se'' |''službenog naziva "Sulla Rotta dei Trabaccoli"; '' |<ref>https://www.sullarottadeitrabaccoli.it</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Regata Ravenna - Umag - Ravenna || ||style="background:#CAE00D"|Ravenna–[[Umag]]–Ravenna || ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://www.regionalexpress.hr/site/more/deset-godina-rada-jedriliarskog-kluba-histria-iz-umaga</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Regata ribarskog tjedna || || || ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Regata Sv. Duje || || || ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Regata Sv. Kvirina]] || || ||1992. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||style="background:#E6E6FA" align="left"|Regata Sv. Mihovila || ||[[Šibenik]] || ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |regatno ||1_D/C ||style="background:#E6E6FA" align="left"|Regata Sv. Nikola || ||Pula ||1992. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_D/C ||style="background:#E6E6FA" align="left"|Regata Sv. Nikola || ||Biograd ||2000. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Regata Sv. Nikole za samce i dvojce || ||Split–[[Lastovo]]–[[Palagruža]]–[[Komiža]] ||2002. ||''jedri se'' |''izvorno bila samo za samce; '' |<ref>https://regate.com.hr/index.php/novosti/najnovije/offshore/2568-vazno-je-biti-iz-istog-portuna</ref><ref>https://markopolosport.net/~mpsnet/sport-na-moru/jedrenje/7526-jedino-silvana-rutom-van-glavata-darko-prizmic-i-tomislav-grubelic-pobjednici-regate-sveti-nikola-jedini-samac-ivica-kostelic-toliko-mrzim-ovu-regatu-da-cu-doci-i-dogodine</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Regata Sv. Roko || ||[[Sveti Filip i Jakov|Sv. Filip i Jakov]] ||1999. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Regata Sv. Stošije i regata gradova prijatelja]] || ||[[Biograd]] ||2001. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.regate.com.hr/index.php/18-novosti/krstasi/445-regata-sv-stosije-2 |title=Arhivirana kopija |access-date=18. veljače 2019. |archive-date=19. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190219015817/https://www.regate.com.hr/index.php/18-novosti/krstasi/445-regata-sv-stosije-2 |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Regata Sv. Valentina || || || ||''jedri se'' |''poznata i kao "Regata Kanalom ljubavi" jer se održava u kanalu koji objedinjuje "otok Ljubavi/otok Sastajanja - Sv. Katarina, otok Suza - Planac, otok Srce - Galešnjak, otok Vrtiguza - Čavatul" '' |<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.yc-biograd.com/klubske-regate/sv-valentin.html |title=Arhivirana kopija |access-date=18. veljače 2019. |archive-date=19. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190219015815/http://www.yc-biograd.com/klubske-regate/sv-valentin.html |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|Regata Sv. Vid || ||[[Rijeka]] ||2004. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Regata Trani - Dubrovnik<!--u HR gotovo ekskluzivno se koristi ovaj naziv--> || ||style="background:#CAE00D"|Trani–[[Dubrovnik]] ||2005. ||''jedri se'' |''službenog naziva "Trofeo Challenge Antonio Pennetti", poznata i kao "(Trofeo) Pennetti Challenge", "Trofeo Challenge Trani Dubrovnik"; '' |<ref>https://www.dulist.hr/12-trofeo-pannetti-orsanov-dubrovnik-najbrzi/336297/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Regata Velebitskog kanala || || || ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Regata Vieste - Lastovo<!--u HR gotovo ekskluzivno se koristi ovaj naziv--> || ||style="background:#CAE00D"|Vieste–[[Lastovo]] ||2015. ||''jedri se'' |''službenog naziva "Regata dei Parchi" jedna je od regata iz serije "Regate del Gargano"; '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.regatedelgargano.it/regata-dei-parchi/inforegata-parchi/ |title=Arhivirana kopija |access-date=4. svibnja 2019. |archive-date=4. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190504081502/https://www.regatedelgargano.it/regata-dei-parchi/inforegata-parchi/ |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||Trad. ||align="left"|Regata za dušu i tilo || ||[[Betina]] ||2003. ||''jedri se'' |''gajete, leuti i kaići s latinskim jedrom; odaje se počast betinskim kalafatima, majstorima tradicijske drvene brodogradnje čija flota čini oko 70 posto ukupnog broja drvenih brodova koji danas plove hrvatskim dijelom Jadrana; '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sibenik.in/zupanija/regata-za-dusu-i-tilo-posade-u-gajetama-leutima-i-kaicima-odale-pocast-betinskim-kalafatima/96230.html |title=Arhivirana kopija |access-date=18. veljače 2019. |archive-date=19. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190219020117/https://www.sibenik.in/zupanija/regata-za-dusu-i-tilo-posade-u-gajetama-leutima-i-kaicima-odale-pocast-betinskim-kalafatima/96230.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://morski.hr/2018/08/18/regata-za-dusu-i-tilo-u-kojoj-jedre-iskljucivo-drveni-brodovi-s-latinskim-jedrom/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. veljače 2019. |archive-date=19. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190219072848/http://morski.hr/2018/08/18/regata-za-dusu-i-tilo-u-kojoj-jedre-iskljucivo-drveni-brodovi-s-latinskim-jedrom/ |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Regata za prehodni pokal JK Odisej]] || ||Murter ||1988. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||RU ||align="left"|[[Riječka regata RU jedrilica]] || ||[[Rijeka]] ||1995. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||RU ||align="left"|Rogoznički kup / Rogoznička regata modela || ||[[Rogoznica]] ||2007. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://sportnet.hr/vijesti/594039/vodeni-sportovi-jedrenje/na-18-rogoznickom-kupu-60-jedrilicara-i-jedrilicarki-iz-cijelog-svijeta/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||Trad. ||align="left"|[[Rota palagružona]] || ||[[Komiža]]–[[Palagruža]] ||data-sort-value="1593."|2010.<br>1593. ||''jedri se'' |''obnovljena 2010. - prva poznata regata održana je 1593., a posljednja 1936.; prva u Hrvatskoj obnovljena povijesna regata; najstarija regata u Europi - obzirom na povijesni kontekst: 1177. su komiški ribari svojim falkušama dočekali na Palagruži papu Aleksandra III.; najstarija i najduža jadranska povijesna regata, s tradicijom dužom od tisuću godina, koju su od davnina veslali i jedrili komiški ribari; Rota je jedinstvena i po tome što se nalazi na najstarijem transjadranskom plovnom putu, na ruti između Gargana i Punte Planke, na Diomedovu putu; '' |<ref>http://tris.com.hr/2015/06/foto-otplovio-festival-mora-rota-palagruzona-2015/</ref><ref>https://www.slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/clanak/id/102662/rota-palagruzona-krece-najstarija-regata-u-europi</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Rotary regatta Zadar]] || || ||1998. ||''jedri se'' |''poznata i kao "Charity Rotary (Sailing) Regatta Zadar"; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||Trad. ||align="left"|Rovinjska regata tradicijskih barki || ||[[Rovinj]] ||2005. ||''jedri se'' |''dulji naziv regate je "Rovinjska regata tradicijskih barki s oglavnim i latinskim jedrom"; '' |<ref>http://www.batana.org/hr/aktivnosti/novosti/13-rovinjska-regata-tradicijskih-barki-s-oglavnim-i-latinskim-jedrom,42.html</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.pgz.hr/Arhiva_novosti?newsid=5069 |title=Arhivirana kopija |access-date=18. veljače 2019. |archive-date=19. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190219015845/https://www.pgz.hr/Arhiva_novosti?newsid=5069 |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.rovinj-tourism.com/hr/kalendar/25787</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Samoborska regata || || ||data-sort-value="2007."|2014.<br>2007. ||''jedri se'' |''prvih 7 izdanja održano kao neslužbena regata pod nazivom "Samobor Cup"; '' |<ref>http://www.adriaticsailor.com/prva_samoborska_regata/sailing_croatia/8438/HR</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|[[Selce Open]] || ||[[Selce]] ||2000. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Senjska regata]] || ||[[Senj]] ||1993. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |slalom ||daska_W ||align="left"|[[Shimuni Open]] || ||[[Šimuni]] ([[Pag]]) ||2008. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||višetrupac ||align="left"|Shimuni Open || ||Šimuni (Pag) ||2010. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |slalom ||daska_K ||align="left"|Shimuni Open || ||Šimuni (Pag) ||2011. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |course race<br>freestyle ||daska_K ||align="left"|[[Split Open]] || ||Split ||2010. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://www.redbull.com/hr-hr/kitesurf-vikend-gariful-split-open-2014.</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|[[Splitova regata krstaša]] || ||[[Split]]–[[Jelsa]]–Split ||1954. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Sušac 100x2]] || ||[[Split]]–[[Sušac]]–Split ||1996. ||''jedri se'' |''sustav razvrstanja/hendikep/premjer koji se koristi na regati naziva se Sušac Open i razvijen je isključivo za ovu regatu i na njoj se kontinuirano koristi - uz njega povremeno se koriste i drugi (NHP, IRC, THC); 100×2 - jer na jedrilicama smiju biti samo dva člana posade te u jednom dahu moraju odjedriti 100 milja; '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.regate.com.hr/index.php/tracking/live/18-novosti/krstasi/587-susac-100x2 |title=Arhivirana kopija |access-date=30. ožujka 2019. |archive-date=30. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190330105002/https://www.regate.com.hr/index.php/tracking/live/18-novosti/krstasi/587-susac-100x2 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://morskoprase.hr/ljudi/regata-susac-100-x-2-duetu-do-splita-jedrili-bez-refula-vitra |title=Arhivirana kopija |access-date=30. ožujka 2019. |archive-date=30. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190330105007/http://morskoprase.hr/ljudi/regata-susac-100-x-2-duetu-do-splita-jedrili-bez-refula-vitra |url-status=dead }}</ref><ref>https://markopolosport.net/~mpsnet/sport-na-moru/jedrenje/7789-rekord-adrije-azije-jos-oboren-nije-silvani-sa-darkom-prizmicem-i-tomislavom-grubelicem-8-mjesto-regate-susac-100x2-dubrovnik-pobjednik</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |dvobojsko ||1_Y,<br>višetrupac ||align="left" style="background:#F7E98E"|[[Svjetska serija dvobojskog jedrenja u Hrvatskoj]]<br>World Match Racing Tour || ||više || ||''jedri se<br>povremeno'' |''održavan u sklopu [[ACI kup|ACI Cup]]a (??.-??.), Croatia Match Cupa (2017.-??.); '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||daska_K ||align="left" style="background:#F7E98E"|[[Svjetski kupovi u kitesurfingu i windsurfingu u Hrvatskoj|Svjetski kupovi u kitesurfingu u Hrvatskoj]] || ||više || ||''jedri se<br>povremeno'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||daska_W ||align="left" style="background:#F7E98E"|[[Svjetski kupovi u windsurfingu i kitesurfingu u Hrvatskoj|Svjetski kupovi u windsurfingu u Hrvatskoj]] || ||više || ||''jedri se<br>povremeno'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|[[Šibenska regata krstaša]] || || ||2000. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://tris.com.hr/2017/11/krstasi-se-vracaju-na-sibensku-rivu/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||RU ||align="left"|[[Šibenska regata modela]] || ||[[Šibenik]] ||1996. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|[[Šoltanska regata]] || ||Split (Zenta)–[[Stomorska]]–Split (Zenta) ||2006. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://markopolosport.net/sport-na-moru/jedrenje/5145-11-soltanska-regata-drako-prizmic-2-u-grupi-zdravko-sabic-4-u-grupi</ref><ref>https://www.jkzenta.hr/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|The Race – regata tisuću milja || ||style="background:#CAE00D"|[[Biograd na Moru]]–[[Lefkas]]–Biograd na Moru || ||''jedri se'' |''organizira se svake treće godine; '' |<ref>https://more.slobodnadalmacija.hr/om/sa-svih-strana/offshore-dita-biograd-dubrovnik-popricali-smo-s-organizatorima-jedrilicarske-poslastice-za-kraj-sezone-1329007</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left" style="background:#F7E98E"|TP52 Super Series u Hrvatskoj || ||više ||2018. || |''jedna od najjačih svjetskih jedriličarskih serija; održane su dvije regate: prva u Šibeniku, druga u Zadru; najavljena je ponovno za 2020. '' |<ref>{{Citiranje weba |url=http://hr.n1info.com/Biznis/a304366/Prestizne-hrvatske-regate-na-nautickoj-karti-svijeta.html |title=Arhivirana kopija |access-date=18. veljače 2019. |archive-date=19. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190219020129/http://hr.n1info.com/Biznis/a304366/Prestizne-hrvatske-regate-na-nautickoj-karti-svijeta.html |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||RU ||align="left"|Trofej Splita za klasu DF65 || ||Split ||2020.ili2021. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://adriaticsailingadventure.com/trofej-splita-df-65/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Uskršnja regata]] || ||Hvar ||1997. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||Trad. ||align="left"|Van škvare || ||[[Betina]] ||2015. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://regate.com.hr/index.php/novosti/najnovije/latinsko-idro/2441-9-put-van-skvare</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Velika nagrada grada Zagreba || ||Zagreb<br>(Jarun) ||1993. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||daska_W ||align="left"|[[Viganj Open]] || ||[[Viganj]] ||barem<br>2010. || |''povremeno bodovana za svjetski kup; prva regata u Vignju koja je bila dijelom SK-a održana je još 1989. '' |<ref name="#3">http://nakovana.com/2013/02/nort-d-o-o-generalni-sponzor-svjetskog-prvenstva-jedrenja-na-dasci-u-vignju/</ref><ref>https://markopolosport.net/sport-na-moru/jedrenje/3110-povratak-slalomaod-01-do-04svibnja-viganj-open-2014</ref><ref>https://markopolosport.net/sport-na-moru/jedrenje/1921-viganj-otvoreno-phpobjednici-fleury-u-formuli-i-na-marotti-u-slalomu-</ref><ref>https://markopolosport.net/sport-na-moru/jedrenje/3611-nakon-svjetskog-vignju-i-evropsko-prvenstvu-u-formuli-wind-surfing</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|[[Viška regata krstaša]] || ||[[Split]]–[[Vis]]–Split ||1945. ||''jedri se'' |'' '' |<ref>https://markopolosport.net/~mpsnet/sport-na-moru/jedrenje/7430-posada-nikad-vise-na-viskoj-medu-tisucu-jedrilicara-i-trojica-iz-peliskih-jedara</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |slalom ||daska_W ||align="left"|[[Volosko Open]] || ||[[Opatija]]<br>([[Volosko]]) ||barem 2005. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Vološćanski predbožićni kup || ||[[Opatija]]<br>([[Volosko]]) ||barem 2003. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Zadarska koka]] || ||Zadarski kanal ||2005. ||''jedri se'' |''naziv je dobila po trgovačkom jedrenjaku Chocha koji je u Zadar uplovio 22. listopada 1398. u čiji se spomen i održava; '' |<ref>https://www.htz.hr/hr-HR/zadarska-koka-uzbudljiva-regata-zadarskim-kanalom-20-listopada</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|[[Zadarska regata]] || ||[[Zadar]]ski kanal || ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ekipno || ||align="left"|[[Zagrebačka proljetna regata]] || ||Zagreb<br>(Jarun) ||1996. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | ||1_Y ||align="left"|[[Zagrebačka regata (krstaša)]]<br>[[Zagrebačka - Biograd proljetna regata]] || ||[[Biograd]]<br>Biograd–[[Žminjak]]–Biograd ||1983. ||''jedri se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1_Y ||align="left"|[[Zlarinska regata krstaša]] || ||[[Zlarin]] ||2003. ||''jedri se'' |'' '' | |} *Prva regata RU jedrilica Dragon Force 65 (DF65) u Hrvatskoj održana je 2015. u Biogradu na Moru.<ref>https://www.057info.hr/sport/2015-01-09/prva-regata-radio-kontroliranih-jedrilica-u-rh/</ref> *Prvenstvo Srednje Europe u jedrenju na dasci, Viganj<ref>https://markopolosport.net/sport-na-moru/jedrenje/814-viganj-dobio-organizaciju-prvenstva-srednje-europe-2011g-u-jedrenju-na-dasci-</ref><ref>https://markopolosport.net/~mpsnet/sport-na-moru/jedrenje/5742-zavrsilo-srednjo-europsko-luka-mratovic-prvi-u-slalomu-drugi-u-formuli</ref> |} ====Svjetska prvenstva==== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{Tooltip|DK|Dodatni kriterij (dobna kategorija, tip jedrenja, tip jedrilica)}} ! Klasa ! Naziv SP-a ! Godina ! Lokacija ! Bilješke |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||Zvijezda ||align="left"|Svjetsko prvenstvo klase Zvijezda ||2025. ||[[Split]] ||'' ''<ref>https://www.morski.hr/jedrenje-svjetsko-prvenstvo-u-klasi-zvijezda-ispred-splita-106-posada-iz-vise-od-20-zemalja/</ref><ref>https://worlds.starchampionships.org/race</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||RS21 ||align="left"|Svjetsko prvenstvo klase RS21 ||2022. ||[[Biograd]] ||'' ''<ref>https://sportnet.hr/vijesti/571303/vodeni-sportovi-jedrenje/svjetsko-prvenstvo-klase-rs21-burna-subota-u-biogradu-talijani-u-vodstvu/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |RU ||IOM ||align="left"|IOM World Championship ||2022. ||[[Rogoznica]] || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||ORC ||align="left"|ORC World Championship 2019. ||2019. ||[[Šibenik]] ||''prvo svjetsko prvenstvo u nekom od sportova kojeg je Šibenik domaćin;''<ref>{{Citiranje weba |url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/524454/vodeni-sportovi-jedrenje/otvoreno-d-marin-orc-svjetsko-prvenstvo-u-sibeniku/ |title=Arhivirana kopija |access-date=3. lipnja 2019. |archive-date=3. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190603171223/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/524454/vodeni-sportovi-jedrenje/otvoreno-d-marin-orc-svjetsko-prvenstvo-u-sibeniku/ |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |youth ||Laser ||align="left"|ILCA Laser Under-21 World Championship 2019. ||2019. ||Split || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |match || M32 ||align="left"|World Match Racing Tour 2017.<br />(ISAF Match Racing World Championship) ||2017. ||[[Poreč]] ||održan u sklopu ''Croatia Match Cupa''<ref>{{Citiranje weba |url=http://nautica-portal.com/index.php/nautica-portal-com/n-sport/49-regate/2095-world-match-racing-tour-klasa-m32-stize-u-hrvatsku |title=Arhivirana kopija |access-date=29. ožujka 2019. |archive-date=29. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190329203458/http://nautica-portal.com/index.php/nautica-portal-com/n-sport/49-regate/2095-world-match-racing-tour-klasa-m32-stize-u-hrvatsku |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||Laser ||align="left"|Laser World Championship 2017. ||2017. ||[[Split]] || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |windsurfing ||Funboard ||align="left"|IFCA Slalom World Championship 2016. ||2016. ||[[Bol]] ||<ref>https://markopolosport.net/~mpsnet/sport-na-moru/jedrenje/4921-svjetsko-prvenstvo-medu-85-daskasa-darko-antunovic-14-ive-trojanovic-31-a-marko-zidic-42</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |windsurfing ||Formula Windsurfing ||align="left"|Formula Windsurfing World Championship 2013. ||2013. ||[[Viganj]] ||''svjetsko prvenstvo u jedrenju na dasci u nekoj drugoj klasi trebalo se u Vignju održati još 1991., ali rat je to spriječio;<ref name="#3"/><ref>https://markopolosport.net/sport-na-moru/jedrenje/2368-jai-od-san-franciska-viganj-dobio-organizaciju-sp-u-wind-surfingu-2013-</ref><ref>https://markopolosport.net/sport-na-moru/jedrenje/2654-u-viganj-uskoro-stie-svjetska-elitapokrovitelj-sp-predsjednik-rh-ivo-josipovi-</ref><ref>https://markopolosport.net/sport-na-moru/jedrenje/2673-to-je-san-francisco-kontra-vignju-</ref><ref>https://markopolosport.net/sport-na-moru/jedrenje/2678-od-ponedjljka-do-subote-viganj-i-peljeki-kanal-daskaki-centar-svijetapoinje-sp-u-disciplini-formula-</ref><ref>https://markopolosport.net/sport-na-moru/jedrenje/2695-jedan-dan-na-ponti-svliberanavjetrom-u-daskako-jedro-viganj-je-spojio-svijet-</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||49er ||align="left"|49er World Championship 2012. ||2012. ||[[Zadar]] || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||RC44 ||align="left"|RC44 World Championship 2012. ||2012. ||[[Rovinj]] ||održan u sklopu ''Adris RC44 Cupa'' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||ORC ||align="left"|ORC World Championship 2011. ||2011. ||[[Cres]] || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |youth ||Laser 4.7 ||align="left"|Laser 4.7 World Championship 2008. ||2008. ||[[Trogir]] || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |youth ||Splash ||align="left"|Splash World Championship 2007. ||2007. ||Split || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |match || — ||align="left"|World Match Racing Tour 2007.-??.<br />(ISAF Match Racing World Championship) ||2007.-'??. ||Split ||održan u sklopu [[ACI kup|ACI Cup]]a |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |match || — ||align="left"|World Match Racing Tour 2006.<br />(ISAF Match Racing World Championship) ||2006. ||Rovinj ||održan u sklopu [[ACI kup|ACI Cup]]a |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||Finn ||align="left"|Finn Gold Cup (Finn World Championship) 2006. ||2006. ||[[Split]] || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||470 ||align="left"|470 World Championship 2004. ||2004. ||Zadar || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||IMS 600 ||align="left"|IMS 600 World Championship 2004. ||2004. ||Cres || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |RU ||IOM ||align="left"|IOM World Championship ||2001. ||[[Omišalj]] || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |match || — ||align="left"|ISAF Match Racing World Championship 2000. ||2000. ||Split ||održan u sklopu [[ACI kup|ACI Cup]]a |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |match || — ||align="left"|ISAF Match Racing World Championship 1996. ||1996. ||[[Dubrovnik]] ||održan u sklopu [[ACI kup|ACI Cup]]a |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||420 ||align="left"|420 World Championship 1989. ||1989. ||[[Mošćenička Draga]] || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |youth ||Cadet ||align="left"|Cadet World Championship 1972. ||1972. ||Split || |} ==Vidi== *[[Kitesurfing#Lokacije_za_kitesurfing|Popis kitesurfing lokacija u Hrvatskoj]] *[[Jedrenje_na_dasci#Lokacije_za_windsurfing|Popis windsurfing lokacija u Hrvatskoj]] * [[Hrvatski kajakaški savez|Hrvatski kajakaški savez (jedrenje kanuom)]]<!--da, i to postoji; canoe sailing pod ICF-om--> * [[Hrvatski jedriličarski klubovi]] * [[Red Bull Golden Jump]], [[Zlatni rat]] (Bol) ''2008.; jedinstveno natjecanje za kiteboardere u preskakanju (prelijetanju) plaže''<ref>https://www.slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/clanak/id/8499/red-bull-golden-jump-preskocili-zlatni-rat</ref> == Vanjske poveznice == * [http://www.hjs.hr Hrvatski jedriličarski savez] * [https://www.cro-rc-sailing.org/index.php/iom-pocetna cro-rc-sailing] * [http://www.sailing.org World Sailing] * [http://www.internationalwindsurfing.com/windsurfing_competion_0002v01.htm International Windsurfing Association - IWA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170610095409/http://internationalwindsurfing.com/windsurfing_competion_0002v01.htm |date=10. lipnja 2017. }} * [http://internationalkiteboarding.org/the-sport/classes-and-equipment/types-of-kiteboarding International Kiteboarding Association - IKA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190506161914/http://internationalkiteboarding.org/the-sport/classes-and-equipment/types-of-kiteboarding |date=6. svibnja 2019. }} * [https://www.globalwingsportsassociation.org/ Global Wingsports Association - GWA] * [http://www.naviga.org/about-us/ NAVIGA – World Organisation for Modelshipbuilding and Modelshipsport] – [http://www.naviga.org/section_s/ Section S] * [http://www.worldsailingywc.org/home.php World Sailing Youth] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170814030248/http://www.worldsailingywc.org/home.php |date=14. kolovoza 2017. }} * [http://www.sailing.org/rankings/fleet/index.php ISAF ranking] * [https://radiosailing.org/2014/12/29/international-radio-sailing-association/ International Radio Sailing Association] * [http://manage2sail.com/en-US/event manage2sail - regata menadžer] * [http://www.nautica-portal.com Nautica-portal] * {{HTE|hrvatski-jedrilicarski-savez|Hrvatski jedriličarski savez}} ==Rječnik pojmova (engl. - hrv.)== <ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hjs.hr/index.php/2015-05-25-08-04-13/klase |title=Arhivirana kopija |access-date=28. prosinca 2017. |archive-date=29. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171229052418/http://www.hjs.hr/index.php/2015-05-25-08-04-13/klase |url-status=dead }}</ref> {{col-begin}} {{col-break}} :boards – daske :sailboard – :kiteboard – :monohull – jednotrupac :multihull – višetrupac :dinghy – :centerboard – jedrilica s pomičnom kobilicom :keelboat – jedrilica s nepomičnom kobilicom :yacht (sail cruiser, sailing yacht) – krstaš :(sailing) skiff – {{col-break}} :fleet racing – regatno jedrenje :match racing – dvobojsko jedrenje :team racing – ekipno jedrenje :inshore racing – :coastal racing – :offshore racing – :oceanic racing – :cruising – krstarenje :windsurfing – jedrenje na dasci :kitesurfing / kiteboarding – :radio sailing (boat/yacht) / radio-controlled sailing (boat/yacht) – radio-upravljane jedrilice {{col-end}} ==Bilješke== {{Izvori}} ==Izvori== {{Izvori}} *http://www.scor.hr/regate/2004e/ims600.htm *https://enciklopedija.hr/clanak/28916 *http://www.hjs.hr/images/stories/rezultati/medalje%20na%20sp%20i%20ep.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170201235251/http://hjs.hr/images/stories/rezultati/medalje%20na%20sp%20i%20ep.pdf |date=1. veljače 2017. }} {{Mrva-jedr}} [[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Jedriličarstvo]] [[Kategorija:Športsko jedrenje u Hrvatskoj]] 36yzt7qbu863mlwolz5ozhufrvluoj5 0 75568 7570054 7437809 2026-08-05T09:29:20Z Flamingounicorn 243866 7570054 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Nad lipom 35 | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | format_serije = [[sitcom]] | autor = [[Stevo Cvikić]] | razvoj = | redatelj = Stevo Cvikić | scenarist = Stevo Cvikić | glazba = | uvodna_glazba = Bobo Dominik | glumci = [[Ivica Zadro]]<br>[[Elizabeta Kukić]]<br>[[Žarko Potočnjak]]<br>[[Slavko Pintarić]]<br>[[Branimir Vidić]]<br>[[Tomislav Štriga]]<br>[[Hrvoje Grčević]]<br>[[Mario Valentić]] | pripovjedač = | država = {{DZ+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_epizoda = 103 + 13 specijala | broj_sezona = 3 | popis_epizoda = Popis epizoda serije Nad lipom 35 | producent = Goran Pleša | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 60 minuta (osim specijala kada traje 135 minuta) | tv_kuća = [[Nova TV]] | u_hrv = Nova TV / Nova World | ostale_kuće = | početak_serije = [[15. listopada]] [[2006.]] | kraj_serije = [[31. prosinca]] [[2021.]] | povezano = [[Jel' me netko tražio?]]<br>[[I godina Nova]] | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/nad-lipom-35 | imdb_id = 0887988 }}'''''Nad lipom 35''''' je [[humoristična serija]] autora Steve Cvikića rađena u produkciji [[Nova TV|Nove TV]]. Serija je s emitiranjem započela 15. listopada [[2006.]] godine. Specijal serije pod nazivom "I godina nova" emitirao se svake kalendarske godine u noći sa stare na novu godinu, od 2010. do 2021. Nasljednik novogodišnjih specijala je specijal "I godina nova 2023." koji se emitirao na novogodišnju noć 31. prosinca 2022., gdje se radnja specijalija događa ne više unutar poznatog kafića nego unutar studija Supertalent emisije.<ref>{{Citiranje weba|date=27. prosinca 2022.|title=''I godina Nova 2023.'' – najveseliji doček Nove godine uz glazbeno zabavnu emisiju Nove TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2023/clanak/zanimljivosti/i-godina-nova-2023-najveseliji-docek-nove-godine-uz-glazbeno-zabavnu-emisiju-nove-tv---758500.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221227142202/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2023/clanak/zanimljivosti/i-godina-nova-2023-najveseliji-docek-nove-godine-uz-glazbeno-zabavnu-emisiju-nove-tv---758500.html|archive-date=27. prosinca 2022.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> == Paralela s prijašnjom serijom == Za vrijeme [[1990-ih]] emitirala se serija ''[[Jel' me netko tražio?]]'' Ova serije je nekakva vrsta nasljednice serije, no uz poboljšanja. U originalnoj seriji bili su samo neki gosti i djelatnici bara, dok su u novoj seriji dodani i stanari iznad bara. Popularna fraza: ''Jel' me netko tražio'', po kojoj je serija dobila ime i danas se koristi u seriji. U novoj verziji serije svoje uloge tumače [[Ivica Zadro]], [[Slavko Pintarić|Slavko Pintarić Pišta]] i [[Branimir Vidić|Branimir Vidić Flika]]. [[Sanja Doležal]] je u ''Jel me netko tražio?'' tumačila ulogu novinarke koju od tada tumači [[Mirna Maras]]. ==Pregled serije== {{glavni|Popis epizoda serije Nad lipom 35}} {| class="wikitable" ! colspan=2 | Sezona ! | Epizoda ! | Premijera sezone ! | Kraj sezone |- |bgcolor="Orange" height="10px"| |align="center"| 1 |align="center"| 38 |align="center"| 15. listopada [[2006.]] |align="center"| 2007. |- |bgcolor="Blue" height="10px"| |align="center"| 2 |align="center"| 42 |align="center"| [[2007.]] |align="center"| [[2008.]] |- |bgcolor="Green" height="10px"| |align="center"| 3 |align="center"| 23 |align="center"| rujan [[2008.]] |align="center"| 31. prosinca [[2009.]] |- |bgcolor="Purple" height="10px"| |align="center"|Specijali |align="center"|13 |align="center"|31. prosinca [[2010.]] |align="center"|31. prosinca [[2021.]] |} == O seriji == Stanovnicima zgrade u susjedstvu probleme stvara lokal u prizemlju koji za gaže angažira nastupe pjevača kao što su [[Jasmin Stavros]] ili [[Jelena Rozga]]. Nerijetko je otvorena i terasa na kojoj ne baš tiho svira četveročlani sastav i gostujući pjevači. Car lokala je [[konobar]] koji svakog poznaje, u sve je upućen i na sve ima komentar, baš kao i njegove redovne mušterije, te oni koji često navraćaju – lokalna novinarka ili pjevačica u usponu. I sve bi bilo u najveselijem redu da iznad lokala ne žive stanari kojima se događanja iz prizemlja nimalo ne sviđaju – stariji bračni par, susjeda usidjelica i predstavnik stanara Neven Bau. U seriji je gostovalo mnogo glazbenih gostiju kao što su [[Severina]], [[Jasmin Stavros]], [[Jelena Rozga]], [[Danijela Martinović]], [[Zlatko Pejaković]], [[Boris Novković]], [[Dražen Zečić]], [[Alka Vuica]], [[Joško Čagalj Jole]], [[Hanka Paldum]], [[Jurica Pađen]], [[Mladen Grdović]], [[Vlatka Pokos]], [[Matija Vuica]], [[Fantomi (glazbeni sastav)|Fantomi]], [[Novi fosili]], [[Slavonske Lole]], [[Alen Vitasović]], [[Dean Dvornik]], [[Magazin]], [[Mate Mišo Kovač]], [[Josipa Lisac]], [[Lana Jurčević]], [[Luka Nižetić]], [[Antonija Šola]], [[Toše Proeski]], [[Neda Ukraden]], [[Lepa Brena]], [[Željko Samardžić]] i mnogi drugi. {{Glavni|Dodatak:Popis gostujućih uloga u "Nad lipom 35"}} === Novogodišnji specijal === Na [[Stara godina|Staru godinu]] [[2010.]] [[Nova TV]] emitiralo se dvosatni specijal "'''Nova u Dragošju'''" u kojoj su sudjelovali fiktivni likovi iz dramske serije "[[Najbolje godine (TV serija)|Najbolje godine]]" kao i nekoliko likova iz "Nad lipom 35". Na [[Stara godina|Staru godinu]] [[2013.]] na [[Nova TV|Novoj TV]] emitirao se dvosatni specijal "S Novom u novu 2014" u kojoj je gostovao [[Radovan Marčić]], član žirija kulinarskog showa [[Masterchef]] koji se tad emitirao. Na [[Stara godina|Staru godinu]] [[2014.]] na [[Nova TV|Novoj TV]] emitirao se dvosatni specijal "S Novom u novu 2015" u kojoj su sudjelovali fiktivni likovi iz humoristične serije "[[Kud puklo da puklo (TV serija)|Kud puklo da puklo]]" kao i nekoliko likova iz "Nad lipom 35". Glumačku postavu specijala činili [[Jasna Odorčić]] (Zlata), [[Ljubomir Kerekeš]] (Lale), [[Velimir Čokljat]] (Đuka) i [[Janko Rakoš]] (Damir) iz "[[Najbolje godine (TV serija)|Najboljih godina]]", [[Milan Štrljić]] (Mile), [[Miodrag Krivokapić]] (Stipe), [[Barbara Vicković]] (Ane) i [[Jagoda Kumrić]] (Snježana) iz "[[Kud puklo da puklo (TV serija)|Kud puklo da puklo]]", [[Radovan Marčić]] iz [[Masterchef]]a, te [[Nives Ivanković]] (Miki), [[Mirna Maras]] (Nina), [[Mario Valentić]] (Luigi), [[Ivica Zadro]] (Barmen), [[Branimir Vidić]] (Doline) i [[Damir Mihanović Čubi]] (Roman) iz ''Nad lipom 35''.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.glas-slavonije.hr/mvijest.asp?rub=4&ID_VIJESTI=9065 |title=Gostujuće zvijezde u Dragošju |access-date=26. prosinca 2010. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114300/http://www.glas-slavonije.hr/mvijest.asp?rub=4&ID_VIJESTI=9065 |url-status=dead }}</ref> Od glazbenih gostiju nastupili su [[Severina Vučković]], [[Neda Ukraden]], [[Danijela Martinović]], [[Halid Bešlić]], [[Maja Šuput]], [[Dražen Zečić]], [[Zlatko Pejaković]], [[Mate Bulić]], [[Jasmin Stavros]], "[[Electro team|E.T.]]" i "[[Karma (sastav)|Karma]]".<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.glas-slavonije.hr/mvijest.asp?rub=4&ID_VIJESTI=9065 |title=Potvrđeni glazbeni gosti |access-date=26. prosinca 2010. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114300/http://www.glas-slavonije.hr/mvijest.asp?rub=4&ID_VIJESTI=9065 |url-status=dead }}</ref> == Glumačka postava == * [[Ivica Zadro]] kao Šef ''(barmen)'' ([[2006.]] – [[2021.]]) * [[Slavko Pintarić|Slavko Pintarić Pišta]] kao Štefek ([[2006.]] – [[2021.]]) * [[Branimir Vidić]] kao Zvonimir Doline ([[2006.]] – [[2021.]]) * [[Tomislav Štriga]] kao policajac/Oskar ([[2006.]] – [[2021.]]) * [[Hrvoje Grčević]] kao Punker ([[2006.]] – [[2021.]]) * [[Mario Valentić]] kao Luigi Kenjalo/Dragutin ([[2008.]] – [[2021.]]) * [[Elizabeta Kukić]] kao Bosiljka Picek/Doktorica/Šefova žena ([[2006.]] – [[2012.]]) * [[Jagoda Kumrić]] kao Nikol/Snježana/Konobarica ([[2012.]], [[2014.]], [[2019.]], [[2021.]]) * [[Nives Ivanković]] kao Miki ([[2006.]] – [[2012.]], [[2016.]] – [[2017.]]) * [[Damir Mihanović|Damir Mihanović Ćubi]] kao Roman/Neven Bau ([[2006.]] – [[2020.]]) *[[Žarko Potočnjak]] kao Srećko Leš/Božo Hajduk ([[2006.]] – [[2021.]]) * [[Emilija Bunjac]] kao Maja ([[2007.]] – [[2011.]]) * [[Duško Gruborović]] kao Josip Brda ([[2006.]]) * [[Vanda Božić]] kao Anđela ([[2006.]]) * [[Marija Borić]] kao Anamarija - Ana ([[2006.]]) * [[Vlatka Grakalić]] kao Agata Svečnjak ([[2006.]] – [[2007.]]) * [[Jadranka Matković]] kao Rebeka Palisander ([[2006.]] – [[2009.]]) * [[Edo Vujić]] kao Robert Picek ([[2006.]] – [[2008.]]) == Izvori == {{izvori}} {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske humoristične serije]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 2006.]] 684zyfti1zm3w5niojglpvrjasjiw5j 7570056 7570054 2026-08-05T09:30:04Z Flamingounicorn 243866 /* Pregled serije */ 7570056 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Nad lipom 35 | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | format_serije = [[sitcom]] | autor = [[Stevo Cvikić]] | razvoj = | redatelj = Stevo Cvikić | scenarist = Stevo Cvikić | glazba = | uvodna_glazba = Bobo Dominik | glumci = [[Ivica Zadro]]<br>[[Elizabeta Kukić]]<br>[[Žarko Potočnjak]]<br>[[Slavko Pintarić]]<br>[[Branimir Vidić]]<br>[[Tomislav Štriga]]<br>[[Hrvoje Grčević]]<br>[[Mario Valentić]] | pripovjedač = | država = {{DZ+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_epizoda = 103 + 13 specijala | broj_sezona = 3 | popis_epizoda = Popis epizoda serije Nad lipom 35 | producent = Goran Pleša | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 60 minuta (osim specijala kada traje 135 minuta) | tv_kuća = [[Nova TV]] | u_hrv = Nova TV / Nova World | ostale_kuće = | početak_serije = [[15. listopada]] [[2006.]] | kraj_serije = [[31. prosinca]] [[2021.]] | povezano = [[Jel' me netko tražio?]]<br>[[I godina Nova]] | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/nad-lipom-35 | imdb_id = 0887988 }}'''''Nad lipom 35''''' je [[humoristična serija]] autora Steve Cvikića rađena u produkciji [[Nova TV|Nove TV]]. Serija je s emitiranjem započela 15. listopada [[2006.]] godine. Specijal serije pod nazivom "I godina nova" emitirao se svake kalendarske godine u noći sa stare na novu godinu, od 2010. do 2021. Nasljednik novogodišnjih specijala je specijal "I godina nova 2023." koji se emitirao na novogodišnju noć 31. prosinca 2022., gdje se radnja specijalija događa ne više unutar poznatog kafića nego unutar studija Supertalent emisije.<ref>{{Citiranje weba|date=27. prosinca 2022.|title=''I godina Nova 2023.'' – najveseliji doček Nove godine uz glazbeno zabavnu emisiju Nove TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2023/clanak/zanimljivosti/i-godina-nova-2023-najveseliji-docek-nove-godine-uz-glazbeno-zabavnu-emisiju-nove-tv---758500.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221227142202/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2023/clanak/zanimljivosti/i-godina-nova-2023-najveseliji-docek-nove-godine-uz-glazbeno-zabavnu-emisiju-nove-tv---758500.html|archive-date=27. prosinca 2022.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> == Paralela s prijašnjom serijom == Za vrijeme [[1990-ih]] emitirala se serija ''[[Jel' me netko tražio?]]'' Ova serije je nekakva vrsta nasljednice serije, no uz poboljšanja. U originalnoj seriji bili su samo neki gosti i djelatnici bara, dok su u novoj seriji dodani i stanari iznad bara. Popularna fraza: ''Jel' me netko tražio'', po kojoj je serija dobila ime i danas se koristi u seriji. U novoj verziji serije svoje uloge tumače [[Ivica Zadro]], [[Slavko Pintarić|Slavko Pintarić Pišta]] i [[Branimir Vidić|Branimir Vidić Flika]]. [[Sanja Doležal]] je u ''Jel me netko tražio?'' tumačila ulogu novinarke koju od tada tumači [[Mirna Maras]]. ==Pregled serije== {{glavni|Popis epizoda serije Nad lipom 35}} {{:Popis epizoda serije Nad lipom 35}} == O seriji == Stanovnicima zgrade u susjedstvu probleme stvara lokal u prizemlju koji za gaže angažira nastupe pjevača kao što su [[Jasmin Stavros]] ili [[Jelena Rozga]]. Nerijetko je otvorena i terasa na kojoj ne baš tiho svira četveročlani sastav i gostujući pjevači. Car lokala je [[konobar]] koji svakog poznaje, u sve je upućen i na sve ima komentar, baš kao i njegove redovne mušterije, te oni koji često navraćaju – lokalna novinarka ili pjevačica u usponu. I sve bi bilo u najveselijem redu da iznad lokala ne žive stanari kojima se događanja iz prizemlja nimalo ne sviđaju – stariji bračni par, susjeda usidjelica i predstavnik stanara Neven Bau. U seriji je gostovalo mnogo glazbenih gostiju kao što su [[Severina]], [[Jasmin Stavros]], [[Jelena Rozga]], [[Danijela Martinović]], [[Zlatko Pejaković]], [[Boris Novković]], [[Dražen Zečić]], [[Alka Vuica]], [[Joško Čagalj Jole]], [[Hanka Paldum]], [[Jurica Pađen]], [[Mladen Grdović]], [[Vlatka Pokos]], [[Matija Vuica]], [[Fantomi (glazbeni sastav)|Fantomi]], [[Novi fosili]], [[Slavonske Lole]], [[Alen Vitasović]], [[Dean Dvornik]], [[Magazin]], [[Mate Mišo Kovač]], [[Josipa Lisac]], [[Lana Jurčević]], [[Luka Nižetić]], [[Antonija Šola]], [[Toše Proeski]], [[Neda Ukraden]], [[Lepa Brena]], [[Željko Samardžić]] i mnogi drugi. {{Glavni|Dodatak:Popis gostujućih uloga u "Nad lipom 35"}} === Novogodišnji specijal === Na [[Stara godina|Staru godinu]] [[2010.]] [[Nova TV]] emitiralo se dvosatni specijal "'''Nova u Dragošju'''" u kojoj su sudjelovali fiktivni likovi iz dramske serije "[[Najbolje godine (TV serija)|Najbolje godine]]" kao i nekoliko likova iz "Nad lipom 35". Na [[Stara godina|Staru godinu]] [[2013.]] na [[Nova TV|Novoj TV]] emitirao se dvosatni specijal "S Novom u novu 2014" u kojoj je gostovao [[Radovan Marčić]], član žirija kulinarskog showa [[Masterchef]] koji se tad emitirao. Na [[Stara godina|Staru godinu]] [[2014.]] na [[Nova TV|Novoj TV]] emitirao se dvosatni specijal "S Novom u novu 2015" u kojoj su sudjelovali fiktivni likovi iz humoristične serije "[[Kud puklo da puklo (TV serija)|Kud puklo da puklo]]" kao i nekoliko likova iz "Nad lipom 35". Glumačku postavu specijala činili [[Jasna Odorčić]] (Zlata), [[Ljubomir Kerekeš]] (Lale), [[Velimir Čokljat]] (Đuka) i [[Janko Rakoš]] (Damir) iz "[[Najbolje godine (TV serija)|Najboljih godina]]", [[Milan Štrljić]] (Mile), [[Miodrag Krivokapić]] (Stipe), [[Barbara Vicković]] (Ane) i [[Jagoda Kumrić]] (Snježana) iz "[[Kud puklo da puklo (TV serija)|Kud puklo da puklo]]", [[Radovan Marčić]] iz [[Masterchef]]a, te [[Nives Ivanković]] (Miki), [[Mirna Maras]] (Nina), [[Mario Valentić]] (Luigi), [[Ivica Zadro]] (Barmen), [[Branimir Vidić]] (Doline) i [[Damir Mihanović Čubi]] (Roman) iz ''Nad lipom 35''.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.glas-slavonije.hr/mvijest.asp?rub=4&ID_VIJESTI=9065 |title=Gostujuće zvijezde u Dragošju |access-date=26. prosinca 2010. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114300/http://www.glas-slavonije.hr/mvijest.asp?rub=4&ID_VIJESTI=9065 |url-status=dead }}</ref> Od glazbenih gostiju nastupili su [[Severina Vučković]], [[Neda Ukraden]], [[Danijela Martinović]], [[Halid Bešlić]], [[Maja Šuput]], [[Dražen Zečić]], [[Zlatko Pejaković]], [[Mate Bulić]], [[Jasmin Stavros]], "[[Electro team|E.T.]]" i "[[Karma (sastav)|Karma]]".<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.glas-slavonije.hr/mvijest.asp?rub=4&ID_VIJESTI=9065 |title=Potvrđeni glazbeni gosti |access-date=26. prosinca 2010. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114300/http://www.glas-slavonije.hr/mvijest.asp?rub=4&ID_VIJESTI=9065 |url-status=dead }}</ref> == Glumačka postava == * [[Ivica Zadro]] kao Šef ''(barmen)'' ([[2006.]] – [[2021.]]) * [[Slavko Pintarić|Slavko Pintarić Pišta]] kao Štefek ([[2006.]] – [[2021.]]) * [[Branimir Vidić]] kao Zvonimir Doline ([[2006.]] – [[2021.]]) * [[Tomislav Štriga]] kao policajac/Oskar ([[2006.]] – [[2021.]]) * [[Hrvoje Grčević]] kao Punker ([[2006.]] – [[2021.]]) * [[Mario Valentić]] kao Luigi Kenjalo/Dragutin ([[2008.]] – [[2021.]]) * [[Elizabeta Kukić]] kao Bosiljka Picek/Doktorica/Šefova žena ([[2006.]] – [[2012.]]) * [[Jagoda Kumrić]] kao Nikol/Snježana/Konobarica ([[2012.]], [[2014.]], [[2019.]], [[2021.]]) * [[Nives Ivanković]] kao Miki ([[2006.]] – [[2012.]], [[2016.]] – [[2017.]]) * [[Damir Mihanović|Damir Mihanović Ćubi]] kao Roman/Neven Bau ([[2006.]] – [[2020.]]) *[[Žarko Potočnjak]] kao Srećko Leš/Božo Hajduk ([[2006.]] – [[2021.]]) * [[Emilija Bunjac]] kao Maja ([[2007.]] – [[2011.]]) * [[Duško Gruborović]] kao Josip Brda ([[2006.]]) * [[Vanda Božić]] kao Anđela ([[2006.]]) * [[Marija Borić]] kao Anamarija - Ana ([[2006.]]) * [[Vlatka Grakalić]] kao Agata Svečnjak ([[2006.]] – [[2007.]]) * [[Jadranka Matković]] kao Rebeka Palisander ([[2006.]] – [[2009.]]) * [[Edo Vujić]] kao Robert Picek ([[2006.]] – [[2008.]]) == Izvori == {{izvori}} {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske humoristične serije]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 2006.]] 1fku8dwxdl64us3cxop6cjneodhrxd2 0 78560 7569644 7167785 2026-08-04T14:42:36Z Dr. Thomas Liptak 339153 photo updated (2026) 7569644 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} {{Razlikovati|[[centripetalna sila]]}} [[Datoteka:Frankfurt am Main, Mainfest 2026 - swing ride.jpg|mini|290px|Djeca pri pokretanju [[Vrtuljak|vrtuljka]] osjećaju silu koja ih odbacuje od središta vrtnje, a prestanak gibanja naviše tumače uravnoteženjem [[Sila teže|sile teže]], sile od napetosti lanaca i centrifugalne sile. Promatrač sa zemlje u konačnici opaža jednoliko kružno gibanje za koje je potrebna sila koja djeluje centripetalno, a koja dolazi od rezultante sile teže i sile od napetog lanaca: djeca za nj nisu u ravnoteži sila jer postoji stalno ubrzanje prema središtu vrtnje.]] {{Klasična mehanika}} '''Centrifugalna sila''' jest [[sila]] kojom se u [[Vrtnja|rotirajućim]] sustavima objašnjava spontano ubrzano gibanje [[Tijelo (fizika)|tijela]] u smjeru od središta vrtnje. Sila nema materijalan uzrok nego se opaža u neinercijskim sustavima zbog gibanja pri kojem se brzina ili barem smjer brzine svih dijelova sustava mijenjaju; zbog toga se ponekad naziva fiktivnom ili pseudosilom. Ime ''centrifugalan'' označava ono što se pomiče ili bježi iz središta ili centra.<ref>{{Citiranje weba|title=Centrifugalan|url=https://enciklopedija.hr/clanak/11232|url-status=live|access-date=2023-04-12|website=Hrvatska enciklopedija}}</ref> Loptica u prtljažniku automobila za promatrača će se u automobilu (neinercijski sustav) gibati udesno kada cesta skreće ulijevo, dok će u desnom zavoju loptica bježati ulijevo. Za promatrača izvan automobila to relativno gibanje loptice prema automobilu izgledat će kao ''manjak'' ([[Centripetalna sila|centripetalne]]) sile koja bi je skretala s pravocrtne putanje. Automobilu centripetalnu silu osigurava trenje kotača s cestom, ali je trenje između loptice i podloge nedovoljno da bi i nju stavilo na sličnu zakrivljenu putanju. Loptica će početi slijediti istu putanju tek kada se nasloni na stijenku prtljažnika koji će joj, kako to tumači promatrač izvana, dati dovoljnu centripetalnu akceleraciju za danu krivinu.<ref name="Dul">{{Citiranje knjige|author=Dulčić|first=Antonije|url=http://archive.org/details/MehanikaSkriptaProf.Dulcica|title=Mehanika|publisher=Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|year=2012}}</ref>{{Is|159}} Iz tog primjera može se vidjeti i odnos veličina sila koje opažaju promatrači u inercijskom (vanjskom) i neinercijskom (rotirajućem) sustavu: vanjski promatrač činjenicu da loptica konačno slijedi istu putanju kao automobil tumači djelovanjem (centripetalne) sile <math>F_c</math> usmjerene prema središtu vrtnje, koja dolazi od kontakta loptice sa stijenkom; u automobilu opažač primjećuje djelovanje stijenke na lopticu i tumači ga reakcijom stijenke na (centrifugalnu) silu <math>F_{cf}</math> koja lopticu ''tjera'' prema stijenci.{{refn|group=bilješka|Slična reakcija opaža se na podlozi: tijelo je pritišće svojom težinom, a na tijelo podloga djeluje silom suprotnoga smjera i istoga iznosa – ukupno se djelovanje sile teže na tijelo i reakcija podloge zbrajaju u nulu jer, očito, nema propadanja (gibanja) tijela u podlogu.}} Reakcija stijenke za vanjskog je promatrača centripetalna sila potrebna za kružno gibanje, a za promatrača u automobilu sila suprotna centrifugalnoj sili (loptica se za nj ne giba, što se tumači iščezavanjem rezultante sila)<ref name="Dul" />{{Is|158}} <blockquote><math>\vec F_{cf}</math> (za opažača iznutra) = <math>-\vec F_c</math> (vanjski opažač) </blockquote> Predznakom se označava da su [[vektor]]i sila na istome pravcu, ali su usmjereni u suprotnim smjerovima. U vanjskom, inercijskom sustavu ne postoji centrifugalna sila i sva se gibanja mogu opisati postojanjem (ili nepostojanjem sile) koja djeluje centripetalno. U rotirajućem, neinercijskom sustavu opažač koji želi primjenjivati iskustvo iz inercijskih sustava i [[Newtonovi zakoni gibanja|Newtonove zakone gibanja]], zanemarujući činjenicu da se zapravo ubrzano giba, mora uvesti dodatnu silu koja ovisi o načinu gibanja njegova sustava. Iznos centrifugalne sile <math>F_{cf}</math> na tijela u sustavu koji se jednoliko vrti raste s porastom njihove [[masa|mase]] ''m'', a razmjerna je kvadratu [[Orbitalna brzina|obodne brzine]] ''v'' i obrnuto razmjerna [[polumjer|polumjeru]] kružne putanje ''r'': :<math>|F_{cf}| = m \cdot \frac{v^2}{r} </math> Sila se može izraziti i preko kutne brzine (kružne frekvencije) rotirajućeg sustava<ref name="Dul" />{{Is|158}} :<math>|F_{cf}| = m\,\omega^2 r</math> gdje je <math>\omega = 2 \pi f = 2 \pi / T</math>, za danu frekvenciju kružnog gibanja ''f'', odnosno period ''T''. Spljoštenost [[Zemlja|Zemlje]] (njezino ispupčenje na [[ekvator]]u), a djelomično i smanjenje [[Ubrzanje zemljine sile teže|ubrzanja zemljine sile teže]] na ekvatoru objašnjava se djelovanjem centrifugalne sile, koju uzrokuje [[Zemljina rotacija]]. Na načelu djelovanja centrifugalne sile rade [[centrifugalni stroj]], [[centrifugalni separator]], [[centrifugalna sisaljka]], različite vrste [[centrifuga]] i niz drugih uređaja. == Povezani članci == * [[Centripetalna sila]] == Bilješke == {{izvori|group="bilješka"}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ubrzanje]] [[Kategorija:Fiktivne sile]] [[Kategorija:Sila]] [[Kategorija:Mehanika]] [[Kategorija:Rotacija]] e92pks8m4bcw3fwotyqvy2sqtl1tfm7 0 83605 7569606 7273557 2026-08-04T13:19:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569606 wikitext text/x-wiki '''Gradska četvrt''' ili '''gradski kotar''' je oblik mjesne samouprave koji se osniva za područje koje predstavlja [[grad]]sku, [[gospodarstvo|gospodarsku]] i [[društvo|društvenu]] cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana. U [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] se djelokrug, ovlasti i tijela gradskih četvrti uređuju [[statut]]om grada shodno odredbama [[zakon]]a koje se odnose na mjesnu samoupravu u mjesnim odborima. == Gradovi u Hrvatskoj s gradskim četvrtima == Od [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj|128 gradova u Hrvatskoj]], njih 16 se sastoji od gradskih četvrti. Gradovi: [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Čakovec]] i [[Korčula (grad)|Korčula]] koriste naziv "gradski kotar", dok svi ostali gradovi koriste naziv "gradska četvrt". U svim gradovima se, osim gradskih četvrti, osnivaju i [[mjesni odbor]]i, za područja prigradskih naselja. Iznimka je [[Zagreb|Grad Zagreb]], čije se [[Zagrebačke gradske četvrti|gradske četvrti]] dijele na mjesne odbore.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.zagreb.hr/o-mjesnoj-samoupravi/147 |title=O mjesnoj samoupravi |date=2017-04-19 |work=zagreb.hr |publisher=Grad Zagreb službene stranice |accessdate=2020-02-25}}</ref> {| class="wikitable sortable" !Grad !Broj stanovnika<br>(2021.) !Gradske četvrti !Izvor |- |[[Zagreb]] |{{nts|767131}} |[[Zagrebačke gradske četvrti|Popis]] |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.zagreb.hr/gradske-cetvrti/12913 |title=Gradske četvrti |date=2017-04-19 |work=zagreb.hr |publisher=Grad Zagreb službene stranice |accessdate=2020-02-25}}</ref> |- |[[Split]] |{{nts|160577}} |[[Splitski gradski kotarevi|Popis]] |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.split.hr/gradska-uprava/kotari-i-mjesni-odbori/gradski-kotari |title=Kotari i mjesni odbori |work=split.hr |publisher=Grad Split |accessdate=2020-02-25}}</ref> |- |[[Osijek]] |{{nts|96313}} |1. [[Retfala]]<br />2. [[Gornji grad (Osijek)|Gornji grad]]<br />3. [[Industrijska četvrt (Osijek)|Industrijska četvrt]]<br />4. [[Tvrđa]]<br />5. [[Novi grad (Osijek)|Novi grad]]<br />6. [[Jug II]]<br />7. [[Donji grad (Osijek)|Donji grad]] |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.osijek.hr/mjesna-samouprava/mjesni-odbori-i-gradske-cetvrti |title=Mjesni odbori i gradske četvrti |work=osijek.hr |publisher=Grad Osijek |accessdate=2020-02-25 |archive-date=23. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200323104401/https://www.osijek.hr/mjesna-samouprava/mjesni-odbori-i-gradske-cetvrti/ |url-status=dead }}</ref> |- |[[Velika Gorica]] |{{nts|61075}} |1. Braća Radić<br />2. Hrvatski velikani<br />3. Miljenko Granić<br />4. Stari grad<br />5. Vladimir Nazor<br />6. [[Kurilovec]]<br />7. [[Pleso]]<br />8. Rakarje |<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gorica.hr/dokumenti/sluzbeni-glasnik/SGGVG-2019-2.pdf |title=Statut Grada Velike Gorice (pročišćeni tekst) |author=Gradsko vijeće Grada Velike Gorice |date=2018-11-08 |work=gorica.hr |publisher=Službeni glasnik Grada Velike Gorice |accessdate=2020-02-25}}</ref> |- |[[Karlovac]] |{{nts|49377}} |1. [[Banija (Karlovac)|Banija]]<br />2. Drežnik-Hrnetić<br />3. [[Dubovac (Karlovac)|Dubovac]]<br />4. Gaza<br />5. Grabrik<br />6. Luščić-Jamadol<br />7. Mostanje<br />8. Novi Centar<br />9. Rakovac<br />10. [[Švarča]]<br />11. [[Turanj (Karlovac)|Turanj]]<br />12. Zvijezda |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.karlovac.hr/gradske-cetvrti-mjesni-odbori/54 |title=Gradske četvrti / Mjesni odbori |work=karlovac.hr |publisher=Grad Karlovac |accessdate=2020-02-25}}</ref> |- |[[Šibenik]] |{{nts|42599}} |1. Baldekin I<br />2. Baldekin II – Škopina<br />3. Baldekin III<br />4. Crnica<br />5. Građa<br />6. Jadrija<br />7. Mandalina<br />8. Meterize<br />9. Plišac<br />10. Ražine<br />11. Ražine Donje<br />12. Stari grad<br />13. Šubićevac<br />14. Varoš<br />15. Vidici<br />16. [[Zablaće]] |<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.sibenik.hr/ustrojstvo/cetvrti-i-mjesni-odbori|title=Četvrti i mjesni odbori|work=sibenik.hr|publisher=Grad Šibenik|accessdate=2020-02-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200513083606/https://sibenik.hr/ustrojstvo/cetvrti-i-mjesni-odbori|archivedate=13. svibnja 2020.}}</ref> |- |[[Dubrovnik]] |{{nts|41562}} |1. [[Grad (Dubrovnik)|Grad]]<br />2. [[Gruž]]<br />3. [[Komolac]]<br />4. [[Mokošica]]<br />5. [[Montovjerna]]<br />6. [[Pile, Dubrovnik|Pile – Kono]]<br />7. [[Ploče iza Grada]]<br />8. [[Lapad]] |<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dubrovnik.hr/mjesna-samouprava|title=Mjesna samouprava|work=dubrovnik.hr|publisher=Grad Dubrovnik|accessdate=2020-02-25}}</ref> |- |[[Sisak]] |{{nts|40121}} |1. Centar<br />2. Zeleni brijeg<br />3. Caprag<br />4. Sisak Novi<br />5. [[Galdovo]] |<ref>{{Citiranje weba|url=https://sisak.hr/wp-content/uploads/Odluka-o-teritorijalnom-preustroju-osnovanih-mjesnih-odbora-na-podru--ju-Grada-Siska.pdf|title=Odluka o teritorijalnom preustroju osnovanih mjesnih odbora na području Grada Siska|author=Gradsko vijeće Grada Siska|date=2015-03-18|work=sisak.hr|publisher=Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije|accessdate=2020-02-25}}</ref> |- |[[Samobor]] |{{nts|37435}} |1. Centar<br />2. Cvjetno naselje - Perivoj<br />3. Giznik - Anindol<br />4. Gornji kraj - Hamor<br />5. Južno naselje<br />6. Kolodvorsko naselje - Sajmište<br />7. Podložnice<br />8. Sveta Helena |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.samobor.hr/adresar?catId=190 |title=Gradske četvrti |work=samobor.hr |publisher=Grad Samobor |accessdate=2020-02-25}}</ref> |- |[[Čakovec]] |{{nts|27122}} |1. Čakovec – istok<br />2. Čakovec – jug<br />3. Čakovec – zapad |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.cakovec.hr/web/gradski-kotarevi/ |title=Gradski kotarevi |work=cakovec.hr |publisher=Grad Čakovec |accessdate=2020-02-25 |archive-date=25. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200225173807/https://www.cakovec.hr/web/gradski-kotarevi/ |url-status=dead }}</ref> |- |[[Zaprešić]] |{{nts|24133}} |1. Zaprešić sjever<br />2. Zaprešić centar |<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.zapresic.hr/naslovnica/mjesna-samouprava/gradske-cetvrti/241/ |title=Gradske četvrti |date=2019-10-28 |work=zapresic.hr |publisher=Grad Zaprešić |accessdate=2020-02-25 |archive-date=25. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200225173808/http://www.zapresic.hr/naslovnica/mjesna-samouprava/gradske-cetvrti/241/ |url-status=dead }}</ref> |- |[[Petrinja]] |{{nts|19950}} |1. Petrinja I. - Jugo-zapad<br />2. Petrinja II. - Centar<br />3. Petrinja III.<br />4. Petrinja IV. - Češko selo |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.petrinja.hr/sluzbena-petrinja/mjesni-odbori |title=Mjesni odbori |work=petrinja.hr |publisher=Grad Petrinja |accessdate=2020-02-25 |archive-date=23. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191223163237/http://www.petrinja.hr/sluzbena-petrinja/mjesni-odbori |url-status=dead }}</ref> |- |[[Križevci]] |{{nts|18949}} |1. Centar<br />2. Donji grad<br />3. Gornji grad |<ref>{{Citiranje weba |url=https://krizevci.hr/mjesni-odbori-i-gradske-cetvrti/ |title=Mjesni odbori i gradske četvrti |work=krizevci.hr |publisher=Grad Križevci Službene web stranice |accessdate=2020-02-25}}</ref> |- |[[Jastrebarsko]] |{{nts|14562}} |1. Donja Jaska<br />2. Gornja Jaska |<ref>{{Citiranje weba |url=http://jastrebarsko.hr/download/statut-grada-jastrebarskog_18_01.doc |title=Statut Grada Jastrebarskog |author=Gradsko vijeće Grada Jastrebarskog |date=2018-01-26 |work=jastrebarsko.hr |publisher=Službeni vjesnik grada Jastrebarskog |accessdate=2020-02-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200225173808/http://jastrebarsko.hr/download/statut-grada-jastrebarskog_18_01.doc |archivedate=25. veljače 2020.}}</ref> |- |[[Drniš]] |{{nts|6276}} |1. Drniš I<br />2. Drniš II<br />3. Drniš III |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.drnis.hr/images/06_objave_gradskog_vijeca/2010_03_15/3/Odluka_o_granicama_i_podrucjima_GC_Drnis.pdf |title=Odluka o broju, područjima i granicama gradskih četvrti na području Drniša |author=Gradsko vijeće Grada Drniša |date=2010-02-12 |work=drnis.hr |publisher=Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije |accessdate=2020-02-25}}</ref> |- |[[Korčula (grad)|Korčula]] |{{nts|5415}} |1. Stari grad<br />2. Sv. Antun |<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.korcula.hr/lokalna-samouprava/mjesna-samouprava/ |title=Mjesna samouprava |date=2017-09-12 |work=korcula.hr |publisher=Korčula - Službene stranice grada |accessdate=2020-02-25}}</ref> |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2001/0569.htm Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi] [[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Politička geografija]] [[Kategorija:Vrste administrativnih jedinica]] i16j5h10u3rhrxafi3uo9hz4s860al5 14 84278 7569969 571839 2026-08-05T07:03:27Z Flamingounicorn 243866 kat. 7569969 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Televizijske epizode|Naruto]] [[Kategorija:Naruto]] lpxhg5nb8jiqzcppzt3cix2u1zg6u1c 0 85609 7569889 7313822 2026-08-04T22:30:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569889 wikitext text/x-wiki '''Hrvatska abeceda''' ili '''gajica''', jedna je od mnogih koje se temelje na [[Latinica|latiničnome]] [[pismo (grafija)|pismu]] i prema prva četiri [[slovo|slova]] toga pisma (a, be, ce, de) zovu abecedom. [[Abeceda]] se razlikuje od [[jezik]]a do jezika, koji imaju i drukčiji red slova, zato govorimo o posebnoj abecedi [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]]. Osim hrvatskoga, ovo pismo koriste i [[srpski jezik|srpski]], [[bošnjački jezik|bošnjački]] i [[crnogorski jezik|crnogorski]] jezik, a inačice ove abecede koriste [[slovenski jezik|slovenski]] jezik te [[transliteracija makedonskog jezika]]. Hrvatska abeceda ima sljedeći '''slovored''': <gallery widths="100" heights="100" perrow="5"> Datoteka:Latin alphabet Aa.svg|(''čitamo:'' '''a''') Datoteka:Latin alphabet Bb.svg|(''čitamo:'' '''be''') Datoteka:Latin alphabet Cc.svg|(''čitamo:'' '''ce''') Datoteka:Latin alphabet Čč.svg|(''čitamo:'' '''če''') Datoteka:Latin alphabet Ćć.svg|(''čitamo:'' '''će''') Datoteka:Latin alphabet Dd.svg|(''čitamo:'' '''de''') Datoteka:Latin alphabet Dždž.svg|(''čitamo:'' '''dže''') Datoteka:Latin alphabet Đđ.svg|(''čitamo:'' '''đe''') Datoteka:Latin alphabet Ee.svg|(''čitamo:'' '''e''') Datoteka:Latin alphabet Ff.svg|(''čitamo:'' '''ef''') Datoteka:Latin alphabet Gg.svg|(''čitamo:'' '''ge''') Datoteka:Latin alphabet Hh.svg|(''čitamo:'' '''ha''') Datoteka:Latin alphabet Ii.svg|(''čitamo:'' '''i''') Datoteka:Latin alphabet Jj.svg|(''čitamo:'' '''je''') Datoteka:Latin alphabet Kk.svg|(''čitamo:'' '''ka''') Datoteka:Latin alphabet Ll.svg|(''čitamo:'' '''el''') Datoteka:Latin alphabet Ljlj.png|(''čitamo:'' '''elj''') Datoteka:Latin alphabet Mm.svg|(''čitamo:'' '''em''') Datoteka:Latin alphabet Nn.svg|(''čitamo:'' '''en''') Datoteka:Latin alphabet Njnj.svg|(''čitamo:'' '''enj''') Datoteka:Latin alphabet Oo.svg|(''čitamo:'' '''o''') Datoteka:Latin alphabet Pp.svg|(''čitamo:'' '''pe''') Datoteka:Latin alphabet Rr.svg|(''čitamo:'' '''er''') Datoteka:Latin alphabet Ss.svg|(''čitamo:'' '''es''') Datoteka:Latin alphabet Šš.svg|(''čitamo:'' '''eš''') Datoteka:Latin alphabet Tt.svg|(''čitamo:'' '''te''') Datoteka:Latin alphabet Uu.svg|(''čitamo:'' '''u''') Datoteka:Latin alphabet Vv.svg|(''čitamo:'' '''ve''') Datoteka:Latin alphabet Zz.svg|(''čitamo:'' '''ze''') Datoteka:Latin alphabet Žž.svg|(''čitamo:'' '''že''') </gallery> [[Datoteka:Gaji latin alphabet handwriting.jpg|desno|bezokvira|553x553px]] To su ujedno i nazivi velikih i malih, tiskanih i pisanih [[slovo|slova]] hrvatske abecede. Od 30 slova u hrvatskome jeziku 27 ih se piše pomoću jednoga [[znak]]a (''jednoslovi''), a 3 pomoću dva znaka (''dvoslovi'') i to '''dže''', '''elj''' i '''enj'''. Dvoslovi imaju dva velika oblika: '''Dž''' i '''DŽ''', '''Lj''' i '''LJ''', '''Nj''' i '''NJ'''. Prvi se rabi kad se samo prvo slovo u riječi piše veliko, drugi kad je cijela riječ napisana velikim slovima ('''LJERKA''', ne ''LjERKA'') te u pisanju složenih kratica. [[Đuro Daničić]] predložio je zamjenu dvoslova '''dj''', '''dž''', '''lj''' i '''nj''' za jednoslove '''đ''', '''ģ''', '''ļ''' i '''ń''', prihvaćen je samo '''đ'''. Slova [[W|Ww]],[[Y|Yy]] i [[Q|Qq]] u hrvatskom jeziku koriste se samo pri pisanju stranih vlastitih imena i stranih zemljopisnih imena. Izvedenice ovih imenica pišu se standarnom hrvatskom abecedom prema fonološkim pravilima. Tako se naziv pokrajine u Kanadi piše izvorno kao i u francuskom jeziku - Québec<ref>{{Citiranje weba|title=Québec|url=https://enciklopedija.hr/clanak/51266|access-date=2023-04-14|website=www.enciklopedija.hr}}</ref>, a izvedenice se pišu fonološki - kebeški. Slovo W postoji u nazivu zemlje [[Wales]]<ref>{{Citiranje weba|title=Wales|url=https://enciklopedija.hr/clanak/65772|access-date=2023-04-14|website=enciklopedija.hr}}</ref> dok se sve izvedenice ove riječi pišu se slovom V i tako se i izgovaraju (Velšani, Velški jezik). Američki grad piše se prema izvornom engleskom - New York, dok se izvedenice pišu koristeći hrvatsku abecedu - njujorški. U vrlo malenom broju slučajeva ako je izvedenica strane riječi ime ili dio imena nekog pojma izvedenica se piše izvorno kao i u jeziku iz kojeg dolazi na koji se zatim dodaje hrvatski nastavak, ponekad zanemarujući fonološka pravila - npr. Dayton je grad u Americi. Izvedenice riječi Dayton se pišu prema fonološkim pravilima - igrači su igrali utakmicu na dejtonskom stadionu. Ali u Daytonu je potpisan sporazum nazvan [[Daytonski sporazum]].<ref>{{Citiranje weba|title=Daytonski sporazum|url=https://enciklopedija.hr/clanak/14064|access-date=2023-04-14|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> Područjem abecede, u užem smislu, bave se [[jezikoslovlje|jezikoslovci]] koji proučavaju [[pravopis]], a u širem smislu i oni koji proučavaju [[pravogovor]]. == Povijest nastanka hrvatske abecede == [[Datoteka:Matica, ljudevit gaj.jpg|desno|mini|Hrvatski jezikoslovac i reformator hrvatske abecede [[Ljudevit Gaj]]]] Hrvatska abeceda nazvana još i [[hrvatska latinica]] (posebno prilagođeno latinično pismo namijenjeno za pisanje hrvatskog jezika) te gajica po njezinome reformatoru Ljudevitu Gaju. Po uzoru na češku latinicu [[Ljudevit Gaj]] je u hrvatsku latinicu uvrstio slova C, S, Z i Č, Š, Ž. Preuzeo je također iz češkog Ň te slovačkog Ľ koja su kasnije zamijenjena s NJ i LJ, po uzoru na mađarske NY i LY. Pored toga je uvidio glas za posebno slovo Ǧ koje je kasnije zamijenjeno u DŽ po uzoru na poljski, mađarski, slovački, pa i češki na početku riječi (inače se piše kao č). Češko slovo Ť Gaj je još na početku zamijenio s TJ no malo kasnije je namijesto toga počeo rabiti slovo Ć. Umjesto češkoga Ď koje je Gaj prepoznao kao slovo između DJ i GJ, još [[1892.]] godine srbijanski jezikoslovac Đuro Daničić zamjenjuje za slovo Đ koje se također i danas rabi u hrvatskoj abecedi.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4373 Daničić, Đuro] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200514182904/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4373 |date=14. svibnja 2020. }}, Jure Šonje (1993.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 26. srpnja 2017.</ref> Glede toga kako [[hrvatski jezik]] ima različit glas jata (ije, i, e ) za jedinstveno slovo umjesto navedenih glasova Ljudevit Gaj je po uzoru na svog prethodnika [[Ivan Belostenec|Ivana Belostenca]] namjeravao je uvrstiti slovo Ě, ali većina to slovo nije prihvaćala nazivajući ga podrugljivo "rogato E". Hrvatski preporoditelj Ljudevit Gaj (1809.—1872.) [[1830.]] godine objavljuje u Budimu ([[Budimpešta]]) reformiranu hrvatsku abecedu u knjižici ''[[Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa|Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja poleg mudroljubneh, narodneh i prigospodarneh temeljov i zrokov]]''. == Literatura == * [[Stjepan Babić]], [[Božidar Finka]], [[Milan Moguš]], ''Hrvatski pravopis'', Školska knjiga, Zagreb, 1971. * Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', Školska knjiga, Zagreb, 1994. * Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', Školska knjiga, Zagreb, 2000. * [[Lada Badurina]], Ivan Marković, [[Krešimir Mićanović]], ''Hrvatski pravopis'', [[Matica hrvatska]], Zagreb, 2007., {{ISBN|978-953-150-815-5}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pravopis]] [[Kategorija:Hrvatski jezik]] mrn8m83459x0pi0igxwo8297eddnaqi 0 86525 7569733 7569106 2026-08-04T16:28:49Z Οσελότος 164329 Europska prvenstva: završetak 7569733 wikitext text/x-wiki {{Medalje vrh}} {{Medalje sport | [[Vaterpolo]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje srebro | [[vaterpolo na OI 2020. – muškarci|Tokio 2020.]] | }} {{Medalje SP}} {{Medalje bronca | Montreal 2005. | }} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2015.|Kazanj 2015.]] | }} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2022.|Budimpešta 2022.]] | }} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2023.|Fukuoka 2023.]] | }} {{Medalje EP}} {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2026.|Beograd 2026.]] | }} {{Medalje SL}} {{Medalje bronca | [[svjetska liga u vaterpolu 2004.|Long Beach 2004.]] | }} {{Medalje bronca | [[svjetska liga u vaterpolu 2006.|Atena 2006.]] | }} {{Medalje bronca | [[svjetska liga u vaterpolu 2016.|Huizhou 2016.]] | }} {{Medalje bronca | [[svjetska liga u vaterpolu 2020.|Tbilisi 2020.]] | }} {{Medalje SK}} {{Medalje srebro | Atena 1997. | }} {{Medalje srebro | Podgorica 2025. | }} {{Medalje zlato | Sydney 2026. | }} {{Medalje EG}} {{Medalje bronca | [[Vaterpolo na Europskim igrama 2015. – muškarci|Baku 2015.]] | }} {{Medalje MI}} {{Medalje bronca | [[Vaterpolo na Mediteranskim igrama 1951.|Aleksandrija 1951.]] | }} {{Medalje bronca | [[Vaterpolo na Mediteranskim igrama 1991.|Atena 1991.]] | }} {{Medalje bronca | [[Vaterpolo na Mediteranskim igrama 1993.|Languedoc-Roussillon 1993.]] | }} {{Medalje bronca | [[Vaterpolo na Mediteranskim igrama 2013.|Mersin 2013.]] | }} {{Medalje srebro | [[Vaterpolo na Mediteranskim igrama 2018.|Tarragona 2018.]] | }} {{Medalje dno}} [[Datoteka:London Olympics 2012 Water polo 5424.jpg|270px|mini|desno|Grčka vaterpolska reprezentacija na [[OI 2012.]]]] '''Grčka vaterpolska reprezentacija''' predstavlja državu [[Grčka|Grčku]] u športu [[vaterpolo|vaterpolu]]. Krovna ustanova: == Povijest == Grčka je cijelo stoljeće bila vaterpolski nepoznata, odnosno nije predstavljala ništa u europskom ni svjetskom vaterpolu. Ipak, kao posljedica rada poznatih hrvatskih vaterpolskih stručnjaka u grčkim klubovima od 1970-ih pa nadalje (Nakić i ini), grčki je vaterpolo ubrao plodove u drugoj polovici 1990-ih, kada su grčki klubovi počeli biti ozbiljnom preprekom europskim vaterpolskim velesilama. Grčka je priredila iznenađenje osvojivši broncu na SP-u [[2015.]] u [[Kazanj]]u. U skupini je pobijedila Italiju, SAD i Rusiju, a u četvrtzavršnici na peterce izbacila Australiju. Na peterce je izgubila od Hrvatske u poluzavršnici, ali i pobijedila Italiju u utakmici za treće mjesto. Najveći uspjeh grčkog vaterpola je ulaz u završnicu olimpijskog turnira u [[Tokio|Tokiju]] 2020. godine. == Sastavi na svjetskim prvenstvima == * 2019.: [[Manos Zerdevas]], [[Konstantinos Genidounias]], [[Dimitris Skoumpakis]], [[Marios Kapotsis]], [[Yanis Fountoulis]], [[George Dervisis]], [[Aleksandros Papanastasiou]], [[Stelio Argyropoulos]], [[Kostas Mourikis]], [[Chistodoulos Kolomvos]], [[Angelos Vlachopoulos]], [[Aleksandros Gounas]], [[Konstantinos Galanidis]]; izbornik [[Theodoros Vlachos]] * 2024.: [[Manos Zerdevas]], [[Konstantinos Genidounias]], [[Dimitris Skoumpakis]], [[Konstantinos Giouvetsis]], [[Yanis Fountoulis]], [[Aleksandros Papanastasiou]], [[Nikolaos Gillas]], [[Stelios Argyropoulos]], [[Yanis Alafragkis]], [[Konstantinos Kakaris]], [[Dimitrios Nikolaidis]], [[Angelos Vlachopoulos]], [[Panagiotis Tzortzatos]], [[Efstathios Kalogeropoulos]], [[Nikolaos Papanikolaou]]; izbornik [[Theodoros Vlachos]] * 2025.: [[Panagiotis Tzortzatos]], [[Konstantinos Genidounias]], [[Dimitris Skoumpakis]], [[Konstantinos Giouvetsis]], [[Stelios Argyropoulos]], [[Aristeidis Chalyvopoulos]], [[Nikolaos Gillas]], [[Efstathios Kalogeropoulos]], [[Yanis Alafragkis]], [[Konstantinos Kakaris]], [[Dimitrios Nikolaidisis]], [[Nikolaos Papanikolaou]], [[Emmanouil Andreadis]], [[Evangelos Pouros]], [[Nikolaos Gardikas]]; izbornik [[Theodoros Vlachos]] == Nastupi na velikim natjecanjima == === Olimpijske igre === * [[vaterpolo na OI 1920.|1920.]]: 5. mjesto * [[vaterpolo na OI 1924.|1924.]]: prvi krug * [[vaterpolo na OI 1948.|1948.]]: prvi krug * [[vaterpolo na OI 1964.|1964.]]: 7. mjesto * [[vaterpolo na OI 1968.|1968.]]: 14. mjesto * [[vaterpolo na OI 1972.|1972.]]: 14. mjesto * [[vaterpolo na OI 1980.|1980.]]: 10. mjesto * [[vaterpolo na OI 1984.|1984.]]: 8. mjesto * [[vaterpolo na OI 1988.|1988.]]: 9. mjesto * [[vaterpolo na OI 1992.|1992.]]: 10. mjesto * [[vaterpolo na OI 1996.|1996.]]: 6. mjesto * [[vaterpolo na OI 2000. – muškarci|2000.]]: 10. mjesto * [[vaterpolo na OI 2004. – muškarci|2004.]]: 4. mjesto * [[Vaterpolo na OI 2008. – muškarci|2008.]]: 7. mjesto * [[vaterpolo na OI 2012. – muškarci|2012.]]: 9. mjesto * [[vaterpolo na OI 2016. – muškarci|2016.]]: 6. mjesto * [[vaterpolo na OI 2020. – muškarci|2020.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[vaterpolo na OI 2024.|2024.]]: 5. mjesto === Svjetska prvenstva === * [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 1973.|1973.]]: 12. mjesto * [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 1978.|1978.]]: 12. mjesto * [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 1982.|1982.]]: 12. mjesto * [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 1986.|1986.]]: 11. mjesto * [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 1991.|1991.]]: 10. mjesto * [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 1994.|1994.]]: 7. mjesto * [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 1998.|1998.]]: 8. mjesto * [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2001.|2001.]]: 6. mjesto * [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2003.|2003.]]: 4. mjesto * [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2005.|2005.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007.|2007.]]: 6. mjesto * [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2013.|2013.]]: 6. mjesto * [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2015.|2015.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2017.|2017.]]: 4. mjesto * [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2019.|2019.]]: 7. mjesto * [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2022.|2022.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2023.|2023.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2024.|2024.]]: 5. mjesto * [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2025.|2025.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' === Svjetski kupovi === * [[svjetski kup u vaterpolu 1985.|1985.]]: 8. mjesto * [[svjetski kup u vaterpolu 1987.|1987.]]: 8. mjesto * [[svjetski kup u vaterpolu 1993.|1993.]]: 7. mjesto * [[svjetski kup u vaterpolu 1995.|1995.]]: 6. mjesto * [[svjetski kup u vaterpolu 1997.|1997.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[svjetski kup u vaterpolu 1999.|1999.]]: 7. mjesto * [[svjetski kup u vaterpolu 2002.|2002.]]: 5. mjesto * [[svjetski kup u vaterpolu 2006.|2006.]]: 7. mjesto * [[svjetski kup u vaterpolu 2023.|2023.]]: 5. mjesto * [[svjetski kup u vaterpolu 2025.|2025.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[svjetski kup u vaterpolu 2026.|2026.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' === Svjetske lige === * [[svjetska liga u vaterpolu 2002.|2002.]]: 4. mjesto * [[svjetska liga u vaterpolu 2003.|2003.]]: 5. mjesto * [[svjetska liga u vaterpolu 2004.|2004.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * [[svjetska liga u vaterpolu 2005.|2005.]]: 5. mjesto * [[svjetska liga u vaterpolu 2006.|2006.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * [[svjetska liga u vaterpolu 2008.|2008.]]: 8. mjesto * [[svjetska liga u vaterpolu 2016.|2016.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * [[svjetska liga u vaterpolu 2019.|2019.]]: 7. mjesto * [[svjetska liga u vaterpolu 2020.|2020.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * [[svjetska liga u vaterpolu 2022.|2022.]]: 7. mjesto === Europska prvenstva === * [[vaterpolsko EP 1970.|1970.]]: 10. mjesto * [[vaterpolsko EP 1985.|1985.]]: 8. mjesto * [[vaterpolsko EP 1989.|1999.]]: 11. mjesto * [[vaterpolsko EP 1991.|1991.]]: 6. mjesto * [[vaterpolsko EP 1993.|1993.]]: 7. mjesto * [[vaterpolsko EP 1995.|1995.]]: 9. mjesto * [[vaterpolsko EP 1997.|1997.]]: 7. mjesto * [[vaterpolsko EP 1999.|1999.]]: 4. mjesto * [[vaterpolsko EP 2001.|2001.]]: 7. mjesto * [[vaterpolsko EP 2003.|2003.]]: 7. mjesto * [[vaterpolsko EP 2006.|2006.]]: 6. mjesto * [[vaterpolsko EP 2008.|2008.]]: 11. mjesto * [[vaterpolsko EP 2010.|2010.]]: 9. mjesto * [[vaterpolsko EP 2012.|2012.]]: 6. mjesto * [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Budimpešta 2014.|2014.]]: 6. mjesto * [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2016.|2016.]]: 4. mjesto * [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Barcelona 2018.|2018.]]: 5. mjesto * [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Budimpešta 2020.|2020.]]: 7. mjesto * [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Split 2022.|2022.]]: 5. mjesto * [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Zagreb i Dubrovnik 2024.|2024.]]: 5. mjesto * [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2026.|2026.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' === Europski kupovi === * [[Europski kup u vaterpolu 2018.|2018.]]: 7. mjesto * [[Europski kup u vaterpolu 2019.|2019.]]: 7. mjesto == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Sastav 2011.== {| class=wikitable ! Ime i prezime !! Klub |- |[[Nikolaos Deligiannis]] || {{Z|GRČ}} [[Olympiakos Pirej (vaterpolo)|Olympiakos]] |- |[[Emmanouil Mylonakis]] || {{Z|GRČ}} [[Naftikós Ómilos Vouliagménis|Vouliagmeni]] |- |[[Andreas Miralis]] || {{Z|GRČ}} [[NC Chios|Chios]] |- |[[Konstantinos Kokkinakis]] || {{Z|GRČ}} [[Panathinaikos WPC|Panathinaikos]] |- |[[Theodoros Chatzitheodorou]] || {{Z|GRČ}} [[NC Chios|Chios]] |- |[[Argyris Theodoropoulos]] || {{Z|GRČ}} [[NC Chios|Chios]] |- |[[Christos Afroudakis]] || {{Z|GRČ}} [[Naftikós Ómilos Vouliagménis|Vouliagmeni]] |- |[[Evangelos Delakas]] || {{Z|GRČ}} [[Olympiakos Pirej (vaterpolo)|Olympiakos]] |- |[[Georgios Afroudakis]] || {{Z|GRČ}} [[Panathinaikos WPC|Panathinaikos]] |- |[[Ioannis Fountoulis]] || {{Z|GRČ}} [[Olympiakos Pirej (vaterpolo)|Olympiakos]] |- |[[Konstantinos Mourikis]] || {{Z|GRČ}} [[Olympiakos Pirej (vaterpolo)|Olympiakos]] |- |[[Matthaios Voulgarakis]] || {{Z|GRČ}} [[Naftikós Ómilos Vouliagménis|Vouliagmeni]] |- |[[Filippos Karampetsos]] || {{Z|GRČ}} [[NC Chios|Chios]] |- bgcolor="lightblue" |[[Dragan Andrić]] || {{Z|SRB}} |} {{europske vaterpolske reprezentacije}} [[Kategorija:Vaterpolske reprezentacije]] [[Kategorija:Vaterpolo u Grčkoj]] [[Kategorija:Grčke reprezentacije|Vaterpolo]] jihwfq4pfou5v2r69ld5zbkiy0ffry9 0 91716 7569815 7566844 2026-08-04T20:29:47Z Zeljko 1196 /* Priznate vrste */ 7569815 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Agrumi | slika = Bergamottepflanze.jpg | slika_opis = ''Citrus bergamia'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | subclassis = [[Rosidae]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Citrus''''' | genus_autorstvo= L. | razdioba_stupanj = [[vrsta|Vrste]] | razdioba = vidi Popis vrsta roda [[:Dodatak:Popis vrsta:Cit#Citrus_L.|Citrus]] | FCD = rod }} '''Agrumi''' ({{lat.|Citrus}}; stariji narodni naziv: grozničarke<ref>[http://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=12735&taxon=Citrus+aurantium+L. FCD]</ref>) [[Rod (taksonomija)|rod]] je unutar porodice ''[[Rutaceae]]'' koji potječe iz tropske i suptropske [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]]. Predstavnike ovog roda u običnom govornom jeziku nazivaju '''agrumi'''. Ovaj rod vrlo je važan zbog svojih mnogih vrsta koje se uzgajaju zbog svojih plodova koji se jedu svježi ili prerađuju u sokove, [[Marmelada|marmelade]] itd. Plodovi roda ''Citrus'' imaju intenzivan miris zbog [[Flavonoidi|flavonoida]] i limonoida, koji su zapravo [[terpeni]]. Sadrže [[Limunska kiselina|limunsku kiselinu]] i velike količine [[Vitamin C|vitamina C]]. Tipska vrsta je ''[[Citrus medica]]'' <small>L.</small> <ref name="Flora "/> == Etimologija == Ime roda dolazi po klasičnom latinskom nazivu za slatko mirisno sjevernoafričko drvo, ''[[Tetraclinis articulata]]'' (''[[Cupressaceae]]''), koji je Linné primijenio na citron, ''[[Citrus medica]]'' (vjerojatno zato što se izvorno koristio zbog mirisa, a ne za jelo) i njegove srodnike.<ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Citrus Flora of Australia], pristupljeno 30. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Citrus'' je rod [[grm]]ova i niskog [[Drveće|drveća]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su gotovo gole, tek mjestimice obrasle jednostavnim dlakama, a u pazušcima listova često imaju pojedinačne ili uparene trnove.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su naizmjenični, jednostavni ili jednolisni, često na krilatoj peteljci, a rub im je cijel do slabo narovašen. Na istoj biljci listovi mogu biti različita oblika.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušni, paštitasti, najčešće s jednim ili dvama [[cvjetovi]]ma. Cvjetovi su dvospolni i tro- do peteročlani. [[Lap]]ova je 3–5 i pri osnovi su srasli. Latica je također 3–5; slobodne su, preklapajuće i otpadaju nakon cvatnje.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je 12–30; niti su slobodne ili međusobno povezane u snopiće. Plodnica je približno kuglasta, građena od 4–8 pretinaca, a u svakome se nalazi 8–20 sjemenih zametaka. Vratovi [[Tučak|tučka]] međusobno su srasli, kratki, a njuška se slabo razlikuje od vrata.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] je posebna vrsta bobe, hesperidij, s debelom aromatičnom korom i sočnim mjehurićima pulpe na stapkama. [[Sjeme]]nke su zagasite, žućkastosive.<ref name="PlantNET "/> Rod je prirodno rasprostranjen u južnoj [[Kina|Kini]], [[Indija|Indiji]] i [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziji]], a mnoge su vrste i hibridi rašireni uzgojem u toplim krajevima svijeta. U Australiji raste približno osam vrsta, od kojih je šest autohtono, a pet endemično. <ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Citrus PlantNET], pristupljeno 27. srpnja 2026.</ref> U rod pripadaju [[Naranča|naranče]], [[Mandarina|mandarine]], [[Limun|limuni]], [[Limeta|limete]], [[grejp]]ovi i brojni drugi uzgojeni oblici. Broj vrsta vrlo je različito procijenjen — od približno 13 do čak 150 — jer su njihovo podrijetlo, križanje i granice među vrstama vrlo zamršeni.<ref name="PlantNET "/> Kew na popisu ima 30 vrsta i nekoliko hibrid. == Priznate vrste == {{stupci|3| # ''[[Citrus assamensis]]'' <small>R.M.Dutta & Bhattacharya</small> # ''[[Citrus australasica]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Citrus australis]]'' <small>(Mudie) Planch.</small> # ''[[Citrus cavaleriei]]'' <small>H.Lév. ex Cavalerie</small> # ''[[Citrus garrawayae]]'' <small>F.M.Bailey</small> # ''[[Citrus glauca]]'' <small>(Lindl.) Burkill</small> # ''[[Citrus gracilis]]'' <small>Mabb.</small> # ''[[Citrus halimii]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Citrus hystrix]]'' <small>DC.</small> # ''[[Citrus indica]]'' <small>Tanaka</small> # ''[[Citrus inodora]]'' <small>F.M.Bailey</small> # ''[[Citrus japonica]]'' <small>Thunb.</small> # ''[[Citrus khasya]]'' <small>Markovitch</small> # ''[[Citrus latipes]]'' <small>(Swingle) Tanaka</small> # ''[[Citrus mangshanensis]]'' <small>S.W.He & G.F.Liu</small> # ''[[Citrus maxima]]'' <small>(Burm.) Merr.</small> # ''[[Citrus medica]]'' <small>L.</small> # ''[[Citrus neocaledonica]]'' <small>Guillaumin</small> }} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Aurantium'' <small>Mill.</small> in Gard. Dict. Abr., ed. 4.: [s.p.] (1754) * ''Citreum'' <small>Daubenton</small> in D.Diderot & J.L.R.d’Alembert, Encycl. Dict. Raisonné Sci. 3: 489 (1753) * ''× Citrofortunella'' <small>J.W.Ingram & H.E.Moore</small> in Baileya 19: 169 (1975) * ''× Citroncirus'' <small>J.W.Ingram & H.E.Moore</small> in Baileya 19: 171 (1975) * ''Citrophorum'' <small>Neck.</small> in Elem. Bot. 2: 401 (1790), opus utique oppr. * ''+ Citroponcirus'' <small>H.Wu & al.</small> in J. Trop. Subtrop. Bot. 12: 179 (2004) * ''Clymenia'' <small>Swingle</small> in J. Arnold Arbor. 20: 251 (1939) * ''Eremocitrus'' <small>Swingle</small> in J. Agric. Res. 2: 86 (1914) * ''Fortunella'' <small>Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 167 (1915) * ''Limon'' <small>Mill.</small> in Gard. Dict. Abr., ed. 4.: [s.p.] (1754) * ''Microcitrus'' <small>Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 570 (1915) * ''Oxanthera'' <small>Montrouz.</small> in Mém. Acad. Imp. Sci. Lyon, Sect. Sci., sér. 2, 10: 186 (1860) * ''Papeda'' <small>Hassk.</small> in Flora 25(2, Beibl. 1): 42 (1842) * ''Pleurocitrus'' <small>Tanaka</small> in Stud. Citrol. 3: 169, 181 (1929) * ''Poncirus'' <small>Raf.</small> in Sylva Tellur.: 143 (1838) * ''Pseudaegle'' <small>Miq.</small> in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 2: 83 (1865) * ''Sarcodactilis'' <small>C.F.Gaertn.</small> in Suppl. Carp.: 39 (1805) == Izvori == {{izvori}} {{Agrumi}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Agrumi| ]] p7wacqdweri5jw6tfqohb6suftzpsh2 7569819 7569815 2026-08-04T20:33:58Z Zeljko 1196 /* Priznate vrste */ 7569819 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Agrumi | slika = Bergamottepflanze.jpg | slika_opis = ''Citrus bergamia'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | subclassis = [[Rosidae]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Citrus''''' | genus_autorstvo= L. | razdioba_stupanj = [[vrsta|Vrste]] | razdioba = vidi Popis vrsta roda [[:Dodatak:Popis vrsta:Cit#Citrus_L.|Citrus]] | FCD = rod }} '''Agrumi''' ({{lat.|Citrus}}; stariji narodni naziv: grozničarke<ref>[http://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=12735&taxon=Citrus+aurantium+L. FCD]</ref>) [[Rod (taksonomija)|rod]] je unutar porodice ''[[Rutaceae]]'' koji potječe iz tropske i suptropske [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]]. Predstavnike ovog roda u običnom govornom jeziku nazivaju '''agrumi'''. Ovaj rod vrlo je važan zbog svojih mnogih vrsta koje se uzgajaju zbog svojih plodova koji se jedu svježi ili prerađuju u sokove, [[Marmelada|marmelade]] itd. Plodovi roda ''Citrus'' imaju intenzivan miris zbog [[Flavonoidi|flavonoida]] i limonoida, koji su zapravo [[terpeni]]. Sadrže [[Limunska kiselina|limunsku kiselinu]] i velike količine [[Vitamin C|vitamina C]]. Tipska vrsta je ''[[Citrus medica]]'' <small>L.</small> <ref name="Flora "/> == Etimologija == Ime roda dolazi po klasičnom latinskom nazivu za slatko mirisno sjevernoafričko drvo, ''[[Tetraclinis articulata]]'' (''[[Cupressaceae]]''), koji je Linné primijenio na citron, ''[[Citrus medica]]'' (vjerojatno zato što se izvorno koristio zbog mirisa, a ne za jelo) i njegove srodnike.<ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Citrus Flora of Australia], pristupljeno 30. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Citrus'' je rod [[grm]]ova i niskog [[Drveće|drveća]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su gotovo gole, tek mjestimice obrasle jednostavnim dlakama, a u pazušcima listova često imaju pojedinačne ili uparene trnove.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su naizmjenični, jednostavni ili jednolisni, često na krilatoj peteljci, a rub im je cijel do slabo narovašen. Na istoj biljci listovi mogu biti različita oblika.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušni, paštitasti, najčešće s jednim ili dvama [[cvjetovi]]ma. Cvjetovi su dvospolni i tro- do peteročlani. [[Lap]]ova je 3–5 i pri osnovi su srasli. Latica je također 3–5; slobodne su, preklapajuće i otpadaju nakon cvatnje.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je 12–30; niti su slobodne ili međusobno povezane u snopiće. Plodnica je približno kuglasta, građena od 4–8 pretinaca, a u svakome se nalazi 8–20 sjemenih zametaka. Vratovi [[Tučak|tučka]] međusobno su srasli, kratki, a njuška se slabo razlikuje od vrata.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] je posebna vrsta bobe, hesperidij, s debelom aromatičnom korom i sočnim mjehurićima pulpe na stapkama. [[Sjeme]]nke su zagasite, žućkastosive.<ref name="PlantNET "/> Rod je prirodno rasprostranjen u južnoj [[Kina|Kini]], [[Indija|Indiji]] i [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziji]], a mnoge su vrste i hibridi rašireni uzgojem u toplim krajevima svijeta. U Australiji raste približno osam vrsta, od kojih je šest autohtono, a pet endemično. <ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Citrus PlantNET], pristupljeno 27. srpnja 2026.</ref> U rod pripadaju [[Naranča|naranče]], [[Mandarina|mandarine]], [[Limun|limuni]], [[Limeta|limete]], [[grejp]]ovi i brojni drugi uzgojeni oblici. Broj vrsta vrlo je različito procijenjen — od približno 13 do čak 150 — jer su njihovo podrijetlo, križanje i granice među vrstama vrlo zamršeni.<ref name="PlantNET "/> Kew na popisu ima 30 vrsta i nekoliko hibrid. == Priznate vrste == {{stupci|3| # ''[[Citrus assamensis]]'' <small>R.M.Dutta & Bhattacharya</small> # ''[[Citrus australasica]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Citrus australis]]'' <small>(Mudie) Planch.</small> # ''[[Citrus cavaleriei]]'' <small>H.Lév. ex Cavalerie</small> # ''[[Citrus garrawayae]]'' <small>F.M.Bailey</small> # ''[[Citrus glauca]]'' <small>(Lindl.) Burkill</small> # ''[[Citrus gracilis]]'' <small>Mabb.</small> # ''[[Citrus halimii]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Citrus hystrix]]'' <small>DC.</small> # ''[[Citrus indica]]'' <small>Tanaka</small> # ''[[Citrus inodora]]'' <small>F.M.Bailey</small> # ''[[Citrus japonica]]'' <small>Thunb.</small> # ''[[Citrus khasya]]'' <small>Markovitch</small> # ''[[Citrus latipes]]'' <small>(Swingle) Tanaka</small> # ''[[Citrus mangshanensis]]'' <small>S.W.He & G.F.Liu</small> # ''[[Citrus maxima]]'' <small>(Burm.) Merr.</small> # ''[[Citrus medica]]'' <small>L.</small> # ''[[Citrus neocaledonica]]'' <small>Guillaumin</small> # ''[[Citrus oxanthera]]'' <small>Beauvis.</small> # ''[[Citrus polyandra]]'' <small>Tanaka</small> # ''[[Citrus polytrifolia]]'' <small>Govaerts</small> # ''[[Citrus pubinervia]]'' <small>D.G.Zhang, Z.H.Xiang & Y.Wu</small> # ''[[Citrus reticulata]]'' <small>Blanco</small> # ''[[Citrus swinglei]]'' <small>Burkill ex Harms</small> # ''[[Citrus trifoliata]]'' <small>L.</small> # ''[[Citrus undulata]]'' <small>Guillaumin</small> # ''[[Citrus venosa]]'' <small>(Champ. ex Benth.) K.M.Liu, X.Z.Cai & G.W.Hu</small> # ''[[Citrus wakonai]]'' <small>P.I.Forst. & M.W.Sm.</small> # ''[[Citrus warburgiana]]'' <small>F.M.Bailey</small> # ''[[Citrus wintersii]]'' <small>Mabb.</small> # ''[[Citrus × aurantiifolia]]'' <small>(Christm.) Swingle</small> # ''[[Citrus × aurantium]]'' <small>L.</small> # ''[[Citrus × depressa]]'' <small>Hayata</small> # ''[[Citrus × limon]]'' <small>(L.) Osbeck</small> }} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Aurantium'' <small>Mill.</small> in Gard. Dict. Abr., ed. 4.: [s.p.] (1754) * ''Citreum'' <small>Daubenton</small> in D.Diderot & J.L.R.d’Alembert, Encycl. Dict. Raisonné Sci. 3: 489 (1753) * ''× Citrofortunella'' <small>J.W.Ingram & H.E.Moore</small> in Baileya 19: 169 (1975) * ''× Citroncirus'' <small>J.W.Ingram & H.E.Moore</small> in Baileya 19: 171 (1975) * ''Citrophorum'' <small>Neck.</small> in Elem. Bot. 2: 401 (1790), opus utique oppr. * ''+ Citroponcirus'' <small>H.Wu & al.</small> in J. Trop. Subtrop. Bot. 12: 179 (2004) * ''Clymenia'' <small>Swingle</small> in J. Arnold Arbor. 20: 251 (1939) * ''Eremocitrus'' <small>Swingle</small> in J. Agric. Res. 2: 86 (1914) * ''Fortunella'' <small>Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 167 (1915) * ''Limon'' <small>Mill.</small> in Gard. Dict. Abr., ed. 4.: [s.p.] (1754) * ''Microcitrus'' <small>Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 570 (1915) * ''Oxanthera'' <small>Montrouz.</small> in Mém. Acad. Imp. Sci. Lyon, Sect. Sci., sér. 2, 10: 186 (1860) * ''Papeda'' <small>Hassk.</small> in Flora 25(2, Beibl. 1): 42 (1842) * ''Pleurocitrus'' <small>Tanaka</small> in Stud. Citrol. 3: 169, 181 (1929) * ''Poncirus'' <small>Raf.</small> in Sylva Tellur.: 143 (1838) * ''Pseudaegle'' <small>Miq.</small> in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 2: 83 (1865) * ''Sarcodactilis'' <small>C.F.Gaertn.</small> in Suppl. Carp.: 39 (1805) == Izvori == {{izvori}} {{Agrumi}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Agrumi| ]] e4lhncozsh6roiksaeydclwyzztrmr4 7570046 7569819 2026-08-05T09:21:47Z Zeljko 1196 7570046 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Agrumi | slika = Bergamottepflanze.jpg | slika_opis = ''Citrus bergamia'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | subclassis = [[Rosidae]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Citrus''''' | genus_autorstvo= L. | razdioba_stupanj = [[vrsta|Vrste]] | razdioba = vidi Popis vrsta roda [[:Dodatak:Popis vrsta:Cit#Citrus_L.|Citrus]] | FCD = rod }} '''Agrumi''' ({{lat.|Citrus}}; stariji narodni naziv: grozničarke<ref>[http://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=12735&taxon=Citrus+aurantium+L. FCD]</ref>) [[Rod (taksonomija)|rod]] je unutar porodice ''[[Rutaceae]]'' koji potječe iz tropske i suptropske [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]]. Predstavnike ovog roda u običnom govornom jeziku nazivaju '''agrumi'''. Ovaj rod vrlo je važan zbog svojih mnogih vrsta koje se uzgajaju zbog svojih plodova koji se jedu svježi ili prerađuju u sokove, [[Marmelada|marmelade]] itd. Plodovi roda ''Citrus'' imaju intenzivan miris zbog [[Flavonoidi|flavonoida]] i limonoida, koji su zapravo [[terpeni]]. Sadrže [[Limunska kiselina|limunsku kiselinu]] i velike količine [[Vitamin C|vitamina C]]. Tipska vrsta je ''[[Citrus medica]]'' <small>L.</small> <ref name="Flora "/> == Etimologija == Ime roda dolazi po klasičnom latinskom nazivu za slatko mirisno sjevernoafričko drvo, ''[[Tetraclinis articulata]]'' (''[[Cupressaceae]]''), koji je Linné primijenio na citron, ''[[Citrus medica]]'' (vjerojatno zato što se izvorno koristio zbog mirisa, a ne za jelo) i njegove srodnike.<ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Citrus Flora of Australia], pristupljeno 30. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Citrus'' je rod [[grm]]ova i niskog [[Drveće|drveća]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su gotovo gole, tek mjestimice obrasle jednostavnim dlakama, a u pazušcima listova često imaju pojedinačne ili uparene trnove.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su naizmjenični, jednostavni ili jednolisni, često na krilatoj peteljci, a rub im je cijel do slabo narovašen. Na istoj biljci listovi mogu biti različita oblika.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušni, paštitasti, najčešće s jednim ili dvama [[cvjetovi]]ma. Cvjetovi su dvospolni i tro- do peteročlani. [[Lap]]ova je 3–5 i pri osnovi su srasli. Latica je također 3–5; slobodne su, preklapajuće i otpadaju nakon cvatnje.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je 12–30; niti su slobodne ili međusobno povezane u snopiće. Plodnica je približno kuglasta, građena od 4–8 pretinaca, a u svakome se nalazi 8–20 sjemenih zametaka. Vratovi [[Tučak|tučka]] međusobno su srasli, kratki, a njuška se slabo razlikuje od vrata.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] je posebna vrsta bobe, hesperidij, s debelom aromatičnom korom i sočnim mjehurićima pulpe na stapkama. [[Sjeme]]nke su zagasite, žućkastosive.<ref name="PlantNET "/> Rod je prirodno rasprostranjen u južnoj [[Kina|Kini]], [[Indija|Indiji]] i [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziji]], a mnoge su vrste i hibridi rašireni uzgojem u toplim krajevima svijeta. U Australiji raste približno osam vrsta, od kojih je šest autohtono, a pet endemično. <ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Citrus PlantNET], pristupljeno 27. srpnja 2026.</ref> U rod pripadaju [[Naranča|naranče]], [[Mandarina|mandarine]], [[Limun|limuni]], [[Limeta|limete]], [[grejp]]ovi i brojni drugi uzgojeni oblici. Broj vrsta vrlo je različito procijenjen — od približno 13 do čak 150 — jer su njihovo podrijetlo, križanje i granice među vrstama vrlo zamršeni.<ref name="PlantNET "/> Kew na popisu ima 30 vrsta i nekoliko hibrid. == Galerija == <gallery mode="packed"> Starr 061231-3080 Citrus limon.jpg|''C. × limon'' EnamporGrapefruit1.JPG|''C. × aurantium f. aurantium'', [[Grejp]] Citrus aurantium.jpg|''C. × aurantium'' Citrus medica 002.JPG|''C. medica'' </gallery> == Priznate vrste == {{stupci|3| # ''[[Citrus assamensis]]'' <small>R.M.Dutta & Bhattacharya</small> # ''[[Citrus australasica]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Citrus australis]]'' <small>(Mudie) Planch.</small> # ''[[Citrus cavaleriei]]'' <small>H.Lév. ex Cavalerie</small> # ''[[Citrus garrawayae]]'' <small>F.M.Bailey</small> # ''[[Citrus glauca]]'' <small>(Lindl.) Burkill</small> # ''[[Citrus gracilis]]'' <small>Mabb.</small> # ''[[Citrus halimii]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Citrus hystrix]]'' <small>DC.</small> # ''[[Citrus indica]]'' <small>Tanaka</small> # ''[[Citrus inodora]]'' <small>F.M.Bailey</small> # ''[[Citrus japonica]]'' <small>Thunb.</small> # ''[[Citrus khasya]]'' <small>Markovitch</small> # ''[[Citrus latipes]]'' <small>(Swingle) Tanaka</small> # ''[[Citrus mangshanensis]]'' <small>S.W.He & G.F.Liu</small> # ''[[Citrus maxima]]'' <small>(Burm.) Merr.</small> # ''[[Citrus medica]]'' <small>L.</small> # ''[[Citrus neocaledonica]]'' <small>Guillaumin</small> # ''[[Citrus oxanthera]]'' <small>Beauvis.</small> # ''[[Citrus polyandra]]'' <small>Tanaka</small> # ''[[Citrus polytrifolia]]'' <small>Govaerts</small> # ''[[Citrus pubinervia]]'' <small>D.G.Zhang, Z.H.Xiang & Y.Wu</small> # ''[[Citrus reticulata]]'' <small>Blanco</small> # ''[[Citrus swinglei]]'' <small>Burkill ex Harms</small> # ''[[Citrus trifoliata]]'' <small>L.</small> # ''[[Citrus undulata]]'' <small>Guillaumin</small> # ''[[Citrus venosa]]'' <small>(Champ. ex Benth.) K.M.Liu, X.Z.Cai & G.W.Hu</small> # ''[[Citrus wakonai]]'' <small>P.I.Forst. & M.W.Sm.</small> # ''[[Citrus warburgiana]]'' <small>F.M.Bailey</small> # ''[[Citrus wintersii]]'' <small>Mabb.</small> # ''[[Citrus × aurantiifolia]]'' <small>(Christm.) Swingle</small> # ''[[Citrus × aurantium]]'' <small>L.</small> # ''[[Citrus × depressa]]'' <small>Hayata</small> # ''[[Citrus × limon]]'' <small>(L.) Osbeck</small> }} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Aurantium'' <small>Mill.</small> in Gard. Dict. Abr., ed. 4.: [s.p.] (1754) * ''Citreum'' <small>Daubenton</small> in D.Diderot & J.L.R.d’Alembert, Encycl. Dict. Raisonné Sci. 3: 489 (1753) * ''× Citrofortunella'' <small>J.W.Ingram & H.E.Moore</small> in Baileya 19: 169 (1975) * ''× Citroncirus'' <small>J.W.Ingram & H.E.Moore</small> in Baileya 19: 171 (1975) * ''Citrophorum'' <small>Neck.</small> in Elem. Bot. 2: 401 (1790), opus utique oppr. * ''+ Citroponcirus'' <small>H.Wu & al.</small> in J. Trop. Subtrop. Bot. 12: 179 (2004) * ''Clymenia'' <small>Swingle</small> in J. Arnold Arbor. 20: 251 (1939) * ''Eremocitrus'' <small>Swingle</small> in J. Agric. Res. 2: 86 (1914) * ''Fortunella'' <small>Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 167 (1915) * ''Limon'' <small>Mill.</small> in Gard. Dict. Abr., ed. 4.: [s.p.] (1754) * ''Microcitrus'' <small>Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 570 (1915) * ''Oxanthera'' <small>Montrouz.</small> in Mém. Acad. Imp. Sci. Lyon, Sect. Sci., sér. 2, 10: 186 (1860) * ''Papeda'' <small>Hassk.</small> in Flora 25(2, Beibl. 1): 42 (1842) * ''Pleurocitrus'' <small>Tanaka</small> in Stud. Citrol. 3: 169, 181 (1929) * ''Poncirus'' <small>Raf.</small> in Sylva Tellur.: 143 (1838) * ''Pseudaegle'' <small>Miq.</small> in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 2: 83 (1865) * ''Sarcodactilis'' <small>C.F.Gaertn.</small> in Suppl. Carp.: 39 (1805) == Izvori == {{izvori}} {{Agrumi}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Agrumi| ]] rd0eto6ju93up1od3q0o8daiogn9f6f 0 96855 7569776 7454294 2026-08-04T18:02:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569776 wikitext text/x-wiki {{zaglavlje}} {{Glazbenik | Ime = Hari Rončević | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[9. prosinca]] [[1963.]] | Mjesto rođenja = | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = | Zanimanje = [[kantautor]] | Djelatno_razdoblje = [[1994.]] - danas | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = | nagrade = [[#Nagrade|v. nagrade]] | Značajni instrumenti = }} '''Hari Rončević''' ([[Split]], [[9. prosinca]] [[1963.]]) je [[hrvatska|hrvatski]] [[kantautor]] i glazbenik. == Životopis == Široj javnosti prvi se put predstavio 1994. na "[[Melodije hrvatskog Jadrana|Melodijama hrvatskog Jadrana]]", kada je za svoju pjesmu "Getanin" osvojio 1. nagradu struke, ali i simpatije publike (3. nagrada). Nakon uspjeha "Getanina", iste godine Hari izdaje i svoj album prvijenac "[[Buntovnik s razlogom]]". U prepoznatljivom autorskom raspoloženju, nastaju i sljedeća dva albuma "[[Žigolo (Hari Rončević)|Žigolo]]" i "[[Mulac]]", da bi album "[[Još tvog je poljupca]]" obilježio svojevrsni preokret u Harijevom [[glazba|glazbenom]] stvaralaštvu. Naslovljen po nagrađenoj skladbi sa [[Zadarfest]]a, ovaj album donosi smirenije glazbene linije. Nakon kompilacije "[[Harijevih 16]]", koja je obuhvatila najbolja dotadašnja ostvarenja, slijede albumi "[[Dok si uz mene]]", koncertni album "[[Hari u HNK]]", "[[Jučer, danas...?]]", kompilacija "[[Balade (Hari Rončević)|Balade-the best of]]" i "[[More sudbine]]". Na tim albumima nalazi se i niz nagrađivanih [[pjesma|pjesama]] s različitih [[festival]]a na kojima je Hari tijekom posljednjih godina nastupao ("MHJ", "Splitski festival", "Zadarfest", i dr.). Tijekom cjelokupne glazbene karijere Hari je često surađivao i s ostalim hrvatskim pjevačima, pa su se tako s njegovim skladbama publici predstavili [[Vesna Ivić]], [[Saša Jakelić]], [[Trio gušt]], [[Oliver Dragojević]], [[Doris Dragović]] i mnogi drugi. Uradak "Jučer, danas..." (izdao ''Cantus'') je spoj [[blues]]a, [[pop]]a i [[rock]]a. Nakon njega slijedi kompilacija "Balade" te još jedan studijski album, ovoga puta pod etiketom "Scardona", pod naslovom "More sudbine". Najveću prekretnicu u dosadašnjoj karijeri predstavlja akustični koncert u HKK Zadar krajem 2005 godine. Uz dvije godine rada na potpuno novim aranžmanima, uz uigravanje banda i pronalaženje nečega novog u starim hitovima, Hari priređuje koncert u zadarskom kazalištu kao zahvalu vjernoj zadarskoj publici i kao nadomjestak za nesudjelovanje na [[Zadarfest]]u iste godine. Reakcije su fantastične te jedan nastup u kazalištu postaje turneja po drugim gradovima a sam zadarski nastup popracen je koncertnim CD-om i bonus DVD-om [[Acoustic concert (Hari Rončević)|Acoustic concert]]. Dvadeset velikih hitova u novom ruhu i vrhunskoj izvedbi Harija, njegovog banda i gostiju – [[Jelena Radan|Jelene Radan]] i [[Ivica Sikirić|Ivice Sikirića]]. == Nagrade == * 1994. "Getanin" - [[MHJ]], zlatni galeb str. ocj. suda i brončani galeb publike (večer zabavih melodija) * 1995. "Japan - NewYork" - [[ZadarFest]], 2. nagrada str. ocj. suda * 1996. "Još tvog je poljupca na mojim usnama" - ZadarFest, nagrada za najbolji tekst i najboljeg kantautora * 1997. "Ljubav boli" - ZadarFest, nagrada za najboljeg kantautora * 1998. "Splite, volim te" - MHJ, nagrada za najbolji tekst (zabavne melodije) * 1998. "Još ne znam kud s tobom" - [[Splitski festival]], 3. nagrada str. ocjenjivačkog suda * 1999. "Kada jednom ovom zafalim se tilu" - MHJ, 2. nagrada str. ocj. suda, nagrada za najbolji tekst i aranžman (večer zabavnih melodija) * 2000. "Kome ćeš sad" - MHJ, 1. nagrada str. ocj. suda (večer melodija Jadrana) * 2000. "Zauvik odlazim" - [[Večeri dalmatinske šansone]], najbolji debitant * 2002. "Moje si more" - [[Večeri dalmatinske šansone]] Šibenik, 2. nagrada str. ocj. suda * 2003. "Tamo di sunce sja" - Večeri dalmatinske šansone Šibenik, 1. nagrada str. ocj. suda i nagrada za najbolje kantautorsko djelo * 2004. "I sve dok dišem" - ZadarFest, 1. nagrada str. ocj. suda * 2006. "Kad bi se moga rodit" - Večeri dalmatinske šansone Šibenik, 2. nagrada str. ocj. suda * 2007. "Dalmatinska duša prava" (duet Tedi Spalato) - Večeri dalmatinske šansone Šibenik, 1. nagrada str. ocj. suda i 2. nagrada publike.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.sansona-sibenik.com/2007/dobitnici.asp |title=Dobitnici Večeri Dalmatinske šansone 2007. g. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070906193524/http://www.sansona-sibenik.com/2007/dobitnici.asp |archive-date=6. rujna 2007. |access-date=27. rujna 2007.}}</ref> == Ostali nastupi na festivalima == * 1994. "Sanja" - ZadarFest * 1995. "Ako mi još jednom oprostiš" - [[Arena fest]] * 1995. "Pape moj" - MHJ * 1996. "Mulac" - MHJ * 1996. "Hvala ti" - [[Osijek festival]] * 1997. "Napuštam sve" - MHJ * 1999. "Dok si uz mene" - ZadarFest * 2001. "Kad srce pronađe put" - MHJ * 2001. "Poljubi me" - ZadarFest * 2001. "Više ne želim te" - [[HRF]] (hrvatski radijski festival) * 2002. "Evo me gren" - MHJ * 2003. "Za kraj" - Splitski festival * 2004. "Mira niman" - Splitski festival * 2004. "More sudbine" - Večeri dalmatinske šansone Šibenik * 2005. "More plavo" - Splitski festival * 2008. "Ležim na suncu" - Dora 2008. * 2009. "Još uvik" - Dora 2009. sa kvartetom Bravo == Diskografija == # ''[[Buntovnik s razlogom]]'' (1994.) # ''[[Žigolo (Hari Rončević)|Žigolo]]{{newdsm}}'' (1995.) # ''[[Mulac]]'' (1996.) # ''[[Još tvog je poljupca]]'' (1997.) # ''[[Harijevih 16]]'' (1998.) # ''[[Dok si uz mene]]'' ([[Croatia Records]], 1999.) # ''[[Hari u HNK]]'' (Croatia Records, koncertni album, 2000.)'' # ''[[Jučer, danas...?]]'' (Croatia Records, 2001.) # ''[[Balade (Hari Rončević)|Balade (the best of)]]'' (Croatia Records, 2003.) # ''[[More sudbine]]'' (Scardona, 2004.) # ''[[Acoustic concert (Hari Rončević)|Acoustic concert]]'' (Scardona, koncertni album, 2006.) # ''[[Tvornica live]] (DVD + bonus CD)'' (Scardona, koncertni album, 2006.) # ''[[Daj sebe do kraja]]'' (Scardona, 2007.) # ''[[Zlatna kolekcija – Hari Rončević|Zlatna kolekcija]]'' (Croatia Records, 2009.) # ''[[390 (album Harija Rončevića)|390]]'' (Croatia Records, 2009.) # ''[[Di god da pođen]]'' (Croatia Records, 2013.) # ''[[Kad zapiva Dalmacija]]'' (Hit Records, 2014.) # ''[[Da napišeš na nebu]]'' (Hit Records, 2017.) # ''[[Idem jugu svom]]'' (Scardona, 2021.) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.harironcevic.com www.harironcevic.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070616044310/http://www.harironcevic.com/ |date=16. lipnja 2007. }} (izvor, s dozvolom) * [https://www.scardona.hr/bio-hari-roncevic Hari Rončević na scardona.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191118082152/https://www.scardona.hr/bio-hari-roncevic |date=18. studenoga 2019. }} {{Hari Rončević}} {{GLAVNIRASPORED:Rončević, Hari}} [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Hrvatski kantautori]] 128q4tkmdscb3rkq858p2q41bpjjdws 0 98613 7569610 6730921 2026-08-04T13:32:14Z Jommy3210 368635 /* Azijske igre */ 7569610 wikitext text/x-wiki {{medalje vrh}} {{medalje sport | [[Košarka]]}} {{medalje slika | Flag of the Philippines.svg|200px}} {{medalje SP}} {{medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Brazil 1954.| Brazil 1954.]] | }} {{medalje dno}} '''Filipinska košarkaška reprezentacija''' predstavlja državu [[Filipini|Filipine]] u športu [[košarka|košarci]]. Krovna organizacija: Glavni trener: == Nastupi na velikim natjecanjima == === Olimpijske igre === * [[košarka na OI 1936.|1936.]]: 5. mjesto * [[košarka na OI 1948.|1948.]]: 12. mjesto * [[košarka na OI 1952.|1952.]]: 9. – 16. mjesto * [[košarka na OI 1956.|1956.]]: 7. mjesto * [[košarka na OI 1960.|1960.]]: 11. mjesto * [[košarka na OI 1968.|1968.]]: 13. mjesto * [[košarka na OI 1972.|1972.]]: 13. mjesto === Svjetska prvenstva === * [[košarkaško SP 1954.|1954.]]: [[Datoteka:Med_3.png|20px]] ''bronca'' * [[košarkaško SP 1959.|1959.]]: 8. mjesto * [[košarkaško SP 1974.|1974.]]: 13. mjesto * [[košarkaško SP 1978.|1978.]]: 8. mjesto * [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2014.|2014.]]: 21. mjesto === Azijske igre === * 1951.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1954.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1958.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1962.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1966.: 6. mjesto * 1970.: 5. mjesto * 1974.: 4. mjesto * 1978.: 5. mjesto * 1982.: 4. mjesto * 1986.: [[Datoteka:Med_3.png|20px]] ''bronca'' * 1990.: [[Datoteka:Med_2.png|20px]] ''srebro'' * 1994.: 4. mjesto * 1998.: [[Datoteka:Med_3.png|20px]] ''bronca'' * 2002.: 4. mjesto * 2010.: 6. mjesto * 2014.: 7. mjesto * 2018.: 5. mjesto * 2022.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' === Azijsko prvenstvo === * 1960.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1963.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1965.: [[Datoteka:Med_2.png|20px]] ''srebro'' * 1967.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1969.: [[Datoteka:Med_3.png|20px]] ''bronca'' * 1971.: [[Datoteka:Med_2.png|20px]] ''srebro'' * 1973.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1975.: 5. mjesto * 1977.: 5. mjesto * 1979.: 4. mjesto * 1981.: 4. mjesto * 1983.: 9. mjesto * 1985.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1987.: 4. mjesto * 1989.: 8. mjesto * 1991.: 7. mjesto * 1993.: 11. mjesto * 1995.: 12. mjesto * 1997.: 9. mjesto * 1999.: 11. mjesto * 2003.: 15. mjesto * 2007.: 9. mjesto * 2009.: 8. mjesto * 2011.: 4. mjesto * 2013.: [[Datoteka:Med_2.png|20px]] ''srebro'' === Azijski kup === * 2004.: 8. mjesto * 2010.: 4. mjesto * 2012.: 4. mjesto * 2014.: [[Datoteka:Med_3.png|20px]] ''bronca'' == Poznati igrači == == Poznati treneri == {{Mrva-košarka-reprezentacije}} [[Kategorija:Košarkaške reprezentacije]] [[Kategorija:Filipinske reprezentacije|Košarka]] [[Kategorija:Košarka na Filipinima]] h3aogwhiz0q7iqhytzvz25w5ltecpp3 7569616 7569610 2026-08-04T13:40:35Z Jommy3210 368635 /* Svjetska prvenstva */ 7569616 wikitext text/x-wiki {{medalje vrh}} {{medalje sport | [[Košarka]]}} {{medalje slika | Flag of the Philippines.svg|200px}} {{medalje SP}} {{medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Brazil 1954.| Brazil 1954.]] | }} {{medalje dno}} '''Filipinska košarkaška reprezentacija''' predstavlja državu [[Filipini|Filipine]] u športu [[košarka|košarci]]. Krovna organizacija: Glavni trener: == Nastupi na velikim natjecanjima == === Olimpijske igre === * [[košarka na OI 1936.|1936.]]: 5. mjesto * [[košarka na OI 1948.|1948.]]: 12. mjesto * [[košarka na OI 1952.|1952.]]: 9. – 16. mjesto * [[košarka na OI 1956.|1956.]]: 7. mjesto * [[košarka na OI 1960.|1960.]]: 11. mjesto * [[košarka na OI 1968.|1968.]]: 13. mjesto * [[košarka na OI 1972.|1972.]]: 13. mjesto === Svjetska prvenstva === * [[košarkaško SP 1954.|1954.]]: [[Datoteka:Med_3.png|20px]] ''bronca'' * [[košarkaško SP 1959.|1959.]]: 8. mjesto * [[košarkaško SP 1974.|1974.]]: 13. mjesto * [[košarkaško SP 1978.|1978.]]: 8. mjesto * [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2014.|2014.]]: 21. mjesto * [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2019.|2019.]]: 32. mjesto * [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2019.|2019.]]: 24. mjesto === Azijske igre === * 1951.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1954.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1958.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1962.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1966.: 6. mjesto * 1970.: 5. mjesto * 1974.: 4. mjesto * 1978.: 5. mjesto * 1982.: 4. mjesto * 1986.: [[Datoteka:Med_3.png|20px]] ''bronca'' * 1990.: [[Datoteka:Med_2.png|20px]] ''srebro'' * 1994.: 4. mjesto * 1998.: [[Datoteka:Med_3.png|20px]] ''bronca'' * 2002.: 4. mjesto * 2010.: 6. mjesto * 2014.: 7. mjesto * 2018.: 5. mjesto * 2022.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' === Azijsko prvenstvo === * 1960.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1963.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1965.: [[Datoteka:Med_2.png|20px]] ''srebro'' * 1967.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1969.: [[Datoteka:Med_3.png|20px]] ''bronca'' * 1971.: [[Datoteka:Med_2.png|20px]] ''srebro'' * 1973.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1975.: 5. mjesto * 1977.: 5. mjesto * 1979.: 4. mjesto * 1981.: 4. mjesto * 1983.: 9. mjesto * 1985.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1987.: 4. mjesto * 1989.: 8. mjesto * 1991.: 7. mjesto * 1993.: 11. mjesto * 1995.: 12. mjesto * 1997.: 9. mjesto * 1999.: 11. mjesto * 2003.: 15. mjesto * 2007.: 9. mjesto * 2009.: 8. mjesto * 2011.: 4. mjesto * 2013.: [[Datoteka:Med_2.png|20px]] ''srebro'' === Azijski kup === * 2004.: 8. mjesto * 2010.: 4. mjesto * 2012.: 4. mjesto * 2014.: [[Datoteka:Med_3.png|20px]] ''bronca'' == Poznati igrači == == Poznati treneri == {{Mrva-košarka-reprezentacije}} [[Kategorija:Košarkaške reprezentacije]] [[Kategorija:Filipinske reprezentacije|Košarka]] [[Kategorija:Košarka na Filipinima]] dcpgupxud3esmuq8006b97gnan6x7yk 7569617 7569616 2026-08-04T13:41:26Z Jommy3210 368635 /* Azijsko prvenstvo */ 7569617 wikitext text/x-wiki {{medalje vrh}} {{medalje sport | [[Košarka]]}} {{medalje slika | Flag of the Philippines.svg|200px}} {{medalje SP}} {{medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Brazil 1954.| Brazil 1954.]] | }} {{medalje dno}} '''Filipinska košarkaška reprezentacija''' predstavlja državu [[Filipini|Filipine]] u športu [[košarka|košarci]]. Krovna organizacija: Glavni trener: == Nastupi na velikim natjecanjima == === Olimpijske igre === * [[košarka na OI 1936.|1936.]]: 5. mjesto * [[košarka na OI 1948.|1948.]]: 12. mjesto * [[košarka na OI 1952.|1952.]]: 9. – 16. mjesto * [[košarka na OI 1956.|1956.]]: 7. mjesto * [[košarka na OI 1960.|1960.]]: 11. mjesto * [[košarka na OI 1968.|1968.]]: 13. mjesto * [[košarka na OI 1972.|1972.]]: 13. mjesto === Svjetska prvenstva === * [[košarkaško SP 1954.|1954.]]: [[Datoteka:Med_3.png|20px]] ''bronca'' * [[košarkaško SP 1959.|1959.]]: 8. mjesto * [[košarkaško SP 1974.|1974.]]: 13. mjesto * [[košarkaško SP 1978.|1978.]]: 8. mjesto * [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2014.|2014.]]: 21. mjesto * [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2019.|2019.]]: 32. mjesto * [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2019.|2019.]]: 24. mjesto === Azijske igre === * 1951.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1954.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1958.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1962.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1966.: 6. mjesto * 1970.: 5. mjesto * 1974.: 4. mjesto * 1978.: 5. mjesto * 1982.: 4. mjesto * 1986.: [[Datoteka:Med_3.png|20px]] ''bronca'' * 1990.: [[Datoteka:Med_2.png|20px]] ''srebro'' * 1994.: 4. mjesto * 1998.: [[Datoteka:Med_3.png|20px]] ''bronca'' * 2002.: 4. mjesto * 2010.: 6. mjesto * 2014.: 7. mjesto * 2018.: 5. mjesto * 2022.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' === Azijsko prvenstvo === * 1960.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1963.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1965.: [[Datoteka:Med_2.png|20px]] ''srebro'' * 1967.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1969.: [[Datoteka:Med_3.png|20px]] ''bronca'' * 1971.: [[Datoteka:Med_2.png|20px]] ''srebro'' * 1973.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1975.: 5. mjesto * 1977.: 5. mjesto * 1979.: 4. mjesto * 1981.: 4. mjesto * 1983.: 9. mjesto * 1985.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1987.: 4. mjesto * 1989.: 8. mjesto * 1991.: 7. mjesto * 1993.: 11. mjesto * 1995.: 12. mjesto * 1997.: 9. mjesto * 1999.: 11. mjesto * 2003.: 15. mjesto * 2007.: 9. mjesto * 2009.: 8. mjesto * 2011.: 4. mjesto * 2013.: [[Datoteka:Med_2.png|20px]] ''srebro'' * 2015.: [[Datoteka:Med_2.png|20px]] ''srebro'' === Azijski kup === * 2004.: 8. mjesto * 2010.: 4. mjesto * 2012.: 4. mjesto * 2014.: [[Datoteka:Med_3.png|20px]] ''bronca'' == Poznati igrači == == Poznati treneri == {{Mrva-košarka-reprezentacije}} [[Kategorija:Košarkaške reprezentacije]] [[Kategorija:Filipinske reprezentacije|Košarka]] [[Kategorija:Košarka na Filipinima]] 5kqe0m3pu7k5jlsa7oeuh47jg2f7c0v 7569621 7569617 2026-08-04T13:44:31Z Jommy3210 368635 /* Azijsko prvenstvo */ 7569621 wikitext text/x-wiki {{medalje vrh}} {{medalje sport | [[Košarka]]}} {{medalje slika | Flag of the Philippines.svg|200px}} {{medalje SP}} {{medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Brazil 1954.| Brazil 1954.]] | }} {{medalje dno}} '''Filipinska košarkaška reprezentacija''' predstavlja državu [[Filipini|Filipine]] u športu [[košarka|košarci]]. Krovna organizacija: Glavni trener: == Nastupi na velikim natjecanjima == === Olimpijske igre === * [[košarka na OI 1936.|1936.]]: 5. mjesto * [[košarka na OI 1948.|1948.]]: 12. mjesto * [[košarka na OI 1952.|1952.]]: 9. – 16. mjesto * [[košarka na OI 1956.|1956.]]: 7. mjesto * [[košarka na OI 1960.|1960.]]: 11. mjesto * [[košarka na OI 1968.|1968.]]: 13. mjesto * [[košarka na OI 1972.|1972.]]: 13. mjesto === Svjetska prvenstva === * [[košarkaško SP 1954.|1954.]]: [[Datoteka:Med_3.png|20px]] ''bronca'' * [[košarkaško SP 1959.|1959.]]: 8. mjesto * [[košarkaško SP 1974.|1974.]]: 13. mjesto * [[košarkaško SP 1978.|1978.]]: 8. mjesto * [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2014.|2014.]]: 21. mjesto * [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2019.|2019.]]: 32. mjesto * [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2019.|2019.]]: 24. mjesto === Azijske igre === * 1951.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1954.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1958.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1962.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1966.: 6. mjesto * 1970.: 5. mjesto * 1974.: 4. mjesto * 1978.: 5. mjesto * 1982.: 4. mjesto * 1986.: [[Datoteka:Med_3.png|20px]] ''bronca'' * 1990.: [[Datoteka:Med_2.png|20px]] ''srebro'' * 1994.: 4. mjesto * 1998.: [[Datoteka:Med_3.png|20px]] ''bronca'' * 2002.: 4. mjesto * 2010.: 6. mjesto * 2014.: 7. mjesto * 2018.: 5. mjesto * 2022.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' === Azijsko prvenstvo === * 1960.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1963.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1965.: [[Datoteka:Med_2.png|20px]] ''srebro'' * 1967.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1969.: [[Datoteka:Med_3.png|20px]] ''bronca'' * 1971.: [[Datoteka:Med_2.png|20px]] ''srebro'' * 1973.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1975.: 5. mjesto * 1977.: 5. mjesto * 1979.: 4. mjesto * 1981.: 4. mjesto * 1983.: 9. mjesto * 1985.: [[Datoteka:Med_1.png|20px]] ''zlato'' * 1987.: 4. mjesto * 1989.: 8. mjesto * 1991.: 7. mjesto * 1993.: 11. mjesto * 1995.: 12. mjesto * 1997.: 9. mjesto * 1999.: 11. mjesto * 2003.: 15. mjesto * 2007.: 9. mjesto * 2009.: 8. mjesto * 2011.: 4. mjesto * 2013.: [[Datoteka:Med_2.png|20px]] ''srebro'' * 2015.: [[Datoteka:Med_2.png|20px]] ''srebro'' * 2017.: 7. mjesto * 2022.: 9. mjesto * 2025.: 7. mjesto === Azijski kup === * 2004.: 8. mjesto * 2010.: 4. mjesto * 2012.: 4. mjesto * 2014.: [[Datoteka:Med_3.png|20px]] ''bronca'' == Poznati igrači == == Poznati treneri == {{Mrva-košarka-reprezentacije}} [[Kategorija:Košarkaške reprezentacije]] [[Kategorija:Filipinske reprezentacije|Košarka]] [[Kategorija:Košarka na Filipinima]] j5gtlkfxhmtdbb2po0xz8l7agvtt4yn 0 102946 7569795 7193814 2026-08-04T19:29:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569795 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|19. tjedan 2024.}} [[Datoteka:Herman-of-Carinthia-1024x800.jpg|thumb|desno|Prikaz Hermana Dalmatina, djelo [[Matej Pariški|Mateja Pariškog]] iz 13. stoljeća.]] '''Herman Dalmatin''' ili '''Herman Dalmatinac''' (oko [[1110.]] – oko [[1143.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[filozof]] i [[znanstvenik]].<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/herman-dalmatin-ac Herman Dalmatin], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 18. travnja 2024.</ref> Pionir je europskoga [[latinski|latinskog]] [[Aristotelizam|aristotelizma]]. Uz [[Adelard iz Batha|Adelarda iz Batha]], [[Ivan od Seville|Ivana od Seville]], [[Gerard od Cremone|Gerarda od Cremone]] i [[Platon iz Tivolija|Platona iz Tivolija]] Herman je jedan od najznačajnijih [[Prevođenje|prevoditelja]] arapskih [[Astronomija|astronomskih]] djela u 12. stoljeću. Osobito je velik bio utjecaj njegovih prijevoda na razvoj [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] europske astronomije. == Ime == Herman je imao nekoliko imena koja ukazuju na njegovu zemlju podrijetla ili etničku pripadnost: Herman Dalmatin ili Dalmatinac (''Hermannus Dalmata''),<ref name=dlCPFHPVK>{{harvnb|de la Cruz Palma|Ferrero Hernández|2011|p=497}}; {{harvnb|Paić-Vikuć|2019|p=85}}; {{harvnb|Kutleša|2004|p=57}}.</ref> Herman Koruški (''Hermannus de Carinthia''){{sfn|Kutleša|2004|p=57}} i Herman Slavenski (''Hermannus Sclavus'').<ref>{{harvnb|de la Cruz Palma|Ferrero Hernández|2011|p=497}}; {{harvnb|Kutleša|2004|p=57}}.</ref> Uvijek je smatrao da je njegova domovina [[Koruška]] ili [[Istra]].{{sfn|Paić-Vikuć|2019|p=86}} Preferirao je ime ''Hermannus Secundus'', tj. Herman Drugi, čime se proglasio nasljednikom [[Hermann od Reichenaua|Hermanna od Reichenaua]], ranijeg pisca o [[Astrolab|astrolabu]].{{sfn|Burnett|1982|p=4}} == Životopis == Glavni izvori o Hermanovom životu su uvodi njegovih vlastitih djela i spisi njegovih suvremenika.{{sfn|de la Cruz Palma|Ferrero Hernández|2011|p=498}}{{sfn|Paić-Vikuć|2019|p=87}} Prema vlastitim riječima, rođen je početkom 12. stoljeća, vjerojatno oko 1105. ili 1110., u središnjoj Istri, tada dijelom [[Koruška (vojvodstvo)|Koruške]] koja je bila dio [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]].<ref>{{harvnb|Paić-Vikuć|2019|p=85}}, i {{harvnb|Kos|1933|p=111}}, no {{harvnb|de la Cruz Palma|Ferrero Hernández|2011|p=497}}, svrstava njegovo mjesto rođenja "potencijalno u Koruškoj, blizu St Peter im Holz", gdje se nalazila antička [[Teurnia]].</ref> Točnu lokaciju je teško odrediti s obzirom na široki teritorijalni opseg [[Istarska marka|Istarske marke]] u 12. stoljeću, koja je uključivala [[Kras (regija)|Kras]], [[Trst]], [[Duino]] i veći dio područja kasnije [[Notranjska|Notranjske]], a možda čak i gornji dio [[Vipavska dolina|Vipavske doline]].{{sfn|Kos|1933|p=111}} Izraz ''„središnja Istra”'' vjerojatno se koristio za sva ta (pretežno naseljena [[Slaveni]]ma) područja pod vlašću istarskog markgrofa, za razliku od obalnih gradova s pretežno [[romanski jezici|romanskim]] govornim područjem čije je stanovništvo živjelo u autonomnim općinama.{{sfn|Kos|1933|p=145}} Herman je najvjerojatnije pohađao neku [[Benediktinci|benediktinsku]] samostansku školu u Istri.{{sfn|Paić-Vikuć|2019|p=87}} Kasnije je studirao kod [[Thierry od Chartresa|Thierryja od Chartresa]], bilo u [[Pariz]]u ili u [[Chartres]]u, prije 1138.{{sfn|Burnett|1982|p=4}} Moguće je da je prvi put sreo [[Robert od Kettona|Roberta od Kettona]] u Parizu ili Chartresu.{{sfn|Paić-Vikuć|2019|p=87}} [[Richard Hakluyt]], citirajući anonimni latinski izvor iz vremena [[Drugi križarski rat|Drugog križarskog rata]], kaže da je Robert od Kettona ''„putovao kroz [[Francuska|Francusku]], [[Italija|Italiju]], [[Dalmacija|Dalmaciju]] i [[Grčka|Grčku]], i da je konačno došao u [[Azija|Aziju]], gdje je živio u velikoj opasnosti za svoj život među okrutnim [[Saraceni]]ma, ali je ipak savršeno naučio [[arapski jezik]]”'' i ''„vratio se [[sredozemlje|morem]] u [[Španjolska|Španjolsku]]”'', dodajući da ga je Herman ''„pratio na njegovom dugom putovanju”''.<ref>{{harvnb|Paić-Vikuć|2019|p=90}}</ref> Taj odlomak razradili su kasniji povjesničari s mnogim nagađanjima. Neki tvrde da je prošao kroz [[Carigrad]] na putu za [[Bagdad]] 1135. te da je boravio u [[Damask]]u od 1136. do 1138.{{sfn|Paić-Vikuć|2019|pp=90–91}} Prvi događaj u Hermanovom životu koji se može sigurno datirati je njegov prijevod Fatidice [[Sahl ibn Bishr|Sahla ibn Bishra]] iz 1138. godine.{{sfn|Burnett|1982|p=4}} Sve njegove aktivnosti mogu se pratiti samo u razdoblju od 1138. do 1143., kada je bio u Španjolskoj.{{sfn|Burnett|1982|p=4}}{{sfn|de la Cruz Palma|Ferrero Hernández|2011|p=497}} == Radovi == === Prijevodi islamskih djela === Godine 1142. Herman je bio u Španjolskoj gdje je sudjelovao u projektu prevođenju [[islam]]skih tekstova. [[Petar Časni]] je angažirao tim, uključujući Hermana, da prevede pet tekstova o islamu na latinski. Herman se smatra glavnim prevoditeljem dvaju tekstova: ''De generatione Muhamet et nutritura eius'' i ''De doctrina Muhamet''. Najznačajniji prijevod u zbirci bio je prijevod [[Kuran]]a. Prijevod je naslovljen ''Lex Mahumet pseudoprophete''. To je bio prvi poznati prijevod Kurana na neki europski jezik. Robert od Kettona je prema većini izvora, uključujući ''Lex Mahumet pseudoprophete'', bio glavni prevoditelj Kurana. Herman je možda doprinio prijevodu budući da je zbirka nastala timskim radom. Unatoč tome što je bio nesavršen prijevod, ''Lex Mahumet pseudoprophete'' je stoljećima služio kao standard, šireći se u obliku [[rukopis]]a prije nego što ga je tiskao [[Theodor Bibliander]] 1543. u [[Basel]]u. U ovom su se izdanju oba Hermanova navedena prijevoda rasprava o islamu pojavila s predgovorom [[Martin Luther|Martina Luthera]]. === Prijevodi klasičnih djela === * Herman je preveo [[Euklid]]ovo djelo [[Elementi (Euklid)|''Elementi'']] oko 1140., vjerojatno u suradnji s Robertom od Kettona. * Herman je preveo [[Klaudije Ptolemej|Ptolemej]]eva djela ''Kanon kraljeva'' i ''Planisphaerium'' u [[Toulouse]]u 1143. ''Planispherium'' je preveo s komentarima [[Maslama al-Majriti|Maslamaha Ibn Ahmada al-Majritija]], koji je djelovao u [[Córdoba (Španjolska)|Córdobi]] u 10. stoljeću. Zapadnoeuropski [[Skolastika|skolastičari]] upoznali su se s Ptolemejevim astronomskim pogledima preko ovog prijevoda posvećenog Thierryju od Chartresa (dugo se smatralo da je ovaj prijevod jedina preživjela veza s Ptolemejevim izvornikom. Kasnije je pronađen još jedan arapski prijevod koji je sačuvan u [[Istanbul]]u). === Astrologija i astronomija === Hermanov prvi poznati prijevod bila je šesta knjiga [[astrologija|astrološke]] rasprave ''Liber sextus astronomie'' židovskog pisca Sahl ibn Bishra. Objavljen je u Španjolskoj 1138. godine pod naslovom ''Zaelis fatidica''. Sahl ibn Bishr je pisao u [[Drevna Grčka|grčkoj]] astrološkoj tradiciji. Prvih pet knjiga sačuvano je u prijevodu [[Ivan od Seville|Ivana od Seville]] (oko 1090. – oko 1150.). Šesta knjiga obrađuje tri tematske teme o utjecajima na svijet i njegove stanovnike. Djelo sadrži [[Proricanje|proricanja]] na temelju kretanja [[planet]]a i [[komet]]a. Oko 1140. Herman je preveo na latinski astronomsko djelo ''Kitab al-madkhala ila ilm ahkam al nujum'' koje je napisao [[Abu Ma'shar al-Balkhi]].<ref name=WDL1>{{cite web|title=Introduction to Astronomy, Containing the Eight Divided Books of Abu Ma'shar Abalachus|url=http://www.wdl.org/en/item/2998|work=Astronomy & allied sciences|publisher=[[World Digital Library]]|access-date=27 February 2013|archive-date=5. lipnja 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20130605134310/http://www.wdl.org/en/item/2998/|url-status=dead}}</ref> Djelo sadrži probleme iz [[Grčka filozofija|grčke filozofije]], arapske astronomije i istočnjačke astrologije, a prvi ga je na latinski preveo Ivan od Seville 1133. Hermanov manje doslovan prijevod objavljen je nekoliko puta pod naslovom ''Liber introductorius in astronomiam Albumasaris'', ''Abalachii'' ([[Augsburg]] 1489.; [[Venecija]] 1495. i 1506.). Velik dio Hermanovog prijevoda prepisan je u knjizi ''Book of Astronomical Judgements'' [[Roger of Hereford|Rogera od Hereforda]]. Dijelove Hermanova prijevoda također je sastavio inače nepoznati srednjovjekovni autor [[Georgius Zothorus Zaparus Fendulus]] u svojem bogato ilustriranom djelu ''Liber astrologiae'' (''Liber Abumazarus'').<ref>{{Cite book |last=Burnett |first=Charles |title=Liber astrologiae (Abū Maʿshar Treatise) |publisher=M. Moleiro Editor |year=2023 |isbn=9788416509607 |location=Barcelona |pages=83–103 |language=en |chapter=The History of the Text: From Abū Maʿshar to Georgius Fendulus}}</ref> Herman je izradio verziju astronomskih tablica [[Al-Hvarizmi|Al-Hvarizmija]] – također ih je 1126. preveo [[Adelard iz Batha]] (1075. – 1164.). Charles Burnett (2001.) tvrdi da je Herman surađivao s Robertom od Kettona i [[Hugo od Santalle|Hugom od Santalle]] na djelu ''Liber novem iudicum'', zbirci prijevoda arapskih astrologa, posebice [[Al Kindi|al-Kindija]]. Mogući cilj njihovog projekta je bio zamjena trenutne praznovjerne latinske astrologije arapskom astronomskom znanošću. Arapski tekstovi često smatraju da je [[Hermes Trismegistos|Hermesa]] autoritet. Burnett pretpostavlja da su [[renesansa|renesansni]] [[magi|magovi]] samo nastavili ovu [[Hermetizam|hermetičku]] tradiciju koju su započeli Herman, Robert i Hugo. Herman dijeli tehničku terminologiju s Hugom. === Izvorni spisi === Njegov izvorni doprinos filozofiji bio je ''O bitima'' (''De essentiis''). U ovom djelu Herman se bavi s pet [[aristotel]]ovskim kategorijama (''[[Kauzalnost|causa]]'', ''[[Gibanje|motus]]'', ''[[prostor|spatium]]'', ''[[Vrijeme (fizika)|tempus]]'', ''[[vlastitost|habitudo]]''). Počeo je pisati ovu raspravu 1143. u [[Toulouse]]u i dovršio ju je iste godine u [[Béziers]]u. Godine 1982. ova je knjiga ponovno tiskana u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Vjeruje se da su Hermanova djela: * meteorološko djelo ''Knjiga o kišama'' (''Liber imbrium'') (od 1140. do 1141.) * astrološko djelo ''O ispitivanju srca'' (''De indagatione cordis'') (poslije 1140.) U djelu ''O ispitivanju srca'' nalaze se mnoga imena znanstvenika i učenjaka čija je djela Herman poznavao i koristio: Abu Ma'shar al-Balkhi, Sahl ibn Bishr, Aomar Tiberia, Abu al-Kindi, Al Batrig Mashallah, Hermes i Dorotej od Sidona. * matematička i astronomska djela ''De mensura'', ''De utilitabus astrolabii'', ''Depositione et usu astrolabii'' (prije 1143. – Herman je svakako bio zainteresiran za astrolab – portret prikazuje Hermana s jednim) Mnogi srednjovjekovni autori pozivaju se na Hermanovo djelo, na primjer [[Albert Veliki]], instruktor [[Toma Akvinski|Tome Akvinskog]] u Tominom djelu ''Speculum astronomiae''. == Izvori == {{izvori}} ==Literatura== {{refbegin}} *{{cite book |first=Charles S. F. |last=Burnett |title=De Essentiis: A Critical Edition with Translation and Commentary |publisher=E. J. Brill |year=1982}} *{{cite thesis |first=Sheila |last=Low-Beer |title=Herman of Carinthia: The Liber imbriam, the Fatidica and the De indagatione Cordis |institution=City University of New York |type=PhD diss. |year=1979}} *{{cite journal |title=The Legend of the Three Hermes and Abū Ma'shar's Kitāb al-Ulūf in the Latin Middle Ages |first=Charles S. F. |last=Burnett |journal=Journal of the Warburg and Courtauld Institutes |volume=39 |year=1976 |pages=231–234 |doi=10.2307/751140 |jstor=751140|s2cid=195057340 }} *{{cite journal |title=Hermann of Carinthia and the Kitāb al-Isṭamāṭīs: Further Evidence for the Transmission of Hermetic Magic |first=Charles S. F. |last=Burnett |journal=Journal of the Warburg and Courtauld Institutes |volume=44 |year=1981 |pages=167–169 |doi=10.2307/751059 |jstor=751059|s2cid=192925690 }} *{{cite web |url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/view/10.1093/gmo/9781561592630.001.0001/omo-9781561592630-e-0000045462 |title=Hermann of Carinthia [Hermannus Dalmata, Hermannus Sclavus, Hermannus Secundus] |first=Charles S. F. |last=Burnett |website=Grove Music Online |publisher=[[Oxford Music Online]] |doi=10.1093/gmo/9781561592630.article.45462 |isbn=978-1-56159-263-0 |archive-date=31 January 2021 |archive-url=https://archive.today/20210131102725/https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/view/10.1093/gmo/9781561592630.001.0001/omo-9781561592630-e-0000045462 |url-status=live |access-date=31 January 2021 }} *{{cite book |first1=Óscar |last1=de la Cruz Palma |first2=Cándida |last2=Ferrero Hernández |chapter=Hermann of Carinthia |pages=497–507 |title=Christian–Muslim Relations: A Bibliographical History |volume=3 (1050–1200) |editor1=David Thomas |editor2=Alex Mallett |publisher=Brill |year=2011}} *{{cite encyclopedia |title=Hermann the Dalmatian |last=Hockey |first=Thomas |encyclopedia=Biographical Encyclopedia of Astronomers |publisher=Springer |year=2014 |pages=933 |doi=10.1007/978-1-4419-9917-7_606|bibcode=2014bea..book..933H |isbn=978-1-4419-9916-0 }} *{{cite book |first=Milko |last=Kos |title=Srednjeveška zgodovina Slovencev |location=Ljubljana |year=1933}} *{{cite journal |last=Kutleša |first=Stipe |title=Croatian Philosophers I: Hermann of Dalmatia (1110–1154) |journal=Prolegomena: Časopis za filozofiju |volume=3 |issue=1 |year=2004 |pages=57–71 |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak_download&id_clanak_jezik=456 }} *{{cite journal |first=Tatjana |last=Paić-Vikuć |title=Hermann the Dalmatian's Purported Role in the Translation of the Quran into Latin |journal=Collegium Antropologicum |volume=42 |issue=4 |year=2018 |pages=277–280 |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/319241 }} *{{cite book |first=Tatjana |last=Paić-Vikuć |chapter=The Biography of Hermann the Dalmatian: Separating Conjectures from Verifiable Claims |title=Exploring the Commonalities of the Mediterranean Region |year=2019 |publisher=Turkish Academy of Sciences |chapter-url=https://www.bib.irb.hr/1047380?rad=1047380 |pages=85–96 }} * {{cite journal |last=Golubović |first=Aleksandra |date=2012 |title=Promišljanja o bogu kod Hermana Dalmatina |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/394563 |journal=Vrhbosnensia |location=Sarajevo |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Katolički bogoslovni fakultet |volume=16 |number=2 |pages=307–325}} {{refend}} == Vanjske poveznice == * [https://hrcak.srce.hr/clanak/456 Stipe Kutleša, Hrvatski filozofi I: Herman Dalmatin, Prolegomena 3 (1) 2004.] *[https://hrcak.srce.hr/clanak/206746 Marijana Borić, HERMAN DALMATIN - PRVI HRVATSKI ZNANSTVENIK, Poučak : časopis za metodiku i nastavu matematike, Vol. 15 No. 59, 2014.] *[https://hrcak.srce.hr/clanak/79160 Ivana Skuhala Karasman, Recepcija arapske misli u filozofiji Hermana Dalmatina, Metodički ogledi : časopis za filozofiju odgoja, Vol. 16 No. 1-2, 2009.] *[https://hrcak.srce.hr/clanak/243273 Luka Boršić, Ivana Skuhala Karasman, Hermanov prijevod astrološke rasprave Sahl ibn Bišra, Kroatologija, Vol. 7 No. 1, 2016.] *[https://hrcak.srce.hr/clanak/99468 Nenad Malović, Herman Dalmatin/Hermannus Dalmata (oko 1105/1110 - posl. 1154), De indagatione cordis. O preispitivanju srca, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Vol. 36. No. 1-2 (71-72), 2010.] *[https://hrcak.srce.hr/clanak/234092 Erna Banić-Pajnić, Platonizam u djelu Hermana Dalmatina De essentiis. Uz pitanje o izvorima Hermanove filozofije, Filozofska istraživanja, Vol. 35 No. 1, 2015.] {{GLAVNIRASPORED:Dalmatin, Herman}} [[Kategorija:Hrvatski filozofi]] [[Kategorija:Astrolozi]] td53shlyaaotdyvplwt13twmk40wc5k 0 113089 7569726 7475485 2026-08-04T16:09:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569726 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = HNK Bilje | slika = | puno ime = Hrvatski nogometni klub Bilje | nadimak = | godina osnivanja = [[1924.]] | igralište = Ivica Ranogajec-Beli, [[Bilje]] | kapacitet stadiona = 1000 | trener = | liga = [[2. ŽNL Osječko-baranjska|2. ŽNL Osječko-baranjska NS Beli Manastir]] | sezona = [[2. ŽNL Osječko-baranjska NS Beli Manastir 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 1. mjesto | pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1= | leftarm1=0000FF|body1=0000FF|rightarm1=0000FF|shorts1=FFFFFF|socks1=0000FF | pattern_la2=|pattern_b2=_unknown|pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF|body2=FFFFFF|rightarm2=FFFFFF|shorts2=FFFFFF|socks2=FFFFFF }} '''Hrvatski nogometni klub Bilje''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometni klub]] iz [[Bilje|Bilja]]. Trenutno se natječe u [[2. ŽNL Osječko-baranjska|2. ŽNL Osječko-baranjskoj NS Beli Manastir]]. == Povijest == Klub je osnovan [[1924.]] godine. Do sada je promijenio nekoliko službenih naziva: '''Silni''', '''Vatrogasac''', '''Borac''', '''Košutnjak''', '''Jedinstvo''', '''Jelen''' (1979./80. [[NK Jelen Zlatna Greda]] se integrirao u NK Bilje) i '''Bilje'''. Silni je 1930. igrao u Pokrajinskom prvenstvu s klubovima Baranja Darda, [[NK BSK Beketinci|BSK Beketinci]], [[ŠK Certissa Đakovo|Certissa Đakovo]], DMŠK Donji Miholjac, Fruškogorac Šid, Građanski Brčko, [[NK Hajduk Orašje|Hajduk Orašje]], [[NK Valpovka Valpovo|Jovalija Valpovo]], Proleter Đurđenovac, Sloga Donji Miholjac, [[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]], Šparta Vukovar i [[NK Đurđenovac|Taninpila Đurđenovac]].<ref>[https://nk-valpovka-valpovo.hr/povijest/ Povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241112154517/https://nk-valpovka-valpovo.hr/povijest/ |date=12. studenoga 2024. }}, [[NK Valpovka Valpovo]], pristupljeno 16. studenog 2024.</ref> *[[2. ŽNL Osječko-baranjska NS Beli Manastir]] 2025/26. - prvaci == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://semafor.hns.family/klubovi/86/hnk-bilje/ Profil], HNS Semafor {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Bilje, HNK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Osječko-baranjskoj županiji‎]] 0o9o4nw9w23sd88d0hv47io5wy4veul 0 127159 7569575 7484797 2026-08-04T12:04:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569575 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Gornje Hrasno |slika = |slika_širina = 250px |slika_opis = |entitet = fbih |regija = [[Istočna Hercegovina]] |županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]] |općina = [[Neum]] |nadvisina = |lat = 42.956 |long = 17.911 |position = left |brojstan2013 = 53 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Gornje Hrasno''' je naseljeno mjesto u općini [[Neum]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 14. lipnja 2019.</ref> == Stanovništvo == === Katolici u Hrasnom 1851.<ref>Kršni zavičaj, zbornik; broj 27; Humac, Ljubuški, 1994.</ref> === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Katolici u Hrasnom 1851.''' |- | '''godina''' | '''broj sela''' | '''broj kuća''' | '''odrasli''' | '''djeca''' | '''broj stanovnika''' |- | '''1851.''' | / | 156 | / | / | 1580 |} === 1991. === Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>: ukupno: 186 * Srbi – 108 (58,06%) * Hrvati – 73 (39,25%) * Muslimani – 5 (2,69%) === 2013. === Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći<ref name="popis.gov.ba"/>: ukupno: 53 * Hrvati – 51 (96,23%) * Bošnjaci – 2 (3,77%) == Župa Gornje Hrasno == [[Datoteka:Crkva sv Nikole Gornje Hrasno.jpg|150px|mini|desno|Crkva sv. Nikole]] Na najjužnijem dijelu nekadašnje [[Dubrave (katolička župa)|župe Dubrave]] biskup [[Anzelmo Katić]] je 1761. god. uspostavio prvu novu župu pod nazivom župa Hrasno, često zvanom i Rasno, posebno u starijim vremenima. Njenom podjelom 23. prosinca 1921. utemeljena je župa Gornje Hrasno pod titulom Krista Kralja. Prvi župnik don Mitar Papac predlagao je prirodniju raspodjelu sela između dviju novonastalih hrašanjskih župa te tražio da joj pripadnu i neka sela koja su pripadala župi Stolac. Dobrim dijelom zbog nerazumijevanja među stanovništvom, Ordinarijat je župu privremeno ukinuo već sljedeće godine, i predao je na upravljanje župniku Donjeg Hrasna, ali je obnovio već 1936. Nakon što su četnici ubili tadašnjeg župnika don Antu Bakulu u svibnju 1942., župa je praktično prestala postojati, nakon čega su njom upravljali župnici [[Svetište Kraljice mira u Hrasnu|župe Donje Hrasno]].<ref>[https://www.academia.edu/37369839/Humski_zbornik_IX_300_godina_%C5%BEupe_Dubrave_priredio_dr_sc_Mienko_Kre%C5%A1i%C4%87 Humski zbornik IX.: 300 godina župe Dubrave] Aladinići, 2006. (priredio [[Milenko Krešić]])</ref><ref>Dr. sc. [[Ivica Puljić]]: [https://www.academia.edu/36864896/%C5%BDupa_Hrasno_u_Dumino_doba_x_pdf_2014_ Župa Hrasno u Dumino doba], 2014.</ref> == Znamenitosti == * crkva sv. Nikole, bivša župna crkva župe Gornje Hrasno ===Nekropola Podgradinje === Nalazi se u podnožju pretpovijesne [[Gradina (tip naselja)|gradine]], po kojoj je i nazvana, južno i jugoistočno od središta Gornjeg Hrasna, uz pravoslavno groblje. Što unutra, što van groblja, na lokalitetu je 90 stećaka, od čega 21 ploča, 58 sanduka i 11 sljemenjaka te još jedan križ s pločom i natpisom na njoj, većina orijentirana u smjeru zapad-istok. Uz spomenuti križ, još su tri stećka s natpisima, a trinaest ih je ukrašenih tordiranim trakama, viticama, štitovima s mačem i arkadama, a neki su s jedinstvenim ili rijetkim motivima kao što je scena lova na medvjeda te scena viteza i lava. Materijal od kojeg su izrađeni tvrđi je vapnenac iz dva kamenoloma udaljenih 200 do 300 metara jugoistočno i jugozapadno od nekropole. Kao i ostale nekropole na području Gornjeg Hrasna ([[Međugorje (nekropola kod Glumine)|Međugorje]] u Glumini te [[Vinine (Neum, BiH)#Nekropola Lokva (Toplica)|Toplica (Lokva)]] u Vininama), i ova je nekropola pretežno datirana u 15. stoljeće.<ref>[[Šefik Bešlagić]]: [https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/6.pdf Stećci u Gornjem Hrasnu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221017224952/https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/6.pdf |date=17. listopada 2022. }} Naše starine, VII., Sarajevo, 1960., 91.-113.</ref> <gallery> Nekropola_Podgradinje_(01).jpg Nekropola_Podgradinje_(07).jpg Nekropola_Podgradinje_(09).jpg Nekropola_Podgradinje_(13).jpg Nekropola_Podgradinje_(19).jpg Nekropola_Podgradinje_(22).jpg </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://glosk.com/BK/Gornje_Hrasno/-119265/gmap_en.htm Satelitska snimka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218114419/http://glosk.com/BK/Gornje_Hrasno/-119265/gmap_en.htm |date=18. veljače 2021. }} {{Neum}} [[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Neum]] 6ev925f7783jsqtf638xxgna5laduhb 0 130004 7569987 7031677 2026-08-05T07:40:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569987 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime =Ian Richard Kyle Paisley |slika = DrIanPaisley.jpg |veličina = 100px |opis slike = Ian Paisley |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[6. travnja]] [[1926.]] |mjesto rođenja =[[Armagh]] {{Z+X|SJI}} |datum smrti = 12. rujna 2014. |mjesto smrti = |položaj = |mandat_start = |mandat_kraj = |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |prethodnik = |nasljednik = |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |čin4 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |potpredsjednik4 = |potpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |čin5 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |potpredsjednik5 = |potpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |prethodnik5 = |nasljednik5 = |stranka = [[Demokratska unionistička stranka]] |supruga = [[Eileen Cassells]] |suprug = |zanimanje = [[pastor]], [[politički aktivist]] |fusnote = }} '''Ian Richard Kyle Paisley''' ([[6. travnja]] [[1926.]] – [[12. rujna]] [[2014.]])<ref>http://www.bbc.com/news/uk-northern-ireland-29177705</ref> bio je političar [[Demokratska unionistička stranka|Demokratske unionističke stranke]] (koju je i osnovao [[1971.]]) i umirovljeni propovjednik Ulsterske slobodne prezbeterijanske crkve. Bio je prvi [[prvi ministar]] [[Sjeverna Irska|Sjeverne Irske]] od [[8. svibnja]] [[2007.]] do ostavke [[5. lipnja]] [[2008.]] Također bio je član [[Europski parlament|Europskog parlamenta]]. Bio je jedan od vodećih antikatoličkih aktivista. Svojim prokukatoličkim stavovima je ohrabrivao [[sekta]]štvo.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/faith/article3221807.ece |title=Arhivirana kopija |access-date=13. svibnja 2010. |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219094609/https://www.thetimes.co.uk/ |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat =Ian Paisley }} *[http://www.ianpaisley.org/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100218112757/http://www.ianpaisley.org/ |date=18. veljače 2010. }} {{Sjevernoirski sukob}} {{GLAVNIRASPORED:Paisley, Ian}} [[Kategorija:Britanski političari nakon Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Britanski protestantski kler]] [[Kategorija:Sjevernoirski političari]] [[Kategorija:Sjevernoirski sukob]] [[Kategorija:Ministri]] 2dtxqnikdgccfgv2sjvbltnxcsmz6jt 0 133052 7569826 6919136 2026-08-04T20:47:09Z Argo Navis 852 /* Drugi projekti */ 7569826 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Zlatovrana | slika = Coracias garrulus am.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = | status = lc | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = [[Modrivrane|Coraciiformes]] | familia = [[Zlatovrane|Coraciidae]] | genus = '''''Coracias''''' | species = '''''C. garrulus''''' | dvoimeno = ''Coracias garrulus'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758.]]) | karta_raspon = Coracias garrulus distr.png | karta_raspon_širina = 240px | karta_raspon_opis = Područja rasprostranjenosti zlatovrana<br /> <small> '''žuto:''' Područja gniježđenja <br /> <small> '''plavo:''' Zimovališta</small> }} '''Zlatovrana''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Coracias garrulus''), prema [[Dragutin Rucner|Rucneru]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ptice.net/modules/Ptice_hr/skripte/text_o.php?hr1=Zlatovrana |title=Ptice hr, o zlatovrani |archive-url=https://web.archive.org/web/20071022062209/http://www.ptice.net/modules/Ptice_hr/skripte/text_o.php?hr1=Zlatovrana |archive-date=22. listopada 2007. |access-date=17. lipnja 2009.}}</ref> '''zlatovrana modrulja''', jedna je od poznatih vrsta [[modrivrane|modrivrana]] iz porodice [[zlatovrane|zlatovrana]] koja živi u [[Europa|Europi]] i u [[Azija|Aziji]] u [[Kenija|Keniji]], [[Turska|Turskoj]], [[Maroko|Maroku]] i u [[Srednja Azija|Srednjoj Aziji]] te je rijetka i ugrožena vrsta. Pojavljuje se u dvije podvrste, '''europska zlatovrana''' (''C. g. garrulus'') i '''istočna zlatovrana''' (''C. g. semenowi''). == Opis == Zlatovrana je velika od 29-32 [[cm]] s rasponom krila od 52-58 cm te je teška otprilike 30 [[g]]. Ima plavi trbuh i glavu. Krila mogu biti tamnoplave, smeđe i crne boje. Tijelo je dugo s glavom na kojoj se nalaze velike [[oči]] i snažni, dugi kljun. Noge su sitne i tanke s malim kandžama. Glasanje joj je vrlo slično onom u [[vrana|vrane]]. ==Stanište== Zlatovrana se gnijezdi prije svega uz rubove vrlo prozračnih šuma koje graniče s površinama bogatim [[kukci]]ma, kao što su livade, pašnjaci ili ekstenzivno korištene oranice. Ponekad koriste i velike [[park]]ovne površine. Prednost daju [[gnijezdo|gnjezdištima]] u blizini vode. Kao [[dupljašica|dupljašice]], upućene su na postojeće duplje ili moraju naći obronke od [[pješčenjak]]a, [[glina (tlo)|gline]] ili [[lapor]]a da bi u njima mogle iskopati duplju. Ako nalazi dovoljno hrane, ne izbjegava blizinu ljudi i njihovih naselja. '''U Hrvatskoj je pod velikim znakom pitanja da li se gnijezdi i najvjerojatnije je u Hrvatskoj izumrla te Hrvatsku samo prelijeće u doba selidbe te je najugroženija ptica na području Hrvatske.''' === Rasprostranjenost === Živi u Europi, Aziji i u nekim dijelovima [[Afrika|Afrike]]. Ptica je selica te kad zahladi, odlazi u Afriku gdje zimuje. === Prehrambene navike === [[Datoteka:European roller.jpg|lijevo|mini|200px|Zlatovrana s plijenom ([[Stonoge|stonoga]])]] Zlatovrana uglavnom lovi veće [[kukci|kukce]] i druge [[člankonošci|člankonošce]]. Za vrijeme [[seoba ptica|selidbe]] jede i [[biljke|biljnu hranu]]. Pored toga, no količinski beznačajno, uobičajenu hranu dopunjuje i malim [[sisavci]]ma, [[vodozemci]]ma i [[gmazovi]]ma. Zlatovrana uobičajeno sjedi na nekom pogodnom mjestu (stup, grana) i čeka odgovarajući plijen. Spazivši ga, strmoglavljuje se na njega i hvata ga na tlu. Zatim se vraća na polazno mjesto gdje plijenom često udara o podlogu a ponekad ga i baca u zrak prije nego ga proguta. Rijetko lovi u letu, a jednako tako, rijetko slijedi lovinu u bijegu. ===Ponašanje i razmnožavanje === Zlatovrana modrulja dnevna je ptica s dva izražena vrhunca aktivnosti, rano ujutro i kasno popodne. Između tih razdoblja, osim u vrijeme [[svadbeni ples (biologija)|parenja]] i podizanja mladunaca, mirno sjedi na mjestu s kojeg inače kreće u lov i neupadljiva je. [[File:Coracias garrulus MHNT ZOO 2010 11 161 Seville HdB.jpg|thumb|''Coracias garrulus'']] Kako je dupljašica, upućena je na napuštene duplje nekih [[djetlovke|djetlića]] ili prirodne duplje u stablima. No, ako ih nema, iskopat će 50-60 cm duboku duplju u odgovarajućoj podlozi. Parenje započinje oko proljeća ili ljeta te ženka u duplju drveta snese do šest [[jaja]] i pretežno ona ih grije. Nakon oko 18 dana mladunci se vale goli i slijepi. Hrane ih oba roditelja, a nakon oko 30 dana (mladunci su [[čučavci]]) sposobni su za samostalni let. ==Selidba== Sve [[populacija (biologija)|populacije]] obaju podvrsta su [[selica|selice]], a većina se seli na velike udaljenosti. Zimuju u različitim [[stanište|staništima]] uglavnom na području jugoistočne i južne [[Afrika|Afrike]], ali izbjegavaju prave [[pustinja|pustinje]], [[polupustinja|polupustinje]] bez stabala kao i zatvorena tropska šumska područja. Zapadnoeuropske kao i populacije s područja [[Magreb]]a prezimljuju u području južnog ruba [[Sahel]]a. Na ista područja sele i sve azijske populacije. Selidba odraslih jedinki iz srednje Europe počinje sredinom kolovoza, a dovršena je sredinom rujna. Povratak počinje sredinom travnja, a većina srednjeeuropskih zlatovrana vraća se na gnijezdišta u prvoj dekadi svibnja. ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Smrdovrane]] q7ie5mknymzktbvrz3f1q0iar0mk19p 0 133770 7569816 6786687 2026-08-04T20:31:38Z Argo Navis 852 7569816 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Pčelarica | slika = European bee eater.jpg | slika2 = Bijeneter - SoundCloud - Beeld en Geluid.ogg | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = [[Modrivrane|Coraciiformes]] | familia = [[Meropidae]] | genus = ''[[Merops]]'' | species = '''''M. apiaster''''' | dvoimeno = ''Merops apiaster'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758.]] | karta_raspon_opis = {{legenda/Ptice|#FF9600|Breeding}}{{legenda/Ptice|#FFEA04|Nonbreeding}}{{legenda/Ptice|#2DBA07|Resident}} }} '''Pčelarica'''{{HrvImenaPtica}} ('''žuta pčelarica''', {{lat.|Merops apiaster}}) je upadljiva [[ptica]] iz [[Porodica (taksonomija)|porodice]] [[pčelarice|pčelarica]]. ==Izgled i ponašanje== Prosječno oko 28 cm duga žuta pčelarica je najšarenija ptica [[europa|Europe]], a jedini je član ove porodice koja živi i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Teško je zamijeniti ju s bilo kojom drugom vrstom: trbuh i prsa su tirkizni, tjeme, zatiljak i gornji dio leđa su rđasto smeđi, krila u obje te boje. Niže, leđa kao i podvoljak su žuti, a iznad žutog podvoljka prolazi crna pruga preko očiju. Karakterističan im je relativno dug i blago savijen [[kljun]] kao i produžena strednja [[pero|pera]] u repu. Mlade ptice su nešto bljeđe obojene i još uvijek nemaju produžena pera u repu. ==Rasprostranjenost i stanište== Ove ptice [[tropi|tropskog]] izgleda daju prednost toploj [[klima|klimi]]. Rasprostranjenost im je od [[Jugozapadna Azija|Jugozapadne]] i [[Prednja Azija|Prednje Azije]] i [[Sjeverozapadna Afrika|Sjeverozapadne Afrike]] kao i u [[Južna Europa|Južnoj]] i [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]], na sjever sve do južne [[Poljska|Poljske]] gdje se [[gnijezdo|gnijezdi]] od [[1960-ih]]. Povremeno ih se može sresti i mnogo sjevernije. Vole otvorena [[stanište|staništa]] s pojedinačnim [[drvo|drvećem]] i ponekim [[grm]]om. Česta je u [[Kopački rit|Kopačkom ritu]] i na potezu od Kneževih vinograda do Batine. == Prehrambene navike == [[Datoteka:Pair of Merops apiaster feeding.jpg|250px|minijatura|lijevo|Par žutih pčelarica pri hranjenju.]] Pčelarica se hrani [[kukci]]ma koje - često u grupi od nekoliko ptica - lovi u letu. Pri tome se može vidjeti da je savršeno okretan i spretan letač. Kao što slijedi iz imena, glavna lovina su im [[opnokrilci]] kao što su [[pčele]], [[ose]] i [[bumbari]], no i drugi kukci koji lete. Prije nego što će ih progutati, udaraju ulovljenim kukcem po nekoj podlozi tako da ih ne mogu ubosti. Pokrilje i druge neprobavljive dijelove kukaca od [[hitin]]a kasnije izbacuju. Kako su im plijen često i [[medonosna pčela|medonosne pčele]], nisu omiljene kod [[pčelar]]a. {{clear|left}} == Razmnožavanje == [[Datoteka:Merops apiastere fg01.jpg|mini|lijevo|250px|Gnijezdište kod Halle/Saale (Njemačka)]] Ove ptice su vrlo druželjubive i u pravilu se gnijezde u [[kolonija (biologija)|kolonija]]ma. Više parova pravi tunele blizu jedan drugom. Ponekad se, naročito na rubu povoljnog staništa, mogu opaziti pojedinačni parovi. Kod takvog "pionirsko naselje" nakon nekog vremena se, ili vrlo brzo poveća, ili brzo nestane. Pčelarice polažu [[jaje|jaja]] u zemljanim tunelima. Za kopanje tunela biraju strme obronke, rado riječnu ili jezersku obalu, pješčano ili glineno tlo, no ponekad i na ravnom tlu. Nakon 2 do 3 tjedna, parovi završavaju s kopanjem. Tuneli su dugi 1 do 1,5 metra, ponekad i do 2,7 metara, promjera 4 do 5 cm. Uletna rupa je 8-10 cm. Tunel završava proširenom, balonastom komoricom koja služi za ležanje na jajima i podizanje mladih. Pored nastanjenih tunela, koji su najčešće udaljeni par metara jedan od drugog, postoje i nedovršeni tuneli. [[File:Merops apiaster MHNT ZOO 2010 11 160 Saintes-Maries-de-la-Mer.jpg|mini|lijevo|250px|Jaja '' Merops apiaster '']] Inkubacija jaja traje 20-22 dana. Počinje oko sredine svibnja, a zajedno s podizanjem mladunaca, proces traje do kraja lipnja. Nakon toga, ne pare se ponovo te godine. Oba partnera leže na jajima, ali mužjak nešto manje. Leglo broji 5 do 6 (ponekada i 4 do 7) gotovo kuglastih, potpuno bijelih, izraženo glatkih i sjajnih jaja veličine oko 25 x 20 milimetara. Jaja polažu na golo tlo komorice. Tijekom tog vremena, tlo komore prekrije gotovo 1 centimetar debeli sloj izbačenih neprobavljivih sastojaka kukaca, izmeta i ostalih otpadaka. {{clear|left}} ==Glasanje== [[File:CloseUp of a female European bee-eater.webm |mini|desno|250px|Glasanje ''Merops apiaster'']] Pčelarice se često glasaju. Najčešće u letu ispuštaju promukli zvuk koji zvuči kao "prirr" ili "krik krik", što višekratno variraju. Ako se uplaši, glasa se s "pit-pit-pit". == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Smrdovrane]] 32z2qfqfz87mf4rv4fxsm1kjlm48tyo 0 134856 7570010 7017925 2026-08-05T08:15:30Z Flamingounicorn 243866 7570010 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = #EB0089 | ime_serije = Ne daj se, Nina | slika = Ne daj se, Nina.png | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | format_serije = [[Humoristična serija|humoristična]] [[telenovela]] | autor = Fernando Gaitan | razvoj = | redatelj = [[Kristijan Milić]]<br>[[Tomislav Šango]]<br>Ivan Pavličić<br>[[Zvonimir Rumboldt]] | scenarist = Steven Zanoški<br>Philippa Burne | glazba = | uvodna_glazba = ''Ne daj se, Nina!'' – [[Tony Cetinski|Toni Cetinski]] (izvodi), [[Boris Đurđević]] (autor) | glumci = [[Lana Gojak]]<br>[[Robert Kurbaša]]<br>[[Kristina Krepela]]<br>[[Petar Ćiritović]]<br>[[Bojana Ordinačev]] | pripovjedač = | država = {{Z+X|HRV}}<br>{{Z+X|SRB}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_epizoda = 55 | broj_sezona = 1 | popis_epizoda = Popis epizoda serije Ne daj se, Nina | producent = Antonija Strilić (kreativna) | izvršni_producent = Michael Buetow | urednik = Ivan Delaš<br>Petra Hrupelj<br>Tomislav Štefanec | lokacija = | trajanje_epizode = 43 - 45 min. | produkcijska_kuća = | tv_kuća = [[RTL Televizija]]<br>FOX Televizija (Srbija) | u_hrv = [[RTL]]<br>[[RTL 2]]<br>[[RTL Living]]<br>RTL Adria<br>[[Voyo]] | ostale_kuće = {{Z|SRB}} [[Prva]]<br>{{Z|BIH}} [[FTV]] | početak_serije = [[30. listopada]] [[2007.]] | kraj_serije = [[25. veljače]] [[2008.]] | web_stranica = | imdb_id = 1135550 }} '''''Ne daj se, Nina''''' je [[hrvatsko|hrvatska]] [[TV]] serija snimljena po licenci jedne od najuspješnijih [[Kolumbija|kolumbijskih]] [[telenovela]] ''[[Yo soy Betty, la fea]]'', autora [[Fernando Gaitan|Fernanda Gaitana]]. Licencni partneri su bili [[RTL Televizija]] iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[FOX Televizija (Srbija)|FOX Televizija]] iz [[Srbija|Srbije]]. Prikazivana je i u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i [[Makedonija|Makedoniji]]. Snimanje serije je počelo u listopadu [[2007.]] godine,<ref>[http://www.jutarnji.hr/amerika-ima-svoju-betty--a-hrvatska-upravo-dobiva-ninu-/266367/ Amerika ima svoju Betty, a Hrvatska upravo dobiva Ninu!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140302063718/http://www.jutarnji.hr/amerika-ima-svoju-betty--a-hrvatska-upravo-dobiva-ninu-/266367/ |date=2. ožujka 2014. }} Pristupljeno 19. ožujka 2013.</ref> a završilo 20. siječnja 2008. godine. Uz potonju, najpoznatije ekranizacije su [[Meksiko|meksička]] ''[[Ružna ljepotica]]'' (''La Fea mas Bella''), [[njemačka]] ''[[Zaljubljena u Berlinu]]'' (''Verliebt in Berlin'') i [[SAD|američka]] ''[[Ružna Betty]]'' (''Ugly Betty''). == Sinopsis == U svijetu visoke [[moda|mode]], izgled, [[ljepota]] i [[novac]] odrednice su uspjeha. U taj svijet lažnog sjaja ulazi mlada '''Nina Brlek''', čista suprotnost svemu što on predstavlja. Nina je djevojka neugledne vanjštine, ali marljiva, inteligentna i obrazovana. Nedostaje joj ponešto manira, društvene snalažljivosti, samopouzdanja i estetske uglađenosti. Iako zavidne [[biografija|biografije]], Nina isprva ne uspijeva dobiti posao u prestižnoj [[Hrvatska|hrvatskoj]] modnoj kući "H-Moda", koja pod svojom upravom izdaje i [[časopis]] "Helena". Vlasnik H-Mode je '''Viktor Glowatzky''', koji je spreman [[obitelj]]ski posao prepustiti svom sinu '''Davidu Glowatzkom'''. Za poziciju predsjednika tvrtke, bori se i '''Petar Vidić''', brat Davidove zaručnice Barbare. Mjesto Davidove tajnice, za koje se prijavila Nina, je dobila '''Patricija Vučković''', Barbarina prijateljica. No, odlukom Davidova oca, upravo Nina dobiva mjesto tajnice. Kako će se neugledna Nina snaći u svijetu glamura, mode i blještavila? == Popis epizoda == {{glavni|Popis epizoda serije Ne daj se, Nina}} == Zanimljivosti == * Serija je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] počela s emitiranjem u prvim počecima [[2008.]]-e godine, no u susjednim zemljama, točnije u [[Srbija|Srbiji]] i [[Bosna i Hercegovina|BiH]], počela je s emitiranjem već u 10. mjesecu [[2007.]] * Eksterijer zgrade u kojoj je smještena Helena moda je neboder [[Zagrebtower]], na Radničkoj 80 u [[Zagreb]]u. * Serija je bila jako popularna u [[Srbija|Srbiji]], gdje se emitirala triput tjedno na [[FOX Televizija|srpskom FOX-u]]. Za vrijeme potpisivanja autograma u [[Beograd]]u, glumci iz serije su morali bježati od horde obožavatelja koji su ih skoro pokosili. * Glumci iz serije, [[Edvin Liverić]] i [[Linda Begonja]] ušli su u kuću [[Big Brother 4|Big Brothera]] krajem sezone kako bi stanari lakše prošli tjedni zadatak, koji je bio "snimanje sapunice". * Početkom [[2008.]]-e godine, u tisku je objavljena vijest kako [[FOX Televizija|srpski FOX]] prekida suradnju s [[RTL]]-om, usprkos visokoj gledanosti serije. * Nakon neuspjeha u večernjem terminu, RTL Televizija je [[7. travnja]] [[2008.]] preselila seriju u termin 19:35 i emitirala seriju u polusatnom izdanju. Nakon samo nekoliko epizoda, RTL je ponovno povukao seriju iz termina 19:30 i umjesto "Nine" krenule su nove epizode serije ''[[Krim Tim 2: Pravda na zadatku]]''. * U isto vrijeme kad je emitirana ''Ne daj se, Nina'', hrvatska je publika mogla gledati još dvije serije snimljene prema istom konceptu. Jedna je [[SAD|američka]] verzija serije pod imenom ''[[Ružna Betty]]'', a druga [[Meksiko|meksička]] [[telenovela]] ''[[Ružna ljepotica]]''. * Na iznenađenje mnogih, [[RTL Televizija]] je ponovno krenula s reprizom serije [[28. lipnja]] [[2010.]] kada se odemitirala kompletna serija. * [[RTL Televizija]] reprizirala je seriju više puta, između ostaloga u ljetnoj shemi 2011., a na [[RTL 2|RTL-u 2]] ponovno u ljetnoj shemi 2012. * Automobili korišteni u seriji su između ostalog: [[Audi A6]] kojeg je vozio David, [[Audi A5]] koji je vidljiv u autosalonu kad je Nikola kupio novi [[Audi A4]], Marko je također vozio stariji model, dok je Patricija vozila [[Seat Altea]] XL, za koju nije imala novca da kupi gorivo što je vidljivo u jednoj od epizoda. ==Uloge== === Glavna glumačka postava === {| class="wikitable" |- ! width="150" style="background:#EB0089"|Glumac/glumica ! width="150" style="background:#EB0089"|Lik |- | [[Lana Gojak]] | Nina Brlek |- | [[Robert Kurbaša]] | David Glowatzki |- | [[Kristina Krepela]] | Barbara Vidić |- | [[Petar Ćiritović]] | Petar Vidić |- | [[Bojana Ordinačev]] | Patricija Vučković |- | [[Andrija Milošević]] | Marko Savić |- | [[Edvin Liverić]] | Zdenko Aleks Kralj |- | [[Vanda Božić]] | Koraljka Gabrek |- | [[Linda Begonja]] | Monika Marinović |- | [[Ivana Boban]] | Sanja Poljak |- | [[Hana Hegedušić]] | Martina Spišić |- | [[Jasna Beri]] | Mira Brlek |- | [[Ljubo Zečević]] | Vlado Brlek |- | [[Edis Žilić]] | Nikola Buljubašić |- | [[Ankica Dobrić]] | Sofija Glowatzki |- | [[Ante Čedo Martinić]] | Viktor Glowatzki |- | [[Kristina Bajza]] | Ines |- | [[Saša Buneta]] | Branko Kovačević |- | [[Ivan Pelušić]] | Davor Brlek |- | [[Anica Kovačević]] | Ana Marija Herceg |} === Gostujuće uloge === {{Glavni|Dodatak:Popis gostujućih uloga u "Ne daj se, Nina"}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.youtube.com/watch?v=Q3O2vRk8BVg Uvodna špica] * [http://www.rtl.hr/televizija/programi/serije/5787/ne-daj-se-nina/ RTL-ova službena stranica serije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121023204457/http://www.rtl.hr/televizija/programi/serije/5787/ne-daj-se-nina/ |date=23. listopada 2012. }} * [http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=46562/ Vijest o prekidu snimanja serije]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.nacional.hr/articles/view/42037/ Vijest o prekidu suradnje FOX-a i RTL-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080603193306/http://www.nacional.hr/articles/view/42037/ |date=3. lipnja 2008. }} {{Domaća televizijska produkcija na RTL-u}} [[Kategorija:Hrvatske telenovele]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 2007.]] e6feox3kpckfw8saplhzacbiem4edtj 0 139638 7569828 6945483 2026-08-04T20:49:39Z Zeljko 1196 7569828 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Mandarina | slika = Mandarina.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Plod mandarine | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | subclassis = [[Rosidae]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = ''[[Citrus]]'' | species = '''''C. reticulata''''' | dvoimeno = ''Citrus reticulata'' | dvoimeno_autorstvo = [[Francisco Manuel Blanco|Blanco]] }} [[Datoteka:Mandarins - whole and halved.jpg|mini]] '''Mandarina''' ili mandarinka ([[latinski jezik|lat.]] ''Citrus reticulata'') je biljka iz porodice ''Rutaceae'', a pripada rodu ''Citrusa''. Mandarine su zimzelene biljke, narastu do oko 3 [[metar|metra]] visine, sa širim listovima od ostalih citrusa. Najbolje uspijeva u suptropskim krajevima jer je osjetljiva na hladnoću, posebno na temperature ispod ništice. U hrvatskim krajevima mandarina najbolje uspijeva u dolini [[Neretva|Neretve]] gdje su odlični uvjeti za plantažno uzgajanje vrlo kvalitetnih sorti unšiu mandarina koje se uzgajaju od 1934. godine. [[Datoteka:Mandarin_orange_tree.jpg|mini|300px|lijevo|Stablo mandarine]] == Morfologija == Maleno trnovito [[stablo]]. [[Listovi]] su jednolisnato sastavljeni; peteljka je usko okriljena i člankovito spojena s plojkom. Plojka je lancetasta, eliptična ili široko jajolika, prema vrhu nejasno nazubljena, rjeđe cjelovita, a na samom vrhu urezana.<ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, pojedinačni ili skupljeni po najviše tri u čuperke. [[Čaška]] je nepravilno tro- do peterorežnjasta. [[Latica|Latice]] su bijele, linearno duguljaste i najčešće kraće od 1,5 cm. [[Prašnik]]a je 20–25; filamenti su pri osnovi povezani u snopiće. Plodnica je najčešće deset- do dvanaestogradna, rjeđe sedmerogradna.<ref name="Flora "/> [[Plod]] je gotovo kuglast do spljošteno kuglast, svijetlonarančast do grimizan. Kora se lako odvaja od pojedinih dijelova ploda. [[Sjeme]]nke su jajolike, na jednom kraju zašiljene, a plodovi su rijetko bez sjemenki. U sjemenci se obično razvija više zelenih zametaka, rijetko samo jedan.<ref name="Flora "/> Vrsta se smatra podrijetlom iz južne [[Kina|Kine]] i južnoga [[Japan]]a, ali se odavna uzgaja. Njezini hibridi s [[pomelo]]m (''Citrus maxima'') i njihovi povratni križanci sudjelovali su u nastanku brojnih uzgajanih naranči i grejpova: „tangerine”, „mandarin” i „clementine”.<ref name="Flora ">[https://www.dcceew.gov.au/sites/default/files/env/pages/fb3709f5-d0b4-4a15-94bc-17686ac6a9ae/files/flora-australia-26-meliaceae-rutaceae-zygophyllaceae.pdf?utm_source=chatgpt.com Flora of Australis], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Sorte i karakteristike == Sorta unšiu (Unshiu, Satsuma) je sortna grupa japanskih mandarina, kojih ima više od 200. Zbog otpornosti na hladnoću (može izdržati kraća razdoblja hladnoće i do -10°C) postala je glavna sorta uzgoja u hrvatskim krajevima, posebno u dolini Neretve. Cvjeta rano s mirisnim bijelim cvjetovima. Plodovi su sočni i slatki, skoro bez sjemenki. Sazrijeva u jesen. U nešto manjem obujmu u nas se uzgajaju i druge sorte kao što su klementine (na [[Dubrovnik|Dubrovačkom]] području poznat kao aleksandrin<ref>[http://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/zupanija/dubrovnik/clanak/id/452750/br-gruske-vedute-kad-aleksandrini-zavonjaju-pred-bozic Dubrovački vjesnik, Gruške vedute: Kad aleksandrini zavonjaju pred Božić...] objavljeno 3. prosinca 2016., pristupljeno 21. siječnja 2017.</ref>) i sorta havana (domaća mandarina, narančin). Klementina je manje otporna na hladnoću, plodovi su joj slađi i ukusniji od sorte unšiu, bez sjemenki. Manja je od mandarine te je crvenkaste boje, a sazrijeva negdje oko prosinca. Sorta havana kasno sazrijeva, u siječnju ili čak veljači, plod je pun sjemenki, te ga mnogi zbog toga izbjegavaju. Vrlo je mirisan i boljeg okusa od sorte unšiu. == Kemijski sastav == {| border="1" cellspacing="0" cellpadding="5" style="border-collapse:collapse;" | colspan="8" align="center" bgcolor=#ec985b | 100g mandarine sadrži: |- | kcal || kJ || [[voda]] || masnoće || [[kalij]] || [[kalcij]] || [[Magnezij]] || [[Vitamin C]] |- align="center" | 46-50 || 195-210 || 85-87 g || 0,3 g || 210 mg || 33 mg || 11 mg || 30 mg |} == Izvori == {{izvori}} {{Agrumi}} [[Kategorija:Agrumi]] r0fgpyd1mv8f6mc9260yzisuwqqpid5 7570072 7569828 2026-08-05T09:54:51Z Runolist 263374 /* Morfologija */ članak preveden iz izvora pod copyrightom Commonwealtha Australije 7570072 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Mandarina | slika = Mandarina.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Plod mandarine | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | subclassis = [[Rosidae]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = ''[[Citrus]]'' | species = '''''C. reticulata''''' | dvoimeno = ''Citrus reticulata'' | dvoimeno_autorstvo = [[Francisco Manuel Blanco|Blanco]] }} [[Datoteka:Mandarins - whole and halved.jpg|mini]] '''Mandarina''' ili mandarinka ([[latinski jezik|lat.]] ''Citrus reticulata'') je biljka iz porodice ''Rutaceae'', a pripada rodu ''Citrusa''. Mandarine su zimzelene biljke, narastu do oko 3 [[metar|metra]] visine, sa širim listovima od ostalih citrusa. Najbolje uspijeva u suptropskim krajevima jer je osjetljiva na hladnoću, posebno na temperature ispod ništice. U hrvatskim krajevima mandarina najbolje uspijeva u dolini [[Neretva|Neretve]] gdje su odlični uvjeti za plantažno uzgajanje vrlo kvalitetnih sorti unšiu mandarina koje se uzgajaju od 1934. godine. [[Datoteka:Mandarin_orange_tree.jpg|mini|300px|lijevo|Stablo mandarine]] == Morfologija == {{Copyright?|https://www.dcceew.gov.au/sites/default/files/env/pages/fb3709f5-d0b4-4a15-94bc-17686ac6a9ae/files/flora-australia-26-meliaceae-rutaceae-zygophyllaceae.pdf}} Maleno trnovito [[stablo]]. [[Listovi]] su jednolisnato sastavljeni; peteljka je usko okriljena i člankovito spojena s plojkom. Plojka je lancetasta, eliptična ili široko jajolika, prema vrhu nejasno nazubljena, rjeđe cjelovita, a na samom vrhu urezana.<ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, pojedinačni ili skupljeni po najviše tri u čuperke. [[Čaška]] je nepravilno tro- do peterorežnjasta. [[Latica|Latice]] su bijele, linearno duguljaste i najčešće kraće od 1,5 cm. [[Prašnik]]a je 20–25; filamenti su pri osnovi povezani u snopiće. Plodnica je najčešće deset- do dvanaestogradna, rjeđe sedmerogradna.<ref name="Flora "/> [[Plod]] je gotovo kuglast do spljošteno kuglast, svijetlonarančast do grimizan. Kora se lako odvaja od pojedinih dijelova ploda. [[Sjeme]]nke su jajolike, na jednom kraju zašiljene, a plodovi su rijetko bez sjemenki. U sjemenci se obično razvija više zelenih zametaka, rijetko samo jedan.<ref name="Flora "/> Vrsta se smatra podrijetlom iz južne [[Kina|Kine]] i južnoga [[Japan]]a, ali se odavna uzgaja. Njezini hibridi s [[pomelo]]m (''Citrus maxima'') i njihovi povratni križanci sudjelovali su u nastanku brojnih uzgajanih naranči i grejpova: „tangerine”, „mandarin” i „clementine”.<ref name="Flora ">[https://www.dcceew.gov.au/sites/default/files/env/pages/fb3709f5-d0b4-4a15-94bc-17686ac6a9ae/files/flora-australia-26-meliaceae-rutaceae-zygophyllaceae.pdf?utm_source=chatgpt.com Flora of Australis], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Sorte i karakteristike == Sorta unšiu (Unshiu, Satsuma) je sortna grupa japanskih mandarina, kojih ima više od 200. Zbog otpornosti na hladnoću (može izdržati kraća razdoblja hladnoće i do -10°C) postala je glavna sorta uzgoja u hrvatskim krajevima, posebno u dolini Neretve. Cvjeta rano s mirisnim bijelim cvjetovima. Plodovi su sočni i slatki, skoro bez sjemenki. Sazrijeva u jesen. U nešto manjem obujmu u nas se uzgajaju i druge sorte kao što su klementine (na [[Dubrovnik|Dubrovačkom]] području poznat kao aleksandrin<ref>[http://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/zupanija/dubrovnik/clanak/id/452750/br-gruske-vedute-kad-aleksandrini-zavonjaju-pred-bozic Dubrovački vjesnik, Gruške vedute: Kad aleksandrini zavonjaju pred Božić...] objavljeno 3. prosinca 2016., pristupljeno 21. siječnja 2017.</ref>) i sorta havana (domaća mandarina, narančin). Klementina je manje otporna na hladnoću, plodovi su joj slađi i ukusniji od sorte unšiu, bez sjemenki. Manja je od mandarine te je crvenkaste boje, a sazrijeva negdje oko prosinca. Sorta havana kasno sazrijeva, u siječnju ili čak veljači, plod je pun sjemenki, te ga mnogi zbog toga izbjegavaju. Vrlo je mirisan i boljeg okusa od sorte unšiu. == Kemijski sastav == {| border="1" cellspacing="0" cellpadding="5" style="border-collapse:collapse;" | colspan="8" align="center" bgcolor=#ec985b | 100g mandarine sadrži: |- | kcal || kJ || [[voda]] || masnoće || [[kalij]] || [[kalcij]] || [[Magnezij]] || [[Vitamin C]] |- align="center" | 46-50 || 195-210 || 85-87 g || 0,3 g || 210 mg || 33 mg || 11 mg || 30 mg |} == Izvori == {{izvori}} {{Agrumi}} [[Kategorija:Agrumi]] n4m8dijomdw2btf4p96x3bkyd8y6f2i 0 142562 7569683 6741389 2026-08-04T15:24:00Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Podmazivanje]]; +[[Kategorija:Materijali likovnih umjetnosti]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569683 wikitext text/x-wiki {{nova razdvojba}} {{slično|grafitu (mineralu)|grafite (crteži ili natpisi, najčešće na zidovima)|Grafiti}} [[Datoteka:GraphiteUSGOV.jpg|mini|170px|Grafit]] Grafit (njem. ''Graphit,'' od grč. ''γράφεıν:'' pisati), heksagonska modifikacija ugljika, znatno raširenija od kubične modifikacije – dijamanta. Ime je dobio po sposobnosti ostavljanja vidljiva traga na podlozi. U prirodi nastaje uglavnom pri metamorfozi sedimenata koji sadržavaju ugljevitu tvar organskog podrijetla, kao npr. u Hrvatskoj u Psunju i Papuku, a čini se da se ugljik može osloboditi iz kalcita asimiliranoga granitnom magmom (primjer Šri Lanka). Dolazi u zrnatim, lisnatim i ljuskavim agregatima metalna sjaja, a može biti i zemljasta izgleda, tamnosiv do crn. Kristalnu strukturu grafita čini prostorna mreža paralelnih slojeva građenih od ugljikovih atoma. Atomi su u sloju povezani jakim kemijskim vezama u dvodimenzijsku mrežu pravilnih šesterokuta, pa je grafit visokoga tališta, dobre toplinske i električne provodnosti u smjeru pružanja sloja. Slojevi su pak međusobno povezani znatno slabijim vezama (razmak je između ugljikovih atoma iz susjednih slojeva oko 2,5 puta veći nego u sloju) i stoga se lako pomiču i kližu jedan preko drugoga, pa je grafit krhak, lako se kala, masna je opipa i podmazujućeg djelovanja. Gustoća mu je 2,25 g/cm³, vrlo je mekan (tvrdoća po Mohsu 1), kemijski inertan, na zraku izgara približno kod 730 °C, a u inertnoj atmosferi postaje plastičan približno na 2000 °C pa se može modelirati u lončiće, cijevi i sl. Umjetno je proizveden prvi put 1896. dugotrajnim zagrijavanjem koksa i silicijeva dioksida na 2500 °C; danas se proizvodi prešanjem i zagrijavanjem smolom obogaćenoga praškastog petrolkoksa u električnim pećima na 2800 do 3000 °C ''(elektrografit).'' Premda je grafit stabilniji od dijamanta, može se u njega prevesti pod visokim tlakom i temperaturom, uz željezo kao katalizator. Grafit se rabi kao materijal za izradbu lonaca i kalupa za taljenje i lijevanje metala, zatim za izradbu elektroda u električnim člancima i elektrokemijskim reaktorima; upotrebljava se i kao termički otporno mazivo, suspendiran u ulju dobro je sredstvo za zaštitu od korozije i za podmazivanje satova, brava i malih strojnih dijelova. Služi i za izradbu olovaka, lučnih svjetiljki, četkica i kontakata za električne motore. ''Ultračisti grafit'' rabi se za moderatore neutrona u nuklearnim reaktorima i za proizvodnju → ugljičnih (grafitnih) vlakana velike čvrstoće, temperaturne otpornosti i električne provodnosti, koja nalaze svestranu primjenu (kompozitni materijali za zrakoplovnu industriju, svemirske letjelice i sl.). ''Pirolitički grafit'' nastaje toplinskim raspadom ugljikovodika te izdvajanjem ugljika iz plinske faze, a rabi se za izradbu grafitnih peći za elektrotermičko atomiziranje tvari na visokoj temperaturi, čime se npr. mogu odrediti tragovi plemenitih metala u morskoj vodi u količinama manjima od 1 : 1012. – Grafit tvori lamelne ili interkalatne kemijske spojeve promjenljiva sastava, u kojima se ioni ili molekule drugih tvari (alkalijskih i prijelaznih metala te halogenida, oksida, sulfida i oksokiselina mnogih elemenata) ugrađuju između slojeva. Takvi spojevi s alkalijskim metalima velike su električne provodnosti i vrlo reaktivni, a rabe se u organskim i anorganskim sintezama. Reakcije nastajanja takvih grafitnih spojeva s ''oksokiselinama,'' npr. sumpornom, tehnološki su važne, jer mogu biti uzrokom razaranja grafitnih elektroda u mnogim elektrokemijskim procesima. [[Kategorija:Minerali]] [[Kategorija:Pigmenti]] [[Kategorija:Podmazivanje]] [[Kategorija:Materijali likovnih umjetnosti]] muy762j1pz3q17f728sd2j2acxixyjg 7569684 7569683 2026-08-04T15:24:29Z Argo Navis 852 7569684 wikitext text/x-wiki {{slično|grafitu (mineralu)|grafite (crteži ili natpisi, najčešće na zidovima)|Grafiti}} [[Datoteka:GraphiteUSGOV.jpg|mini|170px|Grafit]] Grafit (njem. ''Graphit,'' od grč. ''γράφεıν:'' pisati), heksagonska modifikacija ugljika, znatno raširenija od kubične modifikacije – dijamanta. Ime je dobio po sposobnosti ostavljanja vidljiva traga na podlozi. U prirodi nastaje uglavnom pri metamorfozi sedimenata koji sadržavaju ugljevitu tvar organskog podrijetla, kao npr. u Hrvatskoj u Psunju i Papuku, a čini se da se ugljik može osloboditi iz kalcita asimiliranoga granitnom magmom (primjer Šri Lanka). Dolazi u zrnatim, lisnatim i ljuskavim agregatima metalna sjaja, a može biti i zemljasta izgleda, tamnosiv do crn. Kristalnu strukturu grafita čini prostorna mreža paralelnih slojeva građenih od ugljikovih atoma. Atomi su u sloju povezani jakim kemijskim vezama u dvodimenzijsku mrežu pravilnih šesterokuta, pa je grafit visokoga tališta, dobre toplinske i električne provodnosti u smjeru pružanja sloja. Slojevi su pak međusobno povezani znatno slabijim vezama (razmak je između ugljikovih atoma iz susjednih slojeva oko 2,5 puta veći nego u sloju) i stoga se lako pomiču i kližu jedan preko drugoga, pa je grafit krhak, lako se kala, masna je opipa i podmazujućeg djelovanja. Gustoća mu je 2,25 g/cm³, vrlo je mekan (tvrdoća po Mohsu 1), kemijski inertan, na zraku izgara približno kod 730 °C, a u inertnoj atmosferi postaje plastičan približno na 2000 °C pa se može modelirati u lončiće, cijevi i sl. Umjetno je proizveden prvi put 1896. dugotrajnim zagrijavanjem koksa i silicijeva dioksida na 2500 °C; danas se proizvodi prešanjem i zagrijavanjem smolom obogaćenoga praškastog petrolkoksa u električnim pećima na 2800 do 3000 °C ''(elektrografit).'' Premda je grafit stabilniji od dijamanta, može se u njega prevesti pod visokim tlakom i temperaturom, uz željezo kao katalizator. Grafit se rabi kao materijal za izradbu lonaca i kalupa za taljenje i lijevanje metala, zatim za izradbu elektroda u električnim člancima i elektrokemijskim reaktorima; upotrebljava se i kao termički otporno mazivo, suspendiran u ulju dobro je sredstvo za zaštitu od korozije i za podmazivanje satova, brava i malih strojnih dijelova. Služi i za izradbu olovaka, lučnih svjetiljki, četkica i kontakata za električne motore. ''Ultračisti grafit'' rabi se za moderatore neutrona u nuklearnim reaktorima i za proizvodnju → ugljičnih (grafitnih) vlakana velike čvrstoće, temperaturne otpornosti i električne provodnosti, koja nalaze svestranu primjenu (kompozitni materijali za zrakoplovnu industriju, svemirske letjelice i sl.). ''Pirolitički grafit'' nastaje toplinskim raspadom ugljikovodika te izdvajanjem ugljika iz plinske faze, a rabi se za izradbu grafitnih peći za elektrotermičko atomiziranje tvari na visokoj temperaturi, čime se npr. mogu odrediti tragovi plemenitih metala u morskoj vodi u količinama manjima od 1 : 1012. – Grafit tvori lamelne ili interkalatne kemijske spojeve promjenljiva sastava, u kojima se ioni ili molekule drugih tvari (alkalijskih i prijelaznih metala te halogenida, oksida, sulfida i oksokiselina mnogih elemenata) ugrađuju između slojeva. Takvi spojevi s alkalijskim metalima velike su električne provodnosti i vrlo reaktivni, a rabe se u organskim i anorganskim sintezama. Reakcije nastajanja takvih grafitnih spojeva s ''oksokiselinama,'' npr. sumpornom, tehnološki su važne, jer mogu biti uzrokom razaranja grafitnih elektroda u mnogim elektrokemijskim procesima. [[Kategorija:Minerali]] [[Kategorija:Pigmenti]] [[Kategorija:Podmazivanje]] [[Kategorija:Materijali likovnih umjetnosti]] 35ys40rnoaq50um5xnyiu9is5hk9che 4 143425 7569581 7426905 2026-08-04T12:13:20Z Dušan Kreheľ 118463 + request 7569581 wikitext text/x-wiki * '''en:''' Requests for the [[m:bot|bot]] flag should be made on this page. This wiki uses the [[m:bot policy|standard bot policy]], and allows [[m:bot policy#Global_bots|global bots]]. Other bots should apply below. {{../botnav}} {{../Uputa}} == Trenutačni zahtjevi / Current requests == <!-- Add NEW entries at the BOTTOM of this section. --> {{Wikipedija:Botovi/Zahtjevi za status/MGA73bot}} {{Wikipedija:Botovi/Zahtjevi za status/Leaderbot}} {{Wikipedija:Botovi/Zahtjevi za status/Hijerobot}} {{Wikipedija:Botovi/Zahtjevi za status/WP-ROBot}} {{Wikipedija:Botovi/Zahtjevi za status/Ukidanje statusa 2}} {{Wikipedija:Botovi/Zahtjevi za status/Dušan Kreheľ (bot) II}} {{Wikipedija:Botovi/Zahtjevi za status/Dušan Kreheľ (bot) III}} <!-- Add NEW entries at the BOTTOM of this section. --> [[Kategorija:Botovi]] [[Kategorija:Zahtjevi]] hsa27wpcn4uwvfomtn3aai84wgl0a72 0 147288 7569645 6908880 2026-08-04T14:44:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569645 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Grupa 220 | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1966.]] | Mjesto = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | Prebivalište = | Žanr = [[rock]], [[progresivni rock]], [[pop]] | Djelatno_razdoblje = [[1966.]] – [[1975.]] | Producentska_kuća = [[Jugoton]]<br />[[Suzy Records]] | Angažman = | URL = | Originalna postava = [[Drago Mlinarec]]<br />[[Branimir Živković|Branimir "Brane Lambert" Živković]]<br />[[Vojko Sabolović]]<br />[[Vojislav Tatalović|Vojislav "Mišo" Tatalović]]<br />[[Ranko Balen]] | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = [[Nenad Zubak]]<br />[[Ivan Stančić|Ivan "Piko" Stančić]]<br />[[Husein Hasanefendić|Husein "Hus" Hasanefendić]]<br />[[Jurica Pađen|Jurica "Jura" Pađen]]<br />[[Aki Rahimovski]]<br />Drago Mlinarec<br /> Vojko Sabolović<br />Vojislav Tatalović<br />[[Ranko Balen]]<br />[[Branimir Živković]]<br />[[Davor Štern]]<br />[[Zoran Antoljak]]<br />[[Darko Šonc]]<br />[[Hrvoje Marjanović|Hrvoje "Harma" Marjanović]]<br />[[Rade Begović]]<br />[[Duško Žurić]]<br />[[Darko Vid]]<br />[[Mladen Krajnik]]<br />Branko Vukmanović | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''''Grupa 220''''' [[rock]] sastav je iz [[Zagreb]]a, osnovan [[1966.]] godine. Sastav je nastao spajanjem dva dotadašnja zagrebačka sastava: [[Vis Ehosi|Ehosa]] i [[Vis Jutarnje zvijezde|Jutarnjih zvijezda]]. Iz [[Vis Ehosi|Ehosa]] su u novi sastav ušli gitarist i pjevač Vojko Sabolović i bubnjar Ranko Balen, a iz [[Vis Jutarnje zvijezde|Jutarnjih zvijezda]] pjevač i gitarist [[Drago Mlinarec]] koji svira i usnu harmoniku i basist Vojislav "Mišo" Tatalović.<ref>[http://home.wanadoo.nl/v.rancic/grupa220.htm home.wanadoo.nl]</ref> Prvi nastup imaju [[15. listopada]] [[1966.]] godine u dvorani ''Mjesne zajednice Poljane-Vrbik'', koja je uskoro postala kultno mjesto (najbolja zagrebačka čaga [[1960-ih]]), a tako je započela i karijera jednog od ključnih sastava rock glazbe na prostoru bivše [[SFRJ|Jugoslavije]].<ref>[http://www.davorin.ba/muzika/vremeplov.asp?clanak=21 Glazbeni vremeplov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090324091100/http://www.davorin.ba/muzika/vremeplov.asp?clanak=21 |date=24. ožujka 2009. }} - Prvi koncert "Grupe 220"</ref> Polovicom mjeseca [[prosinac|prosinca]] snimaju skladbu "Osmijeh", koju je Mlinarec skladao još u [[Vis Jutarnje zvijezde|Jutarnjim zvijezdama]]. Skladba odmah po objavljivanju postaje veliki hit i postaje prvo autorsko djelo domaće Rock scene. == Životopis sastava == U Zagrebu [[1960-ih]] je bilo vrlo malo dvorana pogodnih za održavanje plesnih večeri (''popularnih čaga'') i oko prava na nastup borili su tadašnji brojni sastavi. Kako se [[1966.]] godine upravo dovršila potpuno nova i za tadašnje uvjete vrlo moderna zgrada ''Mjesne zajednice Poljane-Vrbik'' (izgrađena mjesnim samodoprinosom), bilo je logično da to dobije lokalni sastav. Novonastala '''Grupa 220''' bila je neki način nastavak kvartovskog sastava [[Vis Jutarnje zvijezde|Jutarnjih zvijezda]]. ''Vrba'', kako su je u šatri zvali mladi, uskoro je postala gotovo pretijesna da primi sve one koji su željeli u nju ući na ''ples'', koji je trajao za današnja mjerila vrlo kratko i ograničeno, svega od 20 do 22 h, i to samo subotom i nedjeljom. Ispočetka je plesnu publiku zabavljala isključivo ''Grupa 220'', a kasnije su im dolazili brojni poznati gosti; [[Kameleoni (sastav)|Kameleoni]] (Kopar), [[Vis Dinamiti|Dinamiti]] (Osijek) i brojni solisti. Izvorna i najpopularnija postava sastava je bila: [[Drago Mlinarec]] ([[pjevanje|vokal]], [[usna harmonika]], [[gitara]]), [[Vojko Sabolović]] ([[gitara]], [[pjevanje|vokal]]), [[Ranko Balen]] ([[bubnjevi]]) i [[Vojislav Tatalović|Vojislav "Mišo" Tatalović]] ([[bas-gitara]]). === 1960-te === Polovicom mjeseca [[prosinac|prosinca]] snimaju skladbu Drage Mlinarca "Osmijeh", koju je skladao još kao član [[Vis Jutarnje zvijezde|Jutarnjih zvijezda]]. Skladba ubrzo postaje veliki hit i prvo autorsko djelo domaće [[Rock|Rock glazbe]]. Popularnost pobuđuje interes [[diskografija|diskografske kuće]] "Jugoton" i [[1967.]] godine izdaju svoj prvi [[EP]] u mono tehnici. Na njemu se nalaze još dvije Mlinarčeve skladbe: "Uvijek kad ostanem sam", "Grad" i obrada [[polka|polke]] "Večer na Robleku". Ploča se prodaje u tiraži od 50.000 primjeraka, a sastav '''''Grupa 220''''' postaje jedan od najpopularnijih na prostoru bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]. Vrlo neobičnog izgleda s dugim kosama i šarenim košuljama, prvi su predstavnici ''flower power'' generacije koja tada u svijetu uživa veliku popularnost. Umjesto ulaznica za jedan koncert na Vrbiku, posjetiteljima su rekli da kupe jedan [[cvijet]] u obližnjoj cvjećarni. Sudjeluju na Festivalu šansona u Zagrebu sa skladbama "Košulja sa cvjetićima" [[Stipica Kalođera|Stipice Kalođere]] i "Zaboravite što sam vam rekao" [[Alfi Kabiljo|Alfi Kabilja]]. [[Redatelj]] [[Fadil Hadžić]] u [[jesen]] [[1967.]] godine za [[film]] "Protest" koristi skladbu "Grad", a za Hadžićev sljedeći film "Tri sata za ljubav", snimljen [[1968.]] godine, Mlinarec piše glazbu i '''''Grupa 220''''' se pojavljuje u filmu. Sljedeći singl objavljen je s četiri Mlinarčeve skladbe s kojima se nije previše trudio da postigne uspješnost hita "Osmijeh". Na singlu se nalazi i skladba Alfi Kabilja "To već i vrapci fućkaju". Nakon toga sudjeluju na festivalu "Zagreb '68." sa skladbom Ivice Krajača "Kamo vodi sve to?" i ne osvajaju nikakvu nagradu. U [[svibanj|svibnju]] 1968. godine sastavu se pridružuje klavijaturist i flautist [[Branimir Živković|Branimir "Brane Lambert" Živković]], koji je s Mlinarcem svirao u [[Vis Jutarnje zvijezde|Jutarnjim zvijezdama]].<ref name="SDM">{{Citiranje weba |url=http://www.svastara.com/muzika/?biografija=952 |title=Drago Mlinarec - Biografija |access-date=7. travnja 2008. |archive-date=24. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924112121/http://www.svastara.com/muzika/?biografija=952 |url-status=dead }}</ref> U ljeto iste godine ostvaruju suradnju s [[Arsen Dedić|Arsenom Dedićem]] i nastupaju u [[Split]]u s njegovom skladbom "Razgovaram sa morem". Na sceni su se zajedno pojavili s Dedićem, koji je zajedno s Mlinarcem [[pjevanje|pjevao]] i svirao [[flauta|flautu]] ali opet prolaze bez osvojene nagrade. Nakon toga s Mlinarčevom skladbom "Prolazi jesen" (nastala pod utjecajem tada popularnog [[psihodelični Rock|psihodeličnog Rock-a]] i Sabolovićevom "Plavi svijet" (glavni vokal Vojko Sabolović), sudjeluju u Zagrebu na prvom festivalu [[pop|pop glazbe]] održanog [[3. rujna]] [[1968.]] godine. U [[studeni|studenome]] 1968. godine objavljuju svoj prvi [[Long play|LP]]-i ''[[Naši dani]]'', koji je prvo autorsko izdanje tog formata u bivšoj Jugoslaviji.<ref name="SDM"/> Album snimaju uoči samog Mlinarčevog odlaska u [[Rijeka|Rijeku]] na odsluženje [[JNA|vojnog roka]] u studenome 1968. godine. Na ploči se nalazi dvanaest skladbi od kojih tri potpisuje Vojko Sabolović, jednu [[skladatelj|skladaju]] Mlinarec i Živković zajedno, a ostale piše Mlinarec sam. Sabolović se bavio laganim ljubavnim temama dok je Mlinarec radio na složenijim formama, što je bilo u skladu s tadašnjim vremenom. Album je objavljen dok je Mlinarec bio u JNA, a u to vrijeme dolazi i do prvih nesuglasica među članovima sastava. Naime, Mlinarec za vrijeme služenja vojnog roka donosi odluku da se po povratku profesionalno posveti glazbi ali i da pokuša izbjeći sve negativne predznake koje mu donosi popularnost. U to vrijeme '''''Grupa 220''''' se polako počinje razilaziti. U [[svibanj|svibnju]] [[1969.]] godine Branimir "Brane Lambert" Živković odlazi u sastav [[Vis Zlatni Akordi|Zlatni akordi]], a njega mijenja klavijaturist i pjevač [[Davor Štern]] (bivši član [[Vis Zlatni Akordi|Zlatnih akorda]]). Nakon toga iz sastava odlazi i Vojko Sabolović, koji započinje solo pjevačku karijeru, a [[1971.]] godine svira [[gitara|gitaru]] u sastavu "[[Pro arte]]". Novi član sastava postaje gitarist i pjevač [[Zoran Antoljak]]. Početkom [[1970.]] godine Vojislav "Mišo" Tatalović odlazi na odsluženje vojnog roka i tada sastav prestaje s radom. ===1970-te=== Po povratku iz JNA, Mlinarec snima demosnimke novih skladbi, ali ne nalazi sluha kod [[diskografija|diskografskih kuća]] za njihovo objavljivanje. Nakon toga jedno vrijeme nastupa sa sastavom "Nautilus", kojeg su još činili gitarist, klavijaturist i pjevač Vedran Božić (bio u sastavima "[[VIS Grešnici|Grešnici]]", "[[VIS Roboti|Roboti]] "Boomerang" i "[[Time (sastav)|Time]]"), Branimir "Brane Lambert" Živković, basist Rajmond Ruić (bio u sastavu "[[VIS Roboti|Roboti]]") i bubnjar Ratko Divjak (bio u sastavima "[[VIS Dinamiti|Dinamiti]]" i "[[Time (sastav)|Time]]"). Potom osniva sastav "Džet Scorpion" u kojemu su Vojislav "Mišo" Tatalović i bivši članovi grupe "Add Band": gitarist [[Darko Šonc]], klavijaturist i pjevač [[Hrvoje Marjanović|Hrvoje "Harma" Marjanović]] i bubnjar [[Rade Begović]]. Svirali su uglavnom po plesnim zabavama i izvodili Mlinarčev novi materijal. Na zahtjev publike mijenjaju ime u '''''Grupa 220''''', pod kojim rade sve do [[siječanj|siječnja]] [[1971.]] godine. Nakon dva mjeseca pauze, Mlinarec pokreće novu postavu članova sastava s novim i do tada nepoznatim mladim glazbenicima: [[Duško Žurić|Duško Žurić]] ([[klavijature]], [[gitara]]), [[Nenad Zubak]] ([[bas-gitara]], [[pjevanje|vokal]]), [[Ivan Stančić|Ivan "Piko" Stančić]] ([[bubnjevi]], [[pjevanje|vokal]]) i ponekad je s njima radio i Branimir "Brane Lambert" Živković, koji je u to vrijeme bio u sastavu "[[Time (sastav)|Time]]". Kraće vrijeme je s njima svirao i gitarist [[Darko Šonc]], ali je ubrzo odustao od toga. Grupa objavljuje singlove "Povratak" i "Prva ljubav", koji im vraćaju staru popularnost. Na festivalu "Zagreb '71." u večeri kada se predstavljaju [[Rock|Rock sastavi]] izvode skladbu "Posmrtna posveta", pojačanu zvukom [[Violončelo|violončela]]. Nakon toga, snimaju sljedeći singl na kojemu se nalaze skladbe "Doviđenja, vještice" i "Sivilo perona". Iz sastava ubrzo odlazi [[Duško Žurić]], a na njegovo mjesto dolazi gitarist i pjevač [[Husein Hasanefendić|Husein "Hus" Hasanefendić]]. Pored njih u toj grupi su još bili i Hrvoje "Harma" Marjanović (kasnije bio i u obnovljenoj verziji sastava "Zlatni akordi") i Tihomir "Tini" Varga, koji je svirao gitaru i udaraljke i pjevao. On i Harma su sredinom [[1980-ih]] godina osnovali sastav "Mungos". Tijekom ljeta '''''Grupa 220''''' sudjeluje i s ostalim sastavima na turneji "Adriatic Show". Na koncertima sviranim u Jugoslaviji sastava Marmelade, [[Status Quo (sastav)|Status Quo]] i Mungo Jerry, nastupaju kao predgrupa.Sastav se s vremenom počeo okretati čvršćem zvuku i ritmu što nije odgovaralo ambicijama Drage Mlinarca. Tijekom snimanja njihovog sljedećeg albuma ''[[A ti se ne daj]]'' (Jugoton, - 1971.), odlučeno je da album izađe kao Mlinarčev prvijenac, što je ujedno bila i najava njegove uspješne solo karijere. Novi član grupe postaje gitarist [[Darko Vid]] koji u sastavu ostaje sve do sredine [[1972.]] godine. Početkom te [[1972.]] godine snimaju svoj prvi singl bez Drage Mlinarca, na kojemu se nalazi Husova skladba "Kiši i malo je hladno". Sastav nastupa na festivalu "BOOM Pop Fest '73", koji se održavao [[20. travnja|20.]] i [[21. travnja]] [[1972.]] godine u [[Ljubljana|Ljubljani]] i izvode skladbu "Pop pjevač", koja je kasnije snimljena na dvostrukom koncertnom albumu s toga festivala. S njima je tada nastupao klavijaturist i pjevač [[Mladen Krajnik]], koji se u sastavu zadržao sve do sredine [[1973.]] godine. U to vrijeme, grupa dobiva status uigranog i reproduktivnog sastava koji svoje skladbe bazira na hitovima [[The Rolling Stones|The Rolling Stones-a]], [[Free|Free-a]] i Status Quo-a. [[1974.]] godine u sastav kao novi član dolazi gitarist i pjevač [[Jurica Pađen|Jurica "Jura" Pađen]] (bivši član sastava "Spectrum" i "Hobo"). Iste godine sviraju na "BOOM '74" festivalu u Ljubljani [[10. svibnja|10.]] i [[11. svibnja]] u dvorani "Tivoli", a koncertna verzija skladbe "Čovjek-bubanj" koju su tada izveli objavljena je na dvostrukom LP-u s toga koncerta. Godine [[1975.]] objavljuju svoj sljedeći album ''[[Slike (album)|Slike]]'', koji je predstavljao blago razočaranje u odnosu na njihovu koncertnu eksplozivnost. Jedan dio te atmosfera zabilježili su u skladbama "Čovjek-bubanj" i "Marija". U jednoj skladbi kao gost nastupa u ulozi vokala Janez Bončina, na nekim skladbama gitaru svira Davor Rodik, a pjesmu "Čovjek-bubanj" otpjevao je Ivan "Piko" Stančić. Nakon "BOOM '75" festivala održanog u Zagrebu, u sastav dolazi novi pjevač - [[Aki Rahimovski]] (bivši član sastava "Tor"), koji po potrebi svira i klavijature. Zatim nastupaju na beogradskoj "Hit paradi" gdje izvode Husove skladbe koje će se kasnije pojaviti na njihovom posljednjem singlu. U [[listopad]]u 1975. godine iz sastava odlaze Zubak i Stančić, koji prelaze u sastav "[[Time (sastav)|Time]]" i tada grupa prestaje s radom. Ostatak članova sastava uz basistu Zlatka Miksića Fumu i bubnjara Srećka Antonijolija (iz "Zlatnih Akorda") s menadžerom Vladimirom Mihaljekom Mihom osnivaju sastav "[[Parni valjak]]". Dvadeset godina od osnivanja '''''Grupe 220''''' obilježena je [[21. veljače]] [[1987.]] godine koncertom u Vrbiku, a povodom toga objavljen je i kompilacijski album ''[[Originali 67/68]]'' (Jugoton, - 1987.) na kojemu se nalaze najveći hitovi iz vremena dok su još s njima pjevali i svirali Drago Mlinarec i Vojko Sabolović. == Članovi sastava == <div align="center"> <timeline> ImageSize = width:850 height:auto barincrement:25 PlotArea = left:120 bottom:60 top:0 right:50 Alignbars = justify DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:01/01/1966 till:01/10/1975 TimeAxis = orientation:horizontal format:yyyy Colors = id:vokal value:orange legend:Vokal id:gitara value:yellow legend:Gitara id:bas value:yellowgreen legend:Bas_gitara id:bubnjevi value:powderblue2 legend:Bubnjevi id:klavi value:blue legend:Klavijature id:album value:black legend:Album id:ep value:gray(0.7) legend:EP id:singl value:gray(0.9) legend:Singl Legend = orientation:horizontal position:bottom ScaleMajor = increment:3 start:1966 BarData = bar:Mlinarec text:"Drago Mlinarec" bar:Vuki text:"Branko Vukmanović" bar:Aki text:"Aki Rahimovski" bar:Sabolović text:"Vojko Sabolović" bar:Antoljak text:"Zoran Antoljak" bar:Šonc text:"Darko Šonc" bar:Hus text:"Husein Hasanefendić" bar:Vid text:"Darko Vid" bar:Jura text:"Jurica Pađen" bar:Brane text:"Branimir Živković" bar:Štern text:"Davor Štern" bar:Harma text:"Hvroje Marjanović" bar:Žurić text:"Duško Žurić" bar:Krajnik text:"Mladen Krajnik" bar:Mišo text:"Vojislav Tatalović" bar:Zubak text:"Nenad Zubak" bar:Balen text:"Ranko Balen" bar:Begović text:"Rade Begović" bar:Piko text:"Ivan Stančić" PlotData= width:10 textcolor:black align:left anchor:from shift:(10,-4) color:vokal bar:Mlinarec from:start till:01/11/1968 from:01/06/1970 till:01/01/1971 from:01/03/1971 till:31/12/1971 bar:Sabolović from:01/11/1968 till:01/06/1969 width:3 bar:Štern from:01/06/1969 till:01/01/1970 width:3 bar:Antoljak from:01/06/1969 till:01/01/1970 width:3 bar:Vuki from:01/01/1972 till:31/12/1972 bar:Zubak from:01/01/1973 till:31/05/1975 width:3 bar:Aki from:01/06/1975 till:end color:gitara bar:Sabolović from:start till:01/06/1969 bar:Antoljak from:01/06/1969 till:01/01/1970 bar:Šonc from:01/06/1970 till:01/01/1971 from:01/03/1971 till:02/03/1971 bar:Žurić from:02/03/1971 till:01/09/1971 bar:Hus from:01/09/1971 till:end bar:Vid from:15/12/1971 till:30/06/1972 bar:Jura from:01/01/1974 till:end color:klavi bar:Brane from:01/05/1968 till:01/05/1969 from:01/09/1971 till:31/12/1971 bar:Štern from:01/05/1969 till:01/01/1970 bar:Harma from:01/06/1970 till:01/01/1971 bar:Žurić from:01/03/1971 till:01/09/1971 width:3 bar:Krajnik from:01/04/1972 till:01/06/1973 color:bas bar:Mišo from:start till:01/01/1970 from:01/06/1970 till:01/01/1971 bar:Zubak from:01/03/1971 till:end color:bubnjevi bar:Balen from:start till:01/01/1970 bar:Begović from:01/06/1970 till:01/01/1971 bar:Piko from:01/03/1971 till:end LineData = layer:back color:singl at:03/09/1968 at:11/03/1971 at:01/06/1971 at:01/08/1972 at:01/09/1975 color:ep at:01/01/1967 at:01/01/1968 color:album at:01/11/1968 at:01/01/1975 </timeline> </div> * [[Drago Mlinarec]] - [[pjevanje|vokal]], [[usna harmonika]], [[gitara]], [[flauta]] (1966. – 1968.), / (1970. – 1971.) * [[Vojko Sabolović]] - [[gitara]], [[pjevanje|vokal]] (1966. – 1969.) * [[Vojislav Tatalović|Vojislav "Mišo" Tatalović]] - [[bas-gitara]] (1966. – 1970.), / (1970. – 1971.) * [[Ranko Balen]] - [[bubnjevi]] (1966. – 1970.) * [[Branimir Živković|Branimir "Brane Lambert" Živković]] - [[klavijature]], [[flauta]] (1968. – 1969.), / (1971.) * [[Davor Štern]] - [[klavijature]], [[pjevanje|vokal]] (1969. – 1970.) * [[Zoran Antoljak]] - [[gitara]], [[pjevanje|vokal]] (1969. – 1970.) * [[Darko Šonc]] - [[gitara]] (1970. – 1971.), / (1971.) * [[Hrvoje Marjanović|Hrvoje "Harma" Marjanović]] - [[klavijature]], [[pjevanje|vokal]] (1970. – 1971.) * [[Rade Begović]] - [[bubnjevi]] (1970. – 1971.) * Dubravko Šef - gitara (1971.) * [[Duško Žurić]] - [[klavijature]], [[gitara]] (1971.) * [[Nenad Zubak]] - [[bas-gitara]], [[pjevanje|vokal]] (1971. – 1975.) * [[Ivan Stančić|Ivan "Piko" Stančić]] - [[bubnjevi]], [[pjevanje|vokal]] (1971. – 1975.) * [[Husein Hasanefendić|Husein "Hus" Hasanefendić]] - [[gitara]], [[pjevanje|vokal]] (1971. – 1975.) * [[Darko Vid]] - [[gitara]] (1971. – 1972.) * [[Mladen Krajnik]] - [[klavijature]], [[pjevanje|vokal]] (1972. – 1973.) * [[Jurica Pađen|Jurica "Jura" Pađen]] - [[gitara]], [[pjevanje|vokal]] (1974. – 1975.) * [[Aki Rahimovski]] - [[pjevanje|vokal]], [[klavijature]] (1975.) * Branko Vukmanović - vokal (1972.) == Diskografija == ===EP=== * 1967: ''[[Osmijeh (album)|Osmijeh]]'' (Jugoton) * 1967: ''[[Kad bih bio Petar Pan]]'' (Jugoton) ===Singlovi=== * 1968: "Prolazi jesen" (Jugoton) * 1971: "Prva ljubav" (Jugoton) * 1971: "Doviđenja, vještice" (Jugoton) * 1972: "Kiši i malo je hladno" (Jugoton) * 1975: "Balada o djevojci sa sela" (PGP-RTB) === Albumi === * 1968: ''[[Naši dani (album Grupe 220)|Naši dani]]'' (Jugoton) * 1975: ''[[Slike (album)|Slike]]'' (Suzy) ===Kompilacije=== * 1987: ''[[Originali 67/68]]'' (Jugoton) * 1994: ''[[Beat Na Moru (Originalne Snimke 1966.-1975.)]]'' (Croatia Records) * 2004: ''16 Originalnih Hitova'' (XXX) == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.discogs.com/artist/Grupa+220 Diskografija Grupe 220] {{Grupa 220}} {{Hrvatski rani rock and roll sastavi}} [[Kategorija:Hrvatski rock-sastavi]] [[Kategorija:Hrvatski rani rock and roll]] [[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]] a7aasz2nnc4o96p8qxg336oi7pirc9r 0 148595 7569590 7262758 2026-08-04T12:51:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569590 wikitext text/x-wiki {{Makedonski grad | ime = Gostivar | izvorno ime = Гостивар | latinično ime = Gostivar | slika = Gostivarcenter.jpg | općina = Općina Gostivar | stanovništvo = 35 847 | godina popisa = 2002. | šire stanovništvo = | godina popisa šireg stanovništva = | površina = | šira površina = | gustoća stanovništva = | šira gustoća stanovništva = | visina = 520 | širina-stupnjevi = 41 | širina-minute = 48 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 20 | dužina-minute = 55 | dužina-oznaka = E | poštanski broj = 1230 | pozivni broj = 042 | registarska oznaka = GV | gradonačelnik = Rufi Osmani | stranica = [http://www.gostivar.com.mk/indexmak.html gostivar.com] | z. širina = 41.8 | z. dužina = 20.91 }} '''Gostivar''' ([[Makedonski jezik|makedonski]]: ''Гостивар'', [[Albanski jezik|albanski]]: ''Gostivari'', [[Turski jezik|turski]]: ''Gostivar'') je grad od 35 847 stanovnika na zapadu [[Republika Makedonija|Republike Sjeverne Makedonije]] u [[Pološka kotlina|Pološkoj kotlini]]. Sjedište je istoimene [[Općina Gostivar|Općine Gostivar]], koja ima 81 042 stanovnika (po popisu iz [[2002.]]).<ref>[http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Rezultati makedonskog popisa 2002.]</ref> == Zemljopisne odlike == [[datoteka:Upper Polog.JPG|mini|220px|lijevo|Gornji Polog]] Gostivar leži na padinama [[Šar-planina|Šar-planine]] u južnom, višem dijelu [[Pološka kotlina|Pološke kotline]] (''Gorni polog''). Pored Gostivara nalazi se selo ''Vrutok'', gdje je izvor [[Vardar]]a na visini od 683 m. rijeka [[Vardar]] teče kroz Gostivar, dijeleći ga na pola. == Povijest == Gostivar se prvi put spominje u jednoj povelji [[Povijest Srbije|srpskog]] [[Stefan Uroš II.|kralja Milutina]] iz [[1313.]] godine pod imenom ''Banjska'' (Banjica), i to kao selo na južnom dijelu [[Pološka kotlina|Pološke kotline]] s oko 200 stanovnika. U istoj se povelji govori i o ''Gostivarskom manastiru''. Gostivar se kao selo spominje i za vladavine [[Stefan Uroš IV. Dušan|Cara Dušana]] i to pod imenom ''Belika'', to je tada bilo ime i rijeke [[Vardar]]. U [[14. stoljeće|XIV. st.]] Gostivar je podpao je pod vlast [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]]. Prvi poznati [[beg]] Gostivara bio je ''Kara Mustafa [[Paša]]'' (Kemankeš), ''veliki [[vezir]]'' [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]] od [[1638.]] do [[1644.]], za vrijeme vladanja ludog [[sultan]]a [[Ibrahim I.|Ibrahima]]. Nakon njegove nasilne smrti u [[Istanbul]]u (ubijen je), u Gostivar se doseljava njegov sin ''Ebu Bekir'' kao veliki bogataš iz velike prijestolnice. Bekir gradi [[džamija|džamiju]], a [[1688.]] do nje [[Medresa|medresu]] (vjerska škola) s bibliotekom. Ebu Bekirovu džamiju srušio je njegov stric ''Ismail Aga'' da na istom mjestu izgradi ljepšu i veću, do nje je izradio i ''Saat kulu'' (toranj sa satom), zato se njegova džamija zove ''Saat džamija''. (rekonstruirana je [[1920.]] i [[1944.]]) U prvoj polovini [[19. stoljeće|XIX st.]] [[Pološka kotlina|Pološku kotlinu]] i [[Tetovo]] posjetio je austrijski geolog i putopisac [[Ami Boué]]u, on zapisao da se pored [[Tetovo|Tetova]] nalazi ''veliko selo Gostivar''. No već [[1874.]] godine, Gostivar je gradić, sa sajmenim danom (svaki utorak) koji ima 400 kuća s 2 000 stanovnika. Na kraju stoljeća se broj stanovnika popeo na 3 500. Rastu naselja doprinijelo je i to što je postao upravno središte [[Otomansko carstvo|otomanske]] [[Kaza|kaze]] Gostivar. Nakon [[Balkanski ratovi|balkanskih ratova]] Gostivar se našao kao i ostala [[Vardarska Makedonija|Makedonija]] u [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]]. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u sastavu je [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] te kasnije [[Jugoslavija|Jugoslavije]] == Gospodarstvo == Tradicionalno Gostivar je bio zanatsko trgovački grad za svoju poljoprivrednu okolicu. Danas u Gostivaru rade ove veće tvornice i pogoni; Tvornica vatrostalnih materijala '' Silika'' ([[1958.]] ), ''Mermeri'' ([[1956.]]) tvornice tekstila; ''Dekon'' ([[1948.]]) i '' Goteks'' (od [[1958.]]), Mesna industrija ''Gorni Polog'' (1960.), ''Žito Šar'' i ''Hidrocentrala Mavrovo'' (od [[1957.]]). Značajan prihod od nekih 500 000 [[euro|eura]] donose brojni ljetni posjetioci Gostivara i okolnih sela, po nekim podatcima ima ih čak 20 000 (to su ljudi porijeklom iz Gostivara i okolice, a koji danas žive i rade u inozemstvu). === Turizam === Nedaleko od Gostivara, na putu za [[Kičevo]] i [[Ohrid]], nalazi se selo ''Vrutok'' pored kojeg se nalazi izvor najveće makedonske rijeke [[Vardar]]a. Pored Gostivara na nekih 26 km nalazi se [[Nacionalni park Mavrovo]] na planini [[Bistra (planina)|Bistra]] u čijem je sklopu jedno od najboljih skijališta u Makedoniji ''Zare Lazarevski''. Kako Gostivar leži na obroncima [[Šar-planina|Šarplaninskog masiva]] planinarima je ishodišna točka za penjanje i izlete na obližnje planine [[Korab]] (2764 m) i [[Bistra (planina)|Bistru]] (2163 m). [[datoteka:Vrutok 02.JPG|mini|280px|desno|Pogled na selo Vrutok pored Gostivara]] == Stanovništvo == Po popisu stanovništa iz 2002. Gostivar je imao 35 847 stanovnika,<ref>[http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Popis stanovništva u Republici Makedoniji, 2002.: Konačni podatci]</ref> a njihov sastav bio je sljedeći: * [[Albanci]] 16 890 (47,12 %) * [[Makedonci]] 11 885 (33,15 %) * [[Turci]] 4 559 (12,72 %) * [[Romi]] 1 899 (5,3 %) * [[Srbi]] 146 (0,41 %) * [[Vlasi]] 15 (0,04 %) * [[Bošnjaci]] 34 (0,09 %) * ostali 19 (1,17 %) == Poznate osobe == * [[Bebe Rexha]], američka pjevačica, po materi iz Gostivara == Izvori == {{izvori}} == Vanjske povezice == * [http://www.gostivari.gov.mk/ Općina Gostivar, službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191003031753/http://www.gostivari.gov.mk/ |date=3. listopada 2019. }} * [http://makedonija.name/cities/gostivar Gostivar na stranicama Discovering Macedonia] * [https://web.archive.org/web/20010124021400/http://www.gostivar.com/ Gostivar Online] * [http://www.gostivar.net/ Gostivar net] * [https://web.archive.org/web/20041126190607/http://www.ipg.org.mk/ Međunacionalni projekt Gostivar] {{Gradovi u Makedoniji}} [[Kategorija:Gradovi u Sjevernoj Makedoniji]] onznytqsjz6xqdj8wwen7r0x0j9miol 0 149842 7569851 7283827 2026-08-04T21:17:38Z Argo Navis 852 7569851 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Trigno | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = ITA | naselja = | duljina = 85 | površina porječja = | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = Monte Capraro | sutok = | izvor_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=i}}--> | izvor_nadmorska_visina = 1150 | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=it}}--> | ušće_nadmorska_visina = | slijev = | ulijeva se u = [[Jadransko more]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Italija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Trigno''' je 85 kilometara dugačka rijeka u [[Italija|Italiji]]. Rijeka izvire u [[Apenini]]ma u moliškoj [[Isernia (pokrajina)|pokrajini Iserniji]] (općina [[Vastogirardi]]). Rijeka se ulijeva u [[Jadransko more]] kod [[Vasto|Vasta]]. Trigno je većim dijelom svoga toka prirodna granica između regija [[Abruzzo]] i [[Molise]]. [[Kategorija:Rijeke u Italiji]] [[Kategorija:Pritoci Jadranskog mora]] 61llwoastfbf1pm48jcyh7ctefwhdts 7569854 7569851 2026-08-04T21:20:44Z Argo Navis 852 7569854 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Trigno | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Trigno.jpeg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = ITA | naselja = | duljina = 85 | površina porječja = 1200 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = 12,6 | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = [[Monte Capraro]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|41.777769|14.242208|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = 1150 | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|42.064411|14.797622|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Jadranski | ulijeva se u = [[Jadransko more]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Italija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Trigno''' je 85 kilometara dugačka rijeka u [[Italija|Italiji]]. Rijeka izvire u [[Apenini]]ma u moliškoj [[Isernia (pokrajina)|pokrajini Iserniji]] (općina [[Vastogirardi]]). Rijeka se ulijeva u [[Jadransko more]] kod [[Vasto|Vasta]]. Trigno je većim dijelom svoga toka prirodna granica između regija [[Abruzzo]] i [[Molise]]. [[Kategorija:Rijeke u Italiji]] [[Kategorija:Pritoci Jadranskog mora]] ldjjvsj40z4yrgsv17kz739qvqdzxi2 0 150375 7569722 6370496 2026-08-04T15:57:09Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Komunikacije]]; + 4 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569722 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Picadilly Circus London by night 2006.jpg|thumb|upright=1.8|[[Piccadilly Circus]], [[London]] (2006)]] '''Oglašavanje''' (reklamiranje, odnosno reklama (od [[Francuski jezik|fra]]. ''réclame'', odnosno [[Latinski jezik|lat]]. ''reclamo'' u značenju javno oglašavati) je jedna vrsta [[komunikacije|komunikacije]] kojoj je svrha informiranje, obavještavanje potencijalnih kupaca o [[proizvod]]ima ili [[usluga]]ma. Reklame kao način oglašavanja sadrže činjenice, informacije i uvjerljive poruke o onome što reklamiraju. Danas se za oglašavanje većinom koriste [[Masovni mediji|masovni mediji]] kao što su: [[Televizija|televizija]], [[Radio|radio]], [[film]]ovi, [[časopis]]i, [[Novine|novine]], [[Internet|internet]], [[plakat]]i, pa čak i [[Videoigra|videoigre]]. Razne reklame (u Hrvatskoj i drugdje u svijetu) možemo naći i na prijevoznim sredstvima ([[tramvaj]]ima, [[autobus]]ima,[[automobil]]ima...), autobusnim i tramvajskim stanicama itd. Oglašavački materijal se stavlja gdje ga svi ljudi mogu lako uočiti. Oglašavanje u svrhu promoviranja koriste i [[Političke stranke|političke stranke]], vjerske organizacije, [[Vojska|vojska]], [[Neprofitne organizacije|neprofitne organizacije]] ...Reklame se danas pojavljuju kao preporučeni izbor nečega što ta osoba najviše pretražuje. 2015 je [[Europska unija|EU]] uredbom donesen zakon da se na članke starije od 3 godine ta pravila ne primjenjuje zbog već postojećih plaćenih reklama na tim stranicama. Reklame se nalaze na stranici sve dok se sama stranica ne ukloni. Prva hrvatska reklama napravljena je u vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] 1926. godine. Radilo se o reklami za pastu za zube, Kalodont, koju je u [[Beograd]]u snimio i režirao Josip Novak. Trajala je 7 minuta i 42 sekunde i emitirala se u kinima.<ref>https://www.telegram.hr/zivot/iskopali-smo-sve-prvo-nasu-prvu-seriju-crtic-javljanje-u-eter-i-prilicno-su-magicni/</ref> ==Povijest oglašavanja== {{stilska dorada}} Prvi primjeri oglašavanja javljaju se 550. godine pr. Kr.- crne figurice Lekythos na kojima je bio natpis. Primjeri reklamnih i političkih poruka nađeni su i u ruševinama na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]], a [[egipat]]ski trgovci su koristili papirus na kojima su bile poruke o proizvodima i robi.<br> Ostaci reklamnih poruka su nađeni i u [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]] i [[Kronologija starog Rima|Starom Rimu]]. Crteži i natpisi, u svrhu oglašavanja, danas se još uvijek koriste uglavnom u siromašnijim dijelovima [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]].<br> <br> * Tehnika oglašavanja se počinje sve više razvijati i mijenjati nakon otkrića tiskarskog stroja ([[Johannes Gutenberg]], (prva pol. 15. st.) * 17. stoljeće - reklame se pojavljuju i u tjednim novinama u Engleskoj Do porasta oglašavanja dolazi razvojem [[Ekonomija|ekonomije]] u 19. st. * 1841. godina - osnovana je prva oglašavačka agencija, a osnovao ju je Volney Palmer u [[Boston]]u. * 1875. godina - osnovana prva veća marketinška agencija N.W. Ayer & Son u [[Philadelphia|Philadelphiji]]. * 1920-te - razvoj [[Radio|radija]], proizvođači i trgovci stvaraju radijske stanice da bi povećali prodaju radija * 1950-te - DuMont Television Network, prva komercijalna televizijska mreža, prodaje vrijeme oglašavanja sponzorima * 1960-te - javlja se moderniji pristup oglašavanju, cijeni se kreativnost, važne su neočekivane poruke koje će zaintrigirati kupce * Kasne 1980-te i rane 1990-te - razvoj kabelske, satelitske [[Televizija|televizije]], [[MTV]], glazbeni spotovi... Oglašavanje se sve više razvija. U [[SAD|SAD-u]] se javljaju televizijski programi koji su u potpunosti posvećeni oglašavanju - QVC, Home Shopping Network i dr. * 1990-te - Internet marketing ("dot-com" marketing) * 21. st. - kreativnost, nametljivost reklama, visoke cijene oglašavanja... ==Poveznice== *[[Marketing]] ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Marketing]] [[Kategorija:Poslovni modeli]] [[Kategorija:Promocija i marketinške komunikacije]] [[Kategorija:Komunikacijski dizajn]] e88fa5pk3dmp9uihgtn3aordzo7wkcn 0 151193 7569814 7270866 2026-08-04T20:28:41Z ~2026-42913-35 368677 /* */ puno ime i prezime kralja Đure, odnosno Georga III. 7569814 wikitext text/x-wiki {{Infookvir monarh |ime=Đuro Kralj I Majka I Stric |vladavina=[[25. listopada]] [[1760.]] - [[29. siječnja]] [[1820.]] |slika=[[Datoteka:Allan Ramsay - King George III in coronation robes - Google Art Project.jpg|280px]] |opis = |titula=Kralj Velike Britanije i Irske, vojvoda od Braunschweig-Lüneburga i elektor Hannovera |krunidba=[[22. rujna]] [[1761.]] |prethodnik=[[Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske]] |nasljednik=[[Đuro IV., kralj Velike Britanije i Irske|Đuro IV.]] |supruga=[[Charlotte od Mecklenburg-Strelitza]] (o. 1761.; u. [[1811.]]) |puno ime=George William Frederick |dinastija=[[Hanoverska dinastija]] |vjera=[[Protestantizam]] }} '''Đuro III.''', [[Engleski jezik|eng.]] '''George William Frederick''' ([[London]], [[4. lipnja]] [[1738.]] – [[Berkshire]], [[29. siječnja]] [[1820.]]), kralj [[Kraljevstvo Velike Britanije|Velike Britanije]] i [[Irsko Kraljevstvo|Irske]], vojvoda od Braunschweig-Lüneburg i elektor Hanovera od [[25. listopada]] [[1760.]] do [[1. siječnja]] [[1801.]] godine. Đuro III. je godine 1801. postao prvi kralj [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske]], te prvi kralj Hanovera [[1814.]] godine. Bio je treći monarh iz dinastije Hanover i prvi koji je rođen na tlu Velike Britanije. == Djetinjstvo == Đuro je rođen u Londonu kao najstariji sin [[Fridrik, princ od Walesa|Fridrika]] i Auguste, kraljevića i kraljevne od Walesa. U vrijeme njegovog rođenja Velikom Britanijom vladao je njegov djed, [[Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske|Đuro II.]] Rođen je kao nedonošče dva mjeseca prije vremena i nije se očekivalo da će poživjeti, pa je kršten istog dana kao Đuro William Frederick. Kada se uvidjelo da šanse za njegovo preživljavanje nisu toliko male, kršten je javno, [[4. srpnja]] 1738. godine. Đuro je vremenom izrastao u zdravo dijete, ali njegovi djed i baka su bili u lošem odnosu s ocem i nisu se zanimali za njegovu djecu. Godine [[1751.]] njegov otac je umro od ozljede pluća, te je Đuro postao očekivani nasljednik svoga djeda. Đuro je naslijedio očevu titulu vojvode od Edinburgha, a djed ga je proglasio kraljevićem od Walesa tri tjedna kasnije, te se počeo zanimati za njega i njegovu braću i sestre. U proljeće [[1756.]] Đuro je napunio osamnaest godina i djed mu je ponudio rezidenciju u palači St. James, ali on je, na nagovor majke i Johna Stuarta, 3. grofa od Bruta, odbio kraljevu ponudu. Đurina majka, tada već kraljevna udovica od Walesa, nije vjerovala svom svekru i svekrvi, te je željela sina držati dalje od njih. == Brak == Godine [[1759.]] Đuro se zanimao za Sarah Lennox, kćer vojvode od Richomnda, ali grof od Bruta nije se slagao s ovom unijom i Đuro je stoga nije oženio. Sljedeće godine Đuro je naslijedio krunu kada je njegov djed iznenada preminuo 25. listopada 1760. godine. Potraga za odgovarajućom mladenkom sada je bila u punom jeku. Dana [[8. rujna]] [[1761.]] godine novi kralj upoznao je i oženio vojvotkinju Sofiju Šarlotu od Mecklenburg-Strelitza. Sljedeće večeri Đuro i Šarlota su okrunjeni u [[Westminsterska opatija|Westminsterskoj opatiji]]. Đuro nije nikada imao ljubavnice, što je bilo neobično za kraljeve toga doba, i par je uživao sretan [[brak]]. Imali su petnaestero djece - devet sinova i šest kćeri. Godine 1761. kralj je kupio buckinghamsku kuću kao obiteljsku vikendicu, a koju je njegova unuka [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorija]] učinila službenom rezidencijom monarha. == Vladavina == Iako su Đurin dolazak na prijestolje pozdravili političari iz svih stranaka, prve godine njegove vladavine bile su obilježene političkom nestabilnošću, uglavnom uzrokovanom neslaganjima po pitanju Sedmogodišnjeg rata. Đuro je pokazivao naklonost prema torijevcima, zbog čega je došao u sličan sukob s vigovcima kao i Karlo I. U svibnju [[1762.]] godine Đuro je zamijenio vigovske ministre predvođene Thomasom Pleham-Hollesom torijevskim ministrima s Johnom Stuartom, koji nije bio član nijednog Doma parlamenta, na čelu. Stuartovi protivnici u svojoj kampanji širili su glasine o njegovoj aferi s kraljevom majkom, kraljevnom udovicom od Walesa, i širenjem anti-škotskog raspoloženja među [[Englezi]]ma. Godine 1763. završio je [[Sedmogodišnji rat]] i grof od Bruta je dao ostavku, dozvolivši vigovcima s Đurom Grenvillom na čelu da se vrate na svoje prijašnje funkcije. === Nezadovoljstvo u kolonijama === Đuro III. [[1763.]] godine je izdao kraljevski proglas kojim se ograničava širenje američkih kolonija prema zapadu. Glavni cilj proglasa bilo je natjerati kolonijaliste da kupuju zemlju od [[Indijanci|domorodaca]] i da tako smanje skupe ratove koji su se vodili oko teritorija. Proglas je, međutim, bio izuzetno nepopularan među kolonijalistima i na kraju je prouzročila još jedan sukob između njih i britanske vlade koji će na kraju dovesti do rata. Kako su kolonijalisti uglavnom plaćali jako niske [[porez]]e, britanska vlada se ubrzo našla u nemogućnosti branjenja kolonija od domorodačkih ustanaka i mogućih napada [[Francuzi|Francuza]]. U međuvremenu su Đuri dosadili Grenvillovi pokušaji da smanji njegov autoritet i pravo na uživanje kraljevskih prerogativa, te je neuspješno pokušao nagovoriti Williama Pitta starijeg da prihvati mjesto premijera. Nakon kratke bolesti Đuro je otpustio Grenvillea i dozvolio Charlesu Watson-Wenthworthu, 2. markizu od Rockinghama, oformiti ministarstvo. Watson-Wenthworth je, uz podršku Pitta, povukao nepopularne aktove koje je Grenville donio želeći povećati poreze u kolonijama, ali njegova vlada je bila slaba i [[1766.]] godine zamijenjen je Pittom. Zbog nastojanja Pitta i kralja da ukinu nepopularni akt o povećanju poreza učinila su ih toliko popularnim među kolonijalistima da su oba dvojici podignute statue u New Yorku. Pitt se razbolio [[1767.]] godine, dozvolivši Augustusu FitzRoyu, 3. vojvodi od Graftona, da preuzme vladu, iako ovaj nije formalno postao premijer sve do [[1768.]] godine. Njegova vlada je prestala funkcionirati 1770. godine, pa su je ponovno preuzeli torijevci. Vlada novog premijera, Fredericka Northa, lorda Northa, se uglavnom bila problemima oko nezadovoljstva u američkim kolonijama. Kako bi se ublažila situacija kolonijalistima, povučeni su svi porezi osim onoga na čaj, na kojem je kralj inzistirao. Godine [[1773.]] grupa pobunjenika bacila je 45 tona čaja vrijednog oko 10.000 funti u more, u znak političkog prosvjeda, a taj događaj je ostao poznat kao [[Bostonska čajanka]]. U Britaniji se mišljenje o kolonistima pogoršalo i Pitt se složio s Northom da je bacanje čaja u Bostonsku luku bio "čisti kriminal". North je zatim uveo pravila koja nalažu šta je kolonijaslistima zabranjeno, Bostonska luka je bila zatvorena i izbori u Massachusettsu su bili ukinuti. Đurove nade tada su se centrirale na pronalaženje odgovarajućeg rješenja za situaciju u [[kolonija]]ma. === Američka revolucija === {{Glavni|Američki rat za neovisnost}} Američki rat za neovisnost započeo je oružanim sukobom Britanaca i kolonijalista u Novoj Engleskoj u travnju 1775. godine. [[Mjesec (period)|Mjesec]] dana kasnije delegati iz [[Trinaest kolonija]] predložili su mirovni sporazum koji je u [[London|Londonu]] odmah odbijen, jer su oružani sukobi bili sve ćešći. Već sljedeće godine, u srpnju 1776. godine, kolonije su objavile svoju neovisnost i stvorile [[Sjedinjene Američke Države]]. Američka deklaracija o neovisnosti je bila dugačak popis optužbi protiv Đure III., koje su ga razbjesnile. Britanci su u ratu zauzeli [[New York]] 1776. godine, ali veliki plan o napadu na Sjedinjene Američke Države iz [[Kanada|Kanade]] pao je u vodu kada se britanski general, John Burgoyne, u [[Bitka kod Saratoge|bici kod Saratoge]] predao zajedno sa šest tisuća svojih vojnika. Godine [[1778.]] Francuska, veliki rival Britanaca, potpisuje sporazum o prijateljstvu sa Sjedinjenim Državama. Lord North je tražio od kralja da njegovu dužnost povjeri Pittu, kojeg je smatrao sposobnijim od sebe po tom pitanju, ali Đuro III. je to odbio – umjesto toga, predložio je da Pitt radi kao ministar u Northovoj vladi. Pitt je to odbio i umro iste godine. U trenutku njegove smrti Velika Britanija je bila u ratu s [[Francuska|Francuskom]], a 1779. već u ratu sa Španjolskom. Đuro III. po svaku je cijenu želio nastaviti rat sa Sjedinjenim Državama usprkos savjetima svojih ministara. Granville Leveson-Gower, 1. markiz od Stafforda, i Thomas Thynne, 1. markiz od Batha, podnijeli su ostavku jer nisu željeli sudjelovati u tom ratu. North se slagao sa svojim kolegama ministrima i svoje mišljenje je dao do znanja kralju, ali je ostao na svojoj funkciji. Đuro III. je na kraju, međutim, shvatio da je beznadno pokušavati preosvojiti Ameriku, ali je ipak odbio priznati neovisnost Sjedinjenih Država i obećao da će voditi rat što je duže moguće. Njegov plan je bio da zadraži 30.000 vojnika u New Yorku, Rhode Islandu, Kanadi i Floridi, dok bi ostatak vojske bio čuvan za sukobe s Francuzima i Španjolcima. Također je planirao uništiti trgovačke luke i priobalne gradove, te okrenuti Indijance protiv kolonijalista. Očekivao je da će ovo ohrabriti rojaliste i podijeliti kongres, ali posljedice su bile upravo suprotne, a šanse za skori kraj rata izgubljene. Godine [[1781.]] vijesti o predaji Charlesa Cornwallisa, 1. markiza Cornwallisa, stigle su do Londona. Lord North je dao ostavku, ali je odvratio Đura III. od pomisli na [[abdikacija|abdikaciju]]. Đuro je priznao poraz i dozvolio početak mirovnih pregovora. Sporazum iz Pariza, kojim je Velika Britanija priznala neovisnost Sjedinjenih Američkih Država, i Sporazum iz Versaillesa, kojim je [[Florida]] predana Španjolskoj i vode Newfoundlanda Francuskoj, potpisani su [[1783.]] godine. Kada je [[John Adams]] izabran za američkog ministra u Velikoj Britaniji Đuro je, neočekivano, izjavio da se veseli prijateljstvu sa Sjedinjenim Državama. === Problemi s administracijom === S kolapsom Northove administracije [[1782.]] godine, Charles Watson-Wentworth, 2. markiz od Rockinghama, postao je premijer po drugi put, ali je umro za samo nekoliko mjeseci. Kralj je zatim na mjesto premijera postavio Williama Pettya, 2. grofa od Shelburnea. Charles James Fox je odbio surađivati s Pettyem, te je predložio Williama Cavendish-Bentincka, 3. vojvodu od Portlanda, za premijera. Godine 1783. Dom naroda je prisilio Pettya na ostavku, nakon čega je njegova vlada zamijenjena koalicijom Fox-North. Vojvoda od Portlanda je postao premijer, a Fox i North su dobili značajne pozicije u vladi i držali stvarnu moć, dok je Petty predstavljao njihovu marionetu. Đuro III. je bio pod velikim stresom kada je bivao prisiljen postaviti za ministre ljude koji mu se nisu sviđali, ali Pettyevi ljudi su ubrzo postali većina u Domu naroda i nije ga bilo lako smijeniti. Nadalje, Đuro je bio veoma nezadovoljan kada je vlada uvela zakon kojim se politička moć u [[Indija|Indiji]] prebacuje iz [[Časna Istočnoindijska kompanija|Britanske istočnoindijske kompanije]] na parlementarne komisionare. Odmah nakon što je Dom naroda prihvatio prijedlog zakona, Đuro je preko Georgea Nugent-Temple-Grenvillea obavjestio sve plemiće koji su glasovali za zakon da će ih smatrati osobnim neprijateljima. Lordovi su odbili zakon, a tri dana kasnije Pettyeva vlada je bila otpuštena. [[William Pitt Mlađi]] je bio postavljen na funkciju premijera, a Nugent-Temple-Grenville za državnog tajnika. Temple je ubrzo bio prisiljen dati ostavku, nakon čega je vlada oslabila i izgubila svoju većinu. Parlament je ubrzo zatim bio raspušten, a naredni izbori dali su Pittu Mlađem nepovoljan mandat. === Mandat Williama Pitta mlađeg === Za Đuru III., odabir [[William Pitt Mlađi|Williama Pitta Mlađeg]] za premijera je bila velika pobjeda jer mu je dokazala da još uvijek drži velike ovlasti kao monarh i da može postaviti premijera bez uplitanja parlamenta. Preko Pitta i njegove vlade Đuro je bio u mogućnosti ostvariti mnoge svoje zamisli. Kako bi pomogao Pittu i njegovoj vladi Đuro je podijelio ogroman broj [[plemići|plemićkih]] titula i stvorio veliki broj plemića koji su zatrpali Dom lordova i omogućili Pittu da zadrži većinu. Đuro je tijekom Pittova mandata bio iznimno popularan u Velikoj Britaniji. Narod mu se divio, između ostalog, i zato što je bio vjeran svojoj supruzi, kraljici Šarloti, za razliku od njegovih prethodnika Hanoveraca. Postignut je veliki napredak u znanosti i industriji, a potaknute su i ekspedicije prema [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]. === Mentalna onesposobljenost === Međutim, Đurino zdravlje počinje propadati u ovom periodu. Počinje patiti od mentalne bolesti za koju se danas vjeruje da je bila [[porfirija]]. Godine 1765. prvi put je nakratko bio pogođen bolešću, ali duži period nastupio je u ljeto [[1788.]] godine. Đuro je bio dovoljno priseban da otvori sjednicu parlamenta 25. rujna 1788. godine, ali mu se zdravstveno stanje u studenom iznenada pogoršalo i mogao je satima pričati bez prestanka. Tadašnji liječnici nisu mogli objasniti njegovo stanje, što je dovelo do mnogih glasina, od kojih jedna kaže da se rukovao s drvetom misleći da je to [[Pruska|pruski]] kralj. Đuro već sljedeće godine nije bio u stanju otvoriti sjednicu parlamenta - a prema starom pravilu koje važi i danas, parlament ne može funkcionirati ako ga ne otvori monarh. Iako teoretski za to nije imao ovlasti, parlament je počeo razmatrati mogućnost uvođenja regenta. U Domu naroda Charles James Fox je izjavio da sada sve suverene ovlasti pripadaju prijestolonasljedniku, kraljevom najstarijem sinu, [[Đuro IV., kralj Velike Britanije i Irske|Đuri]], kraljeviću od Walesa. S druge strane, premijer William Pitt mlađi držao je drugačije mišljenje. On je vjerovao da pravo na izbor regenta ima samo parlament. Iako je vjerovao da bez parlamentarnog pristanka kraljević od Walesa ima jednako pravo na regenstvo kao i svaka druga osoba u kraljevstvu, William Pitt mlađi se s Charlesom Jamesom Foxom slagao da je Đuro najbolji za mjesto regenta. Kraljević od Walesa, iako uvrijeđen od strane premijera Pitta, nije se slagao ni s Foxovom filozofijom. Njegov mlađi brat, vojvoda od Yorka, izjavio je da on ne će pokušavati preuzeti [[vlast]] bez odobrenja parlamenta. Pitt je objavio da će ovlasti princa od Velsa, ako ga se proglasi regentom, biti vrlo ograničene. Između ostalog, ne bi smio prodati kraljev posjed niti dati titulu (naslov) bilo kome osim kraljevom djetetu (odnosno svom bratu ili sestri). Kraljević se nije složio s Pittovim zamisilma. Dvije su se frakcije na kraju složile i postigle kompromis. Važan tehnički nedostatak regentstva bio je taj što regent i dalje nije imao pravo otvoriti sjednicu parlamenta, bez čega je parlament bio u potpunosti nemoćan. Sjednice je uglavnom otvarao monarh, ali to su mogli učiniti i njegovi ili njeni predstavnici, poznati kao lordovi komisionari. Međutim, ni lordovi komisionari nisu mogli djelovati ako ne prime veliki pečat kraljevstva, a njega je mogao predati jedino suveren. Pitt i njegovi sljedbenici bili su spremni ignorirati posljednju prepreku, ali su se njihovom naumu oštro suprotstavili Edmund Burke i vojvoda od Yorka. Bez obzira na njihove primjedbe, [[3. veljače]] [[1789.]] godine parlament je otvorila grupa "ilegalnih" lordova komisionara. Zakon o regentstvu je predložen, ali kralj se oporavio prije nego što je mogao proći u parlamentu. Đuro III. je zatim retroaktivno ovlastio lordove komisionare i dao im pečat kraljevstva. Nakon što je ozdravio popularnost Đure III. i njegovog premijera, Pitta Mlađeg, nastavila je rasti. Njegovoj popularnosti doprinio je humani i suosjećajni tretman mentalno oboljelih ljudi. === Francuska revolucija === {{Glavni|Francuska revolucija}} [[Francuska revolucija]] iz [[1789.]] godine kojom je u Francuskoj bila zbačena [[monarhija]] zabrinula je mnoge britanske zemljoposjednike. Francuska je [[1793.]] godine objavila rat Velikoj Britaniji, te je Đuro III. ovlastio Pitta da podigne poreze i okupi vojsku. Koliko god da je Velika Britanija bila spremna, [[Francuska]] je bila jača. Koalicija koja je ujedinila Veliku Britaniju, Austriju, Prusku i Španjolsku bila je poražena [[1798.]] godine. Druga koalicija, koja je uključivala Veliku Britaniju, Austriju, Rusiju i Osmansko Carstvo bila je poražena [[1800.]] godine. Velika Britanije je zadnja ostala u ratu s [[Napoleon Bonaparte|Napoleonom Bonaparteom]], tada prvim konzulom [[Prva Francuska Republika|Francuske Republike]]. U ovom periodu James Hadfiled je, nevezano za političke okolnosti toga vremena, neuspješno pokušao izvršiti [[atentat]] na kralja pucavši u njega. Nedugo nakon 1800. godine, kada su sukobi s Francuskom nakratko prekinuti, Pitt se mogao pobrinuti za ustanak koji je izbio u [[Irska|Irskoj]] još 1798. godine. Parlament je tada donio Akt o uniji iz 1800. godine, koji je 1. siječnja 1800. godine ujedinio Veliku Britaniju i Irsku u Ujedinjeno Kraljevstvo. Đuro je tada iskoristio priliku da odbaci titulu kralja Francuske koju je držao svaki kralj Engleske i Velike Britanije još od [[Edvard III. Ispovjednik|Edwarda III.]] Tada mu je bilo predloženo da se proglasi carem britanskih i hanoverskih dominiona, ali Đuro III. je odbio, pošto je smatrao titulu [[kralj]]a, iako nižu, povijesno primjerenijom. Kao dio svog djelovanja u Irskoj, Pitt je nakon ujedinjenja želio osloboditi rimokatolike nekih zakonskih prepreka. Đuro III. se nije slagao, rekavši da bi emancipacija katolika značila kršenje njegove krunidbene zakletve, prema kojoj je bio dužan braniti [[protestantizam]]. Kako se suočio s neslaganjem s njegovim vjerskim reformama od strane kralja i većinske protestantske javnosti, Pitt je prijetio da će dati otkaz. Nedugo zatim Đuri se opet vratila porfirija, za što je on krivio zabrinutost za problem emancipacije katolika. Dana [[14. ožujka]] [[1801.]] godine Pitta je formalno zamijenio Henry Addington, Pittov blizak prijatelj, kojem je Pitt ostao osobni savjetnik. Za vrijeme Addingtonovoga mandata nije provedena skoro nijedna reforma, jer je nacija bila protiv svake ideje o reformi, bojeći se ponavljanja Francuske revolucije u Ujedinjenom Kraljevstvu. Iako su tražili pasivno ponašanje u Ujedinjenom Kraljevstvu, javnost je željela jaku reakciju u [[Europa|Europi]], koju Addington nije potakao. U listopadu 1801. godine sklopljen je mir s Francuzima, a potpisan [[1802.]] godine. === Napoleonski ratovi === {{Glavni|Napoleonski ratovi}}[[Datoteka:Tvrđava na Visu.JPG|thumb|Britanska tvrđava na [[Vis]]u posvećena Đuri III., sagrađena [[1813.]]]] Đuro nije smatrao mir s Francuskom stvarnim, već ga je prije gledao kao pokušaj stvaranja mira. Već [[1803.]] dvije nacije su opet bile u ratu jedna s drugom. Godine 1804. Đuro je opet bio onesposobljen porfirijom, a kada se oporavio saznao je da je Addington dosta nepopularan u narodu i da javnost priželjkuje Pitta nazad. Pitt je želio dodati Foxa svojoj vladi, ali Đuru se on nije sviđao jer je poticao kraljevića da vodi ekstravagantan i rastrošan život, što Đuro III. nije odobravao. Lord Grenville je to smatrao nepravdom prema Foxu, te se odbio pridružiti novoj vladi. Pitt se koncentrirao na formiranje alijanse s Austrijom, Rusijom i Švedskom. Ova koalicija je doživjela istu sudbinu kao i prve dvije – doživjela je poraz [[1805.]] godine. Napad na Ujedinjeno Kraljevstvo od strane Napoleona se činio sve vjerojatnijim sve do slavne pobjede lorda Nelsona u [[bitka kod Trafalgara|bici kod Trafalgara]]. Problemi u Europi negativno su utjecali na Pittovo zdravlje. Pitt je umro [[1806.]] godine, nakon čega je još jednom otvoreno pitanje ko će voditi vladu. Lord Grenville je postao premijer u vladi koja je uključivala i Foxa, kojeg je Đuro počeo prihvaćati. Nakon Foxove smrti u rujnu 1806. godine, Đuro i administracija su bili u otvorenom sukobu. Kako bi povećali broj vojnika, predložena je mjera koja bi omogućila katolicima da budu članovi svih rangova vojske. Đuro nije naredio samo da zaborave na tu mogućnost, već i da odustanu od svake pomisli na to u budućnosti. Ministri su pristali na prvi kraljev zahtjev, ali nisu mogli obećati za postupke u budućnosti. Godine [[1807.]] svi su bili otpušteni i zamijenjeni vojvodom od Portlanda kao nominalnim premijerom, čije je stvarne ovlasti držao Spencer Perceval. Parlament je bio raspušten i naredni izbori dali su adminsitraciju snažnu većinu u Domu naroda. Ovo je bila posljednja od Đurovih velikih političkih odluka – zamijena vojvode od Portlanda Percevalom [[1809.]] godine bila je od malog značaja. === Kasni život i smrt === Godine [[1810.]] Đuro je bio na vrhuncu svoje popularnosti, ali već skoro potpuno slijep i bolovima od reumatizma, te teško bolestan. Smatra se da je njegovo slabo zdravlje uzrokovala smrt njegovog najmlađeg djeteta, kraljevne Amelije. Priznao je da mu je potreban regent, pa je njegov najstariji sin ostao regent do kraja njegovog života. Do kraja [[1811.]] godine Đuro III. je bio potpuno mentalno nesposoban i nikada se više nije oporavio. Živio je zatvoren u dvorcu Windsoru do kraja života. Spencer Perceval je bio ubijen [[1812.]] godine, kao jedini britanski premijer koji je doživio tu sudbinu. Zamijenio ga je Robert Banks Jenkinson, 2. grof od Liverpoola. [[Bečki kongres]] donio je teritoriju Hanoveru, pa je kraljević smatrao prigodnim da u tom trenutku Hanover uzdigne od nivoa elektorata na nivo kraljevstva. U međuvremenu Đurovo zdravstveno stanje se naglo pogoršalo. Potpuno je bio izgubio [[vid]] i polako gubio [[sluh]]. Nikada nije saznao da je postao kralj Hanovera 1814. godine, niti da je izgubio suprugu [[1818.]] godine. Na Božić [[1819.]] godine pričao je neprekidno 58 sati besmislice. Posljednjih nekoliko tjedana nije mogao hodati. Đuro III. je umro 29. siječnja 1820. godine u dvorcu Windsor, sa svojim najdražim sinom, vojvodom od Yorka, pored postelje. Naslijedio ga je sin, do tada njegov regent, koji je postao Đuro IV. od Ujedinjenog Kraljevstva. Samo šest dana prije njega umro mu je sin, [[Edward, vojvoda od Kenta i Strathearna|vojvoda od Kenta]], čija je kćer, [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorija]], bila posljednji monarh iz [[dinastija|dinastije]] Hanover. U trenutku smrti Đuro III. je imao 81 godinu i 239 dana starosti, a vladao je 59 godina i 96 dana - i njegov život i njegova vladavina bili su duži nego životi i vladavine prethodnih engleskih, škotskih i britanskih vladara. Njegovo mjesto najduže je preuzela njegova unuka, Viktorija od Ujedinjenog Kraljevstva, a kasnije je poziciju najstarijeg vladara preuzela Đurina prapraprapraunuka, [[Elizabeta II.]] {{Redoslijed| |prethodnik = [[Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske|Đuro II.]] |gl_članak_funkcija = [[Popis engleskih i britanskih vladara|Kralj Velike Britanije i Irske<br>''kasnije'' kralj Ujedinjenog Kraljevstva]] |nasljednik= [[Đuro IV., kralj Velike Britanije i Irske|Đuro IV.]] }} {{Britanski vladari}} [[Kategorija:Britanski kraljevi]] [[Kategorija:Irski kraljevi]] [[Kategorija:Hannoveri]] jhpt1mhr6bdzyuuxxs8v8eofrczg5w1 7569878 7569814 2026-08-04T22:13:00Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-42913-35|~2026-42913-35]] ([[User talk:~2026-42913-35|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Argo Navis|Argo Navis]] 7270866 wikitext text/x-wiki {{Infookvir monarh |ime=Đuro III. |vladavina=[[25. listopada]] [[1760.]] - [[29. siječnja]] [[1820.]] |slika=[[Datoteka:Allan Ramsay - King George III in coronation robes - Google Art Project.jpg|280px]] |opis = |titula=Kralj Velike Britanije i Irske, vojvoda od Braunschweig-Lüneburga i elektor Hannovera |krunidba=[[22. rujna]] [[1761.]] |prethodnik=[[Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske]] |nasljednik=[[Đuro IV., kralj Velike Britanije i Irske|Đuro IV.]] |supruga=[[Charlotte od Mecklenburg-Strelitza]] (o. 1761.; u. [[1811.]]) |puno ime=George William Frederick |dinastija=[[Hanoverska dinastija]] |vjera=[[Protestantizam]] }} '''Đuro III.''', [[Engleski jezik|eng.]] '''George William Frederick''' ([[London]], [[4. lipnja]] [[1738.]] – [[Berkshire]], [[29. siječnja]] [[1820.]]), kralj [[Kraljevstvo Velike Britanije|Velike Britanije]] i [[Irsko Kraljevstvo|Irske]], vojvoda od Braunschweig-Lüneburg i elektor Hanovera od [[25. listopada]] [[1760.]] do [[1. siječnja]] [[1801.]] godine. Đuro III. je godine 1801. postao prvi kralj [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske]], te prvi kralj Hanovera [[1814.]] godine. Bio je treći monarh iz dinastije Hanover i prvi koji je rođen na tlu Velike Britanije. == Djetinjstvo == Đuro je rođen u Londonu kao najstariji sin [[Fridrik, princ od Walesa|Fridrika]] i Auguste, kraljevića i kraljevne od Walesa. U vrijeme njegovog rođenja Velikom Britanijom vladao je njegov djed, [[Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske|Đuro II.]] Rođen je kao nedonošče dva mjeseca prije vremena i nije se očekivalo da će poživjeti, pa je kršten istog dana kao Đuro William Frederick. Kada se uvidjelo da šanse za njegovo preživljavanje nisu toliko male, kršten je javno, [[4. srpnja]] 1738. godine. Đuro je vremenom izrastao u zdravo dijete, ali njegovi djed i baka su bili u lošem odnosu s ocem i nisu se zanimali za njegovu djecu. Godine [[1751.]] njegov otac je umro od ozljede pluća, te je Đuro postao očekivani nasljednik svoga djeda. Đuro je naslijedio očevu titulu vojvode od Edinburgha, a djed ga je proglasio kraljevićem od Walesa tri tjedna kasnije, te se počeo zanimati za njega i njegovu braću i sestre. U proljeće [[1756.]] Đuro je napunio osamnaest godina i djed mu je ponudio rezidenciju u palači St. James, ali on je, na nagovor majke i Johna Stuarta, 3. grofa od Bruta, odbio kraljevu ponudu. Đurina majka, tada već kraljevna udovica od Walesa, nije vjerovala svom svekru i svekrvi, te je željela sina držati dalje od njih. == Brak == Godine [[1759.]] Đuro se zanimao za Sarah Lennox, kćer vojvode od Richomnda, ali grof od Bruta nije se slagao s ovom unijom i Đuro je stoga nije oženio. Sljedeće godine Đuro je naslijedio krunu kada je njegov djed iznenada preminuo 25. listopada 1760. godine. Potraga za odgovarajućom mladenkom sada je bila u punom jeku. Dana [[8. rujna]] [[1761.]] godine novi kralj upoznao je i oženio vojvotkinju Sofiju Šarlotu od Mecklenburg-Strelitza. Sljedeće večeri Đuro i Šarlota su okrunjeni u [[Westminsterska opatija|Westminsterskoj opatiji]]. Đuro nije nikada imao ljubavnice, što je bilo neobično za kraljeve toga doba, i par je uživao sretan [[brak]]. Imali su petnaestero djece - devet sinova i šest kćeri. Godine 1761. kralj je kupio buckinghamsku kuću kao obiteljsku vikendicu, a koju je njegova unuka [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorija]] učinila službenom rezidencijom monarha. == Vladavina == Iako su Đurin dolazak na prijestolje pozdravili političari iz svih stranaka, prve godine njegove vladavine bile su obilježene političkom nestabilnošću, uglavnom uzrokovanom neslaganjima po pitanju Sedmogodišnjeg rata. Đuro je pokazivao naklonost prema torijevcima, zbog čega je došao u sličan sukob s vigovcima kao i Karlo I. U svibnju [[1762.]] godine Đuro je zamijenio vigovske ministre predvođene Thomasom Pleham-Hollesom torijevskim ministrima s Johnom Stuartom, koji nije bio član nijednog Doma parlamenta, na čelu. Stuartovi protivnici u svojoj kampanji širili su glasine o njegovoj aferi s kraljevom majkom, kraljevnom udovicom od Walesa, i širenjem anti-škotskog raspoloženja među [[Englezi]]ma. Godine 1763. završio je [[Sedmogodišnji rat]] i grof od Bruta je dao ostavku, dozvolivši vigovcima s Đurom Grenvillom na čelu da se vrate na svoje prijašnje funkcije. === Nezadovoljstvo u kolonijama === Đuro III. [[1763.]] godine je izdao kraljevski proglas kojim se ograničava širenje američkih kolonija prema zapadu. Glavni cilj proglasa bilo je natjerati kolonijaliste da kupuju zemlju od [[Indijanci|domorodaca]] i da tako smanje skupe ratove koji su se vodili oko teritorija. Proglas je, međutim, bio izuzetno nepopularan među kolonijalistima i na kraju je prouzročila još jedan sukob između njih i britanske vlade koji će na kraju dovesti do rata. Kako su kolonijalisti uglavnom plaćali jako niske [[porez]]e, britanska vlada se ubrzo našla u nemogućnosti branjenja kolonija od domorodačkih ustanaka i mogućih napada [[Francuzi|Francuza]]. U međuvremenu su Đuri dosadili Grenvillovi pokušaji da smanji njegov autoritet i pravo na uživanje kraljevskih prerogativa, te je neuspješno pokušao nagovoriti Williama Pitta starijeg da prihvati mjesto premijera. Nakon kratke bolesti Đuro je otpustio Grenvillea i dozvolio Charlesu Watson-Wenthworthu, 2. markizu od Rockinghama, oformiti ministarstvo. Watson-Wenthworth je, uz podršku Pitta, povukao nepopularne aktove koje je Grenville donio želeći povećati poreze u kolonijama, ali njegova vlada je bila slaba i [[1766.]] godine zamijenjen je Pittom. Zbog nastojanja Pitta i kralja da ukinu nepopularni akt o povećanju poreza učinila su ih toliko popularnim među kolonijalistima da su oba dvojici podignute statue u New Yorku. Pitt se razbolio [[1767.]] godine, dozvolivši Augustusu FitzRoyu, 3. vojvodi od Graftona, da preuzme vladu, iako ovaj nije formalno postao premijer sve do [[1768.]] godine. Njegova vlada je prestala funkcionirati 1770. godine, pa su je ponovno preuzeli torijevci. Vlada novog premijera, Fredericka Northa, lorda Northa, se uglavnom bila problemima oko nezadovoljstva u američkim kolonijama. Kako bi se ublažila situacija kolonijalistima, povučeni su svi porezi osim onoga na čaj, na kojem je kralj inzistirao. Godine [[1773.]] grupa pobunjenika bacila je 45 tona čaja vrijednog oko 10.000 funti u more, u znak političkog prosvjeda, a taj događaj je ostao poznat kao [[Bostonska čajanka]]. U Britaniji se mišljenje o kolonistima pogoršalo i Pitt se složio s Northom da je bacanje čaja u Bostonsku luku bio "čisti kriminal". North je zatim uveo pravila koja nalažu šta je kolonijaslistima zabranjeno, Bostonska luka je bila zatvorena i izbori u Massachusettsu su bili ukinuti. Đurove nade tada su se centrirale na pronalaženje odgovarajućeg rješenja za situaciju u [[kolonija]]ma. === Američka revolucija === {{Glavni|Američki rat za neovisnost}} Američki rat za neovisnost započeo je oružanim sukobom Britanaca i kolonijalista u Novoj Engleskoj u travnju 1775. godine. [[Mjesec (period)|Mjesec]] dana kasnije delegati iz [[Trinaest kolonija]] predložili su mirovni sporazum koji je u [[London|Londonu]] odmah odbijen, jer su oružani sukobi bili sve ćešći. Već sljedeće godine, u srpnju 1776. godine, kolonije su objavile svoju neovisnost i stvorile [[Sjedinjene Američke Države]]. Američka deklaracija o neovisnosti je bila dugačak popis optužbi protiv Đure III., koje su ga razbjesnile. Britanci su u ratu zauzeli [[New York]] 1776. godine, ali veliki plan o napadu na Sjedinjene Američke Države iz [[Kanada|Kanade]] pao je u vodu kada se britanski general, John Burgoyne, u [[Bitka kod Saratoge|bici kod Saratoge]] predao zajedno sa šest tisuća svojih vojnika. Godine [[1778.]] Francuska, veliki rival Britanaca, potpisuje sporazum o prijateljstvu sa Sjedinjenim Državama. Lord North je tražio od kralja da njegovu dužnost povjeri Pittu, kojeg je smatrao sposobnijim od sebe po tom pitanju, ali Đuro III. je to odbio – umjesto toga, predložio je da Pitt radi kao ministar u Northovoj vladi. Pitt je to odbio i umro iste godine. U trenutku njegove smrti Velika Britanija je bila u ratu s [[Francuska|Francuskom]], a 1779. već u ratu sa Španjolskom. Đuro III. po svaku je cijenu želio nastaviti rat sa Sjedinjenim Državama usprkos savjetima svojih ministara. Granville Leveson-Gower, 1. markiz od Stafforda, i Thomas Thynne, 1. markiz od Batha, podnijeli su ostavku jer nisu željeli sudjelovati u tom ratu. North se slagao sa svojim kolegama ministrima i svoje mišljenje je dao do znanja kralju, ali je ostao na svojoj funkciji. Đuro III. je na kraju, međutim, shvatio da je beznadno pokušavati preosvojiti Ameriku, ali je ipak odbio priznati neovisnost Sjedinjenih Država i obećao da će voditi rat što je duže moguće. Njegov plan je bio da zadraži 30.000 vojnika u New Yorku, Rhode Islandu, Kanadi i Floridi, dok bi ostatak vojske bio čuvan za sukobe s Francuzima i Španjolcima. Također je planirao uništiti trgovačke luke i priobalne gradove, te okrenuti Indijance protiv kolonijalista. Očekivao je da će ovo ohrabriti rojaliste i podijeliti kongres, ali posljedice su bile upravo suprotne, a šanse za skori kraj rata izgubljene. Godine [[1781.]] vijesti o predaji Charlesa Cornwallisa, 1. markiza Cornwallisa, stigle su do Londona. Lord North je dao ostavku, ali je odvratio Đura III. od pomisli na [[abdikacija|abdikaciju]]. Đuro je priznao poraz i dozvolio početak mirovnih pregovora. Sporazum iz Pariza, kojim je Velika Britanija priznala neovisnost Sjedinjenih Američkih Država, i Sporazum iz Versaillesa, kojim je [[Florida]] predana Španjolskoj i vode Newfoundlanda Francuskoj, potpisani su [[1783.]] godine. Kada je [[John Adams]] izabran za američkog ministra u Velikoj Britaniji Đuro je, neočekivano, izjavio da se veseli prijateljstvu sa Sjedinjenim Državama. === Problemi s administracijom === S kolapsom Northove administracije [[1782.]] godine, Charles Watson-Wentworth, 2. markiz od Rockinghama, postao je premijer po drugi put, ali je umro za samo nekoliko mjeseci. Kralj je zatim na mjesto premijera postavio Williama Pettya, 2. grofa od Shelburnea. Charles James Fox je odbio surađivati s Pettyem, te je predložio Williama Cavendish-Bentincka, 3. vojvodu od Portlanda, za premijera. Godine 1783. Dom naroda je prisilio Pettya na ostavku, nakon čega je njegova vlada zamijenjena koalicijom Fox-North. Vojvoda od Portlanda je postao premijer, a Fox i North su dobili značajne pozicije u vladi i držali stvarnu moć, dok je Petty predstavljao njihovu marionetu. Đuro III. je bio pod velikim stresom kada je bivao prisiljen postaviti za ministre ljude koji mu se nisu sviđali, ali Pettyevi ljudi su ubrzo postali većina u Domu naroda i nije ga bilo lako smijeniti. Nadalje, Đuro je bio veoma nezadovoljan kada je vlada uvela zakon kojim se politička moć u [[Indija|Indiji]] prebacuje iz [[Časna Istočnoindijska kompanija|Britanske istočnoindijske kompanije]] na parlementarne komisionare. Odmah nakon što je Dom naroda prihvatio prijedlog zakona, Đuro je preko Georgea Nugent-Temple-Grenvillea obavjestio sve plemiće koji su glasovali za zakon da će ih smatrati osobnim neprijateljima. Lordovi su odbili zakon, a tri dana kasnije Pettyeva vlada je bila otpuštena. [[William Pitt Mlađi]] je bio postavljen na funkciju premijera, a Nugent-Temple-Grenville za državnog tajnika. Temple je ubrzo bio prisiljen dati ostavku, nakon čega je vlada oslabila i izgubila svoju većinu. Parlament je ubrzo zatim bio raspušten, a naredni izbori dali su Pittu Mlađem nepovoljan mandat. === Mandat Williama Pitta mlađeg === Za Đuru III., odabir [[William Pitt Mlađi|Williama Pitta Mlađeg]] za premijera je bila velika pobjeda jer mu je dokazala da još uvijek drži velike ovlasti kao monarh i da može postaviti premijera bez uplitanja parlamenta. Preko Pitta i njegove vlade Đuro je bio u mogućnosti ostvariti mnoge svoje zamisli. Kako bi pomogao Pittu i njegovoj vladi Đuro je podijelio ogroman broj [[plemići|plemićkih]] titula i stvorio veliki broj plemića koji su zatrpali Dom lordova i omogućili Pittu da zadrži većinu. Đuro je tijekom Pittova mandata bio iznimno popularan u Velikoj Britaniji. Narod mu se divio, između ostalog, i zato što je bio vjeran svojoj supruzi, kraljici Šarloti, za razliku od njegovih prethodnika Hanoveraca. Postignut je veliki napredak u znanosti i industriji, a potaknute su i ekspedicije prema [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]. === Mentalna onesposobljenost === Međutim, Đurino zdravlje počinje propadati u ovom periodu. Počinje patiti od mentalne bolesti za koju se danas vjeruje da je bila [[porfirija]]. Godine 1765. prvi put je nakratko bio pogođen bolešću, ali duži period nastupio je u ljeto [[1788.]] godine. Đuro je bio dovoljno priseban da otvori sjednicu parlamenta 25. rujna 1788. godine, ali mu se zdravstveno stanje u studenom iznenada pogoršalo i mogao je satima pričati bez prestanka. Tadašnji liječnici nisu mogli objasniti njegovo stanje, što je dovelo do mnogih glasina, od kojih jedna kaže da se rukovao s drvetom misleći da je to [[Pruska|pruski]] kralj. Đuro već sljedeće godine nije bio u stanju otvoriti sjednicu parlamenta - a prema starom pravilu koje važi i danas, parlament ne može funkcionirati ako ga ne otvori monarh. Iako teoretski za to nije imao ovlasti, parlament je počeo razmatrati mogućnost uvođenja regenta. U Domu naroda Charles James Fox je izjavio da sada sve suverene ovlasti pripadaju prijestolonasljedniku, kraljevom najstarijem sinu, [[Đuro IV., kralj Velike Britanije i Irske|Đuri]], kraljeviću od Walesa. S druge strane, premijer William Pitt mlađi držao je drugačije mišljenje. On je vjerovao da pravo na izbor regenta ima samo parlament. Iako je vjerovao da bez parlamentarnog pristanka kraljević od Walesa ima jednako pravo na regenstvo kao i svaka druga osoba u kraljevstvu, William Pitt mlađi se s Charlesom Jamesom Foxom slagao da je Đuro najbolji za mjesto regenta. Kraljević od Walesa, iako uvrijeđen od strane premijera Pitta, nije se slagao ni s Foxovom filozofijom. Njegov mlađi brat, vojvoda od Yorka, izjavio je da on ne će pokušavati preuzeti [[vlast]] bez odobrenja parlamenta. Pitt je objavio da će ovlasti princa od Velsa, ako ga se proglasi regentom, biti vrlo ograničene. Između ostalog, ne bi smio prodati kraljev posjed niti dati titulu (naslov) bilo kome osim kraljevom djetetu (odnosno svom bratu ili sestri). Kraljević se nije složio s Pittovim zamisilma. Dvije su se frakcije na kraju složile i postigle kompromis. Važan tehnički nedostatak regentstva bio je taj što regent i dalje nije imao pravo otvoriti sjednicu parlamenta, bez čega je parlament bio u potpunosti nemoćan. Sjednice je uglavnom otvarao monarh, ali to su mogli učiniti i njegovi ili njeni predstavnici, poznati kao lordovi komisionari. Međutim, ni lordovi komisionari nisu mogli djelovati ako ne prime veliki pečat kraljevstva, a njega je mogao predati jedino suveren. Pitt i njegovi sljedbenici bili su spremni ignorirati posljednju prepreku, ali su se njihovom naumu oštro suprotstavili Edmund Burke i vojvoda od Yorka. Bez obzira na njihove primjedbe, [[3. veljače]] [[1789.]] godine parlament je otvorila grupa "ilegalnih" lordova komisionara. Zakon o regentstvu je predložen, ali kralj se oporavio prije nego što je mogao proći u parlamentu. Đuro III. je zatim retroaktivno ovlastio lordove komisionare i dao im pečat kraljevstva. Nakon što je ozdravio popularnost Đure III. i njegovog premijera, Pitta Mlađeg, nastavila je rasti. Njegovoj popularnosti doprinio je humani i suosjećajni tretman mentalno oboljelih ljudi. === Francuska revolucija === {{Glavni|Francuska revolucija}} [[Francuska revolucija]] iz [[1789.]] godine kojom je u Francuskoj bila zbačena [[monarhija]] zabrinula je mnoge britanske zemljoposjednike. Francuska je [[1793.]] godine objavila rat Velikoj Britaniji, te je Đuro III. ovlastio Pitta da podigne poreze i okupi vojsku. Koliko god da je Velika Britanija bila spremna, [[Francuska]] je bila jača. Koalicija koja je ujedinila Veliku Britaniju, Austriju, Prusku i Španjolsku bila je poražena [[1798.]] godine. Druga koalicija, koja je uključivala Veliku Britaniju, Austriju, Rusiju i Osmansko Carstvo bila je poražena [[1800.]] godine. Velika Britanije je zadnja ostala u ratu s [[Napoleon Bonaparte|Napoleonom Bonaparteom]], tada prvim konzulom [[Prva Francuska Republika|Francuske Republike]]. U ovom periodu James Hadfiled je, nevezano za političke okolnosti toga vremena, neuspješno pokušao izvršiti [[atentat]] na kralja pucavši u njega. Nedugo nakon 1800. godine, kada su sukobi s Francuskom nakratko prekinuti, Pitt se mogao pobrinuti za ustanak koji je izbio u [[Irska|Irskoj]] još 1798. godine. Parlament je tada donio Akt o uniji iz 1800. godine, koji je 1. siječnja 1800. godine ujedinio Veliku Britaniju i Irsku u Ujedinjeno Kraljevstvo. Đuro je tada iskoristio priliku da odbaci titulu kralja Francuske koju je držao svaki kralj Engleske i Velike Britanije još od [[Edvard III. Ispovjednik|Edwarda III.]] Tada mu je bilo predloženo da se proglasi carem britanskih i hanoverskih dominiona, ali Đuro III. je odbio, pošto je smatrao titulu [[kralj]]a, iako nižu, povijesno primjerenijom. Kao dio svog djelovanja u Irskoj, Pitt je nakon ujedinjenja želio osloboditi rimokatolike nekih zakonskih prepreka. Đuro III. se nije slagao, rekavši da bi emancipacija katolika značila kršenje njegove krunidbene zakletve, prema kojoj je bio dužan braniti [[protestantizam]]. Kako se suočio s neslaganjem s njegovim vjerskim reformama od strane kralja i većinske protestantske javnosti, Pitt je prijetio da će dati otkaz. Nedugo zatim Đuri se opet vratila porfirija, za što je on krivio zabrinutost za problem emancipacije katolika. Dana [[14. ožujka]] [[1801.]] godine Pitta je formalno zamijenio Henry Addington, Pittov blizak prijatelj, kojem je Pitt ostao osobni savjetnik. Za vrijeme Addingtonovoga mandata nije provedena skoro nijedna reforma, jer je nacija bila protiv svake ideje o reformi, bojeći se ponavljanja Francuske revolucije u Ujedinjenom Kraljevstvu. Iako su tražili pasivno ponašanje u Ujedinjenom Kraljevstvu, javnost je željela jaku reakciju u [[Europa|Europi]], koju Addington nije potakao. U listopadu 1801. godine sklopljen je mir s Francuzima, a potpisan [[1802.]] godine. === Napoleonski ratovi === {{Glavni|Napoleonski ratovi}}[[Datoteka:Tvrđava na Visu.JPG|thumb|Britanska tvrđava na [[Vis]]u posvećena Đuri III., sagrađena [[1813.]]]] Đuro nije smatrao mir s Francuskom stvarnim, već ga je prije gledao kao pokušaj stvaranja mira. Već [[1803.]] dvije nacije su opet bile u ratu jedna s drugom. Godine 1804. Đuro je opet bio onesposobljen porfirijom, a kada se oporavio saznao je da je Addington dosta nepopularan u narodu i da javnost priželjkuje Pitta nazad. Pitt je želio dodati Foxa svojoj vladi, ali Đuru se on nije sviđao jer je poticao kraljevića da vodi ekstravagantan i rastrošan život, što Đuro III. nije odobravao. Lord Grenville je to smatrao nepravdom prema Foxu, te se odbio pridružiti novoj vladi. Pitt se koncentrirao na formiranje alijanse s Austrijom, Rusijom i Švedskom. Ova koalicija je doživjela istu sudbinu kao i prve dvije – doživjela je poraz [[1805.]] godine. Napad na Ujedinjeno Kraljevstvo od strane Napoleona se činio sve vjerojatnijim sve do slavne pobjede lorda Nelsona u [[bitka kod Trafalgara|bici kod Trafalgara]]. Problemi u Europi negativno su utjecali na Pittovo zdravlje. Pitt je umro [[1806.]] godine, nakon čega je još jednom otvoreno pitanje ko će voditi vladu. Lord Grenville je postao premijer u vladi koja je uključivala i Foxa, kojeg je Đuro počeo prihvaćati. Nakon Foxove smrti u rujnu 1806. godine, Đuro i administracija su bili u otvorenom sukobu. Kako bi povećali broj vojnika, predložena je mjera koja bi omogućila katolicima da budu članovi svih rangova vojske. Đuro nije naredio samo da zaborave na tu mogućnost, već i da odustanu od svake pomisli na to u budućnosti. Ministri su pristali na prvi kraljev zahtjev, ali nisu mogli obećati za postupke u budućnosti. Godine [[1807.]] svi su bili otpušteni i zamijenjeni vojvodom od Portlanda kao nominalnim premijerom, čije je stvarne ovlasti držao Spencer Perceval. Parlament je bio raspušten i naredni izbori dali su adminsitraciju snažnu većinu u Domu naroda. Ovo je bila posljednja od Đurovih velikih političkih odluka – zamijena vojvode od Portlanda Percevalom [[1809.]] godine bila je od malog značaja. === Kasni život i smrt === Godine [[1810.]] Đuro je bio na vrhuncu svoje popularnosti, ali već skoro potpuno slijep i bolovima od reumatizma, te teško bolestan. Smatra se da je njegovo slabo zdravlje uzrokovala smrt njegovog najmlađeg djeteta, kraljevne Amelije. Priznao je da mu je potreban regent, pa je njegov najstariji sin ostao regent do kraja njegovog života. Do kraja [[1811.]] godine Đuro III. je bio potpuno mentalno nesposoban i nikada se više nije oporavio. Živio je zatvoren u dvorcu Windsoru do kraja života. Spencer Perceval je bio ubijen [[1812.]] godine, kao jedini britanski premijer koji je doživio tu sudbinu. Zamijenio ga je Robert Banks Jenkinson, 2. grof od Liverpoola. [[Bečki kongres]] donio je teritoriju Hanoveru, pa je kraljević smatrao prigodnim da u tom trenutku Hanover uzdigne od nivoa elektorata na nivo kraljevstva. U međuvremenu Đurovo zdravstveno stanje se naglo pogoršalo. Potpuno je bio izgubio [[vid]] i polako gubio [[sluh]]. Nikada nije saznao da je postao kralj Hanovera 1814. godine, niti da je izgubio suprugu [[1818.]] godine. Na Božić [[1819.]] godine pričao je neprekidno 58 sati besmislice. Posljednjih nekoliko tjedana nije mogao hodati. Đuro III. je umro 29. siječnja 1820. godine u dvorcu Windsor, sa svojim najdražim sinom, vojvodom od Yorka, pored postelje. Naslijedio ga je sin, do tada njegov regent, koji je postao Đuro IV. od Ujedinjenog Kraljevstva. Samo šest dana prije njega umro mu je sin, [[Edward, vojvoda od Kenta i Strathearna|vojvoda od Kenta]], čija je kćer, [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorija]], bila posljednji monarh iz [[dinastija|dinastije]] Hanover. U trenutku smrti Đuro III. je imao 81 godinu i 239 dana starosti, a vladao je 59 godina i 96 dana - i njegov život i njegova vladavina bili su duži nego životi i vladavine prethodnih engleskih, škotskih i britanskih vladara. Njegovo mjesto najduže je preuzela njegova unuka, Viktorija od Ujedinjenog Kraljevstva, a kasnije je poziciju najstarijeg vladara preuzela Đurina prapraprapraunuka, [[Elizabeta II.]] {{Redoslijed| |prethodnik = [[Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske|Đuro II.]] |gl_članak_funkcija = [[Popis engleskih i britanskih vladara|Kralj Velike Britanije i Irske<br>''kasnije'' kralj Ujedinjenog Kraljevstva]] |nasljednik= [[Đuro IV., kralj Velike Britanije i Irske|Đuro IV.]] }} {{Britanski vladari}} [[Kategorija:Britanski kraljevi]] [[Kategorija:Irski kraljevi]] [[Kategorija:Hannoveri]] 4pizruliai03t3r73fttqjnysdxscr1 0 152946 7569932 7490127 2026-08-05T04:15:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569932 wikitext text/x-wiki '''Hrvatski radnik''' je bio [[hrvatsko iseljeništvo|hrvatski iseljenički]] list. Bio je listom hrvatskih radnika u [[Francuska|Francuskoj]]. Prvi broj je izašao [[1950.]] Izlazio je u [[Pariz]]u kao mjesečni bilten odnosno kao mjesečno glasilo [[Hrvatski radnički savez|Hrvatskog radničkog saveza]] u [[Pariz]]u.<ref>[http://161.53.245.120/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=014520&Baza=1 Hrvatska revija]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Vinko Nikolić: Hrvatski radnik, mjesečno glasilo H. radničkog saveza u Parizu</ref> S listom je surađivao hrvatski književnik [[Alan Horić]].<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca">Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131127164846/http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti |date=27. studenoga 2013. }}, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 7. ožujka 2019.</ref> == Bilješke == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://161.53.245.120/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=014435&Baza=1 Bibliografija Hrvatske revije]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Hrvatski radnik * [http://161.53.245.120/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=000412&Baza=1 Hrvatska revija]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Antun Bonifačić]]: H. R. S. - C. F. T. C. "Hrvatski radnik", Bulletin d'information et de liaison de la section croate {{mrva-tisak}} [[Kategorija:Tiskani mediji na hrvatskom jeziku u Francuskoj]] 6w3gfw9ylvh3f8mb30otiz7r51lgpks 0 159660 7569946 7070750 2026-08-05T06:26:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569946 wikitext text/x-wiki '''Lower Yanktonai''' (Hunkpatina), ogranak [[Yanktonai]] Indijanaca naseljen danas na rezervatu Crow Creek u Južnoj Dakoti gdje zajedno s [[Lower Brule]], [[Miniconjou]] i Two Kettles broje svi zajedno 1,019 (1909). Sastoje se od bandi 1) [[Putetemini]], Sweat-lips; 2) [[Shungikcheka]] ili Gun-iktceka (Sun ikceka), Common dogs; 3) [[Takhuhayuta]] ili Taquha-yuta (Tahuha-yuta), Eat-the-scrapings-of-hides; 4) [[Sanona]] ili San-ona, Shot-at-some-white-object; 5) [[Ihasha]] ili Iha-ca (Iha-sa), Red-lips; 6) [[Iteghu]] ili Ite-xu (Ite-gu), Burned-face; i 7) [[Pteyuteshni]] ili Pte-yute-cni (Pte-yute-sni), Eat-no-buffalo-cows. == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/yanktonaihist.htm Yanktonai Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120622095443/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/yanktonaihist.htm |date=22. lipnja 2012. }} [[Kategorija:Yanktonai]] [[Kategorija:Indijanci, Južna Dakota]] h5s1ec13dlpfid2g0df109mmk9ye84i 0 166855 7569788 7111845 2026-08-04T18:44:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569788 wikitext text/x-wiki {{Njemački grad |ime= Heide |izvorno ime= |slika=Heide wasserturm von friedhof.jpg |slika grba= DEU Heide COA.svg |slika karte= |geslo= |pokrajina= [[Datoteka:Flag of Schleswig-Holstein.svg|19px|border|Zastava Schleswig-Holsteina]] [[Schleswig-Holstein]] |upravno područje= Heide |okrug= Dithmarschen |stanovništvo= 20827 |godina popisa= [[31. prosinca]] [[2007.]] |izvor popisa= |gustoća stanovništva= 651 |površina= 31,97 |visina= 11 |širina-stupnjevi= 54 |širina-minute= 12 |širina-oznaka=N |dužina-stupnjevi= 9 |dužina-minute= 06 |dužina-oznaka= E |poštanski broj= 25746 |pozivni broj= 0481 |registarska oznaka= HEI |gradonačelnik= |stranica= [http://www.heide.de/ heide.de] }} '''Heide''' je grad u [[Njemačke pokrajine|njemačkoj pokrajini]] [[Schleswig-Holstein]]u, u okrugu [[Dithmarschen (okrug)|Dithmarschen]], čije je administrativno središte. == Povijest == Grad Heide prvi se put spominje [[1404.]] kao "Uppe de Heyde". Godine [[1447.]] postao je [[lječilište]]. [[Njemački jezik|Njemačka]] riječ ''Heide'' znači "vrijes". U to je vrijeme Dithmarschen bio neovisna seljačka republika. U [[19. stoljeće|19. stoljeću]], točnije [[1870.]] godine Heide dobiva status grada. === Stanovništvo === * 1800.: 3700 stanovnika * 1875.: 6772 stanovnika * 1880.: 7485 stanovnika * 1890.: 7444 stanovnika * 1925.: 10621 stanovnika * 1933.: 11801 stanovnika * 1939.: 12709 stanovnika * 1950.: 23261 stanovnika * 1970.: 22950 stanovnika * 1995.: 20775 stanovnika * 2000.: 20530 stanovnika * 2004.: 20503 stanovnika * 2005.: 20745 stanovnika * 2006.: 20721 stanovnika == Politika == Sadašnja raspodjela mjesta u Općinskom vijeću je kako slijedi: * [[Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)]]: 14 mjesta * [[Socijaldemokratska stranka Njemačke]]: 8 mjesta * [[Slobodna demokratska stranka (Njemačka)]]: 4 mjesta * [[Die Linke]]: 3 mjesta * Nezavisni: 2 mjesta == Vanjske poveznice == * [http://www.heide.de Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070518001909/http://www.heide.de/ |date=18. svibnja 2007. }} {{de icon}} * [https://web.archive.org/web/20120422091843/http://www.stolpersteine-heide.tk/ Žrtve nacionalsocijalizma u Heideu] {{de icon}} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat=Heide (Holstein) |commonscathr=Heide (Holstein) }} [[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]] 5czog1n40f458vtt0tgzjq649kwlbe3 0 180285 7569839 7074816 2026-08-04T21:04:56Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Smrdovrane|Smrdovrane]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Vodomari|Vodomari]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569839 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|rujan 2011.}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Vodomar | status = LC | slika =Common Kingfisher Alcedo atthis.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = Vodomar ''Alcedo atthis'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = [[Modrivrane|Coraciiformes]] | familia = [[Alcedinidae]] | genus = ''[[Alcedo]]'' | species = '''''A. atthis''''' | dvoimeno = ''Alcedo atthis'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758.) | karta_raspon = Alcedo atthis -range map-2-cp.png | karta_raspon_opis = {{legenda/Raspon|yellow|Breeding}}{{legenda/Raspon|green|Resident,year-round}}{{legenda/Raspon|blue|Non-breeding}} }} '''Vodomar''', drugim imenom i '''vodomar ribar''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Alcedo atthis''), jedina je [[vrsta]] iz [[porodica (taksonomija)|porodice]] [[riječni vodomari|riječnih vodomara]] i [[podred]]a [[vodomari|vodomara]] koji živi i u [[Srednja Europa|Srednjoj Europi]]. Živi uz umjereno brze tekućice ili stajaću vodu, koja mora biti bistra, a u njoj živi dovoljno malih [[ribe|riba]]. Hrani se najčešće ribom, no isto tako i [[kukci|vodenim kukcima]], malenim račićima i [[punoglavac|punoglavcima]]. [[Stanarica]] je u mnogim područjima, ali [[selica|odlazi]] iz područja gdje se voda uz koju živi, zimi smrzava. Ova vrsta se u Europi, nakon nekog vremena, brojčano oporavlja ali se i dalje smatra desetkovanom. No kako u svom ukupnom staništu nije ugrožena, vrstu se ne smatra ugroženom.<ref name="fact"/> ==Opis== Vodomar, kao sve vrste ove porodice, ima kratko, zbijeno tijelo s kratkim nogama, kratkim repnim [[pero|perima]] i širokim [[krilo|krilima]]. Velika glava duga oko 4&nbsp;cm s dugim šiljastim [[kljun]]om smještena je na kratkom vratu. Ovisno o kutu pod kojim svjetlo pada na njega, s gornje strane boja perja kreće se od [[kobalt]]no do [[tirkiz]]no plave, a na leđima ima svjetlucavu plavu prugu.<ref name="SP">Snow & Perrin (1998)</ref> Ta pruga posebno je uočljiva kod uzletanja ptice. Dužina tijela je između 16 i 18&nbsp;cm,<ref name="Fry">Fry, Fry & Harris (1999) 8&ndash;11</ref> a težina se kreće između 34 i 46 grama.<ref name="Fry"/> Raspon krila iznosi oko 25&nbsp;cm.<ref name="fact">Bird facts [http://blx1.bto.org/birdfacts/results/bob8310.htm] izdavač British Trust for Ornithology Retrieved 21 August 2008.</ref> Perje na gornjem dijelu glave, krilnom pokrovu, ramenima i repu je tamno plavozeleno do zelenoplavo. Na glavi su im azurno plave poprečne pruge, dok pera na pokrilju imaju azurno plave vrhove. Pruga na leđima je blještavo tirkizno plava. Donja strana tijela je sve do bijelog grla kod odrasle jedinke rđastocrvena do kestenasto smeđa. Šare na glavi obilježavaju crvenosmeđi pokrovi na ušima, oštro oivičene bijele pjege bočno na vratu i jedna plavozelena ili plava pruga na bradi. Na čelu, ispred svakog oka, imaju kestenjasto smeđu pjegu koja, sprijeda gledano, djeluje bijelo. U razdoblju parenja, noge su im narančasto crvene.<ref name="fact"/> Kljun mužjaka je crn, s donje strane nešto svjetliji. Ženkin kljun je s donje strane, od baze do najmanje prednje trećine dužine, narančastocrven. Noge mladih ptica su s gornje strane tamno smeđe, a perje im je zagasitije i s gornje strane zelenije nego kod odraslih. Pera na prsima gotovo uvijek imaju zelenkaste ili sive vrhove.<ref name="Fry"/> Kljun im je još prilično kratak sa svijetlom pjegom na vrhu. [[Mitarenje]] traje od kolovoza do sredine studenog i to čvrstim redoslijedom. U Srednjoj Europi u tom razdoblju obnavlja se samo tri četvrtine pera, a nastavlja se u sljedećem razdoblju mitarenja. Mladunci te sezone u ovom mladenačkom mitarenju mijenjaju samo mala, a ponekad i repna pera. ===Glasanje=== Iako se ponekad opisuje glasanje ovih ptica kao pjev, to nije točno jer se ne javljaju različitim zvižducima i "rolanjem". Javljaju se nizom različitih glasova, no to glasanje ima uvijek određenu svrhu.<ref name="Fry"/> ==Rasprostranjenost i životni okoliš== Vodomar nastanjuje velika područja [[Europa|Europe]], [[Azija|Azije]] i zapadne dijelove [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]]. U istočnim dijelovima [[Indonezija|Indonezije]] i [[Melanezija|Melanezije]] mogu se sresti izolirane [[populacija (biologija)|populacije]]. Nema ih u [[Island]]u, sjeveru [[Škotska|Škotske]] i [[Skandinavija|Skandinavije]] te u [[Sibir]]u. Pored toga, nema ih u [[gorje|gorskim]] područjima i u [[pustinja]]ma, jer ove ptice za život trebaju tijekom cijele godine otvorenu slatku vodu. U zapadnoj i srednjoj Europi vodomari su, uz rijetke iznimke, [[stanarica|stanarice]]. Prema istoku, udjel [[selica]] u ukupnoj populaciji se povećava. Putovi selidbe ovih ptica još nisu dovoljno istraženi. Vodomar, drugim imenom i vodomar ribar, živi uz lagano tekuću ili stajaću, bistru vodu s malim ribama. Pored ribica, uz vodu mora biti i dovoljno pogodnih mjesta nad vodom koje može koristiti kao osmatračnicu, a voli i kad je voda oivičena drvećem. Koriste [[rijeka (vodotok)|rijeke]], potoke, jezera, ali i razne kanale, ribnjake i slična ljudskom rukom oblikovana staništa. ==Hrana i lov== [[Datoteka:Alcedo atthis 2 (Marek Szczepanek).jpg|mini|Vodomar s ulovljenom [[Krkuša|krkušom]] ''(Gobio gobio)'']] Vodomar ribar hrani se [[ribe|ribama]], [[kukci|vodenim kukcima]] i njihovim [[larva]]ma, malenim račićima i [[punoglavac|punoglavcima]]. Može progutati ribu dugu do 9&nbsp;cm i s najvećom visinom u leđima do 2 centimetra. Ako su ribe izdužene, "tanke" vrste, mogu ih progutati i do 12&nbsp;cm duge. Način lova im je strmoglavo uranjanje. S osmatračnice neposredno iznad vode ili u njenoj blizini, kreće u vodu. Kad uoči mogući plijen, baca se u vodu koso u odnosu na površinu, glavom prema naprijed, često još ubrzavajući kratkim zamasima krilima. Pri uronu, oči su im otvorene, ali zaštićene [[koža migavica|kožom migavicom]]. Kad stignu do vode, skupljaju [[krilo|krila]] tijesno uz tijelo, ili ih ispruže prema gore. Čim uhvate lovinu, usporavaju ispruženim krilima i nogama. Prema površini ide zatiljkom, glave pritisnute uz prsa. Konačno, trzajem izbacuje prvo [[kljun]] iz vode i ptica odmah, ili nakon trenutka odmora, polijeće natrag na osmatračnicu.<ref>Einhard Bezzel: ''BLV Handbuch Vögel''. BLV Buchverlag GmbH & Co. KG, München, Strane 326-329, 2006. {{ISBN|3-8354-0022-3}}</ref> Najčešće čitav ovaj proces ne traje duže od dvije do tri sekunde. Ako nema odgovarajuće osmatračnice, vodomar može zaroniti i iz "lebdećeg položaja" (mahanje krilima kod kojeg ptica ostaje na mjestu, "lebdi"). Nije svaki uron uspješan, često lovina uspije pobjeći. [[File:Kingfisher pellet - 2020-02-02 - Andy Mabbett - 02 (cropped).jpg|thumb|upright|<!--Pellet of a common kingfisher-->]] Za "obradu" lovine, vodomar treba u pravilu deblju granu, ili neku drugu čvrstu podlogu koja se ne njiše. Manju lovinu često, uz snažno stiskanje kljunom, proguta odmah. Veće ribe donese natrag na granu i tamo ju trese, ili ju drži u kljunu i udara njom po podlozi dok ju ne ubije. Zatim, držeći ju kljunom, malim pomicanjima ju okreće da ju može progutati s glavom prema naprijed jer bi mu riba inače mogla [[ljuska]]ma ili [[peraja]]ma zapeti u [[ždrijelo|ždrijelu]]. Neprobavljive ostatke obroka, riblje kosti ili ostatci [[kukci|kukaca]] izbacuju (povrate) jedan do dva sata nakon obroka. ==Razmnožavanje== [[File: Alcedo atthis MHNT ZOO 2010 11 160 Arcy-sur-Cure.jpg|thumb|''Alcedo atthis'']] [[Datoteka:Alcedo atthis 3494.jpg|mini|Vodomar u letu]] Većina vodomara živi u [[monogamija|trajnim parovima]]. Kad je godina povoljna, s puno moguće lovine, neki mužjaci žive s [[bigamija|dvije ženke]] koje istovremeno, no na razdaljini od nekoliko kilometara, imaju legla. Nakon valjenja mladunaca, mužjak hrani paralelno mladunce oba legla. Pri tome, moguća je i pojava više uzastopnih legla iste ženke. Između veljače i ožujka vodomari uz glasno dozivanje lete duž vode. Ako se sretne mogući partner, slijedi dugo zajedničko letenje tik iznad vode, pa kroz [[šuma|šumu]] do iznad drveća. Vrlo rijetko u tome sudjeluju više od dvije ptice. Nakon toga, mužjak zaposjeda moguće mjesto za leglo. ===Udvaranje i parenje=== U vrijeme [[Svadbeni ples (biologija)|udvaranja]] mužjak donosi malene ribe koje uz naklanjanje pruža ženki. Ona ih prihvaća uz glasanje i trepereći krilima. Ovo hranjenje u okviru udvaranja jača povezivanje para i služi procjeni partnera. Ponekad, ptice samo sjede na nekoj grani uz moguće mjesto za leglo, i izmjenično se glasaju. U razdoblju kopanja hodnika i na njegovom kraju šupljine za leglo, mužjak opetovano, kao dio svadbenog rituala, donosi ribice ženki, a pri kraju pripreme prostora za leglo, dolazi do parenja. Pred parenje, mužjak zauzima imponirajući položaj tako, da sjedi uspravno s priljubljenim perjem, a [[krilo|krila]] objesi prema naprijed. Tada uzlijeće iza ženke, koja svoju spremnost za parenje često pokazuje glasanjem i gotovo vodoravnim prileganjem na granu, i slijeće na leđa svoje partnerice. Sad se mužjak hvata kljunom za perje na glavi ženke, i za nekoliko sekundi same [[kopulacija|kopulacije]] krilima održava ravnotežu. Nakon toga, najčešće slijedi kupanje. Kopulacija se, s ili bez uvodnog ritualnog hranjenja ženke, može ponavljati više puta dnevno. ===Komorica za leglo=== [[Datoteka:Common Kingfisher- Bathing & Preening copy.jpg|mini|lijevo|U vrijeme gradnje duplje ptice se intenzivno kupaju]] Na nekoj okomitoj ili lagano prema naprijed nagnutoj strmoj obali od [[glina (tlo)|gline]] ili čvrstog pijeska koja nije previše premrežena korijenjem, počinju s kopanjem, po mogućnosti u gornjem dijelu obronka. Lagano uzlazni tunel s proširenjem na kraju dug je između 60 i 90 centimetara, a u presjeku ovalan, visok oko osam centimetara. Komorica na kraju tunela ima u promjeru oko 17&nbsp;cm, a visoka je oko 12&nbsp;cm.<ref name="SP"/> Za razliku od tvrde gline, u mekom pijesku proširenje može biti dugo i do 100&nbsp;cm. Komoricu ničim ne oblažu, no uskoro se u njoj nakupe neprobavljivi ostaci riba.<ref>Covard (1930.) 284-287</ref> Par sjedi na grani pred obronkom, dok mužjak iznenadno ne poleti i pred mjestom koje procjenjuje pogodnim i ostane lebdjeti kako bi kljunom udarao po podlozi. Nakon toga, vraća se na granu i čisti kljun od zemlje. Uskoro mu se pridružuje i ženka i zajedno kopaju tunel i šupljinu za leglo. Jedna ptica ostaje vani na straži, dok je druga zauzeta kopanjem. Iskopan materijal nogama izbacuju van. Tek kad počne iskapanje proširenog dijela za leglo, prica može iz tunela izaći glavom prema naprijed. Ako se kod kopanja ispriječi kamen ili neki korijen, ptice ili zavojem tunela zaobiđu prepreku, ili počnu kopanje na drugom mjestu. Gradnja može trajati dva do tri tjedna. Završenu "nastambu" na ulazu obilježavaju bijelim [[izmet]]om. Jedan par ponekad započne više tunela ili čak iskopa i dovrši više takvih nastambi. Ptice ponekad nakon čišćenja, koriste stare, već korištene nastambe, pri čemu nije važno da li ju je ranije iskopao taj, ili neki drugi par. Često se i odluče dovršiti ranijih godina započetu nastambu. Većina parova do kraja ožujka ili početka travnja imaju spremnu odgovarajuću nastambu. ===Polaganje i briga o jajima=== Ženka polaže jaja prije podne, svakog dana po jedno. Jaja su bijela, glatka i gotovo okrugla (dužina oko 2,2&nbsp;cm, širina oko 1,9&nbsp;cm). Prvih dana su malo ružičasta, a kasnije postaju [[porculan]]ski bijela. Teška su oko 4,3 grama, od čega je 5% ljuska.<ref name="fact"/> U Srednjoj Europi ženka snese 6 - 8 jaja, rijetko više, a s ležanjem na jajima počinje, smjenjujući se s mužjakom, tek kad snese i zadnje [[jaje]]. Ptica koja sjedi na jajima, noću je to najčešće ženka, sjedi u komorici glavom okrenuta prema ulaznom tunelu. Partner koji dolazi na svoju "smjenu", izvana doziva pticu iz komorice, koja nakon dozivanja napušta leglo i izlazi. Ležanje na jajima traje 19 do 21 dan. Mladunci uglavnom svi izlaze iz jaja istog dana, a kad svi izađu iz jaja, ljuske obično ostaju u komorici. Ponekad roditelji iznose ljusku van, i ispred nastambe ih ispuštaju u vodu. Od svih započetih legala, 30 do 40% propada. Velik dio legala uništi podizanje razine vode uz koju su komorice građene, no i snažna [[kiša]] može izazvati urušavanje ogale s leglima. Pored toga, snažne kiše zamute vodu, što jako otežava lov vodomara, pa mladunci uginu od gladi. Odrasle ptice mogu preživjeti kraća razdoblja bez ulova. Nespretno smještena komorica može biti plijen različitih grabežljivaca, koji odozgor ili sprijeda opljačkaju leglo. I dva ili tri sata boravka ljudi kod ulaza u komoricu može dovesti do gubitka legla, jer se roditelji ne usude ući u duplju. Nekoliko dana nakon gubitka legla, ptice izlegu ponovo 6 do 7 jaja, i ponovo leže na njima.<ref name="fact"/> ===Podizanje mladunaca=== Po izlasku iz jaja, mladunci su goli i slijepi. Roditelji ih prvo hrane [[kukci]]ma, a kasnije ribicama dugim 4 do 5&nbsp;cm. Nakon 8 dana, izbijaju prve plavkaste patrljice na prsima, leđima i krilima mladunaca. U dobi od desetak dana, ptičima se otvaraju [[oko|oči]]. Sad je jedan od roditelja s mladuncima još samo noću. Nakon dva tjedna, ptići imaju [[pero|perje]], ali su pera još u prozirnoj ovojnici. Teški su oko 55 do 60 grama. Nakon tri tjedna, perje, osim manjih područja na glavi, gubi ovu ovojnicu. Krajem svibnja do sredine lipnja, u dobi od 23 do 28 dana, mladunci izlijeću iz legla. U početku im roditelji, najčešće mužjak, donose ribice i pri tome ih odvlače sve dalje od legla. Ubrzo počinju i sami loviti ribu. U tom razdoblju ugrožavaju ih [[kobac|kopci]] i [[jastreb]]ovi, ali i [[šumska sova]]. Nakon kraćeg udvaranja, u lipnju odnosno srpnju roditelji imaju ponovo leglo, i sve se ponavlja kako je već navedeno. Neki parovi uspijevaju izvesti i treće leglo u sezoni, tako da njihovi mladunci izlijeću krajem kolovoza do kraja rujna. Analize prstenovanih ptica pokazale su, da vodomari imaju visoku stopu ugibanja. Tako između napuštanja legla i iduće sezone parenja ugiba oko 80% jedinki. Pored toga, oko 70% odraslih ptica ugiba između dvije sezone parenja.<ref>{{cite web |title=Survival and threats |work=Kingfisher |url=http://www.rspb.org.uk/wildlife/birdguide/name/k/kingfisher/survival_and_threats.asp |izdavač=Royal Society for the Protection of Birds}} Retrieved 23 August 2008</ref> Vrlo rijetko jedinke dožive tri godine. Iznimke stare 5 godina su vrlo rijetke. Ovu visoku stopu smrtnosti vodomari nadoknađuju visokom stopom reprodukcije. ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Vodomari]] 6min3dt8uqe4nkw1ykdfrpdv2aellwd 0 180433 7569737 7472361 2026-08-04T16:34:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569737 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = Velebit | slika = HNK Velebit Benkovac.gif | puno ime = Hrvatski nogometni klub Velebit Benkovac | nadimak = | godina osnivanja = [[1925.]] | igralište = Gradski stadion, [[Benkovac]] | navijači = Kostolomci Benkovac | kapacitet stadiona = 3000 | liga = [[1. ŽNL Zadarska]] | sezona = [[1. ŽNL Zadarska 2024./25.|2024./25.]] | plasman = 4. mjesto | trenutačna sezona = | pattern_la1= |pattern_b1=_thinwhitesides|pattern_ra1=| | leftarm1=0945A6|body1=0945A6|rightarm1=0945A6|shorts1=0945A6|socks1=0945A6| | pattern_la2= |pattern_b2=_thinbluesides|pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF }} ''' Hrvatski nogometni klub Velebit Benkovac''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz grada [[Benkovac|Benkovca]]. Domaće utakmice igra na Gradskom stadionu u Benkovcu. Klub je osnovan 15. veljače 1925. godine. Trenutno se natječe u [[1. ŽNL Zadarska|1. ŽNL Zadarskoj]]. == Povijest == === Prva lopta 1909. godine === S nogometom u Benkovcu počelo se već u prvom desetljeću 20. stoljeća. Pisanog dokaza o prvoj nogometnoj lopti, koliko je poznato, nema, ali usmena predaja kaže da ju je već [[1909.|1909]]. godine iz [[Trst]]a donio Petar Pjero Novaković ([[1898.|1898]].-[[1982.]]), kasnije jedan od osnivača i prvi predsjednik kluba. Znamo čak i da ju je kupio u dućanu "Emanuel Fidler". Usmena predaja također kaže da je i drugu loptu u Benkovac opet donio Petar Novaković i to [[1912.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Marić|first=Drago|title=80 godina HNK VELEBIT|publisher=ZADIZ|year=2005.|isbn=953-6320-27-4|location=Zadar|pages=7}}</ref> [[Datoteka:Petar Pjero Novaković.jpg|lijevo|mini|178x178px|Petar Pjero Novaković, 1909. donosi prvu nogometnu loptu u Benkovac]] Prvi tragovi o utemeljenju Velebita kasnijeg su datuma i po nekim neslužbenim podacima Velebit se pod tim imenom okupljao radi igranja nogometa već [[1919.|1919]]. godine. Taj podatak ipak treba uzeti s ogradom. Igralo se uglavnom ljeti, za vrijeme školskih praznika, kad su benkovački studenti i učenici dolazili svojim kućama i za vrijeme državnih blagdana i proslava, kad se nije radilo ni išlo u školu. Zanimljiv je i podatak iz splitskog dnevnika [[Novo doba (Split)|"Novo doba"]] u broju 203 od 30. kolovoza 1934. godine, koji stavlja početak djelovanja Velebita u 1922. godinu. Taj datum, međutim, nije točan, jer iako je moguće da je Velebit djelovao [[1922.|1922]]. godine, o tome nije pronađen ni jedan službeni zapis. === Osnivanje kluba === Da je Velebit moguće djelovao 1922. godine piše i Milenko Pekić u "Narodnom listu" od subote 6. [[Travanj|travnja]] [[1985.|1985]]. godine. Pod naslovom ''Rođendan NK Velebit'' Pekić, također spominjući članak u "Novom dobu" iz 1934. godine, u jednom dijelu piše:<br> {{Citat|Već ovaj napis iz davne [[1934.|1934]]. godine pomiče utemeljenje Velebita. Dodamo li ovom i sjećanje Benkovčanina Josipa Vujića Gunde, još više ćemo vjerovati u 1922. godinu. Krepki barba Gunde (rođen 1903.) vrlo se dobro sjeća da je iza zagrebačke diplome 1922. godine, odmah po povratku u rodno mjesto, iste godine započeo s igranjem nogometa u dresu Velebita. U prilog 1922. godini ide i kazivanje Benkovčanke Nade Medicijan, koja odlično pamti da se njen suprug odmah po dolasku u Benkovac 1922. godine aktivno uključio u rad NK Velebita''.<ref>{{Citiranje novina|last=Pekić|first=Milenko|date=6. travnja 1985.|title=Rođendan NK Velebit|work=Narodni list}}</ref>}} Međutim, ni ovu Pekićevu teoriju ne možemo uzeti kao početak djelovanja Velebita jer se nigdje ne spominje s kim se 1922. igralo i koji su bili rezultati utakmica, a ne postoje ni fotografije o tome. ==== Datum osnivanja i ime ==== [[Datoteka:Petar Pjero Novakovic, prvi predsjednik Velebita.jpg|mini|Petar Pjero Novaković, jedan od osnivača i prvi predsjednik kluba]] Klub je osnovan [[15. veljače]] [[1925.]] godine. Iako postoje podaci koji spominju 10. listopada, kao dan osnivanja se uzima 15. veljače. Osnivači i utemeljitelji kluba bili su: Petar - Pjero Novaković, J. Vujić Gunde, Ante Gulin, J. Košević, A.Supin i drugi. Prvi predsjednik bio je Petar – Pjero Novaković. Ime kluba predložio je Josip Vujić Gunde. U "Narodnom listu" od 7. veljače 1976. pod naslovom ''Velebit i njegovih 50 godina'' M. Gnjatović piše o utemeljenju i osnivačima te kaže:<br> {{Citat|Po imenu naše planine [[Velebit]], čije su plavosive i razvjetrene Tulove grede na kamenoj kulisi ove gorde planine prisutne u svakom ljudskom oku i srcu, u Benkovcu 15. veljače 1925. godine rodio se prvi nogometni klub po imenu Velebit.''<nowiki>''</nowiki><ref name=":0">{{Citiranje novina|last=Gnjatović|first=Milan|date=7. veljače 1976.|title=Velebit i njegovih 50 godina|work=Narodni list}}</ref>}} Također u istom članku dodaje: {{Citat|Okupivši se na svom prvom improviziranom igralištu "Paljevine" nastalo je među prisutnima razmišljanje kako dati ime svome novom klubu? U tom trenutku jedan od osnivača Josip Vujić Gunde, uperio je pogled i rukom pokazavši na mastodomske hrbati buronosne planine Velebit rekavši: ''Pa vidite našu planinu Velebit, neka se i naš klub zove Velebit''<ref name=":0" /> }} <nowiki>''</nowiki> ''Bez Velebita u očima, ne putuje se nikuda ovim krajem , pa ni u snu''<nowiki>''</nowiki> - zapisao je istaknuti hrvatski slikar Josip Zanki. I tako klub dobi dično ime <nowiki>''</nowiki>Velebit<nowiki>''</nowiki>. [[Datoteka:Prva momčad Velebita 1925.jpg|lijevo|mini|312x312px|'''Sastav Velebita iz 1925. godine na igralištu "Paljevine": Ž. Ivanković, J. Dimitrović, M. Gulin, G. Malešević, A. Miletić, Đ. Dimitrović, Pruskov, J. Vujić, A. Supin, J. Košević i Z. Novaković.]] Da je Velebit utemeljen 1925. godine svjedoči i podatak u knjizi ''80 godina Splitsko-dalmatinskog nogometnog saveza'' autora Jurice Gizdića, [[Split]] [[2001.|2001]]. u izdanju Nogometnog saveza Županije splitsko-dalmatinske. Na stranici 189. je fotografija sastava Velebit, a iznad nje tekst: ''Klub je osnovan 10. listopada 1925. godine. Prvi predsjednik bio je Petar - Pjero Novaković'''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Gizdić|first=Jurica|title=80 godina Splitsko-dalmatinskog nogometnog saveza|publisher=Nogometni savez Županije splitsko-dalmatinske|year=2001.|isbn=953-98451-0-6|location=Split|pages=189.}}</ref> Dakle Velebit je utemeljen 1925. godine, da li 15. veljače ili 10. listopada manje je važno, a napisi iz "Novog doba" i "Narodnog lista" samo nagađaju o organiziranom klupskom nogometu i tri godine ranije. Prvo igralište bilo je na "Paljevinama" kod vojarne, ubrzo se prešlo na tradicionalni dugogodišnji "Plac", a 1978. godine na današnji Gradski stadion. Prvi dresovi Velebita bili su istovjetni dresovima zagrebačke [[HŠK Concordia Zagreb|Concordije]], zelena majica s bijelim ovratnikom, crne kratke hlače i zelene štucne.<ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Marić|first=Drago|title=80 godina HNK VELEBIT|publisher=ZADIZ|year=2005.|isbn=953-6320-27-4|location=Zadar|pages=12.}}</ref> Za klub su 1925. godine igrali: Ž. Ivanković, J. Dimitrović, M. Gulin, G. Malešević, A. Miletić, Đ. Dimitrović, Pruskov, J. Vujić-Gunde, A. Supin, J. Košević i Z. Novaković. Osim navedenih i prikazanih na slici u tom prvom radoblju se još spominju Surbijevski, Ljubić, Damjanović, Rimanić, Tršić, Brailo. U prvom dobu djelovanja Velebit je najčešće igrao s klubovima iz obližnjih mjesta, [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrada]], [[Obrovac|Obrovca]], [[Gračac]]a, [[Biograd na Moru|Biograda]], [[Drniš]]a, [[Knin]]a, [[Zemunik Donji|Zemunika]] i [[Šibenik]]a. S klubovima iz Zadra ne, jer je [[Zadar]] u to doba pod [[Italija|Italijom]]. [[Datoteka:Poziv pred prvu utakmicu.jpg|mini|298x298px|Poziv na sastanak pred prvu utakmicu Velebita protiv Dinare u Kninu 1926. godine]] === Prve utakmice === [[Datoteka:Slika pred utakmicu Dinara - Velebit u Kninu 1926.jpg|mini|359x359px|Pred utakmicu Dinara - Velebit u Kninu 1926. godine. Igrači Velebita u tamnim dresovima. S lijeva: Surbijevski, Vujić, Gulin, Malešević, Z. Novaković, Miletić, Supin, Đ. Dimitrović, Košević, J. Dimitrović. Sjedi Ivanković]] Prvu utakmicu je Velebit odigrao u ljeto [[1926.|1926]]. godine u Kninu protiv [[NK Dinara Knin|Dinare]] i pobijedio rezultatom 1:6 o čemu postoje dokazi fotografije i faksimila Poziva na sastanak pred tu utakmicu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Marić|first=Drago|title=80 godina HNK VELEBIT|publisher=ZADIZ|year=2005.|isbn=953-6320-27-4|location=Zadar|pages=8.}}</ref> U članku "Novog doba", spomenutog u odjeljku Prve lopte, od 30. kolovoza 1934. godine nalazi se i izvješće s utakmice između Velebita i drniškog DOŠK-a. Evo tog zapisa: {{Citat|U nedjelju 26. VIII 1934. odigrana je u Benkovcu prijateljska utakmica između benkovačkog Velebita i drniškog [[HNK DOŠK Drniš|Doška]], koja je završila zasluženom pobjedom Velebita 3:1. Velebit je kroz čitavo vrijeme bio znatno bolji i u polju premoćniji, pa rezultat odgovara toku igre. Došk je nastupio sa svojom najboljom momčadi, pojačan sa Lapenom, bivšim igračem zagrebačkog [[HAŠK|Haška]]. Drnišani su dali prilično dobru skupnu igru punu elana, ali su na koncu ipak morali prepustiti pobjedu boljoj momčadi. Jedini gol Drnišani su postigli autogolom Velebita. Prva utakmica između istih protivnika odigrana je u Drnišu dana 19. VIII 1934. sa neodlučenim rezultatom 1:1.}} {{Citat|Benkovački Velebit, iako slabo reklamiran, spada bezuvjetno među najbolje nogometne klubove u sjevernoj Dalmaciji. Klub je osnovan još otrag 12 godina, te je ranije igrao najvidniju ulogu u nogometu u tamošnjim krajevima. Pred 10 godina tukao je u Kninu Dinaru sa 6:1 i u Benkovcu Došk sa 3:2, te Obrovac sa 22:1 i Biograd sa 7:1. Tokom stanke od nekoliko godina Velebit je ove godine ponovno otkriven, pa je kroz ovo ljeto odigrao niz utakmica bez poraza. Tukao je [[NK NOŠK Novigrad|Nošk]] iz Novigrada sa 2:0 i 3:0, dok je s Velebitom iz Gračaca odigrao obje utakmice neodlučeno sa rezultatom 1:1 i 2:2. Velebit namjerava u najskorije vrijeme odigrati po dvije utakmice s kninskom Dinarom i šibenskim [[GŠK Osvit Šibenik|Osvitom]].{{Citiranje novina|last=Nepotpisani|first=autor|date=30. kolovoza 1934.|title=Izvješće s utakmice|work=Novo doba}}</ref>}} [[Datoteka:Sastavi Velebita i biogradskog Primorca u Benkovcu 1936.jpg|lijevo|mini|271x271px|Sastavi Velebita i biogradskog Primorca (u mornarskim majicama) u Benkovcu 1936. godine]] [[Datoteka:Sastava Velebita u novigradu 1937.jpg|lijevo|mini|269x269px|Velebit 1937. godine u Novigradu pred utakmicu s NOŠK-om. Stoje: Ivas, Berić, Jokić, Šarac, Pavlović, Brailo, Eberling. Čuče: Radoš, Horsch i Čerina. Leži Čirjak.]] Zna se da su benkovački nogometaši 5. ožujka [[1936.|1936]]. igrali na svom igralištu protiv biogradskog [[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorca]] i izgubili s 3:2. Slijedeće godine, [[1937.|1937]]., s 3:2 su bolji od NOŠK-a. Zabilježeno je da je godine [[1938.|1938]]. predsjednik Velebita Boris Kakuškin. Posljednja dva zapisa o utakmicama Velebita prije novog razdoblja, koje je počelo nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], su iz godina [[1939.|1939]]. i [[1942.|1942]]. Prvi je pred utakmicu s jednim sastavom benkovačke vojarne , a drugi s utakmice u Benkovcu s jednim sastavom talijanske vojske, kojeg je Velebit zgoditkom Ratka Tepše pobijedio s 1:0.<ref name=":1" /> === Nakon Drugog svjetskog rata === Nakon okončanja Drugog svjetskog rata Velebit nastavlja s djelovanjem u lipnju [[1946.]] godine. Obnovili su ga uglavnom ljudi, koji su 1925. bili osnivači: Petar Pjero Novaković, Josip Gunde Vujić, Kresović, dr. J. Jurković, koji je bio prvi poslijeratni predsjednik, zatim nešto mlađi braća Svevlad i Emil Kazimir Žeravica i drugi.<ref name=":2">{{Citiranje knjige|last=Marić|first=Drago|title=80 godina HNK VELEBIT|publisher=ZADIZ|year=2005.|isbn=953-6320-27-4|location=Zadar|pages=19.}}</ref> U prvom grupnom prvenstvu Dalmcije, koje je počelo u veljači 1946. godine, Velebit nije sudjelovao, a prvu prijateljsku utakmicu odigrao je u Benkovcu 6. lipnja 1946. s klubom iz Obrovca i izgubio 1:3. Sudio je Vjekoslav Vidošević.<ref name=":2" /> [[1948.]] godine Velebit se prvi put nakon obnove počeo službeno natjecati. Svevlad Žeravica, tadašnji igrač i prvi poslijeratni tajnik, napravio je prvi klupski pravilnik i krajem ljeta 1948. godine registrirao Velebit u tadašnjem Nogometnom centru za oblast Like i Dalmacije u Splitu, kod pokojnom Hajdukovog legendarnog igrača i nogometnog suca [[Leo Lemešić|Lea Lemešića]], koji je bio prvi tajnik tog Centra. [[Datoteka:Svevlad Žeravica.jpg|mini|Svevlad Žeravica, igrač, kapetan i prvi poslijeratni tajnik Velebita]] Već [[19. rujna]] 1948. godine počelo je prvo nogometno prvenstvo Dalmacije i Like podijeljeno u šest grupa. Velebit i biogradski Primorac bili su jedini članovi IV grupe. U prvom poslijeratnom sastavu uz Svevlada Žeravicu, koji je tada bio i kapetan, igrali su njegov brat Emil Žeravica, K. Šitić, I. Cerna, Đ. Vrcelj, Z. Knežević, Z. Vojvodić, S. Vojvodić, M. Relić, Hudika, Kresoja, Kaštela, Vidić, Sinovčić, B. Kovačević. ==== Plava noć Velebita ==== Na redovitoj godišnjoj skupštini [[1958.|1958]]. je, na prijedlog Borisa Maleša, odlučeno da se ubuduće redovito održava klupska fešta ''Plava noć Velebita''. Trajala je sve do početka 80-ih godina 20. stoljeća, kad je s njom prestalo. Prema riječima Borisa Maleša: <br>{{Citat|Bila je impozantna, vrlo omiljena i sve je na njoj bilo u plavome. Održavali smo je redovito svake godine u stanci između dva dijela prvenstva, dakle u siječnju ili u veljači. Obično smo je organizirali u našem hotelu, koji se tada zvao Kotarac, a ponekad i u Domu JNA (kasnije Dom HV, a danas Dom kulture), kad je bila prenapučena. Bila je posebice prepoznatljiva po vrlo bogatoj lutriji što je klubu donosilo lijepi novčani prihod. Znali su nam gosti biti ugledni Zadrani iz sportskih krugova, kao radio reporter Drago Čulina i legendarni košarkaš [[Giuseppe Gjergja|Pino Gjergja]]. Ne znam zašto je ukinuta, a šteta je što to dogodilo. Trebalo bi je svakako obnoviti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Marić|first=Drago|title=80 godina HNK VELEBIT|publisher=ZADIZ|year=2005.|isbn=953-6320-27-4|location=Zadar|pages=27}}</ref>}} ==== Uspjesi kluba ==== Od obnove kluba do 1955. godine Velebit sudjeluje u skupnom dalmatinskom prvenstvu, a potom do 1959. godine u prvenstvu zadarskog podsaveza i u međukotarskom prvenstvu. 1956./57. Velebit je treći u novoosnovanoj Zadarskoj nogometnoj ligi, dok je u sezoni 1957./58. Velebit na drugom mjestu.<ref name=":5">{{Citiranje knjige|last=Marić|first=Drago|title=80 godina HNK VELEBIT|publisher=ZADIZ|year=2005.|isbn=953-6320-27-4|location=Zadar|pages=25-27}}</ref> U sezoni 1958./59. Velebit je nastupio u grupnom prvenstvu klubova sa zadarskog i šibenskog područja, te završava na drugom mjestu.<ref name=":5" /> 1960. Velebit je u finalu Kupa za zadarsko područje. Finale je igrano u Benkovcu s Tekstilcom i okončano s 1:1, a pri izvođenju jedanaesteraca spretniji i sretniji su bili Zadrani.<ref name=":5" /> Sezone 1962./63. Velebit je prvak [[Prvenstvo Zadarskog nogometnog podsaveza 1962./63.|prvenstva Zadarskog nogometnog podsaveza]], te se tako ulazi u viši rang, [[Dalmatinska nogometna zona 1963./64.|Dalmatinsku nogometnu zonu]]. Te sezone Velebit dolazi i do finala Kupa za zadarsko područje, koje gubi u Benkovcu od [[NK Zadar|Zadra]] 0:2.<ref>{{Citiranje weba|title=Arhiv Slobodne Dalmacije - digitalni arhiv tiskanih izdanja Slobodne Dalmacije|url=https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=1962|access-date=2023-10-19|website=arhiv.slobodnadalmacija.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Arhiv Slobodne Dalmacije - digitalni arhiv tiskanih izdanja Slobodne Dalmacije|url=https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=1963|access-date=2023-10-19|website=arhiv.slobodnadalmacija.hr}}</ref> Sezone 1964./65. Velebit je ponovno u ligi Nogometnog podsaveza Zadar te nadmoćno osvaja prvo mjesto. U 20 utakmica Velebit ima 16 pobjeda, 2 neriješena ishoda i 2 poraza uz gol-razliku 72:18.<ref>{{Citiranje knjige|last=Marić|first=Drago|title=80 godina HNK VELEBIT|publisher=ZADIZ|year=2005.|isbn=953-6320-27-4|location=Zadar|pages=31}}</ref> 1966./67. Velebit je ponovno prvak u prvenstvu zadarskog podsaveza s 8 bodova ispred zadarskog [[NK Arbanasi Zadar|Omladinca]]. Slijedeće sezone 1967./68. Velebit je treći te je ponovno u finalu kupa gdje gubi od Zadra 2:1.<ref>{{Citiranje knjige|last=Marić|first=Drago|title=80 godina HNK VELEBIT|publisher=ZADIZ|year=2005.|isbn=953-6320-27-4|location=Zadar|pages=32}}</ref> Sezone 1969./70. Velebit se ligom naprosto prošetao, a konačno je osvojio i kup. U finalnoj utakmici u Benkovcu [[21. lipnja]] [[1970.|1970]]. godine Velebit - Omladinac 2:1. Uspjelo se konačno, prvi put nakon 1963./64. i u kvalifikacijama za Dalmatinsku nogometnu ligu. Pobjeđeni su [[NK Vodice|Vodice]] i [[NK GOŠK Kaštela|Jugovinil]] s po 1:0, što je bilo dovoljno za ulazak.<ref>{{Citiranje knjige|last=Marić|first=Drago|title=80 godina HNK VELEBIT|publisher=ZADIZ|year=2005.|isbn=953-6320-27-4|location=Zadar|pages=33-34}}</ref> [[Datoteka:Kapetan Hajduka Ivica Hlevnjak i kapetan velebita Mirko Zrilić.jpg|mini|351x351px|Kapetan Hajduka [[Ivica Hlevnjak]] i kapetan Velebita Mirko Zrilić te sudac Ivo Pisac pred početak utakmice 1971. godine]] [[17. listopada]] [[1971.|1971]]. u Benkovcu je velika nogometna fešta. Prvi put došao je igrati splitski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]], koji je u benkovačkom kraju oduvijek imao veliki broj pristalica. Velebit je u sklopu redovitog kola DNZ trebao igrati s drugim sastavom Hajduka, koji je u ligi nastupao izvan konkurencije, ali su Splićani udovoljili molbi Benkovčana i poslali prvi sastav. Gostovanje Hajduka, koji je te sezone osvojio naslov prvaka, privuklo je na igralište više od 4000 gledatelja, koji su gromoglasno pozdravili i posebnu gošću [[Đurđica Bjedov|Đurđicu Bjedov]], koja je na [[Olimpijske igre|Olimpijadi]] u [[Meksiko|Meksiku]] osvojila zlatnu i srebrenu medalju u plivanju. Dolazak Hajduka iskorišteno je kako bi se odala posebna počast ocu i doajenu benkovačkog nogometa Petru Pjeru Novakoviću, koji je izveo početni udarac na utakmici, koja je završila rezultatom 2:5. [[Datoteka:Đurđica Bjedov i Boris Maleš 1971. u Benkovcu.jpg|lijevo|mini|262x262px|Tajnik Velebita Boris Maleš uručuje cvijeće olimpijskoj pbjednici Đurđici Bjedov]] U sezoni 1973./74. Velebit je drugi u Dalmatinskoj nogometnoj ligi, 3 boda iza [[NK Solin|Solina]]. Bio je to najveći dotadašnji uspjeh. Velebit te sezone dobija i pehar za najdiscipliniraniju momčad lige. Velebit redovno igra u Dalmatinskoj nogometnoj ligi od ulaska 1969./70. pa sve do sezone 1978./79. kada osvaja [[Dalmatinska nogometna liga 1978./79.|DNL]]. U drugom dijelu prvenstva Velebit ruši sve pred sobom te već 5 kola prije kraja osigurava naslov prvaka. Da bi se domogao [[Hrvatska nogometna liga|HNL]]-a po prvi put, morao je kroz kvalifikacije biti bolji od prvaka Splitske nogometne lige [[HNK Jadran Kaštel Sućurac|NK Jadrana]] i najboljeg s riječkog područja [[NK Grobničan Čavle|Grobničanina]]. U Benkovcu Velebit dobija Grobničana 1:0, a u Kaštelima s Jadranom igra 0:0. U uzvratu kod Grobničana igra 2:2, te mu je pred odlučujući susret s Jadranom u Benkovcu dovoljan bod za ulazak u jedinstvenu Hrvatsku nogometnu ligu. Tog za benkovački nogomet povijesnog dana [[16. srpnja]] [[1979.|1979]]. godine, pred 7000 gledatelja uz suđenje Vujeca iz [[Varaždin]]a, Velebit je pobijedio s 2:0 i ostvario jedan od najvećih uspjeha u povijesti kluba. [[Datoteka:VELEBIT JADRAN 1979.png|mini|431x431px|Članak iz Slobodne Dalmacije nakon prolaska u jedinstvenu HNL 1979. godine.]] U veljači 1979., boraveći na pripremama u Zadru, u Benkovcu je gostovao prvoligaš [[NK Osijek|Osijek]]. Velebit mu je pružio sjajan otpor i izgubio s pogotkom gostiju u 90. minuti s 2:3. ===== Ljestvica DNZ 1978./79.<ref>{{Citiranje weba|title=Arhiv Slobodne Dalmacije - digitalni arhiv tiskanih izdanja Slobodne Dalmacije|url=https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?page=7&displaySizeSelect=1&pv_page_id=156630&autocomplete_text=|access-date=2023-10-19|website=arhiv.slobodnadalmacija.hr}}</ref> ===== {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||'''Velebit Benkovac''' ||26 ||13 ||9 ||4 ||43 ||22 ||35 |- |2. ||[[NK Junak|Junak Sinj]] ||26 ||12 ||8 ||6 ||29 ||24 ||32 |- |3. ||[[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]] ||26 ||12 ||6 ||8 ||33 ||30 ||30 |- |4. ||[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]] ||26 ||11 ||7 ||8 ||39 ||24 ||29 |- |5. ||[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Ploče]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||38 ||24 ||26 |- |6. ||[[NK Mosor Žrnovnica|Mosor Žrnovnica]] ||26 ||9 ||8 ||9 ||34 ||31 ||26 |- |7. ||[[NK Omiš|Omiš]] ||26 ||9 ||8 ||9 ||33 ||31 ||26 |- |8. ||[[NK Hajduk Vela Luka|Hajduk Vela Luka]] ||26 ||10 ||6 ||10 ||40 ||40 ||26 |- |9. ||[[NK Bukovica Kistanje|Bukovica Kistanje]] ||26 ||10 ||6 ||10 ||29 ||29 ||26 |- |10. ||[[NK GOŠK Kaštel Gomilica|Jugovinil Kaštel Gomilica]] ||26 ||9 ||6 ||11 ||41 ||40 ||24 |- |11. ||[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac Opuzen]] ||26 ||8 ||7 ||11 ||30 ||39 ||23 |- |12. ||Bagat Zadar ||26 ||4 ||14 ||8 ||26 ||36 ||22 |- |13. ||[[NK Slaven Gruda|Slaven Gruda]] ||26 ||7 ||7 ||12 ||26 ||46 ||21 |- |14. ||[[HNK Trogir|Slaven Trogir]] ||26 ||4 ||8 ||14 ||24 ||41 ||16 |} Ulaskom u Hrvatsku nogometnu ligu Velebit je i organizacijski postao kvalitetno postavljen klub. Osobita pozornost posvećena je radu s omladinskim pogonom, kojeg su uspješno vodili Branko Dević i Petar Kasum. Pred nastup među najboljim klubovima Hrvatske Velebit se pojačao. Doveden je napadač Milivoj Pršo, stric slavnog hrvatskog reprezentativca [[Dado Pršo|Dade Prše]], i odlični vratar Zadra Ivan Džaja, a vratio se i nakon više godina stoper Manislavić. Nametnuo se i mladi branič Ante Serdarević. U prvoj sezoni u HNL-u 1979./80. Velebit bez većih problema osigurava opstanak, što više zauzima jako dobro 9. mjesto od 16 klubova.<ref>{{Citiranje knjige|last=Marić|first=Drago|title=80 godina HNK VELEBIT|publisher=ZADIZ|year=2005.|isbn=953-6320-27-4|location=Zadar.|pages=54-55}}</ref> Od bitnijih rezultata možemo izdvojiti pobjedu nad [[NK Zagrebački plavi]] 2:0 i nad [[HNK Segesta Sisak|Segestom]] 1:0, Iste godine Velebit osvaja i kup za zadarsko područje, u finalu dobija Primorca iz Biograda s 3:1. Slijedeće sezone u kupu Velebit se susreće s pobjednikom kupa za šibensko područje, [[HNK Šibenik|NK Šibenikom]], rezultat je 0:0, a Šibenčani prolaze dalje nakon izvođenja jedanaesteraca.<ref>{{Citiranje weba|title=Arhiv Slobodne Dalmacije - digitalni arhiv tiskanih izdanja Slobodne Dalmacije|url=https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?pv_page_id=609589|access-date=2023-10-24|website=arhiv.slobodnadalmacija.hr}}</ref> Sezone 1980./81. Velebit je po treći put osvajač Kupa za zadarsko područje. U finalu s 3:1, nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca, Velebit pobjeđuje biogradskog Primorca, pri čemu je vratar Džaja obranio četiri jedanaesterca. U istoj sezoni možemo istaknuti velike pobjede u HNL-u, 2:0 nad Varteksom u Varaždinu i 1:0 nad [[RNK Split|Splitom]] u Benkovcu, nad [[NK Istra Pula|Istrom]] 3:0 u Benkovcu, nad Špartom iz Belog Manastira s 3:1, Šibenikom 4:1 i Zadrom 1:0, te Solinom od 1:0 koji je te godine osvojio prvenstvo. Slijedeće sezone u državnom kupu igraju ponovno protiv Šibenika, ovaj put uspješno, rezultat 2:0. U slijedećem kolu kupa Velebit se susreće sa Solinom kojeg pobjeđuje s 3:1 u Benkovcu. U slijedećem kolu, odnosno finalu kupa za područje Dalmacije, Velebit je trebao igrati s Mladosti iz Dubrovnika, međutim Mladost je predala utakmicu, te je tako Velebit postao osvajač Kupa za Dalmaciju. U kvalifikacijama za ulazak među 32 kluba bivše države, bolja je ipak bila Istra. U sezoni 1981./82. Velebit se pojačava s najboljim igračem biogradskog Primorca Davorom Požarinom. U jedinstvenoj HNL Velebit igra odlično i nanizao je nekoliko velikih pobjeda, kao što su 3:0 nad Varteksom, 2:1 u [[Zagreb]]u nad [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivom]] te istim rezultatom i u Benkovcu, 1:0 u Benkovcu nad Zadrom, nad Istrom u Puli 0:1 i 1:0 u [[Rovinj]]u, te je na kraju postigao najveći uspjeh u svojoj povijesti, drugo mjesto u HNL, s 4 boda manje od prvaka Varteksa. ===== Ljestvica HNL 1981./82.<ref>{{Citiranje weba|title=-|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=3&godina=1982&broj=000023|access-date=2023-10-19|website=library.foi.hr}}</ref> ===== {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol– !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||[[NK Varaždin|Varteks Varaždin]] ||30 ||18 ||8 ||4 ||60 ||28 ||44 |- |2. ||'''Velebit Benkovac''' ||30 ||15 ||10 ||5 ||34 ||21 ||40 |- |3. ||[[NK Orijent Rijeka|Orijent Rijeka]] ||30 ||15 ||7 ||8 ||44 ||26 ||37 |- |4. ||[[NK Belišće|Belišće]] ||30 ||15 ||6 ||9 ||51 ||26 ||36 |- |5. ||[[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] ||30 ||14 ||8 ||8 ||39 ||29 ||36 |- |6. ||[[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]] ||30 ||12 ||10 ||8 ||48 ||33 ||34 |- |7. ||[[NK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] ||30 ||12 ||7 ||11 ||35 ||34 ||31 |- |8. ||[[HNK Šibenik|Šibenik]] ||30 ||9 ||10 ||11 ||47 ||42 ||28 |- |9. ||[[NK Zadar|Zadar]] ||30 ||8 ||11 ||11 ||44 ||39 ||27 |- |10. ||[[NK Slavonija Požega|Slavonija (Slavonska Požega)]] ||30 ||9 ||8 ||13 ||34 ||31 ||26 |- |11. ||[[NK Istra Pula|Istra Pula]] ||30 ||6 ||14 ||10 ||34 ||40 ||26 |- |12. ||[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||30 ||8 ||9 ||13 ||45 ||50 ||25 |- |13. ||[[NK Neretva Metković|Neretva Metković]] ||30 ||8 ||8 ||14 ||34 ||49 ||24 |- |14. ||[[NK Bukovica Kistanje|Bukovica Kistanje]] ||30 ||8 ||8 ||14 ||39 ||49 ||24 |- |15. ||[[NK Valpovka Valpovo|Valpovka Valpovo]] ||30 ||9 ||4 ||17 ||47 ||65 ||22 |- |16. ||[[NK Rovinj|Rovinj]] ||30 ||9 ||2 ||19 ||31 ||65 ||20 |} * Slavonska Požega – tadašnji naziv za [[Požega|Požegu]] Od sezone 1983./84. liga se reorganizira kako bi se klubovima smanjili troškovi natjecanja. Podijeljenja je na četiri skupine, sjever, jug, istok i zapad, Velebit nastavlja nastupati u južnoj skupini. U sezoni 1986./87. u stanci između dva dijela prvenstva u Zadru je organiziran turnir četiri sjevernodalmatinska kluba, člana HNL - južne skupine. U društvu s Dinarom, Primorcem i Zadrom, Velebit je postigao uspjeh osvajanjem turnira. U finalnoj utakmici pobjeđen je Zadar s 2:1. Velebitov Slavko Zurak proglašen je igračem turnira.<ref name="ReferenceA">{{Citiranje knjige|last=Marić|first=Drago|title=80 godina HNK VELEBIT|publisher=ZADIZ|year=2005.|isbn=953-6320-27-4|location=Zadar|pages=60}}</ref> Od sezone 1987./88. ponovno je stvorena "Jedinstvena hrvatska liga" kao liga trećeg stupnja u tadašnjoj državi, a dotadašnje četiri skupine "Hrvatske lige" su postale skupine "Druge hrvatske lige". Novom reorganizacijom natjecanja Velebit nastupa u Drugoj HNL - jug sve do Domovinskog rata. ==== Bratimljenje s Belišćem ==== 1980. godine u jedinstvenoj HNL među mnogim klubovima nalazilo se i [[NK Belišće|Belišće]]. Gostovali su Benkovcu u vrijeme kad Velebitu nije najbolje išlo i bodovi su u susretu s Belišćanima bili prijeko potrebiti. No utakmica je okončana pobjedom gostiju od 3:2. Bez obzira na neugodni poraz uprava Velebita pozvala je Belišćane da budu njihovi gosti na večeri i da se prijateljski druže, što su oni rado prihvatili.<ref name=":3">{{Citiranje knjige|last=Marić|first=Drago|title=80 godina HNK VELEBIT|publisher=ZADIZ|year=2005.|isbn=953-6320-27-4|location=Zadar|pages=55}}</ref> [[Datoteka:Franjo Varga, član uprave Belišća, Todor Pačkovski, tajnik Velebita, Zvonimir Ljutić, član uprave Velebita, Mario Vuksanić, direktor Belišća d.d., Milivoj Prš i Ivanj Džaja, igrači Velebita te igrač Belišća Kovačević.jpg|mini|361x361px|Franjo Varga, član uprave Belišća, Todor Pačkovski, tajnik Velebita, Zvonimir Ljutić, član uprave Velebita, Marin Vuksanić, direktor Belišća d.d., Milivoj Pršo i Ivan Džaja, igrači Velebita te igrač Belišća Vladimir Kovačević, na svečanosti u Belišću 1981. godine]] Prema riječima Zvonimira Ljutića, tada člana uprave: {{Citat|Bio je to vrlo lijep ugođaj, pričali smo, šalili se i dakako pjevali. Nakon mnogih pjesama tada ponajbolji igrač Belišća kapetan sastava Branko Hanih reče: ''Hajdemo sad jednu njihovu'' i započe [[Vila Velebita|Vilu Velebita]]. Iako nije baš bilo u skladu politike svi su prihvatili, čak i predsjednik SO Benkovac i naš predsjednik prof. Zdravko Knežević. Takav je duh zajedništva vladao tada u Velebitu. S Belišćanima smo se tada toliko zbližili da smo se dogovorili o bratimljenju klubova što smo i učinili.<ref name=":3" />}} Nastavilo se u Belišću, 9. svibnja 1981. godine, kada su Benkovčani bili gosti kod svojih prijatelja, dan prije Velebitove utakmice s Špartom iz Belog Manastira. U listu kombinata Belišće, kasnije Belišće d.d., novinar S. Krivokapić je napisao: ''<nowiki>''Dobri sportski odnosi između NK Velebita i NK Belišća pretvorili su se u veliko prijateljstvo, koje je svoju potvrdu dobilo u subotu 9. svibnja, potpisivanjem Povelje o bratimljenju između ova dva sportska kolektiva. Na taj način je ujedno jedno divno prijateljstvo sklopljeno na sportskom terenu i dobilo najljepši mogući epilog. U pristustvu mnogobrojnih zvanica, članova uprave i nogometaša oba kluba Povelju o zbratimljenju potpisali su Zdravko Knežević, dugogodišnji predsjednik NK Velebita i veliki sportski entuzijast, a Bratislav Kušić, predsjedavajući Predsjedništva NK Belišće... U svečanoj atmosferi izmjenjeni su i pokloni, da bi se Knežević potom toplim riječima zahvalio na gostoprimstvu ističući da je ovaj korak za primjer drugima u kojem se, prema njegovim riječima, bratime ''krš i ravnica''... Jedinstvena je ocjena svih prisutnih da ljubav i prijateljstvo između ova dva kluba treba još više razvijati i njegovati, a najvjerojatnije da će ona dovesti i do bratimljenja gradova Benkovca i Belišća.''</nowiki>''<ref>{{Citiranje knjige|last=Marić|first=Drago|title=80 godina HNK VELEBIT|publisher=ZADIZ|year=2005.|isbn=953-6320-27-4|location=Zadar.|pages=56}}</ref> Prijateljstvo Velebita i Belišća traje i danas i možda je veće nego ikad ranije. A predviđanje da će Benkovac i Belišće postati bratski gradovi se obistinilo 30. svibnja 2008. godine. === Nakon Domovinskog rata === Kada se Velebit zbog ratnih zbivanja i okupacije prestao natjecati, HNS mu je zamrznuo status drugoligaša. Nakon okončanja Domoviskog rata Inicijalni odbor za obnovu Velebita održao je svoju prvu sjednicu [[23. rujna]] [[1995.]] godine, na kojoj je donesen Statut kluba i upućen na registraciju i zakonsko odobrenje.<ref>{{Citiranje knjige|last=Marić|first=Drago|title=80 godina HNK VELEBIT|publisher=ZADIZ|year=2005.|isbn=953-6320-27-4|location=Zadar|pages=63}}</ref> Prva utakmica odigrana je [[2. listopada]] 1995. godine. Povodom obnove kluba i njegove 70-e obljetnice odigrana je prijateljska utakmica sa starim prijateljima i pobratimima NK Belišćem. Velebit tada još nije imao sastav pa su na taj povijesni događaj pozvani njegovi bivši igrači, mnogi od njih veterani. Bili su tu Ivan Džaja, Ante Mišura, Ante Serdarević, Branko Dević, Zdenko Brkljača, Zoran Troskot, Davor Požarina, Slavko Zurak, Pedišić, Mikulić, Vulin i drugi. Gosti su, dakako, bili bolji, ali Velebitovi <nowiki>''</nowiki>starci<nowiki>''</nowiki> pružili su jak otpor i utakmice je okončana s 2:4.<ref>{{Citiranje knjige|last=Marić|first=Drago|title=80 godina HNK VELEBIT|publisher=ZADIZ|year=2005.|isbn=953-6320-27-4|location=Zadar|pages=63-64}}</ref> [[Datoteka:Odgovor HNS za odmrzavanje statusa HNK Velebita.jpg|mini|329x329px|Odgovor HNS-a o odmrzavanju statusa Velebita i uključivanje u Treću HNL 1997. godine]] [[8. travnja]] [[1996.]] godine održana je obnoviteljska skupština NK Velebita na kojoj je sudjelovalo 65 članova. Predsjedavao je Ante Mišura, dugogodišnji vratar Velebita, a odluka o obnavljanju donesena je jednoglasno. Za prvog predsjednika nakon Domovinskog rata izabran je Ante Mišura, a za dopredsjednika Budimir Žilić. Upravni odbor činili su: Mirko Zrilić, Nediljko Čačić, Ante Mišura, Branko Dević, Miljenko Marinović, Ivan Marinović, Denis Duka, Niko Tokić, Budimir Žilić, Boris Nimac i Davor Supin, čiji je otac Ante bio jedan od utemeljitelja kluba 1925. godine. Nadzorni odbor činili su Boris Patafta, Branko Kardum i Vlatko Gulin. U natjecateljskom smislu Velebit je obnovljen u jesen 1996. godine kada su sastavi pionira i juniora nastupili u ligama nogometskog saveza Zadarsko-kninske županije. Seniroski sastav se tada još nije službeno natjecao. [[Datoteka:Prvi seniorski sastav NK Velebita nakon Domovinskog rata.jpg|lijevo|mini|319x319px|Prvi seniorski sastav Velebita nakon obnove kluba, s prvim trenerom prof. Frankom Erlićem (stoji prvi)]] Na sjednici Upravnog odbora od [[24. siječnja]] [[1997.|1997]]. godine donesena je odluka da se HNS-u podnese zahtjev za odmrzavanje Velebitovog statusa i njegovo uključivanje u Drugu HNL od sezone 1997./98. U lipnju je stigao odgovor od uključivanju Velebita u Treću HNL. ==== Udruživanje Velebita i HAŠK-a ==== [[9. kolovoza]] 1997. godine održana je sjednica uprava NK Velebita i NK HAŠK-a, na kojoj je dogovoreno, uvažavajući trenutne financijske mogućnosti Grada Benkovca i gospodarstvenika i sponzora s područja Benkovca, te činjenicu da u Benkovcu postoji samo jedno kvalitetno nogometno igralište, o spajanju NK HAŠK-a Benkovac s NK Velebitom. [[12. kolovoza]] 1997. godine izlazi se s Priopćenjem za javnost. Pripajanjem NK HAŠK-a, NK Velebit dobija prefiks HNK. Na sjednici UO [[21. listopada]] 1997. godine prihvaća se današnji izgled klupskog grba. ==== Upjesi kluba u samostalnoj Hrvatskoj ==== Prva sezona u [[3. HNL – Jug 1997./98.|Trećoj HNL Jug - sjeverna skupina]], 1997./98., u kojoj su bili klubovi iz tadašnje Zadarsko-kninske i Šibenske županije, prolazi s dobrim rezultatima. Velebit završava na sedmom mjestu od 18 klubova. Prvi trener nakon Domovinskog rata je prof. Franko Erlić, kojeg nešto kasnije zamjenjuje Branko Dević. Juniori iste sezone osvajaju prvo mjesto, dok su pioniri završili na drugom mjestu u svojoj konkurenciji. Sezone 1998./99. dolazi do promjene u sustavu natjecanja te Velebit tu sezonu igra u 1. ŽNL Zadarskoj. Velebit je nadmoćan i osvaja prvenstvo s gol-razlikom 86:19 i 13 bodova više od drugoplasiranog [[NK Hajduk Pridraga|Hajduka iz Pridrage]], uz samo 2 poraza. Velebit te sezone ima i prvog strijelca lige, Maria Viduku s 31 zgoditkom, i najboljeg vratara Božidara Suraća sa samo 18 primljenih golova, te niz od 21 utakmice bez poraza. Uz to Velebit dobija i trofej za sportsko ponašanje. Iste sezone Velebit je i u finalu Kupa za područje zadarske županije, koje je izgubio od [[NK Pakoštane|Pakoštana]] nakon izvođenja jedanaesteraca 5:4 (0:0). Osvajanjem prvenstva Velebit se ponovno plasira u viši rang, 3. HNL Jug. [[Datoteka:Momčad Velebita 1999 godine.jpg|mini|438x438px|Velebit 1999. godine prvak 1. ŽNL: B. Kutija član uprave, Marinović, Peraić, Majić, Čulina, Orlović, Zrilić, Klanac, Lončar, B. Dević trener, Viduka, Surać, M. Erstić direktor kluba. Čuče: Ž. Katuša predsjednik kluba, Buljat, Šarić, Marić, Pešut, Ilić, Knežević, Lepur i Bačić]] ===== Ljestvica 1. ŽNL Zadarska 1998./99.<ref>{{Citiranje knjige|last=Marić|first=Drago|title=80 godina HNK VELEBIT|publisher=ZADIZ|year=2005.|isbn=953-6320-27-4|location=Zadar|pages=71-74}}</ref> ===== {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||'''Velebit Benkovac''' ||26 ||19 ||5 ||2 ||86 ||19 ||62 |- |2. ||[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]] ||26 ||14 ||7 ||5 ||58 ||29 ||49 |- |3. ||[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac Poličnik]] ||26 ||15 ||4 ||7 ||53 ||37 ||49 |- |4. ||[[NK Bibinje|Bibinje]] ||26 ||15 ||2 ||9 ||55 ||38 ||47 |- |5. ||[[NK Debeljak|Debeljak]] ||26 ||13 ||7 ||6 ||50 ||32 ||46 |- |6. ||[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora Sveti Filip i Jakov]] ||26 ||12 ||5 ||9 ||53 ||43 ||41 |- |7. ||[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna Luka Sukošan]] ||26 ||10 ||3 ||13 ||48 ||48 ||33 |- |8. ||[[NK Sveti Mihovil Sutomiščica|Sveti Mihovil Sutomišćica]] ||26 ||10 ||1 ||15 ||41 ||47 ||31 |- |9. ||[[NK Pag|Pag]] ||26 ||8 ||5 ||13 ||40 ||56 ||29 |- |10. ||[[HNK Polača|Polača]] ||26 ||7 ||7 ||12 ||50 ||51 ||28 |- |11. ||[[NK NOŠK Novigrad|NOŠK Novigrad]] ||26 ||8 ||3 ||15 ||41 ||70 ||27 |- |12. ||[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar Privlaka]] ||26 ||7 ||4 ||15 ||29 ||49 ||25 |- |13. ||[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi Zadar]] ||26 ||7 ||4 ||15 ||25 ||64 ||25 |- |14. ||[[NK Zemunik Zemunik Donji|Zemunik (Zemunik Donji)]] ||26 ||7 ||3 ||16 ||27 ||67 ||24 |} Sezone 2000./01. četiri igrača Velebita, a time i klub, su dobili veliko priznanje. Igrali su u amaterskoj državnoj reprezentaciji, koja je sudjelovala u kvalifikacijama na [[Malta|Malti]] za uvrštenje u završnicu Prvenstva Europe i na završnici u [[Češka|Češkoj]]. Tu čast imali su vratar Marin Šokota, Jure Čulina, Alan Lazanja i Leo Burčul. 2004./05. Velebit je u finalu Kupa Zadarske županije koje gubi od NŠK Croatie 5:6. Slijedećih godina Velebit redovno završava na sredini tablice 3. HNL Jug, sve do sezone 2006./07. kada je treći iza [[NK Dugopolje|Dugopolja]] i prvaka [[HNK Trogir|Trogira]]. Sezone 2008./09. Velebit je u finalu županijskog nogometnog kupa. Velebit dobija prvoligaša [[NK Zadar]] u Zadru rezultatom 1:2, pogodcima Davora Klapana i tako se plasira u pretkolo [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog kupa]] 2009./10. Ždrijebom je odlučeno da igraju protiv [[NK Olimpija Osijek|Olimpije]] iz [[Osijek]]a, koju su svladali rezultatom 3:2 i tako se plasirali u šesnaestinu finala Hrvatskog kupa. Strijelci za Velebit su bili Anđelo Srzentić, Romeo Čerina i Davor Klapan. U Šesnaestini finala Velebit gubi od prvoligaša [[NK Varteks|Varteksa]] iz [[Varaždin]]a rezultatom 0:2. 2009./10. Velebit ponovno osvaja županijski kup, opet protiv NK Zadra u Zadru. Rezultat nakon 90 minuta je 1:1, strijelac za Velebit je Josip Kolić. Nakon jedanaesteraca Velebit dobija rezultatom 4:5. S bijele točke za Velebit su precizni: Barnjak, Šarlija, Kurtin i Uskok. Slijedeće sezone 2010./11. u pretkolu Hrvatskog kupa Velebit igra protiv [[NK Opatija|NK Opatije]] i ispada rezutatom 2:1. Strijelac za Velebit je Leonardo Barnjak. Sezone 2010./11. Velebit je ponovno treći. Sezone 2012./13. Velebit ispada u niži rang i od tada se natječe u 1. ŽNL Zadarskoj. Sezone 2018./19. Velebit je u finalu Kupa Zadarske županije koje je izgubio od biogradskog Primorca. == Simboli kluba == === Grb === [[Datoteka:Grb HNK VELEBIT.png|mini|'''Grb HNK Velebit''']] Velebitov grb oblika je štita kao i hrvatski državni grb. Pozadina je bijele boje dok je obrub grba zlatne boje. Na vrhu grba je natpis plavim slovima HNK Velebit a na dnu natpis Benkovac. S lijeve i desne strane se nalazi stari hrvatski ukras [[Hrvatski pleter|pleter]], u zlatnoj boji. U središnjem dijelu grba se nalazi slovo V u crvenoj boji, koje drži zlatnu nogometnu loptu. U pozadini se nalazi stilizirani izgled planine Velebit po kojoj je klub dobio ime. U podnožju planine i slova V se nalazi natpis 1925 koji predstavlja godinu osnutka. Ispod godine i slova V se nalazi šahirani uzorak hrvatskog grba. Današnji dizajn klubskog grba Velebit dobija 1997. godine nakon pripajanja NK HAŠK-a. [[Datoteka:Grb Velebita na zastavici korišten u periodu prije Domovinskog rata.png|lijevo|mini|178x178px|Grb Velebita, na zastavici, korišten u periodu prije Domovinskog rata]] U periodu prije Domovinskog rata Velebit koristi okrugli grb bijele boje unutar kojeg se s gornje strane nalazi natpis NK Velebit plave boje, a na dnu natpis Benkovac također plave boje. Između 2 natpisa se nalazi stilizirano slovo V crvene boje te nogometna lopta plave boje. Grb je omeđen lovorikama zlatne boje. Iako se po nekima radi o klasju žita ili maslinovim grančicama. U povijesti se pojavljuju još dva dizajna grba koje pronalazimo na starim slikama iz 30-ih, te 50-ih godina 20-og stoljeća. Kako su slike lošije kvalitete, nemamo točan izgled grba tih godina. Klub je još uvijek u potrazi za kvalitetnim slikama grba iz tih perioda, jer je veliki dio klupske arhive uništen tijekom Domovinskog rata. === Dres === Velebit je kroz svoju povijest nosio različite boje dresova, ovisno o periodu nosio je zelene, bijele, plave, plavo-bijele, crveno bijele i crvene dresove. Prvi dresovi Velebita bili su istovjetni dresovima zagrebačke [[HŠK Concordia Zagreb|Concordije]], zelena majica s bijelim ovratnikom, crne kratke hlače i zelene štucne.<ref name=":1" /> Također u prvim desetljećima postojanja, naročito 30-ih godina 20-og stoljeća, pronalazimo mnoštvo fotografija s bijelim dresovima. Velebit kroz čitavu svoju povijest često koristi bijele dresove, većinom kao drugu garnituru, tako je i danas druga garnitura dresova bijele boje.[[Datoteka:Dres HNK Velebita.jpg|mini|Dres HNK Velebita|lijevo|232x232px]][[Datoteka:Gostujući dres HNK Velebita.jpg|mini|Druga garnitura dresa Velebita]] U periodu nakon Drugog svjetskog rata, te 50-ih godina 20. stoljeća Velebit nosi plave i plavo-bijele dresove. Prema boji dresa tada je započeto s, već spomenutom, klupskom feštom Plava noć Velebita. Kasnije, 70-ih i 80-ih, Velebit koristi crvene i crveno-bijele dresove, sve do Domovinskog rata. Iako se u nekim situacijama pojavljuju i plavi i bijeli dresovi. Nakon Domovinskog rata Velebit se vraća plavim, bijelim i plavo-bijelim kombinacijama dresova. Današnji dres Velebita je plave boje, kao i hlače i štucne. Na prednjoj strani dresa nalazi se slika Kaštel Benkovića, simbola grada Benkovca. Druga garnitura dresova je kompletna u bijeloj boji, također sa slikom Kaštela. == Stadion == [[Datoteka:Gradski stadion Benkovac.jpg|mini|295x295px|Gradski stadion Benkovac]] Prvo igralište bilo je na <nowiki>''Paljevinama'' kod vojarne, ubrzo se prešlo na tradicionalni dugogodišnji ''Plac''</nowiki>, a 1978. godine na današnji Gradski stadion, popularno zvan <nowiki>''Velebitsko''</nowiki>. U kolovozu [[1976.]] godine počinje izgradnja novog stadiona. Nositelj radova bio je benkovački Komunalac, a idejni projekt napravljen je u GP Radnik Benkovac. Velebit se tada morao žrtvovati, jer je slijedeće dvije godine kao domaćin morao igrati na strani. Klub tada kao domaćin luta od Biograda do Sukošana i natrag.<ref name=":4">{{Citiranje knjige|last=Marić|first=Drago|title=80 godina HNK VELEBIT|publisher=ZADIZ|year=2005.|isbn=953-6320-27-4|location=Zadar|pages=44-51}}</ref>[[Datoteka:Velebit i Hajduk 1978. na otvaranju stadiona.jpg|lijevo|mini|304x304px|'''Velebit''' i ''Hajduk'' na otvaranju stadiona u Benkovcu 1978.: ''Šalov'', sudac Ljutić, ''Šurjak'', sudac Karlović, ''Vukašin'', '''Jovanović''', ''Budimčević'', sudac Bojčić, '''Kasum,''' ''Andrijašević, Rožić'', '''I.Pedišić''', ''Jovanić'', '''Ćiritović''', ''Petrinović'', '''Gnjidić'''. Čuče: '''Ivanišević, Ćoso, Gagić, Meštrov''', ''Đorđević'', '''Malbaša''', ''Luketin'', '''Ž.Pedišić, Grubić''' i ''Čop'']]Dana [[4. srpnja]] [[1978.]] godine sportski Benkovac je doživio jednu od najvećih fešti u svom postojanju. Otvoren je Gradski stadion, odnosno novi Sportski centar. Svečanost je počela skupštinom Velebita, na kojoj su gosti bili predstavnici velike četvorke nogometa bivše države, te predstavnici [[NK Zadar|Zadra]], [[HNK Šibenik|Šibenika]], [[NK Arbanasi Zadar|Omladinca]], [[NK Bagat Zadar|Bagata]], [[NK GOŠK Kaštela|Jugovinila]], [[NK Bukovica Kistanje|Bukovice]], [[NK Borac Smilčić|Borca Smilčić]], [[HNK Polača|Polače]], [[NK Jedinstvo Islam Grčki|Jedinstva]], [[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatne luke]], [[NK Bibinje|Gorana Bibinje]], [[NK SOŠK Skradin|SOŠK-a Skradin]] i [[FK Rudar Ljubija|Rudara]] iz Ljubije. Slavlje su posebno začinili benkovačka klapa Kaštel, folklorna grupa i limena glazba iz [[Stankovci|Stankovaca]].<ref name=":4" /> Mnogim zaslužnim nogometnim djelatnicima Velebit je darovao jubilarne klupske značke i zastavice. Posebno priznanje odano je A. Modriniću za njegov doprinos izgradnji stadiona i Sportskog centra. Ipak najveća počast iskazana je prvom predsjedniku i jednom od utemeljitelja Petru Pjeru Novakoviću. Svečani čin okončan je na način da je član splitskog Hajduka Ivo Šantić darivao Velebit Zlatnom plaketom Hajduka.<ref name=":4" /> Za tada prvorazredni travnjak posebno je zaslužan nekad reprezentativni vratar Hajduka Srđan Mrkušić, jedan od najboljih vratara u povijesti hrvatskog nogometa. Mrkušić je bio počašćen što Benkovcu, za kojeg su ga vezali dječački dani, jer je ljeti dolazio kod rodbine, može pomoći kod uređenja kvalitetnog igrališta.<ref name=":4" /> U glavnoj utakmici dana susreli su se Velebit i Hajduk, pred više od 7000 gledatelja. Velebit je pružio dobar otpor i izgubio rezultatom 3:5. Sudio je zadarski sudac Ernest Karlović. <gallery> Datoteka:1978. Velebit Hajduk.jpg|Gostovanje Hajduka je napunilo tribine, 1978.godina Datoteka:Detalj s utakmice Velebit - Hajduk 1978. godine.jpg|Detalj s utakmice Velebit - Hajduk 1978. godine Datoteka:Izgradnja Gradskog stadiona Benkovac 1977.jpg|Izgradnja Gradskog stadiona Benkovac 1977. godine Datoteka:Postavljanje travnjaka 1978. godine.jpg|Postavljanje travnjaka 1978. godine Datoteka:Radovi na atletskoj stazi stadiona.jpg|Radovi na atletskoj stazi stadiona </gallery> Hajduk je zaista dao veliki doprinos Velebitovoj proslavi. Uz darivanje zlatnom plaketom dopisnik Slobodne Dalmacije Zlatko Juričko napravio je vrlo lijepu najavu benkovačkog slavlja, a posebice je dva dana nakon utakmice u specijalnoj rubrici ''<nowiki>''U objektivu''</nowiki>'' s četiri fotografije pod nadnaslovom ''S nogometne fešte Benkovčana'' i naslovom ''Velebitov najljepši dar'' zaista ovjekovječio taj znameniti događaj.<ref name=":4" /><ref>{{Citiranje weba|title=Arhiv Slobodne Dalmacije - digitalni arhiv tiskanih izdanja Slobodne Dalmacije|url=https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?displaySizeSelect=75&pv_page_id=602028&autocomplete_text=&page=8&pv_issue_no=780706_A|access-date=2023-10-24|website=arhiv.slobodnadalmacija.hr}}</ref> Također, dan iza otvorenja N. Novaković u Slobodnoj Dalmaciji, po naslovom ''<nowiki>''Slavlje u Benkovcu''</nowiki>'', piše: ''<nowiki>''</nowiki>Inače, danas je u Benkovcu bila velika svetkovina, izvojevana je nova radna pobjeda na području sporta i fizičke kulture otvaranjem novog sportskog centra, jednog od najljepših objekata te vrste u Dalmaciji...Utakmica između Velebita i Hajduka odigrana je u predivnom ambijentu, a narodno slavlje nastavljeno je do kasno u noć kulturno-zabavnim programom i plesom <nowiki>''</nowiki>Plava noć Velebita<nowiki>''</nowiki> <nowiki>''</nowiki>''<ref>{{Citiranje weba|title=Arhiv Slobodne Dalmacije - digitalni arhiv tiskanih izdanja Slobodne Dalmacije|url=https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?displaySizeSelect=75&pv_page_id=602016&autocomplete_text=&page=6&pv_issue_no=780705_A|access-date=2023-10-24|website=arhiv.slobodnadalmacija.hr}}</ref> [[2005.]] godine stadion je dijelom obnovljen, uklonjena je atletska staza te je teren proširen na dimenzije 105x68 metara. Postavljena je nova trava te je postavljeno 500 sjedalica na tribine, bijele i plave boje tako da bijele sjedalice čine natpis HNK VELEBIT na plavoj pozadini. <gallery> Datoteka:Radovi na terenu 2005. godine.jpg|Radovi na terenu 2005. godine Datoteka:Radovi na stadionu 2005. godine.jpg|Proširivanje terena 2005. godine Datoteka:Postavljanje novog travnjaka 2005.jpg|Postavljanje novog travnjaka 2005. godine Datoteka:Gradski stadion Benkovac iz ptičje perspektive.jpg|Gradski stadion Benkovac iz ptičje perspektive </gallery> [[2019.]] godine na stadion su postavljeni reflektori i sustav automatskog navodnjavanja. == Škola nogometa == Škola nogometa zaživjela je u pravom smislu 1978. godine, netom prije završetka i otvaranja novog Gradskog stadiona. Značilo je to trajno osiguravanje kvalitetnih vlastitih igrača i jedini pravi put, kojim je benkovački nogomet mogao ići.<ref>{{Citiranje knjige|last=Marić|first=Drago|title=80 godina HNK VELEBIT|publisher=ZADIZ|year=2005.|isbn=953-6320-27-4|location=Zadar|pages=48}}</ref> Iako je Velebit uvijek imamo mlađe kategorije kroz povijest, pa i prije Drugog svjetskog rata, prava nogometna škola, sa svim uzrastima od prednatjecatelja pa na dalje i ozbiljnim stručnim radom, počinje 1978. godine. 80-ih godina Velebit se pročuo po izvrsnoj školi nogometa, te su igrači često odlazili, što se popularno kaže <nowiki>''</nowiki>trbuhom za kruhom<nowiki>''</nowiki>, ali su uvijek stvarani novi za koje su se otimali drugoligaški pa i prvoligaški klubovi bivše države.<ref name="ReferenceA"/> [[Datoteka:Detalj s turnira Sveti Ante 2023. godine.jpg|lijevo|mini|191x191px|'''Detalj s turnira Sveti Ante 2023. godine''']] 1999. godine pri školi nogometa utemeljen je turnir Sv. Ante koji se tradicionalno održava i danas. Na prvom turniru sudjelovali su klubovi Zadar, Šibenik, Primorac, Arbanasi, Pakoštane, HAŠK i Velebit. Redovni sudionici trunira su Velebitovi prijatelji iz NK Belišća i splitski Hajduk koji je klub partner Velebita, te imaju dobru suradnju na području škole nogometa. Turnir je godinama rastao, pa je tako prešao i granice Republike Hrvatske, primjerice 2004. na turniru je sudjelovao mađarski [[:en:Pécsi MFC|PMFC]] iz Pescija, a 2022. gostovao je ukrajinski [[FK Šahtar Donjeck|Shakhtar]] iz Donjecka. Velebitova škola nogometa danas broji preko 120 djece svih uzrasta, te i dalje uspješno stvara igrače koji igraju u višim rangovima hrvatskog nogometa. == Poveznice == * [https://semafor.hns.family/klubovi/208/hnk-velebit-b/ Profil], HNS Semafor * [https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2608 nogomet.lzmk.hr - ''"Nogometni leksikon"'', Velebit] * [http://www.poslovna.hr/lite/hnk-velebit-benkovac/325616/subjekti.aspx poslovna.hr, HNK VELEBIT BENKOVAC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180907032357/http://www.poslovna.hr/lite/hnk-velebit-benkovac/325616/subjekti.aspx |date=7. rujna 2018. }} * https://infobiz.fina.hr/neprofitni/hnk-velebit-benkovac/OIB-47663581867 * https://semafor.hns.family/klubovi/208/hnk-velebit-b/ * https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/hnk-velebit-benkovac/Detaljno/590989 * https://www.transfermarkt.com/nk-velebit-benkovac/startseite/verein/11956 == Izvori == {{izvori}} * [https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2608 nogomet.lzmk.hr - ''"Nogometni leksikon"'', Velebit] * [http://www.poslovna.hr/lite/hnk-velebit-benkovac/325616/subjekti.aspx poslovna.hr, HNK VELEBIT BENKOVAC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180907032357/http://www.poslovna.hr/lite/hnk-velebit-benkovac/325616/subjekti.aspx |date=7. rujna 2018. }} * https://infobiz.fina.hr/neprofitni/hnk-velebit-benkovac/OIB-47663581867 * https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/hnk-velebit-benkovac/Detaljno/590989 * https://www.transfermarkt.com/nk-velebit-benkovac/startseite/verein/11956 * https://www.dazd.hr/attachment/preview/5c657ccd68d5a/dazd-431-obitelj-novakovic.pdf * Marić, Drago, 2005. 80 godina HNK VELEBIT, ZADIZ. Zadar, ISBN 953-6320-27-4 * Gizdić, Jurica, 2001. 80 godina Splitsko-dalmatinskog nogometnog saveza, Nogometni savez Županije splitsko-dalmatinske. Split, ISBN 953-98451-0-6 {{GLAVNIRASPORED:Velebit Benkovac, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Zadarskoj županiji‎|Velebit]] [[Kategorija:Šport u Benkovcu]] aotxw1ezjpbatlxawt39cef65nsg4sq 0 181543 7569747 6786686 2026-08-04T16:50:12Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Smrdovrane|Smrdovrane]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi smrdovrana|Rodovi smrdovrana]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569747 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Baryphthengus'' | slika =Semnornis_frantzii_-La_Paz_Waterfall_Gardens-4a.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = ''Baryphthengus martii'', jedna od dvije vrste u rodu ''Baryphthengus'' | status = | domain = [[Eukaryota]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Modrivrane|Coraciiformes]] | subordo = | familia = [[Pilari|Momotidae]] | familia_autorstvo = | subfamilia = | subfamilia_autorstvo = | genus = '''''Baryphthengus''''' | genus_autorstvo = [[Jean Cabanis|Cabanis]] & [[Ferdinand Heine|Heine]], 1859 | razdioba_stupanj = [[Vrste]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Baryphthengus martii]]'' * ''[[Baryphthengus ruficapillus]]''}} }} '''''Baryphthengus''''' je rod u porodici [[Ptice|ptica]] [[Pilari|pilara]]. Stanište ovog roda ptica su kišne šume u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Sastoji se od dvije vrste. Obje imaju dug rep, crnu masku i uglavnom zeleno i riđe perje. == Vrste == Postoje dvije vrste: * ''[[Baryphthengus martii]]'' * ''[[Baryphthengus ruficapillus]]'' == Vanjske poveznice == * [http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/classification/Baryphthengus.html Baryphthengus] {{mrva-ptice}} [[Kategorija:Rodovi smrdovrana]] k9oo7ce6voy6744tpxo6fh79tc30527 0 183632 7569713 7186518 2026-08-04T15:46:38Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Fizikalni zakoni]]; ±[[Kategorija:Nebeska mehanika]]→[[Kategorija:Orbite]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569713 wikitext text/x-wiki '''Prvi [[Johannes Kepler|Keplerov]] zakon''' glasi: {| class="wikitable" |- | Planeti se oko [[Sunce|Sunca]] kreću po [[elipsa|eliptičnim]] putanjama; u zajedničkom [[žarište|žarištu]] tih elipsa nalazi se Sunce. |} [[Datoteka:Kepler's Laws Slika 01.jpg|mini|desno|500px|[[Geometrija]] planetarnog kretanja: planet (<math>M</math>) obilazi oko [[Sunce|Sunca]] (<math>S</math>) po elipsi (<math>P</math>-[[perihel]], <math>A</math>-[[afel]])]] Na prikazanoj slici elipsa predstavlja putanju nekog planeta. '''Linearni [[ekscentricitet]]''' je: <center><math>e=\overline{OS}=\overline{OS'}=\sqrt{a^2-b^2}</math></center> a '''numerički ekscentricitet''' je: <center><math>\varepsilon=\frac{e}{a}=\frac{\sqrt{a^2-b^2}}{a}</math></center> Iz toga proizlazi: <center><math>\frac{b^2}{a}=p=a(1-\varepsilon^2)</math></center> gdje se <math>p</math> naziva '''parametrom elipse'''. Po definiciji elipse, <math>r+r_1=2a</math>. Iz trokuta <math>S'SM</math>, primjenom [[kosinusni poučak|kosinusnog poučka]] i supstitucijom parametra elipse, slijedi da je: <center><math>r=\frac{p}{1+\varepsilon\cos v}</math></center> i to bi bila jednadžba planetske putanje ([[elipsa|jednadžba elipse]]), odnosno matematski izraz prvoga Keplerova zakona. Iz te se jednadžbe vidi ovisnost udaljenosti planeta od Sunca o kutu <math>v</math> koji se naziva [[prava anomalija|pravom anomalijom]] planeta. Kad je <math>v=\frac{\pi}{2}</math>, tada je <math>r=p</math>, pa iz toga proizlazi definicija parametra planetske putanje kao radijus-vektora planeta koji je okomit na glavnu os elipse. Karakteristične točke planetske putanje su [[afel]] i [[perihel]] (označene na slici s <math>A</math> i <math>P</math>). Afel je točka u kojoj je planet najudaljeniji od Sunca, a perihel je točka u kojoj je planet najbliži Suncu. Ako je <math>a</math> srednja udaljenost planeta od Sunca, onda proizlazi da su: <center><math>A=a(1+\varepsilon)</math></center> <center><math>P=a(1-\varepsilon)</math></center> == Geometrija elipse kod prvog Keplerovog zakona == [[Datoteka:Ellipse latus rectum.PNG|mini|desno|400px|Figure 4: Heliocentrički koordinatni sustav ''(r, θ)'' za [[elipsa|elipsu]]. Prikazani su: velika poluos ''a'', mala poluos ''b'' i parametar elipse ''p''; centar elipse i dva žarišta označena velikim točkama. Kada je θ = 0°, ''r = r_min'' i kada je θ = 180°, ''r = r_max''.]] Kada je ''θ'' = 0°, ili [[perihel]] (točka u kojoj je planet najbliži Suncu) vrijedi: :<math>r_\mathrm{min}=\frac{p}{1+\varepsilon}.</math> Kada je ''θ'' = 90° ili ''θ'' = 270°, udaljenost između Sunca i planeta je jednaka maloj poluosi elipse ''b''. Kada je ''θ'' = 180°, ili [[afel]] (točka u kojoj je planet najudaljeniji od Sunca) vrijedi: :<math>r_\mathrm{max}=\frac{p}{1-\varepsilon}.</math> Između velike poluosi ''a'', perihela ''r''_min i afela ''r''_max vrijedi: :<math>\,r_\max - a=a-r_\min</math> :<math>a=\frac{p}{1-\varepsilon^2}.</math> Između male poluosi ''b'', perihela ''r''_min i afela ''r''_max vrijedi: :<math>\frac{r_\max} b =\frac b{r_\min}</math> :<math>b=\frac p{\sqrt{1-\varepsilon^2}}.</math> Između parametra elipse ''p'', perihela ''r''_min i afela ''r''_max vrijedi: :<math>\frac{1}{r_\min}-\frac{1}{p}=\frac{1}{p}-\frac{1}{r_\max}</math> :<math>pa=r_\max r_\min=b^2\,.</math> Između numeričkog ekscentriciteta ''&epsilon;'', perihela ''r''_min i afela ''r''_max vrijedi: :<math>\varepsilon=\frac{r_\mathrm{max}-r_\mathrm{min}}{r_\mathrm{max}+r_\mathrm{min}}.</math> [[Površina]] elipse je: :<math>A=\pi a b\,.</math> Poseban slučaj elipse je [[kružnica]] kada je ''ε'' = 0, što daje ''r'' = ''p'' = ''r''_min = ''r''_max = ''a'' = ''b'' i ''A'' = π ''r''². === Svojstva elipse === [[Datoteka:Elipse.png|mini|400px|desno|[[Elipsa]]: ''a'' = velika poluos, ''b'' = mala poluos i ''e'' = linearni [[ekscentricitet]]. Svaki [[planet]] ima svoju elipsu po kojoj se giba. Te elipse imaju zajedničko [[žarište]].]] [[Kružnica]] ima jednu važnu točku, središte. [[Elipsa]] ima takve dvije točke, koje se zovu [[žarište|žarišta]]. Na slici su žarišta označena slovima F₁ i F2. Označimo li na [[Krivulja|krivulji]] koju god točku, recimo X, i spojimo je sa žarištima. Ako zbrojimo ove dvije dužine, označene slovima r₁ i r₂ dobit ćete dužinu AB, koja se zove '''velika os elipse'''. Točke A i B zovu se '''tjemena'''. U polovištu velike osi je središte. Polovina velike osi zove se poluos elipse i bilježi se obično slovom ''a''. Udaljenost središta od žarišta, podijelimo s polovinom velike osi AS i dobivamo broj koji se zove ekscentricitet elipse ''e''. Ako je elipsa vrlo slična kružnici, kao što je to slučaj kod staze planeta, onda su žarišta F₁ i F₂ blizu jedno drugome i ekscentricitet je vrlo malen. Zamislimo sada da se Sunce nalazi u žarištu F₁, a planet se giba po elipsi. Njegova udaljenost od Sunca neprestano mijenja. Kad je u tjemenu A, onda je najbliži Suncu, zato se ta točka u stazi planeta zove [[perihel]] ([[Starogrčki jezik|grč.]] ''peri'': blizina, ''helios'': Sunce). Dok putuje od perihela do točke B sve se više udaljuje od Sunca. Najveća je udaljenost F₁B. Kad planet stigne u točku B, onda je najdalje od Sunca, zato se točka B zove [[afel]] (riječ složena od ''apo'': od i ''helios'': Sunce). Planet se nije zaustavio u afelu nego nastavlja svoje gibanje po elipsi prema perihelu. Time se opet približava Suncu.<ref> Seminar – Životopisi matematičarki i matematičara: "Johannes Kepler", Sveučilište u Zagrebu, PMF - Matematički odjel, Studenti: Matija Mandarić, Božana Odorčić, Krunoslav Rajčić, web.studenti.math.pmf.unizg.hr, 2014.</ref> U vrijeme [[Johannes Kepler|Johannesa Keplera]] nije bilo još poznato koliko je [[Zemlja]] udaljena od [[Sunce|Sunca]], pa se nisu znale ni ostale udaljenosti u [[svemir]]u. Ipak se moglo prema starijim teorijama, a onda i prema novijim opažanjima, dosta točno ustanoviti koliko puta je neki planet bliže ili dalje od Sunca, nego li Zemlja. Čim je planet bliži Suncu, tim je kraće vrijeme njegova obilaska. Osim toga, retrogradno gibanje pokazuje kako velikom se vidi staza Zemlje gledana s tog planeta. Na toj osnovi su [[astronom]]i već u staro doba dosta dobro mogli odrediti i udaljenosti planeta od Sunca uzevši udaljenost Zemlje kao jedinicu. Tablica ispod pokazuje [[Nikola Kopernik|Kopernikove]] i današnje rezultate (osnova je udaljenost Zemlje od Sunca a_Z ili [[astronomska jedinica]]):<ref> Vladis Vujnović : "Astronomija", Školska knjiga, 1989. </ref> {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" !Qu|Odnos ''a/a_Z''||Kopernik||Danas |-align = "center" |[[Merkur]]||0.376||0.387 |-align = "center" |[[Venera]]||0.7196||0.723 |-align = "center" |[[Mars]]||1.52||1.524 |-align = "center" |[[Jupiter]]||5.217||5.203 |-align = "center" |[[Saturn]]||9.184||9.54 |} == Prvi Keplerov zakon i planetarne putanje == [[Datoteka:OrbitalEccentricityDemo.svg|mini|300px|desno| Sa smanjenjenjem ekscentriciteta (''ε'' → 0) [[elipsa]] prelazi u [[kružnica|kružnicu]], a njezina velika poluos prelazi u polumjer kružnice. Ulogu srednje udaljenosti ima tada, naravno, sam polumjer kružnice. S druge strane, s povećanjem ekscentriciteta (''ε'' → 1) elipsa prelazi u [[parabola|parabolu]]. Za [[hiperbola|hiperbolu]] vrijedi ''ε'' > 1.]] [[Datoteka:Inclination_in_Elliptical_Orbit.png|mini|desno|300px|[[Inklinacija]] je [[kut]] između neke zadane ravnine i referentne ravnine (najčešće [[ekliptika]] ili [[nebeski ekvator]] matičnog tijela) i izražava se u [[stupanj (kut)|stupnjevima]] (°).]] [[Datoteka:Pluto Orbit.gif|mini|300px|desno|[[Pluton]]ova putanja i [[ekliptika]].]] [[Datoteka:Plutoorbit1.5sideview.gif|mini|300px|desno|Plutonova putanja u ravnini ekliptike. Ravnine putanja [[Neptun]]a i Plutona sijeku pod kutom od kojih 15°.]] Prvi Keplerov zakon ustanovljuje geometrijske osobine [[planetarna putanja|planetarnih putanja]]. Kepler je našao da su staze elipse, a da se [[Sunce]] nalazi u jednom od [[žarište|žarišta]]. Kako je Sunce zajedničko svim planetima, tako je Sunce u žarištu koje je zajedničko svim eliptičnim stazama. To je jedini uvjet i nema daljih ograničenja, pa položaj putanje u prostoru može biti veoma raznolik. Na skicama koje prikazuju dvije ili više planetarnih putanja, one se nalaze u istoj ravnini. Općenito, velike poluosi dviju elipsi ne podudaraju se ni po smjeru, ni po veličini, ni po ravninama u kojima se nalaze. Veličina i izduženost elipse određena je velikom poluosi ''a'' i ekscentricitetom ''e''. Velika poluos ''a'' ujedno je i srednja udaljenost točke na elipsi od jednog žarišta (planeta od Sunca). Kada je tijelo najdalje od Sunca u [[afel]]u, njegova je provodnica (radijus - vektor) najveća: :<math>\,r_\max=a+e</math> Kada je planet Suncu najbliže (kada je u [[perihel]]u), tada mu je provodnica najmanja: :<math>\,r_\min=a-e</math> Aritmetička sredina tih udaljenosti ili srednja udaljenost jednaka je velikoj poluosi ''a'': :<math>a=\frac{r_\mathrm{max}+r_\mathrm{min}}{2}.</math> Izduženost putanje iskazuje se numeričkim ekscentricitetom ''ε'' koji je jednak: :<math>\varepsilon=\frac{e}{a}=\frac{\sqrt{a^2-b^2}}{a}</math> ''ε'' je bezdimenzionalna veličina. Sa smanjenjenjem ekscentriciteta (''ε'' → 0) elipsa prelazi u kružnicu, a njezina velika poluos prelazi u polumjer kružnice. Ulogu srednje udaljenosti ima tada, naravno, sam polumjer kružnice. S druge strane, s povećanjem ekscentriciteta (''ε'' → 1) elipsa prelazi u [[parabola|parabolu]]. Za [[hiperbola|hiperbolu]] vrijedi ''ε'' > 1. Parabola i hiperbola nisu zatvorene krivulje. === Veličine planetarnih putanja === Položaj planetarne putanje u prostoru treba odrediti pomoću poznatih [[orijentacija|orijentira]]. Zato se upotrebljava ravnina [[ekliptika|ekliptike]] i [[proljetna točka]]. Kut između ravnine u kojoj se nalazi staza tijela i ravnine ekliptike zove se nagib ili [[inklinacija]] (oznaka: ''i''). Dvije se ravnine sijeku u pravcu na kojemu su dvije točke istaknute - one u kojima planetarna putanja probada ravninu ekliptike: '''uzlazni čvor''' ''Ω'' (u njemu tijelo u svom godišnjem gibanju prelazi s južne strane ekliptike na sjevernu) i '''silazni čvor''' ''Ʊ'' (u njemu tijelo u svom godišnjem gibanju prelazi sa sjeverne strane ekliptike na južnu). Položaj uzlaznog čvora zadaje se ekliptičkom dužinom uzlaznog čvora ''Ω''. S mjerama ''i'' i ''Ω'' orijentirana je ravnina gibanja [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] u prostoru. Da bi se pak u toj ravnini orijentirala elipsa, bilježi se položaj njezina perihela. U tu svrhu služi '''argument perihela''' ''π'', kut od uzlaznog čvora do velike poluosi koja sadrži perihel. '''Longitudom perihela''' naziva se ukupan [[kut]] ''ω = Ω + π''. Da bi se pratilo gibanje nebeskog tijela, potrebno je dodati podatak o [[zvjezdana godina|zvjezdanom (sideričkom)]] [[Ophodno vrijeme|ophodnom vremenu]] ''P'' i o trenutku ''t_o'' u kojemu tijelo prolazi perihelom. Dakle, za opis geometrijskih svojstava planetarnih putanja - veličine elipse, oblika elipse, njezine orijentacije i načina gibanja tijela - potrebno je 7 veličina: ''a, e, i, Ω, ω, P'' i ''t_o''. To su '''veličine planetarnih putanja'''. === Analiza planetarnih putanja === Većina planeta ima slabo izdužene planetarne putanje (staze), koje je na malom crtežu okom teško razlikovati od kružnice. Tako Zemljina putanja s ''ε'' = 0.001673 ima veliku poluos ''a'' = 149.597 ∙ 10⁶ [[metar|km]], malu poluos ''b'' = 149.577 ∙ 10⁶ km, najmanju udaljenost od Sunca ''r_min'' = 147.1 ∙ 10⁶ km i najveću udaljenost od Sunca ''r_max'' = 152.1 ∙ 10⁶ km. Staze [[planetoid]]a u prosjeku su jače izdužene os planetnih putanja. U [[komet]]a je šarolikost mnogo veća. Neki kometi imaju numerički ekscentricitet ''ε'' blizak jedinici. Razlike se opažaju i u nagibima planetarnih putanja. [[Pluton]]ova i [[Merkur]]ova staza najviše se od svih planeta otklanjaju od Zemljine putanje. Kod Plutona to dovodi do zanimljive posljedice. Naime, crtaju li se staze [[Neptun]]a i Plutona projicirane u istu ravninu, čini se da se zbog izduženosti Plutonove staze te dvije putanje sijeku, te da se dva planeta mogu i sudariti. Neptun je zaista u nekim razdobljima dalje od Sunca nego Pluton (na primjer kao od 1980. do 1999.). No kako se ravnine putanja Neptuna i Plutona sijeku pod kutom od kojih 15°, to su staze uvijek daleko jedna od druge. Stoga se oni nikada ne mogu sudariti. Putanje planetoida nagnute su prema ekliptici za više desetaka stupnjeva, ravnine kometa mogu pak sjeći ekliptiku pod bilo kojim kutom. Kada je kut inklinacije veći od 180°, kaže se da je putanja nebeskog tijela i njegova revolucija '''retrogradna'''; projicirajući takvu stazu na ravninu ekliptike, vidjelo bi se da se tijelo giba oko Sunca u suprotnom smislu od Zemlje i ostalih planeta. Svi planeti i planetoidi imaju direktnu revoluciju. Fizički različite vrste tijela u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]] se grupiraju po geometrijskim svojstvima putanja. Do razlika u vladanju nebeskih tijela došlo je u toku razvoja Sunčeva sustava. Općenito, veličine planetarnih putanja pojedinog člana Sunčeva sustava neprestano se mijenjaju. Promjena tih veličina kod Zemlje mogla je u prošlosti, u dugim [[Geološko razdoblje|geološkim razdobljima]], utjecati na [[klimatske promjene]]. Zapazimo još da se velika poluos (linija koja povezuje najbliži i najudaljeniji položaj tijela od Sunca, [[perihel]] i [[afel]]), nazvana još i '''linija apsida''', ne podudara s linijom koja povezuje [[Zemljina putanja|zimsku i ljetnu točku]]. Razlika se u stvari stalno povećava, jer se linija apsida zakreće u liniji putanje; zakreće se u smjeru gibanja Zemlje, pa Zemlji treba više vremena da ponovo stigne u perihel, nego što joj treba da ponovi svoj položaj prema zvijezdama. Drugim riječima, [[zvjezdana godina|zvjezdana (siderička) godina]] kraća je od vremena prolaska Zemlje perihelom. To razdoblje traje 365 d 6 h 13 min 53 s = 365.25964 [[dan|d]] i zove se '''anomalistička godina''' ([[godina]]). ==Izvori== {{izvori}} == Povezani članci == *[[Johannes Kepler]] *[[Keplerovi zakoni]] *[[Drugi Keplerov zakon]] *[[Treći Keplerov zakon]] [[Kategorija:Keplerovi zakoni| 1]] rf5fdh0ovjc8n1bm5n864v64dqc61hd 0 183699 7569714 7186090 2026-08-04T15:47:00Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Fizikalni zakoni]]; ±[[Kategorija:Nebeska mehanika]]→[[Kategorija:Keplerovi zakoni]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569714 wikitext text/x-wiki [[datoteka:kepler-second-law.gif|mini|desno|400px|[[Radijvektor]] (provodnica) [[Sunce]]-[[planet]] opisuje u jednakim [[vrijeme (fizika)|vremenskim]] razmacima jednake [[površina|površine]] (plava površina). Zelena strelica prikazuje [[brzina|brzinu]] ([[vektor]] brzine). Ljubičasta strelica usmjerena prema Suncu prikazuje [[ubrzanje]] (ostale dvije ljubičaste strelice su komponente ubrzanja, jedna okomita i druga paralelna (normalna) s brzinom.]] '''Drugi [[Johannes Kepler|Keplerov]] zakon''' glasi: {| class="wikitable" |- | [[Radijvektor]] (provodnica) [[Sunce]]-[[planet]] opisuje u jednakim [[vrijeme (fizika)|vremenskim]] razmacima jednake [[površina|površine]]. |} Na prikazanoj slici <math>dv</math> je priraštaj kuta <math>v</math> koji odgovara kratkom intervalu <math>dt</math>. Za to vrijeme radijvektor prebriše površinu: <center><math>dp=\frac{r^2\pi}{2\pi}dv=\frac{1}{2}r^2dv</math></center> (<math>v</math> u radijanima), jer, s obzirom na to da je priraštaj <math>dv</math> vrlo malen, može se površina isječka elipse smatrati površinom isječka kruga s polumjerom <math>r</math>. Tako proizlazi: <center><math>\frac{dp}{dt}=\frac{1}{2}r^2\frac{dv}{dt}</math></center> <math>\frac{dp}{dt}</math> naziva se [[površinska brzina| površinskom brzinom]]. Prema drugom Keplerovu zakonu ta je [[brzina]] konstantna: <center><math>r^2\frac{dv}{dt}=C</math></center> i to je matematički izraz drugoga Keplerova zakona. == Astronomska zima kraća od ljeta == [[datoteka:Four season croatian infotext.svg|mini|desno|350px|Prikaz položaja [[Zemlja|Zemlje]] i [[Sunce|Sunca]] za 4 [[godišnja doba]].]] [[Johannes Kepler]] je uočio zanimljivu činjenicu da se planet giba sve polaganije kad dužina provodnice ([[radijvektor]]) raste, a [[gibanje]] mu biva brže kad se provodnica smanjuje. To znači da [[planet]] u blizini [[perihel]]a (bliže Suncu) prevali veći put nego u blizini [[afel]]a (dalje od Sunca). Kada je Kepler izračunao dužinu provodnice u jednom i drugom slučaju, a zatim veličine trokuta koje opisuju te iste provodnice, dobio je isti broj. I ne samo u tim krajnjim slučajevima, nego na svakom mjestu. Na osnovi Drugog Keplerovog zakona možemo razumjeti činjenicu, koju je već [[Hiparh]] otkrio oko 1750 godina prije Keplera, da je zima kraća od ljeta, ili točnije, da: * [[zima]] …….. traje 89 [[dan|d]] 00 [[sat|h]], * [[proljeće]] …. traje 92 d 20 h, * [[ljeto]]……… traje 93 d 15 h, * [[jesen]] …….. traje 89 d 19 h,   Drugim riječima, proljeće i ljeto zajedno traju 186 dana 11 sati, a jesen i zima 178 dana 19 sati (za 7 dana 15 sati manje od proljeća i ljeta). [[Zemlja]] prolazi kroz svoj perihel u prvim danima mjeseca siječnja (oko 4. siječnja). Onda je ona najbliže Suncu pa se giba najbrže. Kroz afel prolazi početkom srpnja (oko 4. srpnja) i giba se najpolaganije. Njezina je provodnica u jeseni i zimi kraća nego srednja udaljenost od Sunca, u proljeću i ljetu je duža. Samo početkom travnja i listopada ona je jednaka srednjoj udaljenosti. Tako vidimo, da je Zemlja u jednom danu u ljeti prešla manji put nego u jednom danu u zimi, i zato mora u proljeću i ljeti duže vrijeme putovati, da prijeđe isti put kao u jeseni i zimi.<ref> Seminar – Životopisi matematičarki i matematičara: "Johannes Kepler", Sveučilište u Zagrebu, PMF - Matematički odjel, Studenti: Matija Mandarić, Božana Odorčić, Krunoslav Rajčić, web.studenti.math.pmf.unizg.hr, 2014.</ref> == Očuvanje momenta količine gibanja == [[Datoteka:Angular momentum circle.png|mini|desno|300px|[[Kutna količina gibanja]] [[vektor]]ska je [[fizikalna veličina]] koja postoji kod [[kružno gibanje|kružnog gibanja]]. Za materijalnu točku mase ''m'' koja se giba brzinom ''v'' određuje se kao vektorski umnožak [[radijvektor]]a ''r'' i [[količina gibanja|količine gibanja]] ''p''.]] Drugi Keplerov zakon predstavlja pravilo o vladanju brzine planeta. Jer ako provodnica (radijvektor), koja spaja Sunce s planetom, u jednakim vremenskim razmacima prelazi jednake površine, može to činiti samo tako da se planet na većim udaljenostima giba sporije nego na manjim. Zbog toga i [[godišnja doba]] ne traju jednako. Na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutki]], Zemlja je bliža u jesen i zimi, a dalja u proljeće i ljeto. Zima je kod nas 4 dana dulja od ljeta. Na [[Južna polutka|južnoj polutki]] je razlika u trajanju godišnjih doba upravo obratna. Fizička veličina koju zadaje drugi Keplerov zakon je '''površinska brzina''' (omjer površine koju prijeđe provodnica (radijus-vektor) u nekom vremenskom razdoblju ''dt''. Kako je drugim Keplerovim zakonom ustanovljeno da je površinska brzina konstanta, to se može izraziti: :<math>r \times v_n=konstanta</math> gdje je: ''v_n'' - komponenta brzine normalna (okomita) na provodnicu ili radijus-vektor ''r''. To je pravilo po kojemu se mijenja brzina planeta: normalna komponenta brzine i udaljenost Sunčevog [[prirodni satelit|satelit]]a muđusobno su obrnuto razmjerni. To pravilo ima u stvari još jedan, dublji [[fizika]]lni smisao. Pomnožimo li obje strane matematičkog izraza [[masa|masom]] planeta ''m'', umnožak mase i konstante na desnoj strani ostat će konstantom, jer je masa konstanta za dani planet, a na lijevoj strani će umnožak: :<math>m \times r \times v_n=konstanta</math> Taj [[Množenje|umnožak]] predočuje važnu fizikalnu veličinu, [[moment količine gibanja]] (odnosno [[Kutna količina gibanja|kutnu količinu gibanja]]) oko [[žarište|žarišta]] [[elipsa|elipse]] u kojemu je [[Sunce]]. Prema tome, drugi Keplerov zakon tvrdi da je u sustavu Sunce - planet očuvan moment količine gibanja. To očuvanje jedno je od osnovnih zakona fizike, a odnosi se na fizičke sustave koji su izolirani (odvojeni od okoline). Zakon vrijedi za sve sustave u kojima se tijela gibaju oko neke osi, oko vlastite ili neke vanjske osi.<ref> [[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989. </ref> ==Izvori== {{izvori}} == Poveznice == *[[Johannes Kepler]] *[[Keplerovi zakoni]] *[[Prvi Keplerov zakon]] *[[Treći Keplerov zakon]] [[Kategorija:Keplerovi zakoni| 2]] g20f82f7tbbbwtqkwx2co2p66z7wfdq 0 183710 7569715 7186596 2026-08-04T15:47:19Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Fizikalni zakoni]]; ±[[Kategorija:Nebeska mehanika]]→[[Kategorija:Keplerovi zakoni]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569715 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Periods Slika 02 b.jpg|mini|desno|Veza između [[Zvjezdana godina|sideričkog]] i [[Tropska godina|sinodičkog perioda]] (<math>S</math>-[[Sunce]], <math>Z</math>-[[Zemlja]], <math>P</math>-[[gornji planet]])]] [[datoteka:Apparent retrograde motion.gif|mini|desno|Kretanje [[Sunce|Sunca]] (žuto), [[Zemlja|Zemlje]] (plavo) i [[Mars]]a (crveno) prema [[heliocentrični sustav|heliocentričnom sustavu]] (lijevo) i [[geocentrični sustav|geocentričnom sustavu]] (desno). <br /> Napomena: putanje planeta su kružnice prema [[Nikola Kopernik|Kopernikovom sustavu]] i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1.88 [[godina]]) zbog jednostavnosti.]] [[datoteka:NewtonsLawOfUniversalGravitation.svg|mini|desno|[[Newtonov zakon gravitacije]]: Dva [[nebesko tijelo|nebeska tijela]] se privlače uzajamno [[sila|silom]] koja je proporcionalna (u skladu) [[Množenje|umnošku]] njihovih [[masa]], a obrnuto proporcionalna [[kvadrat (aritmetika)|kvadrat]]u njihove međusobne udaljenosti.]] [[datoteka:Venusorbitsolarsystem.gif|mini|desno|[[Venera]] (žuta kružnica) obiđe Sunce za 0.615 godine ili 224.65 dana. Prosječna udaljenost Venereod Sunca je ono 108 milijuna kilometara (ono 0.7 [[AJ]]).]] [[datoteka:Neptune, Earth size comparison true color.jpg|mini|desno|Newtonov zakon gravitacije je pomogao da se pronađe planet [[Neptun]]. Usporedba [[Zemlja|Zemlje]] i Neptune.]] [[datoteka:Perihelion precession.svg|mini|desno|Prema [[Opća teorija relativnosti|Općoj teoriji relativnosti]], planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini.]] '''Treći [[Johannes Kepler|Keplerov]] zakon''' glasi: {| class="wikitable" |- | Kvadrati ophodnih [[vrijeme (fizika)|vremena]] srazmjerni su kubovima srednjih udaljenosti (velikih poluosi [[elipsa|elipse]]) [[planet]]a od [[sunce|Sunca]] |} <center><math>\frac{a^3}{T^2}=k</math></center> gdje je <math>k</math> jedan te isti broj za sve planete. Ako se za jedinicu udaljenosti uzme [[astronomska jedinica|1 a. j.]], a za jedinicu vremena jedna [[godina]], matematski izraz trećega Keplerova zakona poprima oblik: <center><math> {a^3} = {T^2} </math></center> Treći Keplerov zakon jasno povezuje udaljenosti planeta s njihovim [[Zvjezdana godina|sideričkim periodima]]. Promatrači sa [[Zemlja|Zemlje]] mogu izravno opažati samo [[sinodički period]]. Veza između [[Zvjezdana godina|sideričkog]] (<math>T</math>) i [[Tropska godina|sinodičkog]] (<math>S</math>) perioda nekog planeta, uz poznat period Zemljina obilaska oko Sunca (<math>E</math>) je:<ref> [[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989. </ref> <center>za [[gornji planeti|gornje planete]]: <math>\frac{1}{S}=\frac{1}{E}-\frac{1}{T}</math></center> <center>za [[donji planeti|donje planete]]: <math>\frac{1}{S}=\frac{1}{T}-\frac{1}{E}</math></center> <center>odnosno, općenito: <math>\frac{1}{T}=\frac{1}{S}\mp\frac{1}{E}</math></center> == Treći Keplerov zakon u modernom obliku == Treći Keplerov zakon se može napisati u modernom obliku kao: :<math>\frac{T^2}{r^3} = \frac{4 \pi^2}{GM}</math> gdje je: ''T'' - [[ophodno vrijeme]] planeta, ''M'' - [[masa]] zvijezde, ''G'' - [[gravitacijska konstanta]] i ''r'' - [[polumjer]] ([[Prvi Keplerov zakon|velika poluos elipse]]). U punom obliku prema [[Newtonov zakon gravitacije|Newtonovom zakonu gravitacije]], ''M'' bi trebalo zamijeniti s: :<math>M+m,</math> gdje je: ''m'' - masa [[planet]]a koji obilazi zvijezdu. U stvarnosti, konstanta proporcionalnosti nije sasvim jednaka za sve planete. Ipak, ako je ''m'' dovoljno mala u odnosu na ''M'', približenje je sasvim dobro. == Povijest == S prva dva [[Keplerovi zakoni|Keplerova zakona]] opisano je gibanje planeta. Kepler je htio riješiti još jedno veliko pitanje, naći u kakvom odnosu stoje [[Ophodno vrijeme|vremena ophoda]] planeta prema njihovim udaljenostima od Sunca. Nije bilo dosta reći da [[Venera]] obiđe Sunce u kraćem vremenu negoli Zemlja zato što mu je bliže, nego je trebalo naći brojeve koji točno označuju taj odnos za sve planete. Ophodna vremena planeta bila su odavna poznata. Ustanovljeno je opažanjima da : * [[Merkur]] obiđe [[Sunce]] za 0.241 [[godina|godine]] ili 88 [[dan]]a * [[Venera]] obiđe Sunce za 0.615 godine ili 225 dana * [[Zemlja]] obiđe Sunce za 1 godinu ili 365.25 dana * [[Mars]] obiđe Sunce za 1.881 godinu ili 687 dana * [[Jupiter]] obiđe Sunce za 11.86 godina ili 4332.6 dana * [[Saturn]] obiđe Sunce za 29.46 godina ili 10759.2 dana Kepler je na razne načine pokušavao dovesti u vezu ove brojeve sa srednjim udaljenostima planeta. Napokon mu je uspjelo utvrditi zanimljivu i važnu činjenicu, da je za svaki planet [[kvadrat (aritmetika)|kvadrat]] ophodnog vremena bio gotovo jednak trećoj potenciji njegove srednje udaljenosti od Sunca. Na primjer ophodno vrijeme Marsa je zabilježeno da iznosi 1.881 godine. Ako izračunajmo kvadrat tog broja, dobivamo 1.881 * 1.881 = 3.538. Srednja je udaljenost Marsa od Sunca jednaka 1.524. Treća potencija ovog broja je 1.524 * 1.524 * 1.524 = 3.540. Takav račun se može provesti za sve planete.<ref> Seminar – Životopisi matematičarki i matematičara: "Johannes Kepler", Sveučilište u Zagrebu, PMF - Matematički odjel, Studenti: Matija Mandarić, Božana Odorčić, Krunoslav Rajčić, web.studenti.math.pmf.unizg.hr, 2014.</ref> Tablica ispod pokazuje Kopernikove i današnje rezultate (osnova je udaljenost Zemlje od Sunca ''a_Z''): {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" !Qu|Odnos ''a/a_Z''||Kopernik||Danas |-align = "center" |[[Merkur]]||0.376||0.387 |-align = "center" |[[Venera]]||0.7196||0.723 |-align = "center" |[[Mars]]||1.52||1.524 |-align = "center" |[[Jupiter]]||5.217||5.203 |-align = "center" |[[Saturn]]||9.184||9.54 |} === Newtonov zakon gravitacije === {{Glavni|Newtonov zakon gravitacije}} Prva teorija [[gravitacija|gravitacije]] započinje 1687., kada je [[Isaac Newton]] objavio svoje glavno djelo ''Matematička načela prirodne filozofije'' (''Philosophiae naturalis principia mathematica''). Newton temelji svoja razmatranja na osnovu [[Keplerovi zakoni|Keplerovih zakona]]. Newton je zamišljao da bi se Zemljina sila gravitacije morala protezati do [[Mjesec]]a. Ako se računa kolika ta privlačna sila Zemlje mora biti da Mjesec prisili na njegovu (približno) kružnu stazu, izlazi da je privlačna sila obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti od Zemljina [[težište|težišta]]. Prenoseći taj rezultat na sva [[Nebesko tijelo|nebeska tijela]], Newton postavlja svoj Newtonov zakon gravitacije. Pri tome se [[masa]] nebeskog tijela zamišlja koncentrirana u točki. Newton dokazuje da tijelo sa [[Sfera|sferno]] simetričnim rasporedom mase (a takva su približno sva nebeska tijela) djeluje kao da je sva njegova masa koncentrirana u njegovu središtu.<ref> "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref> Iz Općeg zakona gravitacije dobiveni su matematički izrazi za Keplerove zakone, pa tako [[treći Keplerov zakon]] za dva planeta točnije glasi: :<math>\frac{a_1^3}{a_2^3}\ = \frac{T_1^2 (M + m_1) }{T_2^2 (M + m_2) }\ </math> gdje su: ''a₁'', ''a₂'' - velike osi putanja tih planeta, ''T₁'', ''T₂'' - ophodna [[Vrijeme (fizika)|vremena]] tih planeta, a ''m₁'', ''m₂'' - mase tih planeta, koje su malene prema ''M'' - masa Sunca. Ako se mase ''m₁'', ''m₂'' zanemare prema ''M'', posljednji razlomak je jednak 1, pa izlazi [[treći Keplerov zakon]] u izvornom obliku: :<math>\frac{a^3}{T^2}=k</math> Uzme li se u obzir djelovanje međusobnog privlačenja planeta (račun smetnji ili pertubacija), dobiva se izuzetno točno slaganje s [[astronomija|astronomskim]] opažanjima. Tako je na temelju nepravilnosti u gibanju planeta [[Uran]]a računom smetnji određeno mjesto novog planeta. Taj su račun nezavisno izvršili Francuz [[Urban Le Verrier]] (1811. – 1877.) i Englez [[John Couch Adams]] (1819. – 1892.). Na temelju toga našao je [[Johann Gottfried Galle]] (1812. – 1910.) taj planet 1846., koji je dobio ime [[Neptun]]. Račun smetnji, među ostalima, pokazuje da se eliptična putanja planeta [[Merkur]] mora polagano okretati oko Sunca, u istom smjeru u kojem Merkur obilazi Sunce. Taj račun smetnji daje zakretanje za otprilike 532 [[kut|lučne sekunde]] u stoljeću, ali opažanja daju zakretanje koje je za 43 lučne sekunde veće. To maleno razilaženje između Newtonove teorije gravitacije i astronomskih opažanja objašnjava tek [[Albert Einstein|Einsteinova]] [[Opća teorija relativnosti]]. == Treći Keplerov zakon za sustav dviju masa == {{Glavni|Problem dvaju tijela}} [[datoteka:Sirius A and B Hubble photo.jpg|mini|desno|[[Dvojna zvijezda]] [[Sirius]] A i B.]] Treba zbrojiti izraze za [[ubrzanje]] prvog i drugog tijela, i to njihove desne jednakosti, ali tako da uvedemo zbroj [[polumjer]]a (''r₁'' + ''r₂'' = ''r''): ::<math>g_1 = G \frac{M_2}{r^2}\ </math> ::<math>g_2 = G \frac{M_1}{r^2}\ </math> Proizlazi: ::<math>\frac{r^{3}}{P^{2}} = \frac{G}{4\pi ^{2}}\cdot (M_{1}+M_{2}) </math> U konstanti trećeg Keplerova zakona nalazi se ukupna masa dvojnog sustava! U općenitijem slučaju, tijela se gibaju po eliptičnim stazama. Pritom su ispunjeni neki geometrijski uvjeti. [[Ekscentricitet]] obiju staza je jednak, smjer velikih poluosi se podudara, a tijela su na stazama uvijek dijametralno suprotno onom [[žarište|žarištu]] u kojem je centar mase. Kod koncentričnih kružnica koje su razmatrane prije, razmak tijela ima istu ulogu koju kod [[elipsa|eliptičnih staza]] ima srednji razmak (zbroj velikih poluosi), dok putanjska brzina ima ulogu srednje brzine. == Izvori == {{izvori}} == Poveznice == *[[Johannes Kepler]] *[[Keplerovi zakoni]] *[[Ophodno vrijeme]] *[[Prividno gibanje planeta]] *[[Prvi Keplerov zakon]] *[[Drugi Keplerov zakon]] [[Kategorija:Keplerovi zakoni| 3]] h72gchgsvyin0ojfl7apg5398cc2eqt 0 184197 7569896 6952195 2026-08-04T22:49:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569896 wikitext text/x-wiki {{Wikipedizirati}} '''Hrvatska gorska služba spašavanja''' ('''HGSS''') je nacionalna, dobrovoljna, stručna, humanitarna i nestranačka udruga javnoga značaja. Osnovni ciljevi HGSS-a su sprječavanje nesreća, spašavanje i pružanje prve medicinske pomoći u planini i na drugim nepristupačnim područjima i u izvanrednim okolnostima kod kojih pri spašavanju i pružanju pomoći treba primijeniti posebno stručno znanje i upotrijebiti tehničku opremu za spašavanje u planinama, a u svrhu očuvanja ljudskog života, zdravlja i imovine. HGSS je neprofitna udruga koja obavlja djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Okuplja gorske spašavatelje HGSS-a koje pokrivaju cijelo područje Republike Hrvatske. Rad HGSS-a definiran je Zakonom o sustavu civilne zaštite i Zakonom o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja kojeg je Hrvatski sabor donio 30. lipnja 2006. godine. U svome djelovanju surađuje s tijelima državne uprave i tijelima jedinica lokalne i područne/regionalne samouprave, ustanovama, Oružanim snagama Republike Hrvatske, zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, Hrvatskim planinarskim savezom i drugim pravnim i fizičkim osobama u području kulture, fizičke kulture i sporta, turizma, zaštite prirode i okoliša, prometa. Također usko surađuje i s javnim ustanovama i nadležnim tijelima za zaštitu prirode u području zaštite i očuvanja planinske prirode i zaštite okoliša.Područja rada Gorske službe spašavanja često su i urbane sredine te druga neplaninska područja. To su akcije na visokim objektima, tunelima i cijevima, u prometnim nesrećama i na moru te kod niza ekstremnih sportova (parajedrenje, brdski biciklizam, rafting i sl.). Osim spašavanja i pružanje prve pomoći unesrećenima na nepristupačnim područjima, veliku pažnju HGSS posvećuje edukaciji i prevenciji, odnosno sprečavanju i izbjegavanju nesreća na nepristupačnim terenima, posebice planinarskih nesreća. Tako gorski spašavatelji osiguravaju sva značajnija skijališta u Hrvatskoj: Sljeme, Platak, Bjelolasicu te penjalište u Nacionalnom parku Paklenica. Osim toga skrbi za sigurnost na raznim događanjima iz domene ekstremnih sportova poput utrka brdskih bicikala, natjecanja u sportskom penjanju i ostalom. HGSS je članica [[ICAR]] (Internationale Kommission für Alpines Rettungswesen - Commission Internationale de Sauvetage Alpin - Međunarodna komisija gorskih spasilačkih službi), ujedno je članica te jedna od osnivača [[ECRA]]-e (European Cave Rescue Association – Europsko speleospasilačko udruženje). Također HGSS je članica [[International Search and Rescue Dog Organisation|IRO]] organizacije (International Search and Rescue Dog Organisation). == Povijest == HGSS je osnovana [[1950.]] godine pri [[Hrvatski planinarski savez|Hrvatskom planinarkom savezu]] kao interna služba a s vremenom je prerasla u službu javnog karaktera i djelovanja od iznimnog nacionalnog interesa države jer pri javnim institucijama ne postoji služba sličnog djelovanja. 2010. godine HGSS je nakon 60 godina aktivnog djelovanja sudjelovao u više od 6000 akcija spašavanja. == Članovi == HGSS broji preko 1000 članova. Svi članovi HGSS su dobrovoljni članovi i za svoj rad ne primaju nikakvu naknadu u vidu plaće. Što se tiče strukture članstva, radi se o [[Alpinizam|alpinistima]], [[Speleologija|speleolozima]], speleoroniocima, visokogorskim planinarima i [[Skijanje|skijašima]], koji su posebnom obukom osposobljeni za pružanje [[Prva pomoć|prve medicinske pomoći]] i osposobljeni za sve tehnike gorskog spašavanja, uključujući i spašavanja uz pomoć helikoptera te za potrage na nepristupačnim terenima i uz pomoć potražnih pasa. Sami članovi HGSS-a dolaze iz raznih dijelatnosti, raznih stručnih sprema i školskih naobrazovanja koja su nerijetko usklađena s radom HGSS kao npr. raznog medicinskog kadra i tehnički stručnjaka gdje sustavno prate iskustvom na terenu kako bi se što bolje upotpunjavali u radu. Dobro je znati da postoje razlike među članovima HGSS-a po statusu (odnosno po stupnju obuke). Svaki član mora proći tečajeve HGSS-a (3 tečaja spašavanja u različitim situacijama, tečaj prve pomoći i sl.) te položiti ispit za spašavatelja kako bi stekao status gorskog spašavatelja. Dakle, članovi HGSS-a po statusu su: '''1. Redovni članovi''' - Redovni članovi HGSS-a moraju biti punoljetne i poslovno sposobne osobe koje vladaju općim znanjem i vještinama za kretanje u planini i drugim nepristupačnim terenima te posjeduju posebna stručna znanja potrebna za obavljanje djelatnosti gorskog spašavanja po svim vremenskim prilikama i na svakom terenu, a koje su prihvatile Statut HGSS-a, načela i programske zadaće i spremne su ih provoditi. Pričuvni članovi HGSS-a su potkategorija redovnih članova koji zbog dokazivih zdravstvenih ili drugih objektivnih razloga ne mogu sudjelovati u složenijim akcijama spašavanja, a aktivni su u radu Stanice. Redovne članove HGSS-a čine spašavatelji, gorski spašavatelji i instruktori gorskog spašavanja koji se biraju, školuju i stječu status u skladu sa Statutom HGSS-a, ovim Pravilnikom, Programom školovanja i drugim propisima. * '''SPAŠAVATELJI''' - Spašavatelji su pripravnici za gorskog spašavatelja te kao takvi pripadaju redovnom članstvu. Spašavateljem se postaje nakon završetka tečaja prve pomoći te jednog od osnovnih tečajeva za osposobljavanje za gorskog spašavatelja (tečaj spašavanja u ljetnim uvjetima, tečaj spašavanja u zimskim uvjetima ili tečaj speleospašavanja) i položenog ispita za spašavatelja. * '''GORSKI SPAŠAVATELJI''' - Gorskim spašavateljem postaje spašavatelj ako ima spašavateljski staž, koji nije kraći od dvije godine, završene tečajeve osposobljavanja za gorskog spašavatelja (tečaj prve pomoći, tečaj spašavanja u ljetnim uvjetima, tečaj spašavanja u zimskim uvjetima i tečaj speleospašavanja) i položi ispit za gorskog spašavatelja. * '''SPAŠAVATELJI I GORSKI SPAŠAVATELJI SPECIJALNOSTI''' - Spašavatelji specijalnosti i gorski spašavatelji specijalnosti su članovi koji su završili i položili tečaj specijalnosti spašavanja. Njihovo školovanje i rad se definiraju posenim pravilnikom unutar HGSS-a '''2.''' '''Pripravnici''' - Pripravnici HGSS-a su osobe učlanjene u Stanici koje još nisu položile ispit iz prve pomoći i završile najmanje jedan od osnovnih tečajeva. Za vrijeme pripravničkog staža, Stanica pripravniku osigurava mentora ili više njih koji su dužni pratiti i nadgledati njegov stručni razvoj. Pripravnici mogu pod određenim uvjetima sudjelovati u akcijama spašavanj '''3. Počasni članovi -''' Počasni članovi su osobe koje su osobitim zaslugama pridonijele razvoju djelatnosti koje provodi HGSS. === Poznati članovi === * [[Vinko Prizmić]] dugogodišnji pročelnik službe HGSS-a. * [[Stipe Božić]] 1951. hrvatski alpinist, putopisac, redatelj dokumentarnih filmova i emisija, zaposlenik HRT-a. * [[Edvard Retelj|Edvard Edo Retelj]] (*[[12. kolovoza]] [[1961.]] - †[[23. veljače]] [[2013.]]) hrvatski alpinist tragično poginuo u lavini na planini [[Kamešnica|Kamešnici]]. * [[Miroslav Pleško|Miroslav Pleško Čo]] (*[[1938.]] - †[[4. kolovoza]] [[2016.]]) - gorski spašavatelj i instruktor HGSS nestao u vodama ušća [[Dunav]]a u [[Crno more]]. * [[Darko Berljak]] 32 puta himalajac, tajnik HGSS-a i vođa Hrvatske ženske ekspedicije na [[Mt. Everest]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://medjimurje.hr/aktualno/gradovi-i-opcine/trideset-dva-puta-na-himalajama-1516/ |title=Darko Beljak alpinist iz Međimurja |access-date=13. kolovoza 2016. |archive-date=18. rujna 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160918064104/https://medjimurje.hr/aktualno/gradovi-i-opcine/trideset-dva-puta-na-himalajama-1516/ |url-status=dead }}</ref> == Stanice i djelovanje HGSS == Regionalno HGSS ima 25 stanica u RH koje su ravnomjerno strateški osnovane diljem države. Stanice se nalaze u naseljima: *[[Bjelovar]], *[[Čakovec]], *[[Delnice]], *[[Dubrovnik]], *[[Gospić]], *[[Karlovac]], *[[Koprivnica]], *[[Krapina]], *[[Makarska]], *[[Novska]], *[[Ogulin]], *[[Orahovica]], *[[Orebić]], *[[Osijek]], *[[Požega]], *[[Pula]], *[[Rijeka]], *[[Samobor]], *[[Šibenik]], *[[Slavonski Brod]], *[[Split]], *[[Varaždin]], *[[Vinkovci]], *[[Zadar]], *[[Zagreb]]. U slučajevima intervencija HGSS-a na intervenciju izlaze službe iz najbliže stanice a po potrebi se angažiraju članovi službe iz drugih stanica. HGSS je kao dobrovoljna služba 24 sata dnevno operatibilno raspoloživa tijekom 365 dana godišnje. Kada kompleksnost akcije spašavanja to zahtjeva spašavanja HGSS surađuje s [[MORH|MORH-om]], [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|HRZ]] pruža potporu [[helikopter]]ima za izvlačenje i prijevoz unesrećenih te dostavu opreme i članova na mjesto intervencije. Osim što obavlja razne intervencije na nepristupačnim terenima i urbanim cjelinama u svrhu spašavanja ljudi i životinja, HGSS se bavi i nizom drugih aktivnosti a u svrhu poboljšanja sigurnosti i otklanjanja opasnosti iz neposredne aktivnosti na nepristupačnim područjima. HGSS na razini cijele RH provodi razne aktivnosti samostalno i u koordinaciji s pojedinim službama a s istim ciljem. HGSS se bavi izdavanjem edukativnih i preventivnih materijala te daje preporuke za izradu istih takvih materijala koje određene službe koriste za izradu turističkih brošura i vodiča, osiguranja i trasiranja sportskih i inih aktivnosti. HGSS provodi aktivnosti na osiguranju i označavanju zahtjevnijih planinarko alpinističkih staza, nadzora nad skijalištima te uređenju planinskih objekata koje koriste svi planinari a članovima HGSSa služe kao opskrbne točke i točke za odmor i skloništa za vrijeme intervencija. HGSS vrši uz pomoć svojeg stručnog članstva i razne edukacije iz područja speleologije, alpinizma, skijanje i pružanja prve pomoći za pojedince i skupine koje se bave takvim aktivnostima. HGSS izrađuje i zemljovide sa svim relevantnim podacima za neko područje uključujući i planinarske i ine staze, skloništa, težinu staza, meterološke uvjete za pojedina godišnja doba za određena područja te moguće ugroze. == Priznanja i nagrade == Svečanošću u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] 18. rujna 2015. godine s uvodnim obraćanjem zastupnika u Europskom parlamentu [[Tonino Picula|Tonina Picule]], koji je i nominirao HGSS za nagradu Europskog parlamenta "Europski građanin" je pročelniku HGSS-a Vinku Prizmiću uručio medalju Europski građanin. HGSS je jedan od 47 dobitnika tog priznanja za 2015. godinu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.hr/hr/za-medije/press_releases/2015/hgss.html;jsessionid=982C5378D8FFFB901053A0110257DA27 |title=Europski građanin za HGSS |access-date=13. kolovoza 2016. |archive-date=26. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160826014851/http://www.europarl.hr/hr/za-medije/press_releases/2015/hgss.html;jsessionid=982C5378D8FFFB901053A0110257DA27 |url-status=dead }}</ref> Nagrada Higgins and Langley Memorial and Education Award in Swiftwater Rescue uručena je 2. listopada 2015. u SAD-u HGSSu, pri čemu je naglašeno da se rad i zauzimanje HGSSovih članova često prepoznaju u javnosti i među kolegama u spasilačkim organizacijama i službama u Hrvatskoj i svijetu kao izniman doprinos a redom zbog svog rada tijekom velikih poplava na području RH i [[BiH]] 2014. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://net.hr/danas/svjetska-nagraga-hgss-u-hvala-vam-sto-riskirate-zivote-da-spasite-druge/ |title=Higgins and Langley Memorial and Education Award za HGSS |access-date=13. kolovoza 2016. |archive-date=20. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160820143927/http://net.hr/danas/svjetska-nagraga-hgss-u-hvala-vam-sto-riskirate-zivote-da-spasite-druge/ |url-status=dead }}</ref> Priznanje povodom 66. obljetnice [[Nacionalni park Paklenica|NP Paklenica]] za sve što su napravili za sigurnost i spašavanje u NP.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.gss.hr/novosti/priznanje-hgss-u-povodom-66-obljetnice-np-paklenica/ |title=Priznanje NP Paklenica za HGSS |archive-url=https://web.archive.org/web/20160821201841/http://www.gss.hr/novosti/priznanje-hgss-u-povodom-66-obljetnice-np-paklenica/ |archive-date=21. kolovoza 2016. |access-date=13. kolovoza 2016.}}</ref> HGSS je dobitnik mnogih godišnjih nagrada i priznanja pojedinih naselja u RH. <gallery> Datoteka:Motorne sanjke Platak HGSS 0110 1.jpg|Motorne sanjke HGSS-a Datoteka:Hrvatska gorska sluzba spasavanja ploca 0110 1.jpg|Ploča HGSS-a na [[Platak|Platku]] </gallery> ==Izvori== {{izvori}} * [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/127658.html Zakon o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja] ==Vanjske poveznice== * [http://www.hgss.hr/ Hrvatska gorska služba spašavanja] [[Kategorija:Planinarstvo u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Organizacije u Hrvatskoj|Gorska služba]] [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]] atvygma0anlbmwt3tuwbz0rmfh01nj8 0 184967 7569837 6639978 2026-08-04T21:03:49Z Vulenator 368549 This duplicate article was incorporated into https://hr.wikipedia.org/wiki/Dvorac_Vraniczany 7569837 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Dvorac Vraniczany]] 7lu29sfxt6bejrkh27ft1pl9alcddzx 0 186034 7569976 7107529 2026-08-05T07:11:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569976 wikitext text/x-wiki {{Infookvir računalo | naziv = IBM System/360 | slika = Voorbereidingen tiende Olympische Winterspelen, overzicht van het computercentru, Bestanddeelnr 920-9917.jpg | opis slike = IBM 360 u računskom centru X. Zimskih olimpijskih igara u Grenoblu 1968. | kodno ime = | proizvođač = IBM | vrsta = | datum izdavanja = 1964. | kraj proizvodnje = 1978. | procesor = | memorija = | grafika = | zvuk = | operacijski sustav = | prethodnik = | nasljednik = [[IBM System/370]] }} '''IBM System/360''' ime je za sustav računalne obitelji kojeg je javnosti predstavila [[Sjedinjene Američke Države|američka]] tvrtka [[IBM]] [[7. travnja]] [[1964.]] Svojom pojavom System/360 napravilo je ogromni pomak u [[Tehnologija|tehnologiji]] [[Računarstvo|računarstva]]. Svojom slojevnom izvedbom počevši od skopovlja i koje je nastavljeno u [[Operacijski sustav|operacijskom sustavu]] tvrtka IBM uspjela je stvoriti liniju računala koje su korisnici lako mogli proširiti ili prijeći na brži model. Sve do tog vremena svaka nova linija računala bila je unikatna i uvođenje novog stroja zahtijevalo je velike promjene, a najveći ekonomski gubitak bilo je prepravljanje [[softver]]a za novi sustav. Glavni arhitekt projekta bio je [[Gene Amdahl]], dok je voditelj projekta bio [[Fred Brooks]]. == Povijest razvoja == Sve do pojave IBM System/360, računalne sustave većinom se razvijalo kao unikatne sustave koji su bili skupi za nabaviti i održavati. Proširivanje i poboljšavanje pojedinih svojstava bili su otežani, zbog unikatnosti svakog proizvoda, nedostatka standarda te malim serijama proizvoda. Mnoge tvrtke kada bi dizajnirale nove sustave mnogo puta su bili nekompatibilni s prijašnjim sustavima, a zbog nedostatak softverskih alatki, viših [[Programski jezik|programskih jezika]] prisiljavalo je korisnike trošiti resurse na prepravljanje programske podrške za nove strojeve. Zbog ovih problema, primjena računalne tehnologije bila je nedostupna mnogim manjim tvrtkama i organizacijama, no i za veće tvrtke i organizacije posjedovanje [[Računalo|računalnih sustava]] bio je trošak za kojeg su bile potrebne ozbiljne justifikacije. IBM-ovo rukovodstvo bio je upoznato s ovim problemima i bili su svjesni da ako ne naprave promjene u načinu vođenja tvrtke da će veće uvođenje računala u ekonomiji i pojavljivanjem novih tvrtki bez okova velike birokracije i teret nasljedstva starih proizvoda stvarati sve više problema IBMu tako što će IBM početi kaskati na tržištu za svojim takmacima i nestati kao tvrtka. Krajem 1950-tih postojale su indicije da se zbog velike profitabilnosti računalne [[Industrija|industrije]] na tržištu su se pojavljivale mnoge novije tvrtke posebno kroz inovacije kao masovna proizvodnja [[tranzistor]]a krajem 1940-tih da tehnološke inovacije će pomesti one tvrke koje nisu spremne uzeti ove inovacije u svoj proizvodni ciklus. Isto tako početak svemirske trke u stvari dovelo je do veće potražnje za manjim sustavima od strane državnih organizacija, vojske i tvrtki koje su htjele dobiti više ugovora s američkom državom, tako da je jagma za računalima bila stvarna. Dne 1956. IBM-ov novi predsjednik Tom Waston mlađi koji je preuzeo upravljanje tvrtke od svoga oca Tomasa Watsona, ozbiljno je promatrao tržište I bio je svjestan da će elektronika i elektronička računala postati okosnica u svijetu statistike i računanja koji će zamijeniti tadašnje elektromehaničke uređaje koji su bili glavnina IBMovog prometa. Tom Watson mlađi imao je radno iskustvo u ekektronici jer je vojnu službu za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] imao kao mornarički zrakoplovac, i izrazio je veliko zanimanje prema [[Elektronika|elektronici]]. Također je znao da IBMov primat na tržištu polako počinje jenjavati zbog uslaksa raznih takmaca na tržište. Bilo mu je jasno da IBM nema odgovor na takmaca u računalu [[UNIVAC]]. Watson je ponukao vodeće osobe unutar trvrtke da promotre i ako moguće predvidjeti gdje će tržište ići i što IBM mora učiniti da bi se što bolje postavio na čelo tog tržišta, bez obzira na to što je IBM tada bila navjeća tvrtka u prikupljanju i obradi podataka. Ovim svim problemima i zahtjevima bio je upoznat dr Robert O. Evans, koji počeo raditi u IBM-ovom prvom računalu [[IBM 701]] 1951. godine i koji je bio glavni "motor" iza projekta IBM System/360. Predsjednik IBMa Tom Watson mlađi, sin osnivača tvrkte IBM, odlučio je u rujnu 1961. godine da se unutar IBMa osnuje radnu skupinu koja je imala zadatak da formulira viziju i strategiju za budući smjer IBMa. Radna skupina imala je rok 8 tjedana da priprave izvještaj. Nakon što je skupina uspjela završiti svoj zadatak, izvještaj je bio poslan svim rukovodiocima unutar tvrtke 28. prosinca 1961. godine. Izvještaj koji je bila poslovna tajna i imao ime Processor Products—Final Report of SPREAD Task Group bio je kontroverzan i izazvao je mnogu komešanja unutar IBMa, jer je u izvještaju bilo preporučeno da se napusti tadašnji način stvaranja novih strojeva, i da se okrene prema jedinstvenoj arhitekturi kompatibilnih računala i standardiziranih perifernih jedinica, jer dotadašnja praksa unutar IBMa između 1952. i 1962. godine proizvodili su se modeli (140, 1620, 7030, 7040, 7070, 7080, 7090) koji su nisu bili kompatiblini jedni s drugima i tako su stvarali problem IBMu i njihovim korisnicima.<ref name="#1">http://www.historyofinformation.com/expanded.php?id=2703 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161003125228/http://www.historyofinformation.com/expanded.php?id=2703 |date=3. listopada 2016. }}, Origins of the IBM System/360, pristupljeno 6. listopada 2016.</ref> Isto tako kroz svoj izvještaj SPREAD skupina je htjela udjediniti znastvena računala i poslovna računala, koja su tada bila smatrana kao dvije različite kategorije, jer po tadašnjem mišljenju znastvene aplikacije zatjevala velik broj računskih operacija, dok su poslovna zahtijevala veću pohranu i obradu podataka. Zbog te podjele postojale su različite arhitekture koje su rješavale te dvije zadaće. Odmah nakon objave izvještaja IBMovo rukovodstvo se latilo posla. Unutar tvrtke nastale su velike is sveobuhvatne promjene. Ovaj pothvat koji je na sebe uzeo IBM u to vrijeme bilo je jedno od najskupljih poslovnih potvata svoga vremena koji je koštao tvrtku do tada neviđenu svotu od pet milijardi američih dolara (ta svota bila je tada predstavljala dvije godine bruto dohotka tvrtke<ref>http://www.telegraph.co.uk/technology/news/10719418/IBMs-5bn-gamble-revolutionary-computer-turns-50.html, pristupljeno 6. listopada 2016.</ref>) od 1964. do 1967. godine (2016. oko USD$38,5 milijardi) za stvaranje potrebne tehnologije, infrastrukture (tvornice, skladišta, mreže nabave), restruktuiranje i zapošljavanje kadrova za novi System/360. Ako se uzme u obzir da je izradnja atomske bombe kroz [[projekt Manhattan]] je koštao američku vladu USD$2.0milijardi tada se može uzeti u dubina i širina projekta koje je na sebe preduzela tvrtka IBM bila velika. Prema izvještaju tadašnjih medija, ovaj potez zvao se IBMov $5milijardni hazard, i mnogi su špekulirali da će IBM sam sebe uništiti kroz projekt System/360<ref> T. A. Wise, I.B.M.'s $ 5,000,000,000 Gamble, FORTUNE Sept. 1966, p.118</ref> Ovaj hazard odnosno ovo kockanje, se uvelike isplatilo IBMu, jer financijske poslovanje između 1. siječnja 1966. i 31. prosinca 1971. godine IBMov bruto dohodak se povećao za 2,3 puta tj. s USD$3,6milijardi(1966.) na USD$8.6milijardi(1971.), dok se neto dohodak poslije poreza povećao isto za 2,3 puta s USD$477milijuna na USD$1,1milijardi.<ref name="#1"/> == Dizajn == Po prvi put jedna tvrtka je izbacila na tržište toliko modela koji su bili međusobno kompatibilni, od sustava s niskom do sustava s visokim performansama. Ovo je omogućavalo korisnicima sustava lako prebacivanje svoje programske podrške s manjeg sustava na veći, bez ikakvih preinaka. U arhitekturi IBM System/360 dizajneri su rabili mikroprogram kao svoju osnovicu, i s tim je omogućavalo veliku savitljivost u izvedbi sklopovlja, no najbrži modeli imali su tvrdoužićenu izvedbu jer mikroprogram nije dozvoljavao velike [[Brzina|brzine]] s obzirom na tehnologije koje su se rabile u to vrijeme u izradi sklopovlja. Kao glavnu gradivnu jedinicu za izradu System/360 IBM je rabio [[Solid Logic Technology]] odnosno SLT hibridna integirirana kola, koje su oni sami razvili unutar tvrtke za ovaj projekt jer tadašnja zrelost proizvodnje integiranih kola predstavljalo je rizik za IBM tako da je rukovodstvo izabralo "srednji put". Integrirana kola u SLT izradi sastojala se od skupa dijelova koji su bili sastavljeni od dva posebna integrirana kruga jedan je bio sastavljene od dvije diode a drugi od tranzstora. Oba integrirana kruga bili izrađeni na zasebne pločica koji su bili kvadradtići veličine 0.025 kvadratnih cola. Diode i transistor koji su bili stavljeni na posebnu keramike veličine 0.5cola. Kroz keramičku pločicu su bile probušene rupe kroz koje su bile provučeno 12 iglica na dnu a na vrhu su sitotiskom dodavali linije koje su spajale razne dijelove ekektorničkog kruga. Otpornici su isto tako bili izrašeni u sitotisku. Po završtku SLT blokovi su bili presvučeni s keramikom ili sa staklom, i tako su bile zaštićene od prašine i ostalih elementata prilikom iskorištavanja. SLT kvadratići bili su od tri tipa: I,ILI, ili NE kola. Iako su dizajeri imali opciju samo tri vrste SLT kockica (I,ILI,NE), ovo je dozvoljavalo izgradnju raznih kombinatoričkih krugova. Spajanjem SLT kockica dizajeri su stvarali SLT module na standardiziranim višeslojnim tiskanim pločicama 8.5"x12.5" cola, koje su na dnu imale standardizirani rubni veznik. Na svakoj moduli bilo je mjesta za najviše 36 SLT kockica. SLT module su bile također standardizirane, tako da su ove veće module bili vezivani s kablovima u veće podsisteme, a poslije okviri i ormarići. Proizvodnja SLT kockica započela je 1964. godine u visini od 6 milijuna komada na godinu. Rukovodstvo je htjelo povisiti tu proizvodnju na 56 milijuna jedinica 1965. godine, no zbog problema s proizvodnom tehnologijom počeli su se nizati problem s kvalitetom, i IBM je odlučio prekinuti proizvodnju na kratko brijeme tako da kada su se ovi problemi otklonili. Zbog ovog zatvaranja isporuka gotovih sistema kasnila je je između 2 do 4 mjeseca. Nakon rješavanja ovih problema, IBM je u svojoj tvornici u East Fishkillu mogao povisiti proizvodnju SLT jedinica na 90 milijuna jedinica 1966. godine. Ovaj broj je bio najveći broj poluprovodnika nego cijela proizvodnja ostalih proizvođaća poluprovodnika na svijetu te godine. IBM je također otvorila dvije tvornice za SLT module u Burlington, Vermont (SAD) i u Essonnes u [[Francuska|Francuskoj]].<ref>http://ethw.org/IBM_System/360 Semiconductor Circuits, pristupljeno 11. listopada 2016.</ref> ===Ormarići=== Tvrtka IBM imala je dobro razvijeni sistem za razlikovanje komponenata za svoje sustave. Za IBM System/360 za prvi broj rabila se znamenka '''2''', i za svaku komponentu rabio je četveroznamenkasti broj: * 20xx : Preradničke jedinice * 21xx : Jedinice za napajanje * 22xx : Zasloni * 23xx : Izravna masovna spremišta podataka (kruti disk) * 24xx : Jedinice za magnetske trake * 25xx : Jedinice za bušene kartice * 26xx : Jedinice za bušene trake * 27xx : Komunikacijska oprema * 28xx : Upravljačke jedinice i jedinice za upravljanje kanala * 29xx : Ostala oprema koja ne spada u gornje kategorije ===Memorija=== Tokom kasnih 1950tih i ranih 1960tih godina, u za glavnu memoriju računala većinom su se rabile feritne jezgre u kojem je IBM bila jedna od vodećih tvrtki u njihovoj proizvodnji u to vrijeme. Za IBM System/360 inženjeri IBMa su napravili nekoliko unaprijeđnja koja je omogućavala veću gustoću memorija po kvadratnom colu, brže čitanje i pisanje. Cijena memorija sačinjenih od magnetskih jezgra pala je s USD$1 po bitu sredniom 1950tih, na $0,01 po bitu tokom 1960-tih zbog otvaranja tvornica u državama s jeftinijom radnom snagom u Aziji. Da bi zadovoljili zahtjeve dizajnera i da bi mogli zadovoljiti izraženu potražnju, IBM je investirao mnogo ljudskih i proizvodnih potencijala. U to vrijeme magnetske jezgre bile su ustaljene u praksi ali su bile spore za zahtjeve pred kojima su bili dizajneri, a proizvodnje integriranih kola bila su nedovoljno zrela da bi se čekalo na njihovo usavršavanje. Za System/360 IBM je investirao u sljedeće tehnologije memorija: # magnetske jezgre za glavnu memoriju # Transformer Read Only Storage (TROS) koja se rabila za mikroprogram # Card Capacitance Read-Only Store (CCROS) koja se rabila za mikroprogram # Balanced Capacitance Read-Only Store (BCROS) koja se rabila za mikroprogram # Poluprovodničke memorije (u System/360 tek pred kraj proizvodnje rabile su se za trenutne memorije i spremike pri preradniku)<ref>http://www.computerhistory.org/siliconengine/semiconductor-rams-serve-high-speed-storage-needs/, pristupljeno 2. studenog 2016.</ref> IBM-ovom rukovodstvu inženjerima je bilo jasno da su magnetske memorije pred kraj svoje ekonomske iskoristivosti. IBM uložila mnogo sredstava u razvoj poluprovodničkim memorija sredinom 1960-tih, no suočeni s problemom serijske proizvodnje novih sistema, IBM je napravila sličnu odluku kao i s drugim tehnološkim rješenjima: ići s već ustaljenom tehnologijom da bi se zadovoljio proizodni lanac, te užurbanom pripremom i uvođenjem u proizvodnju tehnologije koje su se već dokazale u laboratorijima i koje su bile u tehnološkom dosegu. ====Tehnologija==== Memorije sačinjene od magneskih jezgri iako su bile pozdane bile su spore i u 1960tim imale su ciklus od 6 µs za čitanje i pisanje. Iako je ovo bilo dovoljno brzo za glavnu memoriju računarskog sistema, za potrebe mikromemorije i rada unutar preradnika magnetske memorije nisu bile dostatne. Da bi riješili ovaj izazov, IBM je iskoristio tada eksperimentalnu memoriju s imenom Transformer Read Only Storage (TROS) (Transformatorsko spremište za čitanje) koja je bila razvijena za računalo SCAMP u IBM-ovim laboratorijima u Engleskoj koje je imalo brzinu čitanja od 1 µs. TROS je radila u principu u kojem je smjer vezivanja žica bila važna u odlučivanju koji bit je 0 a koji 1; ako je bit bio 0 tada se žica obmotala nekoliko puta oko feritne jezgre, a za 1 ova žica se provlačila kroz središte jezgre. Ovaj eksperimentalni proizvod nakon nekoliko izmjena Model 40, dok na drugim modelima iz porodice System/360 rabile su se kondenzatorske memorije CCROS (Model 30)<ref>http://www.computerhistory.org/revolution/mainframe-computers/7/164/578, pristupljeno 2. studenog 2016.</ref> ili balansirane kondenzadorske memorije za čitanje BCROS za veće modele.<ref>http://ethw.org/IBM_System/360 </ref>Poslije 1968. u računalima System/360 rabile su se poluprovodniče memorije koje su imale ciklus od 80 ns. ===Obradnik=== Glavna procesna ili obradna jedinica je osnova računarskih sustava, i one upravljaju i sinkroniziraju njegovim cjelokupnim. IBM-ov izazov bio je stvaranje cjelokupne porodice računarskih sistema od jefinih i sporih sustava do skupih i brzih sustava. Isto tako cilj IBMa je bila ta da programska podrška i cjelokupna porodica perifernih jedinica bude kompatibilna kroz cijelu obitelj. {| class="wikitable sortable" ! Model ! Podatkovna širina (bita) ! ALU (bita) ! Sabirnica (bita) ! Broj spremnika ! Maks memorija (KB) ! Izvedba mikromemorije ! Ciklus (µs) |- | 30 || 8 || 8 || || || 64||mikroprogram TROS || 1 |- | 40 || 8 ||16 || || || 256||mikroprogram CROS|| 0.625 |- | 50 || || || || || 512||mikroprogram CROS|| 0.5 |- | 65 || 32|| || || || 1024||mikroprogram CROS|| 0.25 |- | 75 || 32|| || || || 1024 ||??|| 0.25 |- | 91 || 32|| || || || 4096||Tvrdo umrežen || ? |- |} Isto tako uprava IBM-a i dizajneri su također htjeli uvesti sposobnosti izvođena mnogih programa u isto vrijeme bez intervencije ljudskog operatera, upravljanje mnogostrukim prerifernim jednicama i prijenosom podataka iz glavne memorije prema perifernim jednicama, s periferne jednice na perifernu jedincu, i s periferne jedinice prema preradniku i glavnoj memoriji. Arhitektura obradnika bila je sljedeća:<ref>str 9-12, IBM System/360 Principles of Operation, IBM, Poughkeepsie NY, 1964. </ref> * 16 općih spremnika veličine 32 bita (0 do 15) * 4 spremnika za računanje u kliznom zarezu veličine 64 bita (0, 2, 4, 6) * Aritmetičko logička jedinica koja može vršiti sljedeće ** aritmetiku brojevima s fiksnim zarezom (16,32 s predznakom) ** aritmetiku brojeva s kliznim zarezom (32 ili 64 bita) ** aritmetiku decimalnih brojeva (16, 32 bita s predznakom) ** logičke operacije (dužine do 256 bajtova) Pri dizajnu preradnika dizajneri su odlučili za sljedeću podjelu<ref>str 12-15, IBM System/360 Principles of Operation, IBM, Poughkeepsie NY, 1964. </ref>: '''Napomena''': Memorijska lokacija se izračunavala s osnovne adrese (base address), indeksnog spremnika (index register) i pribrajanjem pomaka od 0..4095 * naredbe se dijele na četiri vrste i razlikuju se po prva dva bita u narebi koja je zauzimala 8 bita ** '''00''' - decimalno 0-63 (00h-3Fh) - tzv. RR naredbe odnosno naredbe između dva unutrašnja spremnika ** '''01''' - decimalno 40-127 (40h-7Fh) - tzv. RX naredbe odnosno naredbe između unutrašnja spremnika i memorijske lokacije. ** '''10''' - decimalno 128-191 (80h-8Fh) - tzv. RS ili SI naredbe *** RS naredba je uključivala jedan spremnik i memorijsku lokaciju *** SI naredba su uključivale jedan spremnik, memorijsku lokaciju i jednu posrednu lokaciju ** '''11''' - decimalno 192-255 (C0h-FFh) - tzv. SS naredbe koje su obuhvaćale dvije memorijske lokacije. Zbog ograničenja u dizajnu i izvedbi nekih modela sve naredbe nisu bile dostpune svim modelima unutar IBM System/360. Primjerice Model 20, Model 30 nisu posjedovali sve naredbe koje su bile dosupne modelima 60,62 i 70 zbog nedostatka spremnika unutar preradnika. === Sabirnica i kanalizirani U/I === Sve vanjske jedinice u porodici računala IBM System/360 bili su povezani preko namjenske obradne jedinice s namjenskim naredbenim skupom i optimizacijom rada koja je omogućavalo brzi prijenos podataka i signala iz glavne memorije, preradnika i vanjske jedinice i obrnuto, ili s jedne vanjske jednice na drugu ili druge vanjske jedinice. Vanjske jedinice su bile povezane s posebnim kablovima koji su se zvali kanali, i ova vrsta spajanja i prijenosa zvao se kanalizirani ulaz/izlaz. Kanalizirani U/I je radila slično kao [[DMA]] prijenos koji se kasnije rabio u nekim modernijim računarskim sustavima. Dizajneri i inženjeri IBMa stvorili su sustav kablova i međuspojnika, kao is stožerni i slojevni sustav koji je omogućavao spajanje raznih vanjskih jedinica s raznim svojstvima i brzinama. Inženjeri su imali problem kako spojiti brze jedinice, spore jednice, komunikacijske jedinice, i kako omogućiti prijenos podataka između glavne jedinice i ormarića s vanjskim jedinicama koji bi bili ekonomski i dovoljno čvrsto napravljeno da bi mogli prenositi podatke a da se ne u tom prijenosu unesu nepotrebne greške.Isto tako IBMov izazov bio je razviti sustav i tehnologije, koje će omogućiti jednostvano održavanje, i koje isto tako u eksploataciji neće kasnije postati problem sam za sebe. U cilju da spoje jedinice raznih brzina, IBM je razvio sustav za komuniciranje između obradnika i vanjskih jedinica. Za sporije jedinice (bušene kartice, linijske pisače, zaslone) postojale su takozvane byte-multiplexer channels, dok za brze jedinice kao magnestke trake, kruti diskovi, magnetski bubnjevi, komunikacijske jedinice postojali su tzv. communication controllers (komunikacijski upravljači). Svi modeli IBM System/360 osim Modela 20 imali su bajtni multiplekser i barem jedan ili više komunikacijskih upravljača. Modeli do broja 50 imali su ugrađene bajtne multipleksere i komunikacijske upravljače, dok su veći modeli imali zasebne upravljačke ormariće IBM 2860 ili IBM 2870. Neki modeli kao Model 70 mogli su samo imati jedan upravljački ormarić tipa IBM 2860 dok su modeli iznad Modela 70, imali manje modele is obitelji koji su obavljali zadaće za ulaz i izlaz. ===Ulazno/Izlazne jedinice=== Kroz 1940-te i 1950-te godine tvrtka IBM bila je opće priznata tvrtka u proizvodnji raznih uredskih strojeva, i raznih drugih mehano-električkih uređaja koje je proizvodila za sebe, i za ostale naručitelje kao recimo američka država i vojska. IBM je imala dobro razgranatu proizvodnju iz kojih su izlazili uređaji dobre kvalitete. Za System/360 IBM je kapitalizirao na tim kompetencijama. ==== Magnetske trake==== Krajem 1950-tih i početkom 1960-tih IBM je dominirao tržištem magnetskih traka. Dizajneri za IBM System/360 odlučili su da rabe magnetske trake širine pola cola na plastičnoj podlozi isto tako u industriji muzike i radio difuzije radi manje težine, dostupnost tehnoloških rješenja te budućih inovacija {{nedostaje izvor}} zbog velikog broj tvrtki koji su u tom području. Problem s magnetskim trakama na plastičnoj podlozi jest problem zatezanja, velikog ubrzavanja, i stajanja uređaja koji je izazivao opterećenja na plastičnoj traci koje su vodile do pucanja trake i njezinog zapeljavanja. IBMovi inženjeri i znastvenici uspjeli su riješiti probleme, i za razliku od svojih takmaca kao UNIVAC, nisu rabili teške željezne magnetske trake. Za novi sustav računala IBM je odbacio 7 tračni sustav spremanja podataka i prešli su na 9 kanalni sustav, koji je omogućavao veliku gustoću podataka po linearnom metru, isto tako je omogućavao brži prijenos podataka. Na novim magnestkim uređajima bilo je moguće čitati i pisati u prijašnjem sedmokanalnom formatu. Sustav magnetskih traka serije 2400 sastojali su se od kombiniranog upravljačkog uređaja i mehaničkog uređaja za magnetska kola. Kroz seriju IBM System/360 bila su dosupne sljedeće jedinice: * 2401 (1964.) * 2416 (1967.), sporiji i jeftiniji uređaj * 2420 (1967.), brži uređaj, s automatskim spajanjem trake s kola na kolo, s gustoćom od 1600bpi ===Kruti diskovi === Tvrtka IBM imala je tehnološku prednost na polju krutih diskova u vrijeme kasnih 1950-tih, i za System/360 stvorila je jedinice [[IBM 2302]] s fisksnim diskom i [[IBM 2311]] koje su imale zamnjenjive pakove s magnetskim pločama. IBM 2302 bio je poboljšana inačica modela IBM 1302, i imao je dva podmodela 2302-3 i 2302-4 koja su imala sljedeća svojstva: * Brzina prijenosa podataka: 156 KB/s * Zapremina: 2 x 112.79 MB (IBM 2302-3), 4 x 112.79 MB (IBM 2302-4) ===Ostale U/I jedinice=== * Čitać bušenih kartica IBM 2501, bušać kartica IBM 2540 * Čitać bušene papirne trake IBM 2671 * Za System/360 postojala su dva linijska pisača IBM 1403 i sporiji IBM 1443 ===Sukladnost s prijašnjim modelima=== IBM System/360 je prvotno zamišljen kao zamjena za sve tadašnje modele računala koje je IBM do tada proizvodio, osobito za popularnije modele kao što je bio IBM 1401. Dne 1963. na tržištu je izašlo računalo Honeywell H-200 koji je po svojoj arhitekturi imao tvrdo umrežen preradnik i bio je blizak IBM 1401. Pošto je bio blizak po izvedbi na Honeywellu H-200 mogli su se pokretati programi s IBM 1401, a zbog svoje cijene i veće brzine uspio je uzeti dio IBMovog tržišta. Ovo je stvorilo probleme unutar dijela rukovodstva, osobito onih koji su ovisili o proizvodnji i prodaji modela 1401. Nova obitelj računala bila je još daleko, a takmaci su zbog zastarjele ponude od IBMa počeli odvoditi njihove klijente. Unutar IBMa pojavila se podijela jer na jednoj strani su gubili tržite a na drugoj strani nova obitelj računala je još u stanju dizajna i koja nije mogla možda ispuniti ona očekivanja. Zbog takve dvojbe grupa koja je dizajnirala i proizvodila IBM 1401 vidjela je šansu u rabljenju novih tehnologija koje su se razvile za System/360 osobtino SLT module koje su omogućavale brže i jefinije sklopovlje. Tako pok krinkom studije izvodljivosti SLTa da se izgradi novi preradnik za IBM 1401, dio rukovodstva IBMa pretvorio je ovaj studij izvodljivosti u puni projekt s imenom IBM 1470 koji je bio najavljen za veljaču 1964. godine u čistom suparništvu s novim IBM System/360 i skoro je potkopalo cijeli projekt da Bob Evans nije imao viziju o rabljenju mikroprograma u izradi novog preradnika. Rabljenje mikroprograma u izradi preradnika nije bio novitet u vremenu kada se dizajnirao System/360, jer koncept mikroprograma prvi je objasnio i predstavio Sir Maurice Vincent Wilkes 1951. godine na Prvoj konferenciji računarstva dok primjer uspješne izvedbe bilo je računalo LEO III tvrtke Lyons Computer Company koje se pojavilo na tržištu 1961. godine. Zbog dostupnosti mikromemorije i mogućnost brzog reporgramiranja, dizajneri su mogli izvesti podskup naredbe za IBM 1401 na sklopovlju System/360 i s time su izbjegli rani završetak ovog projekta. Ovaj emulacijski program omogućio je da System/360 da priliko predstavljanja na tržište 7. travnja 1964. godine IBM je ponudio svojim mušterijama emulacijski mod za IBM 1401.<ref>http://ethw.org/IBM_System/360 ,pristupljeno 11. listopada 2016.</</ref> ==Modeli== Pri predstavljanju IBM System/360 tržištu 1964. godine IBM je izbacio 6 modela (30,40,50,60,62, i 70) i 40 perifernih jedinica. Kasnije su izašli modeli: * 65 (1965.) * 20, 44, 67, 75 (1966.) * 91 (1967.) * 25,95 (1968. == Svojstva == IBM System/360 uveo je mnoge [[industrijski standard|standarde]] za industriju: * 8-bitni [[bajt]] * Bajt-adresabilna memorija * 32-bitna [[riječ]] * [[aritmetika dvojnog komplimenta]] * IBM Floating Point Architecture (IBM arhitektura [[klizni zarez|kliznog zareza]]) * [[EBCDIC]] znakovni sustav * devetokanalna [[magnetska traka|magnetska traka]] Iako mnogi pričvršćivaju tvrdnje da je IBM preko System 360 uveo mikrokod u komercijalnu uporabu za izradu preradnika, to je dalje od cijele istine. Mikrokod je bio poznat od 1947. godine preko MIT Whilwind ali Whilwind nije rabio mikrokod za izvršavanje sljedeće naredbe u nizu. Koncept je 1951. godine proširio Maurice Wilkes i u uporabu je uveo novinu da je mikrokod odnosno mikroprogram minijaturno računalo koje upravlja s funkcijama preradnika. Svoje ideje Wilkes je prvi put izveo na pokusnom računalu EDSAC2 1958. godine<ref>http://www.computinghistory.org.uk/det/11977/EDSAC-II/ ,pristupljeno 17. listopada 2016.</ref> a prvo komericijalno računalo bio je LEO III tvtke LEO Computer Ltd. Svojstva: * Arhitektura: CISC * Osnovna gradivna jedinica: hibridna integrirana kola * Mikroprogram * Registri: ** Višenamjenski: R0-R15 - 32 bitni ** Statusni : 1 x 64 bitni * Prekidni sustav u pet klasa ** Ulazno/Izlazni ** Program ** Nadzorni pozivi ** Vanjski ** Prekidi za projveru rada stroja bio na srednjim strojevima, a pri kraju proizvodnje IBM System/360, IBM je samo isporučivao OS/360 s MFT i MVT. ==Vrela== * M, Poughkeepsie NY, 1964. (http://bitsavers.informatik.uni-stuttgart.de/pdf/ibm/360/princOps/A22-6821-0_360PrincOps.pdf) {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www-03.ibm.com/ibm/history/exhibits/mainframe/mainframe_PR360.html IBM-ova najava za System/360] *[http://www.beagle-ears.com/lars/engineer/comphist/ibm360.htm Generacije IBM-ovih računala 360/370/3090/390] Autor: Lars Poulsen (sadrži brojne poveznice i reference) [[Kategorija:IBM-ova računala]] kj8grky44cbwurd6lcnrd7ukml3ui0d 0 186393 7569830 6936773 2026-08-04T20:51:49Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Vodomari]]; ±[[Kategorija:Smrdovrane]]→[[Kategorija:Porodice smrdovrana]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569830 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Vodomari | slika = Common Kingfisher I IMG 8024.jpg | slika_opis = [[Vodomar]], ''Alcedo atthis'' | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Coraciiformes]] | subordo = [[Alcedines]] | familia = '''Alcedinidae''' | razdioba_stupanj = Rodovi | razdioba = {{plainlist| * ''[[Alcedo]]'' * ''[[Ceyx]]'' * ''[[Ispidina]]''}} }} '''Vodomari'''{{HrvImenaPtica}} ({{lat.|Alcedinidae}}) su porodica [[ptica]]. Sadrži tri roda: ''Alcedo'', ''Ceyx'' i ''Ispidina''. == Rasprostranjenost == Ova porodica nastanjuje [[Afrika|Afriku]], istočnu i južnu [[Azija|Aziju]] do [[Australija|Australije]], a jedna vrsta, [[vodomar]] (''Alcedo atthis''), se također viđa u [[europa|Europi]] i sjevernoj Aziji. Smatra se da porodica potječe iz Azije. Vrste rodova ''[[Ceyx]]'' i ''[[Ispidina]]'' su uglavnom ptice vlažnih [[prašuma]] ili drugih šuma, i ne moraju biti povezane s vodom. Vodomari roda ''[[Alcedo]]'' su uglavnom povezaniji sa [[Slatka voda|slatkom vodom]] i često se nalaze u otvorenim staništima, ali su neke ipak šumske ptice. == Opis == Vodomari su ptice malene do srednje veličine. Njihova najzanimljivija osobina je [[sindaktilija|sindaktilno]] [[stopalo]] (treći i četvrti prst su djelomično srasli). Žive kako u [[šuma]]ma tako i blizu [[voda|vode]]. Oni koji žive u šumi se hrane [[gmazovi]]ma, dok se oni u blizini vode hrane malenim [[riba]]ma, [[žaba]]ma i [[kukci]]ma. Dugi su 10 do 45 [[centimetar]]a, a teški 8 do 500 [[gram]]a; kod mnogih vrsta su ženke neznatno veće od mužjaka. == Ponašanje == === Razmnožavanje === Vodomari su monogamni i [[teritorij]]alni. Par kopa tunel u zemlji i ženka nese dva ili više bijelih [[jaja]]. Oba roditelja [[Inkubacija (biologija)|inkubiraju]] jaja i hrane ptiće. Ženka nese jaja u intervalima od jednog [[dan]]a, pa će tako samo najstariji ptić preživjeti ako ne bude dovoljno hrane. Ptići su goluždravi, slijepi i bespomoćni kada se izlegu i stoje na [[peta]]ma, za razliku od bilo koje odrasle ptice. === Ishrana === Malene vrste rodova ''Ceyx'' i ''Ispidina'' se hrane uglavnom [[kukci]]ma i [[pauci]]ma, ali također uzimaju [[punoglavac|punoglavce]], [[žabe]] i [[vodencvjetovi|vodencvjetove]] iz lokvi. Njihovi crveni [[kljun]]ovi su ravni i to pomaže u hvatanju kukaca. Vodomari roda ''Alcedo'' se hrane [[ribe|ribom]] i imaju obično crne kljunove, ali također uzimaju i vodene [[beskralješnjaci|beskralješnjake]], pauke i [[gušter]]e. Nekoliko uglavnom kukcojedih vrsta ima crven kljun. Ribu uglavnom love tako što zarone u vodu s neke grane, ali mogu i lebditi u zraku nakratko. == Sistematika == Taksonomija porodice nije sigurna: uključuje 22-24 vrste u 2 do 4 roda. {{stupci|3| Rod ''Alcedo'': * ''[[Alcedo hercules]]'' * ''[[Alcedo atthis]]'' * ''[[Alcedo semitorquata]]'' * ''[[Alcedo quadribrachys]]'' * ''[[Alcedo meninting]]'' * ''[[Alcedo azurea]]'' * ''[[Alcedo websteri]]'' * ''[[Alcedo euryzona]]'' * ''[[Alcedo cyanopecta]]'' * ''[[Alcedo argentata]]'' * ''[[Alcedo cristata]]'' * ''[[Alcedo vintsioides]]'' * ''[[Alcedo leucogaster]]'' * ''[[Alcedo coerulescens]]'' * ''[[Alcedo pusilla]]'' * ''[[Alcedo nais]]'' * ''[[Alcedo thomensis]]'' Rod ''Ceyx'': * ''[[Ceyx erithacus]]'' * ''[[Ceyx melanurus]]'' * ''[[Ceyx fallax]]'' * ''[[Ceyx rufidorsa]]'' * ''[[Ceyx lepidus]]'' Rod ''Ispidina'': * ''[[Ispidina madagascariensis]]'' * ''[[Ispidina picta]]'' * ''[[Ispidina lecontei]]'' }} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice smrdovrana]] [[Kategorija:Vodomari| ]] jo00piybuvi1gvwdu8kqn82a6fchvdx 0 186497 7570082 7070780 2026-08-05T10:32:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570082 wikitext text/x-wiki '''Ingarikó''' (Ingaricó, Ingalikó) pleme iz skupine [[Kapon]], porodica [[Cariban]], naseljeni u [[Brazil]]u uz rijeku [[Cotingo]] pod imenom Ingarikó i u [[Venezuela|Venezueli]] i [[Gvajana|Gvajani]] pod imenom [[Akawai]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.infohub.com/vacation_packages/16076.html |title=Ingariko |access-date=25. siječnja 2009. |archive-date=7. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080907171852/http://infohub.com/vacation_packages/16076.html |url-status=dead }}</ref> Poznati su i kao Kapon, a ime Ingarikó (=Gente da mata espessa) ili '' 'narod iz buša' '', dali su im [[Makuxi]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.portalroraima.rr.gov.br/index.php?option=com_content&task=view&id=91&itemid=1 |title=Povos Indígenas |archive-url=https://web.archive.org/web/20090223092602/http://www.portalroraima.rr.gov.br/index.php?option=com_content&task=view&id=91&itemid=1 |archive-date=23. veljače 2009. |access-date=25. siječnja 2009.}}</ref> Brazilsko pleme Ingarikó broji oko 900 duša i nastanjuju planinski kraj u sjeverozapadnoj Roraimi i imaju sedam sela na obje strane granice, to su, viz.: [[Serra do Sol]] (najveće), [[Mapaé]], [[Awendei]], [[Sauparú]], [[Kumaipá]], [[Pipi]] i [[Manalai]]. Brazilski Ingarikó žive od poljodjelstva, [[ribolov]]a i [[lov]]a i slijede sinkretičku religiju [[Areruia]]. Na svečanosti se troše velike količine [[alkohol]]nih pića koja proizvode iz [[kukuruz]]a, slatkoga krumpira ii [[kasava|kasave]]. Ingarikó su poznati i po proizvodnji rukotvorina iz različitog materijala, kao što su košare od vlakana lijana, titica i arumã. Ime Ingariko dano je i srodnim Patamona Indijancima, koji govore ,srodnim ali drugačijim jezikom od [[Akawai]]ja. == Vidi == *[[Akawai]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Cariban]] [[Kategorija:Brazilski Indijanci]] as3tbty18mlxbi2j61atq4z27tnuzhm 0 195891 7569811 7374796 2026-08-04T20:24:02Z Zafer 149453 Photo changed 7569811 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Šarūnas Jasikevičius |slika = Šarūnas Jasikevičius Fenerbahçe Basketbol Euroleague 20260409 (3).jpg |slika_širina = 150px |slika_opis = |država = {{Z+X|LIT}} |nadimak = ''Šaras'' |datum_rođenja = [[5. ožujka]] [[1976.]] |mjesto_rođenja = {{Z|LIT}} [[Kaunas]], [[Litva]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[razigravač]] |visina = 1,93 |težina = 93 |sveučilište = [[Sveučilište Maryland|Maryland]] |draft = nedraftiran, [[1998.]] |karijera = 1998.- |liga = [[A1 Ethniki]]<br />[[Euroliga]] |klub = [[K.A.E. Panathinaikos|Panathinaikos]] |broj = |bivši_klubovi = [[BC Lietuvos Rytas|Lietuvos Rytas]] (1998.&ndash;1999.)<br/>[[KK Union Olimpija|Olimpija Ljubljana]] (1999.&ndash;2000.)<br/>[[FC Barcelona (košarka)|FC Barcelona]] (2000.&ndash;2003.)<br/>[[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]] (2003.&ndash;2005.)<br />[[Indiana Pacers]] (2005.&ndash;2007.)<br/>[[Golden State Warriors]] (2007.) |nagrade = [[MVP]] finala [[ACB liga|Španjolske lige]] 2003.<br />MVP [[Europsko prvenstvo u košarci – Švedska 2003.|Europskog prvenstva u Švedskoj 2003.]]<br />MVP ''Final Foura'' [[Euroliga|Eurolige]] 2004./05.<br /> 35 Najvećih [[euroliga]]ških košarkaša 2008. |medalje = }} '''Šarūnas Jasikevičius''' ([[Kaunas]], [[5. ožujka]] [[1976.]]) je [[Litva|litavski]] košarkaški trener i bivši profesionalni [[košarka]]š. Igrao je na poziciji [[razigravač]]a, a trenutačno je trener [[Fenerbahçe Beko|Fenerbahçea]]. Uvršten je među [[50 osoba koje su najviše pridonijele Euroligi]]. == Karijera == Karijeru je započeo u [[SAD]]-u na sveučilištu [[Sveučilište Maryland|Maryland]]. Kako je zaobiđen na [[NBA draft]]u [[1998.]], odlučio se je na povratak u svoju domovinu, gdje je potpisao za [[BC Lietuvos Rytas|Lietuvos Rytas]]. Kasnije je prešao u redove ljubljanske [[KK Union Olimpija|Union Olimpije]]. Od [[2000.]] do [[2003.]] igrao u španjolskoj [[FC Barcelona (košarka)|Barceloni]]. S njome je u sezoni 2002./2003. osvojio Euroligu. Iste godine je s [[Litvanska košarkaška reprezentacija|litvanskom reprezentacijom]] na [[Europsko prvenstvo u košarci – Švedska 2003.|Europskom prvenstvo u Švedskoj]] osvojio zlatnu medalju, a on je proglašen najkorsnijim igračem turnira. U jesen [[2003.]] odlazi u [[izrael]]ski [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]], s kojim je osvojio dva puta zaredom osvojio naslov europskog prvaka. U svojoj posljednjoj europskoj sezoni u Maccabiju ujedno je proglašen i za [[MVP]]-a Eurolige. [[2005.]] potpisao je 12 milijuna [[$]] vrijedan ugovor s [[Indiana Pacers]]ima. Ondje je ostao do siječnja [[2007.]] kada je u velikoj razmjeni igrača poslan u [[Golden State Warriors]]e. U svojoj prvoj [[NBA]] sezoni u dresu Pacersa imao učinak od 7.3 poena uz 3.0 asistencije za 20.8 minuta po susretu, dok je sljedeće sezone u dresu Pacersa i Warriorsa igrao prosječno 15.4 minute s učinkom od 6.1 poena uz 2.7 asistencija po susretu. U rujnu 2008. raskinuo je ugovor s Warriorsima,<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/warriorsi-se-odrekli-jasikeviciusa Warriorsi se odrekli Jasikevičiusa]</ref> a nekoliko dana kasnije potpisao je dvogodišnji ugovor vrijedan 7 milijuna [[$]] s grčkim [[K.A.E. Panathinaikos|Panathinaikosom]].<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/redir/359618.aspx Jasikevičius potpisao za Panathinaikos ]</ref> Već u prvoj sezoni u Panathinaikosu osvojio je [[Euroliga 2008./09.|Euroligu 2008./09.]], pobijedivši u finalu rusku [[PBK CSKA Moskva|CSKA Moskvu]]. Iako je bilo glasina da će se nakon isteka druge sezone vratiti u rodnu Litvu, to se neće dogoditi. iako je bilo objavljeno da je potpisao novi dvogodišnji ugovor s europskim prvacima,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kosarka.hr/main.asp?dir=news&newsid=27877 |title=Jasikevičius još dvije godine u Ateni |access-date=5. lipnja 2009. |archive-date=29. studenoga 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221129120405/http://www.kosarka.hr/main.asp?dir=news&newsid=27877 |url-status=dead }}</ref> neizvjesnost oko novog ugovora potrajala je tijekom cijelog ljeta. Problem je bio što Jasikevičius nije želio prihvatiti ugovor na jednu sezonu, već je želio pune dvije godine. Na koncu Litavac je prihvatio kompromisno rješenje, dobio je ugovor za iduću sezonu, a PAO će tada imati opciju da ga zadrže dodatnu godinu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kosarka.hr/main.asp?dir=news&newsid=28472 |title=Šaras ostaje vjeran zelenoj boji |access-date=22. srpnja 2009. |archive-date=29. studenoga 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221129102659/http://www.kosarka.hr/main.asp?dir=news&newsid=28472 |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.paobc.gr/player.php?category_id=124&player_id=4491&period_id=0 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090907190217/http://www.paobc.gr/player.php?category_id=124&player_id=4491&period_id=0 |date=7. rujna 2009. }} na Euroleague.net *[http://www.paobc.gr/player.php?category_id=124&player_id=4491&period_id=0 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090907190217/http://www.paobc.gr/player.php?category_id=124&player_id=4491&period_id=0 |date=7. rujna 2009. }} na službenoj Panathinaikosa *[http://www.sarunas-online.net/ Službena navijačka stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090329082143/http://www.sarunas-online.net/ |date=29. ožujka 2009. }} *[http://basketpedya.com/Acc002InfJug.php?idjug=6425 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312233450/https://www.google.com/adsense/domains/caf.js |date=12. ožujka 2021. }} na Basketpedya {{Sastav Fenerbahçe Ülker}}{{GLAVNIRASPORED:Jasikevičius, Šarūnas}} [[Kategorija:Litavski košarkaši]] [[Kategorija:Košarkaši Panathinaikosa]] [[Kategorija:Razigravači]] [[Kategorija:Litavski košarkaški treneri]] [[Kategorija:Životopisi, Kaunas]] bt180kdbj0hgi2a6y8l8c57mjzs9nft 0 197429 7569980 7486616 2026-08-05T07:23:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569980 wikitext text/x-wiki {{Infookvir festival | Naziv = INmusic festival | Izvorni naziv = | Slika = Arctic Monkeys @INmusic.jpg | Opis slike = Nastup sastava [[Arctic Monkeys]] na festivalu 2013. godine | Mjesto = [[Jarun]], [[Grad Zagreb]] | Država = [[Hrvatska]] | Vrsta = | Osnivač = | Osnutak = 2006. | Održavanje = svake godine potkraj [[Lipanj|lipnja]] | Web = [http://www.inmusicfestival.com/ www.inmusicfestival.com] }} '''INmusic festival''' najveći je godišnji glazbeni festival na otvorenome u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Počevši od [[2006.]] održava se svake godine krajem lipnja na [[jarun]]skom [[Otok hrvatske mladeži|Otoku hrvatske mladeži]] u [[Zagreb]]u izuzev prve godine kada se održao na zagrebačkoj Šalati. Od 2007. festival uglavnom traje tri dana, a prati ga i višednevni smještaj u kampu koji je također u organizaciji festivala. Festival je unatoč povremenim izmjenama zadržao formu gdje se na tri velike pozornice i više manjih održavaju nastupi izvođača koji izvode pretežno: [[rock]], [[pop]], [[world music]], elektronsku glazbu, [[ska]], [[punk]] itd. Festival je primio priznanja ''National Geographic Travelera''<ref>http://www.croatiaweek.com/national-geographic-name-croatian-music-festival-in-world-top-3/ , 3. ožujka 2013.</ref>, ''[[Huffington Post]]a''<ref>[http://www.huffingtonpost.com/us-news-travel/10-music-festivals-2013_b_2726758.html , 21. veljače 2013.</ref> te [[mrežni portal|mrežnih portala]] poput Lonely Planeta, Global Grasshoppera i Travel Freaka.{{ni}} CNN ga je uvrstivo dvije godine za redom među 50 najboljih festivala u svijetu<ref>[http://travel.cnn.com/explorations/play/worlds-50-best-summer-music-festivals-008106 , 10. lipnja 2013.</ref> ''New Musical Express'' nazvao ga je "neotkriveni dragulj europske festivalske scene"<ref>[http://www.nme.com/blogs/festivals-blog/6-reasons-to-visit-one-of-europes-best-kept-secret-festivals, 28. svibnja 2015.</ref> te festivalom koji pruža "jedinstveno iskustvo na jedinstvenoj lokaciji".<ref>NME (New Musical Express magazine), 23. svibnja 2015., Time Inc. (UK) Ltd, London, 2015., str. 22-23.</ref> Od 2017. godine INmusic festival se po odabiru NME-a nalazi na popisu najboljih svjetskih festivala<ref>{{Citiranje časopisa|title=Festivals {{!}} Music Festivals|url=https://www.nme.com/festivals-home|accessdate=2019-05-21}}</ref> Među ostalima, na Festivalu su nastupili: Arctic Monkeys, Jamiroquai, The Prodigy, New Order, Nick Cave and the Bad Seeds, The Black Keys, Pixies, MGMT, Foals, Iggy and the Stooges, Franz Ferdinand, Morrissey, Arcade Fire, Sonic Youth, Kraftwerk, Moby, Serj Tankian, Cypress Hill, Grinderman, Flaming Lips, Massive Attack, Alice in Chains, LCD Soundsystem, Morcheeba, Lily Allen, FFS, Placebo, Paolo Nutini, Rudimental, Of Monsters and Men, La Roux, Future Islands, Eagles of Death Metal....<ref>[https://www.inmusicfestival.com/program/2015 , 2. rujna 2015.</ref> == Izdanja INmusic festivala == INmusic festival se do danas održao 10 puta. Prvo izdanje održano je na zagrebačkoj Šalati nakon čega je festival preseljen na zagrebački Jarun, točnije na Otok hrvatske mladeži. Nakon prvog izdanja 2006. godine kao glavni sponzor festivala dolazi telekomunikacijska tvrtka VIPnet te se festival 2007. i 2008. godine naziva VIP INmusic festival. Od 2009. do 2011. festival mijenja pokrovitelja te se naziva T-Mobile INmusic festival. Od 2012. godine festival se naziva INmusic festival. Godine 2014. festival se dodatno širi na na Otok Trešnjevka gdje se locira kamp povezan pontonskim mostom s Otokom hrvatske mladeži, a 2015. proširivši kamp na otok Univerzijadu, festivalsko otočje dodatno se povećao čineći INmusic jedinim festivalom koji se održava na 3 otoka! === <u>2006</u>. === Prvo izdanje INmusic festivala održalo se od 4. do 6. lipnja na zagrebačkoj [[Šalata|Šalati]]. '''Glavni izvođači:''' * [[Morrissey]], [[Franz Ferdinand]] '''Također su nastupili:''' * Archie Bronson Outfit, The Ex, '''Regionalni izvođači:''' * Edo Maajka & Leksaurini, Darkwood Dub, Ramirez, My Buddy Moose === <u>2007</u>. === Drugo izdanje INmusic festivala održava se od 27. do 28. kolovoza i seli se sa Šalate na zagrebački [[Jarun]], točnije na [[Otok hrvatske mladeži]]. Festivalu se pridružuje glavni sponzor VIPnet te se festival preimenuje u VIP INmusic festival. '''Glavni izvođači:''' * [[The Stooges|Iggy & The Stooges]], [[Sonic Youth]] '''Također su nastupili:''' * Happy Mondays, Asian Dub Foundation, New York Dolls, Roisin Murphy (Moloko), !!!, The Hold Steady, Giles Peterson, Banco de Gaia, Kultur Shock, Ras Tweed & Bas Culture, The Bluejays '''Regionalni izvođači:''' * Majke, The Beat Fleet, Obojeni program, Letu Štuke, Gustafi, S3ngs, Gatuzo, Radikal Dub Kolektiv, Eddie Meets Yannah, Messerschmitt, Superhiks, Erotic Biljan & His Heretics, Vale Tudo, Viva Glorio, Orkestar Aguševi === <u>2008</u>. === Treće izdanje festivala također se održalo pod nazivom VIP INmusic festival od 3. do 4. lipnja. Britanski Times uvrstio je INmusic festival među najbolje europske ljetne festivale 2008. godine.<ref>[http://www.thetimes.co.uk/tto/arts/music/festivals/article1886508.ece , 25. ožujka 2008.</ref> '''Glavni izvođači:''' * [[Nick Cave|Nick Cave and the Bad Seeds]],[[The Prodigy]] '''Also performed: ''' * Stereo MCs, Serj Tankian, Hot Chip, Tinariwen, Amadou & Mariam, The Go! Team, Seun Kuti and Egypt 80, Sons and Daughters,Dreadzone, Jazzanova, XX Teens, Ed Kuepper & Jeffrey Wegener, Ras Tweed & Bas Culture, The Voxx '''Regionalni izvođači: ''' * Let 3, Kiril Džajkovski, Vještice, Atheist Rap, Radikal Dub Soundsystem, Eddy Ramich, Meduze, Ante Perković, Ruiz, Mandrili, Ivan Vragolović === <u>2009</u>. === Četvrti po redu INmusic festival mijenja sponzora te se pod pokroviteljstvom hrvatskog [[T-Mobile]]a održao 24. i 25. lipnja 2009. na 5 live pozornica: T-Mobile stage, Nokia stage, Radio 101 stage, Noćni stage i Tuborg Green stage. Škotski sastav Franz Ferdinand nastupa na festivalu po drugi put. Britanski Times drugu je godinu za redom uvrstio INmusic festival među najbolje europske ljetne glazbene festivale.<ref>[http://www.thetimes.co.uk/tto/travel/holidays/music/article1739324.ece , 27. ožujka 2009.</ref> INmusic festival nominiran je za European Festival Award te ulazi u uži krug oodabira od ukupno 10 glazbenih festivala u Europi.<ref>[http://eu.festivalawards.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150828055723/http://eu.festivalawards.com/ |date=28. kolovoza 2015. }}</ref> '''Glavni izvođači: ''' * [[Franz Ferdinand]], [[Moby]], [[Kraftwerk]], [[N.E.R.D]], [[Lily Allen]] '''Također su nastupili: ''' * Yeah Yeah Yeahs, Tricky, Editors, Dimmu Borgir, Anthrax, Hatebreed, Art Brut, Sergent Garcia, Rokia Traoré, Adrian Sherwood, Richard Dorfmeister, God Dethroned, Ras Tweed & Bas Culture '''Regionalni izvođači:''' *[[KUD Idijoti]], [[Kawasaki 3P]], [[Afion]], [[Antenat]], [[Le Zbor]], [[Ashes You Leave]], [[Rising Dream]], [[Eddy Ramich]], [[Machine Insufficiency]] === <u>2010</u>. === Peto izdanje festivala održano je također pod nazivom T-Mobile INmusic festival od 21. do 23. lipnja. '''Glavni izvođači: ''' * [[Alice in Chains]], [[Billy Idol]], [[Massive Attack]], [[LCD Soundsystem]], [[The Flaming Lips]] '''Također su nastupili:''' * Morcheeba, !!! (Chk Chk Chk), Pendulum, Rise Against, Flogging Molly, Broken Social Scene, Audio Bullys, New Young Pony Club, Caribou, Skindred, Martina Topley-Bird '''Regionalni izvođači:''' * The Beat Fleet, Kawasaki 3P, Gustafi, The Bambi Molesters, Dubioza Kolektiv, One Piece Puzzle, Popeye, Bo, S3ngs, Ne znam kak se zovu, al frajer mi je susjed, Embassy 516 === <u>2011</u>. === Šesto izdanje festivala održano je 21. i 22. lipnja. '''Glavni izvođači:''' * [[Jamiroquai]], [[Cypress Hill]], [[Arcade Fire]], [[Grinderman]] '''Također su nastupili:''' * The Streets, TV on the Radio, Mastodon, Jello Biafra, Buraka Som Sistema, Gentleman, The Dø, Retro Stefson '''Regionalni izvođači:''' * Dubioza kolektiv, Dječaci, Overflow, Elemental, Partibrejkers, Goribor, Superhiks, Elvis Jackson, Babilonci, Luka Belani, Tričke, Mika Male, Orange Strips, Pink Studio, Luft === <u>2012</u>. === Sedmo izdanje festivala vraća svoje originalno ime INmusic festival. Festival je održan 29. i 30. lipnja. CNN International uvrstio je INmusic festival u 50 najboljih glazbenih festivala u svijetu. Velik broj koncerata prenosio se uživo na YouTubeu diljem svijeta.<ref>[http://www.vecernji.hr/glazba/inmusic-putuje-u-svijet-uzivo-je-na-youtubeu-422977 , 21. lipnja 2012.</ref> '''Glavni izvođači:''' * [[Franz Ferdinand]], [[New Order]] '''Također su nastupili:''' * Gorillaz Sound System, Mando Diao, Gogoll Bordello, Archie Bronson Outfit, Retro Stefson, General Elektriks, Ines Mezel, Tamikrest, Fanga, Dry the River, Human Woman, Reptile Youth, Stuttgart Online, '''Regionalni izvođači:''' * Vlasta Popić, Markiz, Ruiz, Valetudo, Hype, Pozdrav Azri, [[Punčke]], Igut, Sick Swing Orchestra === <u>2013</u>. === Osmo izdanje festivala održano je od 24. do 26. lipnja. '''Glavni izvođači:''' * [[Arctic Monkeys]], [[The Stooges|Iggy & The Stooges]] '''Također su nastupili:''' * Basement Jaxx, Bloc Party, Editors, NOFX, Airbourne, Stealing Sheep, A Toys Orchestra, Mile Me Deaf, Rangleklods, Conquering Lion, Dikta, Roger the Mascot '''Regionalni izvođači:''' * Atheist Rap, Team Ghost, Dža ili Bu, S.A.R.S., Frenkie, Moveknowledgment, Pozdrav Azri, Gatuzo, Dosh Lee, She Loves Pablo, Radio Aktiv, Barbari, Antenat, Mašinko, Cherkezi United, D Elvis, B and the Boops, Achromatic Attic, Udriground === <u>2014</u>. === Deveto izdanje festivala održano je od 23. do 25 lipnja. Festival se nakon 2006. godine po prvi puta značajnije širi pa se sto metara dugim pontonskim mostom spajaju festivalski [[Otok hrvatske mladeži]] i susjedni [[Otok Trešnjevka]] gdje se zbog sve veće posjećenosti festivala seli kamp koji je otvoren čak 6 dana.<ref>[https://www.inmusicfestival.com/vijesti/evo-zasto-je-inmusic-najveci-open-air-festival-u-hrvatskoj , 10. lipnja 2014. )</ref> U 2014. godini na festival se uvodi beskontaktno i bezgotivnsko plaćanje u suradnji s novim pokroviteljom festivala, [[OTP banka Hrvatska|OTP bankom Hrvatska]]. '''Glavni izvođači:''' * [[The Black Keys]], [[Pixies]], [[MGMT]], [[Foals]] '''Također su nastupili:''' * The Fratellis, Wolfmother, Flogging Molly, Bombay Bicycle Club, Digitalism, Crystal Fighters, Bassekou Kouyate& Ngoni Ba, Bomba Estereo, Vitalic, Bombino, Jagwar Ma, Kuroma, Linkoban, Animal Music, Roger the Mascot, Streets of Mars, Stop Drop Robot, DJ Jarnstjarna '''Regionalni izvođači:''' * [[Partibrejkers]], [[Rambo Amadeus]], [[Vlada Divljan]], Ljetno Kino, [[Gatuzo]], Kandžija i Gole Žene, [[S3ngs]], N'toko, Žen, Baden-Baden, Elephant and the Moon, Pars Petrosa, Ti, Hype, Them Moose Rush, Your Gay Thoughts, The Canyon Observer, YEM kolektiv === <u>2015</u>. === Jubilarno, deseto izdanje INmusic festivala održalo se 22., 23., i 24. lipnja 2015. godine.<ref>[http://www.inmusicfestival.com/vijesti/znamo-datume-odrzavanja-jubilarnog-desetog-inmusic-festivala</ref> Deseti INmusic festival bio je najveći u povijesti njegova održavanja: trajao je puna 3 dana dok je festivalski kamp bio otvoren 7 dana. Dosadašnjih godina prvi dan INmusic festivala služio je za svojevrsno zagrijavanje za iduća 2 festivalska dana, no 2015. godine i prvi dan imao je puni program s čak 2 headlinera. Festivalski i kamperski prostor proširili su se i na treći otok jarunskog arhipelaga. Sto metara dugi pješački pontonski most povezivao je festivalski [[Otok hrvatske mladeži]] sa susjednim kamperskim otocima: [[Otok Trešnjevka]] i Otok Univerzijada. Osim rekordne posječenosti<ref>[https://www.inmusicfestival.com/vijesti/inmusic-festival-jubilarnim-izdanjem-oborio-je-vlastiti-rekord-posjecenosti , 25. lipnja 2015. </ref> samog festivala, festivalski kamp je, zahvaljujući većem prihvatnom kapacitetu, ostvario fantastične turističke rezultate. Festivalski kamp povećao se zahvaljujući pokroviteljstvu Grada Zagreba te suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba. Deseti INmusic održo se uz potporu Ožujskog piva kao powered by sponzora te OTP banke koja je omogućila beskontaktno plaćanje na festivalu. INmusic festival je 2105. godine započeo suradnju sa švedskom udrugom Studiefrämjandet.<ref>[https://www.inmusicfestival.com/vijesti/na-inmusicu-ce-nastupiti-10-izvodaca-iz-svedske , 21. svibnja 2015.</ref> Švedska i Hrvatska na ovaj način pružaju zajedničku podršku razvoju glazbene kulture i obrazovanja. U suradnji INmusica i Studiefrämjandeta organiziran je natječaj za švedske izvođače putem kojega su odabrani švedski sastavi i 2 DJ-a koji su nastupili na INmusic festivalu. Treći dan festivala je, uz vatromet, francuska umjetnička trupa Reve d'Herbert (Herbertov san) bila iznenađenje povodom jubilarnog slavlja INmusica. (Autori spektakla Reve d'Herbert su Nikola MARTIN (Inko'Nito) i J-Baptiste Duperray u koproduciji Inko'Into i Cie des Quidams.) '''Glavni izvođači:''' * [[Placebo]], FFS (Franz Ferdinand & Sparks), [[Rudimental]], [[Paolo Nutini]] '''Također su nastupili:''' * Of Monsters and Men, La Roux, Future Islands, Frank Turner & The Sleeping Souls, [[Death Cab for Cutie]], Black Rebel Motorcycle Club, Eagles of Death Metal, Kate Tempest, Mike Skinner, Batida, Aziza Brahim, Katalina Kicks, The Mirror Trap, Royal Prospect, Comminor, Among Souls, Northlight, Telephonehookers, John Bull Gang, Dum i Huet, Charlie Harlow, Neweva, In Hours, Decaville, Antrox '''Regionalni izvođači:''' * Halka, [[Rambo Amadeus]], Zadruga, Repetitor, Ljetno Kino, Jonathan, Ludovik Material, Sassja, Them Moose Rush, Killed a Fox, Muscle Tribe of Danger and Excellence, Ashes You Leave, NLV, Mnogi Drugi, Mel Camino, Clone Age, Mel & Django Jet, Čao Portorož, Jardier, And the Kid, Human, The Belle Infidels, Plastic Knives, Discohernia, DJ Ilko, YEM kolektiv... I 2015 godine INmusic festival nalazi se na popisu najboljih europskih festivala. INmusic festival nominiran je za '''[http://eu.festivalawards.com/ European Festival Award] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150828055723/http://eu.festivalawards.com/ |date=28. kolovoza 2015. }}''',<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://eu.festivalawards.com/ |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=2. rujna 2015. |archive-date=28. kolovoza 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150828055723/http://eu.festivalawards.com/ |url-status=dead }}</ref> u kategoriji 'Best Medium-Sized Festival'. O najboljem festivalu odlučuje publika putem glasovanja na službenoj stranici: http://eu.festivalawards.com/vote-now/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151019190321/http://eu.festivalawards.com/vote-now/ |date=19. listopada 2015. }}. Glasovanje završava 12. studenog u 19 sati. === <u>2016</u>. === '''INmusic festival #11''' održao se od 20. do 22. lipnja 2016. godine na Jarunu u Zagrebu.<ref>[https://www.inmusicfestival.com/vijesti/ovogodisnji-inmusic-najposjeceniji-je-do-sad]</ref> * PRVI DAN FESTIVALA - Ponedjeljak, 20. lipnja: Gutterdämmerung ft. Henry Rollins, Jake Bugg, The Coral, Django Django, Pennywise, Monoswezi, Nikki Louder, FùGù MANGO, The Bambi Molesters, Chui, INteatar: Münchhausen (Vilim Matula)<ref>[https://www.inmusicfestival.com/program/2016/1-dan-pon-20-6 www.inmusicfestival.com], pristupljeno 23. kolovoza 2016.</ref> * DRUGI DAN FESTIVALA - Utorak, 21. lipnja: [[Florence + The Machine]], Barns Courtney, Kawasaki 3p, Orkesta Mendoza, My Baby, Gretta, Spleen G. INteatar: Dream of Life (Senka Bulić)<ref>[https://www.inmusicfestival.com/program/2016/2-dan-uto-21-6 www.inmusicfestival.com], pristupljeno 23. kolovoza 2016.</ref> * TREĆI DAN FESTIVALA - Srijeda, 22. lipnja: [[PJ Harvey]], The Kooks, Wilco, Yeasayer, Pat Thomas & The Kwashibu Area Band, Shearwater, Gustafi, Žen, INteatar: Međuigre 0-24 (Zijah Sokolović)<ref>[https://www.inmusicfestival.com/program/2016/3-dan-sri-22-6 www.inmusicfestival.com], pristupljeno 23. kolovoza 2016.</ref> <br /> === <u>2017</u>. === '''INmusic festival #12''' održao se od 19. do 21. lipnja 2017. godine na Jarunu u Zagrebu, a na festivalu su nastupili<ref>{{Citiranje časopisa |title=Objavljen raspored izvođača INmusic festivala po danima! Ograničen kontingent dnevnih ulaznica u prodaji! |url=https://www.inmusicfestival.com/vijesti/objavljen-raspored-izvodaca-inmusic-festivala-po-danima-ogranicen-kontingent-dnevnih?iframe=1 |date=2017-05-02 |accessdate=2019-05-21}}</ref>: 1. DAN FESTIVALA – Ponedjeljak, 19. lipnja: [[Arcade Fire]], Darko Rundek Apocalypso Now, Michael Kiwanuka, Th' Legendary Shack Shakers, Throes + The Shine, Haus, St.Tropez 2. DAN FESTIVALA – Utorak, 20. lipnja: [[Kings of Leon]], [[Alt-J (∆)|Alt-J]], Repetitor, The Strange, Kel Assouf, Public Service Broadcasting, Gatuzo, Them Moose Rush 3. DAN FESTIVALA – Srijeda, 21. lipnja: [[Kasabian]], Flogging Molly, Slaves, Danko Jones, Booka Shade Ulaznice za dvanaesto izdanje INmusic festivala rasprodane su tjedan dana prije početka festivala.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Rasprodan INmusic festival #12! |url=https://www.inmusicfestival.com/vijesti/rasprodan-inmusic-festival-12 |date=2017-06-13 |accessdate=2019-05-21}}</ref> <br /> === <u>2018</u>. === '''INmusic festival #13''' održao se od 25. do 27. lipnja 2018. godine na Jarunu u Zagrebu, a na festivalu su nastupili<ref>{{Citiranje časopisa |title=Objavljen raspored izvođača INmusic festivala #13 po danima i puštene u prodaju dnevne ulaznice za festival! |url=https://www.inmusicfestival.com/vijesti/objavljen-raspored-izvodaca-inmusic-festivala-13-po-danima-i-pustene-u-prodaju-dnevne |date=2018-05-14 |accessdate=2019-05-21}}</ref>: 1. DAN FESTIVALA - Ponedjeljak, 25. lipnja - [[Queens of the Stone Age|Queens Of The Stone Age]], David Byrne, The Kills, Superorganism, Témé Tan, Them Moose Rush, Straight Mickey And The Boyz, False Heads, Tyger Lamb, Rival Bones, [[Tus Nua]], Nellcote i Grapevine Babies 2. DAN FESTIVALA - Utorak, 26. lipnja - [[Nick Cave & The Bad Seeds]], St. Vincent, Bombino, Jinx, Reykjavíkurdætur, Šumski, Koala Voice, Irena Žilić, J.R. August, ZMaJ, Lika Kolorado, Ischariotzky, Bad Notion 3. DAN FESTIVALA - Srijeda, 27. lipnja - Interpol, Alice In Chains, Portugal. The Man, General Elektriks, PINS, Tschegue, Super Besse, She Loves Pablo, Moskau, Sana Garić, Killed A Fox, Cubies, Rens Argoa, Futurski Ulaznice za trinaesto izdanje INmusic festivala rasprodane su prije početka festivala drugu godinu za redom.<ref>{{Citiranje časopisa |title=INmusic festival rasprodan je drugu godinu za redom! Poznati datumi 14. izdanja INmusic festivala u 2019. godini! |url=https://www.inmusicfestival.com/vijesti/inmusic-festival-rasprodan-je-drugu-godinu-za-redom-poznati-datumi-14-izdanja-inmusic |date=2018-06-20 |accessdate=2019-05-21}}</ref> === <u>2019</u>. === '''INmusic festival #14''' održao se od 24. do 26. lipnja 2019. godine na Jarunu u Zagrebu, a na festivalu su nastupili<ref>{{Citiranje weba |url=https://sound-report.com/vijesti/objavljena-je-potpuna-satnica-inmusic-festivala/ |title=Objavljena je potpuna satnica INmusic festivala |work=sound-report.com |language=hr |accessdate=2021-04-24 |archive-date=24. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210424072612/https://sound-report.com/vijesti/objavljena-je-potpuna-satnica-inmusic-festivala/ |url-status=dead }}</ref>: 1. DAN FESTIVALA (ponedjeljak, 24. lipnja) - Foals, The Hives, Johnny Marr, Kurt Vile & The Violators, Skindred, Siddharta, Fontaines D.C., Super Besse, Edi East Trance Blues, Infected, Nord, Kevlar Bikini, dno., Stephany Stefan, Paul The Walrus 2. DAN FESTIVALA (utorak, 25. lipnja) - Suede, Garbage, Thievery Corporation, Frank Turner & The Sleeping Souls, Zeal & Ardor, Gato Preto, Black Honey, Lysistrata, Gatuzo, Bang Bang, Mel Camino, Billie Joan, [[Denis Katanec#Klinika Denisa Kataneca|Klinika Denisa Kataneca]], Gentelman, The K's 3. DAN FESTIVALA (srijeda, 26. lipnja) - The Cure, LP, Peter Bjorn and John, JoyCut, Kandžija i Gole žene, Kojoti, Mangroove, The Ills, Run Sofa, Tús Nua, Phantasmagoria, And The Kid, The Black Room, Ichabod, [[One Possible Option]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.inmusicfestival.com/ Službena stranica] * [https://www.facebook.com/INmusic.festival Facebook] * [https://twitter.com/INmusicfestival Twitter] * [https://instagram.com/inmusic_festival/ Instagram] * [https://www.inmusicfestival.com/shop/ulaznice/ Ulaznice] {{ZG}} [[Kategorija:Glazbeni festivali u Zagrebu]] [[Kategorija:Hrvatski festivali elektroničke glazbe]] 2ucx55neu2v81zn4uptgty94sv06bkm 0 198059 7569831 7295462 2026-08-04T20:52:31Z Vulenator 368549 Updated a reference, fixed wrong fact, added to a missing category 7569831 wikitext text/x-wiki '''Dvorac Januševec''' nalazi se u selu [[Prigorje Brdovečko]], zapadno od [[Zagreb]]a. Smatra se jednim od najvažnijih djela [[klasicizam|klasicističke]] arhitekture u Hrvatskoj. [[Datoteka:Dvorac Januševec.jpg|mini|desno|Dvorac Januševec]] Sagrađen je oko [[1830.]] godine za baruna Josipa Vrkljana, bivšeg ministra financija nadvojvotkinje od Parme, druge [[Napoleon]]ove žene.<ref>Mladen Obad Šćitaroci, ''Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1993.</ref> Već desetak godina nakon izgradnje dvorac je prodan francuskom grofu Edgaru Corberonu koji je bio istaknuti sudionik Ilirskog pokreta. Nakon njega, dvorac često mijenja vlasnike. Tijekom Drugoga svjetskog rata u njemu je smještena vojska koja ga je prilikom povlačenja minirala i teško oštetila. Kasnije je dvorac obnovljen, a danas služi kao spremište [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]]. Dvorac je [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-2251|naziv=Dvorac Januševec|sadržaj=preuzet|pristupljeno=4. kolovoza 2026.}}</ref> Dvorac ima pravokutan tlocrt kojemu je u sredini okrugla dvorana što se proteže kroz dvije etaže. Na jednom pročelju ima veliku ložu, a na dvama altanu sa stupovima. Nije poznat arhitekt ovoga zdanja, ali se zna da je izvedbu vodio zagrebački graditelj [[Angelo Chicco]]. Izvjesne projekte za Januševec koji nisu realizirani radio je i znameniti zagrebački arhitekt [[Bartol Felbinger]].<ref>Lelja Dobronić, ''Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba'', Zagreb 1971.</ref> == Opis == Dvorac Januševec smješten je nedaleko od ceste koja vodi iz smjera Zaprešića prema Brdovcu. Sagradio ga je general Vrkljan 1828. g. vjerojatno prema projektu B. Felbingera. U Drugom svjetskom ratu, dvorac su pri povlačenju minirali ustaše, nakon masakra kojeg su počinili u obližnjem selu Hrastina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Šimunković|first=Mario|title=Masakr nad Romima i Sintima u Hrastini 1945. godine: zločini luburićevaca u zaprešićkom kraju|last2=Mihovilović|first2=Đorđe|publisher=Javna ustanova Spomen područje Jasenovac|year=2021|isbn=978-953-7895-13-6|pages=34}}</ref> U razdoblju od 1962. do 1970. bio je obnavljan. Riječ je o dvokatnom objektu pravokutne osnove u čijem središtu je rotunda zaključena kupolom. Oko središnjeg prostora (rotunde) kojeg zaključuje kupola, a proteže se cijelom visinom građevine, grupirane su prostorije prvog i drugog kata. Osnovni elementi oblikovanja pročelja su trijemovi te cijeli niz elemenata klasične provenijencije. Dvorac Januševec predstavlja najviše domete klasicističke arhitekture na području Hrvatske.<ref name="kulturnadobra" /> == Zaštita == Pod oznakom Z-2251 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "stambene građevine".<ref name="kulturnadobra"/> ==Bilješke== {{izvori}} ==Literatura== * Mladen Obad Šćitaroci, ''Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1993. {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Zaštićene stambene građevine u Zagrebačkoj županiji]] [[Kategorija:Neoklasicistički dvorci u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Dvorci u Hrvatskoj]] ho15poieyiyhghm9tioa6t3pe686695 7569832 7569831 2026-08-04T20:59:31Z Vulenator 368549 grammar changes to fit other nearby castle/manor articles 7569832 wikitext text/x-wiki '''Dvorac Januševec''' nalazi se u selu [[Prigorje Brdovečko]], zapadno od [[Zagreb]]a. Smatra se jednim od najvažnijih djela [[klasicizam|klasicističke]] arhitekture u Hrvatskoj. [[Datoteka:Dvorac Januševec.jpg|mini|desno|Dvorac Januševec]] Sagrađen je oko [[1830.]] godine za baruna Josipa Vrkljana, bivšeg ministra financija nadvojvotkinje od Parme, druge [[Napoleon]]ove žene.<ref>Mladen Obad Šćitaroci, ''Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1993.</ref> Već desetak godina nakon izgradnje dvorac je prodan francuskom grofu Edgaru Corberonu koji je bio istaknuti sudionik Ilirskog pokreta. Nakon njega, dvorac često mijenja vlasnike. Tijekom Drugoga svjetskog rata u njemu je smještena vojska koja ga je prilikom povlačenja minirala i teško oštetila. Kasnije je dvorac obnovljen, a danas služi kao spremište [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]]. Dvorac je [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-2251|naziv=Dvorac Januševec|sadržaj=preuzet|pristupljeno=4. kolovoza 2026.}}</ref> Dvorac ima pravokutan tlocrt kojemu je u sredini okrugla dvorana što se proteže kroz dvije etaže. Na jednom pročelju ima veliku ložu, a na dvama altanu sa stupovima. Nije poznat arhitekt ovoga zdanja, ali se zna da je izvedbu vodio zagrebački graditelj [[Angelo Chicco]]. Izvjesne projekte za Januševec koji nisu realizirani radio je i znameniti zagrebački arhitekt [[Bartol Felbinger]].<ref>Lelja Dobronić, ''Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba'', Zagreb 1971.</ref> == Opis == Dvorac Januševec smješten je nedaleko od ceste koja vodi iz smjera Zaprešića prema Brdovcu. Sagradio ga je general Vrkljan 1828. g. vjerojatno prema projektu B. Felbingera. U Drugom svjetskom ratu, dvorac su pri povlačenju minirali ustaše, nakon masakra kojeg su počinili u obližnjem selu Hrastina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Šimunković|first=Mario|title=Masakr nad Romima i Sintima u Hrastini 1945. godine: zločini luburićevaca u zaprešićkom kraju|last2=Mihovilović|first2=Đorđe|publisher=Javna ustanova Spomen područje Jasenovac|year=2021|isbn=978-953-7895-13-6|pages=34}}</ref> U razdoblju od 1962. do 1970. bio je obnavljan. Riječ je o dvokatnom objektu pravokutne osnove u čijem središtu je rotunda zaključena kupolom. Oko središnjeg prostora (rotunde) kojeg zaključuje kupola, a proteže se cijelom visinom građevine, grupirane su prostorije prvog i drugog kata. Osnovni elementi oblikovanja pročelja su trijemovi te cijeli niz elemenata klasične provenijencije. Dvorac Januševec predstavlja najviše domete klasicističke arhitekture na području Hrvatske.<ref name="kulturnadobra" /> == Zaštita == Pod oznakom Z-2251 zaveden je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravnog statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićenog kulturnog dobra]], klasificirano kao "stambene građevine".<ref name="kulturnadobra"/> ==Bilješke== {{izvori}} ==Literatura== * Mladen Obad Šćitaroci, ''Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1993. {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Zaštićene stambene građevine u Zagrebačkoj županiji]] [[Kategorija:Neoklasicistički dvorci u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Dvorci u Hrvatskoj]] pbhoqp9an7o436ewmyzhonk5ddgc8cr 7569843 7569832 2026-08-04T21:10:40Z Vulenator 368549 Added link to definition of "barun", and to important castle's person connection that doesn't have a Croatian article yet 7569843 wikitext text/x-wiki '''Dvorac Januševec''' nalazi se u selu [[Prigorje Brdovečko]], zapadno od [[Zagreb]]a. Smatra se jednim od najvažnijih djela [[klasicizam|klasicističke]] arhitekture u Hrvatskoj. [[Datoteka:Dvorac Januševec.jpg|mini|desno|Dvorac Januševec]] Sagrađen je oko [[1830.]] godine za [[Barun|baruna]] [[Josip Vrkljan|Josip Vrkljana]], bivšeg ministra financija nadvojvotkinje od Parme, druge [[Napoleon]]ove žene.<ref>Mladen Obad Šćitaroci, ''Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1993.</ref> Već desetak godina nakon izgradnje dvorac je prodan francuskom grofu Edgaru Corberonu koji je bio istaknuti sudionik Ilirskog pokreta. Nakon njega, dvorac često mijenja vlasnike. Tijekom Drugoga svjetskog rata u njemu je smještena vojska koja ga je prilikom povlačenja minirala i teško oštetila. Kasnije je dvorac obnovljen, a danas služi kao spremište [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]]. Dvorac je [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-2251|naziv=Dvorac Januševec|sadržaj=preuzet|pristupljeno=4. kolovoza 2026.}}</ref> Dvorac ima pravokutan tlocrt kojemu je u sredini okrugla dvorana što se proteže kroz dvije etaže. Na jednom pročelju ima veliku ložu, a na dvama altanu sa stupovima. Nije poznat arhitekt ovoga zdanja, ali se zna da je izvedbu vodio zagrebački graditelj [[Angelo Chicco]]. Izvjesne projekte za Januševec koji nisu realizirani radio je i znameniti zagrebački arhitekt [[Bartol Felbinger]].<ref>Lelja Dobronić, ''Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba'', Zagreb 1971.</ref> == Opis == Dvorac Januševec smješten je nedaleko od ceste koja vodi iz smjera Zaprešića prema Brdovcu. Sagradio ga je general Vrkljan 1828. g. vjerojatno prema projektu B. Felbingera. U Drugom svjetskom ratu, dvorac su pri povlačenju minirali ustaše, nakon masakra kojeg su počinili u obližnjem selu Hrastina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Šimunković|first=Mario|title=Masakr nad Romima i Sintima u Hrastini 1945. godine: zločini luburićevaca u zaprešićkom kraju|last2=Mihovilović|first2=Đorđe|publisher=Javna ustanova Spomen područje Jasenovac|year=2021|isbn=978-953-7895-13-6|pages=34}}</ref> U razdoblju od 1962. do 1970. bio je obnavljan. Riječ je o dvokatnom objektu pravokutne osnove u čijem središtu je rotunda zaključena kupolom. Oko središnjeg prostora (rotunde) kojeg zaključuje kupola, a proteže se cijelom visinom građevine, grupirane su prostorije prvog i drugog kata. Osnovni elementi oblikovanja pročelja su trijemovi te cijeli niz elemenata klasične provenijencije. Dvorac Januševec predstavlja najviše domete klasicističke arhitekture na području Hrvatske.<ref name="kulturnadobra" /> == Zaštita == Pod oznakom Z-2251 zaveden je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravnog statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićenog kulturnog dobra]], klasificirano kao "stambene građevine".<ref name="kulturnadobra"/> ==Bilješke== {{izvori}} ==Literatura== * Mladen Obad Šćitaroci, ''Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1993. {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Zaštićene stambene građevine u Zagrebačkoj županiji]] [[Kategorija:Neoklasicistički dvorci u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Dvorci u Hrvatskoj]] jvutmo5owm3by1oc0udicrvimp0hjei 7570042 7569843 2026-08-05T09:15:23Z Vulenator 368549 Expanded building's general location description. 7570042 wikitext text/x-wiki '''Dvorac Januševec''' [[Neoklasicizam|neoklasicistički]] je [[dvorac]] u [[Prigorje Brdovečko|Prigorju Brdovečkom]], [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]]. Nalazi se nedaleko od grada [[Zaprešić|Zaprešića]], u regiji [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskoga zagorja]]. Sagrađen je oko 1828. godine i smatra se jednim od najvažnijih djela [[Klasicizam|klasicističke]] arhitekture u Hrvatskoj. [[Datoteka:Dvorac Januševec.jpg|mini|desno|Dvorac Januševec]] Sagrađen je oko [[1830.]] godine za [[Barun|baruna]] [[Josip Vrkljan|Josip Vrkljana]], bivšeg ministra financija nadvojvotkinje od Parme, druge [[Napoleon]]ove žene.<ref>Mladen Obad Šćitaroci, ''Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1993.</ref> Već desetak godina nakon izgradnje dvorac je prodan francuskom grofu Edgaru Corberonu koji je bio istaknuti sudionik Ilirskog pokreta. Nakon njega, dvorac često mijenja vlasnike. Tijekom Drugoga svjetskog rata u njemu je smještena vojska koja ga je prilikom povlačenja minirala i teško oštetila. Kasnije je dvorac obnovljen, a danas služi kao spremište [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]]. Dvorac je [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-2251|naziv=Dvorac Januševec|sadržaj=preuzet|pristupljeno=4. kolovoza 2026.}}</ref> Dvorac ima pravokutan tlocrt kojemu je u sredini okrugla dvorana što se proteže kroz dvije etaže. Na jednom pročelju ima veliku ložu, a na dvama altanu sa stupovima. Nije poznat arhitekt ovoga zdanja, ali se zna da je izvedbu vodio zagrebački graditelj [[Angelo Chicco]]. Izvjesne projekte za Januševec koji nisu realizirani radio je i znameniti zagrebački arhitekt [[Bartol Felbinger]].<ref>Lelja Dobronić, ''Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba'', Zagreb 1971.</ref> == Opis == Dvorac Januševec smješten je nedaleko od ceste koja vodi iz smjera Zaprešića prema Brdovcu. Sagradio ga je general Vrkljan 1828. g. vjerojatno prema projektu B. Felbingera. U Drugom svjetskom ratu, dvorac su pri povlačenju minirali ustaše, nakon masakra kojeg su počinili u obližnjem selu Hrastina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Šimunković|first=Mario|title=Masakr nad Romima i Sintima u Hrastini 1945. godine: zločini luburićevaca u zaprešićkom kraju|last2=Mihovilović|first2=Đorđe|publisher=Javna ustanova Spomen područje Jasenovac|year=2021|isbn=978-953-7895-13-6|pages=34}}</ref> U razdoblju od 1962. do 1970. bio je obnavljan. Riječ je o dvokatnom objektu pravokutne osnove u čijem središtu je rotunda zaključena kupolom. Oko središnjeg prostora (rotunde) kojeg zaključuje kupola, a proteže se cijelom visinom građevine, grupirane su prostorije prvog i drugog kata. Osnovni elementi oblikovanja pročelja su trijemovi te cijeli niz elemenata klasične provenijencije. Dvorac Januševec predstavlja najviše domete klasicističke arhitekture na području Hrvatske.<ref name="kulturnadobra" /> == Zaštita == Pod oznakom Z-2251 zaveden je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravnog statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićenog kulturnog dobra]], klasificirano kao "stambene građevine".<ref name="kulturnadobra"/> ==Bilješke== {{izvori}} ==Literatura== * Mladen Obad Šćitaroci, ''Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1993. {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Dvorci u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Neoklasicistički dvorci u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zaštićene stambene građevine u Zagrebačkoj županiji]] mr1mrg1kk2nge3og9ktwkml402fqgx1 7570080 7570042 2026-08-05T10:20:54Z Vulenator 368549 Expanded description to fit other nearby buildings of same type. Modified Opis section to fit the new general description. Added some missing links to other articles. Moved most of a historical sentence from Opis section to Povijest section. 7570080 wikitext text/x-wiki '''Dvorac Januševec''' [[Neoklasicizam|neoklasicistički]] je [[dvorac]] u [[Prigorje Brdovečko|Prigorju Brdovečkom]], [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]]. Nalazi se nedaleko od grada [[Zaprešić|Zaprešića]], u regiji [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskoga zagorja]]. Sagrađen je oko 1828. godine i smatra se jednim od najvažnijih djela [[Klasicizam|klasicističke]] arhitekture u Hrvatskoj. Dvorac služi kao spremište [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]] te je [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-2251|naziv=Dvorac Januševec|sadržaj=preuzet|pristupljeno=4. kolovoza 2026.}}</ref> [[Datoteka:Dvorac Januševec.jpg|mini|desno|Dvorac Januševec]] == Povijest == Sagrađen je oko [[1830.]] godine za [[Barun|baruna]] [[Josip Vrkljan|Josip Vrkljana]], bivšeg ministra financija [[Marija Lujza, vojvotkinja od Parme|Marije Lujze, vojvotkinje od Parme]], druge [[Napoleon]]ove žene.<ref>Mladen Obad Šćitaroci, ''Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1993.</ref> Već desetak godina nakon izgradnje dvorac je prodan francuskom [[Grof|grofu]] [[Edgar Corberon|Edgaru Corberonu]] koji je bio istaknuti sudionik [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]].<ref>{{Citiranje|title=Corberon, Edgar de Troissereux|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/corberon-edgar-de-troissereux|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=2026-08-05|isbn=978-953-268-038-6|language=hr}}</ref> Nakon njega, dvorac često mijenja vlasnike. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] dvorac su pri povlačenju minirale [[ustaše]], nakon {{ill|masakra u Hrastini|en|Hrastina massacre}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Šimunković|first=Mario|title=Masakr nad Romima i Sintima u Hrastini 1945. godine: zločini luburićevaca u zaprešićkom kraju|last2=Mihovilović|first2=Đorđe|publisher=Javna ustanova Spomen područje Jasenovac|year=2021|isbn=978-953-7895-13-6|pages=34}}</ref> i teško ga oštetile te je dvorac kasnije obnovljen. == Opis == Dvorac se nalazi na križanju ceste koja od [[Zaprešić|Zaprešića]] vodi prema [[Brdovec|Brdovcu]] i ceste koja vodi na sjever prema [[Trstenik (Marija Gorica)|Trsteniku]], općina [[Marija Gorica]].<ref>{{cite web|title=Geografski položaj|url=https://www.marija-gorica.hr/index.php/hr/opcinska-uprava/geografski-polozaj|access-date=2026-08-03|publisher=Općina Marija Gorica|language=hr}}</ref> Sagradio ga je general Vrkljan 1828. g. vjerojatno prema projektu B. Felbingera. U Drugom svjetskom ratu je teško oštećen i obnavljan u razdoblju od 1962. do 1970. Riječ je o dvokatnom objektu pravokutne osnove u čijem središtu je rotunda zaključena kupolom. Oko središnjeg prostora (rotunde) kojeg zaključuje kupola, a proteže se cijelom visinom građevine, grupirane su prostorije prvog i drugog kata. Osnovni elementi oblikovanja pročelja su trijemovi te cijeli niz elemenata klasične provenijencije. Dvorac Januševec predstavlja najviše domete klasicističke arhitekture na području Hrvatske.<ref name="kulturnadobra" /> Dvorac ima pravokutan tlocrt kojemu je u sredini okrugla dvorana što se proteže kroz dvije etaže. Na jednom pročelju ima veliku ložu, a na dvama altanu sa stupovima. Nije poznat arhitekt ovoga zdanja, ali se zna da je izvedbu vodio zagrebački graditelj [[Angelo Chicco]]. Izvjesne projekte za Januševec koji nisu realizirani radio je i znameniti zagrebački arhitekt [[Bartol Felbinger]].<ref>Lelja Dobronić, ''Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba'', Zagreb 1971.</ref> == Zaštita == Pod oznakom Z-2251 zaveden je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravnog statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićenog kulturnog dobra]], klasificirano kao "stambene građevine".<ref name="kulturnadobra"/> ==Bilješke== {{izvori}} ==Literatura== * Mladen Obad Šćitaroci, ''Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1993. {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Dvorci u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Neoklasicistički dvorci u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zaštićene stambene građevine u Zagrebačkoj županiji]] fvlk9cicr2qokbez55uf84olckhbz19 0 198104 7569727 7564588 2026-08-04T16:15:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569727 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = HNK Dubrovnik 1919 | slika = | puno ime = Hrvatski nogometni klub Dubrovnik 1919 | nadimak = | godina osnivanja = <small> [[1919.]] (Olimpija/Balkan) <br> 1922. (Jug) </small> | igralište = [[Gradski stadion Lapad]] | navijači = ''Padavičari'' | kapacitet stadiona = 3000 | direktor = Dr. Ante Daničić | trener = Dubravko Sokol | liga = | sezona = | plasman = | pattern_la1=|pattern_b1=_newcastlejets1112h|pattern_ra1= | leftarm1=0000FF|body1=FF0000|rightarm1=0000FF|shorts1=0000FF|socks1=0000FF | pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF|body2=FFFFFF|rightarm2=FFFFFF|shorts2=FFFFFF|socks2=FFFFFF| }} '''HNK Dubrovnik''' je bivši [[nogomet]]ni klub iz [[Dubrovnik]]a, [[Dubrovačko-neretvanska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. == Povijest kluba == Spajanjem klubova '''Olimpija''' i '''Balkan''' (oba kluba osnovana su 1919. godine), [[1922.]] nastao je '''Jug'''.<ref name="dub">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=728 ''Nogometni leksikon'', Dubrovnik], pristupljeno 13. ožujka 2017.</ref><ref name="hnk">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=729 ''Nogometni leksikon'', Dubrovnik, HNK], pristupljeno 13. ožujka 2017.</ref> Prvi susret je odigran 1922. protiv kluba ''[[HNK Slaven Gruda|Grom]]'' iz [[Gruda|Grude]].<ref name="hnk" /> Jug je 1925. imao [[hazena]]šku, [[laka atletika|lakoatletsku]], [[nogomet]]nu i [[plivanje|plivačku]] sekciju.<ref name="album">[https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 121.</ref> Godine 1928. nogometna sekcija ''Juga'' je ugašena, a športski rekviziti i dresovi su predani klubu ''[[ŠK Građanski Dubrovnik|Građanski]]''.<ref name="hnk" /> <br> Klub je obnovljen 1945. po završetku 2. svjetskog rata kao '''Jug''' u sklopu omladinskog športskog društva.<ref name="hnk" /> Tijekom [[1951.]] godine spaja se s klubovima ''Borac'' i ''Željezničar'' (oba kluba osnovana su 1950. godine) i dobiva novo ime '''NK Dubrovnik'''.<ref name="dub" /><ref name="hnk" /> Godine [[1978.]] ponovo uzima prvotno ime '''NK Jug''', a sljedeće godine se spaja s drugim gradskim klubom, [[NK GOŠK Dubrovnik|''GOŠK-om'']], pod nazivom '''GOŠK Jug'''.<ref name="hnk" /> Pod tim imenom ulazi u ondašnju jugoslavensku [[2. savezna liga SFRJ|2. saveznu ligu]] i ostaje u njoj desetak godina. Osnutkom [[1. HNL]], klub postaje prvoligaš i [[19. veljače]] [[1992.]] mijenja ime u '''HNK Dubrovnik'''. Domaće je utakmice zbog agresorskih napada igrao po Metkoviću, Korčuli, Zagrebu, Istri. Prva utakmica 1. HNL na Lapadu bila je 1. studenoga 1992. protiv Segeste koju su dobili 1:0 golom Jure Ereša. Za Dubrovnik su igrali [[Božidar Butigan]], [[Milan Petrović]], [[Nikša Skokandić]], Mirsad Kurtović, Damir Borovac, Antonio Bagoje, [[Igor Musa]], Ivica Klarić, [[Mirsad Dilberović]], Jakša Kolić i [[Jure Ereš]]. <br> 1997. godine se opet osamostaljuje ''GOŠK'', pod nazivom ''GOŠK 1919''. <br> Kasnije, klub tone u tešku krizu te od tad igra u [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska|1.]] i [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska|2. ŽNL Dubrovačko-neretvanskoj]]. 2004. godine klub proglašava [[stečaj]] te se reformira pod imenom '''HNK Dubrovnik 1919'''. 2015. su '''Dubrovnik 1919''' i GOŠK spojili seniorske momčadi i nastupili u 1. ŽNL,<ref>[http://izuzetno.com/uncategorized/gosk-i-dubrovnik-1919-postaju-jedan-klub/ izuzetno.com, ''GOŠK i Dubrovnik 1919 postaju jedan klub!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170430050111/http://izuzetno.com/uncategorized/gosk-i-dubrovnik-1919-postaju-jedan-klub |date=30. travnja 2017. }}, objavljeno 30. kolovoza 2015., pristupljeno 13. ožujka 2017.</ref> organizacijski ujedinjeni u novi klub – [[NK GOŠK – Dubrovnik 1919]].<ref>[http://www.poslovna.hr/lite/nk-gosk-dubrovnik-1919/1535803/subjekti.aspx poslovna hr, NK GOŠK-DUBROVNIK 1919] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170314063539/http://www.poslovna.hr/lite/nk-gosk-dubrovnik-1919/1535803/subjekti.aspx |date=14. ožujka 2017. }}, pristupljeno 13. ožujka 2017.</ref> == Uspjesi == === nakon 1991. === ; [[Prva nogometna liga|2. HNL]] * drugoplasirani: 1994./95. (''Jug'') ; [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska]] * prvak: 1999./2000., 2008./09., 2011./12., 2012./13. (''ŽNS'') ; [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska]] * prvak: 2007./08. === do 1991. === ; [[2. savezna liga SFRJ|2. savezna liga]] * drugoplasirani: 1987./88. (''Zapad'') ; [[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatska republička liga]] * prvak: 1979./80. ; Dalmatinska liga / Dalmatinska zona / Prvenstvo Splitskog podsaveza * prvak: 1965./66., 1974./75. * drugoplasirani: 1952., 1973./74. (''Jug'') ; Hercegovačka zona * drugoplasiranik: 1963./64. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Jug |- |[[IV. zona nogometnog prvenstva NR Hrvatske 1948./49.|1948./49.]] ||IV. ||IV. zona prvenstva Hrvatske || ||4. ||6 ||10 ||4 ||3 ||3 ||23 ||12 ||11 || || |- |[[Nogometna liga Dalmacije 1950.|1950.]] ||V. ||Nogometna liga Dalmacije || ||8. ||11 ||20 ||6 ||2 ||12 ||25 ||47 ||14 ||<small> ''Prvenstvo Dalmacije'' || |- |rowspan="2"|[[Nogometno prvenstvo Dalmacije 1951.|1951.]] ||rowspan="2"|IV. ||rowspan="2"|Prvenstvo Dalmacije ||VII. grupa ||bgcolor="gold"|1. ||4 ||6 ||5 ||1 ||0 ||19 ||6 ||11 ||<small> plasirali se u ''Završnu ligu'' ||rowspan="2"| |- |Završna liga ||4. ||6 ||10 ||4 ||1 ||5 ||17 ||17 ||9 || |- !colspan="15"| Dubrovnik |- |[[Liga Splitskog nogometnog podsaveza 1952.|1952.]] ||II. ||Liga Splitskog NPS || ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||9 ||5 ||4 ||42 ||31 ||23 || || |- |[[Liga Splitskog nogometnog podsaveza 1952./53.|1952./53.]] ||III. ||Liga Splitskog NPS ||II. grupa ||bgcolor="goldenrod"|3. ||6 ||10 ||3 ||4 ||3 ||16 ||14 ||10 ||<small> nisu se plasirali u ''Završnicu'' || |- |[[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1953./54.|1953./54.]] ||IV. ||Prvenstvo Splitskog NPS || ||6. ||13 ||24 ||9 ||5 ||10 ||58 ||52 ||26 || || |- |[[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1954./55.|1954./55.]] ||IV. ||Prvenstvo Splitskog NPS || ||4. ||12 ||22 ||9 ||8 ||5 ||43 ||39 ||26 || || |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1955./56.|1955./56.]] || II. || II. B zona|| ||4. ||10 ||17 ||7 ||3 ||7 ||37 ||34 ||17 || || |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1956./57.|1956./57.]] ||II. ||II. B zona || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||10 ||1 ||7 ||39 ||31 ||21 || || |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1957./58.|1957./58.]] ||II. ||II. B zona || ||5. ||10 ||18 ||9 ||3 ||6 ||41 ||28 ||21 || ||<ref name="GOŠK_monografija"> Dubravko Cota: ''"Plamen" – GOŠK : 1919 – 1979.'', Dubrovnik, 1979., UDK: 796.332(497.5 Dubrovnik)(091) * 061.237(497.5 Dubrovnik):796.332](067.5), str. 79-94 </ref><ref> [https://web.archive.org/web/20090209101316/http://hrnogometdb.webs.com/1957_58.html hrnogometdb.webs.com, ''Sezona 1957/58.''], wayback arhiva </ref> |- |[[III. zonska nogometna liga BiH 1958./59.|1958./59.]] ||III. ||III. zona BiH || ||9. ||9 ||16 ||2 ||4 ||10 ||20 ||41 ||8 ||<small> ''Mostarska zona || |- |[[III. zonska nogometna liga BiH 1959./60.|1959./60.]] ||III. ||III. zona BiH || ||6. ||12 ||22 ||10 ||2 ||10 ||35 ||35 ||22 ||<small> ''Mostarska zona || |- |[[III. zonska nogometna liga BiH 1960./61.|1960./61.]] ||III. ||III. zona BiH || ||6. ||12 ||22 ||8 ||7 ||7 ||43 ||36 ||23 ||<small> ''Mostarska zona || |- |[[Zonska nogometna liga Mostar 1961./62.|1961./62.]] ||III. ||Zonska liga Mostar || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||12 ||6 ||4 ||41 ||19 ||30 ||<small> ''Mostarska zona, III. zona BiH, Hercegovačka zona || |- |[[Hercegovačka nogometna zona 1962./63.|1962./63.]] ||III. ||Hercegovačka zona || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||11 ||6 ||5 ||41 ||24 ||28 ||<small> ''Mostarska zona || |- |[[Hercegovačka nogometna zona 1963./64.|1963./64.]] ||III. ||Hercegovačka zona || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||16 ||2 ||4 ||43 ||23 ||34 ||<small> ''Mostarska zona || |- |[[Hercegovačka nogometna zona 1964./65.|1964./65.]] ||III. ||Hercegovačka zona || ||5. ||12 ||22 ||8 ||4 ||10 ||41 ||39 ||20 ||<small> ''Mostarska zona || |- |[[Dalmatinska nogometna zona 1965./66.|1965./66.]] ||III. ||Dalmatinska zona || ||bgcolor="gold"|1. ||14 ||25 ||15 ||4 ||6 ||55 ||26 ||30 ||<small> ''Dalmatinska liga || |- |[[Dalmatinska nogometna zona 1966./67.|1966./67.]] ||III. ||Dalmatinska zona || ||8. ||16 ||30 ||12 ||5 ||13 ||43 ||44 ||29 ||<small> ''Dalmatinska liga || |- |[[Dalmatinska nogometna zona 1967./68.|1967./68.]] ||III. ||Dalmatinska zona || ||13. ||14 ||26 ||6 ||7 ||13 ||36 ||56 ||19 ||<small> ''Dalmatinska liga || |- |1968./69. || || || || || || || || || || || || || || |- |1969./70. || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1970./71.|1970./71.]] ||III. ||Dalmatinska liga – Jug || ||5. ||10 ||18 ||8 ||2 ||8 ||25 ||25 ||18 || || |- |[[Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1971./72.|1971./72.]] ||III. ||Dalmatinska liga – Jug || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||11 ||20 ||10 ||3 ||7 ||34 ||29 ||23 || || |- |[[Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1972./73.|1972./73.]] ||III. ||Dalmatinska liga – Jug || ||4. ||14 ||26 ||13 ||5 ||8 ||34 ||34 ||31 || || |- |[[Dalmatinska nogometna liga – Jug 1973./74.|1973./74.]] ||IV. ||Dalmatinska liga – Jug || ||bgcolor="silver"|2. ||13 ||24 ||12 ||7 ||5 ||47 ||23 ||31 || || |- |[[Dalmatinska nogometna liga 1974./75.|1974./75.]] ||IV. ||Dalmatinska liga || ||bgcolor="gold"|1. ||16 ||30 ||19 ||10 ||1 ||51 ||14 ||48 || || |- |[[Hrvatska nogometna liga – Jug 1975./76.|1975./76.]] ||III. ||[[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatska liga – Jug]] || ||7. ||12 ||22 ||7 ||5 ||10 ||22 ||21 ||19 || || |- |[[Hrvatska nogometna liga – Jug 1976./77.|1976./77.]] ||III. ||Hrvatska liga – Jug || ||12. ||14 ||26 ||6 ||7 ||13 ||26 ||41 ||19 || || |- |[[Hrvatska nogometna liga – Jug 1977./78.|1977./78.]] ||III. ||Hrvatska liga – Jug || ||9. ||14 ||26 ||8 ||8 ||10 ||24 ||23 ||22 || || |- !colspan="15"| Jug |- |[[Hrvatska nogometna liga – Jug 1978./79.|1978./79.]] ||III. ||Hrvatska liga – Jug || ||7. ||14 ||26 ||10 ||9 ||7 ||36 ||23 ||29 || || |- !colspan="15"| GOŠK-Jug |- |[[Hrvatska nogometna liga 1979./80.|1979./80.]] ||III. ||[[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatska liga]] || ||bgcolor="gold"|1. ||16 ||30 ||15 ||7 ||8 ||43 ||20 ||37 || || |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1980./81.|1980./81.]] ||II. ||[[2. savezna liga SFRJ|2. savezna liga – Zapad]] || ||14. ||16 ||30 ||11 ||6 ||13 ||36 ||44 ||28 || ||<ref> {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg81.html#zap rsssf.org, ''Yugoslavia 1980/81 / II SAVEZNA LIGA ZAPAD''] </ref> |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] ||II. ||2. savezna liga – Zapad || ||11. ||16 ||29 ||10 ||7 ||12 ||27 ||35 ||27 || ||<ref> {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg82.html#zap rsssf.org, ''Yugoslavia 1981/82 / II SAVEZNA LIGA ZAPAD''] </ref> |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|1982./83.]] ||II. ||2. savezna liga – Zapad || ||6. ||18 ||34 ||13 ||10 ||11 ||45 ||37 ||36 || ||<ref> {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg83.html#zap rsssf.org, ''Yugoslavia 1982/83 / II SAVEZNA LIGA ZAPAD''] </ref> |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|1983./84.]] ||II. ||2. savezna liga – Zapad || ||5. ||18 ||34 ||13 ||10 ||11 ||32 ||32 ||36 || ||<ref> {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg84.html#zap rsssf.org, ''Yugoslavia 1983/84 / II SAVEZNA LIGA ZAPAD''] </ref> |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1984./85.|1984./85.]] ||II. ||2. savezna liga – Zapad || ||9. ||18 ||34 ||14 ||7 ||13 ||36 ||41 ||35 || || |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1985./86.|1985./86.]] ||II. ||2. savezna liga – Zapad || ||11. ||18 ||34 ||12 ||8 ||14 ||31 ||35 ||32 || || |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1986./87.|1986./87.]] ||II. ||2. savezna liga – Zapad || ||4. ||18 ||34 ||14 ||10 ||10 ||39 ||32 ||38 || || |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1987./88.|1987./88.]] ||II. ||2. savezna liga – Zapad || ||bgcolor="silver"|2. ||18 ||34 ||17 ||10 ||7 ||45 ||33 ||34 || || |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1988./89.|1988./89.]] ||II. ||[[2. savezna liga SFRJ|2. savezna liga]] || ||16. ||20 ||38 ||12 ||10 (7) ||16 ||36 ||39 ||31 || ||<ref> [https://web.archive.org/web/20090209113720/http://hrnogometdb.webs.com/1988_89.html#2liga hrnogometdb.webs.com, ''Sezona 1988/89.''], wayback arhiva </ref><ref name="fsg_ZR_1988-1991"> [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201988-1991.html fsgzrenjanin.com, ''SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1988.-1991.''], pristupljeno 14. studenog 2022. </ref> |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1989./90.|1989./90.]] ||II. ||2. savezna liga || ||10. ||20 ||38 ||15 ||9 (6) ||14 ||39 ||39 ||36 || ||<ref> {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg90.html rsssf.org, ''Yugoslavia 1989/90''] </ref> |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|1990./91.]]||II. ||2. savezna liga || ||16. ||19 ||36 ||14 ||6 (3) ||16 ||31 ||41 ||31 || ||<ref> [https://web.archive.org/web/20090209113733/http://hrnogometdb.webs.com/1990_91.html#2liga hrnogometdb.webs.com, ''Sezona 1990/91.''], wayback arhiva </ref><ref name="fsg_ZR_1988-1991"/> |- !colspan="15"| Dubrovnik |- |[[1. HNL 1992.|1992.]] ||I. ||[[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]] || ||11. ||12 ||22 ||2 ||7 ||13 ||4 ||36 ||11 || || |- |[[1. HNL 1992./93.|1992./93.]] ||I. ||1. HNL || ||14. ||16 ||30 ||9 ||7 ||14 ||24 ||37 ||25 || || |- |[[1. HNL 1993./94.|1993./94.]] ||I. ||1. HNL || ||16. ||18 ||34 ||7 ||9 ||18 ||26 ||60 ||23 || || |- |[[2. HNL 1994./95.|1994./95.]] ||II. ||[[Prva nogometna liga|2. HNL – Jug]] || ||bgcolor="silver"|2. ||17 ||32 ||18 ||8 ||6 ||60 ||28 ||62 || || |- |rowspan="4"|[[1. B HNL 1995./96.|1995./96.]] ||rowspan="4"|II. ||rowspan="4"|1. B HNL ||Prvi dio ||7. ||10 ||18 ||6 ||4 ||8 ||15 ||15 ||22 ||<small> plasirali se u ''Ligu za B'' ||rowspan="4"| |- |rowspan="2"|Liga za B ||rowspan="2" bgcolor="goldenrod"|3. ||rowspan="2"|8 ||28 ||14 ||3 ||11 ||39 ||29 ||45 ||<small> ukupan učinak u ''Ligi za B'' |- |14 ||8 ||0 ||6 ||25 ||19 || ||<small> rezultati ostvareni u ''Ligi za B'' |- |''ukupno'' ||3. (5.) ||8 (10) ||32 ||14 ||4 ||14 ||40 ||34 || ||<small> ukupno ostvareno u ''1. B ligi'' |- |rowspan="2"|[[1. B HNL 1996./97.|1996./97.]] ||II. ||1. B HNL || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||16 ||30 ||15 ||8 ||7 ||54 ||33 ||53 || ||rowspan="2"| |- |Q-I. ||Kvalifikacije za 1. HNL ||Skupina B ||bgcolor="goldenrod"|3. ||3 ||2 ||0 ||0 ||2 ||1 ||6 ||0 ||<small> skupina igrana u [[Zagreb]]u |- |[[2. HNL 1997./98.|1997./98.]] ||II. ||2. HNL – Jug || ||10. ||17 ||32 ||10 ||8 ||14 ||26 ||40 ||38 || || |- |[[3. HNL – Jug 1998./99.|1998./99.]] ||III. ||[[3. HNL – Jug|3. HNL – Jug]] || ||13. ||18 ||34 ||12 ||9 ||13 ||42 ||52 ||45 || || |- |[[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 1999./2000.|1999./2000.]] ||IV. ||[[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska]] || ||bgcolor="gold"|1. ||14 ||26 ||18 ||6 ||2 ||69 ||15 ||60 || || |- |[[3. HNL – Jug 2000./01.|2000./01.]] ||III. ||3. HNL – Jug || ||7. ||15 ||28 ||12 ||6 ||10 ||45 ||24 ||42 || || |- |[[3. HNL – Jug 2001./02.|2001./02.]] ||III. ||3. HNL – Jug || ||12. ||16 ||30 ||10 ||9 ||11 ||34 ||42 ||39 || || |- |[[3. HNL – Jug 2002./03.|2002./03.]] ||III. ||3. HNL – Jug || ||8. ||15 ||28 ||10 ||6 ||12 ||37 ||47 ||36 || || |- |[[3. HNL – Jug 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. HNL – Jug || ||14. ||16 ||30 ||11 ||3 ||16 ||32 ||45 ||36 || || |- !colspan="15"| Dubrovnik 1919 |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || || |- |[[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2005./06.|2005./06.]] ||V. ||[[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska]] || || ||10 || || || || || || || || || |- |[[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2006./07.|2006./07.]] ||VI. ||2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska || ||4. ||10 || || || || || || ||29 || || |- |[[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2007./08.|2007./08.]] ||VI. ||2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska || ||bgcolor="gold"|1. ||11 || || || || || || ||54 || || |- |[[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2008./09.|2008./09.]] ||V. ||1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska || ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||12 ||2 ||4 ||40 ||19 ||38 || || |- |[[4. HNL – Jug – DN 2009./10.|2009./10.]] ||IV. ||[[Četvrta hrvatska nogometna liga|4. HNL – Jug – DN]] ||Liga za prvaka ||bgcolor="goldenrod"|3. ||5 (10) ||22 ||13 ||3 ||6 ||47 ||24 ||42 ||<small> uključeni svi rezultati iz osnovnog dijela || |- |[[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2010./11.|2010./11.]] ||V. ||1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||8 ||21 ||11 ||5 ||5 ||38 ||29 ||38 || || |- |[[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2011./12.|2011./12.]] ||V. ||1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska || ||bgcolor="gold"|1. ||6 ||15 ||11 ||2 ||2 ||32 ||17 ||35 || || |- |[[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2012./13.|2012./13.]] ||IV. ||[[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska|1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska – liga "ŽNS"]] || ||bgcolor="gold"|1. ||6 ||15 ||9 ||2 ||4 ||33 ||21 ||29 || || |- |[[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2013./14.|2013./14.]] ||IV. ||1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska || ||7. ||13 ||23 ||10 ||3 ||10 ||40 ||46 ||33 || || |- |[[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2014./15.|2014./15.]] ||IV. ||1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||12 ||2 ||8 ||43 ||30 ||38 || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Nastupi u završnicama kupa == === Kup maršala Tita === '''1983./84.''' * šesnaestina finala: GOŠK Jug Dubrovnik – [[FK Budućnost Podgorica|FK Budućnost Titograd]] 3-1 * osmina finala: GOŠK Jug Dubrovnik – [[FK Vojvodina Novi Sad]] 1-0 * četvrtina finala: [[NK Metalac Sisak]] – GOŠK Jug Dubrovnik 1-0 == Stadion == '''HNK Dubrovnik 1919''' je svoje utakmice igrao na starom gradskom stadionu [[Gradski stadion Lapad|Lapad]]. == Poznati igrači == * {{Z|HRV}} [[Ivo Šeparović (nogometaš)|Ivo Šeparović]] – igrao sredinom 1980-ih * {{Z|HRV}} [[Milan Petrović]] – Rico – prešao u [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] * {{Z|HRV}} [[Marinko Kurtela]] – igrač Hajduka i [[NK Dinamo Zagreb|Dinama]], s Dinamom prvak Jugoslavije, član glasovite generacije 1982. * {{Z|HRV}} [[Darko Miladin]] – bivši igrač Hajduka za sezonu [[1. HNL 1998./99.|1998./99.]] dobio nagradu navijača [[Hajdučko srce]] * {{Z|HRV}} [[Ahmet Brković]] – karijeru je započeo u rodnom Dubrovniku, da bi se preko [[NK Varteks|Varteksa]] probio do [[Football League Championship|engleske druge lige]], prvo do [[Leyton Orient F.C.|Leyton Orienta]], zatim do [[Luton Town F.C.|Luton Towna]] te na posljetku do [[Millwall F.C.|Milwalla]] * {{Z|HRV}} [[Adnan Aganović]] – u klubu odigrao 2 sezone, zatim igrač Varteksa i [[NK Istra 1961|Istre 1961]] * {{Z|HRV}} [[Zoran Mamić]] * {{Z|HRV}} [[Alen Peternac]] * {{Z|HRV}} [[Srđan Lakić]] * {{Z|BIH}} [[Emir Spahić]] == Povezani članci == * [[NK GOŠK – Dubrovnik 1919]] * [[NK GOŠK Dubrovnik]] * [[NK HTP Dubrovnik]] == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20150706092814/http://dubrovnik1919.com/ Službene stranice] (neaktivna) == Izvori == <small> * [http://www.poslovna.hr/lite/hnk-dubrovnik/326592/subjekti.aspx poslovna.hr, HNK Dubrovnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170314152418/http://www.poslovna.hr/lite/hnk-dubrovnik/326592/subjekti.aspx |date=14. ožujka 2017. }}, pristupljeno 13. ožujka 2017. * [http://www.poslovna.hr/lite/hnk-dubrovnik-1919/696232/subjekti.aspx poslovna.hr, HNK Dubrovnik 1919] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170314063537/http://www.poslovna.hr/lite/hnk-dubrovnik-1919/696232/subjekti.aspx |date=14. ožujka 2017. }}, pristupljeno 13. ožujka 2017. * [https://www.dulist.hr/gosk-dubrovnik-1919-stogodisnjak-koji-to-nije/557796/ dulist.hr, ''GOŠK-DUBROVNIK 1919 Stogodišnjak, koji to nije?''], objavljeno 19. siječnja 2019., pristupljeno 30. srpnja 2019. {{izvori}} </small> {{Mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Dubrovnik 1919, HNK}} [[Kategorija:Nogomet u Dubrovniku|Dubrovnik]] [[Kategorija:Bivši nogometni klubovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji‎|Dubrovnik]] [[Kategorija:Hrvatski hazenaški klubovi]] [[Kategorija:Hrvatski plivački klubovi]] 8fss99r1luhy5mbr9z2ir1mv3ibripf 0 200537 7569732 6653448 2026-08-04T16:28:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569732 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub županije | ime kluba = HNK Radnički Vukovar | slika = | puno ime = Hrvatski nogometni klub "Radnički" Borovo Naselje – Vukovar | nadimak = | godina osnivanja = [[28. kolovoza]] [[1963.]] | igralište = Na trokutu | navijači = | liga = [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] | | sezona = [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2014./15.|2014/15.]] | plasman = 7. mjesto | trenutačna sezona = 2. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2015./16. | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1=FF0000 |body1=FF0000 |rightarm1=FF0000 |shorts1=FF0000 |socks1=FF0000 | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FF0000 |socks2=FFFFFF }} '''NK Radnički Vukovar''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Vukovar]]a. Trenutačno se natječe se u [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska|2. ŽNL Vukovarsko-srijemskoj]]. == Povijest == Osnivanjem Vukovarskog nogometnog podsaveza 1963. godine, pojavila se mogućnost za veći razvoj nogometa u okolici Vukovara. Iako je u [[vukovar]]skom prigradskom naselju [[Borovo Naselje|Borovu]] postojao nogometni klub [[NK Borovo|Borovo]], javila se potreba za osnivanjem kluba koji neće biti vezan za tvornicu obuće Borovo. Tako je 28. kolovoza 1963. godine osnovan '''NK Radnički (Trokut) Vukovar'''.<ref name="hnkr">[https://web.archive.org/web/20090305102137/http://www.geocities.com/hnkradnicki/povijestHnk.html Povijest HNK Radnički], (arhivirano na web.archive.org, 5. ožujka 2009.), pristupljeno 4. siječnja 2016.‎</ref> U početku klub nije imao vlastiti teren, pa je igrao na pomoćnom igralištu NK Borova, tzv. "'''Riu'''", a već na proljeće 1964. godine bilo je napravljeno igralište na kojem klub i danas igra, tzv. "'''Trokut'''". Najveći uspjeh klub je postigao u sezoni 1966./67. kada je osvojio prvo mjesto u prvenstvu nogometnog saveza područja Vukovar i preko kvalifikacija ušao u Slavonsku nogometnu zonu gdje se zadržao samo jednu [[Slavonska nogometna zona 1967./68.|sezonu]]. Iste sezone je osvojio i Kup nogometnog podsaveza Vukovara. Prvenstvo nogometnog podsaveza je osvojio još jednom prigodom, u sezoni 1984./85., ali nije imao sreće u kvalifikacijama za Slavonsku nogometnu zonu, kada je igrao protiv [[NK Mursa|Murse]], drugoplasiranog iz Međuopćinske lige Osijek-Donji Miholjac-Valpovo. Izbijanjem [[Domovinski rat|rata]] [[1991.]] godine, klub je obustavio djelovanje, a rad je obnovio [[1. srpnja]] [[2001.]] godine (klub je registriran 1998. godine<ref>[http://www.poslovna.hr/lite/nk-radnicki/12713/subjekti.aspx Poslovna.hr: NK Radnički Vukovar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218181135/https://www.poslovna.hr/lite/nk-radnicki/12713/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 |date=18. veljače 2021. }}, pristupljeno 5. siječnja 2016. godine</ref>). Tada je ime kluba promijenjeno u '''Hrvatski nogometni klub "Radnički" Borovo naselje – Vukovar'''. [[10. kolovoza]] [[2002.]] godine, osnovana je škola nogometa.<ref name="hnkr"/> === Plasmani kluba kroz povijest === *'''1963./64.''' Prvenstvo nogometnog podsaveza Vukovar – '''2. mjesto''' *'''1964./65.''' Prvenstvo nogometnog podsaveza Vukovar – '''2. mjesto''' *'''1965./66.''' Prvenstvo nogometnog podsaveza Vukovar – '''3. mjesto''' *'''1966./67.''' Prvenstvo nogometnog podsaveza Vukovar – '''1. mjesto''' *'''[[Slavonska nogometna zona 1967./68.|1967./68.]]''' Slavonska nogometna zona – '''15. mjesto''' *'''1968./69.''' Prvenstvo nogometnog podsaveza Vukovar – '''9. mjesto''' *'''1969./70.''' Prvenstvo nogometnog podsaveza Vukovar – '''3. mjesto''' *'''1970./71.''' Prvenstvo nogometnog podsaveza Vukovar – '''13. mjesto''' *'''1971./72.''' Prvenstvo nogometnog podsaveza Vukovar – '''2. mjesto''' *'''1972./73.''' Prvenstvo nogometnog podsaveza Vukovar – '''10. mjesto''' *'''1973./74.''' Prvenstvo nogometnog podsaveza Vukovar – '''3. mjesto''' *'''1974./75.''' Prvenstvo nogometnog podsaveza Vukovar – '''4. mjesto''' *'''1975./76.''' Prvenstvo nogometnog podsaveza Vukovar – '''3. mjesto''' *'''1976./77.''' Prvenstvo nogometnog podsaveza Vukovar – '''3. mjesto''' *'''1977./78.''' Prvenstvo nogometnog podsaveza Vukovar – '''2. mjesto''' *'''1978./79.''' Prvenstvo nogometnog podsaveza Vukovar – '''5. mjesto''' *'''1979./80.''' Prvenstvo nogometnog podsaveza Vukovar – '''3. mjesto''' *'''1980./81.''' Prvenstvo nogometnog podsaveza Vukovar – '''5. mjesto''' *'''1981./82.''' Prvenstvo nogometnog podsaveza Vukovar – '''7. mjesto''' *'''1982./83.''' Prvenstvo nogometnog podsaveza Vukovar – '''12. mjesto''' *'''1983./84.''' Prvenstvo nogometnog podsaveza Vukovar – '''9. mjesto''' *'''[[1. općinska nogometna liga Vukovar 1984./85.|1984./85.]]''' 1. općinska nogometna liga Vukovar – '''1. mjesto'''; izgubio u kvalifikacijama za Slavonsku Zonu *'''1985./86.''' 1. općinska nogometna liga Vukovar – '''3. mjesto''' *'''1986./87.''' 1. općinska nogometna liga Vukovar – ''nepoznat plasman'' *'''[[1. općinska nogometna liga Vukovar 1987./88.|1987./88.]]''' 1. općinska nogometna liga Vukovar – '''2. mjesto''' *'''1988./89.''' 1. općinska nogometna liga Vukovar – '''4. mjesto''' *'''1989./90.''' 1. općinska nogometna liga Vukovar – '''4. mjesto''' *'''1990./91.''' 1. općinska nogometna liga Vukovar – '''8. mjesto''' *1991. – 2001. klub nije djelovao *'''[[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska Grupa A 2001./02.|2001./02.]]''' [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska|2. županijska nogometna liga Vukovarsko-srijemska]] Skupina A – '''7. mjesto''' *'''[[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska Grupa A 2002./03.|2002./03.]]''' [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska|2. županijska nogometna liga Vukovarsko-srijemska]] Skupina A – '''6. mjesto''' *'''[[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska Grupa A 2003./04.|2003./04.]]''' [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska|2. županijska nogometna liga Vukovarsko-srijemska]] Skupina A – '''12. mjesto''' *'''[[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska Grupa A 2004./05.|2004./05.]]''' [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska|2. županijska nogometna liga Vukovarsko-srijemska]] Skupina A – '''12. mjesto''' *'''[[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska Grupa A 2005./06.|2005./06.]]''' [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska|2. županijska nogometna liga Vukovarsko-srijemska]] Skupina A – '''8. mjesto''' *'''[[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2006./07.|2006./07.]]''' [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska|2. županijska nogometna liga Vukovarsko-srijemska]] NS Vukovar – '''3. mjesto''' *'''[[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2007./08.|2007./08.]]''' [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska|2. županijska nogometna liga Vukovarsko-srijemska]] NS Vukovar – '''3. mjesto''' *'''[[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2008./09.|2008./09.]]''' [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska|2. županijska nogometna liga Vukovarsko-srijemska]] NS Vukovar – '''6. mjesto''' *'''[[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2009./10.|2009./10.]]''' [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska|2. županijska nogometna liga Vukovarsko-srijemska]] NS Vukovar – '''3. mjesto''' *'''[[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2010./11.|2010./11.]]''' [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska|2. županijska nogometna liga Vukovarsko-srijemska]] NS Vukovar – '''2. mjesto''' *'''[[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2011./12.|2011./12.]]''' [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska|1. županijska nogometna liga Vukovarsko-srijemska]] – '''3. mjesto''' *'''[[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2012./13.|2012./13.]]''' [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska|1. županijska nogometna liga Vukovarsko-srijemska]] – '''12. mjesto''' *'''[[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2013./14.|2013./14.]]''' [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska|1. županijska nogometna liga Vukovarsko-srijemska]] – '''13. mjesto''' *'''[[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2014./15.|2014./15.]]''' [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska|1. županijska nogometna liga Vukovarsko-srijemska]] – '''7. mjesto''' *'''[[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2015./16.|2015./16.]]''' [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska|1. županijska nogometna liga Vukovarsko-srijemska]] – '''16. mjesto''' *'''[[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2016./17.|2016./17.]]''' [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska|2. županijska nogometna liga Vukovarsko-srijemska]] NS Vukovar – '''7. mjesto''' == Literatura == * Rehak Danijel, Barinić Nenad, Belec Željko,''40. godina Hrvatskog nogometnog kluba "Radnički" (1963. – 2003.)'', optički disk (CD-ROM), 2003. * ''50 godina Hrvatskoga nogometnog kluba "Radnički"'', (ur. Danijel Rehak), Hrvatsko društvo logoraša koncentracijskih logora-Hrvatski nogometni klub "Radnički", Zagreb-Vukovar, 2013., {{ISBN|978-953-7755-07-2}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://hnk-radnicki-vukovar.hr/ Službene stranice HNK Radnički] * [https://web.archive.org/web/20050222022417/http://www.geocities.com/hnkradnicki/ Službene stranice HNK Radnički] (arhivirano na web.archive.org) {{GLAVNIRASPORED:Radnički Vukovar, HNK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji‎|Radnički]] [[Kategorija:Nogomet u Vukovaru]] b8gioutd9n6s3ty1wg23jc3zdex7n4t 0 200538 7569720 7378110 2026-08-04T15:53:23Z Pera detlic 46021 /* Plasmani kluba kroz povijest */ sezona 2025/26 7569720 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = NK Sinđelić Trpinja | slika = NK Sindjelic Trpinja grb.jpg | puno ime = Nogometni klub Sinđelić Trpinja | nadimak = | godina osnivanja = [[1927.]] | igralište = U Gaju | navijači = ''Bidoši'' | kapacitet stadiona = 500 | direktor = Radomir Palić | trener = | liga = [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] | sezona = [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2024./25.|2024./25.]] | plasman = 9. | trenutačna sezona = }} '''Nogometni klub Sinđelić Trpinja''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Trpinja|Trpinje]], [[Vukovarsko-srijemska županija]]. Trenutačno se natječe u [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska|1. ŽNL Vukovarsko-srijemskoj]]. == Povijest == === Osnivanje === Inicijativa za osnivanje nogometoga kluba u [[Trpinja|Trpinji]] potekla je od nekolicine naprednih mladića, obrtnika i gimnazijalaca predvođenih Brankom Palićem. Osnivačka skupština održana je [[2. kolovoza]] [[1927.]] godine u gostionici Joce Jančurića. Na prijedlog Stevice Manojlovića klub je dobio ime '''"Soko"''', kapetan momčadi bio je Branko Palić, za prvoga predsjednika kluba izabran je Drago Vranješević, a za boju kluba izabrana je plavo-bijela. Veliku pomoć pri osnivanju pružio je crkveni odbor koji je darovao travnatu ledinu na Gaju. Krajem [[1931.]] godine klub mijenja ime u '''"Sinđelić"''' na prijedlog Milenka Vračarića. Prvih godina po osnivanju su igrane samo prijateljske utakmice. U tridesetim godinama u Trpinji uz NK Sinđelić postojala su još dva kluba, [[NK Obilić Trpinja|Obilić]] i [[NK Hajduk Trpinja|Hajduk]]. Sinđelić se natjecao u [[Osječki nogometni podsavez|Osječkom nogometnom podsavezu]] s gradskim klubovima. === Nakon Drugog svjetskog rata === Od [[1961.]] do [[1964.]] godine klub je igrao u [[Vinkovački nogometni podsavez|Vinkovačkom nogometniom podsavez]]. Po osnivanju [[Vukovarski nogometni podsavez|Vukovarskog nogometnog podsaveza]] počeo se natjecati u istom. Za 19 godina igranja u vukovarskom podsavezu klub je postizao prosječne rezultate, od kojih treba izdvojiti osvajanje kupa podsaveza u sezoni 1975./76. U sezoni 1983./84. Sinđelić je osvojio prvo mjesto i plasirao se u viši razred natjecanja - [[Međuopćinska liga Slavonije i Baranje (SFRJ)|Međuopćinsku ligu Slavonije i Baranje]] – skupina sjever. U sezoni 1986./87. Sinđelić je nadmoćno osvojio prvo mjesto u međuopćinskoj ligi i plasirao se u [[Regionalna liga Slavonije i Baranje (SFRJ)|Regionalnu ligu Slavonije i Baranje]]. === Sinđelić u Hrvatskoj === Od sezone 1998./99. Sinđelić se natjecao u [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska|1. županijskoj nogometnoj ligi Vukovarsko-srijemskoj]], gdje su najveći uspjesi osvajanje Kupa [[NS Vukovar|Nogometnog središta Vukovar]] u sezoni 2003./04. i igranje u finalu [[Nogometni kup Vukovarsko-srijemske županije|Kupa Vukovarsko-srijemske županije]] iste godine. Sezone [[Hrvatski nogometni kup 2004./05.|2004./05.]] Sinđelić je igrao u 1. kolu [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskoga kupa]], kada je poražen od [[NK Budainka Slavonski Brod|NK Budainke]] iz [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]]. Od sezone [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2007./08.|2007./08.]] klub se natjecao u [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska|2. ŽNL Vukovarsko-srijemskoj]], koju je u sezonama [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2010./11.|2010./11.]], [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2012./13.|2012./13.]], [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2013./14.|2013./14.]] i [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2015./16.|2015./16.]] osvojio. == Plasmani kluba kroz povijest == [[Datoteka:SindjelicTrpinjaTrofeji.jpg|mini|350px|Trofeji NK Sinđelić Trpinja]] {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! Sezona !! Liga !! Plasman !! Ostalo |- | colspan="4" | ''1927. – 1933. klub je igrao samo prijateljske utakmice i turnire'' |- | 1933. || colspan="3" | Kvalifikacije za ulazak u Osječki nogometni podsavez - neuspješno |- | 1930-ih do 1941. || Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza || ''nepoznati plasmani'' |- | colspan="4" | ''1941. – 1945. rad kluba bio je obustavljen zbog 2. svjetskog rata'' |- | colspan="4" | ''1945. – 1950. nije se natjecao u službenim prvenstvima'' |- | [[Grupno prvenstvo NP Osijek 1950.|1950.]] || Grupno prvenstvo NP Osijek Grupa X || '''2. mjesto''' |- | [[Grupno prvenstvo NP Osijek 1951.|1951.]] || Grupno prvenstvo NP Osijek Grupa VI || '''5. mjesto''' |- | [[Grupno prvenstvo NP Osijek 1952.|1952.]] || Grupno prvenstvo NP Osijek Grupa VII || '''5. mjesto''' |- | [[Grupno prvenstvo NP Osijek 1952./53.|1952./53.]] || Grupno prvenstvo NP Osijek Grupa IV || '''5. mjesto''' |- | [[Grupno prvenstvo NP Osijek 1953./54.|1953./54.]] || Grupno prvenstvo NP Osijek Grupa V || '''3. mjesto''' |- | [[Grupno prvenstvo NP Osijek 1954./55.|1954./55.]] || Grupno prvenstvo NP Osijek Grupa III || '''3. mjesto''' |- | [[Grupno prvenstvo NP Osijek 1955./56.|1955./56.]] || Grupno prvenstvo NP Osijek Grupa II || ''isključen iz prvenstva'' (10. mjesto) |- | 1958./59. || Prvenstvo nogometnog podsaveza Vinkovci || '''9. mjesto''' |- | 1959./60. || Grupno prvenstvo nogometnog podsaveza Vinkovci || ''nepoznat plasman'' |- | 1960./61. || Grupno prvenstvo nogometnog podsaveza Vinkovci 5. grupa || '''1. mjesto''' |- | [[Podsavezna nogometna liga NP Vinkovci 1961./62.|1961./62.]] || Prvenstvo nogometnog podsaveza Vinkovci || '''10. mjesto''' |- | 1962./63. || Prvenstvo nogometnog podsaveza Vinkovci || '''9. mjesto''' |- | [[Podsavezna nogometna liga NP Vinkovci 1963./64.|1963./64.]] || Prvenstvo nogometnog podsaveza Vinkovci || '''9. mjesto''' |- | 1964./65. || Prvenstvo nogometnog saveza područja Vukovar || '''4. mjesto''' (od 10 klubova) |- | [[Podsavezna nogometna liga Vukovar 1965./66.|1965./66.]] || Prvenstvo nogometnog saveza područja Vukovar || '''7. mjesto''' |- | 1966./67. || Prvenstvo nogometnog saveza područja Vukovar || '''9. mjesto''' |- | [[Podsavezna nogometna liga Vukovar 1967./68.|1967./68.]] || Prvenstvo nogometnog saveza područja Vukovar || '''2. mjesto''' |- | 1968./69. || Prvenstvo nogometnog saveza područja Vukovar || '''3. mjesto''' |- | [[Podsavezna nogometna liga Vukovar 1969./70.|1969./70.]] || Prvenstvo nogometnog saveza područja Vukovar || '''6. mjesto''' |- | 1970./71. || Prvenstvo nogometnog saveza područja Vukovar || '''4. mjesto''' (od 14 klubova) |- | [[Liga Nogometnog saveza područja Vukovar 1971./72.|1971./72.]] || Prvenstvo nogometnog saveza područja Vukovar || '''6. mjesto''' |- | 1972./73. || Prvenstvo nogometnog saveza područja Vukovar || '''7. mjesto''' |- | 1973./74. || Prvenstvo nogometnog saveza područja Vukovar || '''7. mjesto''' |- | 1974./75. || Prvenstvo nogometnog saveza područja Vukovar || '''6. mjesto''' || '''finalist kup natjecanja za područje Vukovara''' |- | 1975./76. || Prvenstvo nogometnog saveza područja Vukovar || '''5. mjesto''' || '''pobjednici u kup natjecanju za područje Vukovara''' |- | 1976./77. || Prvenstvo nogometnog saveza područja Vukovar || '''5. mjesto''' |- | 1977./78. || Prvenstvo nogometnog saveza područja Vukovar || '''12. mjesto''' (od 14 klubova) |- | 1978./79. || Prvenstvo nogometnog saveza područja Vukovar || '''12. mjesto''' |- | 1979./80. || Prvenstvo nogometnog saveza područja Vukovar || '''9. mjesto''' |- | 1980./81. || Prvenstvo nogometnog saveza općine Vukovar || '''7. mjesto''' |- | 1981./82. || Prvenstvo nogometnog saveza općine Vukovar || '''9. mjesto''' |- | 1982./83. || Prvenstvo nogometnog saveza općine Vukovar || '''3. mjesto''' |- | 1983./84. || Prvenstvo nogometnog saveza općine Vukovar || '''1. mjesto''' (od 14 klubova) |- | [[Međuopćinska nogometna liga – Sjever 1984./85.|1984./85.]] || Međuopćinska liga – Sjever || '''2. mjesto''' |- | 1985./86. || Međuopćinska liga – Sjever || '''4. mjesto''' || '''finalisti kup natjecanja za područje Vukovara''' |- | [[Međuopćinska nogometna liga – Sjever 1986./87.|1986./87.]] || Međuopćinska liga – Sjever || '''1. mjesto''' (od 14 klubova) |- | 1987./88. || Regionalna liga Slavonije i Baranje || ''nepoznat plasman'' |- | 1988./89. || Regionalna liga Slavonije i Baranje || ''nepoznat plasman'' |- | 1989./90. || Međuopćinska liga – Sjever || '''6. mjesto''' |- | 1990./91. || Međuopćinska liga – Sjever || ''nepoznat plasman'' |- | 1991./92. || colspan="3" | ''klub se nije natjecao'' |- | [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu 1992./93.|1992./93.]] || [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu|Prvenstvo RSK – Liga Istočne Slavonije i Zapadnog Srema]] || '''7. mjesto''' |- | [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu 1993./94.|1993./94.]] || [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu|Prvenstvo Republike Srpske Krajine]] || ''nepoznat plasman'' |- | [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu 1994./95.|1994./95.]] || [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu|Prvenstvo Republike Srpske Krajine]] || '''finale prvenstva''' |- | 1995./96. || Prvenstvo Srijemsko-baranjske oblasti || ''nepoznat plasman'' |- | 1996./97. || Prvenstvo Srijemsko-baranjske oblasti || ''nepoznat plasman'' |- | 1997./98. || Prvenstvo Srijemsko-baranjske oblasti || ''nepoznat plasman'' || '''pobjednik Kupa Srijemsko-baranjske Oblasti''' |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 1998./99.|1998./99.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] Grupa "B" || '''5. mjesto''' |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 1999./2000.|1999./2000.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] Grupa "B" || '''2. mjesto''' |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2000./01.|2000./01.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] Grupa "B" || '''2. mjesto''' |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2001./02.|2001./02.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || '''3. mjesto''' |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2002./03.|2002./03.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || '''10. mjesto''' |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2003./04.|2003./04.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || '''14. mjesto''' || '''osvajanje Kupa Nogometnog Središta Vukovar''';<br/>'''finalist [[Nogometni kup Vukovarsko-srijemske županije|Kupa Vukovarsko-srijemske županije]]''' |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2004./05.|2004./05.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || '''15. mjesto''' || '''[[Hrvatski nogometni kup 2004./05.|1. kolo]] (pretkolo) [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskoga kupa]]''' |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2005./06.|2005./06.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || '''11. mjesto''' |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2006./07.|2006./07.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || '''15. mjesto''' |- | [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2007./08.|2007./08.]] || [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] NS Vukovar || '''5. mjesto''' |- | [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2008./09.|2008./09.]] || [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] NS Vukovar || '''4. mjesto''' |- | [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2009./10.|2009./10.]] || [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] NS Vukovar || '''2. mjesto''' |- | [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2010./11.|2010./11.]] || [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] NS Vukovar || '''1. mjesto''' |- | [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2011./12.|2011./12.]] || [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] NS Vukovar || '''2. mjesto''' |- | [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2012./13.|2012./13.]] || [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] NS Vukovar || '''1. mjesto''' |- | [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2013./14.|2013./14.]] || [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] NS Vukovar || '''1. mjesto''' |- | [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2014./15.|2014./15.]] || [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] NS Vukovar || '''3. mjesto''' |- | [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2015./16.|2015./16.]] || [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] NS Vukovar || '''1. mjesto''' |- | [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2016./17.|2016./17.]] || [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] NS Vukovar || '''4. mjesto''' |- | [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2017./18.|2017./18.]] || [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] NS Vukovar || '''4. mjesto''' |- | [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2018./19.|2018./19.]] || [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] NS Vukovar || '''1. mjesto''' |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2019./20.|2019./20.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || '''16. mjesto''' |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2020./21.|2020./21.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || '''9. mjesto''' |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2021./22.|2021./22.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || '''10. mjesto''' |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2022./23.|2022./23.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || '''7. mjesto''' |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2023./24.|2023./24.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || '''4. mjesto''' |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2024./25.|2024./25.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || '''9. mjesto''' |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2025./26.|2025./26.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || '''9. mjesto''' |} == Navijači == Navijači Sinđelića se nazivaju '''Bidoši''' i pored domaćih utakmica, često organizirano bodre svoj klub i na gostovanjima. == Momčad u sezoni 2010./11. == '''Vratari''': * Aleksandar Petrović * Nenad Pantić '''Obrambeni''': * Radomir Palić (zamjenik kapetana) * Goran Božić * Boris Ristić * Slobodan Marić * Miloš Miodragović * Nemanja Đurić * Dragan Perkanović '''Vezni''': * Borislav Cvetković * Srđan Gajčić * Ognjen Knežević * Milan Atanacković * Milan Antunić * Dragan Marić * Bojan Trošić * Bogdan Lukić * Vladimir Radić '''Napadači''': * Srđan Knežević (kapetan) * Branislav Stojanović * Srđan Vasiljev '''Trener''': Radenko Vranješević == Izvori == * Miroslav Pisarević - "Trpinja, 60 godina nogometa (NK Sinđelić 1927-1987)", izdavač NK Sinđelić * [http://www.trpinjacafe.com TrpinjaCafe.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110128081522/http://trpinjacafe.com/ |date=28. siječnja 2011. }} == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/fksindjelictrpinja/ Profil], Facebook * [https://semafor.hns.family/klubovi/1599/nk-sindjelic/ Profil], HNS Semafor {{GLAVNIRASPORED:Sinđelić Trpinja, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji‎]] [[Kategorija:Trpinja]] cuctby1x1o9f2c78e7vbf2cjfflobde 10 201200 7569901 7524607 2026-08-04T23:19:53Z Ame71 128419 izdanje 7569901 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" |- ! colspan="2" style="font-size: 130%; color: black; background: #e8e8ff;" |{{{ime|{{PAGENAME}}}}} |- {{#if:{{{izvorni_naziv|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}}- {{!}} colspan=2 style="color: black; background:#EFEFEF; color:black; text-align:center"{{!}} ''{{{izvorni_naziv}}}'' {{!}}- }} {{#if:{{{slika|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} colspan="2" width="100%" {{!}} <div style="text-align:center;">{{{slika}}}{{#if:{{{opis}}}|<br/>{{{opis}}}}}</div> {{!}}- }} | colspan=2 style="color: black; background:#EFEFEF; color:black; text-align:center"| '''Podatci o turniru''' |- {{#if:{{{domaćin|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} '''Domaćin{{#if:{{{domaćin2|}}}|i|}}''' {{!}} {{{domaćin}}} {{#if:{{{domaćin2|}}}| <br/>{{{domaćin2|}}}}} {{#if:{{{domaćin3|}}}| <br/>{{{domaćin3|}}}}} {{#if:{{{domaćin4|}}}| <br/>{{{domaćin4|}}}}} {{!}}- }} {{#if:{{{izdanje|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} style="width:35%;" {{!}} '''Izdanje''' {{!}} {{{izdanje}}} {{!}}- }} {{#if:{{{datum|<noinclude>*</noinclude>}}}| {{!}} '''Vrijeme održavanja''' {{!}} {{{datum}}} {{!}}- }} {{#if:{{{br_momčadi|<noinclude>*</noinclude>}}}| {{!}} '''Broj momčadi''' {{!}} {{{br_momčadi}}}{{#if:{{{konfederacije|}}}|&nbsp;<small>(iz {{{konfederacije}}} konfederacij{{#ifeq: {{{konfederacije}}}|2|e|a}})</small>}} {{!}}- }} {{#if:{{{stadioni|<noinclude>*</noinclude>}}}| {{!}} '''Stadioni''' {{!}} {{{stadioni}}}{{#if:{{{gradovi|}}}|&nbsp;<small>(u {{{gradovi}}} grad{{#ifeq: {{{gradovi}}}|2|a|ova}})</small>}} {{!}}- }} {{ #ifeq: {{ #expr: {{ #if: {{{prvaci|<noinclude>-</noinclude>}}} |1 |0 }} or {{ #if: {{{drugi|}}} |1 |0 }} or {{ #if: {{{treći|}}} |1 |0 }} or {{ #if: {{{četvrti|}}} |1 |0 }}}} |1 | {{!}} colspan=2 style="color: black; background:#EFEFEF; color:black; text-align:center"{{!}} '''Konačni plasman''' {{!}}- {{#if: {{{prvaci|<noinclude>*</noinclude>}}}| {{!}} {{nowrap|[[Datoteka:ALTIN.png|15px]]&nbsp;'''Prvak'''}} {{!}} '''{{{prvaci}}}''' {{#if:{{{broj|}}}|<small>({{{broj|}}}. naslov)</small>}} {{!}}- }} {{#if: {{{drugi|<noinclude>*</noinclude>}}}| {{!}} {{nowrap|[[Datoteka:Silver medal blank.svg|10px]]&nbsp;'''Drugoplasirani'''}} {{!}} {{{drugi}}} {{!}}- }} {{#if: {{{treći|<noinclude>*</noinclude>}}}| {{!}} {{nowrap|[[Datoteka:Bronze medal blank.svg|10px]]&nbsp;'''Trećeplasirani'''}} {{!}} {{{treći}}} {{!}}- }} {{#if: {{{četvrti|<noinclude>*</noinclude>}}}| {{!}} '''Četvrtoplasirani''' {{!}} {{{četvrti}}} {{!}}- }}}} {{ #ifeq: {{ #expr: {{ #if: {{{utakmice|<noinclude>-</noinclude>}}} |1 |0 }} or {{ #if: {{{golovi|}}} |1 |0 }} or {{ #if: {{{gledanost|}}} |1 |0 }} or {{ #if: {{{naj_strijelac|}}} |1 |0 }} or {{ #if: {{{naj_igrač|}}} |1 |0 }} or {{ #if: {{{naj_vratar|}}} |1 |0 }} or {{ #if: {{{naj_mladi|}}} |1 |0 }} or {{ #if: {{{fair-play|}}} |1 |0 }}}} |1 | {{!}}- style="background-color:#EFEFEF; color:black; text-align:center" {{!}}colspan="2" {{!}} '''Statistika''' {{!}}- {{#if: {{{utakmice|<noinclude>*</noinclude>}}} | {{!}} '''Broj utakmica''' {{!}} {{{utakmice}}} {{!}}- }} {{#if: {{{golovi|<noinclude>*</noinclude>}}} | {{!}} '''Ukupno golova''' {{!}} {{formatnum: {{{golovi|0}}}}} &nbsp;<small>({{formatnum: {{#expr: {{{golovi|0}}} / {{{utakmice|1}}} round 2}}}} po&nbsp;utakmici)</small> {{!}}- }}}} {{#if: {{{gledanost|<noinclude>*</noinclude>}}} | {{!}} '''Ukupno gledatelja''' {{!}} {{formatnum: {{{gledanost|0}}}}} &nbsp;<small>({{formatnum: {{#expr: {{{gledanost|0}}} / {{{utakmice|1}}} round 0}}}} po&nbsp;utakmici)</small> {{!}}- }} {{#if: {{{naj_strijelac|<noinclude>*</noinclude>}}} | {{!}} '''Najbolji strijelac''' {{!}} {{{naj_strijelac}}} {{!}}- }} {{#if: {{{naj_igrač|<noinclude>*</noinclude>}}} | {{!}} '''Najbolji igrač''' {{!}} {{{naj_igrač}}} {{!}}- }} {{#if: {{{naj_mladi|<noinclude>*</noinclude>}}} | {{!}} '''Najbolji mladi igrač''' {{!}} {{{naj_mladi}}} {{!}}- }} {{#if: {{{naj_vratar|<noinclude>*</noinclude>}}} | {{!}} '''Najbolji vratar''' {{!}} {{{naj_vratar}}} {{!}}- }} {{#if: {{{fair-play|<noinclude>*</noinclude>}}} | {{!}} '''Fair-play nagrada''' {{!}} {{{fair-play}}} {{!}}- }} {{#if: {{{prethodno|<noinclude>*</noinclude>}}}{{{sljedeće|<noinclude>*</noinclude>}}} | {{!}} colspan="2" valign="top" {{!}}{{#if: {{{prethodno|<noinclude>-</noinclude>}}} | <div style="float:left;"> ← {{{prethodno}}}</div>}} {{#if: {{{sljedeće|<noinclude>-</noinclude>}}} | <div style="float:right;"> {{{sljedeće}}} → </div>}}}} |- style="vertical-align:top;" |colspan="2" style="text-align:center; color: black; background:#e8e8ff; padding-top:3px;"| '''[[Portal: Nogomet]]''' |}<noinclude> ==Upotreba== <syntaxhighlight lang="wikitext" copy> {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = | izdanje = | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = | sljedeće = }} </syntaxhighlight> {{tl-sort}} [[Kategorija: Infookviri nogometnih natjecanja|Prvenstvo]] </noinclude> 78m1wf0w9lm9ioa3rjlri3jukts7kf7 0 213187 7569959 7314884 2026-08-05T06:43:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569959 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Hvarska katedrala | izvorno ime = | drugo ime = | slika = Hvar-church-1 St. Stephen.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Katedrala sv. Stjepana I., pape | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Hvar (grad)|Hvar]] | dz = HRV | koordinate = {{Coord|43.172176|16.443475|region:HR-17_type:landmark_dim:100|display=inline,title|format=dms}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Hrvatska grad Hvar središte | pushpin_label = {{nowrap|Hvarska katedrala}} | arhitekt = | godine izgradnje = | godina završetka = | renoviran = | srušen = | religija = [[katoličanstvo]] | patron = [[Stjepan I., papa|Sv. Stjepan I., papa]] | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Hvarska katedrala''' posvećena je [[Stjepan I., papa|sv. Stjepanu I.]], papi i mučeniku, zaštitniku [[Hvarska biskupija|Hvarske biskupije]] i Grada Hvara. Nalazi se na središnjem trgu u Gradu [[Hvar (grad)|Hvaru]], Trgu sv. Stjepana (Pjaca). Stoljećima dograđivana i pregrađivana prvobitno je bila crkva [[benediktinci|benediktinskog]] samostana sv. Marije od Lesne. Neki drže da katedralom postaje u [[13. stoljeće|13. stoljeću]], kada navodno [[biskup]] svoje sjedište preseljava iz [[Stari Grad|Staroga Grada]] (gdje se na današnjem mjestu nalazi [[Crkva sv. Stjepana, Stari Grad|Crkva sv. Stjepana]]) u Hvar. Još tijekom gradnje stradala je za turske navale [[1571.]] godine. Za njenu izgradnju vrlo je zaslužan operarij katedrale Antun Bartučević.<ref name="#1">Anita Gamulin: [https://hrcak.srce.hr/clanak/86585 Gotičko-barokna kuća Bartučević u Hvaru], ''Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske'', 80 33/34-2009./2010.</ref> Jedan od dugogodišnjih ordinarija koji su vodili brigu o novcu i potrepštinama za izgradnju katedrale bio je i [[Hanibal Lucić]]. Posvetio je [[1703.]] godine biskup [[Rajmund Asperti]]. Svoj današnji izgled dobila je kroz [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće]] te predstavlja sintezu stilova [[Gotika|gotike]], [[Renesansa|renesanse]], [[Manirizam|manirizma]] i [[Barokna arhitektura|baroka]] s [[Romanička arhitektura|romaničkim]] prizvucima vidljivim u oblikovanju [[zvonik]]a i baldahina iznad ulaznog portala. To je trobrodna građevina bez transepta. Zvonik se smjestio u prvom traveju sjevernog bočnog broda dok je na istom mjestu južni bočni brod povučen za jedan travej unatrag. Na sjeverni zid naslanja se zgrada biskupskog dvora. == Povijest izgradnje == [[Datoteka:Hvarska katedrala tlocrt.png|thumb|200px|Tlocrt hvarske katedrale]] Na mjestu današnje građevine nekad se nalazila starija stolna crkva iz sredine 12. stoljeća o kojoj danas nema mnogo podataka, a njezini dijelovi nisu sačuvani. Vjerojatno je građena u [[Predromanika|predromaničkom]] stilu. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] ta se crkva pregrađuje u [[Gotička arhitektura|gotičkom]] stilu, a o njoj danas svjedoči tek gotički svod u prostoru između glavnog broda i naknadno proširena svetišta koje služi kao kor. Graditelji crkve nisu poznati sve do pregradnje koja se događa u [[15. stoljeće|15. stoljeću]], a pisani izvori spominju [[korčula]]nske majstore. Tada je crkvi nadodana lađa s pročeljem, no i ona je u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] srušena. Prema istraživanjima u prvoj polovici 15. stoljeća jednobrodnoj gotičkoj crkvi dodana je gotičko-[[Renesansna arhitektura|renesansna]] lađa s bočnim kapelama odijeljenim stupovima, a u 17. stoljeću ona je zamijenjena trobrodnim tijelom crkve. Stariji raspored crkve djelomično nalazimo u opisu [[Augustin Valier|Augustina Valiera]], biskupa iz [[Verona|Verone]] koji [[1579.]] godine obilazi [[Hvar]]. Unutar nekadašnje crkve biskup spominje kapele, čije je postojanje potvrđeno u bilješkama i računima o rušenju.<ref name="Fisković">Fisković, Cvito: Hvarska katedrala. Split: Čakavski sabor, 1976.</ref> Već za pohoda biskupa smatra se da je započela gradnja nove, današnje katedrale te se proteže sve do 18. stoljeća. Razlog zašto on daje opis starije crkve je taj što se paralelno grade pročelje i apsida, dok lađa gotovo ostaje u obliku iz 14. i 15. stoljeća, uz manje preinake. Na apsidi katedrale po nacrtu rade Ivan Pomenić i Nikola Vlahotić. U posljednjim desetljećima 17. stoljeća došlo je do [[Barokna arhitektura|barokne]] obnove crkve. Uklopljen je [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] kor i renesansno-barokno pročelje. Stvorena je cjelina zahvaljujući osvijetljenoj apsidi, a posebno kapelama sv. Križa i Prošpera koje se nastavljaju na bočne brodove te su uzdignute za dvije stepenice od razine poda crkve. U kapeli sv. Križa u južnoj lađi hvarske katedrale čuva se u posebnom okviru malo [[gotika|gotičko]] raspelo koje se prema predaji [[6. veljače]], na dan [[Sveta Doroteja|sv. Doroteje]] [[1510.]] godine, u osvit pučkog [[Hvarski ustanak|ustanka]] [[Matij Ivanić|Matija Ivanića]], orosilo krvlju i tako pozvalo stanovnike komune na pokoru i pomirenje. U potonjoj se čuvaju kosti sveca suzaštitnika grada Hvara – Sv. Prošpera – koje je iz Rima donio biskup Ivan Andreis u 17. stoljeću. Crkva je bila posvećena [[1706.]] godine, no ne i gotova. Prema istraživanjima [[Cvito Fisković|Cvita Fiskovića]] pročelje je dovršeno [[1755.]] godine pod majstorom Vickom Portolanom, a [[1756.]] godine konačno je ožbukana i apsida, čime je nakon gotovo tri stoljeća dovršena kompletna katedrala. == Zvonik == Iz pisanih dokumenata poznato je da gradnja zvonika započinje u trećem desetljeću 16. stoljeća. Na njemu rade korčulanski majstori Marko i Nikola Karlić, a konačno je dovršen [[1549.]] godine. Broj otvora na zvoniku povećava se – započinje s monoforama na dnu do kvadrifora na vrhu. U njegovu je podnožju renesansni portal kroz koji se izravno ulazi u sjeverni brod crkve. Uzor za izgradnju najvjerojatnije je bio zvonik franjevačke crkve na Hvaru – također djelo korčulanskih majstora – a mogu se povući paralele i s primjerima zvonika sa same Korčule. == Pročelje == Kada govorimo o izgradnji pročelja i graditeljima, susrećemo se s više različitih mišljenja, ali i nedostatkom dokumentacije za određene segmente izgradnje. Zidano je paralelno sa zvonikom, no ne može se sa sigurnošću utvrditi autor. Jedan je od mogućih graditelja spomenuti Nikola Karlić{{fusg|1}} koji radi na zvoniku katedrale. Iz sudskih sporova i drugih dokumenata saznajemo da je gradnja pročelja bila već u tijeku [[1540-ih]]. Uz Karlića spominje se još jedan mogući sudionik izgradnje – lokalni majstor Ivan Pomenić<ref name="Fisković-81">Fisković, Cvito: Hvarska katedrala. Split: Čakavski sabor, 1976. str. 81.</ref> Pomenić je radio na pročelju do [[1650.]] godine, ali ga nije dovršio, što zbog nedostatka sredstava, što zbog nemara upravitelja gradnje. Konačne su dijelove dovršili drugi korčulanski majstori uz splitskog protomajstora Matiju Rossi Beltera (Bellera?) [[1754.]] godine. U arhivu su se sačuvala i tri nacrta koja nam pomažu pri njegovom proučavanju. Što se njegova izgleda tiče, ono ima oblik okomito postavljenog pravokutnika. Bogato je raščlanjeno i završava trolisnim zabatom. U samom središtu pročelja smješten je ulazni portal oblikovan poput romaničkog baldahina s upisanom lunetom koja nosi kip sv. Stjepana pape, kome je katedrala i posvećena. Na pročelju je vidno prisutan duh [[Manirizam|manirizma]] i venecijanske tradicije koju možemo iščitati iz mramornih intarzija, a masivnost postamenata i jake profilacije povezuju se sa stilom Michelea Sanmichelija. Ono svjedoči o vještom spoju vanjskih utjecaja i trendova s jadranskom tradicijom. Pročelju zapravo odgovara tek srednji, glavni brod katedrale. Već spomenuti travej južnog bočnog broda je uvučen, dok je u sjevernom smješten zvonik. Tako je optički riješen problem pročelja i ono je u potpunosti vidljivo, dominira trgom ispred i uklopljeno je u ambijent. Takvo rješenje pročelja uvrštava katedralu među vodeću arhitekturu tog vremena na ovim prostorima. Dok u eksterijeru dominira renesansa tek s naznakama baroka, unutrašnjost je barokizirana, što je najvidljivije na oltarima i stropu. Glavni brod popločan je kamenim pločama, no još su vidljive pojedine nadgrobne ploče s natpisima,<ref name="Mardešić">Mardešić, Andrija Vojko. „Crkva na Hvaru“. U: Otok Hvar, ur. M.A. Mihovilović, 96-105. Zagreb: Matica hrvatska, 1995., str. 101.</ref> jedne od rijetkih koje su ostale nakon novog popločavanja. Baroknim oltarima – djelima majstora iz Mletaka – dominiraju raskošno izvedeni arhitektonski elementi te vrijedne oltarne slike talijanskih majstora, kao što je Palma Mlađi. Vratnice i dio ograde pjevališta oslikao je hrvatski renesansni slikar [[Petar Bartučević]].<ref name="#1"/> Prostori katedrale i danas se redovito koriste. Ona – zajedno s biskupskim dvorom u kojem je smještena zbirka liturgijskog posuđa i druge znamenitosti, kaptolskom knjižnicom smještenom iznad sakristije (utemeljena još u 15. stoljeću) i arhivom – svjedoči o nekadašnjoj važnosti ovog prostora. Orgulje u hvarskoj katedrali sagradio je [[Dominik Moscatelli]], [[1786.]] godine. Imale su 14 registara i bile među najvećim Moscatellijevim orguljama. Uklonjene su polovicom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], a dijelovi su pohranjeni u Županijskom muzeju u [[Šibenik]]u.<ref name="B.Grga">[http://organum.hr/index.php/o-orguljarima/orguljari-u-hrvatskoj-kroz-povijest/ Organum.hr – Božidar Grga: »Orguljari u Hrvatskoj u prošlosti«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518093541/http://organum.hr/index.php/o-orguljarima/orguljari-u-hrvatskoj-kroz-povijest/ |date=18. svibnja 2015. }}, Šibenik, 20. veljače 2012.</ref> == Vidi još == * [[Crkvena umjetnost u Hrvatskoj]] * [[Crkvena arhitektura u Hrvatskoj]] * [[Hvarsko-bračko-viška biskupija]] == Bilješke == #{{fusd|1}}Tome u prilog govori Cvito Fisković, koji donosi prijepise nekih od sačuvanih arhivskih dokumenata vezanih uz izgradnju. == Literatura == * Domljan, Žarko (ur.). Enciklopedija hrvatske umjetnosti. 1, A-Nove, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1995. str. 347-348. * Fisković, Cvito. Hvarska katedrala. Split: Čakavski sabor, 1976. * Mardešić, Andrija Vojko. „Crkva na Hvaru“. U: Otok Hvar, ur. M.A. Mihovilović, 96-105. Zagreb: Matica hrvatska, 1995. * Marković, Predrag. „Katedrala u Hvaru“. U: Renesansa, ur. M. Pelc, 192-195. Zagreb: Naklada Ljevak, 2007. * Marković, Vladimir. „Pročelje hvarske katedrale“. U: Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske. Zbornik radova sa znanstevnih skupova „Dani Cvita Fiskovića“ održanih 2003. i 2004. godine, 269-280. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2008. * Ivančević, Radovan. „Proporcije trolisnih renesansnih pročelja u Hrvatskoj“, Peristil, 41 (1998/1999.), str. 59-68. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Cathedral of St. Stephen in Hvar}} * [http://mhb.mdc.hr/muzej.aspx?id=19/ Hvarska baština]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.hvar.hr/portal/?page_id=6/ službene stranice grada Hvara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140202203424/http://www.hvar.hr/portal/?page_id=6/ |date=2. veljače 2014. }} * [https://web.archive.org/web/20161207213827/http://www.tzhvar.hr/hr/slobodno_vrijeme/znamenitosti/ Hvarska katedrala] {{Katedrale u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Katoličke katedrale u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Katoličke crkve u Hvaru|Katedrala]] [[Kategorija:Zaštićene sakralne građevine u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] d5oyxcku21vhthhf3kp45qapw8vhpa5 14 216629 7569967 3971958 2026-08-05T07:02:25Z Flamingounicorn 243866 kat. 7569967 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Televizijske epizode|Zvjezdane staze]] [[Kategorija:Zvjezdane staze]] ss0t64xgyu4ql6tzqnrrulr3jcqasss 14 221297 7569966 4050187 2026-08-05T07:01:23Z Flamingounicorn 243866 kat. 7569966 wikitext text/x-wiki {{catmore|Obitelj Soprano}} [[Kategorija:Televizijske epizode|Obitelj Soprano]] [[Kategorija:Obitelj Soprano]] qltm7zkkxa66tdvym1f0htplu270a5e 10 221746 7570113 7498136 2026-08-05T11:44:37Z Prof saxx 7403 update 2026. 7570113 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Svjetska baština u Francuskoj | naslov = [[Svjetska baština u Francuskoj]] | slika-lijevo = [[Slika:Flag of UNESCO.svg|50px]] | slika = [[Slika:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|50px|border|Francuska zastava]] | grupa1 = [[Kulturna baština]] (46) | popis1 = <small>Episkopalni grad</small> [[Albi]] (2010.) • <small>Rimski i romanički</small> [[spomenici u Arlesu]] (1981.) • [[Kraljevske solane u Arc-et-Senansu]] (1982.) • [[Stara jezgra Avignona]] (1995.) • <small>23 zvonika</small> [[Beffroi]]¹⁾ (1999.) • <small>Mjesečeva luka</small> [[Bordeaux]]a (2007.) • [[Katedrala u Bourgesu]] (1992.) • [[Burgundijska vina|Klimati i teroari Burgundije]] (2015.) • [[Canal du Midi]] (1996.) • <small>Povijesni grad i</small> [[utvrda Carcassonne]] (1997.) • <small>Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik</small> [[Causses]]a i [[Cévennes]]a (2011.) • [[Champagne (pokrajina)|Champagne brda, kuće i podrumi]] (2015.) • [[Chauvet-Pont d’Arc|Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc]] (2014.) • [[Svjetionik Cordouan]] (2021.) • [[Djela Le Corbusiera]] (2016.) • [[Dvorac Fontainebleau]] <small>s parkom</small> (1981.) • [[Opatija Fontenay]] (1981.) • [[Grande Île]] i [[Neustadt (Strasbourg)|Neustadt]] <small>u [[Strasbourg]]u</small> (1988.) • [[Kraljevske utvrde Languedoca]] (2026.) • Arhitektonska [[djela Le Corbusiera]], izniman doprinos modernom pokretu⁵⁾ (2016.) • <small>Obnovljeno središte</small> [[Le Havre]]a (2005.) • <small>Dolina rijeke</small> [[Loire]] <small>između Sully-sur-Loire i Chalonnesa</small> (2000.) • <small>Povijesna mjesta u </small>[[Lyon]]u (1998.) • [[Maison Carrée]] (2023.) • [[Megaliti Carnaca|Megaliti Carnaca i obale Morbihana]] (2025.) • [[Mont Saint Michel]] <small>i njegov zaljev</small> (1979.) • [[Katedrala Notre-Dame u Amiensu]] (1981.) • [[Katedrala Notre-Dame u Chartresu]] (1979.) • [[Katedrala Notre-Dame u Reimsu|Notre-Dame]], [[Bazilika Saint-Remi]] i [[palača Tau]] <small>u Reimsu</small> (1991.) • [[Nica]] (2021.) • [[Rimski spomenici u Orangeu]] <small>uključujući kazalište i slavoluk</small> (1981.) • [[Plaže iskrcavanja u Normandiji|Plaže iskrcavanja na Dan D, Normandija, 1944.]] (2026.) • [[Pont du Gard]] (1985.) • [[Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa]] ²⁾ (2011.) • <small>Srednjevjekovni trgovački grad</small> [[Provins]] (2001.) • [[Put Svetog Jakova (francuski put)|Francuski dio puta Svetog Jakova]] <small>prema [[Santiago de Compostela|Santiago de Composteli]]</small>³⁾ (1998.) • [[Rudarski bazen Nord-Pas de Calaisa]] (2012.) • <small>Vinogradsko područje</small> [[Saint-Emilion]]a (1999.) • [[Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe]] (1983.) • <small>Obala</small> [[Seine]] <small>u [[Pariz]]u</small> (1991.) • [[Stanislavov trg]] <small>zajedno s trgovima ''Place de la Carrière'' i ''Place d'Alliance'' u Nancyju</small> (1983.) • [[Taputapuātea]]⁴⁾ (2017.) • [[Vaubanove utvrde]] (2008.) • [[Versajska palača]] (1979.) • [[Opatija Vézelay]] <small>s brežuljkom</small> (1979.) • [[Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère]] <small>([[Lascaux]], [[Cro-Magnon]], [[La Madeleine]], [[Le Moustier]])</small> (1979.) • [[Veliki lječilišni gradovi Europe|Lječilišni grad]] [[Vichy]] (2021.) | grupa2 = [[Prirodna baština]] (7) | popis2 = [[Bukove prašume]] <small>Karpata i drugih područja Europe</small> (2021.) • [[Chaîne des Puys]], <small>tektonska arena rasjeda Limagne</small> (2018.) • [[Francuski južni i antarktički teritoriji|Francuski južni teritoriji i mora]] (2019.)⁴⁾ • [[Lagune Nove Kaledonije]]⁴⁾ (2008.) • [[Nacionalni park Réunion]]⁶⁾ (2010.) • [[Porto (zaljev)|Zaljev Porto]] <small>uključujući park prirode</small> [[Scandola]] <small>na Korzici</small> (1983.) • [[Mont Pelée|Vulkani i šume Mont Peléea]] i [[Pitons Du Carbet|vrhova sjevernog Martinika]]⁴⁾ (2023.) | grupa3 = Mješovita baština (2) | popis3 = [[Pireneji]]-[[Mont Perdu]]³⁾ (1997.) • [[Markižansko otočje|Te Henua Enata, Markižansko otočje]] (2024.) | popis4 = '''[[Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi#F|Popis nematerijalne svjetske baštine u Francuskoj]] (30)''' | ispod = <div> ¹⁾ Zajednička svjetska baština [[Belgija|Belgije]] i [[Francuska|Francuske]]; ²⁾ Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja; ³⁾ Zajednička svjetska baština [[Francuska|Francuske]] i [[Španjolska|Španjolske]]; ⁴⁾ Francuski prekomorski posjedi; ⁵⁾ Zajednička svjetska baština sedam zemalja ([[Argentina]], Belgija, Francuska, [[Indija]], [[Japan]], [[Njemačka]] i [[Švicarska]]) </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Skupni predlošci svjetske baštine|Francuska]] [[Kategorija:Francuski predlošci]] </noinclude> 5co7d3031svwnsay8o6sjsu0v73mlv0 0 223258 7569604 7356982 2026-08-04T13:18:28Z Prof saxx 7403 update 2026. 7569604 wikitext text/x-wiki {{Lokacijska karta+|Francuska|width=550|places= {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.466389 |long=3.748611 |label=[[Opatija Vézelay|4.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.904404 |long=2.223162 |label=[[Versajska palača|1.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.049167 |long=1.176111 |label=[[Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère|5.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.447222 |long=1.487778 |label=[[Katedrala Notre-Dame u Chartresu|3.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.796111 |long=-1.511389 |label=[[Mont Saint-Michel|2.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.402222 |long=2.700556 |label=[[Dvorac Fontainebleau|6.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.640833 |long=4.389722 |label=[[Opatija Fontenay|9.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=49.895000 |long=2.302222 |label=[[Katedrala Notre-Dame u Amiensu|10.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.136000 |long=4.808000 |label=[[Rimski spomenici u Orangeu|8.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.033000 |long=5.778000 |label=[[Kraljevske solane u Arc-et-Senansu|11.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.486944 |long=8.726667 |label=[[Scandola|14.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=46.564167 |long=0.866111 |label=[[Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe|13.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.793889 |long=6.183056 |label=[[Stanislavov trg|12.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.947300 |long=4.535500 |label=[[Pont du Gard|15.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.956667 |long=2.450833 |label=[[Pariz|17.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.983000 |long=7.948000 |label=[[Grande Île|16.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=49.253611 |long=4.034167 |label=[[Reims|18.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.081944 |long=2.399444 |label=[[Katedrala u Bourgesu|19.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.475525 |long=2.479110 |label=[[Canal du Midi|21.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.950800 |long=4.807500 |label=[[Avignon|20.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.213056 |long=2.351944 |label=[[Utvrda Carcassonne|22.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.773889 |long=0.033333 |label=[[Mont Perdu|23.]]|position=top|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.759722 |long=4.942222 |label=[[Lyon|24.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.893611 |long=-0.154722 |label=[[Saint-Émilion|26.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.725000 |long=1.613333 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=[[Beffroi|30. Beffroi zvonici]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.272500 |long=1.668611 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.630556 |long=3.069722 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.638611 |long=2.396389 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.373056 |long=2.036389 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=51.037500 |long=2.376667 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.725000 |long=1.613333 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.367778 |long=3.080556 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.952778 |long=1.854167 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.197222 |long=2.411111 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.398889 |long=0.702778 |label=[[Loire|27.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.560278 |long=3.298889 |label=[[Provins|28.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=49.650000 |long=0.100000 |label=[[Le Havre|29.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.838611 |long=-0.578333 |label=[[Bordeaux|31.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.282500 |long=2.758889 |label=[[Vaubanove utvrde|32.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.928889 |long=2.146389 |label=[[Albi|34.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=46.564167 |long=5.778 |label=[[Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa|37.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.1313 |long=3.2823 |label=[[Causses|36.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.3745 |long=3.4246 |label=[[Rudarski bazen Nord-Pas de Calaisa|38.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.3315 |long=4.4451 |label=[[Chauvet-Pont d’Arc|39.]]|position=top}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.329 |long=4.5152 |label=[[Burgundija|41.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.6106 |long=2.1555 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.4756 |long=0.3852 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.6527 |long=2.0142 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.6036 |long=2.1504 |label=[[djela Le Corbusiera| ]]|position=bottom|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=46.5516 |long=6.8315 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.8535 |long=7.6748 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.8310 |long=4.8721 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.2259 |long=4.1720 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=49.439 |long=3.5646 |label=[[Champagne (pokrajina)|40.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.7 |long=3.5 |label=[[Chaîne des Puys|44.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.586306 |long=-1.173333 |label=[[Svjetionik Cordouan|47.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=46.072499 |long=3.2513 |label=[[Vichy|46.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.705992 |long= 7.228441 |label=[[Nice|48.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.3804 |long=5.5955 |label=[[Bukove prašume|49.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.5820 |long=6.5623 |label=[[Bukove prašume|49.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.2858 |long=3.0145 |label=[[Bukove prašume|49.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.871556 |long= 4.356111 |label=[[Maison Carrée|50.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.9414 |long=2.9545 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=[[Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front)|51.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.7535 |long=2.9341 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.7946 |long=2.8204 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.8314 |long=2.9957 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.8121 |long=2.9930 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.8359 |long=2.9626 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.7415 |long=2.9259 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.5745 |long= -3.0348 |label=[[Megaliti Carnaca|54.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=49.3041 |long= -0.3355 |label=[[Plaže iskrcavanja u Normandiji|55.]]|position=left}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u kontinentalnoj [[Francuska|Francuskoj]]<br>[[File:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]]; [[File:Yellow pog.svg|8px]] svjetska mješovita baština;<br>[[File:Red Point 12 New.gif|8px]] [[Beffroi|Beffroi zvonici]]; [[File:Blue pog.svg|8px]] Arhitektonska [[djela Le Corbusiera]]; [[File:Black pog.svg|5px]] [[Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front)]];}} Kronološki popis [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Francuska|Francuskoj]] po godini upisa na [[UNESCO]]-ov popis: {{Lokacijska karta+|Tihi ocean|width=250|places= {{Lokacijska karta~|Tihi ocean|lat=-20.411944 |long=-164.566389 |label=[[Lagune Nove Kaledonije|33.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Tihi ocean|lat=-16.502904 |long=-151.222056 |label=[[Taputapuātea|43.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Tihi ocean|lat=-9.2700 |long=-139.2300 |label=[[Markižansko otočje|53.]]|position=right|mark=Yellow pog.svg}} |caption=Lokacije francuske [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]}} {{Lokacijska karta+|Indijski ocean|width=250|places= {{Lokacijska karta~|Indijski ocean|lat=-21.385556 |long=55.618611 |label=[[Nacionalni park Réunion|35.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indijski ocean|lat=-49.15 |long=69.10 |label=[[Francuski južni i antarktički teritoriji|45.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} |caption=Lokacije francuske [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]]}} {{Lokacijska karta+|Srednja Amerika|width=250|places= {{Lokacijska karta~|Srednja Amerika|lat=14.49 |long=-61.10 |label=[[Mont Pelée|52.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} |caption=Lokacije francuske [[svjetska baština|svjetske baštine]] na [[Karibi]]ma}} ==1979.== 1. [[Versajska palača]] i park <small>(uključujući [[Grand Trianon]], [[Petit Trianon]] i [[Hameau]])</small><br> 2. [[Mont-Saint-Michel]] i njegov zaljev<br> 3. [[Katedrala Notre-Dame u Chartresu]]<br> 4. [[Opatija Vézelay]] s brežuljkom<br> 5. Spilje doline Vézère ([[Lascaux]], [[Cro-Magnon]], [[La Madeleine]], [[Le Moustier]]) ==1981.== 6. [[Dvorac Fontainebleau]] s parkom<br> 7. Rimski i romanički [[spomenici u Arlesu]]<br> 8. [[Rimski spomenici u Orangeu]] (uključujući [[kazalište]] i [[slavoluk]])<br> 9. Cistercinska [[Opatija Fontenay]]<br> 10. [[Katedrala u Amiensu]] ==1983.== 11. [[Kraljevske solane u Arc-et-Senansu]]<br> 12. [[Stanislavov trg]] s objektima koji ga okružuju u [[Nancy]]u<br> 13. Crkva [[Saint-Savin sur Gartempe]]<br> 14. [[Rt Girolata]], [[Porto (zaljev)|zaljev Porto]] i park prirode [[Scandola]] na [[Korzika|Korzici]] [[File:Green pog.svg|8px]] == 1985.-2000. == 15. 1985. – Rimski akvedukt [[Pont du Gard]]<br> 16. 1988. – [[Grande Île]] i [[Neustadt (Strasbourg)|Neustadt]] u [[Strasbourg]]u<br> 17. 1991. – Obala [[Seine]] u [[Pariz]]u<br> 18. 1991. – [[Katedrala u Reimsu|Notre-Dame]], [[Bazilika Saint-Remi]] i [[palača Tau]] u [[Reims]]u<br> 19. 1992. – [[Katedrala u Bourgesu]]<br> 20. 1995. – [[Stara jezgra Avignona]]<br> 21. 1996. – [[Canal du Midi]]<br> 22. 1997. – Stari dio grada i [[Utvrda Carcassonne]]a<br> 23. 1997. – Brdski krajolici [[Pirineji|Pirineja]] ([[Mont Perdu]]) [[File:Green-blue pog.svg|8px]]<br> 24. 1998. – Povijesna mjesta u [[Lyon]]u<br> 25. 1998. – Francuski dio [[Put Svetog Jakova|puta Svetog Jakova]] prema [[Santiago de Compostela]] 26. 1999. – Vinogradi [[Saint-Emilion]]a<br> 27. 2000. – Dolina [[Loire]] između Sully-sur-Loire i Chalonnesa == 2001.-2019. == 28. 2001. – Srednjovjekovni trgovački grad [[Provins]] 29. 2005. – Luka [[Le Havre]]a, obnovljeni grad arhitekta [[Auguste Perret|Augustea Perreta]]<br> 30. 2005. – 23 ''[[Beffroi]]'' zvonika u Francuskoj i Belgiji<br> 31. 2007. - Gradsko središte [[Bordeaux]]a ("Luka mjeseca")<br> 32. 2008. - [[Utvrde Vaubana]] <br> 33. 2008. - [[Lagune Nove Kaledonije]] [[File:Green pog.svg|8px]]<br> 34. 2010. - Episkopalni grad [[Albi]]<br> 35. 2010. - Klanci, jame i litice otoka [[Reunion]] [[File:Green pog.svg|8px]]<br> 36. 2011. - Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik [[Causses]]a i [[Cévennes]]a<br> 37. 2011. - [[Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa]] <small>(zajedno s 5 drugih alpskih zemalja)</small><br> 38. 2012. - [[Rudarski bazen Nord-Pas de Calaisa]]<br> 39. 2014. - Oslikana špilja [[Chauvet-Pont d’Arc]]<br> 40. 2015. - [[Champagne (pokrajina)|Champagne, vinogradi i podrumi]]<br> 41. 2015. - [[Burgundijska vina|Klimati]] i [[teroar]]i Burgundije<br> 42. 2016. - Arhitektonska [[djela Le Corbusiera]], izniman doprinos modernom pokretu <small>(Zajedno s [[Argentina|Argentinom]], [[Belgija|Belgijom]], [[Indija|Indijom]], [[Japan]]om, [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Švicarska|Švicarskom]])</small> [[File:Blue pog.svg|8px]]<br> 43. 2017. - [[Taputapuātea]]<br> 44. 2018. - [[Chaîne des Puys]], tektonska arena rasjeda Limagne [[File:Green pog.svg|8px]]<br> 45. 2019. - [[Francuski južni i antarktički teritoriji|Francuski južni teritoriji i mora]] [[File:Green pog.svg|8px]] == 2021.- == 46. 2021. - [[Veliki lječilišni gradovi Europe|Lječilišni grad]] [[Vichy]]<br> 47. 2021. - [[Svjetionik Cordouan]]<br> 48. 2021. - [[Nice]], novi grad rođen u turizmu ili izum [[rivijera|rivijere]]<br> 49. 2021. - [[Bukove prašume]] Karpata i drugih područja Europe, proširenje [[File:Green pog.svg|8px]]<br> 50. 2021. - [[Maison Carrée]]<br> 51. 2023. - [[Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front)]] <small>(Zajedno s [[Belgija|Belgijom]])</small><br> 52. 2023. - [[Mont Pelée|Vulkani i šume Mont Peléea]] i [[Pitons Du Carbet|vrhova sjevernog Martinika]] [[File:Green pog.svg|8px]]<br> 53. 2024. - Te Henua Enata, [[Markižansko otočje]] [[File:Yellow pog.svg|8px]]<br> 54. 2025. - [[Megaliti Carnaca]] i obale Morbihana 55. 2026. - [[Plaže iskrcavanja u Normandiji]] ==Popis predložene svjetske baštine Francuske== [[Datoteka:France-Carnac-Alignement de Kermario.jpg|mini|[[Megaliti Carnaca]]]] [[Datoteka:Lacs de Cheserys.jpg|mini|[[Mont Blanc]]]] # 1996. - [[Bazilika Saint-Denis]] # 1996. - [[Rouen]]ska četvrt drvenih fasada, [[rouenska katedrala]], te crkve Saint Ouen i Saint Maclou # 1996. - [[Dvorac Vaux-le-Vicomte]] # 1996. - Utvrđena mjest nizinske sjeverozapadne Europe<br> # 1996. - Planina [[Saint-Victoire]] i mjesta [[Paul Cézanne|Paula Cézannea]] # 2000. - Južnofrancuske špilje # 2000. - [[Nacionalni park Vanois]] # 2000. - [[Mont Blanc]] # 2002. - [[Camargue]] # 2002. - [[Bonifacio tjesnac]] # 2002. - [[Nacionalni park Écrins]] # 2002. - [[Nacionalni park Port-Cros]] # 2002. - Slane močvare [[Guérande]]a # 2002. - Sredozemna obala Pireneja # 2002. - [[Marsejski zaljev]] # 2002. - Rimski narbonijski gradovi: [[Nîmes]], [[Arles]], [[Glanum]], [[akvedukt]]i, [[via Domitia]] # 2002. - [[Cerdagne pruga]] # 2002. - Nacionalni ured za zrakoplovna istraživanja u [[Meudon]]u # 2002. - [[Hangar Y]] # 2002. - Stara tvornica čokolade [[Menier]] u [[Noisiel]]u # 2002. - Staro središte [[Sarlat]]a # 2002. - [[Arsenal Rochefort]] na ušću [[Charente]] # 2006. - Urbanistička [[djela Le Corbusiera]] # 2014. - Kraljevski i carski [[Metz]] # 2017. - [[Primorske Alpe]]-[[Mercantour]] # 2017. - Grad [[Carcassonne]] i njegovi planinski stražarski seoski dvorci # 2018. - [[Charolais-Brionnais]], kulturni krajolik stočarstva # 2020. - [[Fontainebleau]]: dvorac, vrtovi, park i šuma # 2021. - [[Potkraljevstvo Andorra]], materijalni dokazi stvaranja Pirenejske države (zajedno s Andorrom i Španjolskom) # 2022. - [[Saint-Honorat]], samostanski otok u arhipelagu Lérins u [[Cannes]]u # 2022. - [[Opservatorij Pic du Midi de Bigorre]], pionir u visokoplaninskim okruženjima # 2024. - [[Župni prostori Finistèrea]] ==Poveznice== * [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi]] * [[Popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] * [[Popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji]] {{Svjetska baština u Francuskoj}} {{Francuska}} [[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj| ]] [[Kategorija:Popisi svjetske baštine|F ]] t7j2wrjbytol452sdfv1d6zsn1zr7yo 7569605 7569604 2026-08-04T13:19:14Z Prof saxx 7403 /* 2021.- */ 7569605 wikitext text/x-wiki {{Lokacijska karta+|Francuska|width=550|places= {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.466389 |long=3.748611 |label=[[Opatija Vézelay|4.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.904404 |long=2.223162 |label=[[Versajska palača|1.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.049167 |long=1.176111 |label=[[Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère|5.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.447222 |long=1.487778 |label=[[Katedrala Notre-Dame u Chartresu|3.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.796111 |long=-1.511389 |label=[[Mont Saint-Michel|2.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.402222 |long=2.700556 |label=[[Dvorac Fontainebleau|6.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.640833 |long=4.389722 |label=[[Opatija Fontenay|9.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=49.895000 |long=2.302222 |label=[[Katedrala Notre-Dame u Amiensu|10.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.136000 |long=4.808000 |label=[[Rimski spomenici u Orangeu|8.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.033000 |long=5.778000 |label=[[Kraljevske solane u Arc-et-Senansu|11.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.486944 |long=8.726667 |label=[[Scandola|14.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=46.564167 |long=0.866111 |label=[[Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe|13.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.793889 |long=6.183056 |label=[[Stanislavov trg|12.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.947300 |long=4.535500 |label=[[Pont du Gard|15.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.956667 |long=2.450833 |label=[[Pariz|17.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.983000 |long=7.948000 |label=[[Grande Île|16.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=49.253611 |long=4.034167 |label=[[Reims|18.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.081944 |long=2.399444 |label=[[Katedrala u Bourgesu|19.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.475525 |long=2.479110 |label=[[Canal du Midi|21.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.950800 |long=4.807500 |label=[[Avignon|20.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.213056 |long=2.351944 |label=[[Utvrda Carcassonne|22.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.773889 |long=0.033333 |label=[[Mont Perdu|23.]]|position=top|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.759722 |long=4.942222 |label=[[Lyon|24.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.893611 |long=-0.154722 |label=[[Saint-Émilion|26.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.725000 |long=1.613333 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=[[Beffroi|30. Beffroi zvonici]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.272500 |long=1.668611 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.630556 |long=3.069722 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.638611 |long=2.396389 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.373056 |long=2.036389 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=51.037500 |long=2.376667 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.725000 |long=1.613333 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.367778 |long=3.080556 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.952778 |long=1.854167 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.197222 |long=2.411111 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.398889 |long=0.702778 |label=[[Loire|27.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.560278 |long=3.298889 |label=[[Provins|28.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=49.650000 |long=0.100000 |label=[[Le Havre|29.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.838611 |long=-0.578333 |label=[[Bordeaux|31.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.282500 |long=2.758889 |label=[[Vaubanove utvrde|32.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.928889 |long=2.146389 |label=[[Albi|34.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=46.564167 |long=5.778 |label=[[Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa|37.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.1313 |long=3.2823 |label=[[Causses|36.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.3745 |long=3.4246 |label=[[Rudarski bazen Nord-Pas de Calaisa|38.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.3315 |long=4.4451 |label=[[Chauvet-Pont d’Arc|39.]]|position=top}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.329 |long=4.5152 |label=[[Burgundija|41.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.6106 |long=2.1555 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.4756 |long=0.3852 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.6527 |long=2.0142 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.6036 |long=2.1504 |label=[[djela Le Corbusiera| ]]|position=bottom|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=46.5516 |long=6.8315 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.8535 |long=7.6748 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.8310 |long=4.8721 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.2259 |long=4.1720 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=49.439 |long=3.5646 |label=[[Champagne (pokrajina)|40.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.7 |long=3.5 |label=[[Chaîne des Puys|44.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.586306 |long=-1.173333 |label=[[Svjetionik Cordouan|47.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=46.072499 |long=3.2513 |label=[[Vichy|46.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.705992 |long= 7.228441 |label=[[Nice|48.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.3804 |long=5.5955 |label=[[Bukove prašume|49.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.5820 |long=6.5623 |label=[[Bukove prašume|49.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.2858 |long=3.0145 |label=[[Bukove prašume|49.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.871556 |long= 4.356111 |label=[[Maison Carrée|50.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.9414 |long=2.9545 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=[[Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front)|51.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.7535 |long=2.9341 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.7946 |long=2.8204 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.8314 |long=2.9957 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.8121 |long=2.9930 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.8359 |long=2.9626 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.7415 |long=2.9259 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.5745 |long= -3.0348 |label=[[Megaliti Carnaca|54.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=49.3041 |long= -0.3355 |label=[[Plaže iskrcavanja u Normandiji|55.]]|position=left}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u kontinentalnoj [[Francuska|Francuskoj]]<br>[[File:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]]; [[File:Yellow pog.svg|8px]] svjetska mješovita baština;<br>[[File:Red Point 12 New.gif|8px]] [[Beffroi|Beffroi zvonici]]; [[File:Blue pog.svg|8px]] Arhitektonska [[djela Le Corbusiera]]; [[File:Black pog.svg|5px]] [[Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front)]];}} Kronološki popis [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Francuska|Francuskoj]] po godini upisa na [[UNESCO]]-ov popis: {{Lokacijska karta+|Tihi ocean|width=250|places= {{Lokacijska karta~|Tihi ocean|lat=-20.411944 |long=-164.566389 |label=[[Lagune Nove Kaledonije|33.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Tihi ocean|lat=-16.502904 |long=-151.222056 |label=[[Taputapuātea|43.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Tihi ocean|lat=-9.2700 |long=-139.2300 |label=[[Markižansko otočje|53.]]|position=right|mark=Yellow pog.svg}} |caption=Lokacije francuske [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]}} {{Lokacijska karta+|Indijski ocean|width=250|places= {{Lokacijska karta~|Indijski ocean|lat=-21.385556 |long=55.618611 |label=[[Nacionalni park Réunion|35.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indijski ocean|lat=-49.15 |long=69.10 |label=[[Francuski južni i antarktički teritoriji|45.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} |caption=Lokacije francuske [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]]}} {{Lokacijska karta+|Srednja Amerika|width=250|places= {{Lokacijska karta~|Srednja Amerika|lat=14.49 |long=-61.10 |label=[[Mont Pelée|52.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} |caption=Lokacije francuske [[svjetska baština|svjetske baštine]] na [[Karibi]]ma}} ==1979.== 1. [[Versajska palača]] i park <small>(uključujući [[Grand Trianon]], [[Petit Trianon]] i [[Hameau]])</small><br> 2. [[Mont-Saint-Michel]] i njegov zaljev<br> 3. [[Katedrala Notre-Dame u Chartresu]]<br> 4. [[Opatija Vézelay]] s brežuljkom<br> 5. Spilje doline Vézère ([[Lascaux]], [[Cro-Magnon]], [[La Madeleine]], [[Le Moustier]]) ==1981.== 6. [[Dvorac Fontainebleau]] s parkom<br> 7. Rimski i romanički [[spomenici u Arlesu]]<br> 8. [[Rimski spomenici u Orangeu]] (uključujući [[kazalište]] i [[slavoluk]])<br> 9. Cistercinska [[Opatija Fontenay]]<br> 10. [[Katedrala u Amiensu]] ==1983.== 11. [[Kraljevske solane u Arc-et-Senansu]]<br> 12. [[Stanislavov trg]] s objektima koji ga okružuju u [[Nancy]]u<br> 13. Crkva [[Saint-Savin sur Gartempe]]<br> 14. [[Rt Girolata]], [[Porto (zaljev)|zaljev Porto]] i park prirode [[Scandola]] na [[Korzika|Korzici]] [[File:Green pog.svg|8px]] == 1985.-2000. == 15. 1985. – Rimski akvedukt [[Pont du Gard]]<br> 16. 1988. – [[Grande Île]] i [[Neustadt (Strasbourg)|Neustadt]] u [[Strasbourg]]u<br> 17. 1991. – Obala [[Seine]] u [[Pariz]]u<br> 18. 1991. – [[Katedrala u Reimsu|Notre-Dame]], [[Bazilika Saint-Remi]] i [[palača Tau]] u [[Reims]]u<br> 19. 1992. – [[Katedrala u Bourgesu]]<br> 20. 1995. – [[Stara jezgra Avignona]]<br> 21. 1996. – [[Canal du Midi]]<br> 22. 1997. – Stari dio grada i [[Utvrda Carcassonne]]a<br> 23. 1997. – Brdski krajolici [[Pirineji|Pirineja]] ([[Mont Perdu]]) [[File:Green-blue pog.svg|8px]]<br> 24. 1998. – Povijesna mjesta u [[Lyon]]u<br> 25. 1998. – Francuski dio [[Put Svetog Jakova|puta Svetog Jakova]] prema [[Santiago de Compostela]] 26. 1999. – Vinogradi [[Saint-Emilion]]a<br> 27. 2000. – Dolina [[Loire]] između Sully-sur-Loire i Chalonnesa == 2001.-2019. == 28. 2001. – Srednjovjekovni trgovački grad [[Provins]] 29. 2005. – Luka [[Le Havre]]a, obnovljeni grad arhitekta [[Auguste Perret|Augustea Perreta]]<br> 30. 2005. – 23 ''[[Beffroi]]'' zvonika u Francuskoj i Belgiji<br> 31. 2007. - Gradsko središte [[Bordeaux]]a ("Luka mjeseca")<br> 32. 2008. - [[Utvrde Vaubana]] <br> 33. 2008. - [[Lagune Nove Kaledonije]] [[File:Green pog.svg|8px]]<br> 34. 2010. - Episkopalni grad [[Albi]]<br> 35. 2010. - Klanci, jame i litice otoka [[Reunion]] [[File:Green pog.svg|8px]]<br> 36. 2011. - Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik [[Causses]]a i [[Cévennes]]a<br> 37. 2011. - [[Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa]] <small>(zajedno s 5 drugih alpskih zemalja)</small><br> 38. 2012. - [[Rudarski bazen Nord-Pas de Calaisa]]<br> 39. 2014. - Oslikana špilja [[Chauvet-Pont d’Arc]]<br> 40. 2015. - [[Champagne (pokrajina)|Champagne, vinogradi i podrumi]]<br> 41. 2015. - [[Burgundijska vina|Klimati]] i [[teroar]]i Burgundije<br> 42. 2016. - Arhitektonska [[djela Le Corbusiera]], izniman doprinos modernom pokretu <small>(Zajedno s [[Argentina|Argentinom]], [[Belgija|Belgijom]], [[Indija|Indijom]], [[Japan]]om, [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Švicarska|Švicarskom]])</small> [[File:Blue pog.svg|8px]]<br> 43. 2017. - [[Taputapuātea]]<br> 44. 2018. - [[Chaîne des Puys]], tektonska arena rasjeda Limagne [[File:Green pog.svg|8px]]<br> 45. 2019. - [[Francuski južni i antarktički teritoriji|Francuski južni teritoriji i mora]] [[File:Green pog.svg|8px]] == 2021.- == 46. 2021. - [[Veliki lječilišni gradovi Europe|Lječilišni grad]] [[Vichy]]<br> 47. 2021. - [[Svjetionik Cordouan]]<br> 48. 2021. - [[Nice]], novi grad rođen u turizmu ili izum [[rivijera|rivijere]]<br> 49. 2021. - [[Bukove prašume]] Karpata i drugih područja Europe, proširenje [[File:Green pog.svg|8px]]<br> 50. 2021. - [[Maison Carrée]]<br> 51. 2023. - [[Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front)]] <small>(Zajedno s [[Belgija|Belgijom]])</small><br> 52. 2023. - [[Mont Pelée|Vulkani i šume Mont Peléea]] i [[Pitons Du Carbet|vrhova sjevernog Martinika]] [[File:Green pog.svg|8px]]<br> 53. 2024. - Te Henua Enata, [[Markižansko otočje]] [[File:Yellow pog.svg|8px]]<br> 54. 2025. - [[Megaliti Carnaca]] i obale Morbihana<br> 55. 2026. - [[Plaže iskrcavanja u Normandiji]] ==Popis predložene svjetske baštine Francuske== [[Datoteka:France-Carnac-Alignement de Kermario.jpg|mini|[[Megaliti Carnaca]]]] [[Datoteka:Lacs de Cheserys.jpg|mini|[[Mont Blanc]]]] # 1996. - [[Bazilika Saint-Denis]] # 1996. - [[Rouen]]ska četvrt drvenih fasada, [[rouenska katedrala]], te crkve Saint Ouen i Saint Maclou # 1996. - [[Dvorac Vaux-le-Vicomte]] # 1996. - Utvrđena mjest nizinske sjeverozapadne Europe<br> # 1996. - Planina [[Saint-Victoire]] i mjesta [[Paul Cézanne|Paula Cézannea]] # 2000. - Južnofrancuske špilje # 2000. - [[Nacionalni park Vanois]] # 2000. - [[Mont Blanc]] # 2002. - [[Camargue]] # 2002. - [[Bonifacio tjesnac]] # 2002. - [[Nacionalni park Écrins]] # 2002. - [[Nacionalni park Port-Cros]] # 2002. - Slane močvare [[Guérande]]a # 2002. - Sredozemna obala Pireneja # 2002. - [[Marsejski zaljev]] # 2002. - Rimski narbonijski gradovi: [[Nîmes]], [[Arles]], [[Glanum]], [[akvedukt]]i, [[via Domitia]] # 2002. - [[Cerdagne pruga]] # 2002. - Nacionalni ured za zrakoplovna istraživanja u [[Meudon]]u # 2002. - [[Hangar Y]] # 2002. - Stara tvornica čokolade [[Menier]] u [[Noisiel]]u # 2002. - Staro središte [[Sarlat]]a # 2002. - [[Arsenal Rochefort]] na ušću [[Charente]] # 2006. - Urbanistička [[djela Le Corbusiera]] # 2014. - Kraljevski i carski [[Metz]] # 2017. - [[Primorske Alpe]]-[[Mercantour]] # 2017. - Grad [[Carcassonne]] i njegovi planinski stražarski seoski dvorci # 2018. - [[Charolais-Brionnais]], kulturni krajolik stočarstva # 2020. - [[Fontainebleau]]: dvorac, vrtovi, park i šuma # 2021. - [[Potkraljevstvo Andorra]], materijalni dokazi stvaranja Pirenejske države (zajedno s Andorrom i Španjolskom) # 2022. - [[Saint-Honorat]], samostanski otok u arhipelagu Lérins u [[Cannes]]u # 2022. - [[Opservatorij Pic du Midi de Bigorre]], pionir u visokoplaninskim okruženjima # 2024. - [[Župni prostori Finistèrea]] ==Poveznice== * [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi]] * [[Popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] * [[Popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji]] {{Svjetska baština u Francuskoj}} {{Francuska}} [[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj| ]] [[Kategorija:Popisi svjetske baštine|F ]] mict6ncioi9s85svpw013kqh089svph 7569615 7569605 2026-08-04T13:40:10Z Prof saxx 7403 Kraljevske utvrde Languedoca 7569615 wikitext text/x-wiki {{Lokacijska karta+|Francuska|width=550|places= {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.466389 |long=3.748611 |label=[[Opatija Vézelay|4.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.904404 |long=2.223162 |label=[[Versajska palača|1.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.049167 |long=1.176111 |label=[[Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère|5.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.447222 |long=1.487778 |label=[[Katedrala Notre-Dame u Chartresu|3.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.796111 |long=-1.511389 |label=[[Mont Saint-Michel|2.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.402222 |long=2.700556 |label=[[Dvorac Fontainebleau|6.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.640833 |long=4.389722 |label=[[Opatija Fontenay|9.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=49.895000 |long=2.302222 |label=[[Katedrala Notre-Dame u Amiensu|10.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.136000 |long=4.808000 |label=[[Rimski spomenici u Orangeu|8.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.033000 |long=5.778000 |label=[[Kraljevske solane u Arc-et-Senansu|11.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.486944 |long=8.726667 |label=[[Scandola|14.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=46.564167 |long=0.866111 |label=[[Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe|13.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.793889 |long=6.183056 |label=[[Stanislavov trg|12.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.947300 |long=4.535500 |label=[[Pont du Gard|15.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.956667 |long=2.450833 |label=[[Pariz|17.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.983000 |long=7.948000 |label=[[Grande Île|16.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=49.253611 |long=4.034167 |label=[[Reims|18.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.081944 |long=2.399444 |label=[[Katedrala u Bourgesu|19.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.475525 |long=2.479110 |label=[[Canal du Midi|21.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.950800 |long=4.807500 |label=[[Avignon|20.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.213056 |long=2.351944 |label=[[Utvrda Carcassonne|22.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.773889 |long=0.033333 |label=[[Mont Perdu|23.]]|position=top|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.759722 |long=4.942222 |label=[[Lyon|24.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.893611 |long=-0.154722 |label=[[Saint-Émilion|26.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.725000 |long=1.613333 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=[[Beffroi|30. Beffroi zvonici]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.272500 |long=1.668611 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.630556 |long=3.069722 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.638611 |long=2.396389 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.373056 |long=2.036389 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=51.037500 |long=2.376667 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.725000 |long=1.613333 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.367778 |long=3.080556 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.952778 |long=1.854167 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.197222 |long=2.411111 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.398889 |long=0.702778 |label=[[Loire|27.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.560278 |long=3.298889 |label=[[Provins|28.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=49.650000 |long=0.100000 |label=[[Le Havre|29.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.838611 |long=-0.578333 |label=[[Bordeaux|31.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.282500 |long=2.758889 |label=[[Vaubanove utvrde|32.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.928889 |long=2.146389 |label=[[Albi|34.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=46.564167 |long=5.778 |label=[[Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa|37.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.1313 |long=3.2823 |label=[[Causses|36.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.3745 |long=3.4246 |label=[[Rudarski bazen Nord-Pas de Calaisa|38.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.3315 |long=4.4451 |label=[[Chauvet-Pont d’Arc|39.]]|position=top}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.329 |long=4.5152 |label=[[Burgundija|41.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.6106 |long=2.1555 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.4756 |long=0.3852 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.6527 |long=2.0142 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.6036 |long=2.1504 |label=[[djela Le Corbusiera| ]]|position=bottom|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=46.5516 |long=6.8315 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.8535 |long=7.6748 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.8310 |long=4.8721 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.2259 |long=4.1720 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=49.439 |long=3.5646 |label=[[Champagne (pokrajina)|40.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.7 |long=3.5 |label=[[Chaîne des Puys|44.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.586306 |long=-1.173333 |label=[[Svjetionik Cordouan|47.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=46.072499 |long=3.2513 |label=[[Vichy|46.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.705992 |long= 7.228441 |label=[[Nice|48.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.3804 |long=5.5955 |label=[[Bukove prašume|49.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.5820 |long=6.5623 |label=[[Bukove prašume|49.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.2858 |long=3.0145 |label=[[Bukove prašume|49.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.871556 |long= 4.356111 |label=[[Maison Carrée|50.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.9414 |long=2.9545 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=[[Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front)|51.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.7535 |long=2.9341 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.7946 |long=2.8204 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.8314 |long=2.9957 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.8121 |long=2.9930 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.8359 |long=2.9626 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.7415 |long=2.9259 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.5745 |long= -3.0348 |label=[[Megaliti Carnaca|54.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=49.3041 |long= -0.3355 |label=[[Plaže iskrcavanja u Normandiji|55.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.1224 |long=2.2149 |marksize=5|mark=Gray pog.svg|label=[[Kraljevske utvrde Languedoca|56.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.5526 |long=2.4449 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.2211 |long=2.2242 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.5432 |long=1.4957 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.5415 |long=2.3319 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.5213 |long=2.3717 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.4913 |long=2.1756 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.0208 |long=2.3324 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u kontinentalnoj [[Francuska|Francuskoj]]<br>[[File:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]]; [[File:Yellow pog.svg|8px]] svjetska mješovita baština;<br>[[File:Red Point 12 New.gif|8px]] [[Beffroi|Beffroi zvonici]]; [[File:Blue pog.svg|8px]] Arhitektonska [[djela Le Corbusiera]]; [[File:Black pog.svg|5px]] [[Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front)]]; [[File:Gray pog.svg|5px]] [[Kraljevske utvrde Languedoca]]}} Kronološki popis [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Francuska|Francuskoj]] po godini upisa na [[UNESCO]]-ov popis: {{Lokacijska karta+|Tihi ocean|width=250|places= {{Lokacijska karta~|Tihi ocean|lat=-20.411944 |long=-164.566389 |label=[[Lagune Nove Kaledonije|33.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Tihi ocean|lat=-16.502904 |long=-151.222056 |label=[[Taputapuātea|43.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Tihi ocean|lat=-9.2700 |long=-139.2300 |label=[[Markižansko otočje|53.]]|position=right|mark=Yellow pog.svg}} |caption=Lokacije francuske [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]}} {{Lokacijska karta+|Indijski ocean|width=250|places= {{Lokacijska karta~|Indijski ocean|lat=-21.385556 |long=55.618611 |label=[[Nacionalni park Réunion|35.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indijski ocean|lat=-49.15 |long=69.10 |label=[[Francuski južni i antarktički teritoriji|45.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} |caption=Lokacije francuske [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]]}} {{Lokacijska karta+|Srednja Amerika|width=250|places= {{Lokacijska karta~|Srednja Amerika|lat=14.49 |long=-61.10 |label=[[Mont Pelée|52.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} |caption=Lokacije francuske [[svjetska baština|svjetske baštine]] na [[Karibi]]ma}} ==1979.== 1. [[Versajska palača]] i park <small>(uključujući [[Grand Trianon]], [[Petit Trianon]] i [[Hameau]])</small><br> 2. [[Mont-Saint-Michel]] i njegov zaljev<br> 3. [[Katedrala Notre-Dame u Chartresu]]<br> 4. [[Opatija Vézelay]] s brežuljkom<br> 5. Spilje doline Vézère ([[Lascaux]], [[Cro-Magnon]], [[La Madeleine]], [[Le Moustier]]) ==1981.== 6. [[Dvorac Fontainebleau]] s parkom<br> 7. Rimski i romanički [[spomenici u Arlesu]]<br> 8. [[Rimski spomenici u Orangeu]] (uključujući [[kazalište]] i [[slavoluk]])<br> 9. Cistercinska [[Opatija Fontenay]]<br> 10. [[Katedrala u Amiensu]] ==1983.== 11. [[Kraljevske solane u Arc-et-Senansu]]<br> 12. [[Stanislavov trg]] s objektima koji ga okružuju u [[Nancy]]u<br> 13. Crkva [[Saint-Savin sur Gartempe]]<br> 14. [[Rt Girolata]], [[Porto (zaljev)|zaljev Porto]] i park prirode [[Scandola]] na [[Korzika|Korzici]] [[File:Green pog.svg|8px]] == 1985.-2000. == 15. 1985. – Rimski akvedukt [[Pont du Gard]]<br> 16. 1988. – [[Grande Île]] i [[Neustadt (Strasbourg)|Neustadt]] u [[Strasbourg]]u<br> 17. 1991. – Obala [[Seine]] u [[Pariz]]u<br> 18. 1991. – [[Katedrala u Reimsu|Notre-Dame]], [[Bazilika Saint-Remi]] i [[palača Tau]] u [[Reims]]u<br> 19. 1992. – [[Katedrala u Bourgesu]]<br> 20. 1995. – [[Stara jezgra Avignona]]<br> 21. 1996. – [[Canal du Midi]]<br> 22. 1997. – Stari dio grada i [[Utvrda Carcassonne]]a<br> 23. 1997. – Brdski krajolici [[Pirineji|Pirineja]] ([[Mont Perdu]]) [[File:Green-blue pog.svg|8px]]<br> 24. 1998. – Povijesna mjesta u [[Lyon]]u<br> 25. 1998. – Francuski dio [[Put Svetog Jakova|puta Svetog Jakova]] prema [[Santiago de Compostela]] 26. 1999. – Vinogradi [[Saint-Emilion]]a<br> 27. 2000. – Dolina [[Loire]] između Sully-sur-Loire i Chalonnesa == 2001.-2019. == 28. 2001. – Srednjovjekovni trgovački grad [[Provins]] 29. 2005. – Luka [[Le Havre]]a, obnovljeni grad arhitekta [[Auguste Perret|Augustea Perreta]]<br> 30. 2005. – 23 ''[[Beffroi]]'' zvonika u Francuskoj i Belgiji<br> 31. 2007. - Gradsko središte [[Bordeaux]]a ("Luka mjeseca")<br> 32. 2008. - [[Utvrde Vaubana]] <br> 33. 2008. - [[Lagune Nove Kaledonije]] [[File:Green pog.svg|8px]]<br> 34. 2010. - Episkopalni grad [[Albi]]<br> 35. 2010. - Klanci, jame i litice otoka [[Reunion]] [[File:Green pog.svg|8px]]<br> 36. 2011. - Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik [[Causses]]a i [[Cévennes]]a<br> 37. 2011. - [[Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa]] <small>(zajedno s 5 drugih alpskih zemalja)</small><br> 38. 2012. - [[Rudarski bazen Nord-Pas de Calaisa]]<br> 39. 2014. - Oslikana špilja [[Chauvet-Pont d’Arc]]<br> 40. 2015. - [[Champagne (pokrajina)|Champagne, vinogradi i podrumi]]<br> 41. 2015. - [[Burgundijska vina|Klimati]] i [[teroar]]i Burgundije<br> 42. 2016. - Arhitektonska [[djela Le Corbusiera]], izniman doprinos modernom pokretu <small>(Zajedno s [[Argentina|Argentinom]], [[Belgija|Belgijom]], [[Indija|Indijom]], [[Japan]]om, [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Švicarska|Švicarskom]])</small> [[File:Blue pog.svg|8px]]<br> 43. 2017. - [[Taputapuātea]]<br> 44. 2018. - [[Chaîne des Puys]], tektonska arena rasjeda Limagne [[File:Green pog.svg|8px]]<br> 45. 2019. - [[Francuski južni i antarktički teritoriji|Francuski južni teritoriji i mora]] [[File:Green pog.svg|8px]] == 2021.- == 46. 2021. - [[Veliki lječilišni gradovi Europe|Lječilišni grad]] [[Vichy]]<br> 47. 2021. - [[Svjetionik Cordouan]]<br> 48. 2021. - [[Nice]], novi grad rođen u turizmu ili izum [[rivijera|rivijere]]<br> 49. 2021. - [[Bukove prašume]] Karpata i drugih područja Europe, proširenje [[File:Green pog.svg|8px]]<br> 50. 2021. - [[Maison Carrée]]<br> 51. 2023. - [[Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front)]] <small>(Zajedno s [[Belgija|Belgijom]])</small><br> 52. 2023. - [[Mont Pelée|Vulkani i šume Mont Peléea]] i [[Pitons Du Carbet|vrhova sjevernog Martinika]] [[File:Green pog.svg|8px]]<br> 53. 2024. - Te Henua Enata, [[Markižansko otočje]] [[File:Yellow pog.svg|8px]]<br> 54. 2025. - [[Megaliti Carnaca]] i obale Morbihana<br> 55. 2026. - [[Plaže iskrcavanja u Normandiji]]<br> 56. 2026. - [[Kraljevske utvrde Languedoca]] ==Popis predložene svjetske baštine Francuske== [[Datoteka:France-Carnac-Alignement de Kermario.jpg|mini|[[Megaliti Carnaca]]]] [[Datoteka:Lacs de Cheserys.jpg|mini|[[Mont Blanc]]]] # 1996. - [[Bazilika Saint-Denis]] # 1996. - [[Rouen]]ska četvrt drvenih fasada, [[rouenska katedrala]], te crkve Saint Ouen i Saint Maclou # 1996. - [[Dvorac Vaux-le-Vicomte]] # 1996. - Utvrđena mjest nizinske sjeverozapadne Europe<br> # 1996. - Planina [[Saint-Victoire]] i mjesta [[Paul Cézanne|Paula Cézannea]] # 2000. - Južnofrancuske špilje # 2000. - [[Nacionalni park Vanois]] # 2000. - [[Mont Blanc]] # 2002. - [[Camargue]] # 2002. - [[Bonifacio tjesnac]] # 2002. - [[Nacionalni park Écrins]] # 2002. - [[Nacionalni park Port-Cros]] # 2002. - Slane močvare [[Guérande]]a # 2002. - Sredozemna obala Pireneja # 2002. - [[Marsejski zaljev]] # 2002. - Rimski narbonijski gradovi: [[Nîmes]], [[Arles]], [[Glanum]], [[akvedukt]]i, [[via Domitia]] # 2002. - [[Cerdagne pruga]] # 2002. - Nacionalni ured za zrakoplovna istraživanja u [[Meudon]]u # 2002. - [[Hangar Y]] # 2002. - Stara tvornica čokolade [[Menier]] u [[Noisiel]]u # 2002. - Staro središte [[Sarlat]]a # 2002. - [[Arsenal Rochefort]] na ušću [[Charente]] # 2006. - Urbanistička [[djela Le Corbusiera]] # 2014. - Kraljevski i carski [[Metz]] # 2017. - [[Primorske Alpe]]-[[Mercantour]] # 2018. - [[Charolais-Brionnais]], kulturni krajolik stočarstva # 2020. - [[Fontainebleau]]: dvorac, vrtovi, park i šuma # 2021. - [[Potkraljevstvo Andorra]], materijalni dokazi stvaranja Pirenejske države (zajedno s Andorrom i Španjolskom) # 2022. - [[Saint-Honorat]], samostanski otok u arhipelagu Lérins u [[Cannes]]u # 2022. - [[Opservatorij Pic du Midi de Bigorre]], pionir u visokoplaninskim okruženjima # 2024. - [[Župni prostori Finistèrea]] ==Poveznice== * [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi]] * [[Popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] * [[Popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji]] {{Svjetska baština u Francuskoj}} {{Francuska}} [[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj| ]] [[Kategorija:Popisi svjetske baštine|F ]] pyhtj00jd8v1y6zzlja39e4zs4z38xt 7569618 7569615 2026-08-04T13:41:28Z Prof saxx 7403 7569618 wikitext text/x-wiki {{Lokacijska karta+|Francuska|width=550|places= {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.466389 |long=3.748611 |label=[[Opatija Vézelay|4.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.904404 |long=2.223162 |label=[[Versajska palača|1.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.049167 |long=1.176111 |label=[[Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère|5.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.447222 |long=1.487778 |label=[[Katedrala Notre-Dame u Chartresu|3.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.796111 |long=-1.511389 |label=[[Mont Saint-Michel|2.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.402222 |long=2.700556 |label=[[Dvorac Fontainebleau|6.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.640833 |long=4.389722 |label=[[Opatija Fontenay|9.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=49.895000 |long=2.302222 |label=[[Katedrala Notre-Dame u Amiensu|10.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.136000 |long=4.808000 |label=[[Rimski spomenici u Orangeu|8.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.033000 |long=5.778000 |label=[[Kraljevske solane u Arc-et-Senansu|11.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.486944 |long=8.726667 |label=[[Scandola|14.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=46.564167 |long=0.866111 |label=[[Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe|13.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.793889 |long=6.183056 |label=[[Stanislavov trg|12.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.947300 |long=4.535500 |label=[[Pont du Gard|15.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.956667 |long=2.450833 |label=[[Pariz|17.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.983000 |long=7.948000 |label=[[Grande Île|16.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=49.253611 |long=4.034167 |label=[[Reims|18.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.081944 |long=2.399444 |label=[[Katedrala u Bourgesu|19.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.475525 |long=2.479110 |label=[[Canal du Midi|21.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.950800 |long=4.807500 |label=[[Avignon|20.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.213056 |long=2.351944 |label=[[Utvrda Carcassonne|22.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.773889 |long=0.033333 |label=[[Mont Perdu|23.]]|position=top|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.759722 |long=4.942222 |label=[[Lyon|24.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.893611 |long=-0.154722 |label=[[Saint-Émilion|26.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.725000 |long=1.613333 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=[[Beffroi|30. Beffroi zvonici]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.272500 |long=1.668611 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.630556 |long=3.069722 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.638611 |long=2.396389 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.373056 |long=2.036389 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=51.037500 |long=2.376667 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.725000 |long=1.613333 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.367778 |long=3.080556 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.952778 |long=1.854167 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.197222 |long=2.411111 |marksize=5|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.398889 |long=0.702778 |label=[[Loire|27.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.560278 |long=3.298889 |label=[[Provins|28.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=49.650000 |long=0.100000 |label=[[Le Havre|29.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.838611 |long=-0.578333 |label=[[Bordeaux|31.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.282500 |long=2.758889 |label=[[Vaubanove utvrde|32.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.928889 |long=2.146389 |label=[[Albi|34.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=46.564167 |long=5.778 |label=[[Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa|37.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.1313 |long=3.2823 |label=[[Causses|36.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.3745 |long=3.4246 |label=[[Rudarski bazen Nord-Pas de Calaisa|38.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.3315 |long=4.4451 |label=[[Chauvet-Pont d’Arc|39.]]|position=top}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.329 |long=4.5152 |label=[[Burgundija|41.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.6106 |long=2.1555 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.4756 |long=0.3852 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.6527 |long=2.0142 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.6036 |long=2.1504 |label=[[djela Le Corbusiera| ]]|position=bottom|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=46.5516 |long=6.8315 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.8535 |long=7.6748 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.8310 |long=4.8721 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.2259 |long=4.1720 |label=[[djela Le Corbusiera|42.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=49.439 |long=3.5646 |label=[[Champagne (pokrajina)|40.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.7 |long=3.5 |label=[[Chaîne des Puys|44.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.586306 |long=-1.173333 |label=[[Svjetionik Cordouan|47.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=46.072499 |long=3.2513 |label=[[Vichy|46.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.705992 |long= 7.228441 |label=[[Nice|48.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.3804 |long=5.5955 |label=[[Bukove prašume|49.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.5820 |long=6.5623 |label=[[Bukove prašume|49.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.2858 |long=3.0145 |label=[[Bukove prašume|49.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.871556 |long= 4.356111 |label=[[Maison Carrée|50.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.9414 |long=2.9545 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=[[Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front)|51.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.7535 |long=2.9341 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.7946 |long=2.8204 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.8314 |long=2.9957 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.8121 |long=2.9930 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.8359 |long=2.9626 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.7415 |long=2.9259 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.5745 |long= -3.0348 |label=[[Megaliti Carnaca|54.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=49.3041 |long= -0.3355 |label=[[Plaže iskrcavanja u Normandiji|55.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.1224 |long=2.2149 |marksize=5|mark=Gray pog.svg|label=[[Kraljevske utvrde Languedoca|56.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.5526 |long=2.4449 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.2211 |long=2.2242 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.5432 |long=1.4957 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.5415 |long=2.3319 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.5213 |long=2.3717 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=42.4913 |long=2.1756 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.0208 |long=2.3324 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u kontinentalnoj [[Francuska|Francuskoj]]<br>[[File:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]]; [[File:Yellow pog.svg|8px]] svjetska mješovita baština;<br>[[File:Red Point 12 New.gif|8px]] [[Beffroi|Beffroi zvonici]]; [[File:Blue pog.svg|8px]] Arhitektonska [[djela Le Corbusiera]]; [[File:Black pog.svg|5px]] [[Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front)]]; [[File:Gray pog.svg|5px]] [[Kraljevske utvrde Languedoca]]}} Kronološki popis [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Francuska|Francuskoj]] po godini upisa na [[UNESCO]]-ov popis: {{Lokacijska karta+|Tihi ocean|width=250|places= {{Lokacijska karta~|Tihi ocean|lat=-20.411944 |long=-164.566389 |label=[[Lagune Nove Kaledonije|33.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Tihi ocean|lat=-16.502904 |long=-151.222056 |label=[[Taputapuātea|43.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Tihi ocean|lat=-9.2700 |long=-139.2300 |label=[[Markižansko otočje|53.]]|position=right|mark=Yellow pog.svg}} |caption=Lokacije francuske [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]}} {{Lokacijska karta+|Indijski ocean|width=250|places= {{Lokacijska karta~|Indijski ocean|lat=-21.385556 |long=55.618611 |label=[[Nacionalni park Réunion|35.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indijski ocean|lat=-49.15 |long=69.10 |label=[[Francuski južni i antarktički teritoriji|45.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} |caption=Lokacije francuske [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]]}} {{Lokacijska karta+|Srednja Amerika|width=250|places= {{Lokacijska karta~|Srednja Amerika|lat=14.49 |long=-61.10 |label=[[Mont Pelée|52.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} |caption=Lokacije francuske [[svjetska baština|svjetske baštine]] na [[Karibi]]ma}} ==1979.== 1. [[Versajska palača]] i park <small>(uključujući [[Grand Trianon]], [[Petit Trianon]] i [[Hameau]])</small><br> 2. [[Mont-Saint-Michel]] i njegov zaljev<br> 3. [[Katedrala Notre-Dame u Chartresu]]<br> 4. [[Opatija Vézelay]] s brežuljkom<br> 5. Spilje doline Vézère ([[Lascaux]], [[Cro-Magnon]], [[La Madeleine]], [[Le Moustier]]) ==1981.== 6. [[Dvorac Fontainebleau]] s parkom<br> 7. Rimski i romanički [[spomenici u Arlesu]]<br> 8. [[Rimski spomenici u Orangeu]] (uključujući [[kazalište]] i [[slavoluk]])<br> 9. Cistercinska [[Opatija Fontenay]]<br> 10. [[Katedrala u Amiensu]] ==1983.== 11. [[Kraljevske solane u Arc-et-Senansu]]<br> 12. [[Stanislavov trg]] s objektima koji ga okružuju u [[Nancy]]u<br> 13. Crkva [[Saint-Savin sur Gartempe]]<br> 14. [[Rt Girolata]], [[Porto (zaljev)|zaljev Porto]] i park prirode [[Scandola]] na [[Korzika|Korzici]] [[File:Green pog.svg|8px]] == 1985.-2000. == 15. 1985. – Rimski akvedukt [[Pont du Gard]]<br> 16. 1988. – [[Grande Île]] i [[Neustadt (Strasbourg)|Neustadt]] u [[Strasbourg]]u<br> 17. 1991. – Obala [[Seine]] u [[Pariz]]u<br> 18. 1991. – [[Katedrala u Reimsu|Notre-Dame]], [[Bazilika Saint-Remi]] i [[palača Tau]] u [[Reims]]u<br> 19. 1992. – [[Katedrala u Bourgesu]]<br> 20. 1995. – [[Stara jezgra Avignona]]<br> 21. 1996. – [[Canal du Midi]]<br> 22. 1997. – Stari dio grada i [[Utvrda Carcassonne]]a<br> 23. 1997. – Brdski krajolici [[Pirineji|Pirineja]] ([[Mont Perdu]]) [[File:Green-blue pog.svg|8px]]<br> 24. 1998. – Povijesna mjesta u [[Lyon]]u<br> 25. 1998. – Francuski dio [[Put Svetog Jakova|puta Svetog Jakova]] prema [[Santiago de Compostela]] 26. 1999. – Vinogradi [[Saint-Emilion]]a<br> 27. 2000. – Dolina [[Loire]] između Sully-sur-Loire i Chalonnesa == 2001.-2019. == 28. 2001. – Srednjovjekovni trgovački grad [[Provins]] 29. 2005. – Luka [[Le Havre]]a, obnovljeni grad arhitekta [[Auguste Perret|Augustea Perreta]]<br> 30. 2005. – 23 ''[[Beffroi]]'' zvonika u Francuskoj i Belgiji<br> 31. 2007. - Gradsko središte [[Bordeaux]]a ("Luka mjeseca")<br> 32. 2008. - [[Utvrde Vaubana]] <br> 33. 2008. - [[Lagune Nove Kaledonije]] [[File:Green pog.svg|8px]]<br> 34. 2010. - Episkopalni grad [[Albi]]<br> 35. 2010. - Klanci, jame i litice otoka [[Reunion]] [[File:Green pog.svg|8px]]<br> 36. 2011. - Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik [[Causses]]a i [[Cévennes]]a<br> 37. 2011. - [[Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa]] <small>(zajedno s 5 drugih alpskih zemalja)</small><br> 38. 2012. - [[Rudarski bazen Nord-Pas de Calaisa]]<br> 39. 2014. - Oslikana špilja [[Chauvet-Pont d’Arc]]<br> 40. 2015. - [[Champagne (pokrajina)|Champagne, vinogradi i podrumi]]<br> 41. 2015. - [[Burgundijska vina|Klimati]] i [[teroar]]i Burgundije<br> 42. 2016. - Arhitektonska [[djela Le Corbusiera]], izniman doprinos modernom pokretu <small>(Zajedno s [[Argentina|Argentinom]], [[Belgija|Belgijom]], [[Indija|Indijom]], [[Japan]]om, [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Švicarska|Švicarskom]])</small> [[File:Blue pog.svg|8px]]<br> 43. 2017. - [[Taputapuātea]]<br> 44. 2018. - [[Chaîne des Puys]], tektonska arena rasjeda Limagne [[File:Green pog.svg|8px]]<br> 45. 2019. - [[Francuski južni i antarktički teritoriji|Francuski južni teritoriji i mora]] [[File:Green pog.svg|8px]] == 2021.- == [[Datoteka:France-Carnac-Alignement de Kermario.jpg|mini|54. [[Megaliti Carnaca]]]] 46. 2021. - [[Veliki lječilišni gradovi Europe|Lječilišni grad]] [[Vichy]]<br> 47. 2021. - [[Svjetionik Cordouan]]<br> 48. 2021. - [[Nice]], novi grad rođen u turizmu ili izum [[rivijera|rivijere]]<br> 49. 2021. - [[Bukove prašume]] Karpata i drugih područja Europe, proširenje [[File:Green pog.svg|8px]]<br> 50. 2021. - [[Maison Carrée]]<br> 51. 2023. - [[Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front)]] <small>(Zajedno s [[Belgija|Belgijom]])</small><br> 52. 2023. - [[Mont Pelée|Vulkani i šume Mont Peléea]] i [[Pitons Du Carbet|vrhova sjevernog Martinika]] [[File:Green pog.svg|8px]]<br> 53. 2024. - Te Henua Enata, [[Markižansko otočje]] [[File:Yellow pog.svg|8px]]<br> 54. 2025. - [[Megaliti Carnaca]] i obale Morbihana<br> 55. 2026. - [[Plaže iskrcavanja u Normandiji]]<br> 56. 2026. - [[Kraljevske utvrde Languedoca]] ==Popis predložene svjetske baštine Francuske== [[Datoteka:Lacs de Cheserys.jpg|mini|[[Mont Blanc]]]] # 1996. - [[Bazilika Saint-Denis]] # 1996. - [[Rouen]]ska četvrt drvenih fasada, [[rouenska katedrala]], te crkve Saint Ouen i Saint Maclou # 1996. - [[Dvorac Vaux-le-Vicomte]] # 1996. - Utvrđena mjest nizinske sjeverozapadne Europe<br> # 1996. - Planina [[Saint-Victoire]] i mjesta [[Paul Cézanne|Paula Cézannea]] # 2000. - Južnofrancuske špilje # 2000. - [[Nacionalni park Vanois]] # 2000. - [[Mont Blanc]] # 2002. - [[Camargue]] # 2002. - [[Bonifacio tjesnac]] # 2002. - [[Nacionalni park Écrins]] # 2002. - [[Nacionalni park Port-Cros]] # 2002. - Slane močvare [[Guérande]]a # 2002. - Sredozemna obala Pireneja # 2002. - [[Marsejski zaljev]] # 2002. - Rimski narbonijski gradovi: [[Nîmes]], [[Arles]], [[Glanum]], [[akvedukt]]i, [[via Domitia]] # 2002. - [[Cerdagne pruga]] # 2002. - Nacionalni ured za zrakoplovna istraživanja u [[Meudon]]u # 2002. - [[Hangar Y]] # 2002. - Stara tvornica čokolade [[Menier]] u [[Noisiel]]u # 2002. - Staro središte [[Sarlat]]a # 2002. - [[Arsenal Rochefort]] na ušću [[Charente]] # 2006. - Urbanistička [[djela Le Corbusiera]] # 2014. - Kraljevski i carski [[Metz]] # 2017. - [[Primorske Alpe]]-[[Mercantour]] # 2018. - [[Charolais-Brionnais]], kulturni krajolik stočarstva # 2020. - [[Fontainebleau]]: dvorac, vrtovi, park i šuma # 2021. - [[Potkraljevstvo Andorra]], materijalni dokazi stvaranja Pirenejske države (zajedno s Andorrom i Španjolskom) # 2022. - [[Saint-Honorat]], samostanski otok u arhipelagu Lérins u [[Cannes]]u # 2022. - [[Opservatorij Pic du Midi de Bigorre]], pionir u visokoplaninskim okruženjima # 2024. - [[Župni prostori Finistèrea]] ==Poveznice== * [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi]] * [[Popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] * [[Popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji]] {{Svjetska baština u Francuskoj}} {{Francuska}} [[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj| ]] [[Kategorija:Popisi svjetske baštine|F ]] 78162dtz4842djgkq8si760g3f570bn 0 223459 7569970 7493131 2026-08-05T07:03:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569970 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = I'm Real |slika = I'm Real.jpg |ime_glazbenika = [[Jennifer Lopez]] |s_albuma = [[J. Lo (album)|J. Lo]] |format = CD singl |objavljeno = [[16. listopada]] [[2001.]] |snimanje = [[2000.]] |žanr = [[Dance-pop]], [[R&B]] |trajanje = 4:57 |izdavač = [[Epic Records]] |tekstopisac = Jennifer Lopez, Troy Oliver |producent = Tory Oliver, Cory Rooney |singl_prije = [[Ain't It Funny]] |singl0 = 2001. |singl = 2001. |singl_poslije = I'm Real (Murder Remix) |singl2 = 2001. }} "'''I'm Real'''" četvrti je i ujedno posljednji singl [[SAD|američke]] pjevaiče [[Jennifer Lopez]] objavljen [[16. listopada]] [[2001.]] s njenog drugog stuijskog albuma ''[[J. Lo (album)|J. Lo]]'' u izdanju [[Epic Records]]a. Kao singl pjesma je objavljena kao dupli singl "I'm Real"/"I'm Real (Murder Remix)". == O pjesmi == "I'm Real" je naziv za dvije pjesme koje izadne kao jedan singl i kao takve su dospjele na top ljestvice. Za razliku od proteklog singla "[[Ain't It Funny]]" koji je kao singl na ljestvice dospio dva puta kao original i kao Mureder remix, i'm Real je na ljestvice dospio kao jedan singl "I'm Real"/"I'm Real (Murder Remix)". Singl je bio veoma uspješan, osobito u [[SAD]]-u gdje je dospio na prvo mjesto tamošnje ljestvice singlova i potao je njen treći američki broj 1 singl. == Popis pjesama == === CD 1 === #"I'm Real" (Murder Remix featuring [[Ja Rule]]) #"I'm Real" (Radio Edit) #"I'm Real" (Dezrok Club Mix) #"I'm Real" (Dreem Teem Master) #"I'm Real" (Pablo Flores Club Mix) #"I'm Real" (André Betts Remix) === CD 2 === #"I'm Real" (Murder Remix featuring [[Ja Rule]]) #"I'm Real" (Radio Edit) #"I'm Real" (Dezrok Vocal Radio Edit) #"I'm Real" (Dreem Teem UK Garage Mix) #"I'm Real" (D. MD Strong Club) #"I'm Real" (Pablo Flores Euro-Dub) == Murder Remix == {{Singl |ime_singla = I'm Real (Murder Remix) |slika = I'm Real (Murder Remix).jpg |ime_glazbenika = [[Jennifer Lopez]] ft. [[Ja Rule]] |s_albuma = [[J to tha L-O!: The Remixes]] |format = CD singl |objavljeno = [[16. listopada]] [[2001.]] |snimanje = [[2000.]] |žanr = [[Pop]], [[R&B]], [[hip-hop]] |trajanje = 4:22 |izdavač = [[Epic Records]] |tekstopisac = Jennifer Lopez, Troy Oliver |producent = Tory Oliver, 7 Aurelius |kronologija = [[Jennifer Lopez]] |singl_prije = I'm Real |singl0 = 2001. |singl = 2001. |singl_poslije = [[Ain't It Funny (Murder Remix)]] |singl2 = 2002. |ostalo = {{Mjesto u diskografiji 2 | ime_glazbenika = [[Ja Rule]] | vrsta = singl | singl_prije = "[[I Cry]]"<br />(2001.) | ime_singla = "I'm Real" (Murder Remix)"<br />(2001.) | singl_poslije = "[[Livin' It Up]]"<br />(2001.) }} }} "'''I'm Real (Murder Remix)'''" je prvi singl [[SAD|američke]] pjevaiče [[Jennifer Lopez]] objavljen [[16. listopada]] [[2001.]] s njenog prvog komplacijskog albuma ''[[J to tha L-O!: The Remixes]]'' u izdanju [[Epic Records]]a. U remixu se kao gostujući vokal pojavljuje američki reper [[Ja Rule]]. Neke Afroamerikanske zajednice su se pobunile na pjesmu jer jennifer i Ja Rule u njoj koriste riječ "crnjo". == Top ljestvice == {| class="wikitable" !align="center"|Ljestvice (2001.)<ref>[http://allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:gxfqxqe0ldfe~T31 Uspjeh singla na ljestvicama] {{eng icon}}</ref> !align="center"|Najviša pozicija |- |align="left"|[[Austrija]] |align="center"|25 |- |align="left"|[[Belgija]] ([[Flandrija]]) |align="center"|8 |- |align="left"|[[Belgija]] ([[Valonija]]) |align="center"|5 |- |align="left"|[[Kanada]] |align="center"|6 |- |align="left"|[[Nizozemska]]<ref>[http://www.top40.nl/index.aspx?week=46&jaar=2001 Singl u Nizozemmskoj] {{eng icon}}</ref> |align="center"|3 |- |align="left"|[[Europa]]<ref>[https://pandora.nla.gov.au/pan/23790/20020221-0000/www.aria.com.au/Issue611.pdf Singl U Europi] {{eng icon}}</ref> |align="center"|9 |- |align="left"|[[Finska]] |align="center"|16 |- |align="left"|[[Njemačka]]<ref>[http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/Lopez%2C+Jennifer/I%2527m+Real/single Singl u njemačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090217111013/http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/Lopez%2C+Jennifer/I%2527m+Real/single |date=17. veljače 2009. }} {{de icon}}</ref> |align="center"|11 |- |align="left"|[[Irska]]<ref>[http://www.chart-track.co.uk/index.jsp?c=p%2Fmusicvideo%2Fmusic%2Farchive%2Findex_test.jsp&ct=240001&arch=t&lyr=2001&year=2001&week=45 Singl u irskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090218153108/http://www.chart-track.co.uk/index.jsp?c=p%2Fmusicvideo%2Fmusic%2Farchive%2Findex_test.jsp&ct=240001&arch=t&lyr=2001&year=2001&week=45 |date=18. veljače 2009. }}{{eng icon}}</ref> |align="center"|13 |- |align="left"|[[italija]] |align="center"|16 |- |align="left"|[[Novi Zeland]] |align="center"|3 |- |align="left"|[[Norveška]] |align="center"|4 |- |align="left"|[[Švedska]] |align="center"|8 |- |align="left"|[[Švicarska]] |align="center"|6 |- |align="left"|[[UK]]<ref>[https://web.archive.org/web/20090217114050/http://www.chartstats.com/songinfo.php?id=29478 Singl u UK-u] {{eng icon}}</ref> |align="center"|4 |- |align="left"|[[SAD]] Billboard Hot 100 |align="center"|1 |- |align="left"|[[SAD]] Billboard Hot R&B/Hip-Hop Songs |align="center"|2 |- !align="center"|Ljestvice (2002.) !align="center"|Najviša pozicija |- |align="left"|[[Australija]] |align="center"|3 |- |align="left"|[[Danska]] |align="center"|8 |- |align="left"|[[Francuska]] |align="center"|3 |- |align="left"|[[Rumunjska]]<ref>[http://www.rt100.ro/top-100-edition.html?edition=313&go=Go Singl u Rumunjskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090630031414/http://www.rt100.ro/top-100-edition.html?edition=313&go=Go |date=30. lipnja 2009. }} {{rum icon}}</ref> |align="center"|20 |- |} == Videospot == [[Datoteka:I'm Real ss.jpg|mini|Jennifer Lopez u videu]] Spotovi za pjesme snimljeni su [[2001.]] godine pod redateljskom palicom Dave Meyersa. === Original === U originalno spotu Jennifer je prikazana kako se na motociklu vozi gradom. U videu se pojavljuje i manekenka [[Travis Fimmel]] i njen bivši muž [[Cris Judd]]. === Murder Remix === U spotu za mureder remix pjesme se uz Jennifer pojavljuju i [[Ja Rule]] te [[Irv Gotti]]. Na početku video Jennifer pleše, a Ja Rule igra [[košarka|košarku]], a kasnije ona mu pjeva i navija za njega. Zatim se oboje nalaze na zabavi. == Nagrade i nominacije == === MTV-eve glazbene nagrade === * '''nagrada''' - najbolji Hip-Hop video (2002.) == Certifikacije == {| class="wikitable" !align="center"|Država !align="center"|Certifikacija !align="center"|Prodaja |- |align="left"|[[Australija]] |align="center"|platinasta<ref>[http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-accreditations-singles-2001.htm Certifikacija - Australija]{{eng icon}}</ref> |align="center"|70.000 |- |align="left"|[[Francuska]] |align="center"|srebrna<ref>[http://www.disqueenfrance.com/fr/monopage.xml?id=259165&year=2002&type=6 Certidikacija - Francuska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120223160721/http://www.disqueenfrance.com/fr/monopage.xml?id=259165&year=2002&type=6 |date=23. veljače 2012. }} {{fra oznaka}}</ref> |align="center"|171.000 |- |align="left"|[[Novi Zeland]] |align="center"|zlatna |align="center"|7.500 |} == Izvori == {{izvori}} {{Jennifer Lopez}} {{Singlovi Jennifer Lopez}} [[Kategorija:Singlovi iz 2001.]] [[Kategorija:Skladbe Jennifer Lopez]] ql9u1dfrdyz08d7yqxxtqwa3mehp3dn 0 224157 7569771 7359078 2026-08-04T17:48:24Z Артем Загребельный 299311 /* Rekordi */ 7569771 wikitext text/x-wiki {{Zastarjelo}}[[Datoteka:Bolt200.jpg|250px|thumb|[[Usain Bolt]] od 2009. godine najbrži je čovjek na svijetu na 100 i 200 metara.]] '''Muški svjetski atletski rekordi''' uključuju ''bacačke'', ''trkačke'' i ''visaške'' discipline. Rekorde potvrđuje '''[[IAAF]]'''. Rekordi se razlikuju po dvoranskim i vanjskim, po disciplini, po mjestu nastanka i vremenu nastanka. Rekorde su odobrili sudci atletske organizacije. == Rekordi == {| class="wikitable" style="font-size:95%;" |- !Disciplina !Rekord !Atletičar !Državljanstvo !Nadnevak !Prvenstvo/kup/OI. !Mjesto |- |[[100 metara|100 m]] |9,58 (+0,9 m/s) |[[Usain Bolt]] || {{Z|JAM}} |16. kolovoza 2009. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetsko prvenstvo]] |[[Berlin]], [[Njemačka]] |- |[[Utrka na 200 m|200 m]] |19,19 |[[Usain Bolt]] || {{Z|JAM}} |20. kolovoza 2009. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetsko prvenstvo]] |[[Berlin]], [[Njemačka]] |- |[[400 metara|400 m]] |43,03 |[[Wayde Van Niekerk]] ||{{Z+X|JAR}} |14. kolovoza 2016. |[[XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.]] |Rio de Janeiro, Brazil |- |[[800 metara|800 m]] |1:40.91 |[[David Rudisha]] || {{Z|KEN}} |9. kolovoza 2012. | |[[London]], [[Velika Britanija]] |- |[[1000 m]] |2:11.83 |[[Emmanuel Wanyonyi]] || {{Z|KEN}} |10. srpnja 2026. | |[[Monako]], [[Monako]] |- |[[1500 m]] |3:26.00 |[[Hicham El Guerrouj]] || {{Z|MAR}} |14. srpnja 1998. | |[[Rim]], [[Italija]] |- |[[milja]] |3:43.13 |[[Hicham El Guerrouj]] || {{Z|MAR}} |7. srpnja 1999. | |[[Rim]], [[Italija]] |- |[[2000 m]] |4:44.79 |[[Hicham El Guerrouj]] || {{Z|MAR}} |7. rujna 1999. | |[[Berlin]], [[Njemačka]] |- |[[3000 m]] |7:20.67 |[[Daniel Komen]] || {{Z|KEN}} |1. rujna 1996. | |[[Rieti]], [[Italija]] |- |[[Utrka na 5000 metara|5000 m]] |12:37.35 |[[Kenenisa Bekele]]|| {{Z|ETI}} |31. svibnja 2004. | |[[Hengelo]], [[Nizozemska]] |- |[[10.000 m]] |26:17.53 |[[Kenenisa Bekele]]|| {{Z|ETI}} |26. kolovoza 2005. | |[[Bruxelles]], [[Belgija]] |- |[[10 kilometara]] (cesta) |27:01 |[[Micah Kogo ]]|| {{Z|KEN}} |29. ožujka 2009. | |[[Brunssum]], [[Nizozemska]] |- |[[15 kilometara]] (cesta) |41:29 |[[Felix Limo]]|| {{Z|KEN}} |11. studenog 2001. | |[[Nijmegen]], [[Nizozemska]] |- | | |[[Deriba Merga]]|| {{Z|ETI}} |20. veljače 2009. | |[[Ras Al Khaimah]], [[UAE]] |- |[[20.000 m]] |56:26.0 |[[Haile Gebrselassie]] || {{Z|ETI}} |27. lipnja 2007. | |[[Ostrava]], [[Češka]] |- |[[20 kilometara]] (road) |55:31 |[[Samuel Wanjiru]] || {{Z|KEN}} |17. ožujka 2007. | |[[Haag]], [[Nizozemska]] |- |[[Polumaraton]] (cesta) |57:30 |[[Yomif Kejelcha ]] |{{Z|ETH}} |27. listopada 2024 |Polumaraton u Valenciji |[[Valencia]], [[Španjolska ]] |- |[[Sat trčanja]] |21.285 km |[[Haile Gebrselassie]] || {{Z|ETI}} |27. lipnja 2007. | |[[Ostrava]], [[Češka]] |- |[[25.000 m]] |1:13:55.8 |[[Toshihiko Seko]]|| {{Z|JAP}} |22. ožujka 1981. | |[[Christchurch]], [[Novi Zeland]] |- |[[25 kilometara]] (cesta) |1:12:45 |[[Paul Malakwen Kosgei]]|| {{Z|KEN}} |9. svibnja 2006. | |[[Berlin]], [[Njemačka]] |- |[[30.000 m]] |1:29:18.8 |[[Toshihiko Seko]] || {{Z|JAP}} |22. ožujka 1981. | |[[Christchurch]], [[Novi Zealand]] |- |[[30 kilometara]] (cesta) |1:28:00 |[[Takayuki Matsumiya]]|| {{Z|JAP}} |27. veljače 2005. | |[[Kumamoto]], [[Japan]] |- |[[Maraton]] |2:01:39 |[[Eliud Kipchoge]]||{{Z|KEN}} |16. rujna 2018. | |[[Berlin]], [[Njemačka]] |- |[[100 kilometara]] (cesta) |6:13:33 |[[Takahiro Sunada]] || {{Z|JAP}} |21. lipnja 1998. | |[[Tokoro]], [[Japan]] |- |[[3000 m sa zaprekama]] |7:53.63 |[[Saif Saaeed Shaheen]] || {{Z|KAT}} |3. rujna 2004. | |[[Bruxelles]], [[Belgija]] |- |[[110 m s preponama]] |12,87 s |[[Dayron Robles]] || {{Z|KUB}} |12. lipnja 2008. | |[[Ostrava]], [[Češka]] |- |[[400 m s preponama]] |46,78 s |[[Kevin Young]] || {{Z|SAD}} |6. kolovoza 1992. |[[XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.|OI]] |[[Barcelona]], [[Španjolska]] |- |[[skok u vis]] |2,45 m |[[Javier Sotomayor]] || {{Z|KUB}} |27. srpnja 1993. | |[[Salamanca]], [[Španjolska]] |- |[[skok s motkom]] |6,27 m |[[Armand Duplantis]] || {{Z|SWE}} |28. veljače 2025. | [[All Star Perche]] |[[Clermont-Ferrand]], [[Francuska]] |- |[[skok u dalj]] |8,95 m |[[Mike Powell]] || {{Z|SAD}} |30. kolovoza 1991. | |[[Tokio]], [[Japan]] |- |[[troskok]] |18,29 m |[[Jonathan Edwards]] || {{Z|UK}} |7. kolovoza 1995. | |[[Göteborg]], [[Švedska]] |- |[[bacanje kugle]] |23,12 m |[[Randy Barnes]] || {{Z|SAD}} |20. svibnja 1990. | |[[Westwood, Los Angeles, Kalifornija|Westwood]], [[SAD]] |- |[[bacanje diska]] |74,08 m |[[Jürgen Schult]] || {{Z|NJE}} |6. lipnja 1986. | |[[Neubrandenburg]], [[Njemačka]] |- |[[bacanje kladiva]] |86,74 m |[[Yuriy Sedykh]] || {{Z|SSSR}} |30. kolovoza 1986. | |[[Stuttgart]], [[Njemačka]] |- |rowspan="2"|[[bacanje koplja]] |98,48 m <br>([[novi dizajn]])</small> |[[Jan Železný]] || {{Z|ČEŠ}} |25. svibnja 1996. | |[[Jena]], [[Njemačka]] |- |104,80 m <br>(stari dizajn)</small> |[[Uwe Hohn]] |{{Z|NJE}} |20. srpnja 1984. | |[[Berlin]], [[Njemačka]] |- |rowspan=2|[[desetoboj]] |9026 bodova |[[Roman Šebrle]] || {{Z|ČEŠ}} |27. svibnja 2001. |IAAF World Challenge |[[Götzis]], [[Austrija]] |- |colspan=5|10.64 s ''(100 m)'', 8.11 m ''(skok u dalj)'', 15.33 m ''(bacanje kugle)'', 2.12 m ''(skok u vis)'', 47.79 s ''(400'' m'')'', 13.92 s ''(110 m prepone)'', 47.92 m ''(disk)'', 4.80 m ''(skok s motkom)'', 70.16 m ''(koplje)'', 4:21.98 min ''(1500 m)'' |- |[[20.000 m brzo hodanje]] |1:17:25.6 |[[Bernardo Segura]] || {{Z|MEX}} |7. svibnja 1994. | |[[Bergen]], [[Norveška]] |- |[[4x100 metara]] |36,84 |[[Nesta Carter]],<br/>[[Michael Frater]],<br/>[[Yohan Blake]],<br/>[[Usain Bolt]] |{{Z|JAM}} |11. kolovoza 2012. |[[XXX. Olimpijske igre – London 2012.|OI]] |[[London]], [[Velika Britanija]] |- |[[Štafeta 4 × 400 metara|4x400 metara]] |2.54,29 |[[Andrew Walmon]],<br/>[[Quincy Watts]],<br/>[[Butch Reynolds]],<br/>[[Michael Johnson]] |{{Z|SAD}} |22. kolovoza 1993. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.|Svjetsko prvenstvo]] |[[Stuttgart]], [[Njemačka]] |- |} == Vanjske poveznice == *[http://www.iaaf.org/statistics/records/inout=O/index.html Records overview] - IAAF *[http://www.iaaf.org/statistics/recbycat/location=O/recordtype=WR/event=0/age=N/area=0/sex=M/records.html Official world outdoor records - men] - IAAF *[http://www.iaaf.org/statistics/recbycat/location=I/recordtype=WR/event=0/age=N/area=0/sex=M/records.html Official world indoor records - men] - IAAF *[http://www.athletix.org/Statistics/stats.html World Record progression in athletics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080913123200/http://www.athletix.org/statistics/stats.html |date=13. rujna 2008. }} - athletix.org *[http://www.alltime-athletics.com/ Track and Field all-time performances] *[http://www.mastersathletics.net Masters Track & Field World Records] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181209210014/http://www.mastersathletics.net/ |date=9. prosinca 2018. }} == Izvori == {{izvori}} {{atletski rekordi}} [[Kategorija:Atletski rekordi]] 2ab8uwqxtd9697yoj579jpz3h1auhmr 14 224837 7569968 4050258 2026-08-05T07:02:56Z Flamingounicorn 243866 kat. 7569968 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Televizijske epizode|Dr. House]] [[Kategorija:Dr. House]] 80j5suulvquee1ow1aj1clw2ltp2fdv 0 248799 7569719 6236246 2026-08-04T15:52:55Z Argo Navis 852 − 2 kategorije; + 5 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569719 wikitext text/x-wiki {{Elektrotehnika}} '''Kirchhoffovi zakoni''' sadržani su u dvije matematičke jednakosti koje razmatraju očuvanje [[električni naboj|električnog naboja]] i [[električna energija|energije]] u električnim krugovima, a prvi ih je formulirao [[Gustav Kirchhoff]] 1845. godine. Kirchhoffovi zakoni temeljni su zakoni električnih krugova i mreža na temelju kojih se izvode izračuni istosmjernih i izmjeničnih električnih mreža i krugova u svim područjima elektrotehnike. == Kirchhoffov zakon o električnoj struji == [[File:KCL.png|framed|lijevo| ''i''₁ + ''i''₄ = ''i''₂ + ''i''₃]] Kirchhoffov zakon električnih struja ili I Kirchhoffov zakon na temelju principa konzervacije električnog naboja uvjetuje: :U svakom čvoru električne mreže zbroj električnih struja koje ulaze u čvor jednak je zbroju struja koje izlaze iz čvora, odn.: :<math> \sum_{k=1}^n I_k=0, </math> Prvi Kirchhoffov zakon vrijedi i za izmjenične električne struje i mreže: :<math>\sum_{k=1}^n \tilde{I}_k = 0</math> == Kirchhoffov zakon o električnom naponu== [[File:KVL.png|framed|lijevo| v₁ + v₂ + v₃ + v₄ = V]] Kirchhoffov zakon električnih [[napon]]a ili II Kirchhoffov zakon ustanovljava: :Zbroj padova napona u zatvorenom strujnom krugu ili konturi jednak je ukupnom naponu izvora;U=UR1+UR2+…URn,ili algebarski zbroj padova napona u zatvorenom strujnom krugu ili konturi jednak je nuli;U-UR1-UR2-…URn=0 odn.: :<math>\sum_{k=1}^n V_k = 0,</math> Drugi Kirchhoffov zakon vrijedi i za izmjenične električne napone i mreže: :<math>\sum_{k=1}^n \tilde{V}_k = 0</math> ==Literatura== *Paul, Clayton R. (2001). Fundamentals of Electric Circuit Analysis. John Wiley & Sons. {{ISBN|0-471-37195-5}}. [[Kategorija:Napon]] [[Kategorija:Elektronsko inženjerstvo]] [[Kategorija:Poučci]] [[Kategorija:Elektronički krugovi]] [[Kategorija:Zakoni očuvanja]] 6z6zmckb7hphajis2jq7ijyschan6gw 0 259399 7569824 6780974 2026-08-04T20:43:59Z Argo Navis 852 /* Vanjske poveznice */ 7569824 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Šumski pupavci | status = lc | slika = Phoeniculus purpureus01.jpg | slika_opis = [[Zeleni pupavac]] (''Phoeniculus purpureus'') | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[ptice|Aves]] | ordo = [[Bucerotiformes]] | familia = '''Phoeniculidae''' | familia_autorstvo = [[Charles Lucien Bonaparte|Bonaparte]], [[1831.]] | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rodovi]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Phoeniculus]]'' * ''[[Rhinopomastus]]''}} }} '''Šumski pupavci''' ({{lat.|Phoeniculidae}}) su porodica ptica iz reda [[modrivrana|modrivrana]]. Sastoji se od osam vrsta svrstanih u dva roda. Ta dva roda, ''[[Phoeniculus]]'' i ''[[Rhinopomastus]]'', su se odvojila prije 10 milijuna godina i po nekim taksonomima bi se trebali svrstati u zasebne potporodice ili čak porodice. == Opis == Ove ptice su duge 23-46 [[centimetar|cm]], ovisno o vrsti. [[pero|Perje]] je [[Crna boja|crno]] s jakim [[Zelena boja|zelenim]] ili [[Ljubičasta boja|ljubičastim]] odsjajem. Na [[krilo|krilima]] i graduiranom [[rep]]u nalaze se upadljive bijele šare. Kod nekih vrsta je glava svijetle mrkožute ili narančastosmeđe boje. [[Kljun]] i [[noge]] su svijetlocrveni ili crni, a kljun je pomalo ili veoma zakrivljen. Hrane se uglavnom [[termiti]]ma, [[gusjenica]]ma, [[Noćni leptiri|noćnim leptirima]] i jajašcima [[kukci|kukaca]] ili [[pauci|pauka]], dakle mekšom hranom. Ponekada jedu [[stonoge]] i malene [[gušter]]e. Oglašavaju se zvucima poput svirke [[frula|frule]], ali u jatu kokodaću jedni na druge i tako održavaju [[hijerarhija|poziciju]] i sklad u grupi. == Razmnožavanje == Gnijezde se u dupljama [[drvo|drveća]], koje ne oblažu nikakvim materijalima. Ženka nese dva do četiri plava, siva ili maslinasta [[jaje|jaja]] s tamnim pjegama kod jedne vrste. [[Inkubacija (biologija)|Inkubacija]] traje oko 17 [[dan]]a. Mladi ostaju u [[gnijezdo|gnijezdu]] oko 30 dana, a roditelji ih hrane gusjenicama. Prošlogodišnji mladunci pomažu roditeljima oko novih mladunaca, a sljedeće godine se i sami gnijezde, uz pomoć mladunaca o kojima su se brinuli s roditeljima. == Rasprostranjenost == Nastanjuju podsaharsku [[afrika|Afriku]], šume i šumovite [[savana|savane]]. Ne nastanjuju [[Madagaskar]]. Nijedna vrsta nije u opasnosti. == Vrste == Postoji osam vrsta.{{HrvImenaPtica}} '''Porodica: Phoeniculidae''' {| class="wikitable" !Slika !Rod !Žive vrste |- |[[Datoteka:Green_Woodhoopoe_RWD7.jpg|175px]] |'''''[[Phoeniculus]]''''' {{Malo|Jarocki, 1821}} | * [[zeleni pupavac]], ''Phoeniculus purpureus'' * [[ljubičasti pupavac]], ''Phoeniculus damarensis'' * [[etiopski pupavac]], ''Phoeniculus somaliensis'' * [[bjeloglavi pupavac]], ''Phoeniculus bollei'' * [[ljubičastorepi pupavac]], ''Phoeniculus castaneiceps'' |- |[[Datoteka:Flickr_-_Rainbirder_-_Common_Scimitarbill_(Rhinopomastus_cyanomelas).jpg|175px]] |'''''[[Rhinopomastus]]''''' {{Malo|Jardine, 1828}} | * [[crni pupavac]], ''Rhinopomastus aterrimus'' * [[tankokljuni pupavac]], ''Rhinopomastus cyanomelas'' * [[mali pupavac]], ''Rhinopomastus minor'' |} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice Bucerotiformes]] 4j4qssqizitlghiifwlyzjkp6ee62vs 0 259802 7569773 7520127 2026-08-04T17:54:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569773 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Harar | ime_genitiv =Harara | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | slika_panorama = Town of Harar with Citywall.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Harar, dio grada unutar gradskih zidina - Jugol | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Etiopija | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =9 | širina-minute =19 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =42 | dužina-minute =7 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|ETI}} | lokacija1_ime = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | visina =1,885 | visina_min = | stanovništvo_godina =2008. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =147,306 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | vremenska_zona = | utc_pomak =+3 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | web_stranica = | bilješke = }} '''Harar''' ([[Somalski jezici|somalski]]: '''Adari''') je grad u [[Etiopija|Etiopiji]], glavni grad regije [[Harari (regija)|Harari]], jedne od devet [[regije Etiopije|etničkih regija]] (''[[kililoch]]''). Ovaj povijesni grad leži na brežuljku, na istočnom kraku [[Etiopska visoravan|Etiopske visoravni]] oko 500 km od [[Adis Abeba|Adis Abebe]] na visini od 1885 metara. Prema podacima Etiopske centralne statističke agencije iz [[2005.]], Harar je imao 122.000 stanovnika.<ref>[http://www.csa.gov.et/text_datotekas/2005_national_statistics.htm CSA 2005 National Statistics], Table B.4</ref> Stoljećima je Harar bio glavno trgovačko sjedište, povezan trgovačkim putevima s ostatkom Etiopije, cijelim [[Rog Afrike|Rogom Afrike]] i [[Arapski poluotok|Arapskim poluotokom]]. Povijesno središte grada okruženo zidinama Jugol je uključeno u [[UNESCO]]-ov popis [[Svjetska baština|svjetske baštine]] [[2006.]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1189 Jugol, World Heritage, UNESCO World Heritage Centre] </ref> Po UNESCO-u, to je "četvrti sveti grad islama", sa svojih 82 džamije, od kojih su tri iz [[10. stoljeće|10. stoljeća]], i 102 svetišta. Harar je poznat i po istoimenoj vrsti [[Kava|kave]]. [[datoteka:Mosque in Harar, Ethiopia.jpg|mini|desno|260px|Hararska džamija]] == Povijest== Harar je osnovan negdje između [[7. stoljeće|7.]] i [[11. stoljeće|11. stoljeća]] (ovisno o izvorima) i razvio se kao središte [[islam]]ske vjere i kulture Roga Afrike. Harar je bio dio [[Sultanat Adal|Sultanata Adal]] (u vrijeme kad je on bio [[vazal]] Etiopije), postao je sjedište Sultanata za [[Abu Bakr ibn Muhammad]]a [[1520.]] godine. Za vrijeme vladavine [[Ahmad Granj|Ahmada Granja]] u [[16. stoljeće|16. st.]], Sultanat je pokrenuo veliki osvajački rat, kojim je znatno povećao svoj teritorij. U jednom trenutku Granj je čak bio blizu toga da uništi [[Etiopsko Carstvo|etiopsko kršćansko carstvo]]. Njegov nasljednik, Emir Nur ibn Mujahid, izgradio je gradske zidine, 4 metra visoke, s pet ulaznih vrata. Zid stanovnici zovu ''Jugol'', još uvijek je netaknut, i simbol je grada grada Harara. [[datoteka:Harar balconies.jpg|mini|lijevo|200px|Drveni balkoni Harara]] [[16. stoljeće]] bilo je zlatno doba Harara. To je bilo vrijeme procvata lokalne kulture, mnogi pjesnici živjeli su i djelovali u gradu. Harar se pročuo po svojoj kavi, tkanju, košarama i uvezivanju knjiga. Vladari Harara kovali su vlastiti novac od [[1789.]] godine do [[19. stoljeće|19. stoljeća]]<ref>Richard Pankhurst, ''An Introduction to the Economic History of Ethiopia'' (London: Lalibela House, 1961), str. 267.</ref> Grad je uspio sačuvati nezavisnost sve do [[1875.]], kad ga je osvojio [[Egipat]]. Tijekom ovog razdoblja u Hararu je živio i slavni [[Francuzi|francuski]] [[pjesnik]] [[Arthur Rimbaud]] (on se tad bavio puno prozaičnijim poslom - trgovinom) - njegova bivša kuća pretvorena je u [[muzej]]. Nakon deset godina, Harar je ponovno nezavisan, ali to je potrajalo svega dvije godine, do [[6. siječnja]] [[1887.]] kada je nakon Bitke kod Chelenka Harar potpao pod vlast [[Etiopija|etiopskog]] ''Negusa'' [[Menelik II.|Menelika II.]] Harar je izgubio na svojoj trgovačkoj važnosti izgradnjom željezničke pruge [[Adis Abeba]] - [[Djibouti]] [[1902.]] Isprava je pruga trebala ići kroz Harar, ali je trasa skrenutu sjeverno od planina između Harar i rijeke [[Avaš]] zbog uštede. Tako je nastala [[Dire Dawa]], kao Novi Harar. Od [[1995.]] godine, grad i njegova okolica postali su [[Regije Etiopije|Etiopska regija]] ([[Kilil]])) s vlastitom samoupravom. Vodovod kojim bi se trebala dovesti voda iz obližnjeg grada [[Dire Dawa|Dire Dawe]] je još uvijek u izgradnji. ==Stanovništvo== [[datoteka:Old man in Harar.jpg|mini|lijevo|200px|Starac iz Harara]] Stanovništvo Harara je sastavljeno od nekoliko Afroazijskih jezičnih i etničkih skupina ([[Oromo]], [[Somalci]], [[Amharci]], [[Gurage]], [[Tigré]]) oni su pripadnici dvije vjere: [[Islam]]a i [[Kršćanstvo|Kršćanstva]]. U starom povijesnom središtu, opasanom zidinama, prevladava autohtono stanovništvo grada [[Harari (etnička grupa)|Harari]]. Oni sebe zovu ''Gej Usu'' ("stanovnici grada"). Harari su [[Semiti|semitski]] narod, za njih se pretpostavlja da su potomci vojnih i trgovačkih kolonija [[Kraljevstvo Aksum|Kraljevstva Aksum]] iz [[Jemen]]a. [[Jezik harari]], kojim govore je [[Semiti|semitski]] džep u pretežno [[Kušitski jezici|Kušitskom]] govornom području. {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Harar Jugol, utvrđeni grad |slika = Harar-pano.jpg |godina = [[2006.]] |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iii, iv, v |ugroženost = |dossier = 1189 |država = {{Z+X|ETI}} |karta = Etiopija |karta-oznaka = Harar |oznaka-položaj = top |koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}} |karta-opis = Položaj Harara u Etiopiji }} ==Gradske znamenitosti== U povijesnom dijelu grada ima čak 110 [[džamija]], i mnogo svetišta, koji su koncentrirane oko trga Feres Magala. Poznate građevine su; ''Katedrala Medane Alem'', ''Kuća Ras Mekonnena'', ''Kuća Arthura Rimbauda'' i ''džamija Jami'' iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Kao u svakom orijentalnom gradu tako je u Hararu tržnica atrakcija. Od industrije Harar ima pivovaru, koja sponzorira lokalni nogometni klub Harar. Ostala mjesta od interesa su ''Amba'' (brdo poput stošca), ''Planina Kondudo'' (planina "W"), na kojoj žive ugroženi divlji konji. ==Izvori== {{izvori}} == Bibliografija == * Fritz Stuber, "Harar in Äthiopien - Hoffnungslosigkeit und Chancen der Stadterhaltung" (Harar in Ethiopia - The Hopelessness and Challenge of Urban Preservation), in: ''Die alte Stadt. Vierteljahreszeitschrift für Stadtgeschichte, Stadtsoziologie, Denkmalpflege und Stadtentwicklung'' (W. Kohlhammer Stuttgart Berlin Köln), Vol. 28, No. 4, 2001, ISSN 0170–9364, str. 324–343, 14 ill. {{de icon}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Harar}} * [https://web.archive.org/web/20110112232403/http://www.13suns.com/harar.htm O Hararu na portalu 13suns (Etiopski turizam)] {{eng oznaka}} * [https://web.archive.org/web/20110205041845/http://hararconnection.com/ Connecting Hararis World Wide on the web] {{eng oznaka}} * [http://www.ethiopiantreasures.co.uk/pages/harar.htm Ethiopian Treasures - Harar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100429054157/http://www.ethiopiantreasures.co.uk/pages/harar.htm |date=29. travnja 2010. }} {{eng oznaka}} * [http://digilander.libero.it/capurromrc/!03harar.html Regulatorna osnova Harara iz 1936.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201031192024/http://digilander.libero.it/capurromrc/!03harar.html |date=31. listopada 2020. }} * [http://www.pascalmeunier.com/reportages_photos_en.php?piId=952 Fotografije Pascala Meuniera] {{Svjetska baština u Etiopiji}} {{Gradovi u Etiopiji}} [[Kategorija:Gradovi u Etiopiji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Etiopiji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Africi]] pyw4udz6s6fymkup4hh7pptduigtkuh 0 259977 7569748 6786674 2026-08-04T16:51:13Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Smrdovrane|Smrdovrane]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice smrdovrana|Porodice smrdovrana]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569748 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Motmoti | slika = Blue-crowned Motmot back 2.jpg | slika_opis = [[Plavokruni pilar]], ''Momotus momota'' | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[ptice|Aves]] | ordo = [[modrivrane|Coraciiformes]] | familia = '''Momotidae''' | familia_autorstvo = [[George Robert Gray|GR Gray]], [[1840.]] | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rod]]ovi | razdioba = {{plainlist| * ''[[Aspatha]]'' * ''[[Baryphthengus]]'' * ''[[Electron]]'' * ''[[Eumomota]]'' * ''[[Hylomanes]]'' * ''[[Momotus]]''}} }} '''Motmoti''' ('''Pilari''', {{lat.|Momotidae}}) su porodica ptica iz reda [[modrivrane|modrivrana]]. Daleki su srodnici [[riječni vodomari|vodomara]] i, kao i oni, imaju samo jedan prst usmjeren prema natrag. == Opis == Pilari su srednje velike [[ptice]] koje se hrane kukcima i uglavnom žive u paru. Većina vrsta je duga 28-45 cm (zajedno s repom), ali najmanja je duga samo 17 cm. Imaju relativno težak kljun. Sve vrste imaju jarkozelen gornji dio tijela, a neki imaju zelenu ili smeđu kapu. Mješavina zelenih i smeđih nijansi na donjem dijelu tijela zavisi od vrste. Većina ima crnu šaru preko oka, a neki imaju crnu pjegu na prsima. Mužjaci i ženke slično izgledaju. Hrane se uglavnom [[kukci]]ma, ponekad [[gušteri]]ma, [[zmija]]ma, [[žaba]]ma i bobicama. [[oglašavanje|Oglašavaju]] se ispuštanjem raznih zvižduka i kreštanja, koji se čuju daleko. == Ponašanje == Kao i većina modrivrana, pilari se gnijezde u tunelima na obalama [[rijeka]] i sl. Nesu oko četiri bijela [[jaje]]ta. Neke vrste se gnijezde u velikim kolonijama od do 40 jedinki. Ptići se izlegu nakon oko 20 dana, a napuste gnijezdo nakon sljedećih 30 dana. Oba roditelja se brinu za mlade. Pilari pokreću svoj [[rep]] naprijed i nazad kada uoče grabežljivce, kako bi im rekli da su ih spazili i da nema smisla da taj [[grabežljivac]] krene u lov. Takvo ponašanje donosi korist i ptici i grabežljicu, jer ptica neće potrošiti [[energija|energiju]] kako bi pobjegla, a grabežljivac je neće potrošiti na neuspješan lov. Također postoje dokazi da rep kod mužjaka, neznatno duži od ženkinog, služi za udvaranje kod jedne vrste. Kod nekoliko vrsta pilara, isperci pri kraju dva najduža repna pera otpadaju, bilo mitarenjem, bilo slučajnim trljanjem o kamenje, granje i sl., i zato se na kraju pera formiraju "reketi". Prije je, netočno, smatrano da su ptice namjerno kljunom kidale ispreke. Kasnije je dokazano da su isperci slabo pričvrćeni za stručak pera i lako otpadnu prirodnim putem. A opet, rep je kod dosta vrsta normalan. == Rodovi i vrste == '''Porodica Momotidae''' * Rod ''Aspatha'' ** ''[[Aspatha gularis]]'' * Rod ''[[Baryphthengus]]'' ** ''[[Baryphthengus martii]]'' ** ''[[Baryphthengus ruficapillus]]'' * Rod ''[[Electron]]'' ** ''[[Electron carinatum]]'' ** ''[[Electron platyrhynchum]]'' * Rod ''Eumomota'' ** ''[[Eumomota superciliosa]]'' * Rod ''Hylomanes'' ** ''[[Hylomanes momotula]]'' * Rod ''[[Momotus]]'' ** ''[[Momotus mexicanus]]'' ** ''[[Momotus momota]]'' == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Hylomanes-momotula-001.jpg|''Hylomanes momotula'' Datoteka:Baryphthengus_martii_-Panama-8.jpg|''Baryphthengus martii'' Datoteka:Motmot1.jpg|''Eumomota superciliosa'' Datoteka:Keel-billed Motmot 2496248190.jpg|''Electron carinatum'' </gallery> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice smrdovrana]] tppqkoj1dfimfol8fohb53i81xc6hol 7569749 7569748 2026-08-04T16:51:39Z Argo Navis 852 /* Rodovi i vrste */ 7569749 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Motmoti | slika = Blue-crowned Motmot back 2.jpg | slika_opis = [[Plavokruni pilar]], ''Momotus momota'' | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[ptice|Aves]] | ordo = [[modrivrane|Coraciiformes]] | familia = '''Momotidae''' | familia_autorstvo = [[George Robert Gray|GR Gray]], [[1840.]] | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rod]]ovi | razdioba = {{plainlist| * ''[[Aspatha]]'' * ''[[Baryphthengus]]'' * ''[[Electron]]'' * ''[[Eumomota]]'' * ''[[Hylomanes]]'' * ''[[Momotus]]''}} }} '''Motmoti''' ('''Pilari''', {{lat.|Momotidae}}) su porodica ptica iz reda [[modrivrane|modrivrana]]. Daleki su srodnici [[riječni vodomari|vodomara]] i, kao i oni, imaju samo jedan prst usmjeren prema natrag. == Opis == Pilari su srednje velike [[ptice]] koje se hrane kukcima i uglavnom žive u paru. Većina vrsta je duga 28-45 cm (zajedno s repom), ali najmanja je duga samo 17 cm. Imaju relativno težak kljun. Sve vrste imaju jarkozelen gornji dio tijela, a neki imaju zelenu ili smeđu kapu. Mješavina zelenih i smeđih nijansi na donjem dijelu tijela zavisi od vrste. Većina ima crnu šaru preko oka, a neki imaju crnu pjegu na prsima. Mužjaci i ženke slično izgledaju. Hrane se uglavnom [[kukci]]ma, ponekad [[gušteri]]ma, [[zmija]]ma, [[žaba]]ma i bobicama. [[oglašavanje|Oglašavaju]] se ispuštanjem raznih zvižduka i kreštanja, koji se čuju daleko. == Ponašanje == Kao i većina modrivrana, pilari se gnijezde u tunelima na obalama [[rijeka]] i sl. Nesu oko četiri bijela [[jaje]]ta. Neke vrste se gnijezde u velikim kolonijama od do 40 jedinki. Ptići se izlegu nakon oko 20 dana, a napuste gnijezdo nakon sljedećih 30 dana. Oba roditelja se brinu za mlade. Pilari pokreću svoj [[rep]] naprijed i nazad kada uoče grabežljivce, kako bi im rekli da su ih spazili i da nema smisla da taj [[grabežljivac]] krene u lov. Takvo ponašanje donosi korist i ptici i grabežljicu, jer ptica neće potrošiti [[energija|energiju]] kako bi pobjegla, a grabežljivac je neće potrošiti na neuspješan lov. Također postoje dokazi da rep kod mužjaka, neznatno duži od ženkinog, služi za udvaranje kod jedne vrste. Kod nekoliko vrsta pilara, isperci pri kraju dva najduža repna pera otpadaju, bilo mitarenjem, bilo slučajnim trljanjem o kamenje, granje i sl., i zato se na kraju pera formiraju "reketi". Prije je, netočno, smatrano da su ptice namjerno kljunom kidale ispreke. Kasnije je dokazano da su isperci slabo pričvrćeni za stručak pera i lako otpadnu prirodnim putem. A opet, rep je kod dosta vrsta normalan. == Rodovi i vrste == '''Porodica Momotidae''' {{stupci|3| * Rod ''Aspatha'' ** ''[[Aspatha gularis]]'' * Rod ''[[Baryphthengus]]'' ** ''[[Baryphthengus martii]]'' ** ''[[Baryphthengus ruficapillus]]'' * Rod ''[[Electron]]'' ** ''[[Electron carinatum]]'' ** ''[[Electron platyrhynchum]]'' * Rod ''Eumomota'' ** ''[[Eumomota superciliosa]]'' * Rod ''Hylomanes'' ** ''[[Hylomanes momotula]]'' * Rod ''[[Momotus]]'' ** ''[[Momotus mexicanus]]'' ** ''[[Momotus momota]]'' }} == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Hylomanes-momotula-001.jpg|''Hylomanes momotula'' Datoteka:Baryphthengus_martii_-Panama-8.jpg|''Baryphthengus martii'' Datoteka:Motmot1.jpg|''Eumomota superciliosa'' Datoteka:Keel-billed Motmot 2496248190.jpg|''Electron carinatum'' </gallery> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice smrdovrana]] 0a72kk0dmnrdwhhjcd5ela0sazqneul 0 260425 7569624 7330489 2026-08-04T13:47:13Z Flamingounicorn 243866 kat. 7569624 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu|string=Bibin svijet}} Ovo je '''popis epizoda serije ''[[Bibin svijet]]''''' koja se prikazivala na televizijskom programu [[RTL]]-a. ==Pregled serije== {{Pregled serije | boja1 = #FFA500 | poveznica1 = Dodatak:Popis epizoda serije Bibin svijet#Prva sezona (2006.) | epizode1 = 11 | premijera1 = [[18. travnja]] [[2006.]] | finale1 = [[27. lipnja]] [[2006.]] | boja2 = #006400 | poveznica2 = Dodatak:Popis epizoda serije Bibin svijet#Druga sezona (2006.–2007.) | epizode2 = 25 | premijera2 = [[5. prosinca]] [[2006.]] | finale2 = [[17. travnja]] [[2007.]] | boja3 = #4169e1 | poveznica3 = Dodatak:Popis epizoda serije Bibin svijet#Treća sezona (2007.-2009.) | epizode3 = 20 | premijera3 = [[24. travnja]] [[2007.]] | finale3 = [[3. ožujka]] [[2009.]] | boja4 = #4B0082 | poveznica4 = Dodatak:Popis epizoda serije Bibin svijet#Četvrta sezona (2009.–2011.) | epizode4 = 16 | premijera4 = [[18. rujna]] [[2010.]] | finale4 = [[15. siječnja]] [[2011.]] }} ==Epizode== ===Prva sezona (2006.)=== {{epizode |boja = orange |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = Provaljivanje |datum1 = 18. travnja 2006. |sadržaj1 = U dućanu mješovite robe prodavačice Biba ([[Ana Begić]]) i Đurđa ([[Slavica Knežević]]) slažu namirnice na police kada Bibi iz ruke na pod padne staklenka s pekmezom i razbije se. Đurđa misli kako će Bibina nespretnost i razbijena staklenka pokrenuti niz nesretnih događaja, što se vrlo brzo pokaže i točnim jer poslovođa, g. Marinović ([[Branko Meničanin|Pjer Meničanin]]), iznenada najavi svoj odlazak. Zaposlenici dućana – Milivoj ([[Amar Bukvić]]), Vlado ([[Matija Jakšeković]]), Đurđa i Biba uskoro se upoznaju s novim poslovođom podružnice, ambicioznim gospodinom Piškorićem ([[Željko Duvnjak]]). Pri prvom pojavljivanju Piškorić se posklizne na mjestu gdje je Biba razbila staklenku i izazove salve smijeha među prisutnima. Nedugo zatim, njegov umišljen i prerevan stav prema poslu uzrokuje sukob s Bibom Fruk. |naslov2 = Oštar rez |datum2 = 25. travnja 2006. |sadržaj2 = Biba šalje Sandru i Darka u kino kako bi Martin i ona ostali sami u stanu i mogli se prepustiti nježnostima. No, Bibi odjednom pozli. Biba u dućanu zove ginekologa i dogovara termin za pregled. Odmah zatim javlja Martinu da postoji mogućnost da je ostala u drugom stanju, što njega iznenadi jer je bio uvjeren da ona koristi zaštitu. Međutim, Bibu je od kontracepcijskih tableta boljela glava pa ih je prestala uzimati još prije mjesec dana. |naslov3 = Obiteljski prijatelj |datum3 = 2. svibnja 2006. |sadržaj3 = Biba se brine da djeca ne uđu u sobu dok se ona i Martin maze jer misli da bi ih taj prizor mogao traumatizirati za cijeli život. Poslovođa Piškorić pokušava održati sastanak u dućanu, no djelatnici ga neprestano prekidaju. Zbog dodatnog ismijavanja, Biba i Milivoj kažnjeni su dežurstvom za vrijeme vikenda. Đurđi se žuri na spoj, ali ne želi otkriti s kim. Darko se treba naći s Viktorom i njegovom mamom, koja mu želi kupiti videoigru, znajući da njegovi nemaju novaca. Biba je povrijeđena i nelagodno joj je jer ne želi da drugi kupuju poklone njenom sinu. Darko roditeljima otkriva kako ga Viktor i njegovi roditelji žele povesti na put u Španjolsku. Martin je oduševljen, no Bibi se ideja nimalo ne sviđa. Viktorova mama poziva Frukove na večeru. Frikovići su svi jako lijepo odjeveni, imaju sluškinju, [[vinski podrum]]... Tijekom večere na vidjelo sve više izbijaju razlike među obiteljima, pogotovo one imovinske prirode. Kada stigne večera, naručena iz Frikovićevog restorana, Biba počinje gubiti kontrolu. |naslov4 = Slatki život |datum4 = 9. svibnja 2006. |sadržaj4 = Za vrijeme slaganja robe Đurđa uzima čokoladice i halapljivo ih jede. Čini se da, ipak, još nije u klimakteriju i da je njeno proždrljivo ponašanje zbog PMS-a. Piškorić povjerava Bibi kako će ih uskoro posjetiti inspektor i da se nada kako ga ubrzo očekuje unaprijeđenje. Biba mu objašnjava da se ne želi pretrgnuti od posla koko bi on pokupio sve zasluge. Biba i Martin u pristigloj poštu nailaze odbijenicu na natječaj za posao. Ispostavlja se da se na posao prijavila Sandra koja negdje treba odraditi praksu. Biba Piškoriću predlaže da uzme Sandru kao praktikanticu, naravno, on prijedlog odbija, i kako bi ga natjerala da se predomisli, ona i Đurđa započinju štajk. Ne imajući izlaza Piškorić popušta. Sandra je na poslu puna ideja i savjetuje Piškoriću što mora izmijeniti kako bi bolje poslovao i bio unaprijeđen na neko bolje radno mjesto. Objašnjava mu kako je retro u modi i predlaže mu da u dućanu neki talijan prodaje sladoled iz automata. Zaključuju kako je Milivoj idealan za ulogu talijanskog sladoledara. |naslov5 = Proljetni osjećaj |datum5 = 16. svibnja 2006. |sadržaj5 = Piškorić želi da Biba testira, novu, skenirajuću blagajnu! Ona je zatečena radom zagonetnog stroja pa se red na njenoj blagajni samo povećava. U dućan stiže Martin sa svojim prijateljem Goranom koji podsjeti Bibu na proslavu u njihovoj firmi. Jasno, Bibi ne pada na pamet otići na uredsku proslavu svog muža. |naslov6 = Biološki sat |datum6 = 23. svibnja 2006. |sadržaj6 = Dok slaže pelene na policu u dućanu, u Đurđi se probudi želja za majčinstvom. Njezin biološki sat otkucava upozoravajući je na skori kraj reproduktivnog razdoblja. Samo, gdje naći oca njenog budućeg djeteta? Martin ima priviđenja. Prvo mu se učini kako se nepoznati muškarac šulja njihovim stanom, a dan kasnije pričini mu se isti u hodniku usred noći. U pušioni Bibu iznenadi Piškorić odjeven samo u potkošulju i gaće izgledajući kao da je spavao u dućanu. Biba ga ucjenjuje govoreći kako neće kolegama otkriti njegovu situaciju ako joj da slobodne dane. Đurđa se odlučila za umjetnu oplodnju, samo mora naći davatelja koji odgovara njenim zahtjevima. U dućanu se sudara s neobrijanim i raščupanim Piškorićem s dopola otkopčanom kutom. Taj njegov divlji i razuzdani izgled privuče Đurđu i rasplamsa joj maštarije. |naslov7 = Smiješni svetac |datum7 = 30. svibnja 2006. |sadržaj7 = Darko daje Bibi popis poklona koje želi za pričest: bicikl, televizor, kompjuter i dodatni mjesečni džeparac. Vladi se u dućanu svidi gluhonijema djevojka koja od njega kupuje suhomesnate proizvode. Bibu na blagajni čeka veliko iznenađenje: jedan od kupaca je Ante, njen bivši dečko iz srednje škole, njena prva prava ljubav, koji je danas- svećenik! Ante želi popričati s Bibom, ostavlja joj svoj broj telefona, u nadi da će se ona javiti. Biba i Martin odlaze na dogovor oko Darkove pričesti, tamo susreću Antu i saznaju da će on biti svećenik koji će obaviti pričest. Ante planira osnovati i crkveni zbor pa poziva Bibu da mu se pridruži. |naslov8 = Visoki napon |datum8 = 6. lipnja 2006. |sadržaj8 = Biba pokušava ući u dućan koji još nije otvoren, a na ulazu stoji čudni čovječuljak. Biba ga odgurne, uđe unutra i uputi se prema pušioni gdje Vlado i Milivoj namještaju televizor. Naime, sutra počinje [[Svjetsko nogometno prvenstvo]], a Vlado i Milivoj ga nemaju namjeru propustiti. Đurđa upali televizor, nastane kratki spoj i nestane struje. Piškorić se šulja po mračnom dućanu i na izlogu ugleda lice čovječuljka koje ga prestravi. Ubrzo Đurđa otkriva da je ta osoba, koja silom želi u dućan prije početka radnog vremena, njen novi dečko Branko! Piškorić zove majstora da popravi strujni kvar, nesvjestan da je pozvao električara iz "pakla" koji će mu prouzročiti više problema nego koristi. |naslov9 = Karte na stol |datum9 = 13. lipnja 2006. |sadržaj9 = Biba primijeti kako iz pušione izlazi dim i jurne po aparat za gašenje požara. Kada otvori vrata, ima što vidjeti - razbarušeni i neuredni Piškorić, Đurđa, Vlado i Milivoj, zadubljeni u karte, igraju poker. Biba i Martin razgovaraju kako će se darivati za godišnjicu braka. Biba zaželi odlazak u kasino, a Darko u majčinoj torbi pronalazi špil karata. Martinu je to znak da se je Biba vratila starom poroku - kocki. Sljedeći dan Piškorić, Vlado i Milivoj traže četvrtog igrača za partiju karata jer je Đurđa, uz svu volju, očajna igračica. Biba isprva ne želi prihvatiti poziv, ali, sjetivši se da joj novac treba za Martinov poklon, uskoro se pridružuje kolegama za pokerskim stolom. |naslov10 = Kupac je kralj |datum10 = 20. lipnja 2006. |sadržaj10 = Piškorić je smislio novi slogan dućana koji glasi: Kupac je kralj! Da je se novo pravilo nimalo ne tiče, Biba je pokazala vrlo brzo, ne uvaživši reklamaciju gospođe Ravić koja je donijela smrdljivi sir, tvrdeći da je bio pokvaren kada ga je kupila. Sljedeći kupac na Bibinoj blagajni je gospođa Pinter koja zaplakana stoji u redu s Đonijem u krletci. Naime, ptica je prestala jesti, a veterinar kaže da su joj dani odbrojani. U pomoć stiže Vlado koji dijagnosticira problem: radi se o Aerocustitischrachusu. On predlaže gđi Pinter da im ostavi pticu na par dana govoreći joj da će sve biti u redu. Vlado odnosi pticu u Bibin stan, gdje Martin gubi živce od silnog meteža koji stvaraju Đoni, Biba i Vlado. |naslov11 = Promaknuće |datum11 = 27. lipnja 2006. |sadržaj11 = Biba Fruk i njezin muž Martin se na početku epizode pojavljuju i najavljuju gledateljima prikazivanje posljednje epizode prve sezone: Piškorić je promaknuo Bibu u VD poslovođu. Dok je Biba sretna zbog promaknuća, stvari nisu sjajne kako je ona zamišljala. Svi su ljuti na nju zbog njenog naređivanja, čak i Martin. Njihovoj svađi doprinose problemi koje Darko pravi u školi. }} ===Druga sezona (2006.–2007.)=== {{epizode |boja = #006400 |brojsve1 = 12. |broj1 = 1. |naslov1 = Uljez za blagajnom |datum1 = 5. prosinca 2006. |sadržaj1 = Bibu je ukliještio živac na leđima pri nošenju teških kutija pa sada mora na bolovanje. Kao zamjenu Piškorić dovodi Snježanu ([[Jelena Perčin]]), koja glumi nevinašce i nastoji se svima svidjeti. Snježana vrlo brzo uspije okrenuti Bibinu obitelj i kolege u dućanu protiv Bibe, koja trpeći strašne bolove, postaje sve mrzovoljnija. |naslov2 = Seks u supermarketu |datum2 = 12. prosinca 2006. |sadržaj2 = U dućan stiže inspekcija s namjerom da provjeri i najsitniji detalj poslovanja. Svi su u panici. Kad se pojavi inspektorica, zanosna gospođa Radić, g. Piškorić se potpuno zbuni i pogrešno protumači njezine riječi. Shvati ih kao otvoreni poziv na "prisniju" suradnju i nađe se u neprilici iz koje ga jedino Biba može izbaviti... Sandrin dečko Saša svojom novom kamerom odluči snimiti film, a Biba kameru odluči iskoristiti za svoje potrebe... |naslov3 = Sit gladnom ne vjeruje |datum3 = 19. prosinca 2006. |sadržaj3 = Reporter zaustavi Bibu na ulici i pokaže zanimanje za njen posao, a ona raspali rafal uvreda na Piškorićev račun. Novinar iskoristi Bibinu izjavu i složi prilog koji je prikaže kao patnicu i samohranu majku. Sandra umisli da je predebela, a Darko, kako bi se našalio s njom, namjesti vagu tako da pokaže višak kilograma kada Sandra stane na nju. Nakon vaganja Sandra odluči gladovati. Piškorić prisiljava Bibu da objavi demant svoje izjave u kojoj ga je izvrijeđala, no ona odbija pa je Piškorić otpusti. U znak protesta Biba se zaveže lancem za blagajnu i, dok danju štrajka glađu, noću joj Đurđa šverca hranu. Martin pozove televizijsku ekipu da je snimi vezanu u dućanu, što njoj ide na ruku jer postane mučenica. |naslov4 = Crni Božić |datum4 = 26. prosinca 2006. |sadržaj4 = Zbog pokvarenog rashladnog uređaja hrana se počinje otapati na policama i u hladnjacima, a zaposlenici zbog vrućine šeću naokolo u potkošuljama. Martin dobije otkaz i sada Frukovi nemaju novac za poklone. Sandra i Darko zarađuju pjevajući božićne pjesme u dućanu. Otkačeni električar dolazi popraviti rashladni sistem i ponudi Martinu partnerstvo, a on objeručke prihvati posao. |naslov5 = Lude ljubavi |datum5 = 2. siječnja 2007. |sadržaj5 = Bibin bivši dečko, Roko Bas, pojavljuje se u trgovini. Nekad je Biba bila vatreni obožavatelj rock benda u kojem je on pjevao. Organizira se svirka povodom pete godišnjice banda, a Martin, ljubomoran na Roka, poziva na koncert svoju bivšu djevojku, manekenku Ramonu. |naslov6 = Manijaci |datum6 = 9. siječnja 2007. |sadržaj6 = Bibu izluđuje telefonski manijak koji zna sve njene prljave tajne. Darka napadne školski kolega Viktor Friković pa se Biba posvađa s Viktorovom majkom. Kad se dečki potuku pred školom, tučnjavi se pridruže majke koje nasrnu jedna na drugu. Nešto kasnije, Biba otkriva identitet telefonskih manijaka kad ih ulovi na djelu. |naslov7 = Sandrin krevet |datum7 = 16. siječnja 2007. |sadržaj7 = Biba i Martin otkriju da njihova petnaestogodišnja kći ima dečka koji je upravo prespavao u njihovom stanu. I dok Sandra objašnjava Bibi da je odgovorna cura, spremna za vezu, Martin ne želi čuti nikakva opravdanja i reagira ljutito, kako je to uostalom i slučaj s očevima kada im se kćeri spetljaju s dečkima. U trgovini, Piškorić izaziva Bibu na dvoboj za blagajnama, siguran u svoju pobjedu. |naslov8 = Inventura |datum8 = 23. siječnja 2007. |sadržaj8 = Tijekom inventure Biba je zatrpana poslom, dok svi ostali zabušavaju. Sandra želi pohađati satove baleta, a Biba zabunom, zbog iscrpljenosti, na balet odvodi Darka. No, Darku se on svidi, što zabrine Martina, kojemu nije drago da njegov sin pokazuje svoju žensku stranu. Povrh svega, Sandra odustane od baleta i pokaže zanimanje za boks. |naslov9 = Partneri u dobru i zlu |datum9 = 30. siječnja 2007. |sadržaj9 = Martin i Goran pripremaju se za Dane otvorenih vrata u svojoj radionici motora. Kada Martin u trgovini ugleda gospodina Johnsona, važnog njemačkog distributera motora, poželi ga pozvati na otvorenje. U zamjenu za partnerstvo u radionici, Đurđa odluči zavesti gospodina Johnsona... |naslov10 = Slika i prilika |datum10 = 6. veljače 2007. |sadržaj10 = U Bibinim erotskim snovima pojavljuje se Piškorić pa ona osjeća grižnju savjesti jer joj se čini kao da vara Martina. Novost u dućanu je laboratorij za izradu fotografija. Kada poznata estradna zvijezda ne može obuzdati svoje kleptomanske porive u dućanu, Piškorić je fotografira na djelu. No Đurđa pomiješa fotografije pa Piškorić dobije golišave slike Bibe i Milivoja, a Milivoj fotografije estradne dive in flagranti. |naslov11 = Đurđin ormar |datum11 = 13. veljače 2007. |sadržaj11 = Biba nagovori Martina da pomogne Đurđi pospremiti podrum. Đurđa mu tada pokloni jedan stari ormar, misleći da je bezvrijedan. Kada Martin sazna stvarnu vrijednost ormara, koja je velika, između njega i Đurđe izbija svađa, a Biba se nađe između dvije vatre. |naslov12 = Trbuhozborci |datum12 = 20. veljače 2007. |sadržaj12 = Spremajući stan Biba pronađe svoju staru lutku od koje se više ne želi odvojiti. Martin se užasava lutke i odbija spavati s Bibom dok je lutka s njima u krevetu. Piškorić (Željko Duvnjak) se prehladi, ostane bez glasa i kako više ne može urlati i dijeliti zadatke zaposlenicima, u dućanu zavlada anarhija. |naslov13 = Prekid |datum13 = 27. veljače 2007. |sadržaj13 = Piškorić za zaposlenike dućana osmišljava dodatni posao. Pa tako Đurđa, osim blagajnice, postaje savjetnicom za sigurnost u trgovini. Svoju novu zadaću ona shvaća malo preozbiljno. Biba i Martin saznaju da Sandra markira s nastave pa traže od nje da učini nešto korisno u svom životu. Nedugo zatim škola koju pohađa pokreće razmjenu učenika sa školama u svijetu pa se Sandri ukaže prilika za odlaskom u SAD. |naslov14 = Kriza srednjih godina |datum14 = 5. ožujka 2007. |sadržaj14 = Martin upada u krizu srednjih godina pri proslavi svog trideset petog rođendana. Zbog toga odluči promijeniti izgled - otkačeno se počešlja i odjene pa zatim krene u provod s Milivojem i Vladom. U međuvremenu, Piškorić nastoji privući kupce uvođenjem karaoke showa u dućanu, koji Đurđu vine među pjevačke zvijezde. |naslov15 = Skandal u supermarketu |datum15 = 13. ožujka 2007. |sadržaj15 = U dućanu izbije skandal kada Piškorić pronađe Đurđu kako se ljubaka sa svojim novim dečkom Grgom, koji ima neobičnu strast - obožava groblja. Prijava o aferi dolazi do inspekcije koja šalje zloćudnog gospodina Laprdića da provjeri o čemu se radi. |naslov16 = Epidemija |datum16 = 20. ožujka 2007. |sadržaj16 = Biba i Đurđa odluče se našaliti s Piškorićem tako da iz sefa uzmu novac. No prije nego što ga uspiju vratiti, Piškorić zaključa ured. Kada primijeti da novca nema, one ga uvjeravaju da ga nije ni bilo i da je počeo gubiti razum. Istovremeno, Đurđa pada na šarm Ringa, krotitelja zmija otrovnica. Dogodi se da mu zmija pobjegne u dućanu i tada nastane sveopća panika. |naslov17 = Cirkus |datum17 = 27. ožujka 2007. |sadržaj17 = Biba i Đurđa odluče se našaliti s Piškorićem tako da iz sefa uzmu novac. No prije nego što ga uspiju vratiti, Piškorić zaključa ured. Kada primijeti da novca nema, one ga uvjeravaju da ga nije ni bilo i da je počeo gubiti razum. Istovremeno, Đurđa pada na šarm Ringa, krotitelja zmija otrovnica. Dogodi se da mu zmija pobjegne u dućanu i tada nastane sveopća panika. |naslov18 = Hipohondrija |datum18 = 4. travnja 2007. |sadržaj18 = Đurđa više ne može podnijeti majčino maltretiranje pa je odluči smjestiti u starački dom. Sada slobodna i sama, Đurđa postane vrlo bezobrazna i agresivna. No njezinoj se majci ne sviđa u domu pa stalno bježi iz njega i posjećuje kćer u dućanu. U međuvremenu, Biba umisli da ima izraslinu na dojci, uplaši se da će umrijeti i odjednom postane srdačna prema svima. |naslov19 = Prevara |datum19 = 10. travnja 2007. |sadržaj19 = Piškorić najavljuje odlazak na godišnji u trajanju od tjedan dana. Njegovi su zaposlenici presretni što će ga se riješiti barem na kratko, ne znajući za njegov podmukli plan: prerušen u kupca, on će pratiti svaki njihov korak. Biba sumnja da Martin ima ljubavnicu pa se počinje sastajati s Denisom, čudnim tipom kojeg je tek upoznala. Razočarana Martinovim postupcima, Đurđa uzima pravdu u svoje ruke. |naslov20 = Pogreb |datum20 = 17. travnja 2007. |sadržaj20 = Prema želji upravitelja Piškorića, ekipa iz trgovine planira vikend-seminar o umijeću komuniciranja i grupnoj povezanosti, ali njihove planove pomuti smrt. Igrom slučaja Biba čuje kako Vlado spominje bolest i kritično stanje svoje mačke, no pogrešno zaključi kako je riječ o njegovoj majci. }} ===Treća sezona (2007.-2009.)=== {{epizode |broj1= 1. |brojsve1 = 32. |boja = #4169e1 |naslov1 = Novi susjed |datum1 = 24. travnja 2007. |sadržaj1 = Milivoj želi upisati studij ekonomije, no na putu do njegovog fakultetskog obrazovanja stoji profesor kojeg Milivoj mora potkupiti ([[Stojan Matavulj]]). U međuvremenu, Biba upoznaje svog novog susjeda, no njegovo ponašanje prilično je iživcira, pa angažira Vladu i Milivoja da ga zastraše. Kada ga oni zaskoče u haustoru zgrade, Milivoj shvati da je Bibin susjed zapravo njegov podmitljivi profesor. |naslov2 = Težak partner |datum2 = 1. svibnja 2007. |sadržaj2 = Blizanci Boris i Moris su kamatari od kojih je Milivoj posudio novac kako bi mogao otplatiti svoje kockarske dugove. Vrijeme naplate je stiglo pa oni posjećuju Milivoja. Istovremeno, Martin i Goran nisu u mogućnosti vratiti novac koji su posudili od Đurđe, pa ona preuzima vođenje radionice i na svoj način ekspresno rješava poslove. *'''Bilješka:''' U ovoj se epizodi pojavljuje glumac [[Sven Šestak]] kao Moris, iako će u kasnijim epizodama upravo on glumiti Bibinog muža Martina. |naslov3 = Gospođa Piškorić |datum3 = 8. svibnja 2007. |sadržaj3 = Vlado slavi godišnjicu rada u dućanu pa mu kolege želi pripremiti tulum iznenađenja, no Piškorić se ideji protivi. Na kraju ipak pristaje, pod jednim uvjetom- da Biba dva sata glumi njegovu suprugu. |naslov4 = Tamara |datum4 = 15. svibnja 2007. |sadržaj4 = Milivoj dostavlja narudžbu artikala iz trgovine važnom gostu u hotel. Iznenadi se kada vrata hotelske sobe otvori tajanstvena ljepotica i pozove ga unutra. U grad stiže Bibin brat Robi i njegova buduća supruga Tamara. Gospođa Galen pronađe žohara u keksima kupljenim u trgovini i dođe se požaliti Piškoriću. No to nije sve: opsjeda ga, prati, poziva na večeru i čini mu život teškim. |naslov5 = Cimeri |datum5 = 22. svibnja 2007. |sadržaj5 = Frukovima u spavaću sobu nenajavljeno upada Đurđa sa svojim stvarima. U tijeku su radovi u njezinom stanu pa je odlučila doseliti se prijateljima koji je, zatečeni situacijom, primaju je k sebi. Ubrzo se Đurđa pokaže kao nepodnošljiv gost koji svojim domaćinima otežava život kada god stigne. Milivoj i Tamara započinju zajednički život. Iako je Milivoj zaljubljen, treba mu vremena da se prilagodi životu u dvoje, a Tamara je nestrpljiva i želi se udati što prije. |naslov6 = Prsten |datum6 = 29. svibnja 2007. |sadržaj6 = Kao polog za kupnju motora Martin primi skupocjeni prsten od Dade. On ga pokloni Bibi tvrdeći da ga je sam kupio iz ušteđevine koju je skupljao godinama. Istovremeno, Piškorić u trgovini pokreće akciju pod nazivom 'Dječji kutak' i organizira prostor za djecu, gdje se ona mogu igrati dok roditelji kupuju. No to se ubrzo pokaže kao loša zamisao... |naslov7 = Problemi s Martinom |datum7 = 5. lipnja 2007. |sadržaj7 = Biba primjećuje da se Martin nekako drugačije odnosi prema njoj i odmah posumnja da je vara. I dok je Đurđa uvjerava da Martin nikada takvo što ne bi učinio, a Goran izbjegava odgovoriti na njena pitanja, Darko prizna Bibi kako tatu stalno naziva neka teta Veronika. |naslov8 = Kradljivac srca |datum8 = 12. lipnja 2007. |sadržaj8 = Nelegalno ugrađen sigurnosni sustav izaziva paniku u trgovini. Piškorić ne uspijeva pronaći majstora koji bi ga popravio, no Đurđa pronalazi rješenje - njezin novi dečko Frane je električar kojemu su alarmi specijalnost. Međutim, nitko nije znao da je Frane bio u zatvoru zbog provala i da je zapravo to razlog njegovog dobrog snalaženja u tom poslu. |naslov9 = Pismo |datum9 = 19. lipnja 2007. |sadržaj9 = Raspoloženje među zaposlenicima u maloj trgovini naglo se mijenja kada se Vlado razboli, a na njegovo mjesto uskoči fatalna Mimi. Ona je trn u oku Đurđi i Bibi pa su sukobi među njima česti. Naime, Mimi i nije baš tako draga osoba kakvom se prikazuje Piškoriću i Milivoju. No nesreća nikad ne stiže sama - Piškorić je u strahu jer dobiva prijeteća pisma. Zaključao se u ured i ne želi iz njega izaći. |naslov10 = Prilike, prilike |datum10 = 26. lipnja 2007. |sadržaj10 = Đurđa ima novu ljubav, a Sandra novu simpatiju. Piškorić uvodi nove poslovne metode, a Martin pronalazi novog poslovnog partnera. Biba je, kao i obično, sumnjičava prema svemu i zajedljiva prema svima. |naslov11 = Povratak tate Fruka |datum11 = 1. travnja 2008. |sadržaj11 = U posjet Frukovima stiže Martinov tata, koji ne voli Bibu, uvjeren da je njegovom sinu upropastila život. Zbog toga Biba napušta svoj dom i useljava se Đurđi. Dućan se pretvori u ambulantu kada se zaposlenici porežu na novi stroj za rezanje salame. |naslov12 = Stari prijatelj |datum12 = 8. travnja 2008. |sadržaj12 = Martinu u goste nenajavljeno dolazi prijatelj iz srednje škole kojemu baš ne cvjetaju ruže. Posao mu je propao, žena ga je ostavila, voli zaviriti u čašicu, a i invalidnost mu otežava život. Naime, Martin mu je u školi slučajno smrskao stopalo i zbog toga ima grižnju savjesti. Starome prijatelju pokušava pomoći, ali ovaj ga debelo iskorištava. |naslov13 = Imena luda |datum13 = 15. travnja 2008. |sadržaj13 = Milivoj se zaljubi u curu kojoj se ne sviđa njegovo ime pa ga odluči promijeniti. Đurđi se svi dodvoravaju kada na nagradnoj igri osvoji putovanje za dvije osobe u Dansku. Martin ne poštuje Sandrinu privatnost kada otvara pisma njezinog dečka s Islanda. |naslov14 = Glavni lik |datum14 = 22. travnja 2008. |sadržaj14 = U potrazi za inspiracijom u grad stiže spisateljica Marina, Đurđina sestrična. Lijepa i simpatična Marina zadivi muškarce u trgovini, a inspiraciju za dovršetak romana pronalazi u Piškoriću. Afera između njih dvoje se rasplamsa, no Piškorić sazna da je Marina neuravnotežena te da su sve njezine bivše inspiracije pronađene mrtve. Tada pokušava sačuvati živu glavu. Za to vrijeme, Đurđa odlučuje spasiti Martinovu radionicu od sigurne propasti organiziranom rasprodajom rezervnih dijelova. |naslov15 = Nesanica |datum15 = 29. travnja 2008. |sadržaj15 = Zbog stresa Martin pati od nesanice pa mu liječnik propiše tablete za spavanje. Đurđa otkrije da zna dobro masirati pa dućan pretvara u salon za masažu bez Piškorićevog znanja. I dok Biba tabletama uspavljuje Piškorića, Đurđa nesmetano radi. Koliko je Đurđa vješta uskoro će posvjedočiti i Martin kojega će izliječiti od nesanice. |naslov16 = Bijeg |datum16 = 6. svibnja 2008. |sadržaj16 = Sandra bježi od kuće i seli se svojoj prijateljici iz razreda. Nitko ne zna razlog njezinog bijega, ali Đurđa i Goran sumnjaju da je posrijedi neželjena trudnoća. Martin i Biba paničare i pod svaku cijenu žele kći vratiti kući. Istovremeno, u trgovinu dolazi Dino Garlić, bogati bankar do ušiju zaljubljen u Đurđu. No, iako osjećajan, bogat i zanimljiv, Đurđi u njegovoj osobnosti nešto ne štima. Kada se napokon spetlja s njim, shvati da je jako pogriješila. |naslov17 = Mrtvaci hodaju |datum17 = 13. svibnja 2008. |sadržaj17 = Kupci i zaposlenici misle da je Piškorić umro kada Biba objavi njegovu osmrtnicu u novinama. Martinov tata u strastvenoj je ljubavnoj vezi s Đurđinim majkom. Kada Biba i Martin saznaju da se želi razvesti i sav imetak ostaviti Đurđinoj mami, učinit će sve kako bi prekinuli tu vezu. |naslov18 = Parfemi i problemi |datum18 = 20. svibnja 2008. |sadržaj18 = Đurđa inzistira da se u dućanu postavi prodajni štand s eteričnim uljima. Uskoro se pokaže vrlo talentiranom u stapanju mirisnih ulja koja otklanjaju probleme. Trgovina je puna zadovoljnih kupaca, a čak i njezini kolege zaposlenici potajno dolaze k njoj po ulja koja bi ih mogla riješiti briga. No jednoga jutra sve krene po zlu jer je netko pobrkao bočice. |naslov19 = Upotreba salame |datum19 = 27. svibnja 2008. |sadržaj19 = Bibu nasilni kupac u dućanu pokuša seksualno zlostaviti, a ona mu uzvraća i razbija nos komadom salame. Iako su najprije svi na njezinoj strani, svjedoka nema, pa se situacija komplicira. |naslov20 = Svinjarije |datum20 = 3. lipnja 2008. |sadržaj20 = Frukovi se otruju svinjetinom pa se Bibi ogadi meso i postane vegetarijanka. Milivoj misli da ima predebelu curu i odluči je ostaviti. No kada se ona spetlja s Vladom, Milivoj je želi natrag. Đurđa se zaljubi u liječnika hitne pomoći i silno ga želi opet vidjeti. Ne može se sjetiti ničega pametnijeg pa bez razloga zove bolnicu i zahtijeva da joj dođe u kućnu posjetu. |naslov21 = Bez izlaza |datum21 = 10. lipnja 2008. |sadržaj21 = Piškorić odluči zaposlenicima u svom dućanu smanjiti plaće, jer misli da ne rade dovoljno. Uvjeren je da će ih kazna potaknuti na dodatni angažman, no jedino na što ih potakne je stupanje u štrajk. Biba prima prijeteće telefonske pozive od neke žene. Nije joj jasno što je tome povod, dok žena ne optuži Bibu da ljubaka s njezinim mužem. |naslov22 = Ubojita Biba |datum22 = 10. veljače 2009. |sadržaj22 = Nezadovoljan kupac u dućanu nenadano umre od srčanog udara nakon svađe s Bibom. Piškorić je uvjeren da je kupac dobio infarkt zbog Bibinog bezobraznog ponašanja pa je šalje psihoterapeutu da nauči kontrolirati iznenadni bijes. |naslov23 = Što žene vole |datum23 = 17. veljače 2009. |sadržaj23 = Dok Biba savjetuje Piškorića o pitanjima srca, njezin brak zapada u krizu zbog Martinove prezaposlenosti. Kako bi poboljšala situaciju, ona ga vodi na romantičan vikend u mali hotel na Sljemenu, uz obostrano obećanje da neće razgovarati o poslu. Međutim, u hotel stiže i Piškorić kako bi zatražio daljnje savjete od Bibe, koja je na sto muka kako ga sakriti od muža. |naslov24 = Seks, laži i motori |datum24 = 24. veljače 2009. |sadržaj24 = Milivojeva nova cura ima fetiš na motore. Njih dvoje noću provaljuju u Martinovu radionicu jer tamo imaju fantastičan seks. U isto vrijeme, Martinu stiže opomena od tri tisuće kuna za knjigu o motorima koju je davno posudio iz knjižnice. No posuđena knjiga nije kod Frukovih jer je Biba knjigu posudila Đurđi, Đurđa Milivoju, a Milivoj svojoj curi. |naslov25 = Zbogom, šefe |datum25 = 3. ožujka 2009. |sadržaj25 = Kad joj modna agentica ([[Jelena Miholjević]]) ponudi posao glumice na reklami za Bio-Instant pudinge, Đurđa daje otkaz u dućanu. Nakon što i Biba dobije novi posao, kao osobna pomoćnica modne agentice, otkaz će zbog iscrpljujućeg posla dati i Milivoj i Vlado, a Piškorić će morati sam voditi cijeli dućan... }} ===Četvrta sezona (2009.–2011.)=== Nakon što je [[10. ožujka]] [[2009.]] emitirana samo premijerna epizoda četvrte sezone, [[RTL Televizija]] je počela ostatak četvrte sezone emitirati tek u jesen [[2010.]] godine. U četvrtoj su sezoni gostovali [[Kristina Krepela]], [[Judita Franković]], [[Damir Markovina]], [[Nives Ivanković]], [[Olivera Baljak]], [[Hrvoje Klobučar]], [[Krunoslav Klabučar]], [[Goran Koši]], [[Helena Minić]], [[Marija Kobić]], [[Ivana Bolanča]], [[Vesna Tominac Matačić]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Sunčana Zelenika Konjević]], [[Marija Krpan]], [[Gordana Slivka]] i [[Slavica Fila]]. {{epizode |boja = #4B0082 |broj1 = 1. |brojsve1 = 57. |naslov1 = Praznovjerje |datum1 = 10. ožujka 2009. |sadržaj1 = Gospođa, koju je Biba uhvatila u krađi, proklinje osoblje i dućan. Usprkos Bibinoj hladnokrvnosti, panika i praznovjerje šire se brzinom munje pa ekipa u dućanu poseže za svim poznatim sredstvima koja skidaju uroke, što kulminira Đurđinom preobrazbom u stručnjakinju za te stvari. Ona potraži pomoć tete svoje kume, koja savjetuje da netko od prokletih pleše gol u ponoć u noći punog mjeseca okrenut prema istoku, ali ne spominje mjesto. Kako to nitko ne želi učiniti, Biba i Đurđa počnu u Bibinoj i Martinovoj sobi. No tamo ih gole zateknu Martinovi ([[Sven Šestak]]) prijatelji koji su naganjali Gorana jer ih je naljutio. |naslov2 = Dućan s duplerice |datum2 = 25. rujna 2010. |sadržaj2 = Biba se prehladila. Zbog zdravstvenih problema ostaje kod kuće i uspješno maltretira ostatak obitelji. Za to vrijeme, u trgovini je opsadno stanje. Očekuje se dolazak poznate novinarke Valerije Valentini ([[Kristina Krepela]]), koja će za popularni časopis „Moderna žena“ napraviti portret ovog veselog dućana i njegovih zaposlenika. Kad se novinarka pokaže beskompromisnom ucjenjivačicom, svi se ujedine protiv nje. Međutim, za izlaz iz teške situacije nedostaje im Biba, koju bolest nikako ne prolazi. |naslov3 = Striptiz |datum3 = 2. listopada 2010. |sadržaj3 = Biba slučajno vidi Martina kako gleda [[striptiz]] na momačkoj večeri svojeg prijatelja pa se stalno svađaju i brak im krene nizbrdo. Piškorić se useli u dućan jer ga je žena izbacila iz kuće. Biba upozna striptizetu s momačke večeri Silviju ([[Judita Franković]]), koja je nauči da je nesporazume najpolje riješiti metodom ''oko za oko'', te metodom ''zub za zub''. Tako počne gledati stripera kako pleše baš kada dođe Martin te mu tako Biba očita lekciju. |naslov4 = Lutke |datum4 = 9. listopada 2010. |sadržaj4 = Đurđa dovede u dućan Romanu, lutku koju je sama izradila i lice napravila po uzoru na svoje. S njom ide u izlazak gdje je spazi direktor tvornice lutaka i želi otkupiti Romanu. Đurđa ne zna što bi odlučila pa za savjet moli Bibu. Ona joj savjetuje da tu priliku ne propusti pa Đurđa proda Romanu tvornici. No nije sve onako kako je Đurđa zamišljala. U tvornici su od Romane napravili pravu Barbie lutku u seksi odjeći, što Đurđu jako emotivno potrese. Ugovor koji je Đurđa potpisala nema rupa, ali Biba, kao i uvijek, pronađe rješenje. |naslov5 = Nisam ti sestra, nisi mi brat |datum5 = 16. listopada 2010. |sadržaj5 = Đurđa i Goran prolaze kroz predbračnu krizu, a kad se Đurđa požali Bibi, ona joj savjetuje da posjeti njezinog školskog kolegu, psihoterapeuta Premužića ([[Damir Markovina]]). To ispadne loše rješenje jer je psihoterapeut neprofesionalan i uz to veliki zavodnik, što u Đurđi pobudi brojne nedoumice. Za to vrijeme, Sandra sretne Milivoja, koji joj se jako svidi pa ga pozove u prazan obiteljski stan jer su roditelji u gostima do kasnih sati. Milivoj nevoljko pristane jer ne želi povrijediti Sandru, no prerani povratak Bibe i Martina izazove velike probleme svima. |naslov6 = Rođendan |datum6 = 23. listopada 2010. |sadržaj6 = Đurđa, Goran i Martin pripremaju tulum iznenađenja Bibi za rođendan. Međutim, Biba je povrijeđena što joj je muž "zaboravio" čestitati pa odlučuje napraviti proslavu u dućanu. Đurđa je na sve moguće načine pokušava spriječiti da se zadrži u dućanu. |naslov7 = Total Makeover |datum7 = 30. listopada 2010. |sadržaj7 = Biba je odlučila prekinuti Piškorićevo psiho-fizičko propadanje, uzeti stvar u svoje ruke, promijeniti mu imidž i od njega učiniti pravog muškarca. Martin je donio odluku o podizanju kredita kojim bi unaprijedio svoju radionicu, na što Biba poludi i uvjetuje mu kredit prodajom barem jednog od motora koji su već tjednima u garaži. Oklade se, a Martin joj kaže da nikad neće uspjeti promijeniti Piškorića. Započeta „borba“ nikada ne bi završila da se u cijelu priču nije umiješao sam Piškorić, određujući rasplet svih događaja. |naslov8 = Blagajnice na rubu živčanog sloma |datum8 = 6. studenoga 2010. |sadržaj8 = Bibi i Martinu u goste neočekivano stiže iznimno dosadna teta Magda ([[Nives Ivanković]]). Nakon što izjavi da je ostavila supruga te kako planira ostati kod njih, Biba i Martin je hitno pokušaju spojiti s Piškorićem, u nadi da će se čim prije preseliti k njemu. No Magdin bivši suprug saznaje za njezinu novu vezu pa Piškorić postaje žrtvom njegove bolesne ljubomore. U isto vrijeme, Đurđa je opsjednuta željom da postane majka pa stalno traži od Gorana da „rade na tome“. On jadan više ne zna kako bi je odbio pa mu Martin savjetuje da izmisli kako je impotentan, što izazove čitav niz nesporazuma. |naslov9 = Pas, jakna i krize |datum9 = 13. studenoga 2010. |sadržaj9 = Đurđina i Goranova veza dolazi u krizu, a Piškoriću žena šalje na čuvanje njihovog psa Bebicu, jer ona odlazi na vikend na Hvar s drugim muškarcem. Piškorić, povrijeđen i sa svim simptomima krize srednjih godina, odbija primiti njezinog ljubimca, tako da Bebica na kraju završi na čuvanju kod Frukovih. |naslov10 = Cure i dečki |datum10 = 20. studenoga 2010. |sadržaj10 = Sandra ima novi imidž i, po svemu sudeći, novog dečka kojim Biba i Martin nisu nimalo oduševljeni. Biba nalazi prezervative u Sandrinom ormaru, a Martin iznimno teško prihvati činjenicu da mu je kćerka narasla. No kada oboje ustanove da su prezervativi zapravo Darkovi, situacija izmiče kontroli. |naslov11 = Udarci |datum11 = 27. studenoga 2010. |sadržaj11 = Piškoriću supruga pruža ruku pomirenja pa se on sa psom Bebicom večeras vraća kući. Đurđa za vrijeme šetnje uspijeva izgubiti Bebicu, a Piškorić se bez njega ne smije pojaviti ženi pred oči. Goranu u radioni dio motora padne na glavu što rezultira preokretom u njegovom razmišljanju - želi se vratiti Đurđi. Međutim, Đurđa ima novog dečka i novu haljinu, koja odigra veliku ulogu u pronalaženju Bebice. |naslov12 = Tko je Janko Piškorić? |datum12 = 11. prosinca 2010. |sadržaj12 = Biba uoči kod Piškorića elemente depresivnog ponašanja i odluči mu nekako pomoći. Međutim, umjesto da mu poboljša život, ona mu ga zapravo počne zagorčavati. Istovremeno, Darko u školi ima problema s jednim agresivnim učenikom. Kada shvati da je majka problematičnog klinca urednica važnog poslovnog časopisa ([[Ivana Bolanča]]), Biba to odluči iskoristiti u svoju korist. No Piškorićev život i ugled već su dovedeni u pitanje. |naslov13 = Teror i nostalgija |datum13 = 18. prosinca 2010. |sadržaj13 = Piškorić odlazi na savjetovanje kod psihijatra, dr. Premužića ([[Damir Markovina]]), kako bi izliječio depresiju. Budući da je prvi put u životu na bolovanju, osjeća nostalgiju za dućanom. Biba, Đurđa, Milivoj i Vlado su iznenađeni okrutnošću novog poslovođe (Zvonimir Zoričić) koji je došao na zamjenu i Piškorić im počinje nedostajati. Goranu, pak, fali Đurđa, a njoj Goran nakon što njezin „spoj na slijepo“ katastrofalno završi. |naslov14 = Otkaz |datum14 = 1. siječnja 2011. |sadržaj14 = Piškorićeva najuža rodbina počinje vršiti pritisak da u svojem dućanu zaposli nezbrinutu rođakinju Anicu (Sunčana Zelenika). Kad mu Biba, tko zna po koji put toga dana, drsko odgovori, on to iskoristi kao povod za trenutni otkaz. Anica dolazi na njezino mjesto, a katastrofalne posljedice tog čina će se brzo pojaviti zbog očito niske inteligencije nove blagajnice. Biba zbog otkaza odluči pomagati Martinu i Goranu u radionici, što njih potpuno tjera u očaj. Svi zajedno nastoje vratiti Bibu na njezino staro radno mjesto. |naslov15 = Ljubiti i gubiti |datum15 = 8. siječnja 2011. |sadržaj15 = Đurđa svima objavljuje sretnu vijest – udaje se za Gorana! Svi su oduševljeni, osim Piškorića koji je krivo shvatio riječi proročice ([[Marija Krpan]]) zbog kojih je uvjeren da je Đurđa Hrković velika ljubav njegovog života. Zbog toga je Piškorić nastoji pridobiti za sebe, bez obzira na cijeli niz neuspjelih pokušaja. Istovremeno, Biba i Milivoj zaduženi su pomoći pri organizaciji Đurđine svadbe, ali jedino što im uspješno polazi za rukom je izgubiti novac koji im je povjeren. |naslov16 = Vjenčanje |datum16 = 15. siječnja 2011. |sadržaj16 = Stigao je veliki dan – Đurđino i Goranovo vjenčanje. Iako je sve spremno do posljednjeg detalja, problema ipak ne nedostaje. Zbog nekih nepromišljenih izjava, Đurđa i Goran se posvađaju te odluče sve otkazati. Dok ih Biba i Martin na sve načine pokušavaju pomiriti, Piškorić, Milivoj i Vlado bore se na drugom frontu. Naime, gostima i matičaru ([[Davor Svedružić]]) čekanje postaje sve teže pa oni čine sve što mogu kako bi ih zadržali. }} == Izvori == * [http://mojtv.hr www.mojtv.hr] <!--(dozvola za korištenje sadržaja na stranici za razgovor)--> [[Kategorija:Popisi epizoda hrvatskih televizijskih serija|Bibin svijet]] 81kk7p6tamkprzgatndsl6qye4dc1py 0 263082 7569716 7168916 2026-08-04T15:49:02Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Termodinamika]]; −[[Kategorija:Fizikalni zakoni]]; +[[Kategorija:Prijenos topline]]; +[[Kategorija:Elektromagnetsko zračenje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569716 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Crno_tijelo.gif|mini|desno|300px|Apsolutno ili idealno [[crno tijelo]] ne bi odrazilo ništa [[svjetlost]]i i imalo bi [[albedo]] jednak nuli.]] [[datoteka:Black body.svg|mini|desno|300px|Kako [[temperatura]] pada, vršna vrijednost intenziteta zračenja je manja i pomiče se prema većim [[valna duljina|valnim duljinama]]. Crna krivulja prikazuje model [[Klasična mehanika|klasične fizike]], [[Rayleigh–Jeansov zakon|Rayleigh-Jeansov model]] ili “[[ultraljubičasta katastrofa|ultraljubičastu katastrofu]]”.]] [[datoteka:Pahoehoe toe.jpg|mini|desno|300px|[[Temperatura]] [[Lava|lave]] može biti procjenjena prema boji. Ovdje na slici temperatura lave je od 1 000 do 1 200 [[kelvin|K]].]] [[datoteka:PlanckianLocus.png|mini|desno|300px|[[Boja]] (kromatičnost) zračenja idealnog crnog tijela ovisi o [[temperatura|temperaturi]].]] '''Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja''' je fizikalni zakon prema kojemu su emisija i apsorpcija [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] nekoga [[Tijelo (fizika)|tijela]] jednake na svim [[temperatura]]ma, u svim uvjetima, na svim [[valna duljina|valnim duljinama]], odnosno tijelo emitira onoliko zračenja koliko apsorbira. Najviše zračenja emitira i apsorbira idealno [[crno tijelo]]. Nazvan je po [[Gustav Robert Kirchhoff|G. R. Kirchhoffu]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/69781 |title=Kirchhoffov zakon zračenja |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Crno tijelo == {{glavni|Crno tijelo}} '''Crno tijelo''' je [[Tijelo (fizika)|tijelo]] koje gotovo potpuno upija (apsorbira) vidljivu [[svjetlost]], to jest kojemu je koeficijent apsorpcije za sve [[valna duljina|valne duljine]] svjetlosti gotovo jednak broju 1. '''Apsolutno crno tijelo''' ili '''idealno crno tijelo''' je tijelo koje potpuno apsorbira sve [[zračenje]] koje na njega padne. Prema Kirchhoffovu zakonu zračenja, ono je ujedno i najbolji odašiljač zračenja. Idealno crno tijelo ne postoji, ali ga može prilično dobro zamijeniti velika zatvorena šupljina s malim otvorom i koja je toliko neprozirna da jedva odbija zračenje, jer zračenje koje uđe u tu šupljinu, gotovo da nema šansu da izađe. Budući da idealno crno tijelo upija sve [[valna duljina|valne duljine]] bez gubitaka, ono isto emitira sve valne duljine bez gubitaka, ovisno samo o [[temperatura|termodinamičkoj temperaturi]] tog tijela. Apsolutno crno tijelo vrlo je pogodno za istraživanje zakona zračenja (Kirchhoffov, [[Stefan-Boltzmannov zakon|Stefan-Boltzmannov]], [[Wienov zakon pomaka|Wienov]], [[Planckov zakon]]).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/12813 |title=crno tijelo |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> [[Toplinsko zračenje]] je [[elektromagnetsko zračenje]] svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad [[apsolutna nula|apsolutne nule]] (0 [[Kelvin|K]]), odnosno odzračena [[energija]] ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine. Primjer toplinskog zračenja je [[infracrveno zračenje]] koje emitiraju obični radijator ili električni [[Grijanje|grijač]]. Osoba u blizini [[vatra|vatre]] ili bilo kojeg drugog vrućeg tijela će osjetiti [[zračenje]] [[toplina|topline]], čak i ako je okolni zrak jako hladan. Kako temperatura dalje raste, iznad 900 K, tijelo počinje žariti crvenu, zatim narančastu, žutu, bijelu i plavu boju. Kada se tijelo vidi bijelo, to znači da postoji znatan udio [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog zračenja]]. Svako tijelo ili [[materija]], emitira elektromagnetsko zračenje kada je temperatura iznad apsolutne nule. Zračenje predstavlja pretvorbu [[Toplina|toplinske energije]] tijela u elektromagnetsku energiju, i zato se zove [[toplinsko zračenje]]. Obratno, svako tijelo ili materija upija elektromagnetsko zračenje, do nekog stupnja. Kada tijelo upije cjelokupno zračenje, koje padne na njega, u cijelom rasponu [[valna duljina|valnih duljina]], onda se ono naziva idealno crno tijelo. Kada idealno crno tijelo ima ravnomjerno raspoređenu temperaturu po površini, ono emitira karakterističnu raspodjelu frekvencija, koje ovisi o temperaturi. To se zove '''zračenje idealnog crnog tijela'''.<ref> M. Planck (1914). ''The theory of heat radiation'', Blakiston's Son & Co, Philadelphia, pages 22, 26, 42, 43.</ref> Pojam crnog tijela je idealizirano, ono u stvarnosti ne postoji. Ipak, [[grafit]] je vrlo dobro približenje idealnom crnom tijelu. U labaratoriju, idealno crno tijelo se ostvaruje s velikim krutim tijelom koje ima šupljinu, koje ima mali otvor, jednoliko raspoređenu temperaturu, kompletno je mutno i samo vrlo malo odbija svjetlost. Tako recimo velika kutija, s grafitnim zidovima, jednolike temperature i vrlo malim otvorom, predstavlja vrlo dobro približenje.<ref> G. Kirchhoff (1860): "On the relation between the Radiating and Absorbing Powers of different Bodies for Light and Heat", original in Poggendorff's ''Annalen'', vol. 109, pages 275</ref> Ako ima dovoljno veliku temperaturu, idealno crno tijelo počne žariti. [[Draperova točka]] je temperatura kada kruto tijelo počne tamno crveno svjetliti, a iznosi 798 K (525 ˚C). Kod 100 K otvor izgleda crven, a kada ima 6 000 K, izgleda bijelo. Kod većih temperatura, bila kakva peć, izrađena od bilo kojeg materijala, je dobro približenje idealnog crnog tijela.<ref> "Science: Draper's Memoirs", publisher = London: Robert Scott Walker, 1878. [http://books.google.com/?id=hZINAAAAQAAJ&pg=PA408&dq=draper+point+red+1847]</ref><ref> "Radiation heat transfer: a statistical approach" J. R. Mahan, publisher = Wiley-IEEE, 2002., [http://books.google.com/?id=y9zUEzA7iN0C&pg=PA58&dq=draper-point+red]</ref> Ako postoje dva idealna crna tijela, onda će prema ravnotežnom stanju zračenja, ukupni intenzitet zračenja koje neko tijelo emitira, bilo to tijelo crno ili ne, biti jednako intenzitetu zračenja, koje to tijelo upije. Proračun krivulje [[zračenje crnog tijela|zračenja]] idealnog crnog tijela, bio je jedan od glavnih izazova u teorijskoj fizici 19. stoljeća. Problem je riješio 1901. [[Max Planck]], postavivši [[Planckov zakon]] za idealno crno tijelo.<ref>Planck Max: "On the Law of Distribution of Energy in the Normal Spectrum", journal = Annalen der Physik, 1901., [http://dbhs.wvusd.k12.ca.us/webdocs/Chem-History/Planck-1901/Planck-1901.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080106041340/http://dbhs.wvusd.k12.ca.us/webdocs/Chem-History/Planck-1901/Planck-1901.html |date=6. siječnja 2008. }}</ref> [[Wienov zakon pomaka]] daje valnu dužinu maksimalnog intenziteta zračenja, a [[Stefan-Boltzmannov zakon]] određuje intenzitet zračenja nekog tijela. Planck je pretpostavio da je energija oscilatora unutar šupljine crnog tijela [[Kvantna mehanika|kvantizirana]], a [[Albert Einstein|Eistein]] je na osnovu minimalne kvantne energije elektromagnetskog zračenja, 1905. objasnio [[fotoefekt]], što je dovelo do pojave pojma [[foton]]a. To je dovelo do pojave [[Kvantna elektrodinamika|kvantne elektrodinamike]], koja je zamijenila klasičnu teoriju [[Elektromagnetizam|elektromagnetizma]]. Nakon toga se razvila raspodjela kvantne vjerojatnosti, ili [[Fermi-Diracova statistika]] i [[Bose-Einsteinova statistika]], gdje je svaka bila primjenjiva za različite elementarne čestice, [[fermion]]e i [[bozon]]e. Stvarna tijela se neće ponašati kao idealno crno tijelo, već će to biti samo dio toga zračenja, a to se obilježava sa stupnjom emisije (ε < 1), koji uspoređuje realno sivo tijelo s idealnim crnim tijelom. Stupanj emisije ovisi o temperaturi, kutu emisije i valnoj duljini. Idealno crno tijelo emitirat će zračenje na svim [[frekvencija]]ma, ali one teže nuli kod visokih frekvencija. Tako na primjer, kod sobne temperature, na jedan kvadratni metar, idealno crno tijelo na sobnoj temperature (310 K), će emitirati foton u vidljivom dijelu [[spektar|spektra]] (390 – 750 nm), u prosjeku svake 41 sekunde, što za praktičnu primjenu znači da nema emisije vidljive [[svjetlost]]i. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Prijenos topline]] [[Kategorija:Elektromagnetsko zračenje]] 5bw8h1pvq2simxjirl81s8pkj3rnkrf 0 263922 7569834 6786675 2026-08-04T21:01:35Z Argo Navis 852 tablica s vrstama, kat 7569834 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Todiji | slika = Todus todus cropped.jpg | slika_opis = [[Jamajčki todi]], ''Todus todus'' | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[ptice|Aves]] | ordo = [[modrivrane|Coraciiformes]] | familia = '''Todidae''' | familia_autorstvo = [[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]], [[1825.]] | genus = '''''Todus''''' | genus_autorstvo = [[Mathurin Jacques Brisson|Brisson]], [[1760.]] | razdioba_stupanj = [[Vrsta|Vrste]] | razdioba = Vidi [[#Vrste|tekst]] }} '''Todiji''' ({{lat.|Todidae}}) su porodica karipskih ptica iz reda [[modrivrane|modrivrana]], gdje također spadaju [[vodomari]] i [[pčelarice]]. Porodica se sastoji od jednog roda, ''Todus''. == Opis == Todiji po težini variraju između 5 i 7 [[gram|g]], a po dužini između 10 i 11,5 [[centimetar|cm]]. Imaju šareno perje i podsjećaju na vodomare, sa zelenom [[glava|glavom]], [[leđa|leđima]] i [[krilo|krilima]], crvenim grlom (koje ne postoji kod mladunaca tri od pet postojećih vrsta.<ref name="Raffaele">{{cite book |last1=Raffaele |first1=Herbert |last2=Wiley |first2=James |last3=Garrido |first3=Orlando H. |last4=Keith |first4=Allan |last5=Raffaele |first5=Janis I. |year=1998 |title=A Guide to the Birds of the West Indies |publisher=Princeton University Press |pages=341–343 |isbn=0691087369 |url=http://press.princeton.edu/birds/ident/westindies/1.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110523195301/http://press.princeton.edu/birds/ident/westindies/1.html |archivedate=23. svibnja 2011. |access-date=9. svibnja 2010.}}</ref>) i s bijelim i svkastoplavima prugama sa strane. Podrepna pera su žuta. Boja ostatka donjeg dijela tijela je blijeda i varira od vrste do vrste. Imaju dug, spljošten [[kljun]] (poput mnogih ptica koje se hrane [[kukci]]ma) s nazubljenim rubovima. Gornja vilica je [[Crna boja|crna]], a donja je crvena s malo crne. Noge i posebno stopala su maleni.<ref name="CHF">{{cite book |last=Fry |first=C. Hilary |chapter=Todies |editor=Perrins, Christopher (ed.) |title=Firefly Encyclopedia of Birds |publisher=Firefly Books |year=2003 |pages=373 |isbn=1-55297-777-3}}</ref> Todiji su veoma vokalni, osima jamajkanskog todija. Stvaraju jednostavne tonove, zujanje, biptanje, a pri svakom glasanju grlo im se nadme. Krila im stvaraju čegrtajući zvuk koji portorikanski todi koristi za odbranu teritorija i udvaranje. == Ishrana == Jedu malene životinje poput kukaca i [[gušteri|guštera]]. [[Kukci]] čine veći dio ishrane, posebno [[skakavci]], [[cvrčci]], [[kornjaši]], [[leptiri]], [[pčele]], [[ose]] i [[mravi]]. Ponekada uhvate [[pauci|pauka]] ili [[stonoge|stonogu]], a uzimaju i malo voća (koje čini 2% ishrane). Todiji obično, sami ili u paru, nepokretno sjede na niskoj grani dok ne ugledaju plijen na donjoj strani nekog lista kada dijagonalno prema gore prelete kratku razdaljinu (širokokljuni todiji obično 2,2&nbsp;m, a portorikanski todiji 1&nbsp;m) do plijena i pokupe ga. Također kupe plijen s tla. Većinu vremena todiji su vrlo neaktivni: najduži zabilježeni let širokokljunog todija bio je dug 40&nbsp;m. Najaktivniji su u jutro i kada poslije kišnog dođe sunčano vrijeme. == Razmnožavanje == Kao i većina modrivrana, todiji se gnijezde u tunelima koje iskopaju kljunom i [[stopalo|stopalima]] u strmim obroncima<ref name="CHF"/> ili trulom drvetu.<ref name="Raffaele"/> Tunel je dug 30 cm kod kubanskog i uskokljunog todija, 30 do 60 cm kod širokokljunog todija i završava s komorom za jaje, koju se obično koristi samo jednom.<ref name="Raffaele"/> Nesu oko četiri bijela jaja u toj komori. Oba roditelja inkubiraju jaja, ali su iznenađujuće nemarni. Mladi ostaju u gnijezdu dok ne mogu letjeti. Za ptiće se također brinu oba roditelja, sada mnogo više nego prije. Mogu nahraniti jednog ptića do 140 puta na dan, što je najčešće hranjenje mladih zabilježeno kod ptica.<ref name="CHF"/> == Rasprostranjenost == Nastanjuju veće otoke na [[Karibi]]ma, šume i šumovita područja. Često žive duž potoka. == Izumrle vrste == Iz fosilnih ostataka je poznat jedan pretpovijesni rod, ''[[Palaeotodus]]''. Pretpovijesna vrsta iz razdoblja [[oligocen]]a je pronađena u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]], što znači da je ova porodica nekada bila mnogo rasprostranjenija.<ref>Mayr, R. and C.F. Knopf (2007) "A Tody (Alcediniformes: Todidae) from the Early Oligocene of Germany" ''Auk'' '''124''' (4): 1294–1304</ref> == Vrste == Priznato je 5 vrsta:<ref>{{Cite journal|title=IOC World Bird List 6.4|url=http://www.worldbirdnames.org/ioc-lists/crossref|journal=IOC World Bird List Datasets|doi=10.14344/ioc.ml.6.4|doi-access=free}}</ref>{{HrvImenaPtica}} {| class="wikitable" |- ! Slika !! Znanstveni naziv !! Naziv !! Rasprostranjenost |- |[[File:Cuban tody (Todus multicolor).JPG|120px]] ||''Todus multicolor''||[[Kubanski todi]] || [[Kuba]] |- |[[File:DR Broad-billed Tody1.jpg|120px]] || ''Todus subulatus''||[[Žutotrbi todi]] || Otok [[Hispaniola]] |- |[[File:Narrow billed tody 6.jpg|120px]] || ''Todus angustirostris''||[[Bjelotrbi todi]] || [[Haiti]] i [[Dominikanska Republika]]. |- |[[File:Jamaican tody (Todus todus).jpg|120px]] || ''Todus todus''||[[Jamajčki todi]] ||[[Jamajka]] |- |[[File:Puerto Rican Tody (Todus mexicanus) RWD.jpg|120px]] || ''Todus mexicanus''||[[Portorički todi]] ||[[Portoriko]] |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi smrdovrana]] 9rl4oyp15v9w9etvsnss1oddhupu3ze 0 263923 7569835 2413854 2026-08-04T21:02:00Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice smrdovrana|Porodice smrdovrana]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569835 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Todiji]] [[Kategorija:Porodice smrdovrana]] axd8fc1h5202uk6e7n1wi9ubitep9va 0 264276 7569825 6786667 2026-08-04T20:46:13Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Smrdovrane|Smrdovrane]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice smrdovrana|Porodice smrdovrana]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569825 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Zlatovrane | slika = LilacBreastedRollerCropped.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = ''Coracias caudatus'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = [[Modrivrane|Coraciiformes]] | familia = '''Coraciidae''' | familia_autorstvo = Rafinesque, [[1815.]] | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rod]]ovi | razdioba = Vidi u tekstu. }} '''Zlatovrane''' ({{lat.|Coraciidae}}) su porodica ptica iz reda [[modrivrane|modrivrana]]. Po izgledu podsjećaju na vrane, ali po boji i ponašanju su slične ostalim pripadnicima reda mordrivrana. Ova porodica se sastoji od dva roda, ''Coracias'' i ''Eurystomus''. == Rasprostranjenost == Zlatovrane žive u toplijim krajevima [[Stari svijet|Starog svijeta]]. U [[afrika|Africi]] živi najviše vrsta, a vjeruje se da ova porodica odatle i potiče.<ref name= "fryfry"/> Zlatovrana je selica, razmnožava se u [[europa|Europi]] i zimuje u Africi, a ''Eurystomus orientalis'' se također seli s većine svog areala zimi. Druge vrste su [[stanarica|stanarice]] ili se [[migracija|sele]] samo djelomično.<ref name= "fryfry98"> Fry (1992) 98&ndash;102</ref> Ovo su ptice otvorenih staništa s drvećem ili drugim mjestima odakle se mogu bacati na plijen. == Opis == Zlatovrane podsjećaju na [[vrane]] po veličini i građi, jer su duge 25 do 27 [[centimetar|cm]]. Šarene su poput [[vodomar]]a i pčelarica, s plavom, ružičastom i smeđom dominantnom bojom. Po [[morfologija|morfologiji]] su slične ostalim pripadnicima reda modrivrana: imaju veliku [[glava|glavu]] na kratkom [[vrat]]u, šareno perje i nejake i kratke noge. Dva unutrašnja prsta stopala su povezana, ali vanjski nije. Slabe noge i stopala imaju odraza na njihovo ponašanje. Ne skaču i ne hodaju po granama i rijetko koriste stopala za nešto drugo osim za odbacivanje za plijenom. [[Kljun]] je glomazan. Kraći je i širi kod pripadnika roda ''Eurystomus''. Oni imaju šarene kljunove, dok pripadnici roda ''Coracias'' imaju crn kljun. Druge razlike između ta dva roda se ogledaju u dužini krila; zlatovrane roda ''Eurystomus'' imaju duža krila od onih iz roda ''Coracias''. == Ponašanje == === Razmnožavanje === Zlatovrane su bučne i agresivne kada brane svoj teritorij za gniježđenje. Uljeze napadaju tako što se obrušavaju na njih. [[monogamija|Monogamne]] su i gnijezde se u neobloženoj rupi u drvetu i nesu 2-4 [[jaja]] u tropima, a 3-6 u višim predjelima. Ptići se izlegu iz bijelih jaja nakon 17-20 dana, a mladi ostaju u gnijezdu još otprilike 30 [[dan]]a. Ženka snese jaja u intervalima od jednog dana, tako da ako ne bude dovoljno hrane, preživjet će samo stariji ptić. Ptići su, kao svi [[čučavac|čučavci]], goluždravi, slijepi i bespomoćni kada se izlegu.<ref name= "fryfry"/> === Ishrana === Zlatovrane roda ''Coracias'' sjede i čekaju plijen da prođe. Kada ga uhvate, odnesu ga u kljunu do grane i tu ga pojedu. Jedu razne kopnene [[kukci|kukce]], malene [[kralježnjaci|kralježnjake]] poput [[žaba]], [[gušter]]a, [[štakor]]a i mladih ptica. Hrane se mnogim životinjama koje drugi grabežljivci izbjegavaju, poput gusjenica, kukaca jarkih boja i [[zmije|zmija]].<ref name= "fryfry"/> Zlatovrane roda ''Eurystomus'' love u letu. Gutaju bube, zrikavce i druge kukce i drobe ih velikim kljunom i pojedu ih u zraku. == Taksonomija == Postoji jedanaest vrsta:<ref name= "fryfry"> Fry (1992) 6&ndash;27</ref> {{stupci|3| * Rod ''[[Coracias]]'': ** [[Zlatovrana]], ''Coracias garrulus'' ** ''[[Coracias abyssinica]]'' ** ''[[Coracias caudatus]]'' ** ''[[Coracias spatulata]]'' ** ''[[Coracias naevia]]'' ** ''[[Coracias benghalensis]]'' ** ''[[Coracias temminckii]]'' ** ''[[Coracias cyanogaster]]'' * Rod ''[[Eurystomus]]'': ** ''[[Eurystomus glaucurus]]'' ** ''[[Eurystomus gularis]]'' ** ''[[Eurystomus azureus]]'' ** ''[[Eurystomus orientalis]]'' }} Zlatovrane su dobile svoj znanstveni naziv od latinske riječi ''coracium'', što znači "sličan [[gavran]]u".<ref name="EoB">{{cite book |editor=Forshaw, Joseph |author=Forshaw, J. & Kemp, A. |year=1991 |title=Encyclopaedia of Animals: Birds |publisher=Merehurst Press |location=London |pages=145–147 |isbn=1-85391-186-0}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Porodice smrdovrana]] r1miy2pldeh5s11tm0rduxggtqakylp 0 264851 7569818 6786688 2026-08-04T20:33:35Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Smrdovrane|Smrdovrane]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice smrdovrana|Porodice smrdovrana]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569818 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Pozemne zlatovrane | slika = Rollier Terrestre à courte queue.JPG | slika_opis = ''[[Brachypteracias leptosomus]]'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = [[Modrivrane|Coraciiformes]] | familia = '''Brachypteraciidae''' | familia_autorstvo = [[Charles Lucien Bonaparte|Bonaparte]], [[1854.]] | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rod]]ovi | razdioba = {{plainlist| * ''[[Brachypteracias]]'' * ''[[Geobiastes]]'' * ''[[Atelornis]]'' * ''[[Uratelornis]]''}} | sinonimi = '''Atelornithidae''' - <small>Chenu i Des Murs, [[1852.]]</small> }} '''Pozemne zlatovrane'''<ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb 2008. {{ISBN|978-953-6036-40-0}}</ref>{{HrvImenaPtica}} ili '''dolinske modrivrane''' ({{lat.|Brachypteraciidae}}) su malena porodica ptica [[stanarica]] ograničenih na [[Madagaskar]]. U srodstvu su s vodomarima, [[pčelarice|pčelaricama]] i [[zlatovrane|zlatovranama]]. Najviše podsjećaju na ove zadnje i neki autori ih smatraju potporodicom zlatovrana. == Opis == Pozemne modrivrane su velike kao [[vrane]] i građene kao zlatovrane, duge 25–49&nbsp;cm.<ref name="EoB">{{cite book |editor=Forshaw, Joseph |author=Forshaw, J. & Kemp, A. |year=1991 |title=Encyclopaedia of Animals: Birds |publisher=Merehurst Press |location=London |pages=147 |isbn=1-85391-186-0}}</ref> Love i [[gmazovi|gmazove]] i velike [[kukci|kukce]]. Više su vezane za kopno od vrsta porodice [[zlatovrane|zlatovrana]], a to se ogleda na njihovim dužim [[noga]]ma i kraćim i oblijim [[krilo|krilima]]. Nisu veoma šarene kao zlatovrane i bljeđe izgledaju i imaju pruge ili točke po tijelu. Mnogo su povučenije i plašljivije od svojih srodnika i teško ih je zamjetiti u šumama.<ref name="EoB"/> Obično je njihovo glasanje jedino što odaje njihovu prisutnost. Ove ptice se gnijezde u parovima u rupama u tlu koje iskopaju same, za razliku od zlatovrana koje se vrlo rijetko gnijezde u rupama, pa čak i tada ih uopće ne kopaju same.<ref name="EoB"/> == Sistematika == Analize [[mitohondrij]]ske [[DNK]] su potvrdile sistematiku ove grupe, ali su naglasile da odvajanje roda ''Geobiastes'' u ''Brachypteracidae'', kako je to rađeno od [[1960-ih]], treba povratiti na staro barem dok se ne nađu neki dokazi da zaista pripadaju ovdje (npr. [[fosili|fosilni ostaci]]). Trenutno ne postoje nikakvi fosili pozemnih modrivrana; fosili iz [[europa|Europe]] koji potiču iz razdoblja [[eocen]]a, isprva smatrani da su srodnici ove porodice, su se kasnije pokazali dosta različitim od njih. Do dan danas nema dokaza da su pozemne modrivrane ikada napustile [[Madagaskar]]. == Vrste == Postoji pet vrsta u četiri roda: '''Porodica Brachypteraciidae''' * Rod ''Brachypteracias'' ** ''[[Brachypteracias leptosomus]]'' * Rod ''Geobiastes'' ** ''[[Geobiastes squamiger]]'' * Rod ''Uratelornis'' ** ''[[Uratelornis chimaera]]'' * Rod ''[[Atelornis]]'' ** ''[[Atelornis pittoides]]'' ** ''[[Atelornis crossleyi]]'' == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice smrdovrana]] pfup9rus22jequ7vvl22oy6snozr0q8 7569821 7569818 2026-08-04T20:42:14Z Argo Navis 852 7569821 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Pozemne zlatovrane | slika = Rollier Terrestre à courte queue.JPG | slika_opis = ''[[Brachypteracias leptosomus]]'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = [[Modrivrane|Coraciiformes]] | familia = '''Brachypteraciidae''' | familia_autorstvo = [[Charles Lucien Bonaparte|Bonaparte]], [[1854.]] | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rod]]ovi | razdioba = {{plainlist| * ''[[Brachypteracias]]'' * ''[[Geobiastes]]'' * ''[[Atelornis]]'' * ''[[Uratelornis]]''}} | sinonimi = '''Atelornithidae''' - <small>Chenu i Des Murs, [[1852.]]</small> }} '''Pozemne zlatovrane'''<ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb 2008. {{ISBN|978-953-6036-40-0}}</ref>{{HrvImenaPtica}} ili '''dolinske modrivrane''' ({{lat.|Brachypteraciidae}}) su malena porodica ptica [[stanarica]] ograničenih na [[Madagaskar]]. U srodstvu su s vodomarima, [[pčelarice|pčelaricama]] i [[zlatovrane|zlatovranama]]. Najviše podsjećaju na ove zadnje i neki autori ih smatraju potporodicom zlatovrana. == Opis == Pozemne modrivrane su velike kao [[vrane]] i građene kao zlatovrane, duge 25–49&nbsp;cm.<ref name="EoB">{{cite book |editor=Forshaw, Joseph |author=Forshaw, J. & Kemp, A. |year=1991 |title=Encyclopaedia of Animals: Birds |publisher=Merehurst Press |location=London |pages=147 |isbn=1-85391-186-0}}</ref> Love i [[gmazovi|gmazove]] i velike [[kukci|kukce]]. Više su vezane za kopno od vrsta porodice [[zlatovrane|zlatovrana]], a to se ogleda na njihovim dužim [[noga]]ma i kraćim i oblijim [[krilo|krilima]]. Nisu veoma šarene kao zlatovrane i bljeđe izgledaju i imaju pruge ili točke po tijelu. Mnogo su povučenije i plašljivije od svojih srodnika i teško ih je zamjetiti u šumama.<ref name="EoB"/> Obično je njihovo glasanje jedino što odaje njihovu prisutnost. Ove ptice se gnijezde u parovima u rupama u tlu koje iskopaju same, za razliku od zlatovrana koje se vrlo rijetko gnijezde u rupama, pa čak i tada ih uopće ne kopaju same.<ref name="EoB"/> == Sistematika == Analize [[mitohondrij]]ske [[DNK]] su potvrdile sistematiku ove grupe, ali su naglasile da odvajanje roda ''Geobiastes'' u ''Brachypteracidae'', kako je to rađeno od [[1960-ih]], treba povratiti na staro barem dok se ne nađu neki dokazi da zaista pripadaju ovdje (npr. [[fosili|fosilni ostaci]]). Trenutno ne postoje nikakvi fosili pozemnih modrivrana; fosili iz [[europa|Europe]] koji potiču iz razdoblja [[eocen]]a, isprva smatrani da su srodnici ove porodice, su se kasnije pokazali dosta različitim od njih. Do dan danas nema dokaza da su pozemne modrivrane ikada napustile [[Madagaskar]]. == Vrste == Postoji pet vrsta u četiri roda: {| class="wikitable" |- ! Slika !! Rod !! Postojeće vrste |- |[[File:Short-legged Ground-roller, Masoala National Park, Madagascar.jpg|175px]]||''[[Brachypteracias]]'' {{small|Lafresnaye, 1834}}|| * [[Pjegava zlatovrana]], ''Brachypteracias leptosomus'' |- |[[File:Scaly Ground-Roller iNaturalist.jpg|175px]]||''[[Geobiastes]]'' {{small|Sharpe, 1871}}|| * [[Ljuskasta zlatovrana]], ''Geobiastes squamiger'' |- |[[File:Long-tailed Ground-roller, Mangily, Madagascar 3.jpg|175px]]||''[[Uratelornis]]'' {{small|Rothschild, 1895}}|| * [[prugastorepa zlatovrana]], ''Uratelornis chimaera'' |- |[[File:Atelornis pittoides -Zurich Zoologischer Garten-8a.jpg|175px]]||''[[Atelornis]]'' {{small|Pucheran, 1846}}|| * [[Bjelogrla zlatovrana]], ''Atelornis pittoides'' * [[Riđoglava zlatovrana]], ''Atelornis crossleyi'' |} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice smrdovrana]] t126f0exa0368omez7k404v6d7i0txn 7569823 7569821 2026-08-04T20:42:37Z Argo Navis 852 /* Vrste */ 7569823 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Pozemne zlatovrane | slika = Rollier Terrestre à courte queue.JPG | slika_opis = ''[[Brachypteracias leptosomus]]'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = [[Modrivrane|Coraciiformes]] | familia = '''Brachypteraciidae''' | familia_autorstvo = [[Charles Lucien Bonaparte|Bonaparte]], [[1854.]] | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rod]]ovi | razdioba = {{plainlist| * ''[[Brachypteracias]]'' * ''[[Geobiastes]]'' * ''[[Atelornis]]'' * ''[[Uratelornis]]''}} | sinonimi = '''Atelornithidae''' - <small>Chenu i Des Murs, [[1852.]]</small> }} '''Pozemne zlatovrane'''<ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb 2008. {{ISBN|978-953-6036-40-0}}</ref>{{HrvImenaPtica}} ili '''dolinske modrivrane''' ({{lat.|Brachypteraciidae}}) su malena porodica ptica [[stanarica]] ograničenih na [[Madagaskar]]. U srodstvu su s vodomarima, [[pčelarice|pčelaricama]] i [[zlatovrane|zlatovranama]]. Najviše podsjećaju na ove zadnje i neki autori ih smatraju potporodicom zlatovrana. == Opis == Pozemne modrivrane su velike kao [[vrane]] i građene kao zlatovrane, duge 25–49&nbsp;cm.<ref name="EoB">{{cite book |editor=Forshaw, Joseph |author=Forshaw, J. & Kemp, A. |year=1991 |title=Encyclopaedia of Animals: Birds |publisher=Merehurst Press |location=London |pages=147 |isbn=1-85391-186-0}}</ref> Love i [[gmazovi|gmazove]] i velike [[kukci|kukce]]. Više su vezane za kopno od vrsta porodice [[zlatovrane|zlatovrana]], a to se ogleda na njihovim dužim [[noga]]ma i kraćim i oblijim [[krilo|krilima]]. Nisu veoma šarene kao zlatovrane i bljeđe izgledaju i imaju pruge ili točke po tijelu. Mnogo su povučenije i plašljivije od svojih srodnika i teško ih je zamjetiti u šumama.<ref name="EoB"/> Obično je njihovo glasanje jedino što odaje njihovu prisutnost. Ove ptice se gnijezde u parovima u rupama u tlu koje iskopaju same, za razliku od zlatovrana koje se vrlo rijetko gnijezde u rupama, pa čak i tada ih uopće ne kopaju same.<ref name="EoB"/> == Sistematika == Analize [[mitohondrij]]ske [[DNK]] su potvrdile sistematiku ove grupe, ali su naglasile da odvajanje roda ''Geobiastes'' u ''Brachypteracidae'', kako je to rađeno od [[1960-ih]], treba povratiti na staro barem dok se ne nađu neki dokazi da zaista pripadaju ovdje (npr. [[fosili|fosilni ostaci]]). Trenutno ne postoje nikakvi fosili pozemnih modrivrana; fosili iz [[europa|Europe]] koji potiču iz razdoblja [[eocen]]a, isprva smatrani da su srodnici ove porodice, su se kasnije pokazali dosta različitim od njih. Do dan danas nema dokaza da su pozemne modrivrane ikada napustile [[Madagaskar]]. == Vrste == Postoji pet vrsta u četiri roda: {| class="wikitable" |- ! Slika !! Rod !! Postojeće vrste |- |[[File:Short-legged Ground-roller, Masoala National Park, Madagascar.jpg|175px]]||''[[Brachypteracias]]'' {{small|Lafresnaye, 1834}}|| * [[Pjegava zlatovrana]], ''Brachypteracias leptosomus'' |- |[[File:Scaly Ground-Roller iNaturalist.jpg|175px]]||''[[Geobiastes]]'' {{small|Sharpe, 1871}}|| * [[Ljuskasta zlatovrana]], ''Geobiastes squamiger'' |- |[[File:Long-tailed Ground-roller, Mangily, Madagascar 3.jpg|175px]]||''[[Uratelornis]]'' {{small|Rothschild, 1895}}|| * [[Prugastorepa zlatovrana]], ''Uratelornis chimaera'' |- |[[File:Atelornis pittoides -Zurich Zoologischer Garten-8a.jpg|175px]]||''[[Atelornis]]'' {{small|Pucheran, 1846}}|| * [[Bjelogrla zlatovrana]], ''Atelornis pittoides'' * [[Riđoglava zlatovrana]], ''Atelornis crossleyi'' |} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice smrdovrana]] aotj0xcjrgnoogaoad6lfe6ex2nsnyc 0 266713 7569754 7461608 2026-08-04T16:53:25Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Smrdovrane|Smrdovrane]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice smrdovrana|Porodice smrdovrana]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569754 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | naziv = Pčelarice | boja = pink | slika = European bee eater.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = [[Žuta pčelarica]], (''Merops apiaster'') | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = [[Modrivrane|Coraciiformes]] | familia = '''Meropidae''' | familia_autorstvo = [[Constantine Samuel Rafinesque-Schmaltz|Rafinesque]], [[1815.]] | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rod]]ovi | razdioba = {{plainlist| *''[[Nyctyornis]]'' *''[[Meropogon]]'' *''[[Merops]]''}} }} '''Pčelarice'''{{HrvImenaPtica}} ({{lat.|Meropidae}}) su porodica [[ptica]] iz reda [[Smrdovrane|smrdovrana]]. Većina vrsta živi u [[afrika|Africi]], ali neke se pojavljuju u južnoj [[europa|Europi]], [[australija|Australiji]] i na [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]]. Karakterizira ih šareno [[perje]], vitko tijelo i obično izdužena centralna [[rep]]na pera. Sve imaju [[kljun]]ove savijene prema dolje i šiljasta [[krilo|krila]], koja im daju izgled lastavice u letu. Postoji 26 vrsta. Kao što njihov naziv kaže, pčelarice se uglavnom hrane letećim [[kukci]]ma, posebno [[pčela]]ma i [[osa]]ma. Njih uhvate u zraku bacivši se s neke grane.<ref name="EoB">{{cite book |editor=Forshaw, Joseph |author=Forshaw, J. & Kemp, A. |year=1991 |title=Encyclopaedia of Animals: Birds |publisher=Merehurst Press |location=London |pages=144–145 |isbn=1-85391-186-0}}</ref> Iako jedu sve leteće kukce, pčele dominiraju u njihovoj prehrani. [[Opnokrilci]] ([[mravi]], pčele i ose) čine 20% do 96% svih pojedenih kukaca, a od toga pčele čine otprilike trećinu.<ref>Fry, Fry and Harris, ''Kingfishers, Bee-eaters, and Rollers'' (1992) {{ISBN|978-0-7136-8028-7}}</ref> Prije nego što pojede plijen, pčelarica mu skine [[žaoka|žaoku]] tako što sjedne na granu i udara plijen o neku tvrdu površinu. Tako iz kukca izvuče i većinu [[otrov]]a. Zanimljivo je što pčelarice love samo kukce koji se u tom trenutku nađu u zraku, a ignoriraju one koji su sletili. Pčelarice su veoma društvene. Okupljaju se u [[kolonija (biologija)|kolonije]] i gnijezde se u tunelima koje iskopaju na pjeskovitim i strmim obalama. Često u tu svrhu koriste obale rijeka koje su se urušile. Ženka obično snese 2-9 bijelih [[jaje|jaja]] po leglu (ovisno o vrsti). Kako žive u kolonijama, ulazi u gnijezda su im obično označeni [[izmet]]om bijele boje. Većina vrsta je [[monogamija|monogamna]] i oba roditelja se brinu o mladima, ponekada uz pomoć nekih drugih ptica iz kolonije.<ref name="EoB"/> == Opis == [[Datoteka:Green Bee-eater, Merops orientalis takeoff.jpg|300px|thumb|left|''[[Merops orientalis]]'' polijeće.]] Pčelarice su [[morfologija|morfološki]] prilično jednolična grupa. Dijele mnoge osobine sa svojim srodnicima iz reda modrivrana poput vodomara i [[zlatovrane|zlatovrana]]. Imaju velike [[glava|glave]] (ali ne toliko koliko njihovi srodnici), kratke [[vrat]]ove, šareno perje i kratke [[noga|noge]]. [[krilo|Krila]] im mogu biti i široka i šiljasta, a njihov oblik je usko povezan s načinom hranjenja i tendencijama prema selidbi. Kraća i šira krila postoje kod vrsta koje su [[stanarica|stanarice]] i lete kraće vrijeme dok traže hranu u gustim [[šuma]]ma i [[trska|tršćacima]]. One s izduženijim krilima se češće [[seoba ptica|sele]]. Sve pčelarice su veoma dobro prilagođene letu. Snažno se odbacuju u zrak, lete direktno, bez zaranjanja i mogu brzo mijenjati smjer leta. Međutim, pčelarice rijetko lebde u zraku.<ref name = "HBW">{{Cite book |first=Hilary |last=Fry |editor-first=Josep |editor-last=del Hoyo |editor2-first=Andrew |editor2-last=Elliott |editor3-last=Sargatal |editor3-first=Jordi |contribution=Family Meropidae (Bee-eaters) |title=Handbook of the Birds of the World. Volume 6, Mousebirds to Hornbills |year=2001 |pages=286–325 |place=Barcelona |publisher=Lynx Edicions |isbn=978-84-87334-30-6}}</ref> [[Kljun]]ovi pčelarica su zakrivljeni, dugi i imaju oštar vrh. Mogu jako ugristi, posebno na vrhu, i to koriste kao pincetu kako bi uhvatile kukce u zraku i zdrobile one manje. Na kratkim nogama se nalaze slaba stopala. Dok hodaju, kreću se jedva nešto bolje od geganja. Imaju oštre [[kandža|kandže]] koje koriste kada slijeću na vertikalne površine i također za iskopavanje gnijezda.<ref name = "HBW"/> Perje kod ovih ptica je veoma šareno i kod većine vrsta dominira [[zelena boja]]. ''[[Merops nubicus]]'' i ''[[Merops nubicoides]]'' su uglavnom [[Ružičasta boja|ružičaste]] boje. Većina pčelarica roda ''[[Merops]]'' imaju liniju preko očiju (tako zvanu "masku") i mnoge imaju različito obojena grla i lica. Udio zelene boje ovdje varira od skoro potpune prekrivenosti tijela zelenom kod ''[[Merops orientalis]]'' do skoro nikakve kod ''[[Merops albicollis]]''. Tri vrste iz ekvatorijalne [[afrika|Afrike]] uopće ni nemaju zelene boje: ''[[Merops gularis]]'', ''[[Merops muelleri]]'' i ''[[Merops malimbicus]]''. Nekoliko vrsta ima dugu traku na repu, a kod nekoliko njih se ovo proširilo u "rekete".<ref name = "HBW"/> Postoji samo malena razlika kod spolova većine vrsta. Kod nekih vrsta dužica [[oko|oka]] je [[Crvena boja|crvena]] kod mužjaka i [[Smeđa boja|smećkasto]]-crvena kod ženki, a kod vrsta s dugim repom, repovi su malo duži kod mužjaka. I [[žuta pčelarica]] i ''[[Nyctyornis amictus]]'' pokazuju razlike u boji perja, a ''[[Merops ornatus]]'' ima drugačije oblikovan [[rep]].<ref name = "HBW"/> == Rasprostranjenost, stanište i selidba == [[Datoteka:Nyctyornis athertoni.jpg|thumb|240px|right|''[[Nyctyornis athertoni]]'' je vezana za kišne šume.]] Pčelarice nastanjuju [[Stari svijet]], od [[europa|Europe]] do [[australija|Australije]]. Najviše vrsta nastanjuje [[afrika|Afriku]], a mnoge žive i u [[azija|Aziji]]. Jedna vrsta, žuta pčelarica, nastanjuje Europu; ''[[Merops ornatus]]'' nastanjuje Australiju, a ''[[Merops superciliosus]]'' nastanjuje i [[Madagaskar]] (kao i dobar dio Afrike). Vrste roda ''Merops'', koji sadrži najviše njih, su rasprostranjene u cijelom arealu ove porodice. ''Nyctyornis'' je ograničen na Aziju, od [[indija|Indije]] i juga [[kina|Kine]] do [[sumatra|Sumatre]] i [[borneo|Bornea]]. U rod ''Meropogon'' spada samo jedna vrsta koja nastanjuje [[Sulawesi]] u [[indonezija|Indoneziji]].<ref name = "HBW"/> Pčelarice su prilično skromne po pitanju potreba u staništu. Trebaju jednostavno neko uzvišenje odakle će tražiti plijen i tlo u kojem će iskopati gnijezda. Budući da love u letu, ne zavise ni od jednog tipa [[vegetacija|vegetacije]]. Jedna vrsta, ''[[Merops muelleri]]'', nastanjuje guste šume gdje blizu tla lovi kukce pri slaboj svjetlosti. Još šest vrsta je vezano za kišne šume, ali žive na njihovom rubu.<ref name = "HBW"/> Mnoge pčelarice su selice. Vrste koje se [[razmnožavanje|razmnožavaju]] u [[tropi|suptropskim]] ili umjerenim područjima Europe, Azije i Australije su sve selice. Žute pčelarice koje se razmnožavaju u južnoj Europi i Aziji sele se na [[zapad]] i [[jug]] Afrike. Jedna populacija ove vrste se razmnožava u [[namibija|Namibiji]] i na jugu Afrike; one se nakon parenja sele na [[sjever]]. U Australiji ''Merops ornatus'' se seli iz južnih područja svog areala do Indonezije i [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]], ali je stanarica na [[sjever]]u Australije. Nekoliko vrsta, poput ''[[Merops albicollis]]'', se sele unutar Afrike. Najneobičnija selidba je ona kod vrste ''[[Merops nubicoides]]'', koja se odvija u tri faze: nakon razmnožavanja u liniji između [[angola|Angole]] i [[Mozambik]]a, seli se do [[bocvana|Bocvane]], Namibije i [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]] prije nego krene na sjever do glavnih zimovališta na sjeveru Angole, u [[Kongo|Kongu]] i [[tanzanija|Tanzaniji]].<ref name = "HBW"/> == Ponašanje == [[Datoteka:Merops bullockoides 1 Luc Viatour.jpg|thumb|left|''[[Merops bullockoides]]'' ima složen društveni život.]] [[File:Green Bee-eaters (Merops orientalis) at Sindhrot near Vadodara, Gujrat Pix 254.jpg|thumb|left|''[[Merops orientalis]]'' se kupaju u pijesku kako bi istjerali parazite.]] Pčelarice su aktivne po danu, iako se nekoliko vrsta ponekad seli [[noć]]u ako je teren nepogodan za slijetanje ili ako lete iznad mora. Veoma su društvene. Parovi sjede zajedno tako blizu jedno drugog da se dodiruju. Često se i grupe odmaraju zajedno na ovakav način. Neke vrste su veoma društvene i izvan [[Sezona parenja|sezone parenja]], a mnoge se gnijezde u [[kolonija (biologija)|kolonija]]ma. Društvene strukture kod ''[[Merops bulocki]]'' i ''[[Merops bullockoides]]'' su opisane kao "najkompleksnije u svijetu ptica".<ref>Fry, (2001) p. 298</ref> Žive u stalnim kolonijama na [[litica]]ma i imaju stabilnu strukturu tijekom cijele [[godina|godine]]. Ove kolonije se sastoje od [[klan]]ova od dva ili tri para, pomagača i [[potomak|mladunčadi]]. Unutar kolonije [[Mužjak|mužjaci]] čuvaju svoga partnera, pokušavaju se pariti s drugom ženkom, a zatim se opet vraćaju na čuvanje svog partnera.<ref>{{cite journal |last1=Emlen |first1=S.T. |last2=Wrege |first2=P.H. |year=1996 |title=Forced copulations and intra-specific parasitism: two costs of social living in the white-fronted bee-eater |journal=Ethology |volume=71 |issue=1 |pages=2–29 |issn=0179-1613}}</ref> [[ženka|Ženke]], opet, pokušavaju snijeti [[jaja]] u susjedno [[gnijezdo]]. Unutar kolonije se također neke jedinke specijaliziraju za [[kleptoparazitizam]], tj. kradu [[plijen]] koji su drugi uhvatili. Dnevna rutina kolonije je da se pojave iz rupa za gniježđenje ubrzo nakon [[zora|zore]], onda se čiste i [[sunčanje|sunčaju]] otprilike jedan [[sat]], a zatim se raštrkaju u potrazi za [[hrana|hranom]]. Područja za hranjenje drže klanovi u koloniji. Pripadnici klana brane ta [[teritorij|područja]] od drugih ptica svoje vrste, uključjući i od onih iz svoje kolonije.<ref>{{cite journal |last1=Hegner |first1=Robert E. |last2=Emlen |first2=Stephen |last3=Demong |first3=Natalie J. |title=Spatial organization of the white-fronted bee-eater |journal=Nature |volume=298 |pages=264–266 |doi=10.1038/298264a0 |year=1982}}</ref> Klanovi se vraćaju u koloniju prije [[sumrak]]a i onda idu na počinak. Kolonije su udaljene jedna od druge nekoliko stotina metara i nema skoro nikakvih odnosa između njih, iako mlade ptice mogu napustiti svoju koloniju i preći u drugu.<ref name = "HBW"/> Pčelarice provode oko 10% vremena na opuštanje i čišćenje. Sunčaju se, kupaju u [[prašina|prašini]] ili u [[voda|vodi]]. Sunčanje im pomaže da se zagriju ujutro, pa troše manje [[energija|energije]] na zagrijavanje tijela. To je također društveni događaj, jer se više ptica nađe u istoj poziciji. Na kraju, to može stimulirati [[parazit]]e u perju i natjerati ih da se počnu kretati, pa ih je lakše naći i ukloniti. Zbog toga što se gnijezde u rupama, pčelarice na sebi imaju mnogo parazita poput [[krpelj]]a i [[muha]]. Sunčanje zajedno s kupanjem prašinom (ili, po mogućnosti, vodom), kao i rigorozno [[mitarenje]], održavaju perje i [[koža|kožu]] u dobrom zadravlju. Kada se kupaju u vodi, one plitko zaranjaju u lokvu vode, a onda slete na neko mjesto da bi očistile perje.<ref name = "HBW"/> === Prehrana === Pčelarice se gotovo isključivo hrane kukcima iz zraka. Plijen hvataju ili u stalnom letu ili s nekog mjesta odakle ga mogu tražiti pogledom. Manje pčelarice s oblijim krilima obično love s grana bliže tlu, a veće love s vrhova [[drvo|drveća]] ili [[Telegrafski stup|telegrafskih stupova]]. Jedna neobična tehnika koju koristi ''[[Merops nubicus]]'' je da uzjaše [[droplja|droplju]]. Mogu uočiti plijen s velike razdaljine; žuta pčelarica može vidjeti pčelu koja je 60 [[metar]]a dalje, a ''[[Merops persicus]]'' je promatrana kako leti oko 100 m da bi ulovila veliku osu. Plijenu prilaze direktno ili straga. Obično ne love plijen koji sleti na tlo ili na [[biljka|biljku]]. Mogu pojesti manji plijen u letu, ali kod većeg plijena slijeću na neko mjesto i udaraju njime o podlogu da bi ga rasporile i pojele. Otrovne [[kukci|kukce]] prvo udaraju o granu, a onda trljaju zatvorenih očiju kako bi izvukle [[otrov]]. Ovo je [[instinkt]]ivno ponašanje, što je dokazano kada je jedan mladunac u zatočeništvu učinio isto ovo kada su mu divlje pčele pokazane prvi put. Bio je uboden prvih pet puta, ali je već nakon desetog mogao to uraditi baš kao i odrasli.<ref name = "HBW"/> Pčelarice konzumiraju razne kukce; osim nekoliko neukusnih [[leptir]]a jedu skoro sve kukce, od sićušnih muha roda ''[[Drosophila]]'' do velikih buba i [[vretenca|vretenaca]]. Osim toga, zabilježeno je da jedu [[Božja ovčica|božje ovčice]], [[termit]]e, [[cvrčak|crvčke]], [[skakavac|skakavce]], [[bogomoljke]], [[muhe]] i noćne leptire. Za mnoge vrste dominantni plijen su pripadnici reda [[Hymenoptera]], najviše ose i pčele. U sumiranju 20 istraživanja, omjer pčela i osa nasuprot drugim kukcima u ishrani je varirao od 20% do 96%, a prosječno 70%. Od toga, medonosne pčele mogu činiti veliki dio ishrane - čak i 89%.<ref name = "HBW"/> === Razmnožavanje === [[Datoteka:Blue-throated Bee-eater Courtship offering.jpg|thumb|Mužjak ''[[Merops viridis]]'' se predstavlja ženki s ulovljenim kukcem.]] Pčelarice su sezonski monogamne, ali neke vrste su monogamne tijekom više sezona. Za selice se smatra da formiraju nove veze svake sezone parenja. [[Udvaranje]] pčelarica je prilično nespektakularno, s iznimkom ''"leptirovog udvaranja"'' (gdje oba spola drže ispružena krila i [[glas]]aju se u isto vrijeme) kod ''[[Merops albicollis]]''. Većina pripadnika ove porodice se udvaraju hranom, tj. mužjak donosi plijen ženki. Ženke dobiju većinu energije, kalcija i ostalih tvari potrebnih za stvaranje jaja baš od te hrane za udvaranje.<ref>{{cite journal |last1=Avery |first1=M. I. |last2=Krebs |first2=J. R. |last3=Houston |first3=A. I. |year=1988 |title=Economics of courtship-feeding in the European bee-eater (''Merops apiaster'') |journal=Behavioural Ecology and Sociobiology |volume=23 |issue=2 |pages=61–67 |doi=10.1007/BF00299888}}</ref> Kao i skoro sve [[modrivrane]], pčelarice su [[dupljašica|dupljašice]].<ref>{{cite journal |last=Eberhard |first=Jessica |year=2002 |title=Cavity adoption and the evolution of coloniality in cavity-nesting birds |journal=Condor |volume=104 |issue=2 |pages=240–247 |doi=10.1650/0010-5422(2002)104[0240:CAATEO]2.0.CO;2}}</ref> U slučaju pčelarica, [[sklonište|gnijezda]] su jazbine koje su iskopane u tlu, bilo u litice ili u ravno tlo. Oba tipa gniježđenja su riskantna: [[zemlja]] se može urušiti u gnijezda na ravnom tlu, a i ranjiva su na malene grabežljivce; s druge strane, gnijezda na liticama može prekriti [[rijeka]] kada nabuja, pa se tako unište stotine gnijezda. Mnoge vrste više vole litice, ali ''[[Merops boehmi]]'' se uvijek gnijezdi na ravnom tlu. Obje ptice u paru, kao i pomagači koji su im se pridružili, kopaju gnijezdo. Zemlju ili [[pijesak]] oslabe oštrim kljunom, a onda koriste [[stopalo|stopala]] da ju izbace. Često se desi da pčelarice dopola iskopaju gnijezdo, pa ga onda napuste; tako kod nekih vrsta koje se ne gnijezde u kolonijama izgleda kao da ima još parova. Gradnja gnijezda može trajati i do 20 [[dan]]a, tijekom kojih tim pticama kljun može otupiti ili se skratiti. Gnijezda se uglavnom koriste samo tijekom jedne sezone i rijetko ih se koristi dvaput, ali napuštena gnijezda pčelarica mogu koristiti mnoge [[ptice]], [[zmije]] i [[netopiri]] kao sklonište i mjesta za razmnožavanje.<ref name="ecosystem">{{cite journal |last1=Casas-Crivillé |first1=A. |last2=Valera |first2=F. |year=2005 |title=The European bee-eater (''Merops apiaster'') as an ecosystem engineer in arid environments |journal=Journal of Arid Environments |volume=60 |issue=2 |pages=227–238 |doi=10.1016/j.jaridenv.2004.03.012}}</ref> Pčelarice se mogu gnijezditi u parovima, manjim kolonijama ili velikim kolonijama. Manje vrste se više gnijezde u paru, one srednje veličine se gnijezde u manjim kolonijama, a one veće u velikim kolonijama koje mogu imati više tisuća njih. Ponekad u koloniji može biti više od jedne vrste pčelarica.<ref>{{cite journal |last1=Kossenko |first1=S.M. |last2=Fry |first2=C.H. |year=1998 |title=Competition and coexistence of the European Bee-eater ''Merops apiaster'' and the Blue-cheeked Bee-eater ''Merops persicus'' in Asia |journal=Ibis |volume=140 |issue=1 |pages=2–13 |doi=10.1111/j.1474-919X.1998.tb04535.x}}</ref> == Vrste == [[Datoteka:Merops nubicus Luc Viatour.jpg|mini|''Merops nubicus'']] [[Datoteka:Chestnut-Headed Bee-eater.JPG|mini|''Merops leschenaulti'']] Porodica pčelarica se sastoji od dvije potporodice: [[Nyctyornithinae]] i [[Meropinae]]. Porodica '''Meropidae''' {{stupci|3| * Rod ''[[Nyctyornis]]'': ** ''[[Nyctyornis amictus]]'' ** ''[[Nyctyornis athertoni]]'' * Rod '''''Meropogon''''': ** ''[[Meropogon forsteni]]'' * Rod ''[[Merops]]'': ** ''[[Merops pusillus]]'' ** ''[[Merops persicus]]'' ** ''[[Merops orientalis]]'' ** ''[[Merops albicollis]]'' ** ''[[Merops hirundinaeus]]'' ** ''[[Merops philippinus]]'' ** ''[[Merops gularis]]'' ** ''[[Merops muelleri]]'' ** ''[[Merops bulocki]]'' ** ''[[Merops bullockoides]]'' ** ''[[Merops variegatus]]'' ** ''[[Merops oreobates]]'' ** ''[[Merops breweri]]'' ** ''[[Merops revoilii]]'' ** ''[[Merops boehmi]]'' ** ''[[Merops viridis]]'' ** ''[[Merops superciliosus]]'' ** ''[[Merops ornatus]]'' ** [[Žuta pčelarica]] (''Merops apiaster'') ** ''[[Merops leschenaulti]]'' ** ''[[Merops malimbicus]]'' ** ''[[Merops nubicus]]'' ** ''[[Merops nubicoides]]'' }} == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Nyctyornis amictus - Kaeng Krachan.jpg|''Nyctyornis amictus'' Datoteka:Flickr - tj.haslam - Little Bee-Eater (Merops pusillus).jpg|''Merops pusillus'' Datoteka:Merops persicus00.jpg|''Merops persicus'' Datoteka:Stavenn Merops albicollis 00.jpg|''Merops albicollis'' Datoteka:Merops hirundineus 2.jpg|''Merops hirundineus'' Datoteka:SL Bundala NP asv2020-01 img08.jpg|'' Merops philippinus'' Datoteka:Bee-eater Madagascar.jpg|''Merops superciliosus'' Datoteka:Merops nubicoides00.jpg|''Merops nubicoides'' </gallery> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice smrdovrana]] 6txz2p7dv4667yaj0v82okbm3qbchch 0 266920 7569836 7411880 2026-08-04T21:03:45Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Smrdovrane]]; +[[Kategorija:Potporodice ptica]]; +[[Kategorija:Vodomari]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569836 wikitext text/x-wiki {{Taxobox | boja = pink | naziv = Vodeni vodomari | slika = Ceryle rudis (male).jpg | slika_opis = Mužjak ''[[Ceryle rudis]]'' | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[ptice|Aves]] | ordo = [[modrivrane|Coraciiformes]] | familia = [[Alcedinidae]] | subfamilia = '''Cerylinae''' | subfamilia_autorstvo = [[Ludwig Reichenbach|Reichenbach]], 1851 | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rodovi]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Megaceryle]]'' * ''[[Ceryle]]'' * ''[[Chloroceryle]]''}} }} '''Vodeni vodomari''' ({{lat.|Cerylinae}}) su jedna od tri porodice vodomara u redu [[modrivrane|modrivrana]]. U ovoj porodici postoji šest američkih vrsta. == Evolucija == Sve su specijalizirane za hranjenje ribom, za razliku od predstavnika druge dvije porodice, i vjerojatno je da su potomci vodomara koji su se hranili ribom i koji su osnovali populacije u [[Novi svijet|Novom svijetu]]. Vjerovalo se da je čitava porodica evoluirala u Amerikama, ali izgleda da to nije točno. Pravi predak izgleda da je evoluirao u [[afrika|Africi]], a vrste roda ''[[Chloroceryle]]'' su evolucijski najmlađe. Prije manje od 5 milijuna godina - moguće čak i prije 2,9 milijuna godina - jedan vodomar iz [[Stari svijet|Starog svijeta]] je postao predak ''[[Megaceryle alcyon]]'' i ''[[Megaceryle torquata]]'', a kasnije jedna vrsta srodna ''[[Ceryle rudis]]'' postala je predak vodomara roda ''[[Chloroceryle]]'' nakon koloniziranja Amerika. Dok je evolucijska povijest vodenih vodomara, što se tiče međusobne srodnosti, dobro istražena, nije u potpunosti jasno jesu li evoluirali od [[Riječni vodomari|riječnih vodomara]] ili od [[Vodomari dupljaši|vodomara dupljaša]], i jesu li imigrirali preko [[Atlantski ocean|Atlantskog]] ili [[Tihi ocean|Tihog oceana]] (iako je ono prvo vjerojatnije). == Vrste == Postoji devet vrsta vodenih vodomara u tri roda: Četiri velika vodomara s ćubom, ''[[Megaceryle]]'', su veoma rasprostranjeni u [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]] i Americi. ''[[Megaceryle alcyon]]'' je jedini vodomar koji je rasprostranjen u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], iako je ''[[Megaceryle torquata|M. torquata]]'' nađen i u [[Teksas]]u i [[Arizona|Arizoni]]. * ''[[Megaceryle maxima]]'' * ''[[Megaceryle lugubris]]'' * ''[[Megaceryle alcyon]]'' * ''[[Megaceryle torquata]]'' * ''[[Ceryle rudis]]'', jedini pripadnik roda ''Ceryle'', rasprostranjen je u tropskim regijama Starog svijeta. * ''[[Chloroceryle amazona]]'' * ''[[Chloroceryle americana]]'' * ''[[Chloroceryle inda]]'' * ''[[Chloroceryle aenea]]'' == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Megaceryle maxima -Zimbabwe-8-2c.jpg|''Megaceryle maxima'' Datoteka:Belted Kingfisher.jpg|''Megaceryle alcyon'' - mužjak Datoteka:Megaceryle alcyon femelle.jpg|''Megaceryle alcyon'' - ženka Datoteka:Ceryle torquatus.jpg|''Megaceryle torquata'' Datoteka:Chloroceryle amazona - male.jpg|''Chloroceryle amazona'' - mužjak Datoteka:Amazon Kingfisher - female.jpg|''Chloroceryle amazona'' - ženka Datoteka:Green Kingfisher, Costa Rica.JPG|''Chloroceryle americana'' Datoteka:Chloroceryle inda -Madidi National Park -Bolivia-8a-4c.jpg|''Chloroceryle inda'' - mužjak Datoteka:Chloroceryle-aenea-001.jpg|''Chloroceryle aenea'' - mužjak </gallery> == Izvori == * Fry, K & Fry, H. C. (1999): ''Kingfishers, Bee-eaters and Rollers'' (Vodomari, pčelarice i zlatovrane), novo izdanje. Christopher Helm Publishers. {{ISBN|0-7136-5206-3}} * Moyle, Robert G. (2006): A Molecular Phylogeny of Kingfishers (Alcedinidae) With Insights into Early Biogeographic History. Auk 123(2): 487–499. [http://www.highbeam.com/library/docfree.asp?DOCID=1Y1:93480914&ctrlInfo=Round20%3AMode20a%3ADocG%3AResult&ao= HTML puni tekst (bez slika)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Kategorija:Potporodice ptica]] [[Kategorija:Vodomari]] 915wklrws7xyoh256ypv16clbcujih9 7569838 7569836 2026-08-04T21:04:31Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Potporodice ptica|Potporodice ptica]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Potporodice Neoaves|Potporodice Neoaves]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569838 wikitext text/x-wiki {{Taxobox | boja = pink | naziv = Vodeni vodomari | slika = Ceryle rudis (male).jpg | slika_opis = Mužjak ''[[Ceryle rudis]]'' | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[ptice|Aves]] | ordo = [[modrivrane|Coraciiformes]] | familia = [[Alcedinidae]] | subfamilia = '''Cerylinae''' | subfamilia_autorstvo = [[Ludwig Reichenbach|Reichenbach]], 1851 | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rodovi]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Megaceryle]]'' * ''[[Ceryle]]'' * ''[[Chloroceryle]]''}} }} '''Vodeni vodomari''' ({{lat.|Cerylinae}}) su jedna od tri porodice vodomara u redu [[modrivrane|modrivrana]]. U ovoj porodici postoji šest američkih vrsta. == Evolucija == Sve su specijalizirane za hranjenje ribom, za razliku od predstavnika druge dvije porodice, i vjerojatno je da su potomci vodomara koji su se hranili ribom i koji su osnovali populacije u [[Novi svijet|Novom svijetu]]. Vjerovalo se da je čitava porodica evoluirala u Amerikama, ali izgleda da to nije točno. Pravi predak izgleda da je evoluirao u [[afrika|Africi]], a vrste roda ''[[Chloroceryle]]'' su evolucijski najmlađe. Prije manje od 5 milijuna godina - moguće čak i prije 2,9 milijuna godina - jedan vodomar iz [[Stari svijet|Starog svijeta]] je postao predak ''[[Megaceryle alcyon]]'' i ''[[Megaceryle torquata]]'', a kasnije jedna vrsta srodna ''[[Ceryle rudis]]'' postala je predak vodomara roda ''[[Chloroceryle]]'' nakon koloniziranja Amerika. Dok je evolucijska povijest vodenih vodomara, što se tiče međusobne srodnosti, dobro istražena, nije u potpunosti jasno jesu li evoluirali od [[Riječni vodomari|riječnih vodomara]] ili od [[Vodomari dupljaši|vodomara dupljaša]], i jesu li imigrirali preko [[Atlantski ocean|Atlantskog]] ili [[Tihi ocean|Tihog oceana]] (iako je ono prvo vjerojatnije). == Vrste == Postoji devet vrsta vodenih vodomara u tri roda: Četiri velika vodomara s ćubom, ''[[Megaceryle]]'', su veoma rasprostranjeni u [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]] i Americi. ''[[Megaceryle alcyon]]'' je jedini vodomar koji je rasprostranjen u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], iako je ''[[Megaceryle torquata|M. torquata]]'' nađen i u [[Teksas]]u i [[Arizona|Arizoni]]. * ''[[Megaceryle maxima]]'' * ''[[Megaceryle lugubris]]'' * ''[[Megaceryle alcyon]]'' * ''[[Megaceryle torquata]]'' * ''[[Ceryle rudis]]'', jedini pripadnik roda ''Ceryle'', rasprostranjen je u tropskim regijama Starog svijeta. * ''[[Chloroceryle amazona]]'' * ''[[Chloroceryle americana]]'' * ''[[Chloroceryle inda]]'' * ''[[Chloroceryle aenea]]'' == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Megaceryle maxima -Zimbabwe-8-2c.jpg|''Megaceryle maxima'' Datoteka:Belted Kingfisher.jpg|''Megaceryle alcyon'' - mužjak Datoteka:Megaceryle alcyon femelle.jpg|''Megaceryle alcyon'' - ženka Datoteka:Ceryle torquatus.jpg|''Megaceryle torquata'' Datoteka:Chloroceryle amazona - male.jpg|''Chloroceryle amazona'' - mužjak Datoteka:Amazon Kingfisher - female.jpg|''Chloroceryle amazona'' - ženka Datoteka:Green Kingfisher, Costa Rica.JPG|''Chloroceryle americana'' Datoteka:Chloroceryle inda -Madidi National Park -Bolivia-8a-4c.jpg|''Chloroceryle inda'' - mužjak Datoteka:Chloroceryle-aenea-001.jpg|''Chloroceryle aenea'' - mužjak </gallery> == Izvori == * Fry, K & Fry, H. C. (1999): ''Kingfishers, Bee-eaters and Rollers'' (Vodomari, pčelarice i zlatovrane), novo izdanje. Christopher Helm Publishers. {{ISBN|0-7136-5206-3}} * Moyle, Robert G. (2006): A Molecular Phylogeny of Kingfishers (Alcedinidae) With Insights into Early Biogeographic History. Auk 123(2): 487–499. [http://www.highbeam.com/library/docfree.asp?DOCID=1Y1:93480914&ctrlInfo=Round20%3AMode20a%3ADocG%3AResult&ao= HTML puni tekst (bez slika)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Kategorija:Potporodice Neoaves]] [[Kategorija:Vodomari]] 7goz5xrkqkyy6w7cvk7s7d1myt0v6ii 0 267058 7569829 7413203 2026-08-04T20:51:07Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Smrdovrane]]; +[[Kategorija:Vodomari]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569829 wikitext text/x-wiki {{Taxobox | boja = pink | naziv = Vodomari dupljaši | slika = Woodland Kingfisher (Halcyon senegalensis) South Africa.jpg | slika_opis = ''Halcyon senegalensis'' | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[ptice|Aves]] | ordo = [[modrivrane|Coraciiformes]] | familia = [[Alcedinidae]] | subfamilia = '''Halcyoninae''' | subfamilia_autorstvo = [[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]], 1825 | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rod]]ovi | razdioba = {{plainlist| * ''[[Actenoides]]'' * ''[[Cittura]]'' * ''[[Clytoceyx]]'' * ''[[Halcyon]]'' * ''[[Lacedo]]'' * ''[[Melidora]]'' * ''[[Pelargopsis]]'' * ''[[Tanysiptera]]'' * ''[[Dacelo]]'' * ''[[Syma]]'' * ''[[Todirhamphus]]''}} }} '''Vodomari dupljaši''' ({{lat.|Halcyoninae}}) su najbrojniji od tri potporodice vodomara u podredu [[vodomari|Alcedines]], s između 56 i 61 vrstom u oko 12 rodova, uključujući i nekoliko vrsta [[kukabura]]. Izgleda da je ova potporodica nastala u [[indokina|Indokini]] i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]], a onda se proširila u mnoge druge dijelove sijeta. Vodomari dupljaši nastanjuju [[azija|Aziju]] i [[australazija|Australaziju]], ali se također pojavljuju i u [[afrika|Africi]] i na otocima u [[Tihi ocean|Tihom]] i [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]]. Žive u raznim staništima, od tropskih [[Kišna šuma|kišnih šuma]] do otvorenih [[šuma]]. Vodomari dupljaši su [[rep|kratkorepe]] ptice s velikom [[glava|glavom]] i kompaktne građe koje imaju dug i zašiljen [[kljun]]. Kao i druge [[modrivrane]], vrlo su šareni. Većina ih je monogamna i [[teritorij]]alna i gnijezdi se u rupama u drveću ili [[termiti|termitnjacima]]. Oba roditelja [[Inkubacija (biologija)|inkubiraju]] [[jaje|jaja]] i hrane ptiće. Iako neki vodomari dupljaši nastanjuju [[močvara|močvare]], ni jedna vrsta nije specijalizovana za ishranu [[ribe|ribom]]. Većina ih se baca na plijen s nekog mjesta. Uglavnom love spore [[beskralježnjaci|beskralježnjake]] ili malene [[kralježnjaci|kralježnjake]]. == Opis == Ovi vodomari imaju kratak rep, veliku glavu i duge i šiljaste kljunove. Kompaktne su građe. Šareni su, kao i ostale modrivrane. Vodomari dupljaši su maleni do srednje veliki, sličnog izgleda, iako ''[[Clytoceyx rex]]'' ima ogroman koničan kljun, a vodomari roda ''Tanysiptera'' imaju duga repna [[pero|pera]]. Neke vrste, posebno kukabure, pokazuju [[spolni dimorfizam]].{{sfn|Fry|Fry|Harris|1992|p=6-11}} == Rasprostranjenost i stanište == Većina vodomara dupljaša se može naći u toplim predjelima [[afrika|Afrike]], južne i jugoistočne [[azija|Azije]] i [[australazija|Australazije]]. Nijedan pripadnik ove porodice ne živi u Amerikama. Smatra se da potiču iz tropske Australazije, gdje još uvijek živi najviše njih.{{sfn|Fry|Fry|Harris|1992|p=21-22}} Vodomari dupljaši nastanjuju razna [[stanište|staništa]] od tropskih kišnih šuma do otvorenih šuma i šikare. Mnogi nisu usko vezani za [[voda|vodu]] i mogu se naći u suhim područjima [[australija|Australije]] i Afrike.{{sfn|Fry|Fry|Harris|1992|p=12-13}} == Ponašanje == === Razmnožavanje === Vodomari dupljaši su monogamni i teritorijalni, iako nekoliko vrsta, uključujući i tri kukabure, imaju sistem gniježđenja u grupi koja sadrži i [[godina|prošlogodišnje]] mladunce. [[Gnijezdo]] je rupa u [[drvo|drvetu]], bilo prirodna rupa, stara rupa djetlića ili iskopana u mekanom ili [[truljenje|trulom]] drvetu od strane vodomara. Nekoliko vrsta kopa rupe u termitnjacima. Ne dodaju nikakav materijal za gniježđenje, ali se preko godina može nakupiti otpadaka u gnijezdu. Oba roditelja [[Inkubacija (biologija)|inkubiraju]] [[jaje|jaja]] i [[hranjenje|hrane]] ptiće. Ženka nese jaja u intervalima od jednog dana, pa će se tako, u slučaju nestašice hrane, oni najstariji i najjači ptići nahraniti. Ptići su goluždravi, slijepi i bespomoćni kada se izlegu i stoje na petama, za razliku od bilo koje [[odraslo doba|odrasle]] ptice.{{sfn|Fry|Fry|Harris|1992|p=17-18}} === Ishrana === Iako neki vodomari nastanjuju i močvare, nijedna vrsta nije specijalizovana za [[ribolov]]. Većina ih stoji i prati ima li plijena, a onda se baci na njega. Jedu uglavnom spore [[Beskralježnjaci|beskralježnjake]] i malene [[Kralježnjaci|kralježnjake]]. ''[[Clytoceyx rex]]'' pretražuje opalo lišće u potrazi za crvima i drugim plijenom, a ''[[Todiramphus farquhari]]'' se hrani isključivo [[kukci]]ma i [[pauci]]ma. Nekoliko vrsta iz zapadnog [[Pacifik]]a su uglavnom [[kukcojed]]i i love u letu. Kao i kod drugih vodomara, vrste koje jedu kukce imaju ravan i crven [[kljun]] koji im pomaže u [[lov]]u.{{sfn|Fry|Fry|Harris|1992|p=12-13}} == Taksonomija == Potporodica vodomara dupljaša je jedna od devet u redu modrivrana, gdje također spadaju [[pilari]], [[pčelarice]], [[todiji]], [[zlatovrane]], [[dolinske modrivrane]], [[madagaskarska zlatovrana]] i još dvije porodice vodomara. Izgleda da zlatovrane nisu u najbližem srodstvu s ostalim grupama, pa su modrvrane vjerojatno [[polifiletičnost|polifiletična]] grupa. U prošlosti su se svi vodomari svrstavali u porodicu [[Alcedinidae]], ali je postalo jasno da su se tri potporodice rano razdvojile, pa se vodomari dupljaši i vodeni vodomari sada smatraju potporodicama, a vrste iz porodice Alcedinidae se smatraju precima ovih dviju grupa.{{sfn|Fry|Fry|Harris|1992|p=6-11}} Postoji između 56 i 61 vrste u oko 12 rodova<ref name="Moyle2006">Moyle, Robert G. (2006): "[http://www.highbeam.com/library/docfree.asp?DOCID=1Y1:93480914&ctrlInfo=Round20%3AMode20a%3ADocG%3AResult&ao=A molecular phylogeny of kingfishers (Alcedinidae) with insights into early biogeographic history.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}" ''[[Ornithology]]'' '''123'''(2): 487–499.</ref>{{HrvImenaPtica}}: * Genus ''[[Actenoides]]'' :* [[zelenoleđi vodomar]], ''Actenoides monachus'' :** [[zelenorepi vodomar]], ''Actenoides monachus capucinus'' :* [[sulaveški vodomar]], ''Actenoides princeps'' :** [[crnočeli vodomar]], ''Actenoides princeps regalis'' :* [[solomonski vodomar]], ''Actenoides bougainvillei'' :* [[brkati vodomar]], ''Actenoides bougainvillei excelsus'' :* [[maslinastoleđi vodomar]], ''Actenoides lindsayi'' :* [[mindanaoski vodomar]], ''Actenoides hombroni'' :* [[zelenokapi vodomar]], ''Actenoides concretus'' * Genus ''[[Melidora]]'' :* [[pjegavokapi vodomar]], ''Melidora macrorrhina'' * Genus ''Lacedo'' :* [[prugasti vodomar]], ''Lacedo pulchella'' [[File:Brown-headed Paradise-Kingfisher.jpg|thumb|[[riđoglavi vodomar]]]] * Genus ''[[Tanysiptera]]'' :* [[dugorepi vodomar]], ''Tanysiptera galatea'' :* [[bjelorepi vodomar]], ''Tanysiptera ellioti'' :* [[biački vodomar]], ''Tanysiptera riedelii'' :* [[numforski vodomar]], ''Tanysiptera carolinae'' :* [[plavoleđi vodomar]], ''Tanysiptera hydrocharis'' :* [[bjeloleđi vodomar]], ''Tanysiptera sylvia'' :* [[crnokapi vodomar]], ''Tanysiptera nigriceps'' :* [[plavorepi vodomar]], ''Tanysiptera nympha'' :* [[riđoglavi vodomar]], ''Tanysiptera danae'' * Genus ''[[Cittura]]'' :* [[riđorepi vodomar]], ''Cittura cyanotis'' :* [[ljubičastoprsi vodomar]], ''Cittura sanghirensis'' * Genus ''[[Dacelo]]'' :* [[krupnokljuni vodomar]], ''Dacelo novaeguineae'' :* [[modrokrili vodomar]], ''Dacelo leachii'' :* [[pjegavoglavi vodomar]], ''Dacelo tyro'' :* [[debelokljuni vodomar]], ''Dacelo rex'' :* [[riđotrbi vodomar]], ''Dacelo gaudichaud'' * Genus ''[[Caridonax]]'' :* [[malosundski vodomar]], ''Caridonax fulgidus'' * Genus ''[[Pelargopsis]]'' :* [[crvenokljuni vodomar]], ''Pelargopsis capensis'' :* [[tamnoleđi vodomar]], ''Pelargopsis melanorhyncha'' :* [[smeđokrili vodomar]], ''Pelargopsis amauroptera'' [[File:White-throated kingfisher BNC.jpg|thumb|[[bjeloprsi vodomar]]]] * Genus ''[[Halcyon (rod)|Halcyon]]''{{newdsm}} :* [[riđi vodomar]], ''Halcyon coromanda'' :* [[bjeloprsi vodomar]], ''Halcyon smyrnensis'' :* [[smeđotrbi vodomar]], ''Halcyon gularis'' :* [[javanski vodomar]], ''Halcyon cyanoventris'' :* [[smeđoleđi vodomar]], ''Halcyon badia'' :* [[ljubičastoleđi vodomar]], ''Halcyon pileata'' :* [[sivoglavi vodomar]], ''Halcyon leucocephala'' :* [[smeđoglavi vodomar]], ''Halcyon albiventris'' :* [[smeđokapi vodomar]], ''Halcyon chelicuti'' :* [[plavoprsi vodomar]], ''Halcyon malimbica'' :* [[šumski vodomar]], ''Halcyon senegalensis'' :* [[ crnokrili vodomar]], ''Halcyon senegaloides'' * Genus ''[[Todiramphus]]'' :* [[novogvinejski vodomar]], ''Todiramphus nigrocyaneus'' :* [[bjelotrbi vodomar]], ''Todiramphus winchelli'' :* [[molučki vodomar]], ''Todiramphus diops'' :* [[tirkizni vodomar]], ''Todiramphus lazuli'' :* [[crnouhi vodomar]], ''Todiramphus macleayii'' :* [[safirastokapi vodomar]], ''Todiramphus albonotatus'' :* [[modroglavi vodomar]], ''Todiramphus leucopygius'' :* [[vanuatski vodomar]], ''Todiramphus farquhari'' :* [[halmaherski vodomar]], ''Todiramphus funebris'' :* [[ogrličasti vodomar]], ''Todiramphus chloris'' :* ''[[Todiramphus sordidus]]''<!-- Torresian kingfisher --> :* ''[[Todiramphus colonus]]''<!-- Islet kingfisher --> :* ''[[Todiramphus albicilla]]''<!-- Mariana kingfisher --> :* ''[[Todiramphus tristrami]]''<!-- Melanesian kingfisher --> :* ''[[Todiramphus sacer]]''<!-- Pacific kingfisher --> :* [[talaudski vodomar]], ''Todiramphus enigma'' :* [[guamski vodomar]], ''Todiramphus cinnamominus'' :* [[palauski vodomar]], ''Todiramphus pelewensis'' :* [[riđokapi vodomar]], ''Todiramphus reichenbachii'' <!-- Pohnpei kingfisher --> :* [[bjeloglavi vodomar]], ''Todiramphus saurophaga'' <!-- Beach kingfisher --> :* [[žućkastotrbi vodomar]], ''Todiramphus sanctus'' :* [[tirkiznokrili vodomar]], ''Todiramphus recurvirostris'' :* [[žućkastovrati vodomar]], ''Todiramphus australasia'' :* [[tirkiznokapi vodomar]], ''Todiramphus tutus'' :* [[riđovrati vodomar]], ''Todiramphus ruficollaris'' :* [[tahitski vodomar]], ''Todiramphus veneratus'' :** [[smeđi vodomar]], ''Todiramphus veneratus youngi''<!-- Moorea kingfisher --> :* [[tuamotski vodomar]], ''Todiramphus gambieri'' :* ''[[Todiramphus gertrudae]]''<!-- Niau kingfisher --> :* [[markezaški vodomar]], ''Todiramphus godeffroyi'' :* [[prugastokapi vodomar]], ''Todiramphus pyrrhopygius'' * Genus ''[[Syma]]'' :* [[žutokljuni vodomar]], ''Syma torotoro'' :* [[planinski vodomar]], ''Syma megarhyncha'' == Izvori == {{izvori}} == Literatura == *{{cite book | last1=Fry | first1=C. Hilary| last2=Fry | first2=Kathie| last3=Harris | first3=Alan | year=1992 | title=Kingfishers, Bee-eaters, and Rollers| publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-0-7136-8028-7 }} [[Kategorija:Potporodice ptica]] [[Kategorija:Vodomari]] s2b1jiyna4uceo5cfh95kn7s48s6rqy 0 269927 7569629 6950481 2026-08-04T13:50:19Z Flamingounicorn 243866 7569629 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu|string=Ne daj se, Nina}} == Pregled serije == Prva sezona sadrži 55 epizoda. *Napomena: Nisu navedeni datumi originalnog emitiranja, već datumi emitiranja repriza u 2010. godini na [[RTL Televizija|RTL televiziji]] u [[Republika Hrvatska|Hrvatskoj]]. {| class="wikitable" ! style="background:#EB0089" |Broj epizode ! style="background:#EB0089;width:75%" |Sadržaj ! style="background:#EB0089" |Datum emitiranja |- | 1. epizoda | Viktor Glowatzky ([[Ante Čedo Martinić]]), većinski vlasnik i direktor ugledne korporacije „Helena d.d.“, koju čine modna kuća „H-moda“ i izdavačka firma modnog magazina „Helena“, odlučio se povući u zasluženu mirovinu, a na čelo korporacije i „H-mode“ dolazi njegov sin David ([[Robert Kurbaša]]) kao novi predsjednik uprave. Time se Petar Vidić ([[Petar Ćiritović]]), brat njegove zaručnice i suvlasnik u kompaniji, koji osjeća veliku netrpeljivost prema Davidu, ne uspijeva domoći vodećeg mjesta u firmi. Nina Brlek ([[Lana Gojak]]) dolazi na dogovoreni intervju za mjesto tajnice novog predsjednika uprave, no direktor kadrovske službe Kovačević ([[Saša Buneta]]) uopće je ne prima na razgovor jer je na taj posao upravo primljena druga djevojka, Patricija Vučković ([[Bojana Ordinačev]]), prijateljica Barbare Vidić ([[Kristina Krepela]]), djevojke i zaručnice Davida Glowatzkog. Sve to primjećuje Viktor koji nije zadovoljan izborom nove tajnice svoga sina jer smatra da je Nina, obrazovana djevojka impresivnog životopisa, puno bolji izbor. Uz to, mišljenja je da Nina zbog svog skromnog izgleda neće biti metom zavođenja njegovog sina koji je poznati zavodnik i koji je zaručen, a i sigurno će bolje obnašati odgovoran posao uz sposobnu tajnicu. | 28.6.2010. |- | 2. epizoda |Patricija i Nina istodobno stižu na posao, ne znajući da su obje primljene na isto radno mjesto tajnice. Naima, ljubomorna Barbara, koja je namjestila svoju prijateljicu Patriciju na mjesto Davidove tajnice kako bi preko nje mogla Davida držati na oku, nije znala da je Viktor namijenio isti posao Nini. Zatečen situacijom, David odluči zaposliti Ninu i Patriciju kako bi se osvetio zaručnici i ocu. Patricija će raditi na recepciji i primati stranke, a Nina će se baviti organizacijom i planiranjem njegovih poslovnih obveza i privatnih poziva. Barbara pobjesni kada dozna da će sve Davidove osobne poslove obavljati Nina, a ne Patricija. U međuvremenu se priprema nova revija “H-mode” i prvo Davidovo krštenje kao novog direktora. No revija ne ide prema planu – nedostaju manekenke pa je Aleks ([[Edvin Liverić]]), dizajner „H-mode“ izvan sebe, fotografi nisu dogovoreni, a kupci stižu. Uz sve to, David, iako zatrpan poslom, nalazi vremena očijukati s manekenkama zajedno sa svojim direktorom marketinga i najboljim prijateljem Markom ([[Andrija Milošević]]). Barbara ljutito promatra kako se odvija situacija, dok se Petar naslađuje i nada da će sve poći krivo… | 29.6.2010. |- |3. epizoda | Sve je spremno za reviju „H-mode“: uzvanici su na svojim mjestima, a modeli spremni prošetati nove kreacije pistom. Revija je u tijeku, a Nina pokušava pronaći Davida kako bi mu predala paletu boja. Pronalazi prolaz do backstagea, gdje susreće Patriciju koja joj pakosno pokazuje put do Davida - ravno kroz prolaz do piste. Iznenađena Nina nađe se na pisti i, pretvarajući se da je model, odluči prošetati njome, ali se spotakne i padne. Nina, David i Viktor su u šoku, Petar, direktor modnog časopisa „Helena“, zadovoljan je i misli da je to kraj Davidove direktorske karijere. No uzvanici, uključujući i Tonyja Cetinskog, oduševljeni su neobičnim i originalnim pristupom reviji te misle da je sve bio dio showa. Revija postiže nevjerojatan publicitet i uspjeh te se narudžbe kupaca utrostruče. Nakon revije David odlazi odvesti manekenku Klaudiju kući, a Peter ih prati, vjerujući da će Davida uhvatiti na djelu kako vara Barbaru, no David obija Klaudijino nabacivanje. David je nezadovoljan Patricijom - ona nikada nije na radnom mjestu, a tijekom radnog vremena se sređuje i odlazi na tretmane uljepšavanja. Nakon incidenta s bivšom Davidovom djevojkom i modelom Kristinom Maras, kada je ona napustila snimanje, a cijenjeni modni fotograf Perasović bio iživciran njezinim ponašanjem, Perasović će na nagovor Aleksa ponovno fotografirati za editorijal tvrtke. No Patricija umalo upropasti fotografiranje... Moniki (Linda Begonja), modnoj urednici časopisa „Helena“ i Petrovoj asistentici, padne na pamet ideja kako ocrniti Davida. U plan uključuju Kristinu Maras, koja ne zna da je David zaručen i poznata je po svom neuravnoteženom i eksplozivnom karakteru… | 30.6.2010. |- |4. epizoda |Kristina Maras, model s kojim je David imao kratku aferu, dolazi u H-modu. Nina zna da bi Barbara bila uzrujana da to dozna pa pokušavati spasiti situaciju lažući da David mora na sastanak s Matkovićem u Spektar. To bi Kristini i Davidu omogućilo da neprimijećeno iziđu iz tvrtke, a njemu da joj objasni kako je njihova veza odavno na kraju. No Patricija susreće Kristinu i javlja to Barbari, koja pokušava uhvati Davida u laži te zove Matkovića. Nina, u zavrzlama koje uključuju Matkovića i direktora marketinga H-Mode Marka te usprkos Barbarinu i Patricijinu pritisku, uspijeva spasiti dan. No Barbara ne odustaje tako lako. Sumnja da Nina izmišlja kako bi sakrila Davidove laži pa joj daje otkaz… | 1.7.2010. |- |5. epizoda |Nina je bratu Davoru odlučila ispuniti želju te ga nakon Davidovog dopuštenja dovodi u posjet redakciji časopisa Helena. No u zaposlenom uredu nitko nema vremena posvetiti mu se. Nakon sukoba sa Sofijom Glowatzky, Petar je optužuje da je nezasluženo prednost uvijek davala svom sinu Davidu. Također joj otvoreno priznaje da misli kako je bolji i sposobniji od Davida te žali što ga je posvojila. Nakon te izjave Sofija ga izbacuje iz kuće. Istovremeno, započinje kolegij Upravnog odbora H-mode. Patricija krade Nini izvještaj i godišnje planove o budućoj strategiji firme, pripremljene za sastanak i predstavlja ih kao svoj rad. David prezentira svoj ambiciozan poslovni plan, a Petar traži od financijskog direktora tvrtke Jurića da pronađe manjkavosti u izvještaju, ucjenjujući ga malverzacijama koje je radio u Promaxu. U međuvremenu, u intervjuu s Kristinom Maras, Monika saznaje sočne detalje iz veze Davida i Kristine, koji bi Davidu mogli naštetiti u karijeri. Na drugom kraju grada roditelji Nini kupuju odjeću kako bi lijepo izgledala na poslu. | 2.7.2010. |- |6. epizoda | Na kraju radnog dana David i Barbara odlaze kući na romantičnu večeru. No Patricija ima još posla jer do sutra mora napraviti novi plan, koji uključuje najvažniju stavku - analizu troškova. Pošto ne zna kako ga napisati, zove Marka i moli ga za pomoć, no zavodniku se za njega karakteristične misli motaju po glavi… Pisanja izvješća istovremeno se prihvaća i Nina kako bi dokazala da je i prvotni sastavila. No i ona dobiva malu pomoć dolaskom Nikole. Na drugom kraju grada Monika ima intervju s bivšom Davidovom djevojkom koji bi trebao izaći u idućem broju časopisa „Helena“ i koji bi Davidu trebao zadati velike glavobolje… | 5.7.2010. |- |7. epizoda |Nakon što je provela noć s Markom, Patricija kasni na posao i ne donosi izvještaj. Žureći na posao, Nina ispred zgrade tvrtke padne i razbije koljeno pa ne stigne na vrijeme u ured. David je nervozan i bijesan što svi kasne, a poslovni plan nije napravljen. Istresa se na Patriciju i Marka, ali ponajviše na Ninu, koja izgubi živce i daje otkaz. No, prije odlaska, Nina uruči Davidu plan koji je sastavljala cijelu prošlu noć. Ubrzo on shvati da je pogriješio pa odlazi do njezine kuće, moli je za oprost i traži da se vrati se na posao. Kada Barbara shvati da se Nina vratila u ured, te da Patricija opet ima konkurenciju na mjestu Davidove tajnice, izgubi živce i upozorava Davida da razmisli o svojim postupcima. David i Marko su impresionirani Nininim izvješćem, no Jurić pronalazi grešku i želi Petru na nju ukazati. Petar je više nego zadovoljan otkrivenim propustom u izvještaju zbog kojeg će se Davidova direktorska stolica dobro zatresti. No kako nevolje nikada ne dolaze same, u novom broju časopisa „Helena“ izlazi intervju s bivšom Davidovom ljubavnicom, Kristinom Maras. Ona ga nije štedjela, prikazala ga je kao velikog zavodnika koji je imao odnose s mnogim djevojkama, čak i kada je bio s njom u vezi. Nije se libila otkriti i pojedinosti iz njihovog ljubavnog života. Barbara je zapanjena kada pročita intervju. Čitava tvrtka o njemu bruji, a David zna da za podvalu može „zahvaliti“ Petru… | 7.7.2010. |- |8. epizoda |David krene prema Petru, namjeravajući mu se osvetiti, no zaustavlja ga Nina. Smiruje ga govoreći mu da ne pogoršava skandal nastao izlaskom intervjua. David uspije uvjeriti Barbaru da je intervju prepun laži, a ona se sada okomljuje na Petra, koji je uvjerava da je sve učinio u najboljoj namjeri kako bi joj pokazao Davidovo pravo lice. Nakon Barbare, u Petrov ured stiže i Viktor, također tražeći objašnjenje za intervju koji bi mogao upropastiti tvrtku. No Petar ima odgovor i na Viktorove optužbe - tvrdi da je Kristina Maras po svaku cijenu željela dati intervju medijima, a on je, objavivši cenzuriranu verziju u „Heleni“, situaciju stavio pod nadzor. David šalje Ninu i Marka da Petru i financijskom direktoru Juriću prezentiraju plan. Nina na sastanku uspješno brani troškovnik, koji je dodatno promijenila i usavršila, tako da Petru i Juriću preostaje jedino prihvatiti ga. Frustrirani Petar odlazi u Davidov ured i provocira ga… | 8.7.2010. |- |9. epizoda | Nakon radnog dana Nina dolazi kući i iznenadi se kad sazna da je njezin brat Davor imao veze s intervjuom objavljenim u magazinu „Helena“, u kojem je Kristina Maras ocrnila Davida. Patricija traži od Barbare da joj pomogne maknuti Ninu s mjesta Davidove pomoćnice kako bi ona mogla raditi taj posao. Ljubomorna Barbara pristaje jer joj odgovara da Patricija drži Davida na oku kako ne bi švrljao naokolo. David sazove sastanak menadžmenta na kojem objavi da firma kreće u realizaciju godišnjeg plana i, na iznenađenje svih prisutnih, najavljuje Ninino promaknuće. Sve gotovinske transakcije „H-mode“ i sestrinske firme „Helena“ magazina ubuduće će voditi Nina. Smjenjuje direktora Jurića i financijsko izvršenje plana prepušta Nini. No Patricija hrabri Jurića da se ne predaje olako i neka samo čeka svoju priliku… | 9.7.2010. |- |10. epizoda |Nakon završetka radnog dana Patricija poziva Petra na večeru u Toscu samo kako bi Marka učinila ljubomornim. U isto vrijeme u Toscu dolaze Aleks i Monika, koja, spazivši Petra i Patriciju zajedno, poludi od ljubomore i demonstrativno napusti restoran. Na drugom kraju grada David od Barbare sazna da je Patricija na večeri s Petrom i ta ga vijest neugodno iznenadi. Idući dan u uredu Nina pomaže Davidu ispuniti bankovne formulare za podizanje kredita. Zbog toga se s njom sukobljava financijski direktor Jurić, koji osjeća da je njezinim uplitanjem u bankarske poslove ugrožena njegova pozicija. Njegov se strah uskoro pokaže opravdanim jer David imenuje Ninu šeficom financija. U namjeri da pomogne Nini doći do dokumenata do kojih nema pristup u kompjuteru, Nikola stiže u „H-modu“ i bez njezinog znanja ulazi u sistem te krade aplikacije koje sistematiziraju financijske podatke firme. Iako šokirana njegovim postupkom, Nina je zahvalna. Nikola pogrešno protumači njezinu zahvalnost i poljubi je u usta te pokrene svađu… | 10.7.2010. |- |11. epizoda |Nina je potištena pa joj majka predlaže šoping i odlazak u salon za uljepšavanje. Takva „uljepšana“ Nina stiže u H-modu i odmah postaje predmet ismijavanja kolega. Istovremeno, David najavljuje Marku da stižu Dragan i Vanesa iz Mondoteksa u Zagreb i da je dogovorio poslovni sastanak s njima u restoranu. Barbara im se odluči pridružiti. Prije odlaska u restoran, David i Marko dogovore skvoš. Za to vrijeme Nina se nađe u neprilici - potrebno je isplatiti dobavljača odmah, a i banka traži mjenicu koju treba potpisati David, a ona ne može s njim stupiti u kontakt. Ne preostaje joj ništa drugo nego osobno otići u klub. Tamo je dočeka Barbara koja je svim silama nastoji spriječiti da dođe do njezinog zaručnika… | 12.7.2010. |- |12. epizoda |Nakon poslovne večere s Draganom i Vanesom iz Mondoteksa, David vozi Ninu kući. Dočeka je Nikolin poziv na maskenbal koji ona najprije odbije zbog napornog poslovnog ritma i količine posla, no naposljetku ipak pristane. Kako bi poslovni dogovor priveli kraju, Vanesa zakazuje i drugi sastanak s Davidom. Barbara čuje razgovor i, ljubomorna na Vanesu, želi poći s na taj poslovni ručak. Jurić traži kreditno izvješće od Nine, a ona mu ga odbija dati bez Davidovog dopuštenja. Kasnije, Nina odlazi do Davida provjeriti je li mu se Jurić požalio. David posumnja da Jurić nešto muti u dogovoru s Petrom. Na Viktorov poticaj, Petar odlazi do Sofije i miri se s njom. No ne radi se o lijepoj gesti, već o proračunatom potezu iza kojeg Petar skriva svoje prave namjere. | 13.7.2010. |- |13. epizoda |Misleći da je provalnik, Vlado je pretukao Nikolu, a sad s njim u bolnici čeka da ga pregledaju. David i Marko pričaju o Vanesi i Barbari dok su one zajedno u shoppingu. Kad se njih dvije vrate u H-Modu, dočeka ih ljutita Patricija s informacijom da je Nina promaknuta u Davidovu pomoćnicu. Barbara odjuri kod Davida i zahtijeva Ninin otkaz, a on primijeti da ih Patricija prisluškuje. Ona mu se požali da su je Nina i ostale tajnice vrijeđale pa Davidu ne preostaje drugo no zatražiti Ninino objašnjenje. Nina mu se ispriča i objasni što se točno dogodilo s Patricijom. Sada Barbara uzima stvar u svoje ruke i direktoru ljudskih resursa, Kovačeviću naredi da organizira sastanak sa svim tajnicama H-Mode. Nakon razgovora s Markom, David prekine sastanak, zamjeri Patriciji ponašanje na poslu i svima daje na znanje da je Nina promaknuta. Za to vrijeme Nikolu, željnog Ninine pažnje, razočara što nije ozbiljnije ozlijeđen. | 14.7.2010. |- |14. epizoda |David, zabrinut, dolazi u Ninin ured i raspituje se o finacijskom izvješću. Za to vrijeme, Petar i Monika raspravljaju o Davidu i svojim zlim planovima. Petar govori Moniki o putovanju u Beograd… Nakon maminog telefonskog poziva, Nina odlučuje posjetiti Nikolu u bolnici. Nikola pokušava šarmirati Ninu. Po povratku u H-Modu, Nina odlazi Juriću tražeći podatke o financijskom stanju tvrtke. Jurić, ljubomoran na Ninine uspjehe, podlo odgovara kako se ona treba brinuti o tim podacima. Petar u Beogradu, s Vanesom i Draganom, vlasnikom Mondoteksa dogovara sbrijansko izdanje „Helene“. Dragan nezadovoljan sadašnjom suradnjom, s Petrom i Vanesom dogovara strategiju uništavanja Davida. Nikolu otpuštaju iz bolnice, a Vlado, želeći zbližiti njega i Ninu, poziva Nikolu na oporavak u domu Brlekovih. Ostatak ukućana nezadovoljan je njegovom odlukom. | 15.7.2010. |- |15. epizoda |David, Nina i Marko razgovaraju o financijskom izvješću H-Mode. Zabrinut zbog nezadovoljavajuće zarade, David traži od Nine izmjenu podataka u izvješću. Nina je u panici… Raspravljajući s IT tehničarom o Internet kafićima, Moniku oduševi nova mogućnost zarade. Petar dolazi u Davidov ured i raspituje se o financijskom izvješću. Naslađuje se kad čuje da ono još nije gotovo. Na izlasku iz Davidovog ureda, Petar prilazi Patriciji s nemoralnom ponudom nudeći joj tako rješenje financijskih problema. Vidjevši ih zajedno, David uvjerava Marka kako se ponovno treba zbližiti s Patricijiom i saznati Petrove planove… Ljubomorna na Ninu, Patricija odlazi Juriću s prijedlogom novoga podmetanja Nini. Aleks vodi probu za modnu reviju. Jedna od djevojaka je i Davidova bivša… U domu Glowatzkih ljutita Barbara obavještava Viktora i Sofiju o Davidovoj novoj namjeri -postavljanju Nine na poziciju zamjenice direktora H-Mode. | 16.7.2010. |- |16. epizoda |Patricija i Marko u Tosci razgovaraju o poslu i svome odnosu. Potom odlaze u Markov stan… Nina stiže kući na večeru kojom Brlekovi slave njezino promaknuće. David se za to vrijeme u klubu zabavlja s bivšom djevojkom. Barbara je ljuta jer joj David ne odgovara na poziv pa provjerava s Ninom gdje joj je zaručnik. Nina, lojalna Davidu, odluči joj slagati. Na Ninin nagovor, David se odluči vratiti kući. Odvodi Barbaru u njen stan, gdje je čeka iznenađenje. Nikola, razočaran što ne može poboljšati odnos s Ninom, raspituje se o njenoj novoj poziciji. Dok razgovaraju, shvaća da Nina vodi dvostruko knjigovodstvo H-Mode prikazujući lažne brojke. U strahu za nju, Nikola stavlja dvostruku lozinku na pristup njenim podacima. U isto vrijeme, Jurić se vraća u H-Modu. Dajući portiru lažan razlog dolaska kasno navečer, odlazi u Ninin ured i pokušava ući u njeno računalo… |19.7.2010. |- |17. epizoda |Patricija donosi Davidu prijedloge za uređenje kantine H-Mode. No David je nezainteresiran i tjera je iz ureda, nestrpljiv što još uvijek nema Nine s financijskim izvješćem. Monika nastavlja dogovore s informatičarom Anićem oko nabave opreme za svoj Internet kafić. Petar ih zatječe u razgovoru i naslađuje se njezinom suludom idejom. Marko na recepciji upoznaje Koraljku, novu djelatnicu H-Mode. Dok flertuje s njom, prilazi im ljubomorna Patricija. U isto vrijeme, Tony Cetinski stiže u H-Modu snimati naslovnicu „Helene“. Patricija dolazi na set pozdraviti ga. Prisjećajući se Patricije s proslave novogodišnje noći, Tony govori Petru kako je David proveo noć s Patricijom. Petar je zadovoljan dobivenom informacijom… Vidjevši kako David odlazi u salu za sastanke, Patricija odlučuje dokopati se financijskog izvješća. Nini govori kako Jurić želi s njom hitno razgovarati i izvlači je iz ureda. Dok Jurić zadržava Ninu, Patricija se poigrava s izvješćem… Članovi Upravnog odbora H-Mode počinju dolaziti na sastanak. David traži Ninu izvješće. Oboje shvaćaju da je računalo pokvareno… |20.7.2010. |- |18. epizoda |David je prisiljen odgoditi sastanak Upravnog odbora H-mode na nekoliko sati jer izvješće nije spremno. Svi su nezadovoljni i nervozni te optužuju Ninu daje nesposobna, no David je brani obrazlažući da je Ninin kompjuter blokiran i da nije trenutačno moguće doći do dokumenta. Anić, koji radi u IT odjelu, popravlja Ninin PC i traži Ninu šifre kako bi mogao ući u kompjuter. Petar i Jurić sretnu se na hodniku firme i Jurić govori Petru da nije uspio doći do Nininih dokumenata jer ih je ona šifrirala, no Anić „popravlja“ kompjuter pa ne postoji mogućnost da će izvješće biti dostupno u skorije vrijeme. Kako bi skratili vrijeme do ponovnog sastanka, svi odlaze pogledati nove modele, no nitko nije zadovoljan kvalitetom materijala… Nikola objašnjava Nini da takav kvar na PC-u može biti otklonjen za svega sat vremena i da joj netko namješta. Iako ljut na Ninu što nije napravila backup izvješća, David joj počinje vjerovati da se radi o uroti te da su krivci Petar, Jurić i Anić… |21.7.2010. |- |19. epizoda |Zbog lošeg poslovanja automehaničarske radionice i potrebe smanjenja troškova, Ninin otac Vlado dobiva otkaz. David je zahvalan Nini što je uspjela lažirati izvještaj, ali ona zbog toga osjeća grižnju savjesti. David poziva Anića na razgovor jer želi saznati tko je odgovoran za krađu dokumenata i blokiranje Nininog kompjutera. Anić krivnju svaljuje na Jurića. Obojica dobivaju otkaz. Ipak, Jurić ne otkriva Davidu da iza krađe dokumenata stoji i Petar, a blokiranja kompjutera Patricija. H-moda će kupnjom jeftinijih materijala uštedjeti, no, iako stoji iza poteza svoga sina vjerujući da se tržište širi i da su takvi potezi možda i neophodni, Viktor nije sasvim siguran da je to prava odluka. Za razliku od njega, Aleks, Barbara i Sofija su nezadovoljni izborom materijala i drže da će se time pokvariti reputacija firme i ekskluzivnost na kojoj se bazira kompanija. Aleks je dodatno šokiran kada sazna da se njegov proračun mora još više smanjiti… David odlučuje unaprijediti Ninu u direktoricu financija i odlazi do Viktora i Sofije priopćiti im vijest. Sada Petar, Barbara, Viktor i Sofija odlučuju o Nininoj sudbini… |22.7.2010. |- |20. epizoda |Nina odlazi do Aleksa i informira ga o rezanju budžeta koje će se odraziti na kupnju materijala za izradu novih modela. Aleks i Monika izvrijeđaju Ninu, smatrajući je odgovornom za provedbu toga plana. Vlasnik Mondoteksa Dragan zove Davida na poslovni sastanak u Beograd, a David odluči povesti Marka i Ninu. Kada Barbara dozna da Nina odlazi u Beograd, ne može skriti svoju ljubomoru, optužujući Davida da je stalno s Ninom, a premalo vremena posvećuje njoj i organizaciji njihova vjenčanja. Nikola odlazi u H-modu na intervju za posao u IT odjelu. Dobiva posao, no Nina nije zadovoljna. Tvrdi da za njihov odnos nije poželjno da rade na istom mjestu. Iako Nikola tvrdi da premalo vremena provode zajedno, poštuje njezinu želju i odbija posao. Odmah nakon toga Monika čuje njihov razgovor i ponudi Nikoli posao u internet kafiću. Poslije, kada Nikola dozna da Nina putuje u Beograd, između njih izbije velika svađa… |23.7.2010. |- |21. epizoda |Patricija dolazi do Petra i govori mu kako ne želi sudjelovati u njegovim prljavim igrama. On je ucjenjuje otkrivajući joj kako zna za njezinu vezu s Davidom. U tom trenutku, Barbara ulazi u ured… Za to vrijeme, u Beogradu, David, Marko i Nina dogovaraju novi posao s Vanesom i Draganom, vlasnikom Mondoteksa. Dragan pokušava uvjeriti Davida i Ninu u vrhunsku kvalitetu materijala, pokušavajući im, u dogovoru s Vanesom, prodati loš materijal. Dragan i Vanesa provode svoj podli plan u djelo… U Zagrebu, Barbara odlučuje vidjeti Aleksove skice za svoju vjenčanicu. Kad sazna da je Davidova bivša djevojka zaštitno lice njihove nove modne kampanje, strašno se naljuti i odluči provjeriti što David zaista radi u Beogradu. |26.7.2010. |- |22. epizoda |Barbara stigne u Beograd i u Davidovoj hotelskoj sobi pronađe Ninu. Iako isprva iznenađena kada je ugleda u pidžami u sobi svog zaručnika, shvaća da nema razloga za ljubomoru i da Nina govori istinu kada kaže da je David na poslovnoj večeri. Odluči ga pričekati u sobi, a vrijeme krati pijući šampanjac s Ninom. Za to vrijeme, Davida na večeri zavodi Vanesa. Dragan otkriva Petru da je David potpisao ugovor s Mondoteksom, a da ga pritom nije niti pročitao. Naime, Dragan je u ugovor dodao stavke koje će Davida, kada ih otkrije, staviti u vrlo nezgodan položaj. U Zagrebu David daje Nini ovlasti za potpisivanje poslovnih dokumenata s klijentima i dobavljačima. |27.7.2010. |- |23. epizoda |Patricija je izbezumljena od bijesa kada sazna da će joj i Nina biti šefica. Nešto kasnije, Patriciji i Barbari u Tosci se pridružuje Aleks, koji počinje provocirati Barbaru, nezadovoljan njenom reakcijom na problem s Mondoteksovim materijalima. Kod kuće Nina s tatom razgovara o njegovom gubitku posla. Viktor i Sofija odlaze na put, a upravljanje firmom prepuštaju Davidu i Barbari. Monika dolazi kod Petra provjeriti jesu li istinita nagađanja da je u novoj vezi. U međuvremenu, Petar ucjenom nagovara Patriciju da zajedno večeraju. David priprema večeru za Barbaru. Na vratima se pojavljuje neočekivana gošća. |28.7.2010. |- |24. epizoda |Barbara uživa s Davidom, ali je neugodno iznenadi kada je obavijesti da će ostati na kasnom sastanku. Tada je nazove Petar s planom da izvede još jednu spletku. Nikola stiže u kuću Brlekovih, no ne sreće Ninu, koja je na poslu, ali ostane razgovarati s Vladom. David se nađe sa svojom neočekivanom gošćom, Vanesom. Kasno navečer u H-Modi, već umorna, Nina proučava ugovore. Nikola je želi iznenaditi i dolazi joj u ured. U isto vrijeme stiže i ljutita Barbara tražeći Davida. Nina opravdava Davida, ali Barbara shvaća kako joj laže. Monika nazove Petra, koji večer provodi s Patricijom. Shvativši kako Monika želi vidjeti Petra, Patricija ga odlučuje zadržati za sebe. U domu Glowatzkih, očajna Barbara u suzama dočekuje Davida. Sumnjajući na prevaru, traži objašnjenje. |29.7.2010. |- |25. epizoda |U domu Brlekovih, Nina i njen brat razgovaraju o njegovim planovima za budućnost. Nina povjerava bratu da ju je Nikola zaprosio. Ljutita Monika želi Petrovo objašnjenje o njegovom izbivanju tijekom noći. Barbara i dalje sumnjajući u Davidovu prevaru odlučuje saznati istinu angažirajući privatnog istražitelja. |30.7.2010. |- |26. epizoda |Privatni istražitelj stiže u H-Modu. Potplaćujući zaštitara, dolazi do snimke sigurnosnih kamera. Kada Barbara pogleda snimku na kojoj Nikola prosi Ninu, odluči je prikazati svima u H-Modi. Nina, ne znajući što joj se priprema, stiže u konferencijsku salu. |2.8.2010. |- |27. epizoda |Ninina obitelj raspravlja o Davidovoj želji da ode u Sarajevo na fotografski tečaj. Davor je razočaran tatinim protivljenjem te Nina odlučuje uzeti stvar u svoje ruke. Barbara se nalazi s privatnim istražiteljem koji joj podnosi izvješće o Davidovom kretanju. I dalje nije sigurna u njegovu vjernost. U H-Modi Patricija nastavlja dvostruku igru. |3.8.2010. |- |28. epizoda |David obavještava Ninu o neplaniranom sastanku s Mondoteksom i svojim novim odlukama. Sofija Glowatzky posjećuje očajnu Barbaru. Dok razgovaraju o Davidu, Sofija uviđa kako je Barbara ljubomorna i pokušava joj pomoći. Barbara zakjućuje što će biti cilj istrage unajmljenoga istražitelja. Kasno navečer Nikola dolazi kod Brlekovih nadajući se Niniom pozitivnom odgovoru na njegovu prosidbu. |4.8.2010. |- |29. epizoda |Nina obavještava obitelj kako bratu želi platiti fotografski tečaj u Bosni, no ne otkriva pravi izvor dodatnoga prihoda. U međuvremenu, Barbara daje upute privatnom detektivu o novim ciljevima istrage. U Beogradu, David, Marko i Nina dolaze na potpisivanje ugovora s Mondoteksom. David i dalje razmišlja je li to dobar poslovni potez u H-Modu. |5.8.2010. |- |30. epizoda |U H-Modi je novi radni dan. Nina stiže u ured, ne želeći razgovarati s ostalim kolegama koji su zatečeni njezinim ponašanjem. Aleks je razočaran kada sazna istinu o ugovoru s Mondoteksom. U Beogradu, zadovoljni Dragan i Vanesa razgovaraju o ostvarivanju svojih planova. |6.8.2010. |- |31. epizoda |U H-Modi sve je u znaku proslave godišnjice Glowatzkih. Sofija donosi pozivnicu Aleksu i Sanji, Viktorovoj bivšoj tajnici, a Marko kao pratilju poziva recepcionerku Koraljku. David razgovara s Ninom o poslu i obavještava ju o povišici i zabavi. Nešto kasnije, dok razgovaraju o osnivanju nove firme, David i Marko odluče Nini ponuditi vodeću poziciju. Ljutit što Petar nije pozvao Moniku na zabavu, Aleks joj govori da mora odlučiti želi li s Petrom biti u poslovnom ili privatnom odnosu. Barbara posjećuje Sofiju i Viktora s podlom namjerom-govori im kako je Dragan iz Mondoteksa ponudio Nini mito koji je ona umalo prihvatila te uvjerava Viktora kako bi joj trebalo dati otkaz zbog nelojalnosti. |9.8.2010. |- |32. epizoda |Viktor i Sofija su u bolnici nakon prometne nezgode. Dok su na pregledu, stižu Petar, Barbara i David koji je s proslave otišao s Vanesom. Za to vrijeme, Marko provodi večer s Patricijom i ostaje zapanjem njezinim priznanjem kako je provela noć s Davidom. Barbara, vidno potresena Viktorom i Sofijinom prometnom nezgodom, odluči Davidu priznati istinu o angažiranju privatnog istražitelja i kopanju po detaljima nesreće svojih roditelja. |10.8.2010. |- |33. epizoda |U H-Modi Aleks asistenticama dogovara sve potrebno za svoju modnu reviju u Makedoniji. Kako bi na pisti sve izgledalo savršeno, Aleks odlučuje napraviti probnu reviju za nove modele, no, kako mu nedostaje djevojka, angažira Patriciju. Marko, koji je saznao za Patricijinu avanturu, odluči o svemu ispitati Davida. U trenutku kada David odluči priznati Marku što se točno dogodilo, ulazi Barbara i sama doznaje istinu. Barbara po cijeloj H-Modi izbezumljeno traži Patriciju, kad ju pronađe na modnoj reviji, odlučuje pred svima reći istinu i osramotiti ju. |11.8.2010. |- |34. epizoda |Skandal s Barbarom i Patricijom još uvijek je glavna tema djelatnika H-Mode i obitelji Glowatzky. Petar posjećuje Barbaru i uvjerava je kako treba raskinuti zaruke s Davidom, a Patricija se mora suočiti s osuđivanjem kolega na poslu, ali i mogućem otkazu. G. Kovačević je primijetio kako zaposlenici H-Mode sve manje zalaze u kantinu, pa je odlučio nešto poduzeti kako Martina ne bi ostala bez posla. Kao pokriće poslovanju H-Mode, osnovana je nova, tajna firma kojoj je potreban početni kapital. Stoga se, Nina i Nikola, na čije je ime firma otvorena, odlučuju na brzu zaradu. Nakon što je David uplatio novac na račun nove firma, Nikola kupuje dionice na burci i zarađuje. |12.8.2010. |- |35. epizoda |Nikola je uz pomoć svoje tete i Monike započeo još jedan uspješan posao u kafiću preko puta H-Mode priprema slasne krumpiriće za kojima su poludjeli svi zaposlenici. Čak su i asistentice bile primorene lagati Martini i kriomice kroz zapušteno skladište otići po porciju krumpirića. Čim je čuo da je Barbara prekinula zaruke, Marko se odluči iskupiti Davidu. Sofija moli Barbaru da oprosti Davidu što se spetljao s Patricijom prije nego što su njih dvoje prohodali. U međuvremenu, Petar je smislio još jedan plan kako bi uništio Davida, a nove žrtve su Aleks i Dragan, direktor Mondoteksa. |13.8.2010. |- |36. epizoda |Nakon što se potukao s Draganom, Aleks je odlučio napustiti H-Modu i raskinuti dosadašji ugovor. Priznajući Aleksu da je pogriješila pri kupnji tkanine od Mondoteksa, Nina ga još jednom zamoli da se vrati u H-Modu. Petar se pod svaku cijenu želi riješiti Nine jer je Davidova desna ruka vodi sav njegov posao. Sofija i Viktor šeću gradom i pričaju o problemima svoje djece. Kako Viktor vjeruje da David postupno nezrelo i u poslu i s Barbarom, Sofija ga nagovara da popriča s njim i da mu pomogne. Mira više ne može gledati Vladu kako se izležava na kauču i gleda sapunice, pa mu sastavlja popis laganih kučanskih poslova koje može napraviti dok ona radi. |16.8.2010. |- |37. epizoda |Sada kada imaju dosta slobodnog vremena, Sofija i Viktor se odluče posvetiti malo sebi-ona će otići k frizeru i kozmetičarki, a on će slagati makete. G. Kovačević je pronašao rješenje kako će pomoći Martini i vratiti zaposlenike u kantinu. S obzirom na to da ju je Monika zamolila da pokuša nagovoriti Aleksa da se vrati u H-Modu, Barbara zajedno s Ninom i Aleksom odlazi na kratko druženje u Toscu gdje će dogovoriti novi poslovni plan. Aleks pristaje vratiti se na staro radno mjesto, ali pod uvjetom da se ubrzo napravi modna revija donjeg rublja na kojoj će Nina biti glavni model. |17.8.2010. |- |38. epizoda |Nina je poludjela vidjevši dopis g. Kovačevića u kojem se zaposlenicama naređuje gdje moraju jesti za vrijeme radnog vremena te se odlučila s njim obračunati. Patricija je otišla do Barbare kako bi joj vratila odjeću i novce koje je od nje davno posudila. Umjesto da su se dvije donedavno najbolje prijateljice nastavile svađati i optuživati za prijevare, Barbara i Patricija su se ipak uspjele pomiriti. G. Kovačević priznaje Marku kako mu se Koraljka već duže vrijeme sviđa te ga moli da je ostavi na miru. Kad je Nina počela objašnjavati Davidu da su za Aleksov povratak u H-Modu zaslužne Barbarine diplomatske vještine, na vrata njegovog ureda zabunom je ušao Vlado. A kako je on još uvijek bez posla, Davidu je sinula ideja da se zaposli kod Glowatzkih kao vozač. |18.8.2010. |- |39. epizoda |Aleks užurbano priprema reviju ženskog donjeg rublja, a svoje ideje o nazivu i izgledu revije s ponosom iznosi nezainteresiranom Davidu. Nina je zamolila Martinu da joj pomogne u mršavljenju te da joj isplanira zdrav jelovnik kojeg će se striktno držati. Nikola je razočaran što nema gužve u njegovom kafiću otkako je u H-Modi objevljena poslovna zabrana, te je na rubu bankrota. No uz pomoć Marka, koji je u H-Modu unio porciju krumpirića u praznoj kutiji za kompjuter, Nikola će sačuvati svoj posao. Monika i Petar se prepucavaju zbog loše izvedenog plana svrgavanja Davida, i dok se Petar htio rješiti Aleksa i Nine kako bi time uništio i Davida, Monika mu govori kako se previše bavi nepotrebnim stvarima i situacijama. |19.8.2010. |- |40. epizoda |Nina je pozvala Martinu na obiteljsku večeru kod svojih roditelja gdje će joj pokazati nekoliko vježbi za skidanje kila i objasniti joj pravila zdrave prehrane. Ispostavilo se da je na istu večeru pozvan i Nikola pa su se njih dvoje cijelu večer prepucavali za stolom. Otkako je Barbara prekinula s njim, David sve češće izlazi van s Markom kojeg zabrinjava Koraljkino zbližavanje s g. Kovačevićem. Dok su dečki u kafiću uživali u društvu dviju nepoznatih djevojaka, pojavile su se Barbara i Patricija. Vlado je odradio svoj prvi dan kao osobni vozač Sofije i Viktora Glowatzkog. |20.8.2010. |- |41. epizoda |U-Modu dolazi Violeta Luksić, suvlasnica izdavačke kuće u Beogradu, koja je zainteresantna za predstavljanje srpskog izdanja časopisa Helena. Violeta je zbog mnogih neobičnih zahtjeva za sebe i svog pratioca, Bubija, zadala glavobolje Davidu i Nini, a najveći je problem bila makrobiotička hrana. Sofija je dogovorila ručak s prijateljicama, a Viktor joj predloži da je Vlado odveze do grada i pomogne joj u šopingu. Vidjevši kako Vlado izgleda smiješno u košulji i trapericama, Sofija odluči potražiti najboljeg stilista u H-Modi, kako bi ga petvorio u pravog poslovnog muškarca. Koraljka još uvijek kriomice donosi Nikoline krumpiriće U-Modu, brinući se da Martina ne sazna za to. |23.8.2010. |- |42. epizoda |Pred sam kraj radnog vremena Koraljka se zabavlja ljepljenjem pozivnica za skorašnju Aleksovu modnu reviju donjeg rublja, a David, Marko i Nina uzimaju pauzu i odlaze na večeru. Dok su silazili liftom, na tren je nestalo struje pa se lift zaustavio između katova. S obzirom na to da su Nina i David ostavili svoje mobitele u konferencijskoj sali, a u Markovom mobitelu se ispraznila baterija, preostalo im je da vikom pozovu Koraljku u pomoć. Vrijeme su kratili prepričavanjem događaja Nininog prvog radnog dana… |24.8.2010. |- |43. epizoda |Dok se Nina priprema za večerašnji modni debi na reviji donjeg rublja, Martina primijeti kako se Sanja kriomice sladi krumpirićima koje joj je Nikola upravo donio u kutiji za kompjuter. Kako bi ga spriječila da u buduće donosi krumpiće njenim kolegama, Martina odlazi za njim i žestoko se posvode na parkingu ispred H-Mode. Jedan je krumpirić ispao iz kutije, a Patricija, koja je s Koraljkom gledala prepirku, za osvetu ga je ugurala u auspuh Markovog auta. Čim je on upalio motor, krumpirić pogodi Nikolu u glavu i on se odmah onesvjesti. Krivom je proglašena Martina. |25.8.2010. |- |44. epizoda |Markov iznenadni izlazak na modnu pistu popraćen je u svim novimana. U H-Modi svi hvale njegov potez osim Davida koji je ostao zatečen cjelokupnom situacijom za koju nije bio pravavremeno obavješten. Dragan obavjesti Ninu kako Mondoteksovi dioničari ne odobravaju poslovanje s tvrtkom „Buco Com“ s obzirom na to da im dionice padaju te u Sarajevo šalju svojeg zastupnika koji će napraviti inspekciju u uredu „Buco Coma“. Nina je primorana o tome obavjesti Davida i zamoli za pomoć. Nikola je još uvijek u bolnici zbog laganog ptresa mozga, a Petar zatraži od Patricije da još jednom pokuša razoriti vezu Davida i Barbare. |26.8.2010. |- |45. epizoda |David, Nina i Nikola uspješno su obavili razgovor s Mondoteksovim zastupnikom pa im prije odlaska u Zagreb preostaje uživati u društvu Nikoline tetke Fikrete. David sazna da je i Ninin brat također u Sarajevu te joj odobri nekoliko slobodnih dana, a on i Nikola se vraćaju u Zagreb. Nina pristane ostati s bratom, ali uz molbu da David večeras ostane u bolnici i starijim osobama pročita barem jedan ulomak iz njihove najdraže knjige. Martina slučajno zalije Petra s kavom, na što se on naljuti i pred g. Kovačevićem toliko pobjesni na nju da započne svađu nakon koje ona dobije izvaredni otkaz. |27.8.2010. |- |46. epizoda |Barbara posjeti Davida u njegovom uredu koko bi još jednom dobila potvrdu njihove ljubavi. Kako bi je umirio, David je još jednom zaprosi, a iznenađena Barbara opet pristane. U kantini Sanja, Koraljka i Marko nagovaraju g. Kovačevića da ispravi pogrešku i vrati Martinu natrag na posao, kao i da joj povećaju plaću. Monika je zadovoljna izgledom novog broje Helene, ali i svojim imenom pored titule glavne urednice. Navečer, kod Glowatzkih, Petar poludi kada čuje da su David i Barbara obnovili zaruke. |30.8.2010. |- |47. epizoda |Presretna zbog vjenčanja Barbare i Davida, Sofija im ponudi svoju pomoć u planiranju zabave, ali i odabiru Barbarine vjenčanice. Barbari se to nimalo ne sviđa jer je već sama zatražila savjet od Aleksa. Zbog toga prekida Davida usred sastanka. Istovremeno, djevojke su okupirane mladim Rikardom, koji s H-Modom pokušava dogovoriti kupnju najskupijih torbi na svijetu. Patricija kromice ulazi u Monikin ured u nadi da će pronaći torbu koju je Monika trebala dobiti za uspješno obavljen posao. |31.8.2010. |- |48. epizoda |Aleks izlaže Davidu svoju zamisao sljedeće modne revije H-Mode, koja može izgledati kao bilo koja svjetska, samo ako uz svoje kreacije prilaže Rikardove skupe torbice. S obzirom na to da David i Nina smatraju da je to skup projekt koji si H-Moda trenutno ne može priuštiti, Aleks opet prijeti otkazom. Monika primijeti da je Patricija uzela njezinu torbu pa je zatraži natrag. Kap koja je prelila čašu Monikinog strpljena je novi broj časopisa Helena u čijem impressumu ne piše da je ona glavni, već gostujući urednik. |1.9.2010. |- |49. epizoda |Nikola saznaje da su on, Nina i David postali bogataši jer su na vrijeme umnožili novac tvrtke "Buco com". Nikola odmah izvjesti Ninu o lijepim vjestima, ali ne i Davida - zasad će tu vijest tajiti od njega jer ima dovoljna briga. Otkako su ih iznevjerili Petar i Rikardo, Monika i Aleks razmišlaju o promjenama u svojim životima. Odluče pronaći nove i bolje ljubavne partnere. Ninina majka Mira zabrinuta je za Vladu koji svaku večer dolazi: kući umoran, ali i sretan što ima posao kod Glowatzkih. Na Monikin nagovor, Nikola odluči uložiti u sebe i zbog vrhunski odrađenog posla u Buco Comu odluči si pokloniti novi auto. |2.9.2010. |- |50. epizoda |Mira dobije usmenu opomenu od šefice Višnje jer je zaboravila izmjeriti tlak bolesniku. Na hodniku sretne doktora Milića, a on joj predloži da se prijavi za natječaj za posao glavne medicinske sestre. U H-Modi, Barbara prekida poslovni sastanak između Davida, Marka i Nine, kako bi se opet izjadala o problemima koje ima sa Sofijom. Patricija upoznaje svoje kolegice sa svojom novom simpatijom, g. Krajačem, biznismenom kojeg je baš večer prije u baru šarmirala Monika. Nikola se boji svoj novi auto parkirati ispred kafića pa zamoli Moniku da mu ustupi svoje parkirno mjesto ispred H-Mode. |3.9.2010. |- |51. epizoda |Sofija uživa dok pomaže Davidu i Barbari u pripremi vjenčanja godine, a posebno je raduje zanimljiv sastav koji je pronašla. Barbara njezin trud tumači kao hir pa odluči s Davidom pobjeći u inozemstvo i tamo se tajnosti udati. Gospodin Žarko iznenadi Patriciju još jednim pozivom na ručak, a Monika odluči probiti led i pozvati Nikolu u svoj stan, pod izlikom da joj ne radi internet u spavaćoj sobi. David je nezadovoljan prodajom nove kolekcije u Makedoniji i od suradnika zatraži hitno djelovanje. No oni se ne mogu složiti oko strategije-hoće li Marko osmisliti zanimljiv marketinški potez ili će Aleks prekrajiti cijelu kolekciju. |6.9.2010. |- |52. epizoda |Monika se požali Aleksu da je sinoćnji spoj bio katastrofa pa on savjetuje Nikoli kako ponovno pridobiti Moniku da izađe s njim. Dok David, Marko i Nina u uredu traže rješenje za makedonsku lošu prodaju, Koraljka ima prijedlog koji bi mogao rješiti neugodnu finacijsku situaciju. Ninina majka Mira razmišlja o prijavi za glavnu medicinsku sestru, a šef je ohrabruje u toj ideji. Patricija je ljuta na Žarka jer joj se cijeli dan ne javlja na mobitel. |7.9.2010. |- |53. epizoda |Nikola se budi u Monikinom krevetu zadovoljan što je proveo noć ljubakajući šeficu, a njoj je nelagodno i osjeća se zbunjeno. Barbara planira reći Sofiji da više ne želi trpjeti njezine sulude ideje oko vjenčanja, ali bi joj prešutjela da bježi s Davidom u inozemstvo. Petar i djevojke u H-Modi zapanjeni su Monikinim veselim raspoloženjem i sve bi dali da znaju razlog njezine nagle transformacije. |8.9.2010. |- |54. epizoda |Žarko je izveo Patriciju na još jednu večeru i, prije negoli je ona počela prigovarati njegovom ponašanju, iznenadi je pozivom u Barcelonu, gdje može šopingirati dok je on na poslovnom sastanku. Nina i Vlado kasne na večeru, a to jako razljuti Miru koja više ne želi slušati o gospođi Glowatzkoj. Nina je nesretna što još nije dobila pozivnicu za vjenčanje Davida i Barbare, a svi zaposlenici H-Mode već su odavno pozvani. |9.9.2010. |- |55. epizoda |Marko se budi uz nepoznatu djevojku koju je, zbog sinoćnjeg pijanstva, zamijenio s Koraljkom. Osim te neugodnosti, djevojka ga podsjeti i da je zakazao u krevetu. David je ljut na Barbaru jer je „zaboravila“ pozvati Ninu na vjenčanje, a Barbara je razdražljiva jer vjenčanje organizira sama, bez njegove pomoći. U H-Modu iznenada dolazi gospođa Kralj, Aleksova majka i vlasnica poznatog talijanskog centra za uljepšavanje. Aleks nije sretan zbog majčinog posjeta jer nije stigao pripremiti lažnu sliku o sebi - osim što majci nikad nije priznao da je gay, lagao je da ima zaručnicu. |10.9.2010. |} == Izvor == [http://mojtv.hr www.mojtv.hr] [[Kategorija:Popisi epizoda hrvatskih televizijskih serija|Ne daj se, Nina]] b7yq8i6008vgc17u9d26ahdyxhiptib 7570009 7569629 2026-08-05T08:15:02Z Flamingounicorn 243866 predložak popis epizoda, izvori 7570009 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu|string=Ne daj se, Nina}} ''[[Ne daj se, Nina]]'' je humoristična telenovela koja sadrži 55 epizoda. Prikazivala se na [[RTL (Hrvatska)|RTL Televiziji]].<ref>{{citiranje weba|url=https://tvprofil.com/serije/3826995/ne-daj-se-nina|title=Ne daj se, Nina!|access-date=5. kolovoza 2026.|website=tvprofil.com}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/serije/2149/ne-daj-se-nina.aspx|title=Ne daj se Nina!|access-date=5. kolovoza 2026.|website=mojtv.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20191109130529/https://mojtv.hr/serije/2149/ne-daj-se-nina.aspx|archive-date=9. studenoga 2019.}}</ref> ==Epizode== {{Popis epizoda |boja = #c3151a |tekst datum = Datum prikazivanja reprize (RTL) |brojsve1 = 1. |naslov1 = Epizoda 1 |datum1 = {{premijera|28|6|2010}} |sadržaj1 = Viktor Glowatzky ([[Ante Čedo Martinić]]), većinski vlasnik i direktor ugledne korporacije „Helena d.d.“, koju čine modna kuća „H-moda“ i izdavačka firma modnog magazina „Helena“, odlučio se povući u zasluženu mirovinu, a na čelo korporacije i „H-mode“ dolazi njegov sin David ([[Robert Kurbaša]]) kao novi predsjednik uprave. Time se Petar Vidić ([[Petar Ćiritović]]), brat njegove zaručnice i suvlasnik u kompaniji, koji osjeća veliku netrpeljivost prema Davidu, ne uspijeva domoći vodećeg mjesta u firmi. Nina Brlek ([[Lana Gojak]]) dolazi na dogovoreni intervju za mjesto tajnice novog predsjednika uprave, no direktor kadrovske službe Kovačević ([[Saša Buneta]]) uopće je ne prima na razgovor jer je na taj posao upravo primljena druga djevojka, Patricija Vučković ([[Bojana Ordinačev]]), prijateljica Barbare Vidić ([[Kristina Krepela]]), djevojke i zaručnice Davida Glowatzkog. Sve to primjećuje Viktor koji nije zadovoljan izborom nove tajnice svoga sina jer smatra da je Nina, obrazovana djevojka impresivnog životopisa, puno bolji izbor. Uz to, mišljenja je da Nina zbog svog skromnog izgleda neće biti metom zavođenja njegovog sina koji je poznati zavodnik i koji je zaručen, a i sigurno će bolje obnašati odgovoran posao uz sposobnu tajnicu. |naslov2 = Epizoda 2 |datum2 = {{premijera|29|6|2010}} |sadržaj2 =Patricija i Nina istodobno stižu na posao, ne znajući da su obje primljene na isto radno mjesto tajnice. Naima, ljubomorna Barbara, koja je namjestila svoju prijateljicu Patriciju na mjesto Davidove tajnice kako bi preko nje mogla Davida držati na oku, nije znala da je Viktor namijenio isti posao Nini. Zatečen situacijom, David odluči zaposliti Ninu i Patriciju kako bi se osvetio zaručnici i ocu. Patricija će raditi na recepciji i primati stranke, a Nina će se baviti organizacijom i planiranjem njegovih poslovnih obveza i privatnih poziva. Barbara pobjesni kada dozna da će sve Davidove osobne poslove obavljati Nina, a ne Patricija. U međuvremenu se priprema nova revija “H-mode” i prvo Davidovo krštenje kao novog direktora. No revija ne ide prema planu – nedostaju manekenke pa je Aleks ([[Edvin Liverić]]), dizajner „H-mode“ izvan sebe, fotografi nisu dogovoreni, a kupci stižu. Uz sve to, David, iako zatrpan poslom, nalazi vremena očijukati s manekenkama zajedno sa svojim direktorom marketinga i najboljim prijateljem Markom ([[Andrija Milošević]]). Barbara ljutito promatra kako se odvija situacija, dok se Petar naslađuje i nada da će sve poći krivo. |naslov3 = Epizoda 3 |datum3 = {{premijera|30|6|2010}} |sadržaj3 = Sve je spremno za reviju „H-mode“: uzvanici su na svojim mjestima, a modeli spremni prošetati nove kreacije pistom. Revija je u tijeku, a Nina pokušava pronaći Davida kako bi mu predala paletu boja. Pronalazi prolaz do backstagea, gdje susreće Patriciju koja joj pakosno pokazuje put do Davida - ravno kroz prolaz do piste. Iznenađena Nina nađe se na pisti i, pretvarajući se da je model, odluči prošetati njome, ali se spotakne i padne. Nina, David i Viktor su u šoku, Petar, direktor modnog časopisa „Helena“, zadovoljan je i misli da je to kraj Davidove direktorske karijere. No uzvanici, uključujući i Tonyja Cetinskog, oduševljeni su neobičnim i originalnim pristupom reviji te misle da je sve bio dio showa. Revija postiže nevjerojatan publicitet i uspjeh te se narudžbe kupaca utrostruče. Nakon revije David odlazi odvesti manekenku Klaudiju kući, a Peter ih prati, vjerujući da će Davida uhvatiti na djelu kako vara Barbaru, no David obija Klaudijino nabacivanje. David je nezadovoljan Patricijom - ona nikada nije na radnom mjestu, a tijekom radnog vremena se sređuje i odlazi na tretmane uljepšavanja. Nakon incidenta s bivšom Davidovom djevojkom i modelom Kristinom Maras, kada je ona napustila snimanje, a cijenjeni modni fotograf Perasović bio iživciran njezinim ponašanjem, Perasović će na nagovor Aleksa ponovno fotografirati za editorijal tvrtke. No Patricija umalo upropasti fotografiranje... Moniki (Linda Begonja), modnoj urednici časopisa „Helena“ i Petrovoj asistentici, padne na pamet ideja kako ocrniti Davida. U plan uključuju Kristinu Maras, koja ne zna da je David zaručen i poznata je po svom neuravnoteženom i eksplozivnom karakteru. |naslov4 = Epizoda 4 |datum4 = {{premijera|1|7|2010}} |sadržaj4 = Kristina Maras, model s kojim je David imao kratku aferu, dolazi u H-modu. Nina zna da bi Barbara bila uzrujana da to dozna pa pokušavati spasiti situaciju lažući da David mora na sastanak s Matkovićem u Spektar. To bi Kristini i Davidu omogućilo da neprimijećeno iziđu iz tvrtke, a njemu da joj objasni kako je njihova veza odavno na kraju. No Patricija susreće Kristinu i javlja to Barbari, koja pokušava uhvati Davida u laži te zove Matkovića. Nina, u zavrzlama koje uključuju Matkovića i direktora marketinga H-Mode Marka te usprkos Barbarinu i Patricijinu pritisku, uspijeva spasiti dan. No Barbara ne odustaje tako lako. Sumnja da Nina izmišlja kako bi sakrila Davidove laži pa joj daje otkaz. |naslov5 = Epizoda 5 |datum5 = {{premijera|2|7|2010}} |sadržaj5 = Nina je bratu Davoru odlučila ispuniti želju te ga nakon Davidovog dopuštenja dovodi u posjet redakciji časopisa Helena. No u zaposlenom uredu nitko nema vremena posvetiti mu se. Nakon sukoba sa Sofijom Glowatzky, Petar je optužuje da je nezasluženo prednost uvijek davala svom sinu Davidu. Također joj otvoreno priznaje da misli kako je bolji i sposobniji od Davida te žali što ga je posvojila. Nakon te izjave Sofija ga izbacuje iz kuće. Istovremeno, započinje kolegij Upravnog odbora H-mode. Patricija krade Nini izvještaj i godišnje planove o budućoj strategiji firme, pripremljene za sastanak i predstavlja ih kao svoj rad. David prezentira svoj ambiciozan poslovni plan, a Petar traži od financijskog direktora tvrtke Jurića da pronađe manjkavosti u izvještaju, ucjenjujući ga malverzacijama koje je radio u Promaxu. U međuvremenu, u intervjuu s Kristinom Maras, Monika saznaje sočne detalje iz veze Davida i Kristine, koji bi Davidu mogli naštetiti u karijeri. Na drugom kraju grada roditelji Nini kupuju odjeću kako bi lijepo izgledala na poslu. |naslov6 = Epizoda 6 |datum6 = {{premijera|5|7|2010}} |sadržaj6 = Na kraju radnog dana David i Barbara odlaze kući na romantičnu večeru. No Patricija ima još posla jer do sutra mora napraviti novi plan, koji uključuje najvažniju stavku - analizu troškova. Pošto ne zna kako ga napisati, zove Marka i moli ga za pomoć, no zavodniku se za njega karakteristične misli motaju po glavi… Pisanja izvješća istovremeno se prihvaća i Nina kako bi dokazala da je i prvotni sastavila. No i ona dobiva malu pomoć dolaskom Nikole. Na drugom kraju grada Monika ima intervju s bivšom Davidovom djevojkom koji bi trebao izaći u idućem broju časopisa „Helena“ i koji bi Davidu trebao zadati velike glavobolje. |naslov7 = Epizoda 7 |datum7 = {{premijera|7|7|2010}} |sadržaj7 = Nakon što je provela noć s Markom, Patricija kasni na posao i ne donosi izvještaj. Žureći na posao, Nina ispred zgrade tvrtke padne i razbije koljeno pa ne stigne na vrijeme u ured. David je nervozan i bijesan što svi kasne, a poslovni plan nije napravljen. Istresa se na Patriciju i Marka, ali ponajviše na Ninu, koja izgubi živce i daje otkaz. No, prije odlaska, Nina uruči Davidu plan koji je sastavljala cijelu prošlu noć. Ubrzo on shvati da je pogriješio pa odlazi do njezine kuće, moli je za oprost i traži da se vrati se na posao. Kada Barbara shvati da se Nina vratila u ured, te da Patricija opet ima konkurenciju na mjestu Davidove tajnice, izgubi živce i upozorava Davida da razmisli o svojim postupcima. David i Marko su impresionirani Nininim izvješćem, no Jurić pronalazi grešku i želi Petru na nju ukazati. Petar je više nego zadovoljan otkrivenim propustom u izvještaju zbog kojeg će se Davidova direktorska stolica dobro zatresti. No kako nevolje nikada ne dolaze same, u novom broju časopisa „Helena“ izlazi intervju s bivšom Davidovom ljubavnicom, Kristinom Maras. Ona ga nije štedjela, prikazala ga je kao velikog zavodnika koji je imao odnose s mnogim djevojkama, čak i kada je bio s njom u vezi. Nije se libila otkriti i pojedinosti iz njihovog ljubavnog života. Barbara je zapanjena kada pročita intervju. Čitava tvrtka o njemu bruji, a David zna da za podvalu može „zahvaliti“ Petru. |naslov8 = Epizoda 8 |datum8 = {{premijera|8|7|2010}} |sadržaj8 = David krene prema Petru, namjeravajući mu se osvetiti, no zaustavlja ga Nina. Smiruje ga govoreći mu da ne pogoršava skandal nastao izlaskom intervjua. David uspije uvjeriti Barbaru da je intervju prepun laži, a ona se sada okomljuje na Petra, koji je uvjerava da je sve učinio u najboljoj namjeri kako bi joj pokazao Davidovo pravo lice. Nakon Barbare, u Petrov ured stiže i Viktor, također tražeći objašnjenje za intervju koji bi mogao upropastiti tvrtku. No Petar ima odgovor i na Viktorove optužbe - tvrdi da je Kristina Maras po svaku cijenu željela dati intervju medijima, a on je, objavivši cenzuriranu verziju u „Heleni“, situaciju stavio pod nadzor. David šalje Ninu i Marka da Petru i financijskom direktoru Juriću prezentiraju plan. Nina na sastanku uspješno brani troškovnik, koji je dodatno promijenila i usavršila, tako da Petru i Juriću preostaje jedino prihvatiti ga. Frustrirani Petar odlazi u Davidov ured i provocira ga. |naslov9 = Epizoda 9 |datum9 = {{premijera|9|7|2010}} |sadržaj9 = Nakon radnog dana Nina dolazi kući i iznenadi se kad sazna da je njezin brat Davor imao veze s intervjuom objavljenim u magazinu „Helena“, u kojem je Kristina Maras ocrnila Davida. Patricija traži od Barbare da joj pomogne maknuti Ninu s mjesta Davidove pomoćnice kako bi ona mogla raditi taj posao. Ljubomorna Barbara pristaje jer joj odgovara da Patricija drži Davida na oku kako ne bi švrljao naokolo. David sazove sastanak menadžmenta na kojem objavi da firma kreće u realizaciju godišnjeg plana i, na iznenađenje svih prisutnih, najavljuje Ninino promaknuće. Sve gotovinske transakcije „H-mode“ i sestrinske firme „Helena“ magazina ubuduće će voditi Nina. Smjenjuje direktora Jurića i financijsko izvršenje plana prepušta Nini. No Patricija hrabri Jurića da se ne predaje olako i neka samo čeka svoju priliku. |naslov10 = Epizoda 10 |datum10 = {{premijera|10|7|2010}} |sadržaj10 = Nakon završetka radnog dana Patricija poziva Petra na večeru u Toscu samo kako bi Marka učinila ljubomornim. U isto vrijeme u Toscu dolaze Aleks i Monika, koja, spazivši Petra i Patriciju zajedno, poludi od ljubomore i demonstrativno napusti restoran. Na drugom kraju grada David od Barbare sazna da je Patricija na večeri s Petrom i ta ga vijest neugodno iznenadi. Idući dan u uredu Nina pomaže Davidu ispuniti bankovne formulare za podizanje kredita. Zbog toga se s njom sukobljava financijski direktor Jurić, koji osjeća da je njezinim uplitanjem u bankarske poslove ugrožena njegova pozicija. Njegov se strah uskoro pokaže opravdanim jer David imenuje Ninu šeficom financija. U namjeri da pomogne Nini doći do dokumenata do kojih nema pristup u kompjuteru, Nikola stiže u „H-modu“ i bez njezinog znanja ulazi u sistem te krade aplikacije koje sistematiziraju financijske podatke firme. Iako šokirana njegovim postupkom, Nina je zahvalna. Nikola pogrešno protumači njezinu zahvalnost i poljubi je u usta te pokrene svađu. |naslov11 = Epizoda 11 |datum11 = {{premijera|12|7|2010}} |sadržaj11 = Nina je potištena pa joj majka predlaže šoping i odlazak u salon za uljepšavanje. Takva „uljepšana“ Nina stiže u H-modu i odmah postaje predmet ismijavanja kolega. Istovremeno, David najavljuje Marku da stižu Dragan i Vanesa iz Mondoteksa u Zagreb i da je dogovorio poslovni sastanak s njima u restoranu. Barbara im se odluči pridružiti. Prije odlaska u restoran, David i Marko dogovore skvoš. Za to vrijeme Nina se nađe u neprilici - potrebno je isplatiti dobavljača odmah, a i banka traži mjenicu koju treba potpisati David, a ona ne može s njim stupiti u kontakt. Ne preostaje joj ništa drugo nego osobno otići u klub. Tamo je dočeka Barbara koja je svim silama nastoji spriječiti da dođe do njezinog zaručnika. |naslov12 = Epizoda 12 |datum12 = {{premijera|13|7|2010}} |sadržaj12 = Nakon poslovne večere s Draganom i Vanesom iz Mondoteksa, David vozi Ninu kući. Dočeka je Nikolin poziv na maskenbal koji ona najprije odbije zbog napornog poslovnog ritma i količine posla, no naposljetku ipak pristane. Kako bi poslovni dogovor priveli kraju, Vanesa zakazuje i drugi sastanak s Davidom. Barbara čuje razgovor i, ljubomorna na Vanesu, želi poći s na taj poslovni ručak. Jurić traži kreditno izvješće od Nine, a ona mu ga odbija dati bez Davidovog dopuštenja. Kasnije, Nina odlazi do Davida provjeriti je li mu se Jurić požalio. David posumnja da Jurić nešto muti u dogovoru s Petrom. Na Viktorov poticaj, Petar odlazi do Sofije i miri se s njom. No ne radi se o lijepoj gesti, već o proračunatom potezu iza kojeg Petar skriva svoje prave namjere. |naslov13 = Epizoda 13 |datum13 = {{premijera|14|7|2010}} |sadržaj13 = Misleći da je provalnik, Vlado je pretukao Nikolu, a sad s njim u bolnici čeka da ga pregledaju. David i Marko pričaju o Vanesi i Barbari dok su one zajedno u shoppingu. Kad se njih dvije vrate u H-Modu, dočeka ih ljutita Patricija s informacijom da je Nina promaknuta u Davidovu pomoćnicu. Barbara odjuri kod Davida i zahtijeva Ninin otkaz, a on primijeti da ih Patricija prisluškuje. Ona mu se požali da su je Nina i ostale tajnice vrijeđale pa Davidu ne preostaje drugo no zatražiti Ninino objašnjenje. Nina mu se ispriča i objasni što se točno dogodilo s Patricijom. Sada Barbara uzima stvar u svoje ruke i direktoru ljudskih resursa, Kovačeviću naredi da organizira sastanak sa svim tajnicama H-Mode. Nakon razgovora s Markom, David prekine sastanak, zamjeri Patriciji ponašanje na poslu i svima daje na znanje da je Nina promaknuta. Za to vrijeme Nikolu, željnog Ninine pažnje, razočara što nije ozbiljnije ozlijeđen. |naslov14 = Epizoda 14 |datum14 = {{premijera|15|7|2010}} |sadržaj14 = David, zabrinut, dolazi u Ninin ured i raspituje se o finacijskom izvješću. Za to vrijeme, Petar i Monika raspravljaju o Davidu i svojim zlim planovima. Petar govori Moniki o putovanju u Beograd… Nakon maminog telefonskog poziva, Nina odlučuje posjetiti Nikolu u bolnici. Nikola pokušava šarmirati Ninu. Po povratku u H-Modu, Nina odlazi Juriću tražeći podatke o financijskom stanju tvrtke. Jurić, ljubomoran na Ninine uspjehe, podlo odgovara kako se ona treba brinuti o tim podacima. Petar u Beogradu, s Vanesom i Draganom, vlasnikom Mondoteksa dogovara sbrijansko izdanje „Helene“. Dragan nezadovoljan sadašnjom suradnjom, s Petrom i Vanesom dogovara strategiju uništavanja Davida. Nikolu otpuštaju iz bolnice, a Vlado, želeći zbližiti njega i Ninu, poziva Nikolu na oporavak u domu Brlekovih. Ostatak ukućana nezadovoljan je njegovom odlukom. |naslov15 = Epizoda 15 |datum15 = {{premijera|16|7|2010}} |sadržaj15 = David, Nina i Marko razgovaraju o financijskom izvješću H-Mode. Zabrinut zbog nezadovoljavajuće zarade, David traži od Nine izmjenu podataka u izvješću. Nina je u panici… Raspravljajući s IT tehničarom o Internet kafićima, Moniku oduševi nova mogućnost zarade. Petar dolazi u Davidov ured i raspituje se o financijskom izvješću. Naslađuje se kad čuje da ono još nije gotovo. Na izlasku iz Davidovog ureda, Petar prilazi Patriciji s nemoralnom ponudom nudeći joj tako rješenje financijskih problema. Vidjevši ih zajedno, David uvjerava Marka kako se ponovno treba zbližiti s Patricijiom i saznati Petrove planove… Ljubomorna na Ninu, Patricija odlazi Juriću s prijedlogom novoga podmetanja Nini. Aleks vodi probu za modnu reviju. Jedna od djevojaka je i Davidova bivša… U domu Glowatzkih ljutita Barbara obavještava Viktora i Sofiju o Davidovoj novoj namjeri -postavljanju Nine na poziciju zamjenice direktora H-Mode. |naslov16 = Epizoda 16 |datum16 = {{premijera|19|7|2010}} |sadržaj16 = Patricija i Marko u Tosci razgovaraju o poslu i svome odnosu. Potom odlaze u Markov stan… Nina stiže kući na večeru kojom Brlekovi slave njezino promaknuće. David se za to vrijeme u klubu zabavlja s bivšom djevojkom. Barbara je ljuta jer joj David ne odgovara na poziv pa provjerava s Ninom gdje joj je zaručnik. Nina, lojalna Davidu, odluči joj slagati. Na Ninin nagovor, David se odluči vratiti kući. Odvodi Barbaru u njen stan, gdje je čeka iznenađenje. Nikola, razočaran što ne može poboljšati odnos s Ninom, raspituje se o njenoj novoj poziciji. Dok razgovaraju, shvaća da Nina vodi dvostruko knjigovodstvo H-Mode prikazujući lažne brojke. U strahu za nju, Nikola stavlja dvostruku lozinku na pristup njenim podacima. U isto vrijeme, Jurić se vraća u H-Modu. Dajući portiru lažan razlog dolaska kasno navečer, odlazi u Ninin ured i pokušava ući u njeno računalo. |naslov17 = Epizoda 17 |datum17 = {{premijera|20|7|2010}} |sadržaj17 = Patricija donosi Davidu prijedloge za uređenje kantine H-Mode. No David je nezainteresiran i tjera je iz ureda, nestrpljiv što još uvijek nema Nine s financijskim izvješćem. Monika nastavlja dogovore s informatičarom Anićem oko nabave opreme za svoj Internet kafić. Petar ih zatječe u razgovoru i naslađuje se njezinom suludom idejom. Marko na recepciji upoznaje Koraljku, novu djelatnicu H-Mode. Dok flertuje s njom, prilazi im ljubomorna Patricija. U isto vrijeme, Tony Cetinski stiže u H-Modu snimati naslovnicu „Helene“. Patricija dolazi na set pozdraviti ga. Prisjećajući se Patricije s proslave novogodišnje noći, Tony govori Petru kako je David proveo noć s Patricijom. Petar je zadovoljan dobivenom informacijom… Vidjevši kako David odlazi u salu za sastanke, Patricija odlučuje dokopati se financijskog izvješća. Nini govori kako Jurić želi s njom hitno razgovarati i izvlači je iz ureda. Dok Jurić zadržava Ninu, Patricija se poigrava s izvješćem. Članovi Upravnog odbora H-Mode počinju dolaziti na sastanak. David traži Ninu izvješće. Oboje shvaćaju da je računalo pokvareno. |naslov18 = Epizoda 18 |datum18 = {{premijera|21|7|2010}} |sadržaj18 = David je prisiljen odgoditi sastanak Upravnog odbora H-mode na nekoliko sati jer izvješće nije spremno. Svi su nezadovoljni i nervozni te optužuju Ninu daje nesposobna, no David je brani obrazlažući da je Ninin kompjuter blokiran i da nije trenutačno moguće doći do dokumenta. Anić, koji radi u IT odjelu, popravlja Ninin PC i traži Ninu šifre kako bi mogao ući u kompjuter. Petar i Jurić sretnu se na hodniku firme i Jurić govori Petru da nije uspio doći do Nininih dokumenata jer ih je ona šifrirala, no Anić „popravlja“ kompjuter pa ne postoji mogućnost da će izvješće biti dostupno u skorije vrijeme. Kako bi skratili vrijeme do ponovnog sastanka, svi odlaze pogledati nove modele, no nitko nije zadovoljan kvalitetom materijala… Nikola objašnjava Nini da takav kvar na PC-u može biti otklonjen za svega sat vremena i da joj netko namješta. Iako ljut na Ninu što nije napravila backup izvješća, David joj počinje vjerovati da se radi o uroti te da su krivci Petar, Jurić i Anić. |naslov19 = Epizoda 19 |datum19 = {{premijera|22|7|2010}} |sadržaj19 = Zbog lošeg poslovanja automehaničarske radionice i potrebe smanjenja troškova, Ninin otac Vlado dobiva otkaz. David je zahvalan Nini što je uspjela lažirati izvještaj, ali ona zbog toga osjeća grižnju savjesti. David poziva Anića na razgovor jer želi saznati tko je odgovoran za krađu dokumenata i blokiranje Nininog kompjutera. Anić krivnju svaljuje na Jurića. Obojica dobivaju otkaz. Ipak, Jurić ne otkriva Davidu da iza krađe dokumenata stoji i Petar, a blokiranja kompjutera Patricija. H-moda će kupnjom jeftinijih materijala uštedjeti, no, iako stoji iza poteza svoga sina vjerujući da se tržište širi i da su takvi potezi možda i neophodni, Viktor nije sasvim siguran da je to prava odluka. Za razliku od njega, Aleks, Barbara i Sofija su nezadovoljni izborom materijala i drže da će se time pokvariti reputacija firme i ekskluzivnost na kojoj se bazira kompanija. Aleks je dodatno šokiran kada sazna da se njegov proračun mora još više smanjiti… David odlučuje unaprijediti Ninu u direktoricu financija i odlazi do Viktora i Sofije priopćiti im vijest. Sada Petar, Barbara, Viktor i Sofija odlučuju o Nininoj sudbini. |naslov20 = Epizoda 20 |datum20 = {{premijera|23|7|2010}} |sadržaj20 = Nina odlazi do Aleksa i informira ga o rezanju budžeta koje će se odraziti na kupnju materijala za izradu novih modela. Aleks i Monika izvrijeđaju Ninu, smatrajući je odgovornom za provedbu toga plana. Vlasnik Mondoteksa Dragan zove Davida na poslovni sastanak u Beograd, a David odluči povesti Marka i Ninu. Kada Barbara dozna da Nina odlazi u Beograd, ne može skriti svoju ljubomoru, optužujući Davida da je stalno s Ninom, a premalo vremena posvećuje njoj i organizaciji njihova vjenčanja. Nikola odlazi u H-modu na intervju za posao u IT odjelu. Dobiva posao, no Nina nije zadovoljna. Tvrdi da za njihov odnos nije poželjno da rade na istom mjestu. Iako Nikola tvrdi da premalo vremena provode zajedno, poštuje njezinu želju i odbija posao. Odmah nakon toga Monika čuje njihov razgovor i ponudi Nikoli posao u internet kafiću. Poslije, kada Nikola dozna da Nina putuje u Beograd, između njih izbije velika svađa. |naslov21 = Epizoda 21 |datum21 = {{premijera|26|7|2010}} |sadržaj21 = Patricija dolazi do Petra i govori mu kako ne želi sudjelovati u njegovim prljavim igrama. On je ucjenjuje otkrivajući joj kako zna za njezinu vezu s Davidom. U tom trenutku, Barbara ulazi u ured… Za to vrijeme, u Beogradu, David, Marko i Nina dogovaraju novi posao s Vanesom i Draganom, vlasnikom Mondoteksa. Dragan pokušava uvjeriti Davida i Ninu u vrhunsku kvalitetu materijala, pokušavajući im, u dogovoru s Vanesom, prodati loš materijal. Dragan i Vanesa provode svoj podli plan u djelo… U Zagrebu, Barbara odlučuje vidjeti Aleksove skice za svoju vjenčanicu. Kad sazna da je Davidova bivša djevojka zaštitno lice njihove nove modne kampanje, strašno se naljuti i odluči provjeriti što David zaista radi u Beogradu. |naslov22 = Epizoda 22 |datum22 = {{premijera|27|7|2010}} |sadržaj22 = Barbara stigne u Beograd i u Davidovoj hotelskoj sobi pronađe Ninu. Iako isprva iznenađena kada je ugleda u pidžami u sobi svog zaručnika, shvaća da nema razloga za ljubomoru i da Nina govori istinu kada kaže da je David na poslovnoj večeri. Odluči ga pričekati u sobi, a vrijeme krati pijući šampanjac s Ninom. Za to vrijeme, Davida na večeri zavodi Vanesa. Dragan otkriva Petru da je David potpisao ugovor s Mondoteksom, a da ga pritom nije niti pročitao. Naime, Dragan je u ugovor dodao stavke koje će Davida, kada ih otkrije, staviti u vrlo nezgodan položaj. U Zagrebu David daje Nini ovlasti za potpisivanje poslovnih dokumenata s klijentima i dobavljačima. |naslov23 = Epizoda 23 |datum23 = {{premijera|28|7|2010}} |sadržaj23 = Patricija je izbezumljena od bijesa kada sazna da će joj i Nina biti šefica. Nešto kasnije, Patriciji i Barbari u Tosci se pridružuje Aleks, koji počinje provocirati Barbaru, nezadovoljan njenom reakcijom na problem s Mondoteksovim materijalima. Kod kuće Nina s tatom razgovara o njegovom gubitku posla. Viktor i Sofija odlaze na put, a upravljanje firmom prepuštaju Davidu i Barbari. Monika dolazi kod Petra provjeriti jesu li istinita nagađanja da je u novoj vezi. U međuvremenu, Petar ucjenom nagovara Patriciju da zajedno večeraju. David priprema večeru za Barbaru. Na vratima se pojavljuje neočekivana gošća. |naslov24 = Epizoda 24 |datum24 = {{premijera|29|7|2010}} |sadržaj24 = Barbara uživa s Davidom, ali je neugodno iznenadi kada je obavijesti da će ostati na kasnom sastanku. Tada je nazove Petar s planom da izvede još jednu spletku. Nikola stiže u kuću Brlekovih, no ne sreće Ninu, koja je na poslu, ali ostane razgovarati s Vladom. David se nađe sa svojom neočekivanom gošćom, Vanesom. Kasno navečer u H-Modi, već umorna, Nina proučava ugovore. Nikola je želi iznenaditi i dolazi joj u ured. U isto vrijeme stiže i ljutita Barbara tražeći Davida. Nina opravdava Davida, ali Barbara shvaća kako joj laže. Monika nazove Petra, koji večer provodi s Patricijom. Shvativši kako Monika želi vidjeti Petra, Patricija ga odlučuje zadržati za sebe. U domu Glowatzkih, očajna Barbara u suzama dočekuje Davida. Sumnjajući na prevaru, traži objašnjenje. |naslov25 = Epizoda 25 |datum25 = {{premijera|30|7|2010}} |sadržaj25 = U domu Brlekovih, Nina i njen brat razgovaraju o njegovim planovima za budućnost. Nina povjerava bratu da ju je Nikola zaprosio. Ljutita Monika želi Petrovo objašnjenje o njegovom izbivanju tijekom noći. Barbara i dalje sumnjajući u Davidovu prevaru odlučuje saznati istinu angažirajući privatnog istražitelja. |naslov26 = Epizoda 26 |datum26 = {{premijera|2|8|2010}} |sadržaj26 = Privatni istražitelj stiže u H-Modu. Potplaćujući zaštitara, dolazi do snimke sigurnosnih kamera. Kada Barbara pogleda snimku na kojoj Nikola prosi Ninu, odluči je prikazati svima u H-Modi. Nina, ne znajući što joj se priprema, stiže u konferencijsku salu. |naslov27 = Epizoda 27 |datum27 = {{premijera|3|8|2010}} |sadržaj27 = Ninina obitelj raspravlja o Davidovoj želji da ode u Sarajevo na fotografski tečaj. Davor je razočaran tatinim protivljenjem te Nina odlučuje uzeti stvar u svoje ruke. Barbara se nalazi s privatnim istražiteljem koji joj podnosi izvješće o Davidovom kretanju. I dalje nije sigurna u njegovu vjernost. U H-Modi Patricija nastavlja dvostruku igru. |naslov28 = Epizoda 28 |datum28 = {{premijera|4|8|2010}} |sadržaj28 = David obavještava Ninu o neplaniranom sastanku s Mondoteksom i svojim novim odlukama. Sofija Glowatzky posjećuje očajnu Barbaru. Dok razgovaraju o Davidu, Sofija uviđa kako je Barbara ljubomorna i pokušava joj pomoći. Barbara zakjućuje što će biti cilj istrage unajmljenoga istražitelja. Kasno navečer Nikola dolazi kod Brlekovih nadajući se Niniom pozitivnom odgovoru na njegovu prosidbu. |naslov29 = Epizoda 29 |datum29 = {{premijera|5|8|2010}} |sadržaj29 = Nina obavještava obitelj kako bratu želi platiti fotografski tečaj u Bosni, no ne otkriva pravi izvor dodatnoga prihoda. U međuvremenu, Barbara daje upute privatnom detektivu o novim ciljevima istrage. U Beogradu, David, Marko i Nina dolaze na potpisivanje ugovora s Mondoteksom. David i dalje razmišlja je li to dobar poslovni potez u H-Modu. |naslov30 = Epizoda 30 |datum30 = {{premijera|6|8|2010}} |sadržaj30 = U H-Modi je novi radni dan. Nina stiže u ured, ne želeći razgovarati s ostalim kolegama koji su zatečeni njezinim ponašanjem. Aleks je razočaran kada sazna istinu o ugovoru s Mondoteksom. U Beogradu, zadovoljni Dragan i Vanesa razgovaraju o ostvarivanju svojih planova. |naslov31 = Epizoda 31 |datum31 = {{premijera|9|8|2010}} |sadržaj31 = U H-Modi sve je u znaku proslave godišnjice Glowatzkih. Sofija donosi pozivnicu Aleksu i Sanji, Viktorovoj bivšoj tajnici, a Marko kao pratilju poziva recepcionerku Koraljku. David razgovara s Ninom o poslu i obavještava ju o povišici i zabavi. Nešto kasnije, dok razgovaraju o osnivanju nove firme, David i Marko odluče Nini ponuditi vodeću poziciju. Ljutit što Petar nije pozvao Moniku na zabavu, Aleks joj govori da mora odlučiti želi li s Petrom biti u poslovnom ili privatnom odnosu. Barbara posjećuje Sofiju i Viktora s podlom namjerom-govori im kako je Dragan iz Mondoteksa ponudio Nini mito koji je ona umalo prihvatila te uvjerava Viktora kako bi joj trebalo dati otkaz zbog nelojalnosti. |naslov32 = Epizoda 32 |datum32 = {{premijera|10|8|2010}} |sadržaj32 = Viktor i Sofija su u bolnici nakon prometne nezgode. Dok su na pregledu, stižu Petar, Barbara i David koji je s proslave otišao s Vanesom. Za to vrijeme, Marko provodi večer s Patricijom i ostaje zapanjem njezinim priznanjem kako je provela noć s Davidom. Barbara, vidno potresena Viktorom i Sofijinom prometnom nezgodom, odluči Davidu priznati istinu o angažiranju privatnog istražitelja i kopanju po detaljima nesreće svojih roditelja. |naslov33 = Epizoda 33 |datum33 = {{premijera|11|8|2010}} |sadržaj33 = U H-Modi Aleks asistenticama dogovara sve potrebno za svoju modnu reviju u Makedoniji. Kako bi na pisti sve izgledalo savršeno, Aleks odlučuje napraviti probnu reviju za nove modele, no, kako mu nedostaje djevojka, angažira Patriciju. Marko, koji je saznao za Patricijinu avanturu, odluči o svemu ispitati Davida. U trenutku kada David odluči priznati Marku što se točno dogodilo, ulazi Barbara i sama doznaje istinu. Barbara po cijeloj H-Modi izbezumljeno traži Patriciju, kad ju pronađe na modnoj reviji, odlučuje pred svima reći istinu i osramotiti ju. |naslov34 = Epizoda 34 |datum34 = {{premijera|12|8|2010}} |sadržaj34 = Skandal s Barbarom i Patricijom još uvijek je glavna tema djelatnika H-Mode i obitelji Glowatzky. Petar posjećuje Barbaru i uvjerava je kako treba raskinuti zaruke s Davidom, a Patricija se mora suočiti s osuđivanjem kolega na poslu, ali i mogućem otkazu. G. Kovačević je primijetio kako zaposlenici H-Mode sve manje zalaze u kantinu, pa je odlučio nešto poduzeti kako Martina ne bi ostala bez posla. Kao pokriće poslovanju H-Mode, osnovana je nova, tajna firma kojoj je potreban početni kapital. Stoga se, Nina i Nikola, na čije je ime firma otvorena, odlučuju na brzu zaradu. Nakon što je David uplatio novac na račun nove firma, Nikola kupuje dionice na burci i zarađuje. |naslov35 = Epizoda 35 |datum35 = {{premijera|13|8|2010}} |sadržaj35 = Nikola je uz pomoć svoje tete i Monike započeo još jedan uspješan posao u kafiću preko puta H-Mode priprema slasne krumpiriće za kojima su poludjeli svi zaposlenici. Čak su i asistentice bile primorene lagati Martini i kriomice kroz zapušteno skladište otići po porciju krumpirića. Čim je čuo da je Barbara prekinula zaruke, Marko se odluči iskupiti Davidu. Sofija moli Barbaru da oprosti Davidu što se spetljao s Patricijom prije nego što su njih dvoje prohodali. U međuvremenu, Petar je smislio još jedan plan kako bi uništio Davida, a nove žrtve su Aleks i Dragan, direktor Mondoteksa. |naslov36 = Epizoda 36 |datum36 = {{premijera|16|8|2010}} |sadržaj36 = Nakon što se potukao s Draganom, Aleks je odlučio napustiti H-Modu i raskinuti dosadašji ugovor. Priznajući Aleksu da je pogriješila pri kupnji tkanine od Mondoteksa, Nina ga još jednom zamoli da se vrati u H-Modu. Petar se pod svaku cijenu želi riješiti Nine jer je Davidova desna ruka vodi sav njegov posao. Sofija i Viktor šeću gradom i pričaju o problemima svoje djece. Kako Viktor vjeruje da David postupno nezrelo i u poslu i s Barbarom, Sofija ga nagovara da popriča s njim i da mu pomogne. Mira više ne može gledati Vladu kako se izležava na kauču i gleda sapunice, pa mu sastavlja popis laganih kučanskih poslova koje može napraviti dok ona radi. |naslov37 = Epizoda 37 |datum37 = {{premijera|17|8|2010}} |sadržaj37 = Sada kada imaju dosta slobodnog vremena, Sofija i Viktor se odluče posvetiti malo sebi-ona će otići k frizeru i kozmetičarki, a on će slagati makete. G. Kovačević je pronašao rješenje kako će pomoći Martini i vratiti zaposlenike u kantinu. S obzirom na to da ju je Monika zamolila da pokuša nagovoriti Aleksa da se vrati u H-Modu, Barbara zajedno s Ninom i Aleksom odlazi na kratko druženje u Toscu gdje će dogovoriti novi poslovni plan. Aleks pristaje vratiti se na staro radno mjesto, ali pod uvjetom da se ubrzo napravi modna revija donjeg rublja na kojoj će Nina biti glavni model. |naslov38 = Epizoda 38 |datum38 = {{premijera|18|8|2010}} |sadržaj38 = Nina je poludjela vidjevši dopis g. Kovačevića u kojem se zaposlenicama naređuje gdje moraju jesti za vrijeme radnog vremena te se odlučila s njim obračunati. Patricija je otišla do Barbare kako bi joj vratila odjeću i novce koje je od nje davno posudila. Umjesto da su se dvije donedavno najbolje prijateljice nastavile svađati i optuživati za prijevare, Barbara i Patricija su se ipak uspjele pomiriti. G. Kovačević priznaje Marku kako mu se Koraljka već duže vrijeme sviđa te ga moli da je ostavi na miru. Kad je Nina počela objašnjavati Davidu da su za Aleksov povratak u H-Modu zaslužne Barbarine diplomatske vještine, na vrata njegovog ureda zabunom je ušao Vlado. A kako je on još uvijek bez posla, Davidu je sinula ideja da se zaposli kod Glowatzkih kao vozač. |naslov39 = Epizoda 39 |datum39 = {{premijera|19|8|2010}} |sadržaj39 = Aleks užurbano priprema reviju ženskog donjeg rublja, a svoje ideje o nazivu i izgledu revije s ponosom iznosi nezainteresiranom Davidu. Nina je zamolila Martinu da joj pomogne u mršavljenju te da joj isplanira zdrav jelovnik kojeg će se striktno držati. Nikola je razočaran što nema gužve u njegovom kafiću otkako je u H-Modi objevljena poslovna zabrana, te je na rubu bankrota. No uz pomoć Marka, koji je u H-Modu unio porciju krumpirića u praznoj kutiji za kompjuter, Nikola će sačuvati svoj posao. Monika i Petar se prepucavaju zbog loše izvedenog plana svrgavanja Davida, i dok se Petar htio rješiti Aleksa i Nine kako bi time uništio i Davida, Monika mu govori kako se previše bavi nepotrebnim stvarima i situacijama. |naslov40 = Epizoda 40 |datum40 = {{premijera|20|8|2010}} |sadržaj40 = Nina je pozvala Martinu na obiteljsku večeru kod svojih roditelja gdje će joj pokazati nekoliko vježbi za skidanje kila i objasniti joj pravila zdrave prehrane. Ispostavilo se da je na istu večeru pozvan i Nikola pa su se njih dvoje cijelu večer prepucavali za stolom. Otkako je Barbara prekinula s njim, David sve češće izlazi van s Markom kojeg zabrinjava Koraljkino zbližavanje s g. Kovačevićem. Dok su dečki u kafiću uživali u društvu dviju nepoznatih djevojaka, pojavile su se Barbara i Patricija. Vlado je odradio svoj prvi dan kao osobni vozač Sofije i Viktora Glowatzkog. |naslov41 = Epizoda 41 |datum41 = {{premijera|23|8|2010}} |sadržaj41 = U-Modu dolazi Violeta Luksić, suvlasnica izdavačke kuće u Beogradu, koja je zainteresantna za predstavljanje srpskog izdanja časopisa Helena. Violeta je zbog mnogih neobičnih zahtjeva za sebe i svog pratioca, Bubija, zadala glavobolje Davidu i Nini, a najveći je problem bila makrobiotička hrana. Sofija je dogovorila ručak s prijateljicama, a Viktor joj predloži da je Vlado odveze do grada i pomogne joj u šopingu. Vidjevši kako Vlado izgleda smiješno u košulji i trapericama, Sofija odluči potražiti najboljeg stilista u H-Modi, kako bi ga petvorio u pravog poslovnog muškarca. Koraljka još uvijek kriomice donosi Nikoline krumpiriće U-Modu, brinući se da Martina ne sazna za to. |naslov42 = Epizoda 42 |datum42 = {{premijera|24|8|2010}} |sadržaj42 = Pred sam kraj radnog vremena Koraljka se zabavlja ljepljenjem pozivnica za skorašnju Aleksovu modnu reviju donjeg rublja, a David, Marko i Nina uzimaju pauzu i odlaze na večeru. Dok su silazili liftom, na tren je nestalo struje pa se lift zaustavio između katova. S obzirom na to da su Nina i David ostavili svoje mobitele u konferencijskoj sali, a u Markovom mobitelu se ispraznila baterija, preostalo im je da vikom pozovu Koraljku u pomoć. Vrijeme su kratili prepričavanjem događaja Nininog prvog radnog dana. |naslov43 = Epizoda 43 |datum43 = {{premijera|25|8|2010}} |sadržaj43 = Dok se Nina priprema za večerašnji modni debi na reviji donjeg rublja, Martina primijeti kako se Sanja kriomice sladi krumpirićima koje joj je Nikola upravo donio u kutiji za kompjuter. Kako bi ga spriječila da u buduće donosi krumpiće njenim kolegama, Martina odlazi za njim i žestoko se posvode na parkingu ispred H-Mode. Jedan je krumpirić ispao iz kutije, a Patricija, koja je s Koraljkom gledala prepirku, za osvetu ga je ugurala u auspuh Markovog auta. Čim je on upalio motor, krumpirić pogodi Nikolu u glavu i on se odmah onesvjesti. Krivom je proglašena Martina. |naslov44 = Epizoda 44 |datum44 = {{premijera|26|8|2010}} |sadržaj44 = Markov iznenadni izlazak na modnu pistu popraćen je u svim novimana. U H-Modi svi hvale njegov potez osim Davida koji je ostao zatečen cjelokupnom situacijom za koju nije bio pravavremeno obavješten. Dragan obavjesti Ninu kako Mondoteksovi dioničari ne odobravaju poslovanje s tvrtkom „Buco Com“ s obzirom na to da im dionice padaju te u Sarajevo šalju svojeg zastupnika koji će napraviti inspekciju u uredu „Buco Coma“. Nina je primorana o tome obavjesti Davida i zamoli za pomoć. Nikola je još uvijek u bolnici zbog laganog ptresa mozga, a Petar zatraži od Patricije da još jednom pokuša razoriti vezu Davida i Barbare. |naslov45 = Epizoda 45 |datum45 = {{premijera|27|8|2010}} |sadržaj45 = David, Nina i Nikola uspješno su obavili razgovor s Mondoteksovim zastupnikom pa im prije odlaska u Zagreb preostaje uživati u društvu Nikoline tetke Fikrete. David sazna da je i Ninin brat također u Sarajevu te joj odobri nekoliko slobodnih dana, a on i Nikola se vraćaju u Zagreb. Nina pristane ostati s bratom, ali uz molbu da David večeras ostane u bolnici i starijim osobama pročita barem jedan ulomak iz njihove najdraže knjige. Martina slučajno zalije Petra s kavom, na što se on naljuti i pred g. Kovačevićem toliko pobjesni na nju da započne svađu nakon koje ona dobije izvaredni otkaz. |naslov46 = Epizoda 46 |datum46 = {{premijera|30|8|2010}} |sadržaj46 = Barbara posjeti Davida u njegovom uredu koko bi još jednom dobila potvrdu njihove ljubavi. Kako bi je umirio, David je još jednom zaprosi, a iznenađena Barbara opet pristane. U kantini Sanja, Koraljka i Marko nagovaraju g. Kovačevića da ispravi pogrešku i vrati Martinu natrag na posao, kao i da joj povećaju plaću. Monika je zadovoljna izgledom novog broje Helene, ali i svojim imenom pored titule glavne urednice. Navečer, kod Glowatzkih, Petar poludi kada čuje da su David i Barbara obnovili zaruke. |naslov47 = Epizoda 47 |datum47 = {{premijera|31|8|2010}} |sadržaj47 = Presretna zbog vjenčanja Barbare i Davida, Sofija im ponudi svoju pomoć u planiranju zabave, ali i odabiru Barbarine vjenčanice. Barbari se to nimalo ne sviđa jer je već sama zatražila savjet od Aleksa. Zbog toga prekida Davida usred sastanka. Istovremeno, djevojke su okupirane mladim Rikardom, koji s H-Modom pokušava dogovoriti kupnju najskupijih torbi na svijetu. Patricija kromice ulazi u Monikin ured u nadi da će pronaći torbu koju je Monika trebala dobiti za uspješno obavljen posao. |naslov48 = Epizoda 48 |datum48 = {{premijera|1|9|2010}} |sadržaj48 = Aleks izlaže Davidu svoju zamisao sljedeće modne revije H-Mode, koja može izgledati kao bilo koja svjetska, samo ako uz svoje kreacije prilaže Rikardove skupe torbice. S obzirom na to da David i Nina smatraju da je to skup projekt koji si H-Moda trenutno ne može priuštiti, Aleks opet prijeti otkazom. Monika primijeti da je Patricija uzela njezinu torbu pa je zatraži natrag. Kap koja je prelila čašu Monikinog strpljena je novi broj časopisa Helena u čijem impressumu ne piše da je ona glavni, već gostujući urednik. |naslov49 = Epizoda 49 |datum49 = {{premijera|2|9|2010}} |sadržaj49 = Nikola saznaje da su on, Nina i David postali bogataši jer su na vrijeme umnožili novac tvrtke "Buco com". Nikola odmah izvjesti Ninu o lijepim vjestima, ali ne i Davida - zasad će tu vijest tajiti od njega jer ima dovoljna briga. Otkako su ih iznevjerili Petar i Rikardo, Monika i Aleks razmišlaju o promjenama u svojim životima. Odluče pronaći nove i bolje ljubavne partnere. Ninina majka Mira zabrinuta je za Vladu koji svaku večer dolazi: kući umoran, ali i sretan što ima posao kod Glowatzkih. Na Monikin nagovor, Nikola odluči uložiti u sebe i zbog vrhunski odrađenog posla u Buco Comu odluči si pokloniti novi auto. |naslov50 = Epizoda 50 |datum50 = {{premijera|3|9|2010}} |sadržaj50 = Mira dobije usmenu opomenu od šefice Višnje jer je zaboravila izmjeriti tlak bolesniku. Na hodniku sretne doktora Milića, a on joj predloži da se prijavi za natječaj za posao glavne medicinske sestre. U H-Modi, Barbara prekida poslovni sastanak između Davida, Marka i Nine, kako bi se opet izjadala o problemima koje ima sa Sofijom. Patricija upoznaje svoje kolegice sa svojom novom simpatijom, g. Krajačem, biznismenom kojeg je baš večer prije u baru šarmirala Monika. Nikola se boji svoj novi auto parkirati ispred kafića pa zamoli Moniku da mu ustupi svoje parkirno mjesto ispred H-Mode. |naslov51 = Epizoda 51 |datum51 = {{premijera|6|9|2010}} |sadržaj51 = Sofija uživa dok pomaže Davidu i Barbari u pripremi vjenčanja godine, a posebno je raduje zanimljiv sastav koji je pronašla. Barbara njezin trud tumači kao hir pa odluči s Davidom pobjeći u inozemstvo i tamo se tajnosti udati. Gospodin Žarko iznenadi Patriciju još jednim pozivom na ručak, a Monika odluči probiti led i pozvati Nikolu u svoj stan, pod izlikom da joj ne radi internet u spavaćoj sobi. David je nezadovoljan prodajom nove kolekcije u Makedoniji i od suradnika zatraži hitno djelovanje. No oni se ne mogu složiti oko strategije-hoće li Marko osmisliti zanimljiv marketinški potez ili će Aleks prekrajiti cijelu kolekciju. |naslov52 = Epizoda 52 |datum52 = {{premijera|7|9|2010}} |sadržaj52 = Monika se požali Aleksu da je sinoćnji spoj bio katastrofa pa on savjetuje Nikoli kako ponovno pridobiti Moniku da izađe s njim. Dok David, Marko i Nina u uredu traže rješenje za makedonsku lošu prodaju, Koraljka ima prijedlog koji bi mogao rješiti neugodnu finacijsku situaciju. Ninina majka Mira razmišlja o prijavi za glavnu medicinsku sestru, a šef je ohrabruje u toj ideji. Patricija je ljuta na Žarka jer joj se cijeli dan ne javlja na mobitel. |naslov53 = Epizoda 53 |datum53 = {{premijera|8|9|2010}} |sadržaj53 = Nikola se budi u Monikinom krevetu zadovoljan što je proveo noć ljubakajući šeficu, a njoj je nelagodno i osjeća se zbunjeno. Barbara planira reći Sofiji da više ne želi trpjeti njezine sulude ideje oko vjenčanja, ali bi joj prešutjela da bježi s Davidom u inozemstvo. Petar i djevojke u H-Modi zapanjeni su Monikinim veselim raspoloženjem i sve bi dali da znaju razlog njezine nagle transformacije. |naslov54 = Epizoda 54 |datum54 = {{premijera|9|9|2010}} |sadržaj54 = Žarko je izveo Patriciju na još jednu večeru i, prije negoli je ona počela prigovarati njegovom ponašanju, iznenadi je pozivom u Barcelonu, gdje može šopingirati dok je on na poslovnom sastanku. Nina i Vlado kasne na večeru, a to jako razljuti Miru koja više ne želi slušati o gospođi Glowatzkoj. Nina je nesretna što još nije dobila pozivnicu za vjenčanje Davida i Barbare, a svi zaposlenici H-Mode već su odavno pozvani. |naslov55 = Epizoda 55 |datum55 = {{premijera|10|9|2010}} |sadržaj55 = Marko se budi uz nepoznatu djevojku koju je, zbog sinoćnjeg pijanstva, zamijenio s Koraljkom. Osim te neugodnosti, djevojka ga podsjeti i da je zakazao u krevetu. David je ljut na Barbaru jer je „zaboravila“ pozvati Ninu na vjenčanje, a Barbara je razdražljiva jer vjenčanje organizira sama, bez njegove pomoći. U H-Modu iznenada dolazi gospođa Kralj, Aleksova majka i vlasnica poznatog talijanskog centra za uljepšavanje. Aleks nije sretan zbog majčinog posjeta jer nije stigao pripremiti lažnu sliku o sebi - osim što majci nikad nije priznao da je gay, lagao je da ima zaručnicu. }} == Izvor == {{reflist}} [[Kategorija:Popisi epizoda hrvatskih televizijskih serija|Ne daj se, Nina]] 186y1zsrhchh689bm83ay0o76aoy1e4 0 272798 7569898 6914787 2026-08-04T22:53:40Z Jouluntähti 210279 7569898 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Grejp | slika = Grapefruits - whole-halved-segments.jpg | slika_opis = Crveni grejp | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = ''[[Citrus]]'' | species = '''''C. × paradisi''''' | dvoimeno = ''Citrus × paradisi'' | dvoimeno_autorstvo = Macfad. }} '''Grejp''' ili '''grejpfrut''' je tropska [[biljka]] iz roda [[Citrus|agruma]] (''Citrus'') gorkoga okusa. Spada u porodicu [[Rutovke|rutovki]] (''Rutaceae'') iz koje su najpoznatiji predstavnici limun, naranča i mandarina.<ref>{{Citiranje weba|title=Grejp - Vrtlarica.hr|url=https://www.vrtlarica.hr/grejp-sadnja-uzgoj/|website=www.vrtlarica.hr|language=hr}}</ref> [[Plod]] je zimzelenog [[drvo|drveta]] koje uobičajeno raste do 6 m u [[visina|visinu]], ali može doseći i trostruko veću visinu. Plodovi grejpa narastu do 15 cm u promjeru, a imaju žutu ili narančastu boju kore. Meso ploda je mekano, sočno i puno mirisnog soka, gorko-kiselog okusa. Najveći proizvođači ovog voća su; [[SAD]], [[Kina]] i [[Južnoafrička Republika]]. To je agrum bogat [[bioflavonoidi]]ma koji zajedno s [[vitamin C|vitaminom C]] jačaju slabe desni, [[arterija|arterije]] i [[kapilara|kapilare]]. Uz navedene sastojke, to je [[voće]] koje sadrži i mnogo folne kiseline, nužne za rast [[stanica]], stoga je grejp izuzetno važan za [[djeca|djecu]] i [[mladi|mlade]] u razvoju. Grejp ili sok od grejpa mogu biti opasni po zdravlje u kombinaciji s [[lijek]]ovima, jer grejp može pojačati djelovanje lijeka do te mjere da se čini da je bolesnik uzeo prekomjernu dozu lijeka, dok je u drugim slučajevima djelovanjem [[naringin]]a, tvari koja se nalazi u grejpu, došlo do smanjene apsorpcije lijeka iz [[krv]]i.<ref>{{Citiranje weba|title=Grejp, da ali pažljivo - Centar Zdravlja|url=https://www.centarzdravlja.hr/hrana-i-zdravlje/zdrava-prehrana/grejp-da-ali-pazljivo/|website=www.centarzdravlja.hr|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti/FF/wikidata}} {{Agrumi}} [[Kategorija:Agrumi]] g5zq54hrc9cfucllqmptjweoa15w8ax 7569998 7569898 2026-08-05T07:59:30Z Zeljko 1196 7569998 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Grejp | slika = Grapefruits - whole-halved-segments.jpg | slika_opis = Crveni grejp | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = ''[[Citrus]]'' | species = ''[[Citrus × aurantium]]'' | dvoimeno = ''[[Citrus × aurantium]]'' | troimeno = ''Citrus × aurantium f. aurantium'' | troimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Grejp''' (grejpfrut; lat. ''Citrus × aurantium f. aurantium'') je tropska [[biljka]] iz roda [[Citrus|agruma]] (''Citrus'') gorkoga okusa. Spada u porodicu [[Rutovke|rutovki]] (''Rutaceae'') iz koje su najpoznatiji predstavnici limun, naranča i mandarina.<ref>{{Citiranje weba|title=Grejp - Vrtlarica.hr|url=https://www.vrtlarica.hr/grejp-sadnja-uzgoj/|website=www.vrtlarica.hr|language=hr}}</ref> [[Plod]] je zimzelenog [[drvo|drveta]] koje uobičajeno raste do 6 m u [[visina|visinu]], ali može doseći i trostruko veću visinu. Plodovi grejpa narastu do 15 cm u promjeru, a imaju žutu ili narančastu boju kore. Meso ploda je mekano, sočno i puno mirisnog soka, gorko-kiselog okusa. Najveći proizvođači ovog voća su; [[SAD]], [[Kina]] i [[Južnoafrička Republika]]. To je agrum bogat [[bioflavonoidi]]ma koji zajedno s [[vitamin C|vitaminom C]] jačaju slabe desni, [[arterija|arterije]] i [[kapilara|kapilare]]. Uz navedene sastojke, to je [[voće]] koje sadrži i mnogo folne kiseline, nužne za rast [[stanica]], stoga je grejp izuzetno važan za [[djeca|djecu]] i [[mladi|mlade]] u razvoju. Grejp ili sok od grejpa mogu biti opasni po zdravlje u kombinaciji s [[lijek]]ovima, jer grejp može pojačati djelovanje lijeka do te mjere da se čini da je bolesnik uzeo prekomjernu dozu lijeka, dok je u drugim slučajevima djelovanjem [[naringin]]a, tvari koja se nalazi u grejpu, došlo do smanjene apsorpcije lijeka iz [[krv]]i.<ref>{{Citiranje weba|title=Grejp, da ali pažljivo - Centar Zdravlja|url=https://www.centarzdravlja.hr/hrana-i-zdravlje/zdrava-prehrana/grejp-da-ali-pazljivo/|website=www.centarzdravlja.hr|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Agrumi}} [[Kategorija:Agrumi]] mw5q60wdabio4ur91sy15ayjk073rzm 7570000 7569998 2026-08-05T08:01:24Z Zeljko 1196 7570000 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Grejp | slika = Grapefruits - whole-halved-segments.jpg | slika_opis = Crveni grejp | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = ''[[Citrus]]'' | species = ''[[Citrus × aurantium]]'' | dvoimeno = ''[[Citrus × aurantium]]'' | troimeno = ''Citrus × aurantium f. aurantium'' | troimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Grejp''' (grejpfrut; lat. ''Citrus × aurantium f. aurantium'' ) je tropska [[biljka]] iz roda [[Citrus|agruma]] (''Citrus'') gorkoga okusa. Spada u porodicu [[Rutovke|rutovki]] (''Rutaceae'') iz koje su najpoznatiji predstavnici limun, naranča i mandarina.<ref>{{Citiranje weba|title=Grejp - Vrtlarica.hr|url=https://www.vrtlarica.hr/grejp-sadnja-uzgoj/|website=www.vrtlarica.hr|language=hr}}</ref> [[Plod]] je zimzelenog [[drvo|drveta]] koje uobičajeno raste do 6 m u [[visina|visinu]], ali može doseći i trostruko veću visinu. Plodovi grejpa narastu do 15 cm u promjeru, a imaju žutu ili narančastu boju kore. Meso ploda je mekano, sočno i puno mirisnog soka, gorko-kiselog okusa. Najveći proizvođači ovog voća su; [[SAD]], [[Kina]] i [[Južnoafrička Republika]]. To je agrum bogat [[bioflavonoidi]]ma koji zajedno s [[vitamin C|vitaminom C]] jačaju slabe desni, [[arterija|arterije]] i [[kapilara|kapilare]]. Uz navedene sastojke, to je [[voće]] koje sadrži i mnogo folne kiseline, nužne za rast [[stanica]], stoga je grejp izuzetno važan za [[djeca|djecu]] i [[mladi|mlade]] u razvoju. Grejp ili sok od grejpa mogu biti opasni po zdravlje u kombinaciji s [[lijek]]ovima, jer grejp može pojačati djelovanje lijeka do te mjere da se čini da je bolesnik uzeo prekomjernu dozu lijeka, dok je u drugim slučajevima djelovanjem [[naringin]]a, tvari koja se nalazi u grejpu, došlo do smanjene apsorpcije lijeka iz [[krv]]i.<ref>{{Citiranje weba|title=Grejp, da ali pažljivo - Centar Zdravlja|url=https://www.centarzdravlja.hr/hrana-i-zdravlje/zdrava-prehrana/grejp-da-ali-pazljivo/|website=www.centarzdravlja.hr|language=hr}}</ref> == Sinonimi == * ''Citrus × paradisi'' == Izvori == {{izvori}} {{Agrumi}} [[Kategorija:Agrumi]] pmyzveb04021d4lhu2j8tvu8lfhfjeo 7570001 7570000 2026-08-05T08:01:45Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Grejp]] na [[Citrus × aurantium f. aurantium]] 7570000 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Grejp | slika = Grapefruits - whole-halved-segments.jpg | slika_opis = Crveni grejp | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = ''[[Citrus]]'' | species = ''[[Citrus × aurantium]]'' | dvoimeno = ''[[Citrus × aurantium]]'' | troimeno = ''Citrus × aurantium f. aurantium'' | troimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Grejp''' (grejpfrut; lat. ''Citrus × aurantium f. aurantium'' ) je tropska [[biljka]] iz roda [[Citrus|agruma]] (''Citrus'') gorkoga okusa. Spada u porodicu [[Rutovke|rutovki]] (''Rutaceae'') iz koje su najpoznatiji predstavnici limun, naranča i mandarina.<ref>{{Citiranje weba|title=Grejp - Vrtlarica.hr|url=https://www.vrtlarica.hr/grejp-sadnja-uzgoj/|website=www.vrtlarica.hr|language=hr}}</ref> [[Plod]] je zimzelenog [[drvo|drveta]] koje uobičajeno raste do 6 m u [[visina|visinu]], ali može doseći i trostruko veću visinu. Plodovi grejpa narastu do 15 cm u promjeru, a imaju žutu ili narančastu boju kore. Meso ploda je mekano, sočno i puno mirisnog soka, gorko-kiselog okusa. Najveći proizvođači ovog voća su; [[SAD]], [[Kina]] i [[Južnoafrička Republika]]. To je agrum bogat [[bioflavonoidi]]ma koji zajedno s [[vitamin C|vitaminom C]] jačaju slabe desni, [[arterija|arterije]] i [[kapilara|kapilare]]. Uz navedene sastojke, to je [[voće]] koje sadrži i mnogo folne kiseline, nužne za rast [[stanica]], stoga je grejp izuzetno važan za [[djeca|djecu]] i [[mladi|mlade]] u razvoju. Grejp ili sok od grejpa mogu biti opasni po zdravlje u kombinaciji s [[lijek]]ovima, jer grejp može pojačati djelovanje lijeka do te mjere da se čini da je bolesnik uzeo prekomjernu dozu lijeka, dok je u drugim slučajevima djelovanjem [[naringin]]a, tvari koja se nalazi u grejpu, došlo do smanjene apsorpcije lijeka iz [[krv]]i.<ref>{{Citiranje weba|title=Grejp, da ali pažljivo - Centar Zdravlja|url=https://www.centarzdravlja.hr/hrana-i-zdravlje/zdrava-prehrana/grejp-da-ali-pazljivo/|website=www.centarzdravlja.hr|language=hr}}</ref> == Sinonimi == * ''Citrus × paradisi'' == Izvori == {{izvori}} {{Agrumi}} [[Kategorija:Agrumi]] pmyzveb04021d4lhu2j8tvu8lfhfjeo 7570003 7570001 2026-08-05T08:01:59Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Citrus × aurantium f. aurantium]] na [[Grejp]] preko preusmjeravanja 7570000 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Grejp | slika = Grapefruits - whole-halved-segments.jpg | slika_opis = Crveni grejp | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = ''[[Citrus]]'' | species = ''[[Citrus × aurantium]]'' | dvoimeno = ''[[Citrus × aurantium]]'' | troimeno = ''Citrus × aurantium f. aurantium'' | troimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Grejp''' (grejpfrut; lat. ''Citrus × aurantium f. aurantium'' ) je tropska [[biljka]] iz roda [[Citrus|agruma]] (''Citrus'') gorkoga okusa. Spada u porodicu [[Rutovke|rutovki]] (''Rutaceae'') iz koje su najpoznatiji predstavnici limun, naranča i mandarina.<ref>{{Citiranje weba|title=Grejp - Vrtlarica.hr|url=https://www.vrtlarica.hr/grejp-sadnja-uzgoj/|website=www.vrtlarica.hr|language=hr}}</ref> [[Plod]] je zimzelenog [[drvo|drveta]] koje uobičajeno raste do 6 m u [[visina|visinu]], ali može doseći i trostruko veću visinu. Plodovi grejpa narastu do 15 cm u promjeru, a imaju žutu ili narančastu boju kore. Meso ploda je mekano, sočno i puno mirisnog soka, gorko-kiselog okusa. Najveći proizvođači ovog voća su; [[SAD]], [[Kina]] i [[Južnoafrička Republika]]. To je agrum bogat [[bioflavonoidi]]ma koji zajedno s [[vitamin C|vitaminom C]] jačaju slabe desni, [[arterija|arterije]] i [[kapilara|kapilare]]. Uz navedene sastojke, to je [[voće]] koje sadrži i mnogo folne kiseline, nužne za rast [[stanica]], stoga je grejp izuzetno važan za [[djeca|djecu]] i [[mladi|mlade]] u razvoju. Grejp ili sok od grejpa mogu biti opasni po zdravlje u kombinaciji s [[lijek]]ovima, jer grejp može pojačati djelovanje lijeka do te mjere da se čini da je bolesnik uzeo prekomjernu dozu lijeka, dok je u drugim slučajevima djelovanjem [[naringin]]a, tvari koja se nalazi u grejpu, došlo do smanjene apsorpcije lijeka iz [[krv]]i.<ref>{{Citiranje weba|title=Grejp, da ali pažljivo - Centar Zdravlja|url=https://www.centarzdravlja.hr/hrana-i-zdravlje/zdrava-prehrana/grejp-da-ali-pazljivo/|website=www.centarzdravlja.hr|language=hr}}</ref> == Sinonimi == * ''Citrus × paradisi'' == Izvori == {{izvori}} {{Agrumi}} [[Kategorija:Agrumi]] pmyzveb04021d4lhu2j8tvu8lfhfjeo 0 275297 7569579 6928746 2026-08-04T12:08:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569579 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Gornji Hrastovac |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|SMŽ}} |općina = [[Majur]] |najbliži grad = |površina = 11,1 |visina = |z. širina = |z. dužina = |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 85 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 44430 Hrvatska Kostajnica |pozivni broj = +385 (0)44 |autooznaka = SK |web = |bilješke = }} '''Gornji Hrastovac''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Majur]], [[Sisačko-moslavačka županija]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 313 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 112 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Gornji Hrastovac |p1857=449 |p1869=408 |p1880=445 |p1890=581 |p1900=619 |p1910=623 |p1921=636 |p1931=671 |p1948=509 |p1953=547 |p1961=563 |p1971=501 |p1981=448 |p1991=427 |p2001=313 |p2011=209 |p2021=85 |napomena=U 1857. nazvano Donji Hrastovac, a 1869. Hrastovac. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Sport== U naselju je postojao [[nogomet]]ni klub [[NK 25. maj Gornji Hrastovac]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-25-maj-gornji-hrastovac/318355/subjekti.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=24. svibnja 2015. |archive-date=24. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924080254/http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-25-maj-gornji-hrastovac/318355/subjekti.aspx |url-status=dead }}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Naselja u sastavu Općine Majur}} [[Kategorija:Naselja u Sisačko-moslavačkoj županiji]] ghj59puvl9if22aaosnzcehuwbz48c6 0 277515 7569685 7493909 2026-08-04T15:24:57Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Podmazivanje|Podmazivanje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569685 wikitext text/x-wiki '''Petrolej''' (srednjovj. lat. petroleum < lat. petrae oleum: ulje iz stijene) je tekuća prirodna smjesa kapljevitih [[ugljikovodik]]a koja se dobiva [[destilacija|frakcijskom destilacijom]] [[nafta|nafte]]. Sadrži C₅ i C₆ ugljikovodike. Petrolej ('''petroleter''') je povijesni naziv za naftu. '''Laki petrolej''' koji služi kao gorivo za avionske motore naziva se [[kerozin]]om. Petrolej (petroleter) je najlakši [[benzin]], specifične težine 0,645 – 0,665; uglavnom [[pentan]] i [[heksan]]. ==Osobine i uporaba== Petrolej se destilira pri temperaturama 175 - 325&nbsp;°C, pa se po svojstvima nalazi između [[benzin]]a i [[dizel|dizelskog goriva]] (plinsko ulje). [[Vrelište]] mu je od 35 - 74&nbsp;°C, pa je lako zapaljiv. Prije se koristio kao jedino [[gorivo]] za rasvjetne svjetiljke, također i za grijanje i pogon vozila. Koristi se kao otapalo za [[masti]] i [[smola|smole]]. {{mrva-tehno}} ==Izvor== * http://glossary.periodni.com/glosar.php?hr=petroleter * * ''Tehnički leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: [[Zvonimir Jakobović]]. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007.g., Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. {{ISBN|978-953-268-004-1}}, str. 625. [[Kategorija:Tekuća goriva]] [[Kategorija:Naftni derivati]] [[Kategorija:Alkani]] [[Kategorija:Podmazivanje]] 0u07wn7f3vul6ohdjafk0m6wp7q9wuf 0 284846 7570106 7415238 2026-08-05T11:32:16Z Cromenio 354777 7570106 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Molde | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama =MoldeRooftops.jpg | veličina_slike = 280px | opis_slike =Molde | slika_lokacijska_karta_država =Norveška | slika_zastava = Flag of Molde.svg | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Molde komm.svg | slika_grb_veličina = 80px | širina-stupnjevi = 62 | širina-minute = 45 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 7 | dužina-minute = 14 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z|NOR}} [[Norveška]] | lokacija1_ime = Okrug | lokacija1_info = [[Møre og Romsdal]] | lokacija2_ime = Općina | lokacija2_info = [[Molde (općina)|Molde]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 363 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2007. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 24.421<ref>[http://www.ssb.no/english/ Statistički zavod Norveške]</ref> | stanovništvo_gustoća = 68 stan/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Molde''' je grad i središte istoimene općine i okruga [[Møre og Romsdal]] u [[Norveška|Norveškoj]]. ==Zemljopis== Grad se nalazi u zapadnoj Norveškoj u regiji [[Vestlandet]] (Zapadna Norveška) na poluotoku [[Romsdalshalvøya]]. Dugačak je 10 km a širok 1 – 2 km pruža se uz [[fjord]] [[Moldefjord]] i njegov rukavac [[Romsdalsfjord]]. ==Stanovništvo== Prema podacima o broju stanovnika iz [[2007.]] godine u općini živi 46.049 stanovnika. == Šport == * [[Molde FK]], [[nogomet]]ni klub ==Gradovi prijatelji== * {{Z+X|SLK}} – [[Bardejov]] * {{Z+X|DAN}} – [[Vejle]] * {{Z+X|ŠVE}} – [[Borås]] * {{Z+X|FIN}} – [[Mikkeli]] * {{Z+X|ČEŠ}} – [[Česká Lípa]] * {{Z+X|LIT}} – [[Kelmė]] ==Izvor== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.molde.kommune.no Službene stranice općine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050923204013/http://molde.kommune.no/ |date=23. rujna 2005. }} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commons= |commonshr= |commonscat=Molde |commonscathr=Molde |wikivrste= |wikivrstehr= }} {{Mrva-grad-norveška}} [[Kategorija:Gradovi u Norveškoj]] rx5kay9uxcftylpj4547mwc8bsai413 0 295702 7569784 7155957 2026-08-04T18:37:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569784 wikitext text/x-wiki {{Infookvir oružje |naziv =Heckler & Koch MP5 |slika = [[Datoteka:MP5t.png|300px|bezokvira]] |slika opis = MP5 Navy napravljen 1976. za američku mornaricu - 9x19mm. |vrsta =[[Automat]] |porijeklo ={{Z|NJE}} [[Zapadna Njemačka]] <!---- Povijest uporabe ----> |služba =[[1966.]] - danas |korišten od =Vidi ''[[Heckler & Koch MP5#Korisnici|korisnici]]'' |ratovi = <!---- Povijest proizvodnje ----> |projektant =Tilo Möller<br>Manfred Guhring<br>Georg Seidl<br>Helmut Baureuter |projektirano datum =[[1964.]] – [[1966.]] |proizvođač =Heckler & Koch<br>licencna proizvodnja diljem svijeta |proizvodnja razdoblje =[[1966.]] - |proizvedeno komada = |cijena komad = |inačice =Vidi ''[[Heckler & Koch MP5#Inačice|inačice]]'' |streljačko oružje =DA |dužina =Vidi ''[[Heckler & Koch MP5#Tehničke karakteristike|tehničke karakteristike]]'' |masa =Vidi ''[[Heckler & Koch MP5#Tehničke karakteristike|tehničke karakteristike]]'' |širina =Vidi ''[[Heckler & Koch MP5#Tehničke karakteristike|tehničke karakteristike]]'' |visina =Vidi ''[[Heckler & Koch MP5#Tehničke karakteristike|tehničke karakteristike]]'' |dužina cijevi =Vidi ''[[Heckler & Koch MP5#Tehničke karakteristike|tehničke karakteristike]]'' |promjer = |kalibar = |streljivo =9x19mm Parabellum<br>10mm Auto (MP5/10)<br>.40 S&W (MP5/40) |cijev = |broj žljebova = |brzina =Vidi ''[[Heckler & Koch MP5#Tehničke karakteristike|tehničke karakteristike]]'' |brzina gađanja =Vidi ''[[Heckler & Koch MP5#Tehničke karakteristike|tehničke karakteristike]]'' |učinkoviti domet =Vidi ''[[Heckler & Koch MP5#Tehničke karakteristike|tehničke karakteristike]]'' |kapacitet spremnika =klasični okviri od 15, 30 i 32 metka<br>Beta C-Mag bubanj okvir sa 100 metaka |ciljnik =podesivi čelični ciljnik |podatak1 = |vrijednost podatak1 = |podatak2 = |vrijednost podatak2 = |podatak3 = |vrijednost podatak3 = |podatak4 = |vrijednost podatak4 = |podatak5 = |vrijednost podatak5 = |napomena = }} '''Heckler & Koch MP5''' ([[Njemački jezik|njem.]] Maschinenpistole 5) je [[Njemačka|njemački]] 9&nbsp;mm [[automat]] kojeg je tijekom [[1960-ih]] dizajnirala, razvila te proizvodnju započela njemačka vojna industrija [[Heckler & Koch|Heckler & Koch GmbH]] (H&K). MP5 je trenutno jedan od najkorištenijih automata na svijetu<ref>Hogg, Ian (2002). "Jane's Guns Recognition Guide", Jane's Information Group, {{ISBN|0-00-712760-X}}.</ref> kojeg su usvojile brojne vojne, policijske i druge snage. Tijekom [[1990-ih]] tvrtka Heckler & Koch je razvila automat [[Heckler & Koch UMP|H&K UMP]] kao nasljednika MP5, no obje puške su i danas ostale u proizvodnji.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.heckler-koch.com/HKWebText/detailProd/1926/82/4/20 |title=Web stranica proizvođača |access-date=14. veljače 2011. |archive-date=27. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090527112537/http://www.heckler-koch.com/HKWebText/detailProd/1926/82/4/20 |url-status=dead }}</ref> == Povijest == Tvrtka Heckler & Koch ohrabrena uspjehom automatske puške [[Heckler & Koch G3|G3]] započela je s razvojem serije malog oružja koje će se temeljiti na dizajnu G3 a serija će biti podijeljena u četiri temeljne inačice. Prva inačica bi koristila streljivo kalibra 7,62x51mm NATO, druga 7,62x39mm, treća 5,56x45mm NATO a četvrta 9x19mm Parabellum ([[pištolj]]sko streljivo). U konačnici, automat MP5 je razvijen na temelju četvrte inačice, a u početku je bio poznat kao '''HK54'''. Rad na dizajnu MP5 je započeo [[1964.]] godine te je dvije godine kasnije usvojen u njemačkoj saveznoj policiji, pograničnoj kontroli i vojnim specijalnim jedinicama. Osim u [[Njemačka|Njemačkoj]], MP5 se proizvodi i u mnogim zemljama diljem svijeta na temelju [[Licenca|licence]], a to su: [[Grčka]] (bivši EBO; današnji EAS), [[Iran]], [[Meksiko]] (SEDENA), [[Pakistan]], [[Saudijska Arabija]], [[Sudan]], [[Turska]] (MKEK) i [[Velika Britanija]] (u početku Royal Ordnance, a kasnije Heckler & Koch Great Britain).<ref name="GB">{{Citiranje časopisa |url=http://www.worldpolicy.org/projects/arms/reports/smallarms.htm |title=Report: Profiling the Small Arms Industry - World Policy Institute - Research Project |archive-url=https://web.archive.org/web/20171011093831/http://www.worldpolicy.org/projects/arms/reports/smallarms.htm |archive-date=11. listopada 2017. |access-date=14. veljače 2011.}}</ref> == Detalji dizajna == Primarna inačica iz obitelji MP5 automata je '''MP5A2''' koji koristi 9x19mm Parabellum streljivo. Prvi modeli MP5 su koristili okvire s duplim redom metaka ali su od [[1977.]] godine počeli upotrebljavati čelične okvire s 15 i 30 metaka gdje je težina praznog okvira iznosila 120, odnosno 170 grama. Čelični ciljnik koji se nalazi na automatu koristi prirodnu sposobnost [[Oko|oka]] i [[Mozak|mozga]] da se lako usklade putem koncentričnih krugova. Stražnji čelični ciljnik je podesiv ovisno o utjecaju vjetra i visine paljbe. Tako je ciljnik moguće rotirati ovisno o paljbi na udaljenosti od 25, 50, 75 i 100 metara. Automat ima tri osnovna moda paljbe: "''S''" ([[Njemački jezik|njem]]. Sicher; hrv. sigurno) je oznaka za zakočenost oružja i označena je bijelom bojom; "''E''" ([[Njemački jezik|njem.]] Einzelfeuer) je oznaka za pojedinačnu paljbu i označena je crvenom bojom; "''F''" ([[Njemački jezik|njem.]] Feuerstoß) je oznaka za automatsku paljbu i također je označena crvenom bojom. Cijev automata je dizajnerski drastično proširena - cilindrična komponenta je zavarena na tijelo puške. Jedan dio mehanizma je sličan kao kod puške [[Heckler & Koch G3|G3]]. Na vrh cijevi puške je moguće montirati eksplozivnu granatu (kao [[APAV 40]] na [[FAMAS|FAMAS-u]]) ili granatu sa [[Suzavac CS|suzavcem]]. Gornji dio puške ima specijalno izrađene "ureze" na koje je moguće montirati standardnu Heckler & Koch dnevnu optiku (istu kao i kod [[Heckler & Koch G3|G3]], [[Heckler & Koch HK33|HK33]] i [[Heckler & Koch G3SG/1|G3SG/1]]), noćnu optiku ili pak istovremeno refleksnu optiku i laserski pokazivač. Svi modeli s brzo odvojivom optikom imaju i mogućnost korištenja čeličnog ciljnika. ''MP5A2'' ima fiksni [[kundak]] izrađen od sintetičkog polimera dok kompaktni model ''MP5A3'' ima uvlačiv metalni kundak. Model '''MP5-N''' (N je oznaka za Navy, odnosno za [[Mornarica|mornaricu]]) je razvijen [[1986.]] godine za potrebe [[Ratna mornarica SAD-a|američke mornarice]]. Ovaj model ima sklopivi kundak i cijev dužine 225&nbsp;mm, dok supresor i podzvučno streljivo proizvodi tvrtka Knight's Armament Company. == Tehničke karakteristike == [[Datoteka:RAF-Logo.svg|mini|200px|desno|Automat Heckler & Koch MP5 na zastavi zloglasne Frakcije Crvene armije (RAF).]] [[Datoteka:HK94k on Finnish camo.jpg|mini|200px|desno|Karabin H&K 94.]] {| border=0 cellspacing=0 cellpadding=3 style="border-top:3px double #999; border-bottom:3px double #999; border-collapse:collapse; text-align:left; font-size:smaller;" |+ align=bottom style="font-size:smaller; text-align:left; padding-top:1em; line-height:1.3;" | Dužina oružja je izražena zajedno s kundakom. |- style="vertical-align:bottom; border-bottom:1px solid #999;" ! ! style="text-align:left;" | Težina ! style="text-align:left;" | Dužina ! style="text-align:left;" | Dužina<br>cijevi ! style="text-align:left;" | Širina ! style="text-align:left;" | Visina ! style="text-align:left;" | Brzina ! style="text-align:left;" | Brzina<br>paljbe ! style="text-align:left;" | Učinkoviti<br>domet |- ! style="text-align:center;" | MP5/10 | 2,67&nbsp;kg | 680&nbsp;mm | 225&nbsp;mm | 50&nbsp;mm | 260&nbsp;mm | 425 m./sek. | 800 met./min. | 100 m |- ! style="text-align:center;" | MP5/40 | 2,67&nbsp;kg | 680&nbsp;mm | 225&nbsp;mm | 50&nbsp;mm | 260&nbsp;mm | 315 m./sek. | 800 met./min. | 50 m |- ! style="text-align:center;" | MP5A2 | 2,54&nbsp;kg | 680&nbsp;mm | 225&nbsp;mm | 50&nbsp;mm | 260&nbsp;mm | 400 m./sek. | 800 met./min. | 200 m |- ! style="text-align:center;" | MP5A3 | 3,08&nbsp;kg | 700&nbsp;mm | 225&nbsp;mm | 50&nbsp;mm | 260&nbsp;mm | 400 m./sek. | 800 met./min. | 200 m |- ! style="text-align:center;" | MP5A4 | 2,54&nbsp;kg | 680&nbsp;mm | 225&nbsp;mm | 50&nbsp;mm | 260&nbsp;mm | 400 m./sek. | 800 met./min. | 200 m |- ! style="text-align:center;" | MP5A5 | 3,08&nbsp;kg | 700&nbsp;mm | 225&nbsp;mm | 50&nbsp;mm | 260&nbsp;mm | 400 m./sek. | 800 met./min. | 200 m |- ! style="text-align:center;" | MP5K | 2&nbsp;kg | 325&nbsp;mm | 115&nbsp;mm | 50&nbsp;mm | 210&nbsp;mm | 375 m./sek. | 900 met./min. | 100 m |- ! style="text-align:center;" | MP5KA1 | 2&nbsp;kg | 325&nbsp;mm | 115&nbsp;mm | 50&nbsp;mm | 210&nbsp;mm | 375 m./sek. | 900 met./min. | 100 m |- ! style="text-align:center;" | MP5KA4 | 2&nbsp;kg | 325&nbsp;mm | 115&nbsp;mm | 50&nbsp;mm | 210&nbsp;mm | 375 m./sek. | 900 met./min. | 100 m |- ! style="text-align:center;" | MP5KA5 | 2&nbsp;kg | 325&nbsp;mm | 115&nbsp;mm | 50&nbsp;mm | 210&nbsp;mm | 375 m./sek. | 900 met./min. | 100 m |- ! style="text-align:center;" | MP5K-PDW | 2,78&nbsp;kg | 603&nbsp;mm | 115&nbsp;mm | 50&nbsp;mm | 210&nbsp;mm | 375 m./sek. | 900 met./min. | 100 m |- ! style="text-align:center;" | MP5SD1 | 2,80&nbsp;kg | 550&nbsp;mm | 146&nbsp;mm | 60&nbsp;mm | 260&nbsp;mm | 285 m./sek. | 700 met./min. | ??? |- ! style="text-align:center;" | MP5SD2 | 3,10&nbsp;kg | 790&nbsp;mm | 146&nbsp;mm | 60&nbsp;mm | 260&nbsp;mm | 285 m./sek. | 700 met./min. | ??? |- ! style="text-align:center;" | MP5SD3 | 3,60&nbsp;kg | 805&nbsp;mm | 146&nbsp;mm | 60&nbsp;mm | 260&nbsp;mm | 285 m./sek. | 700 met./min. | ??? |- ! style="text-align:center;" | MP5SD4 | 2,80&nbsp;kg | 550&nbsp;mm | 146&nbsp;mm | 60&nbsp;mm | 260&nbsp;mm | 285 m./sek. | 700 met./min. | ??? |- ! style="text-align:center;" | MP5SD5 | 3,10&nbsp;kg | 790&nbsp;mm | 146&nbsp;mm | 60&nbsp;mm | 260&nbsp;mm | 285 m./sek. | 700 met./min. | ??? |- ! style="text-align:center;" | MP5SD6 | 3,60&nbsp;kg | 805&nbsp;mm | 146&nbsp;mm | 60&nbsp;mm | 260&nbsp;mm | 285 m./sek. | 700 met./min. | ??? |- |} == Inačice == Sve inačice MP5 automata podijeljene su na četiri temeljna modela: *civilne inačice, *inačice sa supresorom (prigušivačem zvuka), *inačice manjeg kalibra i *inačice većeg kalibra. Početkom [[1970-ih]] njemačka vojna tvrtka [[Heckler & Koch]] je predstavila konvertirani model MP5 koji može koristiti sportsko streljivo (.22 LR). Ovaj automat koristi okvir od 20 metaka i postiže brzinu paljbe od 650 metaka u minuti. Taj model ne spada ni u jedan od navedena četiri temeljna modela MP5 automata. === Civilne inačice === ''MP5SFA2'' ([[Engleski jezik|eng.]] SF - single-fire; [[Hrvatski jezik|hrv.]] pojedinačna paljba) je ustvari model ''MP5A2'' ali ima jedino mogućnost poluautomatske paljbe. Inačice isporučene nakon prosinca [[1991.]] godine imaju mogućnost automatske paljbe. Ova inačica je razvijena [[1986.]] godine na zahtjev [[FBI|FBI-a]] koji je trebao poluautomatski karabin kalibra 9&nbsp;mm. Model ''MP5SFA3'' ima sklopivi metalni kundak. ''HK94'' je karabin koji je razvijen za potrebe civilnog tržišta. === Inačice sa supresorom === [[Heckler & Koch]] je [[1974.]] godine započeo s dizajnerskim razvojem inačica MP5 automata sa supresorom, pod oznakom '''MP5SD''' ([[Njemački jezik|njem.]] SD – Schalldämpfer, [[Hrvatski jezik|hrv.]] prigušivač zvuka). Oružje se sastoji od integralnog ali odvojivog [[aluminij]]skog supresora i laganog bolt carriera. Cijev je dužine 146&nbsp;mm te sadrži rupe od 2,5&nbsp;mm za odvod [[barut]]nih [[plin]]ova. Metak izlazi iz cijevi podzvučnom brzinom, tako da prilikom "''leta po zraku''" ne stvara zvučni val. Zbog smanjenja dužine cijevi, brzina oružja je 16 do 26% manja od standardnog MP5 automata (ovisno o tome koje se streljivo koristi) ali su zadržani automatika i pouzdanost. Oružje je dizajnirano za korištenje standardnog nadzvučnog streljiva uz supresor. Tvrtka Heckler & Koch ekskluzivno proizvodi MP5SD u nekoliko modela: ''MP5SD1'' i ''MP5SD4'' (modeli bez kundaka); ''MP5SD2'' i ''MP5SD5'' (modeli s fiksnim sintetičkim kundakom) te ''MP5SD3'' i ''MP5SD6'' (modeli sa sklopivim metalnim kundakom). Za [[Ratna mornarica SAD-a|američku mornaricu]] je izrađen model ''MP5SD-N'' koji je zapravo verzija ''MP5SD3'' s metalnim kundakom i supresorom od nehrđajućeg čelika. Supresor omogućuje paljbu čak i ako je voda u njemu u slučaju odvijanja operacija pokraj ili u vodi. === Inačice manjeg kalibra === [[Datoteka:Visierlinie.jpg|mini|200px|desno|Pogled kroz čelični ciljnik.]] [[1976.]] godine je predstavljena inačica ''MP5K'', kraći model ''MP5A2'' koja je dizajnirana za borbu na kraćim udaljenostima (pri tajnim operacijama i sličnim djelatnostima). MP5K nema kundak a tijelo automata je skraćeno na stražnjem dijelu kao i cijev oružja. Zbog lakših dijelova mehanizma, MP5K je imao veću brzinu paljbe od uobičajenog MP5. Ova inačica se osim u [[Njemačka|Njemačkoj]] proizvodi i u [[Turska|Turskoj]] i [[Iran]]u na temelju [[Licencija|licence]] i to u četiri različite varijante: ''MP5K'', ''MP5KA1'', ''MP5KA4'' i ''MP5KA5'', gdje prve dvije imaju podesiv čelični ciljnik dok je kod zadnje fiksan. Poluautomatski derivat MP5K namijenjen civilnom tržištu je ''SP89'' dok je [[1991.]] godine proizveden ''MP5K-PDW'' kao oružje osobne zaštite koje ima identične dimenzije kao MP5K. MP5K-PDW ima sklopivi sintetički kundak (proizvodi ga američka tvrtka Choate Machine and Tool) koji se može odvojiti i "mornarički" modulator paljbe. === Inačice većeg kalibra === [[1991.]] godine Heckler & Koch je predstavio modele ''MP5/10'' (sa streljivom [[10 mm Auto|10mm Auto]]) i ''MP5/40'' (sa streljivom .40 S&W) koji se temelje na inačicama MP5A4 i MP5A5. To oružje je koristilo fiksne i uvlačeće kundake i okvire izrađene od polimera s kapacitetom od 30 metaka.<ref>[http://www.janes.com/extracts/extract/jiw/jiw_0273.html Janes.com/extracts/extract]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> === Ukupna lista inačica === [[Datoteka:MP5k.JPG|mini|200px|desno|H&K MP5A3.]] [[Datoteka:Heckler_Koch_MP5.jpg|mini|200px|desno|H&K MP5SD3.]] [[Datoteka:Tokyo Marui MP5-SD5 AEG.jpg|mini|200px|desno|H&K MP5SD5.]] [[Datoteka:MP3K_ImgID1.jpg|mini|200px|desno|H&K MP5K-PDW (raniji prototip).]] [[Datoteka:USMC_MP_SRT_MP5.JPEG|mini|200px|desno|Vojna policija američkog marinskog korpusa s MP5-N.]] *'''HK54''': izvorni model koji je proizveden sredinom [[1960-ih]]. Kasnije je postao poznat kao MP5A1 s manjim izmjenama u odnosu na original (uvedena su tri moda paljbe dok je kundak uklonjen). *'''MP5A2''': model s fiksnim kundakom i tri moda paljbe. *'''MP5SFA2''': model s fiksnim kundakom te pojedinačnim modom paljbe. *'''MP5A3''': automat koji ima mogućnost uvlačenja kundaka i tri moda paljbe. *'''MP5SFA3''': uvlačiv kundak i pojedinačni mod paljbe. *'''MP5A4''': fiksni kundak i tri moda paljbe. *'''MP5A5''': uvlačiv kundak i tri moda paljbe. *'''MP5-N''': model razvijen specijalno za [[Ratna mornarica SAD-a|američku mornaricu]]. *'''MP5F''': model razvijen specijalno za francusku vojsku. *'''MP5K''': kratka verzija s tri moda paljbe. **'''MP5KA1''' **'''MP5KA4''' **'''MP5KA5''' **'''MP5K-N''' **'''MP5K-PDW''': oružje osobnog naoružanja predstavljeno [[1991.]] godine. *'''MP5SD1''': automat s tri moda paljbe i integriranim supresorom ([[Njemački jezik|njem.]] Schalldämpfer), no nema kundak. *'''MP5SD2''': automat s tri moda paljbe te integriranim supresorom i fiksnim kundakom. *'''MP5SD3''': automat s tri moda paljbe te integriranim supresorom i uvlačivim kundakom. *'''MP5SD4''' *'''MP5SD5''' *'''MP5SD6''' *'''MP5SD-N1''': model s uvlačivim kundakom, mornaričkim selektorom paljbe i supresorom od nehrđajućeg čelika. *'''MP5SD-N2''': model s fiksnim kundakom, mornaričkim selektorom paljbe i supresorom od nehrđajućeg čelika. *'''MP5/10''': koristi streljivo [[10 mm Auto|10mm Auto]] a proizvodio se od [[1992.]] do [[2000.]] godine. *'''MP5/40''': koristi streljivo .40 S&W a proizvodio se od [[1992.]] do [[2000.]] godine. *'''HK94''': američki uvozni model automata MP5 s posebnim regulatorom s modovima safe i poluautomatskim režimom paljbe, a dizajniran je za civilnu uporabu. Proizvodio se od [[1983.]] do [[1989.]] godine u tri različite konfiguracije. Neke od njih su konfigurirane u automatsku paljbu za potrebe filmske industrije pri snimanju [[film]]ova tijekom [[1980-ih]] i [[1990-ih]] u kojima se koristio MP5, jer je većina uvezenih automata u [[SAD|SAD-u]] namijenjena vojnim, policijskim i drugim snagama sigurnosti. Ovi "lažni" MP5 automati su drugačiji po načinu otpuštanja okvira, drugačijoj sigurnosnoj kočnici i glatkoj cijevi. *'''SP89''' ([[Njemački jezik|njem.]] Sport Pistole M1989): poluautomatska verzija modela MP5K dizajnirana za civilnu uporabu koja se proizvodila od [[1989.]] do [[1994.]] godine. Kao i HK94, ova inačica se također koristila pri snimanju [[film]]ova. == Korisnici == [[Datoteka:Chilean SF.JPEG|mini|200px|desno|Čileanski specijalci tijekom mornaričke vježbe s MP5-N.]] [[Datoteka:PTU Officer 01.jpg|mini|200px|desno|Singapurski policajac naoružan s modelom MP5A4.]] [[Datoteka:2june2006 283.jpg|mini|200px|desno|MP5 u rukama talijanskih Carabiniera.]] *{{Z+X|NJE}}: njemačka savezna i kopnena policija,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://world.guns.ru/smg/smg14-e.htm |accessdate=14. veljače 2011. |title=Modern Firearms - Heckler Koch HK MP-5 submacine gun |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100617111407/http://world.guns.ru/smg/smg14-e.htm |archivedate=17. lipnja 2010.}}</ref> Feldjäger,<ref>[http://www.streitkraeftebasis.de/portal/a/streitkraeftebasis/kcxml/04_Sj9SPykssy0xPLMnMz0vM0Y_QjzKLNwyON3Y0cgRJQjmGBvqRCPGglFR9X4_83FR9b_0A_YLciHJHR0VFALnNkmM!/delta/base64xml/L2dJQSEvUUt3QS80SVVFLzZfMVNfM0FBMQ!!?yw_contentURL=/01DB040000000001/W26A9EFM302INFODE/content.jsp Maschinenpistole MP5K]</ref> GSG 9 (jedinica za specijalne operacije)<ref name="GERMANY">Miller, David (2001) "The Illustrated Directory of 20th Century Guns", Salamander Books Ltd., {{ISBN|978-1-84065-245-1}}.</ref> te [[Oružane snage Njemačke|njemačka vojska]] i ratna mornarica.<ref>[http://www.streitkraeftebasis.de/portal/PA_1_0_P3/PortalFiles/02DB040000000001/W26DUFQN887INFODE/mp5k.pdf?yw_repository=youatweb Streitkraeftebasis.de]</ref> *{{Z+X|ARG}}<ref name="ARGENTINA">[Gander, Terry J.; Hogg, Ian V. "Jane's Infantry Weapons 1995/1996.", Jane's Information Group, 21. izdanje (svibanj 1995.), {{ISBN|978-0710612410}}.</ref> *{{Z+X|AUS}}: Kraljevske australske zračne snage (jedinica za obranu zračnog prostora), zapovjedništvo za specijalne operacije i policijske taktičke grupe.<ref>Gillett, Ross (1987). "Australia's Armed Forces of the Eighties", Sydney, Australia: Cupress Ltd., 105. - 106. str., {{ISBN|978-0-86777-081-0}}.</ref> *{{Z+X|AUT}}: EKO Cobra.<ref>[http://www.bmi.gv.at/cms/BMI_EKO_Cobra/publikationen/files/LawOrder.pdf Bmi.gv.at]</ref> *{{Z+X|AZE}}: specijalne vojne jedinice.<ref name="AZERBAIJAN">Jones, Richard D. "Jane's Infantry Weapons 2009/2010.", Jane's Information Group, 35. izdanje (27. siječnja 2009.), {{ISBN|978-0-7106-2869-5}}.</ref> *{{Z+X|BAN}}: bangladešanska vojska, specijalne snage, bataljun za brze specijalne operacije te bangladešanska ratna mornarica.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bdmilitary.com/index.php?option=com_content&view=article&id=201&Itemid=95 |title=BD Military.com |journal= |access-date=14. veljače 2011. |archive-date=18. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210218211221/https://www.defseca.com/forum/?option=com_content&view=article&id=201&Itemid=95 |url-status=dead }}</ref> *{{Z+X|BUG}}: [[2009.]] godine u zemlju je uvezeno 160 automata MP5.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://dtirp.dtra.mil/pdfs/untia_2009addendum_oct2009.pdf |accessdate=14. veljače 2011. |title=Dtirp.dtra.mil |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110722124709/http://dtirp.dtra.mil/pdfs/untia_2009addendum_oct2009.pdf |archivedate=22. srpnja 2011.}}</ref> *{{Z+X|ČEŠ}}: anti-teroristička jedinica URNA<ref name="CZECH REPUBLIC">{{Citiranje časopisa |url=http://www.janes.com/security/law_enforcement/news/ipi/ipi0312.shtml |title=Special Weapons for Counter-terrorist Units |access-date=14. veljače 2011. |archive-date=1. ožujka 2008. |archive-url=https://archive.is/20080301103639/http://www.janes.com/security/law_enforcement/news/ipi/ipi0312.shtml |url-status=dead}}</ref> te druge jedinice vojnih snaga (koriste se inačice MP5A5, MP5SD6 i MP5K-PDW).<ref>[http://www.army.cz/assets/files/9334/zbrane_definit.pdf Army.cz]</ref> *{{Z+X|SAL}}<ref name="ARGENTINA"/> *{{Z+X|EST}}: estonska policija.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.delfi.ee/news/paevauudised/eesti/politsei--ja-piirivalveamet-ostis-kuus-uut-pustolkuulipildujat.d?id=29276439 |title=Politsei- ja piirivalveamet ostis kuus uut püstolkuulipildujat - DELFI |access-date=14. veljače 2011. |archive-date=13. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110813205736/http://www.delfi.ee/news/paevauudised/eesti/politsei--ja-piirivalveamet-ostis-kuus-uut-pustolkuulipildujat.d?id=29276439 |url-status=dead }}</ref> *{{Z+X|FIL}}: oružane snage Filipina, filipinska nacionalna policija, specijalne snage te druge policijske i SWAT jedinice.<ref>[http://www.bits.de/public/articles/kw_nl/kleinwaffen-nl04-08eng.htm Rice Not Guns - German Arms in the Philippines]</ref> *{{Z+X|FIN}}: finske obrambene snage koriste MP5 koji se u Finskoj licencno proizvodio pod oznakom '''9.00 konepistooli 2000'''.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mil.fi/maavoimat/kalustoesittely/index.dsp?level=63&equipment=45 |title=Puolustusvoimat: Kalustoesittely |archive-url=https://web.archive.org/web/20100306020418/http://www.mil.fi/maavoimat/kalustoesittely/index.dsp?level=63&equipment=45 |archive-date=6. ožujka 2010. |access-date=14. veljače 2011.}}</ref> *{{Z+X|FRA}}: GIGN<ref name="CZECH REPUBLIC"/> i neke specijalne jedinice francuske vojske.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.defense.gouv.fr/terre/decouverte/materiels/materiels_specifiques/hk_mp5_a5 |accessdate=14. ožujka 2008. |title=Terre - HK MP5 A5 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080314171153/http://www.defense.gouv.fr/terre/decouverte/materiels/materiels_specifiques/hk_mp5_a5 |archivedate=14. ožujka 2008.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.defense.gouv.fr/terre/decouverte/materiels/materiels_specifiques/hk_mp5_sd3 |accessdate=16. ožujka 2008. |title=Terre - HK MP5 SD3 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080316020702/http://www.defense.gouv.fr/terre/decouverte/materiels/materiels_specifiques/hk_mp5_sd3 |archivedate=16. ožujka 2008.}}</ref> *{{Z+X|GRČ}}: anti-teroristička jedinica EKAM<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.astynomia.gr/images/stories/DOCS/Attachment11480_ENHMEROTIKO_EKAM_ENGL.pdf |accessdate=14. veljače 2011. |title=Greece Ministry of Public Order Press Office: Special Anti-Terrorist Unit |archiveurl=https://www.webcitation.org/5rOg1WIHo?url=http://www.astynomia.gr/images/stories/DOCS/Attachment11480_ENHMEROTIKO_EKAM_ENGL.pdf |archivedate=21. srpnja 2010.}}</ref> koristi MP5 koji je u Grčkoj proizvodila vojna industrija Ellinika Amyntika Systimata.<ref>[http://www.eas.gr/index.php?lang=en&sec=7&cid=113 Ellinika Amyntika Systimata]</ref> *{{Z+X|HON}}<ref name="ARGENTINA"/> *[[Datoteka:Flag_of_Hong_Kong.svg|20px]] [[Hong Kong]]: honkonška policija i zaštitarska služba u honkonškoj zračnoj luci.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hkdigit.net/2007/06/hong-kong-police-airport-security-unit |title=Hong Kong Police – Airport Security Unit |access-date=14. veljače 2011. |archive-date=15. listopada 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101015204701/http://www.hkdigit.net/2007/06/hong-kong-police-airport-security-unit/ |url-status=dead }}</ref> *{{Z+X|HRV}}: [[ATJ Lučko]] i Interventne jedinice policije.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/u-atj-lucko-zavrsen-tecaj-fbi-a |title=U ATJ Lučko završen tečaj FBI-a |access-date=14. veljače 2011. |archive-date=13. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130513090550/http://www.ezadar.hr/clanak/u-atj-lucko-zavrsen-tecaj-fbi-a |url-status=dead }}</ref> *{{Z+X|IND}}: indijska vojska, MARCOS, nacionalna garda sigurnosti te vojne jedinice savezne države Maharashtra.<ref>[http://www.dnaindia.com/mumbai/report_force-one-to-get-mp5-guns_1221940 Force One to get MP5 guns]</ref> MP5 je do [[2008.]] godine koristila i specijalna jedinica za zaštitu, kada je automat zamijenjen s belgijskim [[FN P90]] i [[FN F2000]] puškama.<ref>[http://indiatoday.intoday.in/site/Story/13607/INDIASCOPE/If+looks+could+kill.html If Looks Could Kill]</ref> *{{Z+X|INDN}}: Khusus Kopassus i Kopaska - specijalne postrojbe Republike Indonezije.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1612007/ind.asp |title=Kopassus & Kopaska - Specijalne Postrojbe Republike Indonezije |archive-url=https://web.archive.org/web/20100822145526/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1612007/ind.asp |archive-date=22. kolovoza 2010. |access-date=14. veljače 2011.}}</ref> *{{Z+X|IRN}}: proizvodi se na temelju [[Licencija|licence]].<ref name="GB"/> *{{Z+X|IRS}}: irski vojni rangeri.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fianoglach.ie/unitequipment.html |title=ARW Equipment |archive-url=https://web.archive.org/web/20090313181714/http://www.fianoglach.ie/unitequipment.html |archive-date=13. ožujka 2009. |access-date=14. veljače 2011.}}</ref> *{{Z+X|ITA}}: [[Carabinieri]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.carabinieri.it/Internet/Arma/Oggi/Armamento/Armamento+speciale/MP5 |title=Arma dei Carabinieri - Pistola Mitragliatrice Heckler & Koch MP5 |journal= |access-date=14. veljače 2011. |archive-date=19. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141119203849/http://www.carabinieri.it/Internet/Arma/Oggi/Armamento/Armamento+speciale/MP5/ |url-status=dead }}</ref> *{{Z+X|JAM}}: jamajkanska policija.<ref>[http://www.radiojamaica.com/content/view/16653/26/ Radio Jamaica.com]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> *{{Z+X|JAP}}: specijalna jedinica granične ophodnje.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www5f.biglobe.ne.jp/~sbu/DATABASE-JAPAN.htm |title=日本国の精鋭部隊＆特殊部隊 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060628015445/http://www5f.biglobe.ne.jp/~sbu/DATABASE-JAPAN.htm |archive-date=28. lipnja 2006. |access-date=14. veljače 2011.}}</ref> *{{Z+X|JOR}}<ref>Jones, Richard (2009.) "Jane's Infantry Weapons 2009-2010.", Jane's Information Group, 112. str., {{ISBN|0710628692}}.</ref> *{{Z+X|KAN}}: mornarička granična jedinica kanadske vojske<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.navy.forces.gc.ca/cms/11/11_eng.asp?page=8&keyword= |title=Navy.forces.gc.ca |archive-url=https://web.archive.org/web/20110613025659/http://www.navy.forces.gc.ca/cms/11/11_eng.asp?page=8&keyword= |archive-date=13. lipnja 2011. |access-date=14. veljače 2011.}}</ref> i kraljevska kanadska planinska policija.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.css.drdc-rddc.gc.ca/cprc/tr/tr-1995-01.pdf |title=Css.drdc-rddc.gc.ca |archive-url=https://web.archive.org/web/20110706181917/http://www.css.drdc-rddc.gc.ca/cprc/tr/tr-1995-01.pdf |archive-date=6. srpnja 2011. |access-date=14. veljače 2011.}}</ref> *{{Z+X|KEN}}: kenijska policija.<ref>[http://www.capitalfm.co.ke/news/Kenyanews/Sh25m-Kenya-heist-puzzle-5889.html Capital FM Kenya: Sh25m Kenya heist puzzle]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.africanexecutive.com/modules/magazine/articles.php?article=2868 |title=Germany's Unseen Hand in Kenya Crisis |archive-url=https://web.archive.org/web/20151105122831/http://www.africanexecutive.com/modules/magazine/articles.php?article=2868 |archive-date=5. studenoga 2015. |access-date=14. veljače 2011.}}</ref> *{{Z+X|LIT}}: litavske oružane snage.<ref>{{Citiranje weba |url=http://kariuomene.kam.lt/lt/ginkluote_ir_karine_technika/pistoletai-kulkosvaidziai/pistoletas_-_kulkosvaidis_mp-5.html |title=Lietuvos kariuomenė :: Ginkluotė ir karinė technika » Pistoletai-kulkosvaidžiai » Pistoletas - kulkosvaidis MP-5 |access-date=14. veljače 2011. |archive-date=16. siječnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116011410/http://kariuomene.kam.lt/lt/ginkluote_ir_karine_technika/pistoletai-kulkosvaidziai/pistoletas_-_kulkosvaidis_mp-5.html |url-status=dead }}</ref> *{{Z+X|LUX}}: Unité Spéciale de la Police.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.usp.lu/armement-assault-fr.php |title=Equipement: Unité Spéciale de la Police |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722160346/http://www.usp.lu/armement-assault-fr.php |archive-date=22. srpnja 2011. |access-date=14. veljače 2011.}}</ref> *{{Z+X|MALE}}: malajske oružane snage, kraljevska malajska policija, malajska granična ophodnja te druge specijalne postrojbe i nacionalne sigurnosne agencije.<ref>Thompson, Leroy "Malaysian Special Forces", Special Weapons, prosinac 2008.</ref> *{{Z+X|MEX}}: lokalna proizvodnja na temelju [[Licenca|licence]].<ref>[http://zugzwanged.org/dat/weapons/docs/man/hk_mp5.pdf Zugzwanged,org]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> *{{Z+X|NIZ}}: nizozemska služba kraljevske i diplomatske sigurnosti.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.arrestatieteam.nl/eenhedenbinnenland/dkdb.php |accessdate=14. veljače 2011. |title=Arrestatieteam.nl |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110224172500/http://www.arrestatieteam.nl/eenhedenbinnenland/dkdb.php |archivedate=24. veljače 2011.}}</ref> *{{Z+X|NOR}}: norveška policija koristi MP5<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mil.no/haren/start/article.jhtml?articleID=141475 |accessdate=14. veljače 2011. |title=En liten røver med trøkk i |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927223310/http://www.mil.no/haren/start/article.jhtml?articleID=141475 |archivedate=27. rujna 2007.}}</ref> dok će norveške obrambene snage taj automat zamijeniti s modelom [[Heckler & Koch MP7|MP7]].<ref>[http://www.vg.no/nyheter/innenriks/artikkel.php?artid=543718 Kjent skyldig av juryen - beskyttes av væpnet politi - VG Nett om Gjengkriminalitet]</ref> *{{Z+X|NZL}}: specijalne novozelandske zračne snage i specijalna taktička jedinica novozelandske policije.<ref>Media Works NZ / TV3 - Dokumentarni film "Inside New Zealand - NZSAS: First Among Equals", TVNZ Documentary - Line of Fire. www.army.mil.nz/our-army/nzsas</ref> *{{Z+X|PAK}}: pakistanska vojska koristi MP5 koji je [[Licencija|licencno]] proizveden na lokalnoj razini.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.pof.gov.pk/products/smgs.htm |accessdate=23. svibnja 2008. |title=POFs - ProductsOrdnance - Infantry Weapons - SubMachine Gun MP5 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080523195234/http://www.pof.gov.pk/products/smgs.htm |archivedate=23. svibnja 2008.}}</ref> *{{Z+X|POLJ}}: specijalne jedinice GROM<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.grom.mil.pl/uzbrojenie_pliki/UZBROJENIE.HTM |title=Strona poświęcona Wojskowej Formacji Specjalnej GROM |archive-url=https://web.archive.org/web/20110814155936/http://www.grom.mil.pl/uzbrojenie_pliki/UZBROJENIE.HTM |archive-date=14. kolovoza 2011. |access-date=14. veljače 2011.}}</ref> i FORMOZA, poljska policija, granična ophodnja, CBA, ABW i specijalna jedinica vojne policije (na području [[Varšava|Varšave]]) *{{Z+X|POR}}: Grupo de Operações Especiais (GOE).<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.cmjornal.xl.pt/noticia.aspx?channelid=00000019-0000-0000-0000-000000000019&contentid=E88AF539-CD52-4AE6-960D-C60EC1E4083D |title=Superpolícias Preparados para o Pior |access-date=14. veljače 2011. |archive-date=7. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307043243/http://www.cmjornal.xl.pt/noticia.aspx?channelid=00000019-0000-0000-0000-000000000019&contentid=E88AF539-CD52-4AE6-960D-C60EC1E4083D |url-status=dead }}</ref> *{{Z+X|RUM}}: bataljuni za specijalne operacije pri rumunjskoj kopnenoj vojsci.<ref>[http://www.gandul.info/armata/armament-ultrasofisticat-pentru-fortele-speciale-ale-armatei-romane-2434924 Armament ultrasofisticat pentru Forţele Speciale ale Armatei Române - Gandul]</ref> *{{Z+X|SAD}}: jedinica za specijalne operacije,<ref>[http://www.olive-drab.com/od_other_firearms_smg_mp5.php HECKLER AND KOCH MP5 SMG]</ref> [[FBI]] jedinica za rješavanje talačkih kriza<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://guns-and-pistols.com/articles/military-grade-weapons/us-small-arms/mp5-sub-machine-gun.php |title=MP5 Submachine Gun |archive-url=https://web.archive.org/web/20101210180758/http://www.guns-and-pistols.com/articles/military-grade-weapons/us-small-arms/mp5-sub-machine-gun.php |archive-date=10. prosinca 2010. |access-date=14. veljače 2011.}}</ref> kao i neki dijelovi SWAT-a na lokalnim, federalnim i državnim razinama.<ref>Diez, Octavio (2000.) "Armament and Technology", Lema Publications, S.L., {{ISBN|978-84-8463-013-5}}.</ref> *{{Z+X|SAU}}: automat se u Saudijskoj Arabiji proizvodi na temelju [[Licenca|licence]].<ref name="GB"/> *{{Z+X|SIN}}: singapurske specijalne postrojbe.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2122008/singapur.asp |title=Singapurske Specijalne Postrojbe |archive-url=https://web.archive.org/web/20091015052841/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2122008/singapur.asp |archive-date=15. listopada 2009. |access-date=14. veljače 2011.}}</ref> *{{Z+X|SLK}}: razne policijske snage.<ref>[http://www.specialunits.sk/ SpecialUnits.sk]</ref> *{{Z+X|SRB}}<ref name="AZERBAIJAN"/> *{{Z+X|SUD}}: pušku pod nazivom '''Tihraga''' proizvodi sudanska vojna industrija.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mic.sd/images/products/wepons/en/TIHRAGAbn.html |accessdate=14. veljače 2011. |title=MIC.sd |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090709054644/http://mic.sd/images/products/wepons/en/TIHRAGAbn.html |archivedate=9. srpnja 2009.}}</ref> *{{Z+X|ŠPA}}: Grupo Especial de Operaciones.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.policia.es/geo/material.htm?reload_coolmenus |title=Policia.es |archive-url=https://web.archive.org/web/20090606025613/http://www.policia.es/geo/material.htm?reload_coolmenus |archive-date=6. lipnja 2009. |access-date=14. veljače 2011.}}</ref> *{{Z+X|ŠVE}}: švedska policija.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.soldf.com/kpist45.html |title=Kulsprutepistol 45 b kpist k-pist 45 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100822201152/http://www.soldf.com/kpist45.html |archive-date=22. kolovoza 2010. |access-date=14. veljače 2011.}}</ref> *[[Datoteka:Flag_of_Taiwan.svg|20px]] [[Tajvan]]<ref name="AZERBAIJAN"/> *{{Z+X|TUR}}: MP5 proizvodi lokalna industrija MKEK a koriste ga razne vojne i policijske snage.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mkek.gov.tr/english/foUrunDetaylari.aspx?iKodUrun=220&iKodUrunKategorisi=107 |title=Turski licencni model MKEK MP5 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120229213111/http://www.mkek.gov.tr/english/foUrunDetaylari.aspx?iKodUrun=220&iKodUrunKategorisi=107 |archive-date=29. veljače 2012. |access-date=14. veljače 2011.}}</ref> *{{Z+X|URU}}<ref name="ARGENTINA"/> *{{Z|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]: automat MP5 se u Velikoj Britaniji proizvodi na temelju [[Licencija|licence]].<ref name="GB"/> Koriste ga specijalne zračne snage,<ref name="GERMANY"/> policijske snage u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.policeombudsman.org/modules/press/press.cfm/action/detail/Press_ID/168/Archive/2007/year/2007/level/page |title=Policeombudsman.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20140401015654/http://www.policeombudsman.org/modules/press/press.cfm/action/detail/Press_ID/168/Archive/2007/year/2007/level/page |archive-date=1. travnja 2014. |access-date=14. veljače 2011.}}</ref> CO19<ref>[http://www.telegraph.co.uk/news/uknews/crime/6407137/Armed-officers-placed-on-routine-foot-patrol-for-first-time.html Armed officers placed on routine foot patrol for first time]</ref> te ovlašteni državni službenici.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.sussex.police.uk/features/specialistUnits/firearms.asp |accessdate=14. veljače 2011. |title=Sussex Police Uncovered - Tactical Firearms Unit |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100116091033/http://www.sussex.police.uk/features/specialistUnits/firearms.asp |archivedate=16. siječnja 2010.}}</ref> *{{Z+X|VAT}}: [[Švicarska garda]].<ref>[http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/2111117/Pope-Benedict-XVI-sets-up-anti-terrorist-squad.html Pope Benedict XVI sets up anti-terrorist squad]</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} {{Hrvatski vojnik}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Heckler & Koch MP5}} *[http://www.heckler-koch.de/HKWebText/detailProd/1926/83/4/20 Službena stranica proizvođača o MP5A] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071015041435/http://www.heckler-koch.de/HKWebText/detailProd/1926/83/4/20 |date=15. listopada 2007. }} *[http://www.heckler-koch.de/HKWebText/detailProd/1926/129/4/20 Službena stranica proizvođača o MP5SD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011013048/http://www.heckler-koch.de/HKWebText/detailProd/1926/129/4/20 |date=11. listopada 2007. }} *[http://www.heckler-koch.de/HKWebText/detailProd/1926/127/4/20 Službena stranica proizvođača o MP5-N] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111104052438/http://www.heckler-koch.de/HKWebText/detailProd/1926/127/4/20 |date=4. studenoga 2011. }} *[http://www.heckler-koch.de/HKWebText/detailProd/1926/128/4/20 Službena stranica proizvođača o MP5K] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071008014428/http://www.heckler-koch.de/HKWebText/detailProd/1926/128/4/20 |date=8. listopada 2007. }} *[http://www.heckler-koch.de/HKWebText/detailProd/1926/126/4/20 Službena stranica proizvođača o MP5SF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011013024/http://www.heckler-koch.de/HKWebText/detailProd/1926/126/4/20 |date=11. listopada 2007. }} *[http://www.kerensky.net/pdf/HKMP5subfam.pdf Korisničke upute o MP5 automatu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090521063724/http://www.kerensky.net/pdf/HKMP5subfam.pdf |date=21. svibnja 2009. }} *[https://web.archive.org/web/20100617111407/http://world.guns.ru/smg/smg14-e.htm World.guns.ru o MP5] *[https://web.archive.org/web/20080405170929/http://world.guns.ru/smg/smg15-e.htm World.guns.ru o MP5K] {{Oružje američkog vojnog pješaštva}} [[Kategorija:Strojnice Heckler & Koch|MP5]] socs6r8opq8t92kw0a8cw2bh63yqr6a 0 299003 7569817 7567696 2026-08-04T20:33:25Z CommonsDelinker 3582 Slika National_reptile_of_Pakistan.jpg je uklonjena jer ju je na Zajedničkom poslužitelju obrisao Yann 7569817 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Močvarni krokodil | status = {{StatusOsjetljivi}} | slika = | slika_opis = Močvarni krokodil u Indiji | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Reptilia]] | ordo = [[Crocodylia]] | familia = [[Crocodylidae]] | subfamilia = [[Crocodylinae]] | genus = ''[[Crocodylus]]'' | species = '''''C. palustris''''' | dvoimeno = ''Crocodylus palustris'' | dvoimeno_autorstvo = [[René-Primevère Lesson|Lesson]], 1831. | karta_raspon = Crocodylus palustris Distribution.png | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost močvarnog krokodila }} '''Močvarni krokodil''' je [[gmaz]] iz reda [[krokodili|krokodila]]. Ovaj krokodil prisutan je u [[Pakistan]]u, [[Indija|Indiji]], [[Iran]]u, [[Nepal]]u i [[Šri Lanka|Šri Lanci]]. Možda je izumro u [[Bangladeš]]u. [[Stanište]] su mu [[Slatka voda|slatkovodna]] područja, kao što su [[rijeke]], [[jezera]] i [[močvare]]. Jedan je od tri krokodila koji žive u Indiji, drugi su [[gavijal]] i [[morski krokodil]]. == Opis == [[Datoteka:croc.png|thumb|left|Lubanja močvarnog krokodila]] Mužjaci su veći od ženki. U prosjeku, ženke su duge 2,45 metara, a mužjaci 3 metra. Najveća dosad zabilježena duljina je 3,6 metara. Stariji, zreliji mužjaci su dosta dulji, pa mogu dosegnuti 4-5 metara, a najveći izmjeren bio je dug 5,12 metara. Težina ovog krokodila je oko 450 kilograma. Kod mladunaca, boja kože općenito je preplanulo svjetla, s crnim prugama po tijelo i [[rep]]u, a odrasli su sive do smeđe boje s tamnim prugama. Ima najširu [[njuška|njušku]] od svih članova roda [[Crocodylus]]. == Ishrana == Veliki je [[mesožder]]ni gmaz, stoga jede [[ribe]], druge gmazove i manje [[sisavci|sisavce]], kao što su [[majmuni]] i [[vjeverice]]. Ustvari, većina [[kralježnjaci|kralježnjaka]] koji budu u blizini močvarnog krokodila, njegov su potencijalni plijen. Odrasle jedinke često mogu kao plijen odabrati velike sisavce, kao što su [[jeleni]], uključujući [[sambar]]a koji je težak 225 kilograma, te [[azijski vodeni bivol|azijskog vodenog bivola]] koji je težak 450 kilograma. Ovaj krokodil općenito se smatra opasnim za ljude, ali nije toliko ozloglašen kao morski krokodil. == Razmnožavanje == Mužjaci mlate svojim repovima i podižu njuške, pa tako stječu dominaciju prije udvaranja i parenja. Kao [[gnijezdo|gnijezda]] služe rupe iskopane u razdoblju od prosinca do veljače. Lokacija gnijezda varira (ponekad se čak i nalaze na netipičnim mjestima, kao što su [[jazbina|jazbine]]. Ženka obično polaže 25-30 [[jaja]]. Međutim, primjerci u zatočeništvu su se parili dva puta godišnje, ali rituali kod razmnožavanja još nisu promatrani u prirodi. Jaja se izlegnu nakon relativno kratkog razdoblja, 55-75 dana, a mladi krokodili dugi su oko 30 centimetara. Spol mladunaca određuje temperatura tijekom [[Inkubacija (biologija)|inkubacije]]. Na 32,5&nbsp;°C nastaje mužjak, a ako je temperatura viša ili niža, nastaje ženka. == Izvori == *[http://www.iucnredlist.org/ www.iucnredlist.org] *Hiremath, K.G. Recent advances in environmental science. Discovery Publishing House, 2003. {{ISBN|8171416799}}, 9788171416790. *[http://www.answers.com/topic/mugger-crocodile www.answers.com] *[http://www.flmnh.ufl.edu/cnhc/csp_cpal.htm www.flmnh.ufl.edu] *[http://www.eol.org/pages/795277 www.eol.org] {{commons|Crocodylus palustris}} [[Kategorija:Crocodylus]] 7mouefxw46rvrxq9pg5ln3akja5wz7z 0 302686 7569634 6250521 2026-08-04T13:59:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569634 wikitext text/x-wiki {{Infookvir klub američkog nogometa | ime_kluba = Green Bay Packers | grb = GreenBayPackers.svg | država = Wisconsin | grad = Green Bay | stadion = Lambeau Field (80 750 mjesta) | web_stranica = http://www.packers.com | vlasnik = Green Bay Packers, Inc. (360 760 vlasnika dionica) | predsjednik = Mark Murphy | dopredsjednik = | izvršni_dopredsjednik = | generalni_menadžer = Brian Gutekunst | glavni_trener = Matt LaFleur | koordinator_napada = Nathaniel Hackett | koordinator_obrane = Joe Barry | koordinator_specijalnih_timova = Maurice Drayton | osvojenih_prvenstava = '''(13)''' [[National Football League|NFL]] (11) : [[NFL sezona 1929.|1929]], [[NFL sezona 1930.|1930]], [[NFL sezona 1931.|1931]], [[NFL sezona 1936.|1936]], [[NFL sezona 1939.|1939]], [[NFL sezona 1944.|1944]], [[NFL sezona 1961.|1961]], [[NFL sezona 1962.|1962]], [[NFL sezona 1965.|1965]], [[NFL sezona 1966.|1966]], [[NFL sezona 1967.|1967]] <br> [[Super Bowl]] (4): [[NFL sezona 1966.|1966]] ([[Super Bowl I|I]]), [[NFL sezona 1967.|1967]] ([[Super Bowl II|II]]), [[NFL sezona 1996.|1996]] ([[Super Bowl XXXI|XXXI]]), [[NFL sezona 2010.|2010]] ([[Super Bowl XLV|XLV]]) | konferencijski_naslovi = '''(9)''' NFL Zapadna (6): [[NFL sezona 1960.|1960]], [[NFL sezona 1961.|1961]], [[NFL sezona 1962.|1962]], [[NFL sezona 1965.|1965]], [[NFL sezona 1966.|1966]], [[NFL sezona 1967.|1967]] <br> [[National Football Conference|NFC]] (3): [[NFL sezona 1996.|1996]], [[NFL sezona 1997.|1997]], [[NFL sezona 2010.|2010]] | divizijski_naslovi = '''(20)''' NFL Zapad (4): [[NFL sezona 1936.|1936]], [[NFL sezona 1938.|1938]], [[NFL sezona 1939.|1939]], [[NFL sezona 1944.|1944]] <br> NFL Central (1): [[NFL sezona 1967.|1967]] <br> NFC Central (4): [[NFL sezona 1972.|1972]], [[NFL sezona 1995.|1995]], [[NFL sezona 1996.|1996]], [[NFL sezona 1997.|1997]] <br> NFC Sjever (8): [[NFL sezona 2002.|2002]], [[NFL sezona 2003.|2003]], [[NFL sezona 2004.|2004]], [[NFL sezona 2007.|2007]], [[NFL sezona 2011.|2011]], [[NFL sezona 2012.|2012]], [[NFL sezona 2013.|2013]], [[NFL sezona 2014.|2014]], [[NFL sezona 2016.|2016]], [[NFL sezona 2019.|2019]], [[NFL sezona 2020.|2020]] | sezona_u_doigravanju = '''(34)''' [[National Football League|NFL]]: [[NFL sezona 1936.|1936]], [[NFL sezona 1938.|1938]], [[NFL sezona 1939.|1939]], [[NFL sezona 1941.|1941]], [[NFL sezona 1944.|1944]], [[NFL sezona 1960.|1960]], [[NFL sezona 1961.|1961]], [[NFL sezona 1962.|1962]], [[NFL sezona 1965.|1965]], [[NFL sezona 1966.|1966]], [[NFL sezona 1967.|1967]], [[NFL sezona 1972.|1972]], [[NFL sezona 1982.|1982]], [[NFL sezona 1993.|1993]], [[NFL sezona 1994.|1994]], [[NFL sezona 1995.|1995]], [[NFL sezona 1996.|1996]], [[NFL sezona 1997.|1997]], [[NFL sezona 1998.|1998]], [[NFL sezona 2001.|2001]], [[NFL sezona 2002.|2002]], [[NFL sezona 2003.|2003]], [[NFL sezona 2004.|2004]], [[NFL sezona 2007.|2007]], [[NFL sezona 2009.|2009]], [[NFL sezona 2010.|2010]], [[NFL sezona 2011.|2011]], [[NFL sezona 2012.|2012]], [[NFL sezona 2013.|2013]], [[NFL sezona 2014.|2014]], [[NFL sezona 2015.|2015]], [[NFL sezona 2016.|2016]], [[NFL sezona 2019.|2019]], [[NFL sezona 2020.|2020]] }} '''Green Bay Packers''' je klub [[američki nogomet|američkog nogometa]] koji igra u [[NFL]] ligi smješten u Green Bayu u [[Wisconsin]]u. Osnovani su 1919. godine te su jedan od najstarijih klubova u NFL-u. Domaće utakmice igraju na [[Lambeau Field]]u. Osvojili su naslov prvaka 13 puta, što je najviše u povijesti NFL-a. ==Povijest== ===Počeci=== Bivši srednjoškolski rivali Earl "Curly" Lambeau i George Whitney Calhoun onovali su Packerse 11. kolovoza 1919. te su jedan od najstarijih klubova u NFL-u. 1921. godine primljeni su u tadašnji American Professional Football Association, koji je kasnije prerastao u NFL. Curly Lambeau je kasnije postao i prvi trener Packersa, te su pod njegovim vodstvom osvojili 6 naslova: 1929., 1930., 1931., 1936., 1939. i 1944. godine. Po njemu je nazvan stadion Lambeau Field na kojemu Packersi danas igraju. ===Era Vincea Lombardia (1959. – 1967.)=== 1959. u klub je stigao novi glavni trener [[Vince Lombardi]]. Poveo je Packerse do 3 naslova NFL-a (1961., 1962., 1965.) te prva dva [[Super Bowl]]a (1966. i 1967.). Najistaknutiji igrači te momčadi bili su quarterback Bart Starr te halfback Paul Hornung. Vince Lombardi ostao je zapamćen kao jedan od najvećih trenera svih vremena, a po njemu je nazvan Lombradi Trophy koji se svake godine dodjeljuje osvajaču Super Bowla. ===Era Bretta Favrea (1992. – 2007.)=== 1992. u klub je iz Atlanta Falconsa došao quarterback Brett Favre. Godinu kasnije pridružio im se Reggie White, osvajač nagrade za najboljeg obrambenog igrača godine (1987.). Vođeni njima dvojicom te wide recieverom i punt returnerom Desmondom Howardom, Packersi su 1996. osvojili svoj treći Super Bowl pobijedivši [[New England Patriots]]e. Desmond Howard proglašen je za MVP-a Super Bowla. Godinu dana kasnije Packersi su ponovo došli do Super Bowla, no izgubili su od Denver Broncosa. To je bio posljednji Super Bowl Bretta Favrea, iako je aktivno igrao sve do sezone 2010./2011. ===Era Aarona Rodgersa (2008. do danas)=== ==== 2008. ==== 2008. je bila prva sezona u kojoj su Packersi krenuli s [[Aaron Rodgers|Aaronom Rodgersom]] kao prvim ''quarterbackom''. Rodgersa su Packersi izabrali u prvoj rundi drafta (24. ukupno) još 2005. godine, te je prve tri sezone bio zamjena za [[Brett Favre|Bretta Favrea]]. NFL draft 2008. je također Packersima donio nekoliko novih igrača, napoznatiji od njih bili su [[Jordy Nelson]] (WR), [[Jermichael Finley]] (TE), Josh Sitton (OG) i Matt Flynn (QB). Packersi su u sezonu krenuli s dvije pobjede, nad [[Minnesota Vikings]]ima i [[Detroit Lions]]ima, ali su zaredali lošim rezultatima i završili sezonu sa 6 pobjeda i 10 poraza te se nisu kvalificirali za doigravanje. Rodgers je svoju prvu sezonu odigrao solidno, imao je 4038 jarda dodavanja i 28 touchdowna. ==== 2009. ==== Sezona 2009. je Packersima donijela dva dugoočekivana ogleda protiv [[Minnesota Vikings]]a za koje je kao ''quarterback'' igrao bivša legenda Packersa Brett Favre. Također, preko drafta, momčad su među ostalima pojačali [[B.J. Raji]] (DT) i [[Clay Matthews]] (LB). Packersi su protiv Vikingsa izgubili obje utakmice (30:23 i 38:26) te su nakon polovice sezone bili u teškom položaju s omjerom 4:4. Međutim, u ostalih 8 utakmica zabilježili su 7 pobjeda te se omjerom 11:5 plasirali u doigravanje kao wild-card [[National Football Conference|NFC konferencije]]. U doigravanju ih je čekala momčad [[Arizona Cardinals]]a predvođena ''quarterbackom'' [[Kurt Warner|Kurtom Warnerom]].. Tu utakmicu su Packersi izgubili 51:45 nakon produžetaka. Rodgers je ove sezone poboljšao svoj učinak na 4434 jarda dodavanja i 30 touchdowna te tako postao prvi ''quarterback'' u povijesti [[NFL|NFL-a]] s više od 4000 jarda dodavanja u svoje prve dvije sezone. ''Cornerback'' Packersa, [[Charles Woodson]], također je izabran za najboljeg obrambenog igrača lige te sezone. ==== 2010. ==== Packersi su u novu sezonu krenuli pojačani novim igračima, kao npr. Bryan Bulaga (OT), Morgan Burnett (S), Andrew Quarless (TE) i James Starks (RB). Tijekom cijele sezone momčad je imala problema s ozljedama. Na kraju sezone, imali su 16 igrača na listi ozlijeđenih, od toga 7 prvotimaca. Unatoč tome, pobjedom nad [[Chicago Bears]]ima u posljednjoj utakmici sezone, omjerom 10:6 su se plasirali u doigravanje. U prvoj utakmici doigravanja (wildcard rundi), Packersi su pobijedili [[Philadelphia Eagles]]e, predvođene [[Michael Vick|Michaelom Vickom]], rezultatom 21:16. U drugoj utakmici doigravanja, Packerse je čekala momčad [[Atlanta Falcons]]a. Atlanta je regularni dio sezone završila omjerom 13:3 i bila najbolja momčad NFC konferencije. Unatoč tome, utakmica je završila nadmoćnom pobjedom Packersa od 48:21, s 366 jarda dodavanja i tri touchdowna Aarona Rodgersa. Konferencijski finale donio je Packersima put u [[Chicago, Illinois|Chicago]] na noge svojim divizijskim rivalima, [[Chicago Bears]]ima. ''Quarterback'' Bearsa [[Jay Cutler]] morao je napustiti teren u trećoj četvrtini susreta zbog ozljede, a utakmica je završila pobjedom Packersa 21:14. Pobjednici [[American Football Conference|AFC konferencije]], [[Pittsburgh Steelers]]i, bili su protivnici Packersima u [[Super Bowl]]u. Utakmica se igrala na stadionu [[Dallas Cowboys]]a u [[Arlington, Teksas|Arlingtonu]] u [[Texas]]u pred 103.000 gledatelja. Do ove utakmice, Packersi su imali 12 naslova prvaka, a Steelersi 6. Packersi su bili dominantni u prvom poluvremenu koje je završilo rezultatom 21:10. U četvrtoj četvrtini, Steelersi su se primaknuli na 28:25, ali je [[Mason Crosby]] ''field goalom'' 2 minute prije kraja povisio na 31:25 i taj rezultat je ostao do kraja utakmice. Time su Packersi osvojili svoj 13. naslov, a Aaron Rodgers je uz to imenovan MVP-om Super Bowla. ==== 2011. ==== U 2011. Packersi su krenuli kao jedan od glavnih favorita za osvajanje Super Bowla. Preko drafta je momčad pojačana između ostalih s Derekom Sherrodom (OT) i [[Randall Cobb|Randallom Cobbom]] (WR). Momčad je opravdala ulogu favorita pobijedivši u prvih 13 utakmica sezone i završivši sezonu s omjerom 15:1 (jedini poraz pretrpjeli su u 15. tjednu protiv [[Kansas City Chiefs]]a). Napad Packersa te sezone je smatran jednim od najboljih u povijesti lige. Packersi su završili sezonu s 560 postignutih poena (drugi najbolji rezultat u povijesti). Sezona Aarona Rodgersa je također smatrana možda najboljom sezonom jednog ''quarterbacka'' ikad, Rodgers je imao 45 ''touchdowna'' i samo 6 ''interceptiona'' te 4643 jarda dodavanja. Zbog takve sezone, Packersi su sada smatrani glavnim favoritom za osvajanje naslova. U divizijskoj rundi doigravanja čekala ih je momčad [[New York Giants]]a. Međutim, unatoč ulozi favorita, Packersi poraženi u toj utakmici 37:20, te je sezona za njih bila završena. [[New York Giants]]i su kasnije te sezone osvojili [[Super Bowl]]. ==== 2012. ==== NFL draft 2012. godine Packersi su iskoristili za krpanje rupa u obrani, za što su potrošili prvih 6 ''pickova''. Među njima se ističu Nick Perry (LB), Jerel Worthy (DE), Casey Hayward (CB) i Mike Daniels (DE). Sezona je započela porazom od [[San Francisco 49ers]]a, 22:30, a u iduće 4 utakmice Packersi su izgubili od [[Seattle Seahawks]]a i [[Indianapolis Colts]]a, ali i pobijedili divizijske rivale [[Chicago Bears]]e te [[New Orleans Saints]]e. Do kraja sezone, Packersi su izgubili još samo dvaput, te omjerom 11:5 osvojili svoju diviziju drugi put zaredom. Doigravanje su započeli protiv još jednih divizijskih rivala, [[Minnesota Vikings]]a. Vikingsi, predvođeni zamjenskim ''quarterbackom'' Joem Webbom, nisu se mogli oduprijeti Packersima koji pobjeđuju rezultatom 24:10 i prolaze dalje. U divizijskoj rundi Packerse dočekuju [[San Francisco 49ers]]i predvođeni novom zvijezdom na poziciji ''quarterbacka'', [[Colin Kaepernick|Colinom Kaepernickom]]. Kaepernick je u toj utakmici nadmašio Aarona Rodgersa te odveo 49erse u konferencijski finale (i kasnije do [[Super Bowl]]a) nakon pobjede nad Packersima rezultatom 45:31. ==== 2013. ==== S drafta 2013. ističu se pickovi: u drugoj rundi Eddie Lacy (RB) koji je osvojio nagradu za najboljeg novajliju godine u napadu, u četvrtoj rundi David Bakhtiari (OT) jedan od najboljih tackleova narednog desetljeća i u petoj rundi Micah Hyde (CB). Izgubili su dva bitna wide receivera: Donald Driver (mirovina) i Greg Jennings ([[Minnesota Vikings]]). Packersi su krenuli u sezonu omjerom 1:2, porazima protiv [[San Francisco 49ers]]a i [[Cincinnati Bengals]]a i pobjedom protiv [[Washington Redskins]]a. Imali su slobodan tjedan već u četvrtom tjednu. Nakon slobodnog kola, pobjedili su 4 utakmice u nizu. Međutim u utakmici protiv [[Chicago Bears]]a u 9. tjednu, quarterback Aaron Rodgers slomio je [[ključna kost|ključnu kost]]. Packersi su izgubili tu utakmicu i u sljedeće 4 izgubili 3 i jednu odigrali neriješeno protiv [[Minnesota Vikings]]a. Pobjedama protiv [[Atlanta Falcons]]a i [[Dallas Cowboys]]a te porazom protiv [[Pittsburgh Steelers]]a, Packersi su ulazili u utakmicu protiv Bearsa u Chicagu. Pobjednik je osvajao diviziju i išao u doigravanje. Quarterback Aaron Rodgers se vratio prvi put u sastav nakon devetog tjedna. 43 sekunde prije kraja utakmice pri rezultatu 28-27 za Bearse, Aaron Rodgers pronalazi Randalla Cobba i Packersi ulaze u doigravanje. U doigravanju igraju ponovno protiv San Francisco 49ersa, i ponovno gube, ovaj put rezultatom 23-20. Tim porazom Packersi završavaju sezonu u wild-card rundi. == Učinak po sezonama od 2008. == {| class="wikitable" style="font-size: 95%" |- ! scope="col" rowspan="2" width=50px|Sezona ! scope="col" rowspan="2" width=50px|Liga ! scope="col" rowspan="2"|Konferencija ! scope="col" rowspan="2" width=50px|Divizija ! colspan="4"|Regularni dio sezone ! scope="col" rowspan="2" width=250px|Uspjeh u doigravanju |- ! scope="col" width=35px| Poz. ! scope="col" width=35px| Pob. ! scope="col" width=35px| Por. ! scope="col" width=35px| Ner. |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2008.|2008.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Sjever |align="center"|3. |align="center"|6 |align="center"|10 |align="center"|0 | |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2009.|2009.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Sjever |align="center"|2. |align="center"|11 |align="center"|5 |align="center"|0 |poraženi u ''wild-card'' rundi |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2010.|2010.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Sjever |align="center"|2. |align="center"|10 |align="center"|6 |align="center"|0 |bgcolor="#FFCCCC"|'''osvojili [[Super Bowl XLV]]''' |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2011.|2011.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Sjever |align="center"|'''1.''' |align="center"|15 |align="center"|1 |align="center"|0 |poraženi u divizijskoj rundi |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2012.|2012.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Sjever |align="center"|'''1.''' |align="center"|11 |align="center"|5 |align="center"|0 |poraženi u divizijskoj rundi |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2013.|2013.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Sjever |align="center"|'''1.''' |align="center"|8 |align="center"|7 |align="center"|1 |poraženi u ''wild-card'' rundi |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2014.|2014.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Sjever |align="center"|'''1.''' |align="center"|12 |align="center"|4 |align="center"|0 |poraženi u konferencijskom finalu |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2015.|2015.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Sjever |align="center"|2. |align="center"|10 |align="center"|6 |align="center"|0 |poraženi u divizijskoj rundi |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2016.|2016.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Sjever |align="center"|'''1.''' |align="center"|10 |align="center"|6 |align="center"|0 |poraženi u konferencijskom finalu |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2017.|2017.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Sjever |align="center"|3. |align="center"|7 |align="center"|9 |align="center"|0 | |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2018.|2018.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Sjever |align="center"|3. |align="center"|6 |align="center"|9 |align="center"|1 | |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2019.|2019.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Sjever |align="center"|'''1.''' |align="center"|13 |align="center"|3 |align="center"|0 |poraženi u konferencijskom finalu |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2020.|2020.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Sjever |align="center"|'''1.''' |align="center"|13 |align="center"|3 |align="center"|0 |poraženi u konferencijskom finalu |} ==Pogledajte== *[[NFL]] *[[Super Bowl]] *[[National Football Conference]] *[[Američki nogomet]] ==Vanjske poveznice== *[http://www.packers.com packers.com] službena stranica kluba *[http://www.nfl.com/teams/greenbaypackers/profile?team=GB nfl.com] *[http://www.jsonline.com/sports/packers jsonline.com] *[https://web.archive.org/web/20130904110651/http://www.greenbaypressgazette.packersnews.com/ greenbaypressgazette.com] *[http://www.sportsecyclopedia.com/nfl/gb/packers.html sportsecyclopedia.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071216175609/http://www.sportsecyclopedia.com/nfl/gb/packers.html |date=16. prosinca 2007. }} {{klubovi američkog nogometa}} [[Kategorija:Klubovi NFL-a]] keh1qamig5of6igi6eual0z7oocct26 0 304273 7569757 7448235 2026-08-04T16:55:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569757 wikitext text/x-wiki '''Habilitacija''' ([[latinski]]: ''habilis'' – sposoban, pogodan) najviši je postdoktorski [[Akademija|akademski]] ispit, s kojim se dokazaju sposobnosti za poziv [[Sveučilište|sveučilišnog]] [[docent]]a (''facultas docendi''), i u brojnim [[Europa|europskim]] zemljama je uvjet za poziv [[Sveučilište|sveučilišnog]] [[profesor]]a. Habilitacija je zapravo postupak stjecanja kvalifikacije za izvođenje nastave iz određenog predmeta na sveučilištu, uveden na europskim sveučilištima od sredine 19. stoljeća. Uvjet za habilitaciju je stečeni doktorski naslov i određena praktična predavačka ili istraživačka iskustva iz navedeneg predmeta, uz koju se često zahtijeva i pisanje i javna obrana određenog rada (habilitacijske teze ([[disertacija|disertacije]]<ref>[http://sjedi5.com/sto-je-i-sto-znaci/strana-rijec/disertacija/ Hrvatski jezik-Sjedi5] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170907032737/http://sjedi5.com/sto-je-i-sto-znaci/strana-rijec/disertacija/ |date=7. rujna 2017. }} ''disertacija – Što je i što znači'' (pristupljeno 6. rujna 2017.)</ref>) u njemačkim zemljama – Habilitationsschrift), čime se stiče ''Venia legendi'' (pravo da se podučava).<ref>(nje.) [http://www.ruhr-uni-bochum.de/imperia/md/content/chemie/ordnungenplaene/habil/habilordnung.pdf Pravila za habilitaciju na Sveučilištu Bochum Ruhr, Njemačka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091014190030/http://www.ruhr-uni-bochum.de/imperia/md/content/chemie/ordnungenplaene/habil/habilordnung.pdf |date=14. listopada 2009. }}</ref><ref>(nje.) [http://www.mi.fu-berlin.de/en/stud/prom-habil/index.html Kratki opis procesa stjecanja doktorata i habilitacije na Slobodnom sveučilištu Berlin, Njemačka]</ref> Pravo na podučavanje može se steći i bez habilitacije samo ako visoko sveučilišno tijelo ili odgovarajuće ministarstvo procjeni da kandidat ima relevantne kvalifikacije, ali se ono rijetko provodi u praksi u onim zemljama gdje je to uvjet. == Habilitacija u svijetu == Habilitacija postoji u [[Francuska|Francuskoj]] (Habilitation à diriger des recherches), [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]] (Privatdozent i / ili Dr. habil.), [[Austrija|Austriji]] (nekad Univ.-Doz., danas Priv.-Doz.), [[Danska|Danskoj]], [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Poljska|Poljskoj]] (dr hab.), [[Portugal]]u (Agregação), [[Švedska|Švedskoj]] i [[Finska|Finskoj]] (Docent ili Doc.) [[Češka|Češkoj]] i [[Slovačka|Slovačkoj]] (Docent), [[Mađarska|Mađarskoj]] (Dr. habil.), u svim zemljama bivšeg [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]; [[Armenija]], [[Azerbajdžan]], [[Bjelorusija]], [[Latvija]], [[Litva]] (Habil. dr.), [[Moldova|Moldovi]], [[Kirgistan]]u, [[Kazahstan]]u, [[Rusija|Rusiji]], [[Uzbekistan]]u, [[Ukrajina|Ukrajini]] i drugim (Doktor nauk). Sličan proces potrebno je proći na javnim sveučilištima u [[brazil]]skoj državi [[São Paulo]] (Livre-docência), ali više ne postoji u ostalim državama Brazila. U [[Španjolska|Španjolskoj]] se taj proces zove ''acreditación''<ref>(špa.) [http://www.aneca.es/actividadesevaluacion/evaluacionprofesorado/acreditacion_nacional.aspx Pravila za ''acreditación'' španjolske nacionalne agencije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101215202244/http://www.aneca.es/actividadesevaluacion/evaluacionprofesorado/acreditacion_nacional.aspx |date=15. prosinca 2010. }}</ref> i uvjet je za neka mjesta na državnim sveučilištima. Nešto slično postojalo je i u [[Italija|Italiji]], Libera docenza, no to je od do [[1970.]] ukinuto. === Habilitacija u Hrvatskoj === U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] habilitacija službeno ne postoji, ali se internim pravilima [[rektorat]]a – traže slični uvjeti za docenta. #da je u suradničkom ili nastavnom zvanju, uključujući i status znanstvenog novaka, računajući razdoblje od pet godina prije datuma pokretanja izbora sudjelovao u izvođenju nastave na nekom visokom učilištu od barem devedeset (90) norma sati; #da je pomogao studentima preddiplomskih/diplomskih studija pri izradi završnih/diplomskih radova i pri tome da je objavio barem jedan rad u koautorstvu sa studentom; #da se u svom znanstvenom području, struci ili nastavi usavršavao u međunarodno prepoznatim institucijama u zemlji ili inozemstvu u trajanju od najmanje tri mjeseca; #da je kao autor ili koautor prezentirao najmanje tri rada na znanstvenim skupovima, od kojih jedan na međunarodnom znanstvenom skupu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.unizd.hr/Portals/0/pdf/odluka_izbor_u_znanstveno_nastavna_zvanja.pdf |title=O nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja |access-date=13. svibnja 2011. |archive-date=15. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170215095126/http://www.unizd.hr/Portals/0/pdf/odluka_izbor_u_znanstveno_nastavna_zvanja.pdf |url-status=dead }}</ref> Uslijed nemogućnosti habilitiranja u Hrvatskoj, neki su malobrojni hrvatski znanstvenici habilitirali u inozemstvu. Tako je primjerice iz [[Filologija|filoloških znanost]] [[Predrag Matvejević]] habilitirao u [[Francuska|Francuskoj]] iz područja [[književnost]]i, a [[Snježana Kordić]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] iz područja [[Jezikoslovlje|jezikoslovlja]].<ref>{{cite web |last=Galić |first=Štefica |date=2015-02-15 |title=Ovdašnja društva su zaglibljena u besmislenim, apsurdnim temama |url=http://tacno.net/interview/intervju-snjezana-kordic-ovdasnja-drustva-su-zaglibljena-u-besmislenim-apsurdnim-temama |publisher=Tačno.net |archivedate=2015-03-06 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6Wp429MHc?url=http://tacno.net/interview/intervju-snjezana-kordic-ovdasnja-drustva-su-zaglibljena-u-besmislenim-apsurdnim-temama/ |deadurl=yes |location=Mostar |accessdate=2024-07-19}}</ref> === Habilitacija u Sloveniji === Od kraja [[1990-ih]] u [[Slovenija|Sloveniji]] je ponovno uvedena habilitacija, kao uvjet za sveučilišnog nastavnika.<ref>(slo.) [http://www.uni-mb.si/povezava.aspx?pid=6583 Senat Univerze v Mariboru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208151634/http://www.uni-mb.si/povezava.aspx?pid=6583 |date=8. veljače 2012. }}</ref> === Habilitacija u Bosni i Hercegovini === U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] provodi se slična praksa kao u Hrvatskoj, dakle od kandidata za docenta traži se; znanstveni stupanj doktora u danom području, najmanje tri znanstvena rada objavljena u priznatim publikacijama, pokazane nastavničke sposobnosti <ref>(boš.) [http://www.sf.unsa.ba/sf/index.php?option=com_content&task=view&id=277 Stomatološki fakultet s klinikama u Sarajevu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131063625/http://www.sf.unsa.ba/sf/index.php?option=com_content&task=view&id=277 |date=31. siječnja 2011. }}</ref> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Odgoj i obrazovanje]] [[Kategorija:Znanost]] 990fnopn6v6edl0419gtfq7zmfob96z 0 305299 7569979 6872439 2026-08-05T07:19:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7569979 wikitext text/x-wiki [[Slika:IMSAI8080.jpg|minijatura|desno|250px|]]'''IMSAI 8080''' bilo je rano mikroračunalo koje je na tržište izašlo 1975. godine, zasnovano je na mikroprocesoru [[Intel 8080]] (kasnije na [[Intel 8085]]) i sabirnici [[S-100]]. IMSAI 8080 bio je [[klon]] ranijeg [[MITS]] [[Altair 8800]], jer MITS zbog niske kapitalizacije i sporosti u zadovoljavanju potražnje otvorio je mogućnost drugim tvrtkama ulazak na tržište. Ovo stanje je iskoristio IMSAI. Operacijski sistem je bila visoko modificirana inačica [[CP/M]]a koja se zvala [[IMDOS]]. Ovaj operacijski sustav je razvila tvrtka IMSAI. Između 1975. i 1978. prodano je između 17.000 i 20.000 primjeraka. ==Arhitektura== ==Inačice== ==Tehnička svojstva== * Mikroprocesor: [[Intel 8080]]A * Takt: 2Mhz * [[ROM]]: 0 prilikom isporuke, proširivo na 2Kb ili 4Kb ovisno od kartice * [[RAM]]: 256 bajta proširivo do 32KB ili 64KB * Standardna sabirnica: [[S-100]] s 22 rubna utora * Grafika: 64x12 (ako se ugradi grafička kartica) ovisno o terminalu * Ulazno/izlazne jedinice: zavisno od ugrađene S-100 kartice (serijski (jedan ili dva kanala), paralelni izlaz), kasetofon, disketna jedinica * Konzola s tipkama za upravljanje strojem na prednjoj ploči * Operativni sistem: [[CP/M]] ==Emulacija== Postoji nekoliko [[emulator]]a za IMSAI8080 za različite operativne sistem ([[Linux]],[[OS X]],[[Windows]]) * Windows {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * Windows, OS X, Linux: [http://www.schorn.ch/cpm/intro.php] ==Reference u popularnoj kulturi == Računalo IMSAI 8080 pojavio se američkom filmu [[Wargames]] (1983.) ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.imsai.net/ IMSAIove službene stranice] [[Kategorija:Američka računala]] nzsmoey7568ciab1mnon94qvvnlaiac 0 305757 7569806 6690905 2026-08-04T20:14:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569806 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Usina de Tucuruí.jpg|mini|desno|300px|Preljev hidroelektrane Tucurui]] '''Hidroelektrana Tucurui''' ima [[beton]]sku gravitacijsku branu na [[Rijeka (vodotok)|rijeci]] Tocantins, na sjeveru [[Brazil]]a. Glavna namjena ove [[hidroelektrana|hidroelektrane]] je proizvodnja [[električna energija|električne energije]], ali isto i povećanje plovidbe duž rijeke Tocantins. To je bila prva veća hidroelektrana u [[Amazona|amazonskoj]] [[Tropska kišna šuma|tropskoj kišnoj šumi]]. Prva faza gradnje je započela 1975. i završila 1984., dok je druga faza gradnje započela 1998. i još uvijek traje zbog kašnjenja. Hidroelektrana Tucurui ima 25 [[vodna turbina|vodne turbine]] (12 x 330 [[vat|MW]], 11 x 375 MW i 2 x 20 MW) s ukupnom instaliranom [[Snaga struje i električna energija|snagom]] od 8125 MW, te je po tome četvrta hidroelektrana u svijetu. Maksimalna snaga koja se može dobiti je 8370 MW. Godišnja proizvodnja električne struje je oko 21,4 TWh. Glavna namjena je proizvodnja električne energije za dobivanje [[aluminij]]a. [[Umjetno jezero]] Tucurui ima [[površina|površinu]] oko 2850 km² i maksimalnu dubinu od 72 m. Sama [[brana]] je duga oko 6,9 km i ima visinu od 78 m. Preljev ima kapacitet od 110 000 m³/s. ==Povijest== Prva [[Istraživanje|istraživanja]] na rijeci Tocantins su započela 1964. Nakon odabira najpovoljnijeg rješenja i izrade projektne dokumentacije, [[predsjednik]] Brazila [[Ernesto Geisel]] je odobrio gradnju 1974. [[Svjetska banka]] nije odobrila novčana sredstva za gradnju, pa je Brazil sam osigurao sredstva.<ref>"Tucuruí Hydropower Complex Brazil" [http://www.dams.org/docs/kbase/studies/csbrmain.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100613105439/http://dams.org/docs/kbase/studies/csbrmain.pdf |date=13. lipnja 2010. }} publisher=World Commission on Dams, 2010.</ref><ref>"Performance Assessment of the Tucurí Hydropower Complex, Brazil" [http://www.eawag.ch/research_e/apec/seminars/Case%20studies/2006/Tucuru%C3%AD%20dam.pdf]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, International Water Management Seminar 2006/07, publisher=ETH - Swiss, 2010.</ref> Prva faza gradnje je započela 24. studenog 1975. U njoj su izgrađeni glavna brana, nasipi, strojarnica, preljev brane i gornji dio brodske prevodnice. U veljači 1977. se započelo s [[beton]]iranjem. 1984. počelo se s punjenjem umjetnog jezera. Gradnja je završila 10. studenog 1984. Druga faza gradnje je započela u lipnju 1998. Gradila se nova strojarnica s 11 x 375 MW novih [[Francisova turbina|Francisovih turbina]], te se trebalo završiti s brodskom prevodnicom, dugom 210 m i širokom 33 m. S gradnjom se trebalo završiti 2006., ali zbog kašnjenja strojarnica je završena u travnju 2007., a brodska prevodnica još nije gotova.<ref>"Tucurui" [http://www.eln.gov.br/opencms/opencms/pilares/geracao/estados/tucurui/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110706155650/http://www.eln.gov.br/opencms/opencms/pilares/geracao/estados/tucurui/ |date=6. srpnja 2011. }}, publisher=Eletrobras, 2010.</ref> Za vrijeme gradnje iseljeno je između 25 000 do 35 000 ljudi. Značajno je da je za vrijeme gradnje povećan broj oboljelih od [[Malarija|malarije]] i [[Sindrom stečene imunodeficijencije|Side]]. Za vrijeme prve faze radilo je oko 20 000 ljudi. Ogromno područje kišnih šuma je iskrčeno ili poplavljeno. == Izvori == {{izvori}} * Fearnside P.M.: [http://philip.inpa.gov.br/publ_livres/Preprints/2001/TUC-ENV-em.htm 2001.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110706155809/http://philip.inpa.gov.br/publ_livres/Preprints/2001/TUC-ENV-em.htm |date=6. srpnja 2011. }} "Environmental impacts of Brazil's Tucuruí Dam: Unlearned lessons for hydroelectric development in Amazonia. Environmental Management" [[Kategorija:Hidroelektrane|Tucuruí]] [[Kategorija:Građevine u Brazilu]] [[Kategorija:Energetika u Brazilu]] mrzwzeh94eppps9s5twdtf8sajbzkg9 10 306471 7569584 7498173 2026-08-04T12:18:47Z Prof saxx 7403 update 2026. 7569584 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Svjetska baština u Indiji | naslov = [[Svjetska baština u Indiji]] | slika-lijevo = [[Slika:Flag of UNESCO.svg|50px]] | slika = [[Slika:Flag of India.svg|50px|border|Indijska zastava]] | grupa1 = [[Kulturna baština]] (37) | popis1 = [[Utvrda Agra]] (1983.) • <small>Povijesni grad</small> [[Ahmedabad]] (2017.) • [[Špiljski hramovi u Ajanti]] (1983.) • <small>Skloništa u stijenama</small> [[Bhimbetka|Bhimbetke]] (2003.) • [[Crvena utvrda]] <small>u [[Delhi (grad)|Delhiju]]</small> (2007.) • <small>Arheološki park</small> [[Champaner-Pavagadh]] (2004.) • [[Chhatrapati Shivaji Terminus]], <small>povijesni željeznički kolodvor u [[Mumbai]]ju</small> (2004.) • [[Veliki hramovi dinastije Chola]] <small>([[Brihadeeswarar]], [[Gangaikondacholisvaram]] i [[Airavatesvara]])</small> (1987.) • Harapanski grad [[Dholavira]] (2021.) • [[Špilje Elephante]] (1987.) • [[Ellora|Špiljski hramovi Ellore]] (1983.) • <small>[[Mogulsko Carstvo|Mogulski grad]]</small> [[Fatehpur Sikri]] (1986.) • [[Stara Goa|Crkve i konvikti starog grada Goa]] (1986.) • <small>Spomenici</small> [[Hampi]]ja (1986.) • [[Svetišta kraljevstva Hoysala]] <small>([[Chennakeshava hram u Beluru]], [[Hoysaleswara]] i [[Chennakeshava hram u Somanathapuri]])</small> (2023.) • [[Humajunova grobnica]] <small>u [[Delhi (grad)|Delhiju]]</small> (1993.) • [[Jantar Mantar]] <small>u [[Jaipur]]u</small> (2010.) • Arhitektonska [[djela Le Corbusiera]], izniman doprinos modernom pokretu³⁾ (2016.) • <small>Skupina spomenika grada</small> [[Khajuraho]]a (1986.) • [[Hram sunca u Konarku]] (1984.) • [[Kutab minaret]] <small>s pripadajućim spomenicima u [[Delhi (grad)|Delhiju]]</small> (1993.) • <small>Spomenici</small> [[Mahabalipuram]]a (1984.) • [[Mahabodhi]] (2002.) • [[Maratski vojni krajolik Indije]] (2025.) • [[Moidam]]i, <small>grobni humci dinastije Ahom</small> (2024.) • [[Nalanda|Nalanda Mahavihara (Sveučilište Nalanda) u Biharu]] (2016.) • <small>Spomenici</small> [[Pattadakal]]a (1987.) • [[Indijske planinske pruge]] (1999.) • [[Rajasthanske brdske utvrde]] (2013.) • Kakatiyanski [[hram Ramappa]] (Rudreshwara), [[Telangana]] (2021.) • [[Rani-ki-Vav]] (2014.) • <small>Budistički spomenici</small> [[Sanchi]]ja (1989.) • [[Santiniketan]] (2023.) • <small>Drevno budističko nalazište</small> [[Sarnath]] (2026.) • [[Taj Mahal]] (1983.) • [[Viktorijanski i art deco Mumbai]] (2018.) | grupa2 = [[Prirodna baština]] (7) | popis2 = [[Nacionalni park Kaziranga]] (1985.) • [[Nacionalni park Keoladeo]] (1985.) • [[Nacionalni park Manas]] (1985.) • <small>[[Nacionalni park]]ovi</small> [[Nanda Devi]] <small>i</small> [[Dolina cvijeća]] (1988.) • <small>[[Nacionalni park]]</small> [[Sundarbans]]¹⁾ (1987.) • [[Nacionalni park Velikih Himalaja]] (2014.) • [[Zapadni Gati]] (2012.) | grupa3 = Mješovita baština (1) | popis3 = [[Nacionalni park Khangchendzonga]] (2016.) | grupa4 = [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji#I|Nematerijalna<br>svjetska baština]] (14) | popis4 = Tradicionalni napjev [[Vede|Veda]] (2008.) • Ples [[Chhau]] (2010.) • [[Kalbelia]], narodne pjesme i plesovi [[Radžastan]]a (2010.) • [[Kutiyattam]]<small>, [[sanskrt]]sko kazalište</small> (2008.) • [[Ladakh]], budističko naricanje - recitacija svetih budističkih tekstova u himalajskim područjima Indije, [[Jammu]]u i [[Kašmir]]u (2012.) • [[Mudiyettu]], ritualno kazalište i plesna drama [[Kerala|Kerale]] (2010.) • [[Novruz]], <small>proslava iranske Nove godine</small>²⁾ (2009.) • [[Ramlila]]<small>, tradicionalna izvedba [[Ramajana|Ramajane]]</small> (2008.) • [[Ramman]]<small>, vjerski festival i kazalište u [[Garhwal]] [[Himalaja]]ma</small> (2009.) • [[Sankirtana]], obredno pjevanje, bubnjanje i ples iz [[Manipur]]a (2012.) • Tradicionalna umješnost izrade pomagala od kositra i bakra zajednice [[Thathera]] u [[Jandiala Guru]]u, [[Punjab (indijska država)|Punjab]] (2014.) • [[Joga]] (2016.) • [[Kumbhamela]] (2017.) • [[Durga Puja]] (2021.) | ispod = <div> ¹⁾&nbsp;Zajednička svjetska baština [[Indija|Indije]] i [[Bangladeš]]a. &nbsp; ²⁾&nbsp;Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom [[Iranski narodi|iranskog]] stanovništva.&nbsp; ³⁾&nbsp;Nematerijalna svjetska baština više zemalja [http://whc.unesco.org/en/list/1321/multiple=1&unique_number=2085]&nbsp; </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Skupni predlošci svjetske baštine|Indija]] [[Kategorija:Indijski predlošci]] </noinclude> 7btts6wte83t1mrc55qbqr85mb2t7po 0 306880 7569692 7514581 2026-08-04T15:31:38Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Podmazivanje|Podmazivanje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569692 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Hydrodynamic-Bearing-Demonstration-Rig-2003 01450.jpg|mini|desno|300px|Oprema koja pokazuje način rada hidrodinamičkih ležaja]] [[Datoteka:Hydrostatic bearing diagram.svg|mini|desno|300px|Hidrostatski ležaji imaju dvije bliske površine, između kojih je fluid pod tlakom, a prolazi kroz mali otvor u sredini]] [[Datoteka:Foilbearing.jpg|mini|desno|300px|Zračni ležaj za [[Mlazni motor|mlazne motore]] zrakoplova]] [[Datoteka:S vs kaplan schnitt 1 zoom.jpg|mini|desno|280px|Hidraulički ležaji se koriste i kod [[Kaplanova turbina|Kaplanove turbine]] (uz odobrenje Voith-Siemensa)]] '''Hidraulički ležaj''' je [[ležaj]] čija se nosivost isključivo zasniva na tankom sloju [[Tekućine|tekućine]] ([[ulja]]) ili [[plin]]a, odnosno [[fluid]]a. Oni su mogu podijeliti na hidrostatske i hidrodinamičke ležaje. '''Hidrostatski ležaji''' imaju vanjsku [[Sisaljka|pumpu]], koja vrši [[tlak]] na fluid, a to je obično ulje, voda ili [[zrak]]. '''Hidrodinamički ležaji''' se zasnivaju na velikoj [[brzina|brzini]] kraja osovine, koja sama stvara tlak fluida između dvije metalne površine. Hidraulički ležaji se upotrebljavaju za velika opterećenja, velike brzine i primjenu gdje je potrebna visoka preciznost, gdje bi obični kuglični ležaji imali puno kraći vijek trajanja, stvarali buku i [[vibracije]]. Tako na primjer, ležaji za pogonski [[elektromotor]] [[Tvrdi disk|tvrdog diska]], kod [[Računalo|računala]] ili kompjutera, su hidraulički ležaji, puno tiši i jeftiniji od kugličnih ležaja.<ref>[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/nas/Elementistrojeva2/Download/Lezajevi.pdf]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Elementi strojeva II", Tehnički fakultet Rijeka, 2009.</ref> ==Način rada== Hidrostatski ležaji imaju vanjsku pumpu koja tlači ulje između dviju kliznih površina, koje zatim otječe van. Pravilnom konstrukcijom (odgovarajućim dimenzijama prstena i recesa) može se postići da i pri pokretanju i pri zaustavljanju ležaj radi s tekućim [[trenje]]m. Hidrostatski ležaji između dvije vrlo bliske površine potpuno su odvojene s mazivom. Debljina maziva mora preći hrapavost dviju površina, a mjeri se u [[Metar|mikrometrima]]. Samim time nema dodira između metalnih površina. ===Maziva=== Svojstvo maziva je da na metalnim površinama stvara zaštitni sloj. Za njih je vrlo bitno svojstvo [[viskoznost]]i, što je u stvari unutrašnje trenje u tekućinama i plinovima. Prema Newtonovom zakonu, viskoznost je ovisna o veličini površine tekućine, brzini pomicanja slojeva tekućine i udaljenosti slojeva. Proračun hidrauličkih ležaja se zasniva Reynoldsovoj diferencijalnoj jednadžbi za hidrodinamičko podmazivanje i Newtonova teorija za smično naprezanje kod laminarnog strujanja. Proračun se sastoji od: *određivanje debljine uljnog filma *koeficijenta trenja *toplinske bilance *odabira ulja Ulja mogu biti: *mineralna ulja koja su najraširenija i dobivaju se iz sirove [[Nafta|nafte]] i [[Kameni ugljen|kamenog ugljena]]. Mogu biti čista, kako se dobiju preradom, ili rafinirana, koja se naknadno obraduju dodavanjem raznih aditiva *sintetska ulja, koja se sastoje uglavnom od poliestera. Vrlo su stabilna, ali su dva do tri puta skuplja od mineralnih ulja *organska ulja mogu biti biljnog ili životonjskog porijekla, kao što su ricinusovo ulje, repičino ili koštano. Nisu stabilna, podložna su [[Oksidacija|oksidaciji]]. Imaju dobru mazivost, pa se koriste kao dodaci za mineralna ulja. ==Prednosti i nedostaci hidrauličkih ležaja== ===Prednosti=== Prednosti su: *relativno jednostavne konstrukcije i izrade *uljni film ima veliku površinu, zbog čega prigušuju vibracije i udarce *neosjetljivi na nečistoće u ulju *omugućuju veliki raspon zračnosti *kod većih promjera jeftiniji su od valjnih ležaja *konstruktivno se lako prilagode stroju ===Nedostaci=== Nedostaci su: *kod malih brzina pri pokretanju imaju velik koeficijent trenja *vrlo su osjetljivi na nedostatak ulja *konstrukcije s vertikalnim vratilom su složenije nego li kod valjnih ležaja<ref>[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zav_meh_flu_rac_inz/nas/rez_flu/Vodne_turbine.pdf]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Vodne turbine" dr.sc. Zoran Čarija, Tehnički fakultet Rijeka, 2010.</ref> ==Primjena== Posebno je značajna primjena kod [[vodna turbina|vodnih turbina]], koje su se do primjene hidrauličkih ležaja gradile samo do snage od 2 [[vat|MW]], a danas se grade do 750 MW. Primjena hidrauličkih ležaja omogućila je gradnju velikih [[brod]]ova s jednim pogonskim sklopom, dok su se nekada [[putnički brod]]ovi gradili i s četiri pogonska sklopa.<ref>[http://www.fer.hr/_download/repository/Elektrane_03.pdf]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Vrste hidrauličkih turbina" prof.dr.sc. Sejid Tešnjak, prof.dr.sc. Davor Grgić, prof.dr.sc. Igor Kuzle, Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb, 2010.</ref> ==Povijest== Prve hidrodinamičke ležaje su otkrili Anthony Michell iz [[Australija|Australije]] i Albert Kingsbury iz [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], skoro istovremeno i neovisno jedan od drugog. Ugrađeni su u [[Hidroelektrana|Hidroelektranu]] Holtwood 1912., noseći vodnu turbinu i [[električni generator]] (oko 205 [[tona]]). Interesantno je da su ti ležaji i dan danas u upotrebi. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ležaji]] [[Kategorija:Podmazivanje]] i7aunj9b5klg44e08bngdwvsmnfxt7w 0 314766 7569672 7514585 2026-08-04T15:13:56Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Magnetizam|Magnetizam]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Magnetska levitacija|Magnetska levitacija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569672 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Magneticbearings.jpg|mini|desno|300px|Magnetni ležaj]] [[Datoteka:Magnetic Mirroring.jpg|mini|desno|300px|Magnetno ogledalo je osnovni način rada elektrodinamičkog magnetnog ležaja.]] '''Magnetni ležaj''' je [[ležaj]] koji omogućuje vođenje pokretnih [[strojni dio|strojnih dijelova]], kao što su [[osovina|osovine]] i [[vratilo|vratila]], korištenjem [[magnetska levitacija|magnetske levitacije]]. Osovine i vratila se okreću bez ikakvog [[fizika|fizičkog]] dodira, a [[trenje]] i trošenje dijelova je izuzetno malo. Koristi se kod [[Elektrane i elektroenergetske mreže|elektrana]], alatnih strojeva, kod [[Naftna geologija|naftnih bušotina]] i cjevovoda [[Prirodni plin|prirodnog plina]]. Koristi se i kod Zippe plinskih centrifuga, u postupku dobivanja [[obogaćeni uranij|obogaćenog uranija]].<ref> Charles D.: ''Spinning a Nuclear Comeback'', Science, 2007.</ref> Koristi se i kod turbomolekularnih [[sisaljka|sisaljki]] ili pumpi, jer bi [[ulja|uljno]] podmazivanje zagadilo uzorak. Magnetni ležaj omogućuje najveće brzine okretanja ležaja, koje su ostvarene u praksi. ==Način rada== Još 1842. je [[Britanci|britanski]] [[matematičar]] Samuel Earnshaw postavio '''Earnshawov teorem''', koji vrijedi za [[Klasična mehanika|klasičnu fiziku]], da se pomoću statičkih [[Magnetsko polje|magnetskih polja]] ([[Magnet|permanentni magneti]]) i [[Električni naboj|električnih naboja]] ne može postići statičko lebdenje (magnetska levitacija). Srećom, to ne znači da nije moguće ostvariti magnetsku levitaciju za što postoje brojni primjeri. Postoje dvije vrste glavnih nestabilnosti koje su vezane za magnetne ležaje. Prvo, privlačna [[Magnetizam|magnetska]] [[sila]] je nestabilna statička sila koja ovisi o razmaku (zračnosti) između pokretnog dijela ([[Rotor (elektrotehnika)|rotor]]) i nepokretnog dijela (stator). Što je taj razmak veći, to je sila manja. Drugo, [[magnetizam]] je konzervativna sila, a to znači da ona ne omogućuje prigušenje i zato [[Titranje|titranja]] ili oscilacije u sustavu rotora i statora može onemogućiti uspješnu nosivost. [[Magnetno levitacijski vlak]] ili '''maglev vlak''' je posebna, moderna vrsta [[Željeznička vozila|željezničkog vozila]], koja lebdi nad vodilicom, kad je u pokretu, pomoću magnetske sile. Posebnost ovakvog načina rada je ta, što u pokretu vlak sam ne dodiruje podlogu, nego lebdi na vrlo tankom razmaku od vodilice pomoću magnetoodbojne sile. To smanjuje trenje i time troškove održavanja voznog puta. Pogon se vrši pomoću principa linearnog motora, što se ne može iskoristiti za primjenu na magnetnom ležaju.<ref> [http://www.skfmagneticbearings.com] skfmagneticbearings.com </ref> ==Vrste magnetnih ležaja== ===Aktivni magnetni ležaj=== Aktivni magnetni ležaj ([[Engleski jezik|engl]]. ''active magnetic bearing'' - AMB) radi na osnovu elektromagnetskog ovjesa i sastoji se od sklopa [[elektromagnet]]a i niza elektronskih pojačala, koji dobavljaju [[električna struja|električnu struju]] elektromagnetima. U sustavu radi i kontrolna jedinica, koja je povezana s davačem ([[senzor]]) razmaka (zračnosti) između rotora i statora, i koji daje povratnu vezu kontrolnoj jedinici, da bi na osnovu toga mogla poslati odgovarajuću električnu struju. Kontrolna jedinica radi uglavnom s promjenom širine impulsa (engl. ''pulse width modulation'' - PWM). Kontrola zatvorenog kruga s povratnom vezom se obavlja s [[mikroprocesor]]om ili procesorom digitalnog signala (DSP). Ova tehnologija se razvijala još za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ali nije bila uspješna zbog nedovoljnog razvoja [[Elektronika|elektronskih]] dijelova. Tek 1987. se nastavilo s razvojem konstrukcije aktivnog magnetnog ležaja u [[Australija|Australiji]], ali se izrada nije provela zbog velikih troškova izrade. Dio te [[tehnologija|tehnologije]] ipak su iskoristile [[japan]]ske elektronske tvrtke da bi postigli veliki broj okretaja za neke dijelove. Prva primjena aktivnog magnetnog ležaja je ostvarena 1992., na [[Prirodni plin|plinskom polju]] u [[Alberta|Alberti]] ([[Kanada]]). 1996. [[Nizozemci]] su na svojim naftnim i plinskim poljima ugradili 20 [[elektromotor]]a s aktivnim magnetnim ležajima.<ref> Kasarda M.: ''An Overview of Active Magnetic Bearing Technology and Applications'', The Shock and Vibration Digest, Naval Research Laboratory, 2000.</ref> ===Elektrodinamički magnetni ležaj=== Elektrodinamički magnetni ležaj (engl. ''electrodynamic bearings'' - EDB) je vrsta ležaja koja je još u ispitivanju, ali su rezultati vrlo obećavajući. Za razliku od aktivnog magnetnog ležaja, izvedba je puno jednostavnija, bez složenih kontrolnih jedinica i njegovih dijelova. Način rada se zasniva na [[Indukcijski motor|indukciji]] vrtložnih struja na [[električni vodič]] koji se okreće. Kada se električni vodić kreće u homogenom [[Magnetsko polje|magnetskom polju]], onda se u električnom vodiču inducira električna struja ('''Lenzov zakon'''). Tako dobivena električna struja će stvoriti magnetno polje, koje će biti suprotno magnetskom polju koje je induciralo električnu struju u vodiću. Taj se način rada naziva '''magnetno ogledalo'''.<ref>[http://www.magnetal.se/Dokument/PhDThesis.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160409220925/http://www.magnetal.se/Dokument/PhDThesis.pdf |date=9. travnja 2016. }} "Design and Analysis of a Novel Low Loss Homopolar Electrodynamic Bearing." Lembke Torbjörn, Stockholm: Universitetsservice US AB, 2005.</ref><ref>[http://www.kth.se/ees/forskning/publikationer/modules/publications_polopoly/reports/2004/IR-EE-EME_2004_015.pdf?l=en_UK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110608154611/http://www.kth.se/ees/forskning/publikationer/modules/publications_polopoly/reports/2004/IR-EE-EME_2004_015.pdf?l=en_UK |date=8. lipnja 2011. }} "3D-FEM Analysis of a Low Loss Homopolar Induction Bearing" Lembke Torbjörn, 9th International Symposium on Magnetic Bearings, 2004.</ref><ref>[http://www.kth.se/ees/kalender/seminarier/1.54496] {{Webarchive|url=https://archive.is/20120525024315/http://www.kth.se/ees/kalender/seminarier/1.54496 |date=25. svibnja 2012. }} Seminar at KTH – the Royal Institute of Technology, Stockholm, 2010.</ref> ==Primjena== Magnetni ležaji su se već počeli primjenjivati za industrijske strojeve kao što su kompresori, [[turbina|turbine]], [[Sisaljka|sisaljke]], [[motor]]i i [[električni generator]]i. Uobičajena primjena magnetnog ležaja je u [[Brojilo električne energije|brojilu električne energije]]. Oni se dosta koriste za precizne [[mjerni instrument|mjerne instrumente]], koji rade u [[vakuum]]u, jer je podmazivanje [[ležaj]]a u takvim uvjetima vrlo otežano. Nedostatak je visoka cijena i veličina koja zauzima dosta prostora. Najnovija primjena magnetnog ležaja je za [[Centrifugalna sisaljka|centrifugalne pumpe]] kod ugradnje umjetnog [[Srce|srca]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ležaji]] [[Kategorija:Magnetska levitacija]] 8wazx36at8qo8a5eqfub8bsblnp02lq 0 315819 7570109 7367347 2026-08-05T11:38:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570109 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv=Iranska revolucija |dio= [[hladni rat|Hladnog rata]] |slika= [[File:1979 Iranian Revolution.jpg|200px]] |opis slike=Masovni prosvjedi u Teheranu 1979. |datum= 1979. |mjesto= {{Z+X|IRN}} |povod= |teritorij= |ishod= *Svrgavanje šaha *Uspostava Islamske Republike Iran *Naglo i drastično pogoršanje odnosa između SAD i Irana |sukobljeni1= |sukobljeni2= |sukobljeni3= |zapovjednik1= [[Mohammed Reza Pahlavi]] |zapovjednik2= [[Ruholah Homeini|Imam Homeini]] |zapovjednik3= |jačina1= |jačina2= |jačina3= |posljedice1= |posljedice2= |posljedice3= |bilješke= }} '''Iranska revolucija''' ([[Perzijski jezik|perz.]] انقلاب اسلامی, poznata i kao ''Islamska revolucija u Iranu'') odnosi se na nagle i nasilne [[Politika|političke]] promjene u [[Iran]]u između [[1977.]] i [[1979.]] godine koji su preobrazile zemlju iz prozapadne [[Monarhija|monarhije]] pod vodstvom [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reze Pahlavija]] u [[Islamska republika|Islamsku republiku]] čiji je vrhovni autoritet postao [[Ruholah Homeini|Imam Homeini]], odnosno institucija Vrhovnog vođe Irana.<ref name=":1" /><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.servat.unibe.ch/icl/ir00000_.html |title=Engleski prijevod iranskog ustava |language=engleski |accessdate=2019-08-15}}</ref> == Kontekst == [[Slika:Mohammad Reza Pahlavi.png|mini|lijevo|200px|Šah Mohammed Reza Pahlavi]] Nakon školovanja u Švicarskoj, šah Mohammed Reza Pahlavi preuzeo je iransko prijestolje 1941. godine. Sredinom pedesetih godina 20. stoljeća, Iran je bio država bogata naftom, ali i značajna regionalna vojna sila.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa |last=Béguin |first=Bernard |title=Un roi entre les Grands |url=https://www.rts.ch/archives/tv/information/carrefour/3469960-un-roi-entre-les-grands.html |date=1961-10-11 |accessdate=2019-08-15}}</ref> == Bijela revolucija == Početkom šezdesetih, šah je pokrenuo program ambicioznih gospodarskih reformi pod imenom Bijela revolucija zbog kojih je Iran između [[1960-ih]] i [[1980-ih]] ostvario značajan gospodarski rast, za što su se, između ostalog koristila sredstva dobivena od prodaje [[Nafta|nafte]]. Reforme su bile usmjerene na modernizaciju poljoprivrede, sekularizaciju zemlje, izjednačavanje prava glasa kod muškaraca i žena itd.<ref name=":0" /> U zemlju je sve više počela dolaziti zapadnjačka kultura poput filmova, pornografskih časopisa i odjeće.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Girgis |first=Monique |title=Iran Chamber Society: Iranian Society: Women in pre-revolutionary, revolutionary and post-revolutionary Iran [Chapter Two] |url=http://www.iranchamber.com/society/articles/women_prepost_revolutionary_iran2.php |year=1996 |accessdate=2019-08-15 |archive-date=30. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190730041120/http://www.iranchamber.com/society/articles/women_prepost_revolutionary_iran2.php |url-status=dead }}</ref> Šah je također počeo raditi na pretvaranju Irana u nuklearnu silu.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Esfandiari |first=Golnanz |title=The Father Of Iran's Nuclear Program Recalls How It All Began |url=https://www.rferl.org/a/father-of-iran-nuclear-program-recalls-how-it-began/27108228.html |date=2015-07-03 |journal=Radio Free Europe |accessdate=2019-08-15}}</ref> S druge, pak strane, šahov autoritarni režim vlast u zemlji održavao je pomoću beskompromisne tajne policije [[SAVAK]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Unatoč reformama, sve veća društvena nejednakost u zemlji i korumpiranost režimskog aparata ubrzo je počela generirati nezadovoljstva u društvu.<ref name=":0" /> === Imam Homeini === Jedan od najistaknutijih kritičara šahova režima bio je klerik Imam Homeini, predstavnik tradicionalnih slojeva društva, kojemu je osobito smetalo davanje glasa ženama i suradnja s [[Izrael]]om. Zbog svojih kritika Imam Homeini je završio u zatvoru odakle je prognan u [[Turska|Tursku]] i [[Irak]]. Ondje je još žešće nastavio kritizirati šaha nazivajući ga: "''židovskim agentom i američkom zmijom''". Nakon što ga je [[Saddam Hussein|Sadam Hussein]] dao izbaciti iz Iraka, Homeini se smjestio u [[Francuska|Francuskoj]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.valeursactuelles.com/histoire/liran-de-la-revolution-blanche-a-la-revolution-tout-court-38708 |title=L’Iran, de la “révolution blanche” à la révolution tout court |author=Frederick Valloire |date=2013-02-15 |language=francuski |publisher=Valeurs |accessdate=2019-08-15}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Homeini, Ruholah Musavi |url=https://enciklopedija.hr/clanak/26001 |accessdate=2019-08-17}}</ref> == Promjena režima == [[Slika:Imam Khomeini in Mehrabad.jpg|thumb|Povratak Imama Homeinija u Iran]] Nakon što su jedne novine objavile članak u kojem je napadnut Imam Homeini, u Teheranu su počeli prosvjedi protiv šaha na koje su policija i vojska odgovorili pucanjem po prosvjednicima što je izazvalo još veće prosvjede. SAD je tražio od šaha da probleme u državi riješi tako da prosvjede prvo na silu uguši, a zatim provede reforme koje bi trebale udovoljiti zahtjevima prosvjednika. Imam Homeini je dao upute revolucionarima da vojnicima dijele cvijeće (dok ovi pucaju po njima) zbog čega su mladi ročnici iz vojske počeli masovno dezertirati. Šah je bio neodlučan dok su prosvjedi kontinuirano rasli pa je u siječnju 1979. godine Pahlavi zajedno sa svojom suprugom [[Faraon|Farah]] odlučio otići iz zemlje, a vođenje vlade ostavio je ministru [[Shapour Bakhtiar|Shapouru Bakhtiaru]].<ref name=":3">{{Citiranje novina |title=Shapour Bakhtiar: posljednji premijer Irana iz doba Pahlavija |last=Katouzian |first=Homa |url=https://www.independent.co.uk/news/lifeinfocus/shapour-bakhtiar-exiled-assassinated-prime-minister-iran-pahlavi-era-a8474656.html |work=The Independent |date=2018-08-04 |accessdate=2019-08-17 |language=engleski}}</ref> Nekoliko tjedana kasnije, [[Ruholah Homeini|Imam Homeini]] se iz Pariza vratio u [[Teheran]] gdje su ga dočekali milijuni ljudi. Sljedbenici Imama Homeinija tada su počeli napadati policijske stanice i vojarne i prikupljati sve više oružja. Monarhija je službeno okončana [[11. veljače]] [[1979.]] kada je [[Oružane snage Irana|iranska vojska]] (ranije vjerna Pahlaviju) proglasila neutralnost.<ref name=":3" /> Šahov premijer Bakhtiar je uskoro također pobjegao iz zemlje<ref name=":3" /> a ljudi iz krugova bliskih šahu su pogubljeni. Sama revolucija je završila [[1. travnja]] kada je nakon referenduma pobjedom od 98,2% proglašena [[Iran|Islamska Republika Iran]]. Novi ustav donesen je u prosincu iste godine, a u njemu su bili stopljeni elementi [[Republika|republike]] i [[Teokracija|teokracije]]. U novom političkom sustavu, iako postoje institucije predsjednika i parlamenta, [[vrhovni vođa Irana]] postala je osoba s najvećim političkim i vjerskim autoritetom u državi; odnosno institucija koja nadgleda šefove pravosuđa, postavlja vrhovne vojne zapovjednike, postavlja šefove televizije, odobrava kandidature za predsjednika i ima pravo veta na odluke parlamenta.<ref name=":1">{{Citiranje weba |url=http://www.apc-cza.org/fr/iran-pozadina-zemlje.html |title=Centar za zaštitu i pomoć tražilaca azila |language=srpski |accessdate=2019-08-15 |quote=POLITIČKO-PRAVNI SISTEM: Nakon islamske revolucije koja je sprovedena 1979.godine, sva moć u državi je skoncentrisana u rukama „vrhovnog vjerskog vođe", koji ima najvažniju poziciju u raspodjeli političke moći unutar iranskog političkog sistema. Vrhovni vođa je zadužen da definira i nadgleda vođenje ukupne politike Irana. Glavna ovlašćenja vrhovnog vođe su: imenovanje šefa pravosuđa, imenovanje pola članova Vijeća čuvara, imenovanje zapovjednika svih oružanih snaga, imenovanje direktora iranske državne televizije i radija, imenovanje članova Vijeća za nacionalnu sigurnost. Vrhovni vođa je također zadužen za potvrđivanje rezultata predsjedničkih izbora. On ima i pravo veta na zakone koje izglasa Parlament Irana, a tradicionalno odobrava kandidaturu predsjedničkim kandidatima.}}</ref> == Talačka kriza američkog diplomatskog osoblja == [[Slika:Two American hostages in Iran hostage crisis.jpg|mini|lijevo|200px|Dvoje američkih taoca nakon zauzimanja veleposlanstva]] Nedugo nakon što je napustio Iran, šah je javno objavio da boluje od raka. U egzilu je neko vrijeme proveo u [[Egipat|Egiptu]], ali je u konačnici zatražio azil u SAD-u kako bi se ondje mogao liječiti, što mu je odobreno. Nove iranske vlasti su, međutim, tražile od SAD izručenje šaha u čemu su Amerikanci otezali. Kako bi povećala pritisak na SAD, na valu antiamerikanizma koji je zahvatio zemlju, gomila revolucionarnih studenata provalila je u američko veleposlanstvo u [[Teheran]]u i zarobila američke diplomate i [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|marince]] koji su ondje radili.<ref name=":2">{{Citiranje novina |title='ARGO JE PUN IZMIŠLJOTINA' Ekskluzivna ispovijest diplomata po kojem je snimljen blockbuster |last=Simić |first=Sanja |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/argo-je-pun-izmisljotina-ekskluzivna-ispovijest-diplomata-po-kojem-je-snimljen-blockbuster/896941/ |work=Jutarnji list |date=2010-10-05 |accessdate=2019-08-15}}</ref> S taocima je potom svakodnevno paradirano na televiziji, što je izazvalo zgražanje u SAD-u i dodatno povećalo pritisak na predsjednika [[Jimmy Carter|Cartera]] kojeg je [[Republikanska stranka (SAD)|republikanska]] oporba ionako konstantno optuživala za mlaku politiku prema [[Sovjetski Savez|Sovjetima]]. === Operacija Orlova kandža === {{glavni|Operacija Orlova kandža}} Kako bi razriješio neugodnu situaciju s taocima, Jimmy Carter je odobrio pokretanje Operacije Orlova Kandža. Idejni koncept zamišljao je da američke specijalne snage [[Delta Force]] u osam helikoptera budu prebačene s nosača zrakoplova [[USS Nimitz]] u Perzijskom zaljevu do Teherana, gdje su trebali spasiti taoce. Zbog velike udaljenosti koje su helikopteri trebali preletjeti, plan je predviđao slijetanje u pustinji radi tankiranja. Jednom kada je operacija pokrenuta, američki helikopteri uletili su u pustnjsku oluju zbog koje je dio helikoptera bio oštećen. Kada je ostatak doletio do predviđenog mjesta za dotankiravanje, jedan od helikoptera se sudario s tankerima EC-130, pa je u eksploziji poginulo osam vojnika i pilota. Zbog takvih okolnosti, operacija je prekinuta a predsjednik Carter doživio je značajno političko poniženje.<ref>{{Citiranje novina |title=Sjećanje na Operaciju Orlova kandža |last=Grenier |first=Robert |url=https://www.aljazeera.com/focus/2010/04/20104258191144983.html |work=Al Jazzera |date=2010-04-25 |accessdate=2019-08-15 |language=engleski}}</ref> === Oslobađanje taoca === Nakon što je Carter izgubio izbore od [[Ronald Reagan|Reagana]], te 444 dana nakon inicijalnog zarobljavanja, američki taoci su otpušteni,<ref name=":2" /> a Iranci su ih preko [[Alžir]]a prebacili u [[Zapadna Njemačka|Zapadnu Njemačku]]. == Posljedice == [[File:شهیدان انقلابی.JPG|mini|desno|200px|Prizor s iranskih ulica nakon sukoba vojske i prosvjednika - tzv. "Crni petak", 7. rujna 1978.]] Revolucija je bila jedinstvena po iznenađenju koje je proizvela u [[svijet]]u jer je nedostajala većina uobičajenih čimbenika revolucije kao što su poraz u ratu, gospodarska kriza, pobuna seljaka ili nezadovoljna vojska. Do promjena je došlo velikom brzinom i zbačen je [[režim]] za kojeg se smatralo da ga čvrsto čuva bogato financirana vojska i obavještajne službe. * Nakon revolucije [[Iran]] se našao u jedinstvenoj situaciji s obzirom na to da je zauzeo oštar stav protiv obje [[Hladni rat|hladnoratovske]] supersile. * Irački lider [[Saddam Hussein]] je, pak, u kaosu koji je uzrokovala revolucija vidio priliku da Iranu vojnim putem preotme naftom bogatu pokrajinu [[Huzestan]], zbog čega je uz [[SAD|američku]] potporu krenuo u [[Iransko-irački rat]]. == Vanjske poveznice == * {{fas icon}}{{eng icon}}{{ara oznaka}}{{ita icon}}{{deu icon}}{{fra icon}}{{jpn icon}}{{spa icon}}{{por icon}}{{rus icon}}{{tur icon}}{{zho icon}} [http://revolution.ir/portal/ Library of Iran Revolution]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} '''Wikimedijski zajednički poslužitelj:''' {{WProjekti |commonscat = Iranian Revolution |commonscathr = Iranska revolucija }} == Izvori == {{izvori|30em}}{{HladniRat}} [[Kategorija:Povijest Irana]] [[Kategorija:Hladni rat]] <br /> rmmv0s5mta0o1xkw7zqkagzmoi0mtus 0 317589 7569641 4825255 2026-08-04T14:32:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569641 wikitext text/x-wiki '''Grk''' je autohtona hrvatska [[sorta]] [[vinova loza|grožđa]] za proizvodnju istoimenog [[bijelo vino|bijelog vina]]. Uzgaja se pretežito i gotovo isključivo u središnjem polju mjesta [[Lumbarda|Lumbarde]] na otoku [[Korčula|Korčuli]] na površini od oko 40 hektara. Tlo za uzgoj grka pjeskovitog je karaktera te se samu lozu grka kao jednospolnu sortu redovito sadi u kombinaciji sa sortom [[plavac mali|plavcem malim]] radi oprašivanja. Vino grk prepoznatljivo je po svojoj zlatnoj boji s nijansom zelene, suhog je karaktera te mu je udio alkohola uglavnom ispod 14%. Vino se poslužuje pri temperaturi od 12 °C i idealno se sljubljuje s ribom, plodovima mora, piletinom salatom i hladnim predjelima. Može se piti i kao [[aperitiv]]. == Vanjske poveznice == *[http://grk-lumbarda.com/vina-lumbarde/grk-vino/ Grk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120324094823/http://grk-lumbarda.com/vina-lumbarde/grk-vino/ |date=24. ožujka 2012. }} [[Kategorija:Hrvatske autohtone vinske sorte]] myh820hbkl2xhhhz94u9z84mgbeip89 0 317882 7569922 7246550 2026-08-05T01:49:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569922 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Hrvatski hladnokrvnjak.jpg|230px|desno|thumb|Hrvatski hladnokrvnjak]] '''Hrvatski hladnokrvnjak''' [[hrvatska]] je [[pasmina]] [[konj]]a. Najbrojnija je autohtona pasmina konja; oko 1360 uzgajivača u Hrvatskoj uzgaja oko {{n|13 000}} grla.<ref name=HRT>Stilinović, Silvio. [https://magazin.hrt.hr/price-iz-hrvatske/hrvatski-hladnokrvnjak-konjska-pasmina-koja-cuva-biolosku-raznolikost-i-omogucuje-ekolosku-proizvodnju-hrane-12222332? Hrvatski hladnokrvnjak - pasmina koja čuva biološku raznolikost] magazin.hrt.hr, HRT, objavljeno 28. lipnja 2025.</ref> Nastao je dugotrajnim [[križanje (genetika)|križanjem]] toplokrvnih [[kobila]] s uvezenim pastusima hladnokrvnih pasmina. U početcima i u manjem broju slučajeva korišteni su pastusi ardenske, peršeronske, brabantske, a u skorije vrijeme i u puno većem obujmu, mađarski hladnokrvni pastusi. Početak stvaranja hrvatskog hladnokrvnjaka datira od [[19. stoljeće|19. stoljeća]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20120530/dzzp201205301233130.pdf |title=DZZP |access-date=10. siječnja 2014. |archive-date=17. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131017024743/http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20120530/dzzp201205301233130.pdf |url-status=dead }}</ref> pa do početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]].<ref>[http://www.ssuuhh.hr/files/SSUUHH_uzgojni_program.pdf Uzgojni program] SSUUHH{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Preuzeto 17. listopada 2011.</ref> Nakon svih tih križanja nastao je čvrst, radni [[konj]], jakih [[kost]]iju, nešto teže, ali ne prevelike [[glava|glave]].<ref>Ozimec, Roman: Hrvatske pasmine domaćih životinja, Hrvatski zemljopis, broj 58.</ref> Otporna je pasmina, dobre [[plodnost]]i i skromnih zahtjeva u [[prehrana|prehrani]]. Koristio se za poslove na [[polje|polju]] na području [[Središnja Hrvatska|središnje Hrvatske]], gdje se i danas najviše uzgaja, naročito u okolici [[Sisak|Siska]]. Izlaže se na poljoprivrednim sajmovima, naročito na [[Bjelovarski sajam|Bjelovarskom sajmu]], gdje se ocjenjuju grla i nagrađuju najbolja. Krajem [[2007.]] godine bilo je 4897, a [[2012.]] 5907 primjeraka.<ref>[http://www.ssuuhh.hr/sites/default/files/stanje-uzgoja-2012.%20god.SSUUHH_0.pdf Brojno stanje hrvatskog hladnokrvnjaka u 2012. godini] ssuuhh.hr</ref> [[Datoteka:Hrvatski hladnokrvnjak na sajmu MESAP 2018.jpg|230px|desno|thumb|Hrvatski hladnokrvnjak na izložbi konja na sajmu MESAP u [[Nedelišće|Nedelišću]] 2018. godine]] Uzgoj nadzire Savez udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka.<ref name=HRT/> == Povezani članci == * [[Hrvatski posavac]] * [[Hrvatski toplokrvnjak]] * [[Međimurski konj]] * [[Dodatak:Popis hrvatskih pasmina domaćih životinja|Hrvatske pasmine domaćih životinja]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.krmiva.agronomsko.hr/Arhiva/2012/03/089%20-%20098.pdf Konjogojstvo u Republici Hrvatskoj - stanje i perspektiva] [[Kategorija: Hrvatske konjske pasmine]] g69xbvcuye84oznt5l75oz9cxc1zy4r 0 319585 7569693 7493892 2026-08-04T15:31:59Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Podmazivanje|Podmazivanje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569693 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Mobil 1 motor oil.jpg|mini|desno|250px|[[Motorno ulje]].]] [[datoteka:Hydrodynamic lubrication attitude angle.svg|mini|desno|250px|Jednostavni radijalni [[klizni ležaj]] s rukavcem (unutra) i blazinicom (vanjski dio) kružnog oblika, nastaje samo jedna klizna površina sa svojim "uljnim klinom" koji osigurava hidrodinamičko [[podmazivanje]].]] '''Mineralna ulja''' su [[ulja]] koja potječu od [[nafta|nafte]], [[ugljen]]a ili [[škriljevac]]a, a sastoje se od [[ugljikovodik]]a. Koriste se u [[petrokemija|petrokemiji]], kao [[goriva]] i kao sredstva za [[podmazivanje]]. Mineralno bazno ulje proizvodi se [[Rafinerija nafte|rafinacijom teških frakcija nafte]] dobivenih vakuumskom [[destilacija|destilacijom]] na temperaturi višoj od 350 [[celzij|°C]] i danas čini više od četiri petine od ukupno proizvedenih količina maziva. Maziva ulja mineralne osnove primjenjuju se za podmazivanje većine [[vozila]] i [[stroj]]eva pri normalnim uvjetima rada. Dodatcima ili aditivima se može smanjiti ovisnost [[viskoznost]]i o [[temperatura|temperaturi]], poboljšati tečnost pri niskim i postojanost pri višim temperaturama, povećati sposobnost zaštite od [[korozija|korozije]], te [[čvrstoća]] mazivoga sloja i time poboljšati podnošenje iznimno velikih [[tlak]]ova, te smanjiti trošenje strojnih dijelova. Glavno je svojstvo maziva [[viskoznost]] kao mjera njegova unutarnjeg [[trenje|trenja]]. Za podmazivanje uz veće [[brzina|brzine]] gibanja potrebna je manja viskoznost, a uz veća [[opterećenje|opterećenja]] veća viskoznost maziva. Viskoznost ovisi o temperaturi pa se s njezinim porastom smanjuje. Promjena viskoznosti s promjenom temperature označuje se indeksom viskoznosti (ulja većeg indeksa viskoznosti pokazuju manju promjenu viskoznosti s promjenom temperature). Mineralna bazna ulja imaju indeks viskoznosti do približno 100, dok se dodatkom aditiva može postići i znatno viši indeks viskoznosti (do 200). Sintetska ulja mogu imati indeks viskoznosti i veći od 200. Tekuća maziva svrstavaju se ponajprije u motorna ulja (maziva za [[vozila]]) i industrijska ulja (maziva za [[stroj]]eve), a rabe se i marinska maziva za [[brod]]ske motore i uređaje, maziva za [[željeznica|željeznice]], [[zrakoplov]]e, [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] strojeve i drugo.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/39637 |title=maziva |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Tekuća maziva == '''Tekuća maziva''' najvažnija su vrsta maziva. Sastoje se od baznog [[ulja]] i dodataka (aditiva). Bazno ulje može biti [[Mineralna ulja|mineralno]] ili sintetsko. === Bazna ulja === Za proizvodnju mazivih ulja najčešće se koriste mineralna bazna ulja zbog dobrih svojstava i povoljne cijene. Mineralna se bazna ulja dobivaju iz [[nafta|nafte]] [[Frakcijska destilacija|frakcijskom]] i vakuumskom [[destilacija|destilacijom]] te [[rafinacija|rafinacijom]] destilata [[Otapalo|otapalima]] (solventima) pomoću kojih se iz destilata uklanjaju nepoželjni i manje stabilni sastojci te kruti [[parafin]]ski spojevi. Rafinacijom se dobivaju toplinski i oksidacijski stabilnija i [[korozija|korozijski]] manje agresivna ulja, koja uz to imaju manju sklonost skrućavanju i povećanju [[viskoznost]]i pri niskim temperaturama. Postupci klasične ili konvencionalne rafinacije jesu solventna rafinacija, odnosno ekstrakcija [[furfural]]om, zatim solventna deparafinacija i konačno dorada [[vodik]]om. Rafinacijom odgovarakućih destilata dobivaju se bazna ulja ili solventni rafinati potrebne viskoznosti za namješavanje različitih mazivih ulja. Za pridobivanje baznog ulja vrlo visoke viskoznosti ([[Engleski jezik|eng]]. ''brightstock'') potrebnog za namješavanje mazivih ulja velike viskoznosti koristi se ostatak nakon vakuumske destilacije, koji se obrađuje postupcima deasfaltizacije, solventne rafinacije i deparafinacije. U posljednje se vrijeme za proizvodnju baznih ulja iz naftnih destilacijskih frakcija ili krutog parafina sve više koriste postupci obrade vodikom gdje se pri visokim [[tlak]]ovima i [[temperatura]]ma pomoću posebnih [[katalizator]]a postiže osim uklanjanja nepoželjnih sastojaka i promjena strukture pojedinih prisutnih [[Kemijski spojevi|kemijskih spojeva]] radi povećanja udjela poželjnih kemijskih struktura izoparafina. Na taj se način postižu još bolja svojstva mineralnih baznih ulja, koja se tada često nazivaju i hidrorafinirana ili hidrotretirana. Ovisno o žestini obrade vodikom mogu se proizvesti mineralna bazna ulja koja se uporabnim svojstvima u velikoj mjeri približavaju pojedinim sintetičkim baznim uljima. Mineralna se bazna ulja koriste najvećim dijelom za proizvodnju maziva, no dio se koristi i kao procesna ulja u industriji, elektroizolacijska ulja u [[transformator]]ima i električnim sklopkama i uređajima, te kao ulja u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji i tako dalje.<ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Ulja]] [[Kategorija:Naftni derivati]] [[Kategorija:Kozmetika]] [[Kategorija:Podmazivanje]] 9v0igx4efyaxa7ye9xopzuno13gpcd8 0 322399 7569999 7469112 2026-08-05T08:01:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569999 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Iggy Azalea | Img = Iggy Azalea - ACL Music Festival (5) (cropped).jpg | Img_capt = Iggy Azalea nastupa na ACL Music Festivalu <br> 11. listopada 2014. | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Amethyst Amelia Kelly | Pseudonim = | Rođenje = [[7. lipnja]] [[1990.]] | Mjesto rođenja = [[Sydney]], [[Novi Južni Wales]], [[Australija]] | Smrt = | Prebivalište = [[Los Angeles, Kalifornija|Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | Instrument = | Žanr = [[hip hop]], [[dance]] | Zanimanje = [[reper]]ica, [[tekstopisac|spisateljica tekstova]], [[Model (osoba)|model]], [[Glazbeni producent|glazbena producentica]] | Djelatno_razdoblje = [[2011.]] − danas | Diskografska_kuća = [[Grand Hustle Records|Grand Hustle]] | Angažman = [[T.I.]], [[B.o.B]], [[Pusha T]], [[YG (reper)|YG]], [[Mike Posner]], [[Tyga]], [[Nipsey Hussle]], [[Juicy J]] | URL = [http://iggyazalea.com/ Službena stranica] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Amethyst Amelia Kelly''' ([[Sydney]], [[Novi Južni Wales]], [[Australija]], [[7. lipnja]] [[1990.]]), bolje poznata po svom umjetničkom imenu '''Iggy Azalea''' je australsko-američka [[reper]]ica, [[tekstopisac|spisateljica tekstova]] i [[Model (osoba)|model]].<ref>[http://www.complex.com/music/2011/10/who-is-iggy-azalea#2 Tko je Iggy Azalea #2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141007121652/http://www.complex.com/music/2011/10/who-is-iggy-azalea/#2 |date=7. listopada 2014. }} Complex. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> Azalea je počela repati s 14 godina, te se 2006. godine preselila u [[SAD|Sjedinjene Američke Države]].<ref>[http://globalgrind.com/music/iggy-azalea-interview-australian-rapper-exclusive Iggy Azalea - intervju s australskom repericom] Global Grind. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> Svoju karijeru je započela 2011. godine kada je objavila prvi miksani album ''[[Ignorant Art]]''. Godine 2012. je objavila EP ''[[Glory (EP)|Glory]]''. Odmah nakon toga objavila je drugi miksani album ''[[TrapGold]]''. Svoj debitantski studijski album ''[[The New Classic]]'' je objavila krajem 2012. godine.<ref>[http://www.billboard.com/column/the-juice/exclusive-iggy-azalea-talks-interscope-deal-1006021352.story#/column/the-juice/exclusive-iggy-azalea-talks-interscope-deal-1006021352.story Intervju s Iggy Azaleaom] ''Billboard''. Preuzeto 28. siječnja 2012.</ref> == Život i karijera == === Raniji život i selidba u Sjedinjene Države (1990. – 2010.) === Iggy Azalea je rođena 7. lipnja 1990. godine kao Amethyst Amelia Kelly u [[Sydney]]u, [[Novi Južni Wales|Novom Južnom Walesu]], [[Australija|Australiji]].<ref>[http://www.complex.com/music/2011/10/who-is-iggy-azalea#2 Tko je Iggy Azalea?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141007121652/http://www.complex.com/music/2011/10/who-is-iggy-azalea/#2 |date=7. listopada 2014. }} Complex. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> Odmah kada se Iggy rodila, njeni roditelji su se preselili u [[Mullumbimby, New South Wales|Mullumbimby]], Novi Južni Wales u kuću od 12 hektara koju je sagradio njen otac. Njen otac je bio pisac i slikar, a majka joj je na praznike čistila kuće i hotele. Azalea je izjavila da ju je otac naučio da cijeni umjetnost, te da joj je on uzor kroz cijeli život. Iggy također ima mlađu sestru koja se zove Emerald.<ref>[http://www.complex.com/music/2011/10/who-is-iggy-azalea#2 Tko je Iggy Azalea (2)?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141007121652/http://www.complex.com/music/2011/10/who-is-iggy-azalea/#2 |date=7. listopada 2014. }} Complex. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> Kad je napunila 16 godina preselila se u [[Miami, Florida|Miami]], [[Florida|Floridu]].<ref>[http://globalgrind.com/music/iggy-azalea-interview-australian-rapper-exclusive Intervju s australskom repericom Iggy] Global Grind. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> Svojim roditeljima je rekla da ide na odmor s prijateljicom, ali je odlučila ostati i ne vratiti se natrag u Australiju.<ref>[http://globalgrind.com/music/iggy-azalea-interview-australian-rapper-exclusive?page=4 Iggy Azalea, ekskluzivni intervju] Global Grind. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> Kada je otišla u Sjedinjene Američke Države uzela je pseudonim Iggy Azalea, što je bilo ime njenog psa dok je živjela u Australiji.<ref>[http://globalgrind.com/music/iggy-azalea-interview-australian-rapper-exclusive?page=2 Iggy Azalea - Biografija kroz intervju] Global Grind. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> U Miamiju je živjela zajedno sa svojim dečkom, te se nakon prekida preselila u [[Houston, Teksas|Houston]], [[Teksas]] na poziv hip hop producenta Mr. Leeja.<ref>[http://blogs.laweekly.com/westcoastsound/2011/10/iggy_azalea.php Iggy Azalea - rođenje] LA Weekly. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> Godine 2009. preselila se u [[Atlanta, Georgia|Atlantu]], [[Georgia|Georgiju]] jer je tada Houston pogodio veliki uragan.<ref>[http://globalgrind.com/music/iggy-azalea-interview-australian-rapper-exclusive?page=4 Iggy - intervju (4)] Global Grind. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> Čim je stigla u Atlantu upoznala je najbolju prijateljicu Peezy, te je upisala akademiju Marvelous Enterprises Artist Development Center. Prije nego što je započela svoju samostalnu karijeru osnovala je grupu s dvije djevojke iz susjedstva, ali se grupa ubrzo raspala jer one to nisu shvaćale ozbiljno.<ref>[http://www.rap-up.com/2012/04/21/iggy-azalea-shares-girl-group-beginnings-love-for-tupac/ Iggy Azalea govori o svojoj bivšoj grupi] Rap-Up. Preuzeto 20. svibnja 2012.</ref> Početkom 2010. godine zajedno s Peezy se preselila u [[Los Angeles]], [[Kalifornija|Kaliforniju]] gdje je započela svoju glazbenu karijeru.<ref>[http://www.dazeddigital.com/music/article/13124/1/iggy-goes-pop Iggy goes pop: intervju s Iggy Azaleom] Dazed Digital. Preuzeto 7. travnja 2012.</ref> === ''Ignorant Art'' i ''The New Classic'' (2011. - danas) === Godine 2011., Iggy Azalea je počela objavljivati svoje freestyle pjesme na [[YouTube]]. U ranom rujnu iste godine otkrio ju je [[Perez Hilton]], te je objavio njenu pjesmu "Pu$$y". Spot za pjesmu Iggy je snimila u Los Angelesu u teritoriju ulične bande [[Rollin 60's Neighborhood Crips]]. U rujnu 2011. godine, Iggy Azalea je objavila svoj prvi miksani album pod imenom ''[[Ignorant Art]]''. Izjavila je da objavila miksani album s namjerom da ljudi redefiniraju stare ideale.<ref>[http://www.rap-up.com/2011/10/13/iggy-azalea-paints-a-new-face-on-hip-hop-with-ignorant-art/ Iggy Azalea novo lice u hip hopu] Rap-Up. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> U listopadu iste godine u [[New York City]]ju nastupala je zajedno s [[Mary J. Blige]] i grupom [[Boyz II Men]].<ref>[http://www.complex.com/city-guide/2011/10/iggy-azaleas-first-nyc-show-is-this-thursday-1020 Azalein prvi nastup u New Yorku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111218084807/http://www.complex.com/city-guide/2011/10/iggy-azaleas-first-nyc-show-is-this-thursday-1020 |date=18. prosinca 2011. }} Complex. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref><ref>[http://perezhilton.com/2011-10-17-one-night-in-new-york-city-8 Show u New Yorku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111220040319/http://perezhilton.com/2011-10-17-one-night-in-new-york-city-8 |date=20. prosinca 2011. }} Perez Hilton. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> U studenom 2011. godine objavila je spot za promotivnu pjesmu "My World" koji je podigao njenu popularnost na internetu.<ref>[http://www.rap-up.com/2011/11/08/video-iggy-azalea-my-world/ My World - Iggy Azalea] Rap-Up. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> U spotu se pojavljuje hrvač i glumac [[Tom Lister, Jr.|Tiny Lister]]. Azalea je u prosincu 2011. godine objavljena kao jedan od pedeset kandidata za naslovnicu časopisa [[XXL (časopis)|''XXL'']], povodom godišnje liste ''Top 10 Freshman''.<ref>[http://hiphopwired.com/2011/12/21/xxl-freshmen-candidates-speak-on-nomination-with-hip-hop-wired/ Kandidati govore o nominacijama za časopis XXL] HipHopWired. Preuzeto 2. siječnja 2012.</ref> U siječnju 2012. godine Azalea je bila gost na večeri zajedno sa svim izvođačima iz diskografske kuće [[Def Jam Recordings|Def Jam]]. Azalea je na toj večeri dobila ponudu za potpisivanje ugovora za diskografsku kuću od dopredsjednika Bua Thiama.<ref>[http://www.rap-up.com/2012/01/13/is-iggy-azalea-signing-to-def-jam/ Iggy Azalea i potpisivanje ugovora s Def Jamom?] Rap-Up. Preuzeto 13. siječnja 2012.</ref> Krajem siječnja objavila je da će reper [[T.I.]] biti izvršni producent njenog debitantskog albuma ''[[The New Classic]]''.<ref>[http://www.rap-up.com/2012/02/02/t-i-to-executive-produce-iggy-azaleas-debut-album/#more-112158 Iggy govori o T.I.-u i svom albumu] Rap-Up. Preuzeto 29. veljače 2012.</ref> Azalea je 28. veljače završila na naslovnici magazina ''XXL'' kao jedna od deset najboljih novih izvođača i izvođačica, te se upisala u povijest kao prva žena koja je to uspjela.<ref>[http://www.hiphopdx.com/index/news/id.18837/title.french-montana-iggy-azalea-future-more-cover-xxl-magazines-freshman-2012-issue French Montana, Iggy Azalea, Kid Ink i ostali na ''XXL'' naslovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301184035/http://www.hiphopdx.com/index/news/id.18837/title.french-montana-iggy-azalea-future-more-cover-xxl-magazines-freshman-2012-issue |date=1. ožujka 2012. }} HipHopDX. Preuzeto 29. veljače 2012.</ref> Prvi dan ožujka, Azalea je potpisala ugovor s diskografskom kućom [[Grand Hustle Records]] čiji je vlasnik T.I., a tog dana ugovor je potpisao i [[Trae]].<ref>[http://www.mtv.com/news/articles/1680221/t-i-iggy-azalea-grand-hustle.jhtml T.I. najavio Azaleu kao novog izvođača u Grand Hustleu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120302102950/http://www.mtv.com/news/articles/1680221/t-i-iggy-azalea-grand-hustle.jhtml |date=2. ožujka 2012. }} MTV. Preuzeto 3. ožujka 2012.</ref> Azalea je u ožujku objavila pjesmu "[[Murda Bizness]]" na kojoj gostuje T.I., a pjesma je ujedno i njen debitantski singl.<ref>[http://www.rap-up.com/2012/03/26/new-music-iggy-azalea-f-ti-murda-bizness/ Iggy Azalea objavila debitantski singl na kojem gosutje T.I.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120701075937/http://www.rap-up.com/2012/03/26/new-music-iggy-azalea-f-ti-murda-bizness/ |date=1. srpnja 2012. }} Rap-Up. Preuzeto 27. ožujka 2012.</ref> Početkom travnja je gostovala na spotu za pjesmu "I Think She Ready" grupe FKi. To je prvi interaktivni kupovni spot na svijetu.<ref>[http://www.ssense.com/video//iggy-azalea-diplo-fki-i-think-she-ready/ FKi - "I Think She Ready", prvi kupovni videospot] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120414214238/http://www.ssense.com/video/iggy-azalea-diplo-fki-i-think-she-ready/ |date=14. travnja 2012. }} Ssense. Preuzeto 17. travnja 2012.</ref> Azalea je 11. travnja za časopis ''Acclaim'' izjavila da joj je [[Kanye West]] ponudio ugovor za njegovu diskografsku kuću [[GOOD Music]], ali ga je odbila.<ref>[http://www.complex.com/music/2012/04/quote-of-the-day-iggy-azalea-says-that-kanye-west-wanted-to-sign-her Iggy Azalea govori o Kanye Westu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120413180114/http://www.complex.com/music/2012/04/quote-of-the-day-iggy-azalea-says-that-kanye-west-wanted-to-sign-her |date=13. travnja 2012. }} Complex. Preuzeto 12. travnja 2012.</ref> U svibnju je izjavila da još nema potpisan ugovor s diskografskom kućom [[Interscope Records]].<ref>[http://www.hiphopdx.com/index/news/id.19808/title.iggy-azalea-says-she-wasnt-dropped-from-interscope-records Iggy Azalea nije izbačena iz Interscopea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120523043235/http://www.hiphopdx.com/index/news/id.19808/title.iggy-azalea-says-she-wasnt-dropped-from-interscope-records |date=23. svibnja 2012. }} HipHopDX. Preuzeto 20. svibnja 2012.</ref> Sredinom lipnja potpisala je ugovor s modnom agencijom [[Wilhelmina Models]].<ref>[http://www.rap-up.com/2012/06/14/iggy-azalea-signs-with-wilhelmina-models/ Iggy Azalea potpisala ugovor s modnom agencijom Wilhelmina International, Inc.] Rap-Up. Preuzeto 15. lipnja 2012.</ref> Krajem srpnja Iggy je najavila da će nastupati na sljedećem [[New York Fashion Week]]u kao model.<ref>[http://style.mtv.com/2012/07/26/iggy-azalea-will-walk-in-new-york-fashion-week/ Iggy Azalea kao model na sljedećem New York Fashion Weeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120727225342/http://style.mtv.com/2012/07/26/iggy-azalea-will-walk-in-new-york-fashion-week/ |date=27. srpnja 2012. }} Style. MTV. Preuzeto 27. srpnja 2012.</ref> Nadnevka, 30. srpnja objavila je svoj prvi EP ''[[Glory (EP)|Glory]]''.<ref>[http://www.rap-up.com/2012/07/30/new-music-iggy-azalea-glory-ep/ Nova glazba: Iggy Azalea - ''Glory''] Rap-Up. Preuzeto 31. srpnja 2012.</ref> U rujnu je započela turneju zajedno s [[Tyga|Tygom]], [[Kirko Bangz|Kirkom Bangzom]] i [[Sterling Simms|Sterlingom Simmsom]].<ref>[http://www.rapmusic.com/rapmusic/2012/07/25/tyga-hitting-the-road-with-iggy-azalea-rumored-to-be-expecting-child-with-blac-chyna/ Tyga ide na turneju s Iggy Azaleom, te očekuje dijete s Blac Chynom]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Rap Music. Preuzeto 25. srpnja 2012.</ref> Iggy je sredinom rujna postala model za tvrtku [[Levi Strauss & Co.]], te sudjeluje u njihovoj "Go Forth" kampanji.<ref>[http://idolator.com/6803761/iggy-azalea-interview Nova kampanja Iggy Azalee za Levi's] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219101243/https://www.idolator.com/6803761/iggy-azalea-interview |date=19. veljače 2021. }} Idolator. Preuzeto 18. rujna 2012.</ref> Svoj drugi miksani album ''[[TrapGold]]'' objavila je 11. listopada.<ref>[http://www.rap-up.com/2012/10/11/new-music-iggy-azalea-trapgold-mixtape/ Nova glazba Iggy Azalee, miksani album ''TrapGold''] Rap-Up. Preuzeto 12. listopada 2012.</ref> == Utjecaji == Azalea je počela repati s 14 godina jer je bila opsjednuta rapom od svoje 11. godine kad je čula pjesmu "Baby Don’t Cry". Azalea je izjavila da je bila opsjednuta [[Tupac Shakur|Tupacom Shakurom]]: "Bila sam bolesno opsjednuta. Imala sam sve njegove slike na zidu."<ref>[http://globalgrind.com/music/iggy-azalea-interview-australian-rapper-exclusive Intervju s Iggy o utjecajima na nju] Global Grind. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> Azalein hobi je crtanje i slikanje. Također je spomenula [[André 3000|Andréa 3000]], [[Kanye West]]a i [[Gwen Stefani]] kao njene glazbene inspiracije.<ref>[http://globalgrind.com/music/iggy-azalea-interview-australian-rapper-exclusive?page=3 Iggy - intervju (3)] Global Grind. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref><ref>[http://www.vmagazine.com/2011/12/welcome-to-iggys-world/ Welcome To Iggy's World]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} V Magazine. Preuzeto 3. veljače 2012.</ref> Azalea je u travnju 2012. godine izjavila da joj je najveća ženska inspiracija u hip hopu [[Missy Elliott]], izjavivši "Missy je moj broj jedan. Ona piše pjesme, pjeva, režira videospotove, radi svoju stvar. Za mene je jedna od najboljih ženskih izvođača".<ref>[http://www.rap-up.com/2012/04/17/iggy-azalea-teams-with-trey-songz-for-unexpected-collaboration/ Iggy Azalea govori o pjesmi s Trey Songzom i o Missy Elliott] Rap-Up. Preuzeto 17. travnja 2012.</ref> == Privatni život == Iggy Azalea je 13. siječnja 2012. godine potvrdila da je u vezi s reperom [[ASAP Rocky]]jem. Upoznala ga je na festivalu CMJ u [[New York City, New York|New York Cityju]] preko zajedničkog prijatelja [[Chase N. Cashe]]a.<ref>[http://globalgrind.com/music/iggy-azalea-dating-asap-rocky-new-couple-alert-tattoo-photos-details Iggy Azalea u vezi s ASAP Rockyjem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120115222825/http://globalgrind.com/music/iggy-azalea-dating-asap-rocky-new-couple-alert-tattoo-photos-details |date=15. siječnja 2012. }} Global Grind. Preuzeto 13. siječnja 2012.</ref> Na prste svoje lijeve ruke istetovirala je "Live Love A$AP" da ju podsjeća na njega.<ref>[http://www.complex.com/music/2012/01/iggy-azalea-gets-an-aap-rocky-tattoo-on-her-fingers Iggy Azalea istetovirala ASAP Rockyjevo ime na prste] Complex. Preuzeto 7. travnja 2012.</ref> U srpnju je ASAP Rocky izjavio da nije u vezi s Iggy Azaleom, te da nikad nisu ni bili u vezi.<ref>[http://www.yoraps.com/news1.php?subaction=showfull&id=1341922928&archive=&start_from=&ucat=1& ASAP Rocky izjavio da nije u vezi s Iggy Azaleom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120715002258/http://www.yoraps.com/news1.php?subaction=showfull&id=1341922928&archive=&start_from=&ucat=1& |date=15. srpnja 2012. }} Yo Raps. Preuzeto 11. srpnja 2012.</ref> == Kontroverze == === Azealia Banks === Nakon što se Iggy Azalea pojavila na naslovnici časopisa [[XXL (časopis)|''XXL'']] kao prvi ženski izvođač, [[Azealia Banks]] je na to odgovorila da je sve krivo postavljeno; "Kako možete postaviti bijelu ženu na naslovnicu koja sebe naziva "runaway slave master"?". Nakon toga nastavila je: "Oprostite ljudi. Ja nisam protiv bjelkinja, samo ne želim da netko trivijalizira ovu kulturu".<ref>[http://www.rap-up.com/2012/02/28/azealia-banks-denounces-iggy-azaleas-placement-on-xxl-freshmen-list/ Azealia Banks osuđuje Azalein plasman na ''XXL''-u] Rap-Up. Preuzeto 11. ožujka 2012.</ref> Nakon toga na Azaleinu stranu stao je reper [[T.I.]] koji je Azealiji Banks rekao da je ljuta samo zbog toga što nije uspjela doći na naslovnicu časopisa ''XXL''. Također je izjavio: "Toliko je jadna da i sljedeće godine neće doći na naslovnicu časopisa". Nastavio je: "Ako jednu polovicu dana zarađuješ novac, a drugu brojiš novac, onda se nemaš vremena brinuti ni za koga".<ref>[http://www.thisis50.com/profiles/blogs/t-i-iggy-azalea-address-azealia-banks-calling-iggy-out-for-making?xg_source=activity Svađa između Iggy i Banks se nastavlja]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} This Is 50. Preuzeto 11. ožujka 2012.</ref> Banks je na to uzvratila samo: "Kako tako stari čovjek može stati između svađe dvije mlade djevojke".<ref>[http://www.rap-up.com/2012/03/10/azealia-banks-calls-ti-corny-for-defending-iggy-azalea/ Azealia proziva T.I.-ja] Rap-Up. Preuzeto 11. ožujka 2012.</ref> Dva dana kasnije Azalea je napisala pismo u kojem se ispričava svima koje je povrijedila s "runaway slave". U daljnjem tvrdi da nije rasist i da ne mrzi ni jednu rasu. Tvrdi da nikada nije izgovorila da je vlasnik robova, te da se to dogodilo slučajno tijekom slaganja rime: "when the relay starts I'm a runaway slave...Master, shitting on the past gotta spit it like a pastor".<ref>[http://www.hiphopdx.com/index/news/id.18983/title.iggy-azalea-apologizes-for-controversial-runaway-slave-master-line Azaleino pismo isprike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120314222844/http://www.hiphopdx.com/index/news/id.18983/title.iggy-azalea-apologizes-for-controversial-runaway-slave-master-line |date=14. ožujka 2012. }} HipHopDX. Preuzeto 14. ožujka 2012.</ref> Krajem ožujka u svađu se uključio i [[ASAP Rocky]] koji je izjavio: "Iggy nije rasist, vjerujte mi. Nemojte svi napadati Iggy samo zato što je bjelkinja".<ref>[http://www.missinfo.tv/index.php/aap-rocky-says-azealia-banks-is-wrong-for-beefing-with-iggy-azalea-thats-a-low-blow/ ASAP Rocky osuđuje Azealiju Banks zbog napada na Iggy Azaleu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120404011633/http://www.missinfo.tv/index.php/aap-rocky-says-azealia-banks-is-wrong-for-beefing-with-iggy-azalea-thats-a-low-blow/ |date=4. travnja 2012. }} Miss Info. Preuzeto 4. travnja 2012.</ref> == Diskografija == {{Glavni|Diskografija Iggy Azalee}} === Studijski albumi === * ''[[The New Classic]]'' (2012.) === EP-ovi === * ''[[Glory (EP)|Glory]]'' (2012.) === Miksani albumi === * ''[[Ignorant Art]]'' (2011.) * ''[[TrapGold]]'' (2012.) == Nagrade i nominacije == ;mtvU Woodie Awards {|class="wikitable" |- !Godina !Nominirano djelo !Nagrada !Rezultat |- |align="center" |2012. |[[Iggy Azalea]] |Woodie novak godine (''Breaking Woodie'') |align="center" style="background: #ffbbbb"|nominacija |} ;O Music Awards {|class="wikitable" |- !Godina !Nominirano djelo !Nagrada !Rezultat |- |align="center" |2012. |[[Iggy Azalea]] |Najbolji izvođač rođen na Webu (''Best Web-Born Artist'') |align="center" style="background: #ffbbbb"|nominacija |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://iggyazalea.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220311173833/https://iggyazalea.com/ |date=11. ožujka 2022. }} *[http://twitter.com/iggyazalea Iggy Azalea] na [[Twitter]]u *[http://www.discogs.com/artist/Iggy+Azalea Iggy Azalea] na [[Discogs]]u {{Iggy Azalea}} {{GLAVNIRASPORED:Azalea, Iggy}} [[Kategorija:Američki hip hop glazbenici]] [[Kategorija:Američki tekstopisci]] [[Kategorija:Američki ženski modeli]] [[Kategorija:Američki glazbeni producenti]] [[Kategorija:Australski pjevači]] [[Kategorija:Australski tekstopisci]] nce0sm8p75mhfphfzo9axmyb6jbi9kr 0 327222 7569628 6580098 2026-08-04T13:49:19Z Flamingounicorn 243866 kat. 7569628 wikitext text/x-wiki Ovo je '''popis epizoda legendarne serije ''[[Velo misto]]'''''. == Epizode == {{otkrivanje radnje}} === 1. Praški studenti === Prvo emitiranje: [[7. prosinca]] [[1980.]] :Radnja se događa 1910. godine. Život bruji na Voćnom trgu punom mediteranskoga kolorita i zvukova. Upoznajemo cijelu galeriju Velomišćana. Dominantna je figura Meštar, koji duhovito i bez dlake na jeziku komentira mjesne događaje u svojoj brijačnici. Zatim elegantni gradonačelnik Vice, smetlar Jozo i njegov prijatelj, općinski službenik Picaferaj, i ne odveć hrabri policajac Pučanstvo. Svi oni međusobno komuniciraju u svakodnevnom životu Velog mista. Tu su i mnogobrojna ženska lica. Svadljiva prodavačica voća Mare Mulica, puna lažnog ćudoređa i oštrih riječi, s papigom Kokolom na prozoru iznad trga, gospođica Violeta, francuskih manira, vječno s pudlicom u šetnji, živahna apotekarica i baba Marta uz koje su odrasle mnoge generacije. U grad stiže ženski orkestar. Toj senzaciji žele prisustvovati svi. Čak i trojica prijatelja studenata, Duje, Tonči i Pegula, koje nakon ljetnog kupanja čeka put u Prag na studije. Gospođica Violeta ostavit će snažan dojam na Pegulu, kao što će se u mladog Feratu zagledati Marijeta, kći težaka Tome. Toma je starih nazora i ne sviđa mu se što je Ferata napustio zemlju zbog gradske službe. Studenti odlaze u Prag gdje ih čekaju burne noći u pivnicama i u društvu zgodnih djevojaka. Jedna od njih je i Mařenka, koja će im se pridružiti prigodom svađe i sukoba s carskim časnicima. Duje i Pegula završavaju u zatvoru, no tim se koriste da bi pripremili ispite. Za to vrijeme na Voćnom trgu dolazi do socijalnih nemira i sukoba s policijom. Idila Velog mista polako se gubi.<ref name="vjesnik">[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/1999%5C07%5C01%5C19A19.PDF vjesnik.hr] najava prve tri epizode</ref> :'''Pojavljuju se''': Boris Dvornik (Meštar), Zdravka Krstulović (Violeta), Mustafa Nadarević (Duje), Milan Štrljić (Tonči), Mladen Barbarić (Pegula), Boris Buzančić (dotur Vice), Ljubo Kapor (Picaferaj), Špiro Guberina (Jozo), Vlasta Knezović (Marjeta), Aljoša Vučković (Ferata), Mira Furlan (Kate), Mate Ergović (Pučanstvo), Uglješa Kojadinović (profesor), Ines Fančović (Mare), Etta Bortolazzi (baba Marta), Magda Matošić (Franina), Fabijan Šovagović (Toma), Dara Vukić (šjora Luce), Josip Genda (šjor Fabjan), Vinko Kraljević (Bakalar), Antun Nalis (Miotto), Krešimir Zidarić (Baćo), Stevo Krnjajić (Musa), Tatjana Bermel, Danko Ljuština (Mijo), [[Sanja Milosavljević]] (Mařenka), Vladimir Krstulović (kao Vlado Krstulović), Danica Cvitanović, Berislav Mudnić, Željko Vičević, Adam Vedernjak, Aleksandar Binder, Nedim Prohić, Ksenija Prohaska, Ivo Rogulja, Mladena Gavran, Velemir Chytil, Nevenka Šain, Jelena Gruić, Marija Geml, Neva Belamarić, Jadranka Matković (Orsola), Vladimir Obleščuk (kao Vlado Obleščuk), Joakim Matković, Biserka Alibegović, Milovan Alač, Predrag Petrović, Stjepan Bahert, Tonči Papić, Jana Kašper, Ante Laura, Duško Gruborović (kao Dušan Gruborović), Žarko Savić, Olga Pivec (kao Olga Pivac), Ante Lipanović, Julije Perlaki, Vatroslav Tudor, Petar Buntić, Ivo Krištof (kao Ivan Krištof), Miroslav Buhin, Domagoj Vukušić, Ivica Stjepić, Darko Kavain, Frane Amižić, Nino Danielov, Robert Kramarić, Nenad Krolo, Saša Mrduljaš, Tarzicije Balić, Damir Pleško, Željka Bašić. === 2. Konfužjun === Prvo emitiranje: [[14. prosinca]] [[1980.]] :Radnja se događa 1911. godine. Nakon povratka iz Praga, sad već diplomirani inženjer Duje donosi nogometnu loptu. Prvi "splitski balun" zaludit će cijeli grad. Dječaci okupljeni na streljani babe Marte oduševljeno pristaju na novu igru. Glavni pokretač je "inžinjer od baluna", kako zovu Duju, koji uskoro odabire i prostor na kojem se cijeli dan igra. Ferata je jedan od najboljih igrača, no zbog "fuzbala" zapostavlja Marijetu, baš kao i Tonči svoju Katu. Jedino je Pegula podjednako na terenu i u sobi s madam Violete. Nova igra oduševljava Meštra, Profešura i gradonačelnika Vicu, no dobiva i svoje protivnike. Ponajprije direktora gimnazije. Unatoč svađama registrirat će se klub po imenu Hajduk. U nogomet se sve više uvlači politika. Autonomaši kontra Hajduka osnivaju klub Calcio Spalato i dolazi do prvog susreta. Pobjeda Hajduka rezultirat će tučnjavom, razbijanjem izloga i još većom podijeljenošću Velomišćana.<ref name="vjesnik"/> :'''Pojavljuju se:''' Boris Dvornik (Meštar), Zdravka Krstulović (Violeta), Mustafa Nadarević (Duje), Milan Štrljić (Tonči), Mladen Barbarić (Pegula), Boris Buzančić (dotur Vice), Ljubo Kapor (Picaferaj), Špiro Guberina (Jozo), Vlasta Knezović (Marjeta), Aljoša Vučković (Ferata), Mira Furlan (Kate), Uglješa Kojadinović (profesor), Mate Ergović (Pučanstvo), Etta Bortolazzi (baba Marta), Ines Fančović (Mare), Magda Matošić, Fabijan Šovagović (Toma), Dara Vukić (Dujina majka), Josip Genda (šjor Fabjan), Vinko Kraljević (Bakalar), Antun Nalis (Miotto), Krešimir Zidarić (Baćo), Božidar Smiljanić, Adam Vedernjak, Pero Vrca, Danilo Maričić, Danko Ljustina (Mijo), Minja Nikolić, Rikard Simonelli, Vera Pregarec, Ante Dulčić, Berislav Mudnić, Danica Cvitanović, Vladimir Krstulović (kao Vlado Krstulović), Slobodan Milovanović, Predrag Petrović, Matko Raguž, Željko Vičević, Artur Govejšek, Franjo Valentić, Janko Mršić-Flogel, Dorian Hotta, Antun Banov, Željko Dapić, Petar Buntić, Ivo Krištof (kao Ivan Krištof), Miroslav Buhin, Damir Pleško, Ivica Stijepić, Darko Kavain, Frane Amižić, Nino Danielov, Robert Kramarić, Nenad Krolo, Saša Mrduljaš, Tarzicije Balić. === 3. Leva === Prvo emitiranje: [[21. prosinca]] [[1980.]] :Radnja se događa 1913. i 1914. godine. U Split, u prijateljski posjet, stiže engleska kraljevska flota. Voćni trg pun je bučnih mornara koji traže društvo "lakih dama". Violeta i Pegula, Tonči i Kate, provode bezbrižne dane u sunčanju i kupanju. Za to vrijeme s Hajdukom nastaju problemi. Carska administracija uvjetuje opstanak kluba prekidom suradnje s češkim klubovima. No "splitski dišpet" odlučuje upravo suprotno. Duje, Meštar i Profešur ugovaraju utakmicu s praškom Spartom. Uzbuđenje je veliko jer nogomet je osvojio grad. Marijeta se udaje za Feratu. No, radosnu atmosferu pomutit će atentat na austrijskog prijestolonasljednika u Sarajevu. Ratna atmosfera zahvalit će i Split. Cijeli naraštaj mladića odlazi na frontu. Među njima su i Tonči, Pegula i Ferata. Duje ostaje u Splitu i u kući babe Marte skriva arhivu omiljena kluba. Budi se domoljublje i anticarsko rasploženje. Sve će kulminirati izrugivanjem dvora i cara u jednoj konobi. No, policija koja na sve budno motri počinje s uhićenjima. Meštar među prvima završava u zatvoru.<ref name="vjesnik"/> === 4. Morija mori === Prvo emitiranje: [[21. prosinca]] [[1980.]] :Radnja se događa od 1917. do 1920. godine. Rat je ispraznio grad. Glad, bolest, kiša, igralište Hajduka pretvoreno je u regrutacijski logor. Picaferaj (Vaša svitlost) i Jozo (Vaša visost) potucaju se pustim ulicama. Meštar, Duje i Vice su u zatvoru. Marijeta je rodila sina, a njezin otac, kum Toma, odveden je u Bosnu. Tonči je pobjegao na srpsku stranu. Pegula je odlikovan austrijskim odlikovanjem, a o Ferati se ništa ne zna. Glad i [[Španjolska gripa|epidemija]] odnose živote. Umire apotekarica, a onda i omiljena baba Marta. Rat je završio i Austrija je propala. U Split stižu okupacijske vojske, a s fronte se vraćaju Pegula, Tonči i Ferata. Svaki sa svojim novim idejama s kojima će se bučno suprotstaviti u staroj Meštrovoj brijačnici. Nad stara prijateljstva navukle su se sjene i netrpeljivost. === 5. Kruva i rada! === Prvo emitiranje: [[28. prosinca]] [[1980.]] :Radnja se događa od 1920. do 1922. godine. Ljudi su nezadovoljni novom vlašću. Dok dugi redovi stoje pred zgradom tršćanskog Lloyda za put u Ameriku, u gradu se organizira proslava Prvog maja. No jugoslavenska žandarmerija brutalno će rastjerati ljude. Poteći će krv, što će starog redara Pučanstvo otjerati u mirovinu. Nezadovoljstvo se preselilo i u Meštrovu brijačnicu. Novi je sugovornik srpski major Stojan. Na ironične Meštrove primjedbe o novoj vlasti jugooficir daje do znanja da to neće tolerirati. Život se opet vratio na Voćni trg. Mare Mulica ogovara sve živo, a naročito Violetu. Hajduk se sprema u Zagreb na susret s Građanskim. Vratit će se poražen, zbog čega će navijači iskaliti bijes na izlogu trgovca i profitera Jakova. U Split stiže Violetin prijatelj, slikar Toni iz Pariza, što kod Pegule izaziva ljubomoru. No Toni je oduševljen Splitom baš kao i Jozin nećak koji stiže iz unutrašnjosti da pomogne "strikanu" u širenju grada. A tamo vlada nogometna groznica. Dolazi Građanski. U prvom poluvremenu zagrebački klub je bolji, no u drugom, uz sjajnu igru mladog Stipe Rice, Hajduk će slaviti pobjedu. Za mladog igrača ta će igra biti kobna. === 6. Kriza === Prvo emitiranje: [[6. siječnja]] [[1981.]] :Radnja se događa 1926. godine. Stigla je oštra, teška zima. Doktora Vicu bolest je prikovala uz krevet, ali ga uveseljavaju posjete Picaferaja i Joze. Iz sunčane Afrike nakon uspješne turneje vraća se Hajduk, ali stari prijatelji nisu više u istom klubu. Ferata i Musa s lučkim radnicima zarađuju kod špekulanta iz Rusije. Ferata je zbog svojih ljevičarskih ideja i govora već na policijskom spisku, dok s druge strane Tonči ima dobar posao u državnoj službi. Grad je zahvatilo ludilo "bubikopf" frizura i modernih plesova. Slikar Toni, koji se udomaćio kod Pegule i Violete u njenoj plesnoj školi, portretira potpukovnika Stojana. Velika utakmica s talijanskim klubom završit će porazom Hajduka i gnjevom splitskih navijača nad vlastitom upravom i igračima. Svi će se ti gradski i svjetski događaji, kao i obično, burno raspraviti u Meštrovoj brijačnici.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/1999%5C07%5C16%5C26A26.PDF vjesnik.hr]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} najava 6. epizode</ref> === 7. Antikrst === Prvo emitiranje: [[11. siječnja]] [[1981.]] :Radnja se događa 1927. godine. Jozo se brine da se njegov nećak što prije uklopi u gradsku sredinu i zato ga vodi u Violetinu plesnu školu. Istodobno, Ferata će dovesti svoga sina Papundeka na "šegrtovanje", jer je mladić izbačen iz škole zbog pisanja antidržavnih parola. Slavi se petnaestogodišnjica Hajduka. Za vrijeme proslave policija je privela i pretukla dvojicu juniora. Ogorčeni tim činom Ferata, Pegula, Duje, Meštar i Profesor upadaju u policijsku stanicu i u žestokoj je tuči demoliraju. Tonči kao kraljevski službenik ostavlja prijatelje na cjedilu, što će izazvati prezir i bijes njegove žene Kate. Premda su izgrednici uhićeni, pravničkom vještinom izvući će ih doktor Vice. No, Hajduk je upao u novčane nevolje. Zajednički ih pokušavaju riješiti Meštar i Duje lukavom idejom koja će završiti zapaljenim Hajdukovim barakama. Uvijek hvalisavi Meštar ovaj će put šutjeti kao zaliven. Jedino će obilato okititi događaj u policijskoj stanici. Dobro raspoloženje pokvarit će mu novi naučnik Papundek, zbog čijih bogohulnih stajališta Meštar misli da je zaposlio samog Antikrista. === 8. Simpatizer === Prvo emitiranje: [[18. siječnja]] [[1981.]] :Radnja se događa 1928. godine. Ferata je zatvoren u Lepoglavi. Duje i Vice organiziraju utakmicu s prihodom za njegovu pomoć. Pukovnik Stojan premješten je u unutrašnjost. Na oproštajnoj proslavi sve je puno vatrenih "otadžbinsko--jugoslavenskih" zdravica u kojima prednjači Tonči. To će ga još više udaljiti od supruge Kate, pa će utjehu naći u treninzima s podmlatkom Hajduka. Za to vrijeme slikar Toni sve lošije živi od svoje umjetnosti. Prisiljen je stalno posuđivati novac, premda mu otmjenosti i lukavstva ne nedostaje. Zločinački hici srpskog radikala u hrvatske zastupnike u Narodnoj skupštini dovest će do previranja u Splitu. U Meštrovoj brijačnici ponovno će se suprotstaviti različita politička stajališta. Mladi pripravnik Papundek sve otvorenije agitira za komunističke ideje, nastojeći za njih pridobiti i Meštra. No, jedna će nenadana smrt donijeti tugu svima, a ponajviše Jozi i Picaferaju. Dobri doktor Vice zauvijek je napustio one koji su ga toliko voljeli i poštovali. :'''Pojavljaju se:''' Boris Dvornik, Zdravka Krstulović, Mustafa Nadarević, Milan Štrljić, Mladen Barbarić, Mira Furlan, Boris Buzančić, Špiro Guberina, Ivo Gregurević, Ljubo Kapor, Uglješa Kojadinović, Slobodan Aligrudić (major Stojan), Ratko Buljan (Toni), Mate Ergović, Duško Valentić (Papundek), Ines Fančović, Vinko Kraljević, Magda Matošić, Fabijan Šovagović, Krešimir Zidarić, Vjenceslav Kapural, Semka Sokolović-Bertok, Zlatko Madunić, Tana Mascarelli, Stevo Krnjajić (kao Stevo Krnjaić), Danko Ljuština, Berislav Mudnić, Boris Ugrin, Ante Dulčić, Franko Strmotić, Rajko Bundalo, Ivo Marjanović, Danica Cvitanović, Ante Laura, Aleksandar Cakić, Marko Bralić, Lenko Blažević, Branko Hinković, Zvonimir Hace (dijete). === 9. Nikad više kompletni === Prvo emitiranje: [[25. siječnja]] [[1981.]] :Radnja se događa od 1932. do 1935. godine. Nedjelja je dan stvoren za igru "balota". Jozo i njegov Netjak za okladu dobivaju partiju za partijom, premda ih u početku svi ismijavaju. No bolest i smrt iz društva uvijek nekog odnose. Dobri stari Picaferaj, "Njegova Svitlost", zauvijek je sklopio oči. Njegovu će smrt, u vinu i ojkanju, oplakati Jozo, Netjak, Baćo i Pučanstvo. Jedna druga smrt izazvat će mnogo manje žalosti, ali zato više represije i hapšenja. Diktatorski kralj Aleksandar ubijen je u Marseilleu. Nespretno komentirajući tu smrt Meštar će ponovo zaraditi zatvor. Posao u brijačnici za to vrijeme vode njegovi pomoćnici Bakalar i Papundek. U vrijeme krize, nemira i policijskih kontrola zavladala je još i glad. Smrt kralja Aleksandra iskoristit će slikar Toni koji prima brojne narudžbe za portrete prestolonasljednika. Papundek, koji je postao gorljivi komunistički agitator, koristi čak i prostor crkve u kojoj su smještene uboga djeca, da izrazi svoja stajališta. Tamo će ga ganuti sudbina malog siromaha Stipana. Umjesto da ga pošalju u Slavoniju, Papundek će ga odvesti na skrb svojima. Njegov otac Ferata vraća se iz Lepoglave. Ali uhićenjima nije kraj. Netom po izlasku Meštra, policija u zatvor odvodi Bakalara i Papundeka.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/1999%5C07%5C23%5C22A22.PDF vjesnik.hr] najava 9. epizode</ref> === 10. No pasarán === Prvo emitiranje: [[1. veljače]] [[1981.]] :Radnja se događa 1936. i 1937. godine. Bakalar je umro. Toni po gradu prodaje slike Prijestolonasljednika. U grad je došao engleski kralj. Pegula i Violeta nastavljaju rad u svojoj školi plesa. Papundek dovodi Očalinka kao novog Meštrovog radnika koji ne prestaje pričati o Krleži. Split igra prijateljsku utakmicu s Borovom. Ferata poziva juniore da igraju u utakmici protiv Borova što ljuti Duju. Papundek planira otići u Španjolsku, ali policija ih uhvati. Svira uzbuna i počinje vježba u slučaju nesreće. :'''Pojavljuju se''': Boris Dvornik (Mestar), Zdravka Krstulović (Violeta), Mustafa Nadarević (Duje), Mladen Barbarić (Pegula), Milan Štrljić, (Tonči), Mira Furlan (Kate), Špiro Guberina (Jozo), Ivo Gregurević (Netjak), Aljoša Vučković (Ferata), Duško Valentić (Papundek), Ivica Vidović (Očalinko), Uglješa Kojadinović (Profesor), Mate Ergović (Pučanstvo), Mirjana Majurec (Ane), Ratko Buljan (Toni), Ines Fančović (Mare), Zlatko Madunić, Franko Strmotić, Frano Perišin, Danko Ljuština, Danica Cvitanović, Mia Sasso, Vladimir Krstulovic (kao Vlado Krstulović), Ratko Glavina, Ivo Marjanović, Bogdan Buljan, Tana Mascarelli, Zvonko Žungul, Ružica Marasović, Nenad Vrandečić, Ljiljana Baković, Marina Maljković, Mladen Bauk, Joško Viskić, Petar Buntić, Miroslav Buhin, Šime Jagarinac (kao Simun Jagarinec), Zvonimir Hace (dijete). === 11. Poveli smo, Meštre! === Prvo emitiranje: [[8. veljače]] [[1981.]] :Radnja se događa od 1937. do 1939. godine. Meštrova brijačnica pretvorena je u "crvenu političku tribinu". Poput dva navijena gramofona Papundek i Očalinko veličaju dostignuća boljševičke Rusije. Papundek je oduševljen letačkim uspjehom ruskih pilota, a Očalinko stalno citira Krležu. Meštar ne zna kako s tim izaći na kraj. U međuvremenu u Splitu gostuje talijanski klub Roma. Fašistički pozdrav talijanskih igrača izaziva buru protesta u gledalištu. No Hajduk je u krizi, a trener Duje u nemilosti uprave. Jedino profešur vjeruje u njega. U Splitu se priprema radnički protest koji organiziraju komunisti. Meštar je sumnjičav prema takvom uličnom djelovanju, zbog čega ga Papundek vrijeđa da je bez klasne svijesti. Protest će se poklopiti s dolaskom lidera Hrvatske seljačke stranke Košutića u Split, no komunisti će ga izviždati i isprovocirati tučnjavu. Dolazi do sukoba i nereda u kojima ureduje vojska i policija. Papundek je ranjen, a jedan mladić ubijen. Veliki mirni mimohod Splićana sa slikom ubijenog bit će simbolična uvertira vremenu koje dolazi.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/1999%5C07%5C30%5C22A22.PDF vjesnik.hr]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} najava 11. epizode</ref> === 12. Okupacija === Prvo emitiranje: [[15. veljače]] [[1981.]] :Radnja se događa 1941. godine. Tonči se sprema za rat. (6.4.1941.) Talijani bombardiraju Split, a Nijemci napadaju Beograd.Svira uzbuna. Meštar priča Očalinku o reparaciji koju misli dobiti za uništenu brijačnicu. Violeta se skriva u podrumu. Sklopljen je Pakt o nenapadanju kralja Petra II. Puštaju se zatvorenici, svi osim komunista. U radnjama je zabranjeno slušanje radija drugih država. Duje i Pegula s Meštrom i Očalinkom komentiraju trenutno stanje. Ante Pavelić proglašava opsadno stanje u Splitu. Papundek se vraća. Šjor Pučanstvo nastavlja s prodajom ispred crkve. Tonči je poginuo. Violeta, Pegula i Duje tješe Katu. Papundek s drugovima skriva oružje. Meštar se hvali Duji i Papundeku kako je živio u nekoliko država: Austriji, Mađarskoj, Jugoslaviji, Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Italiji. U gradu bacaju letke o sudjelovanju u ratu. Hajduk prisiljavaju da se preimenuje u ACD Spalato i nude bolji položaj igračima. Meštar dolazi s tajne sjednice Hajduka i prepričava događaje Papundeku i Očalinku kako su igrači odbili preimenovanje i bolji položaj te je klub raspušten. Policija zatvara prolaze kako bi navečer svi morali pozdraviti talijansku zastavu pri spuštanju. Meštar je uhićen jer je podržao djecu koju su bacila boju na slike Mussolinia. Kike donosi poruku Papundeku da je Ferata ubijen u Staroj Gradišci. :'''Pojavljuju se''': Boris Dvornik, Zdravka Krstulović, Mustafa Nadarević, Milan Štrljić, Mladen Barbarić, Mira Furlan, Špiro Guberina, Ivo Gregurević, Duško Valentić, Ivica Vidović, Uglješa Kojadinović, Vlasta Knezović, Mate Ergović, Ines Fančović, Mirjana Majurec (Ane), Zlatko Madunić (šjor Jakov), Vasja Kovačić, Semka Sokolović-Bertok, Franko Strmotić, Danko Ljuština, Nada Abrus, Raniero Brumini, Nereo Scaglia, Giulio Marini, Glauco Verdirosi (kao Glauco Verdirosssi), Bruno Petrali (kao Bruno Petralli), Rikard Simonelli, Ivan Bibalo, Boris Ugrin, Ante Glavina, Vinko Varvodić, Krešo Zubak, Josip Matošin, Santo Radovniković, Edi Dobrilović, Darko Stanojkovski, Robert Barbir, Dordano Prkušić, Dražen Štambuk, Petar Buntić, Domagoj Vukušić, Ivo Krištof (kao Ivan Krištof), Marjan Habazin, Miroslav Buhin. === 13. Kapitulacija === Prvo emitiranje: [[22. veljače]] [[1981.]] :Radnja se događa 1942. i 1943. godine. Ane nagovara Violetu da špijunira za njih u svojoj školi plesa. Meštar je još u zatvoru. Papundek i momčad Splita su sudjelovali u borbi protiv talijana u Sinju. Puno je poginulih, ostali će na suđenje i strijeljanje. Meštar je pušten iz zatvora i zabranjuje korištenje Papundekova pribora. Violeta donosi vijesti Očalinku o raciji u Velom Varošu. Policija dolazi kod Marjete i muči nju i Ane zbog toga što nisu mogli naći Papundeka, Stipu i Bracu. Drugi dan u gradu je ovješena tjeralica za Papundekom. Violeta, Pegula, Meštar i Duje se čude tjeralici komentirajući da ne znaju o kome se to radi. Meštar hvali Papundeka u brijačnici pred Dujom nazivajući ga centarforom, a sebe i Očalinka spojkama koje mogu probit svaku obranu. Policija dođe u premetačinu brijačnice. Meštar govori protiv Papundeka, pokazuje Feratinu i Ricinu sliku. Duje čestita Meštru na tome kako je branio Papundeka. Uhapsili su Maru Mjlicu jer je vrijeđala podoficira. Papundek je u gradu. Crvena zastava se vije na tornju. Papundek ostavlja poruku Meštru na tjeralici kraj brijačnice: "Primio na znanje!". Meštar to javlja Ninu. Nino je smaknut u ime naroda, a Meštar je žalostan što to on nije napravio. Meštar brije talijanskog bojnika i poreže ga jer je iz Firenze zato što sz tamo ubili Đovaninu Kokolo. Violeta dolazi kući odrezane kose jer su mladi komunisti mislili da surađuje s Talijanima. Meštar dolazi urediti Violetu. Očalinko ispituje Meštra zašto neće šišati Talijane nego ih samo brije, a Meštar mu govori zbog toga što ne želi zamazati ruke s njihovom kosom i ne može ih porezat. Oko Splita se pale prvomajski kresovi. Talijanska vlada traži primirje. Pegula tjera talijanske vojnike iz škole plesa zbog kapitulacije Italije. Očalinko skriva oružje u brijačnici, a Jozo i Netjak uzimaju hranu iz talijanskog skladišta. Narodna vojska ulazi u grad. Stipe, Braco i Kike nagovaraju Marjetu da ne ide vojnicima. Papundek je posatao komesar. Netjak odlazi u partizane. :'''Pojavljaju se:''' Boris Dvornik (Meštar), Zdravka Krstulović (Violeta), Mustafa Nadarević (Duje), Mladen Barbarić (Pegula), Mira Furlan (Kate), Špiro Guberina (Jozo), Ivo Gregurević (Netjak), Duško Valentić (Papundek), Ivica Vidović (Očalinko), Vlasta Knezović (Marjeta), Mate Ergović (Pučanstvo), [[Ines Fančović]] (Mare), Mirjana Majurec (Ane), Vasja Kovačić, [[Rikard Simonelli]], Giulio Marini, Glauco Verdirosi (kao Glauco Verdirossi), Raniero Brumini, Bruno Petrali (kao Bruno Petralli), Nada Abrus, Ivan Bibalo, Dijana Kržanić (kao Diana Kržanić), Željka Bašić, Dorijan Bauman (kao Dorian Bauman), Ivan Biuk, Danica Cvitanović, [[Danko Ljuština]], Franko Strmotić, Aris Petralli, Francesco Groppi, Saša Vuličević, Edi Dobrilović, Radoslav Medan, Petar Buntić, Domagoj Vukušić, [[Ivo Krištof]] (kao Ivan Krištof), [[Marijan Habazin]] (kao Marjan Habazin), [[Miroslav Buhin]]. === 14. Ispunjeno obećanje === Prvo emitiranje: [[1. ožujka]] [[1981.]] :Radnja se događa od 1943. do 1947. godine. Umjesto poraženih Talijana, u grad ulaze Nijemci. Nastupajuća zima donosi bijedu i glad. Violeta i dalje održava vezu s partizanima preko Očalinka. Grad je gotovo pust i ljudi žive u skloništima. Unatoč nedaćama, Duje i Pegula obnavljaju Hajduk i s cijelom momčadi bježe na Vis. Za to vrijeme Kata se preselila Violeti koja osjeća strah živeći sama. Grad žestoko bombardiraju saveznici i Nijemci se povlače, no Violeta i Očalinko neće dočekati one za koje su predano radili. Partizani ulaze u grad i preuzimaju svu vlast, pa čak i nogometnu. Utakmica s ruskom vojnom momčadi završit će incidentom i ponovnim Meštrovim saslušanjem. Ovaj put istražitelj će mu biti njegov dragi Papundek, što pokazuje u što će se novi režim uskoro pretvoriti. Duje i Pegula odvest će Meštra na sentimentalno putovanje u Prag da obnove uspomene na mjesto gdje su u mladosti osnovali svoj omiljeni klub. :'''Pojavljuju se:''' [[Boris Dvornik]] (Meštar), [[Zdravka Krstulović]] (Violeta), [[Mustafa Nadarević]] (Duje), [[Mladen Barbarić (glumac)|Mladen Barbarić]] (Pegula), [[Mira Furlan]] (Kate), [[Duško Valentić]] (Papundek), [[Ivica Vidović]] (Očalinko), [[Vlasta Knezović]] (Marjeta), [[Špiro Guberina]] (Jozo), [[Ivo Gregurević]] (Netjak), [[Mate Ergović]] (Pučanstvo), [[Mirjana Majurec]] (Ane), [[Ines Fančović]] (Mare), [[Danko Ljuština]] (Mijo), [[Vasja Kovačić]], [[Sanja Milosavljević]] (Marženka; kao Sanja Milosavljević-Barbarić), [[Nedim Prohić]], [[Zoran Balov]], [[Ivan Biuk]], [[Inge Apelt]], [[Dragoljub Lazarov]], [[Dijana Kržanić]] (kao Diana Kržanić), [[Željka Bašić]], [[Danica Cvitanović]], [[Vladimir Krstulović]] (kao Vlado Krstulović), [[Franko Strmotić]], [[Mia Sasso]], [[Tana Mascarelli]], [[Petar Dobrić]], [[Zvonimir Hace]]. == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Popisi epizoda hrvatskih televizijskih serija|Velo misto]] e7lef7rxuzd0min7grfvdlszwas8zg8 0 328414 7569926 7490044 2026-08-05T02:23:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569926 wikitext text/x-wiki {{provjeriti}} {{wikipedizirati izvore}} '''Hrvatski kuglački savez''' (kratica: HKS) je krovna organizacija za šport [[kuglanje]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U njegovoj se organizaciji održava [[Prva hrvatska kuglačka liga ]]. Članom je [[Hrvatski olimpijski odbor|Hrvatskog olimpijskog odbora]]. U međunarodnom nazivlju naziva se '''Croatian Pin Bowling Federation'''. '''Hrvatski kuglački savez''' utemeljen je 21. veljače 1932. godine, dok je u Hrvatski Olimpijski Odbor bio primljen 31. prosinca 1991.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kuglanje.hr/o-savezu |title=Arhivirana kopija |access-date=16. ožujka 2017. |archive-date=17. ožujka 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170317054530/http://www.kuglanje.hr/o-savezu |url-status=dead }}</ref> Od 1991. članom je [[Međunarodni kuglački savez|Međunarodnog kuglačkog saveza]] ''(World Bowling (WB))'' te njegovih sastavnica ''World Ninepin Bowling Association (WNBA)'' specijalno ''Section Classic (NBC)'' i ''World Tenpin Bowling Association (WTBA)''. ==Kuglanje s 9 čunjeva== ''eng. Ninepin bowling'' <br>''Krovna organizacija je '''World Ninepin Bowling Association''''' ===Klasično=== ;''WNBA-NBC (Ninepin Bowling Classic)'' ====Svjetsko prvenstvo==== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="4" | Medalje ! align="center" colspan="9" | {{Tooltip|Klasično|plastična staza, prije asfaltna}} ! align="center" rowspan="4" | Ukupno |- | align="center" colspan="4" | pojedinačno | align="center" colspan="3" rowspan="2" | tandem | align="center" colspan="2" rowspan="2" | ekipno |- | align="center" colspan="2" | <small>kombinacije</small> | align="center" colspan="2" | <small>singl & sprint</small> |- | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | Mix | align="center" | M | align="center" | Ž |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--klasično, kombinacija, m --> | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--klasično, kombinacija, ž --> | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--klasično, s&s, m --> 3 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--klasično, s&s, ž --> 3 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--klasično, tandem, m --> | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--klasično, tandem, ž --> | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--klasično, tandem, mix --> | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--klasično, ekipno, m --> | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--klasično, ekipno, ž --> | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--klasično, ukupno --> 25 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--klasično, kombinacija, m --> | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--klasično, kombinacija, ž --> | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--klasično, s&s, m --> | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--klasično, s&s, ž --> | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--klasično, tandem, m --> | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--klasično, tandem, ž --> | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--klasično, tandem, mix --> | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--klasično, ekipno, m --> | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--klasično, ekipno, ž --> | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--klasično, ukupno --> 13 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--klasično, kombinacija, m --> | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--klasično, kombinacija, ž --> | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--klasično, s&s, m --> | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--klasično, s&s, ž --> | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--klasično, tandem, m --> | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--klasično, tandem, ž --> | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--klasično, tandem, mix --> | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--klasično, ekipno, m --> | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--klasično, ekipno, ž --> | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--klasično, ukupno --> 21 |- |} {{col-begin}} {{col-break}} =====Pojedinačno & Tandem===== {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! # |- |1 |- |2 |- |3 |- |4 |- |5 |- |6 |- |<br>7 |- |8 |- |<br>9 |- |<br><br><br><br><br><br><br><br><br>10 |- |11 |- |12 |- |<br><br>13 |- |14 |- |<br><br>15 |} | {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="margin-right: auto; margin-left: 0px;" |- |- bgcolor="#EFEFEF" ! Kuglač(ica) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Biserka Perman]] | style="background:#F7F6A8;" | 7 | style="background:#DCE5E5;" | 6 | style="background:#FFDAB9;" | 9 | 22 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Nikola Dragaš]] | style="background:#F7F6A8;" | 4 | style="background:#DCE5E5;" | 5 | style="background:#FFDAB9;" | 7 | 16 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Nevenka Bartolović]] | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 5 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Marijana Liović]] | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Marija Zver]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 5 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Ines Maričić]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Snježana Kramar]],<br>[[Ljiljana Peroš]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Sonja Mikac]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Matko Bulka]],<br>[[Mario Musanić]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Ana Bacan]],<br>[[Barbara Bulić]],<br>[[Mate Buneta]],<br>[[Leo Herceg]],<br>[[Ana Jambrović]],<br>[[Miroslav Kovač]],<br>{{nowrap|[[Štefica Krištof-Markan]],}}<br>[[Marija Mađarević]],<br>[[Milana Pavlic]],<br>[[Jelena Šincek]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Florijana Sobol]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Zdravko Boljat | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Mile Parčina,<br>[[Elda Sinovčić]],<br>[[Matija Tutnjević]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Željka Orehovec]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Domagoj Bradarić]],<br>Stanko Čota,<br>[[Nika Grubišić]],<br>Miro Rako | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" ! Ukupno (27) |} |} {{col-break}} =====Ekipno===== ;2005. – ''2005. je održano I. Svjetsko ekipno prvenstvo te su ekipna i pojedinačna svjetska prvenstva odvojena.'' {{col-begin}} {{col-break}} ;Ekipno SP {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=5 align="center" style="border-bottom: 3px solid black;"|M | align="center" style="background:gold;" | '''1.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:silver;" | '''2.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#cc9966;" | '''3.''' | 2021. ||1 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | 2019. ||1 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" style="border-bottom: 3px solid black;" | align="center" | '''PF''' | 2023. ||1 |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=5 align="center"|Ž | align="center" style="background:gold;" | '''1.''' | 2015., 2019., 2023., 2025. ||4 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:silver;" | '''2.''' | 2009., 2017. ||2 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#cc9966;" | '''3.''' | 2005., 2013., 2021. ||3 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" | '''PF''' | ||0 |} '''PF''' - ''nije igran susret za 3. mjesto'' {{col-break}} ;Pojedinačno SP {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center" style="border-bottom: 3px solid black;"|Poredak<br>nacija<br>M | align="center" style="background:gold;" | '''1.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:silver;" | '''2.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#cc9966;" | '''3.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" style="border-bottom: 3px solid black;" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | || |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center" style="border-bottom: 3px solid black;"|Poredak<br>nacija<br>Ž | align="center" style="background:gold;" | '''1.''' | <!-- godine --> || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:silver;" | '''2.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#cc9966;" | '''3.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" style="border-bottom: 3px solid black;" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | || |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center" |Poredak<br>nacija<br>M+Ž | align="center" style="background:gold;" | '''1.''' | 2010. ||1 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:silver;" | '''2.''' | 2012., 2016., 2018. ||3 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#cc9966;" | '''3.''' | 2022. ||1 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | ||? |} {{col-end}} ;1991. – 2004. {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center" style="border-bottom: 3px solid black;"|M | align="center" style="background:gold;" | '''1.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:silver;" | '''2.''' | 1996. ||1 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#cc9966;" | '''3.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" style="border-bottom: 3px solid black;" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | ||? |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center"|Ž | align="center" style="background:gold;" | '''1.''' | 1992. ||1 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:silver;" | '''2.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#cc9966;" | '''3.''' | 1994., 1998., 2000., 2002. ||4 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | ||? |} {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Kuglač(ica) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | Elda Sinovčić | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2 | align="left" | [[Nikola Dragaš]].<br>[[Rudolf Rabfeld]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 3 | align="left" | {{nowrap|Zdravko Boljat}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 4 | 4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 4 | align="left" | Mile Parčina | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 5 | align="left" | Stanko Čota,<br>Blaž Muše,<br>Miro Rako | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-end}} ====Europsko prvenstvo==== ''Održavalo se od 1949. do 1964.''<ref name="pr">{{Cite web|url=https://enciklopedija.hr/clanak/kuglanje|title=kuglanje|first=Hrvatska|last=enciklopedija|website=Hrvatska enciklopedija}}</ref> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Kuglač(ica) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | {{nowrap|Stanko Hladnik}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |} ====Pregled ekipnih nastupa==== <div style="height:250px; overflow-y:scroll;"> {{col-begin}} {{col-break}} {|class="wikitable" style="text-align:center" |- |colspan="9"|Muškarci |- ! rowspan=2|Godina !!colspan=4|SVJETSKO prvenstvo !!colspan=4|EUROPSKO prvenstvo |- ! Plasman !! width=30|{{Tooltip|O|Odigrano}} !! width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !! width=30|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} ! Plasman !! width=30|{{Tooltip|O|Odigrano}} !! width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !! width=30|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} |- |2021. ||<!-- pozicija/ br.ekipa --> || || || || || || || |- |2020. || || || || || || || || |- |2019. || || || || || || || || |- |2018. || || || || || || || || |- |2017. || || || || || || || || |- |2016. || || || || || || || || |- |2015. || || || || || || || || |- |2014. || || || || || || || || |- |2013. || || || || || || || || |- |2012. || || || || || || || || |- |2011. || || || || || || || || |- |2010. || || || || || || || || |- |2009. || || || || || || || || |- |2008. || || || || || || || || |- |2007. || || || || || || || || |- |2006. || || || || || || || || |- |2005. || || || || || || || || |- |2004. || || || || || || || || |- |2003. || || || || || || || || |- |2002. || || || || || || || || |- |2001. || || || || || || || || |- |2000. || || || || || || || || |- |1999. || || || || || || || || |- |1998. || || || || || || || || |- |1997. || || || || || || || || |- |1996. || || || || || || || || |- |1995. || || || || || || || || |- |1994. || || || || || || || || |- |1993. || || || || || || || || |- |1992. || || || || || || || || |- ! Ukupno !! - !! !! !! !! - !! !! !! |} {{col-break}} {|class="wikitable" style="text-align:center" |- |colspan="9"|Žene |- ! rowspan=2|Godina !!colspan=4|SVJETSKO prvenstvo !!colspan=4|EUROPSKO prvenstvo |- ! Plasman !! width=30|{{Tooltip|O|Odigrano}} !! width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !! width=30|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} ! Plasman !! width=30|{{Tooltip|O|Odigrano}} !! width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !! width=30|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} |- |2021. ||<!-- pozicija/ br.ekipa --> || || || || || || || |- |2020. || || || || || || || || |- |2019. || || || || || || || || |- |2018. || || || || || || || || |- |2017. || || || || || || || || |- |2016. || || || || || || || || |- |2015. || || || || || || || || |- |2014. || || || || || || || || |- |2013. || || || || || || || || |- |2012. || || || || || || || || |- |2011. || || || || || || || || |- |2010. || || || || || || || || |- |2009. || || || || || || || || |- |2008. || || || || || || || || |- |2007. || || || || || || || || |- |2006. || || || || || || || || |- |2005. || || || || || || || || |- |2004. || || || || || || || || |- |2003. || || || || || || || || |- |2002. || || || || || || || || |- |2001. || || || || || || || || |- |2000. || || || || || || || || |- |1999. || || || || || || || || |- |1998. || || || || || || || || |- |1997. || || || || || || || || |- |1996. || || || || || || || || |- |1995. || || || || || || || || |- |1994. || || || || || || || || |- |1993. || || || || || || || || |- |1992. || || || || || || || || |- ! Ukupno !! - !! !! !! !! - !! !! !! |} {{col-end}} </div> ===Bohle=== ;''WNBA-NBB (Ninepin Bowling Bohle)'' ===Schere=== ;''WNBA-NBS (Ninepin Bowling Schere)'' ==Kuglanje s 10 čunjeva== ''eng. Tenpin bowling'' <br>''Krovna organizacija je '''World Tenpin Bowling Association''''' ===Mediteranski kup=== Zlato Ivane Krajačić u pojedinačnoj konkurenciji 2015. prva je seniorska medalja za Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima.<ref>https://www.tportal.hr/sport/clanak/najveci-uspjeh-u-povijesti-hrvatskog-bowlinga-20150424/print</ref><ref>https://gol.dnevnik.hr/clanak/ostali_sportovi/bowling-hrvatska-ima-prvakinju-mediterana---382919.html</ref> ==Svjetski rekorderi== <small>prosinac 2018.</small><br> ''(nepotpuna lista)''<br> Legenda: 9K - ''9 pin Klasično'', 9N - ''9 pin National (prije Bohle)'', 9S - ''9 pin Schere'', 10 - ''Bowling''<br> = ''izjednačenje rekorda'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan="2"|{{Tooltip|V|Varijanta}} !! colspan="2"|Kuglač(ica) !! rowspan="2" data-sort-type="number"|<big>Σ</big> !! colspan="3" data-sort-type="number"|<small>Pojedinačno</small> !! rowspan="2" data-sort-type="number"|<small>Par i<br>Trio</small> !! rowspan="2" data-sort-type="number"|{{Tooltip|E|Ekipno}} !! rowspan="2" class="unsortable"|Discipline !! rowspan="2" class="unsortable|Ref |- ! !! ! data-sort-type="number" width="15"|Σ_{<small>P</small>} !! data-sort-type="number" width="15"|<small>{{Tooltip|K|Kombinacije}}</small> !! data-sort-type="number"|<small>{{Tooltip|SiS|Singl i Sprint}}</small> <!-- npr. |- align="right" bgcolor="#FFFFFF" | align="left"| [[Ivan Ivić]] ||K ||7x ||3x ||1x ||1x ||align="left"|sprint(2x), singl+sprint, singl+ekipno(2x) ; tandem ; 4x120 --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF |<small>9K</small> ||M ||align="left"| [[Mario Baljak]] ||1x |— ||— ||— |1x || ||align="left"|<small>1x30mix (181)</small> |<ref name="pr"/> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF |<small>9K</small> ||M ||align="left"| [[Branislav Bogdanović]] ||1x |— ||— ||1x |— || ||align="left"|<small>1x200 (1096)</small> |<ref>{{Cite web|url=http://www.kuglacki-savez-os.hr/clanak/BOGDANOVIC--Branislav-19-258-0-5/|title=Kuglački savez Osječko-baranjske županije: PORTRETI-BOGDANOVIĆ, Branislav|website=www.kuglacki-savez-os.hr}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF |<small>9K</small> ||Ž ||align="left"| [[Barbara Bulić]] ||?x | || || | || ||align="left"| |<ref name="pr"/> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF |<small>9K</small> ||M ||align="left"| [[Matko Bulka]] ||?x | || || | || ||align="left"|<small>1x120 (678)</small> |<ref name="pr"/><ref>{{Cite web|url=http://www.kuglacki-savez-os.hr/clanak/BULKA--Matko-19-308-0-5/|title=Kuglački savez Osječko-baranjske županije: PORTRETI-BULKA, Matko|website=www.kuglacki-savez-os.hr}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF |<small>9K</small> ||M ||align="left"| [[Nikola Dragaš]] ||1x | || || | || ||align="left"|<small>3x200 (2901)</small> |<ref name="pr"/> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF |<small>9K</small> ||Ž ||align="left"| [[Amela Nicol Imširović]] ||3x | || || | || ||align="left"|<small>2x20 (=238, 240), 1x120+2x20 (915)</small> |<ref>{{Cite web|url=https://sportnet.hr/vijesti/563442/ostali-sportovi-ostalo/amela-nicol-imsirovic-osvojila-zlato-u-sprintu-a-luka-pozega-srebro-na-svjetskom-prvenstvu-u-estoniji/|title=Amela Nicol Imširović osvojila zlato u sprintu, a Luka Požega srebro na Svjetskom prvenstvu u Estoniji|website=Sportnet}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF |<small>9K</small> ||M ||align="left"| [[Božo Kombol]] ||?x | || || | || ||align="left"| |<ref name="pr"/> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF |<small>9K</small> ||M ||align="left"| [[Miroslav Kovač]] ||?x | || || | || ||align="left"| |<ref name="pr"/> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF |<small>9K</small> ||Ž ||align="left"| [[Štefica Krištof-Markan]] ||2x |1x ||— ||1x |1x || ||align="left"|<small>tandem, 6x120 (2679)</small> |<ref name="pr"/> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF |<small>9K</small> ||Ž ||align="left"| [[Ines Maričić]] ||5x |4x ||1x ||3x |1x ||— ||align="left"|<small>1x120+2x20 (877), 1x120 (687, 678, 675), 1x30mix (181)</small> |<ref name="pr"/> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF |<small>9K</small> ||Ž ||align="left"| [[Željka Orehovec]] ||4x |x ||— ||x |x ||x ||align="left"|<small>3x120 (1777), 1x120 (635), 1x120+sprint (847; 633+214)</small> |<ref>{{Cite web|url=http://www.kuglacki-savez-os.hr/clanak/OREHOVEC--Zeljka-19-303-10-10/|title=Kuglački savez Osječko-baranjske županije: PORTRETI-OREHOVEC, Željka|website=www.kuglacki-savez-os.hr}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF |<small>9K</small> ||Ž ||align="left"| [[Biserka Perman]] ||4x |1x ||— ||1x |1x ||2x ||align="left"|<small>1x120 (485), 6x120 (2679)</small> |<ref name="pr"/> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF |<small>9K</small> ||M ||align="left"| [[Dujam Smoljanović]] ||6x | || || | || ||align="left"| |<ref name="pr"/> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF |<small>9K</small> ||Ž ||align="left"| [[Jelena Šincek]] ||?x | || || | || ||align="left"| |<ref name="pr"/> |} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan="2"| Ekipa !! rowspan="2" data-sort-type="number"|<big>Σ</big> !! colspan="4"|9 pin !! rowspan="2" data-sort-type="number"|10<br>pin !! rowspan="2" class="unsortable"|Discipline |- ! data-sort-type="number"|Σ<small>_KBS</small> !! data-sort-type="number"|<small>Klasično</small> !! data-sort-type="number"|<small>Bohle</small> !! data-sort-type="number"|<small>Schere</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | M ||0x |— ||— ||— ||— |— ||align="left"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF | Ž ||2x |2x ||2x ||— ||— |— ||align="left"|<small>klasično: 6x120 (2679)</small> |} KK Grmoščica, klupski svjetski rekord<ref>{{Cite web|url=https://enciklopedija.hr/clanak/grmoscica|title=Grmoščica|first=Hrvatska|last=enciklopedija|website=Hrvatska enciklopedija}}</ref> ==Svjetska WNBA ljestvica - #1== ;> NBC ''Uvedena ??. Broj 1 na svjetskoj WNBA ljestvici u disciplini klasično.'' <br>(popis nepotpun) {{col-begin}} {{col-break}} <!-- M --> *[[Alen Kujundžić]] {{col-break}} <!-- Ž --> *[[Valentina Gal]] *[[Amela Nicol Imširović]] *[[Ines Maričić]]<ref>https://she.hr/cilj-mi-je-biti-prva-kuglacica-svijeta/</ref><ref>https://www.zabok.hr/klara-sedlar-igracica-je-najbolje-europske-i-svjetske-kuglacke-ekipe/</ref> {{col-end}} ==Nacionalni rekordi== 29.-05.-2023. {| bgcolor="#f7f8ff" cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="font-size: 95%; border: gray solid 1px; border-collapse: collapse;text-align:center;" |+'''Legenda''' | style="background: #ffffff;" width="20" | {{Tooltip|'''WR'''|World Record}} | bgcolor="#ffffff" align="left" | Svjetski rekord <small>(priznaju se samo rezultati ostvareni na SP-u)</small> |- | style="background: #ffffff;" width="20" | {{Tooltip|'''OWR'''|Over World Record}} | bgcolor="#ffffff" align="left" | rezultat bolji od WR-a <!-- za WR se priznaju samo rezultati ostvareni na SP-u pa nerijetko postoje kuglači s osobnim rekordima boljim od WR-a; navesti sve WR+ rezultate u tablici --> |- | style="background: #ffffff;" width="20" | * | bgcolor="#ffffff" align="left" | ''rezultat dobiven zbrajanjem rezultata ostvarenih u<br>singl & sprint, odnosno singl & ekipno dijelovima natjecanja'' |- | style="background: #ffffff;" width="20" | ** | bgcolor="#ffffff" align="left" | ''rezultat dobiven zbrajanjem rezultata ostvarenih nakon<br>odigranih 6 igara u svakoj od 4 discipline; neslužbeni naziv''<!--ali opisniji--> |- | style="background: #ffffff;" width="20" | *** | bgcolor="#ffffff" align="left" | ''ostvareni u nekoj od timskih disciplina, navode se ako su<br>jednaki ili bolji od onih u pojedinačnoj; nije disciplina''<!--npr. moguće da je rekord za 3 igre ekipno bolji od pojedinačnog 3 igre--> |} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! colspan="2" | Varijanta ! colspan="3" | Disciplina ! Muškarci ! Žene |- |colspan="7"| |- ! rowspan="9"| 9<br>pin ! rowspan="9"| k<br>l<br>a<br>s<br>i<br>č<br>n<br>o | rowspan="5"| po<br>je<br>di<br>na<br>čno | rowspan=2|singl ||1x120 |734<br>Branko Bogdanović ||687<br>[[Ines Maričić]] |- |1x200 |1131<br>Branko Bogdanović ||<br> |- | sprint ||2x20 |<br>n/a ||240 '''WR'''<br>[[Amela Nicol Imširović]] |- style="white-space: nowrap;" | rowspan="2"|kombinacija * ||1x120<br>+<br>2x20 |<br>n/a ||915 '''WR'''<br>[[Amela Nicol Imširović]] |- |2x120 |<br>n/a ||1257<br>Paula Polanšćak |- | colspan="2"|tandem ||rowspan="2"|1x30 |<br>n/a ||174<br>Sara Pejak / Paula Polanšćak |- | colspan="2"|mix tandem | colspan="2"|181<br>Mario Baljak / [[Ines Maričić]] |- | colspan="2" rowspan="2"| ekipno ||6x120 |4015 ||3625 |- |4x120 |2483 '''WR''' ||2410 '''WR''' |- |colspan="7"| |- ! rowspan="16" colspan="2"| 10<br>pin | rowspan="4"| po<br>je<br>di<br>na<br>čno | rowspan="3"| singl | align="left"|1 igra ||<br> ||<br> |- | align="left"|3 igre ||<br> ||<br> |- | align="left"|6 igara ||<br> ||<br> |- style="white-space: nowrap;" | kombinacija ** | align="left"|24 igre ||<br> ||<br> |- | rowspan="3" colspan="2"| par | align="left"|1 igra ||<br> ||<br> |- | align="left"|3 igre ||<br> ||<br> |- | align="left"|6 igara ||<br> ||<br> |- | rowspan="3" colspan="2"| trio | align="left"|1 igra ||<br> ||<br> |- | align="left"|3 igre ||<br> || |- | align="left"|6 igara ||<br> ||<br> |- | rowspan="3" colspan="2"| ekipno | align="left"|1 igra ||<br> ||<br> |- | align="left"|3 igre ||<br> ||<br> |- | align="left"|6 igara ||<br> ||<br> |- | rowspan="3" colspan="2"| ''individualni<br>rekordi ***''<br>''(bez pojedinačno)'' | align="left"|1 igra ||300<br>n/a ||300<br>n/a |- | align="left"|3 igre ||<br> ||<br> |- | align="left"|6 igara ||<br> ||<br> |- |} ;Ukinute dicipline <div style="height:200px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;klasično ''podaci nisu konačni'' :pojedinačno 1x100: 469 Stjepan Benković | 470 Štefica Krištof-Markan<br> 2x120: 1155 Zlatko Marasović<!-- nejasno je li to ista 2x120(kombinacija) disciplina kao gore u tablici --><br> 2x200 mješovito: 1907 Marko Šegavić<!-- misli li se na kombinaciju ? --><br> 3x200: 2901 Nikola Dragaš<br> :parovi 2x100: 920 Biserka Perman i Štefica Krištof-Markan <br> 1x200: 1893 Ivica Bertović i Vilim Dolušić<br> 3x200: 5221 Antun Kasunić i Jakov Krmpotić<br> :ekipno 6x200: 4641<br> 6x100:<br> 2x6x200: 9555 </div> ==Ostalo== Prvi kuglački klub bio je Susedgradski kuglački klub, osnovan u Zagrebu 1920. Svjetski pojedinačni rekord [[Biserka Perman|Biserke Perman]] 1992. je prvi svjetski rekord za neovisnu Hrvatsku uopće.<ref>{{Cite web|url=https://www.hr/hrvatska/sport/sportasi/kuglanje|title=WWW.HR - Početna stranica Hrvatske|website=www.hr|access-date=30. travnja 2025.|archive-date=30. travnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250430114340/https://www.hr/hrvatska/sport/sportasi/kuglanje|url-status=dead}}</ref> Kuglački derbi između Zaprešića i Mertojaka u studenom 2018. u sklopu državnog prvenstva bila je jedinstvena situacija koja se dogodila prvi put u povijesti hrvatskog športa - dvoboj svjetskog i europskog prvaka jednog športa. Zaprešić je osvojio Svjetski kup, a Mertojak je europski prvak.<ref>{{Cite web|url=https://slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/europski-prvak-prijeti-svjetskom-prvi-put-u-povijesti-hrvatski-sport-dozivjet-ce-jedinstvenu-situaciju-574297|title=Slobodna Dalmacija - Europski prvak prijeti svjetskom: prvi put u povijesti hrvatski sport doživjet će jedinstvenu situaciju|date=10. stu 2018.|website=slobodnadalmacija.hr}}</ref> ;Hrvatski finali na SI, SP, EP <small>(kraj 2022.)</small> ''(popis nepotpun)'' :'''9 čunjeva''' ::'''SI:''' - ::'''SP:''' <small>2010.* mixT, 2018. Ž</small> ::'''EP:''' <small>?</small> ''* <small>Hrvati koji igraju za druge države (Makedonija)</small>'' ;Svjetska prvenstva u Hrvatskoj *WNBA-NBC 10. Ekipno svjetsko prvenstvo 2023., Varaždin *WNBA-NBC 6. Pojedinačno svjetsko prvenstvo 2016., Novigrad *WNBA-NBC 24. Svjetsko prvenstvo 2002., Osijek *WNBA-NBC 9. Svjetsko prvenstvo 1972., Split ==Vidi još== * [[Hrvatski boćarski savez]] * [[Hrvatski klubovi osvajači i finalisti europskih ili svjetskih kupova]] * [[Dodatak:Popis kuglana u Hrvatskoj|Popis kuglana u Hrvatskoj]] ===Međunarodna natjecanja u Hrvatskoj=== <!-- moguće: Memorijalni kuglački turnir "Željko Plepelić – Beli", Uskrsni kuglački turnir narodnim načinom Čakovec, Novogodišnji turnir narodnim načinom Varaždin, Memorijalni kuglački turnir „MARIO VINKOVIĆ“, Memorijalni kuglački turnir Danice Grdić, Božićni kuglački turnir Željezničar Karlovac, Turnir kuglačica povodom proslave Dana Grada Ogulina --> {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="background:#FFFFFF;" |+{{nowrap|}} |- style="vertical-align:top; horizontal-align:left" | {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- !colspan="7" align="center"|''Turniri s barem 15 izdanja ili 1. turniri svoje vrste u Hrvatskoj ili turniri posebni u europskim razmjerima'' |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{Tooltip|Var.|Varijanta kuglanja; 9K - 9 pin Klasično, 9N - 9 pin National (prije Bohle), 9S - 9 pin Schere, 10 - Bowling}} ! Naziv natjecanja ! Lokacija ! 1.<br>izdanje ! Zadnje<br>izdanje ! class="unsortable"|Bilješke ! class="unsortable"|Ref <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|[[]] ||[[]] ||. ||''održava se'' |'' '' | --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |10 ||align="left"|[[Europski bowling tour u Hrvatskoj]] ||Zagreb ||2012. ||''održava se<br>povremeno'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://www.zg-kuglanje.hr/vijesti/bowling-vijesti/croatia-open-2012|title=Croatia Open 2012|website=www.zg-kuglanje.hr}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |9K ||align="left"|[[WNBA-NBC Svjetski kup u Hrvatskoj]] ||više || ||''održava se<br>povremeno'' |'' '' | |- |colspan="7"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Bljesak Slavonski Brod ||[[Slavonski Brod]] ||2009. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://kuglanje-sb.com/?id=692|title=Kuglanje u Brodsko-posavskoj županiji|website=kuglanje-sb.com}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Božićni kuglači turnir Požega ||[[Požega]] ||prije 2014. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://pozeska-kronika.hr/sport/itemlist/tag/bo%C5%BEi%C4%87ni+kugla%C4%8Dki+turnir.html|title=božićni kuglački turnir - Požeška kronika|website=pozeska-kronika.hr}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |9K ||align="left"|Božićni kuglački turnir Slavonski Brod ||[[Slavonski Brod]] ||2005. ||''održava se'' |''zanimljivost ovog turnira je da se on od početka igra starim tzv. narodnim načinom; '' |<ref>{{Cite web|url=https://www.brodportal.hr/m/clanak/odrzan-13-bozicni-kuglacki-turnir-18060|title=Održan 13. Božićni kuglački turnir|website=BrodPortal}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.brodportal.hr/m/clanak/domace-ekipe-osvojile-14-bozicni-kuglacki-turnir-21522|title=Domaće ekipe osvojile 14. Božićni kuglački turnir|website=BrodPortal}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://kuglanje-sb.com/?id=1027|title=Kuglanje u Brodsko-posavskoj županiji|website=kuglanje-sb.com}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |10 ||align="left"|[[Croatia Open (bowling)]] ||[[Zagreb]] ||2012. ||''održava se'' |''bio dio Europskog Bowling Tour-a; '' |<ref>{{Cite web|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/purgeri-zaljubljenici-sa-savske-opatovine-20120528|title='Purgeri' - Zaljubljenici sa Savske opatovine|website=tportal.hr}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Međunarodni turnir 200 hitaca ||[[Ozalj]] ||. ||''održava se'' |'' '' |<ref>https://www.ozalj.hr/index2/images/stories/sport/kk-kupa/kk-kupa-podaci.pdf</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Memorijal poginulim bojovnicima Domovinskog rata Grada Zagreba – Kuglanje ||[[Zagreb]] ||2000. ||''održava se'' |''<ref>{{Cite web|url=http://www.udhos-zagreb.hr/naslovnica/memorijali/15-memorijal-2014|title=15.memorijal 2014 – Udhos-Zagreb}}</ref> '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Memorijalni kuglački turnir "Dubravko Pukšec" ||[[Sisak]] ||2009. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://www.kssmz.hr/memorijalni-kuglacki-turnir-dubravko-puksec/|title=Memorijalni kuglački turnir „Dubravko Pukšec“ – Kuglački savez Sisačko-moslavačke županije|website=www.kssmz.hr}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |9K ||align="left"|Memorijalni kuglački turnir "Florijana Sobol" ||[[Rijeka]] ||2006. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rijeka.hr/15-memorijalni-kuglacki-turnir-florijana-sobol/|title=15. memorijalni kuglački turnir „Florijana Sobol“|date=8. velj 2020.}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Memorijalni kuglački turnir "Ivan Lazić" ||[[Winterthur]] ||2005. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://www.hrvati.ch/memorijalni-kugla-turnir-qivan-lazi/|title=Memorijalni kuglački turnir "Ivan Lazić"|first=Ivan|last=Ivić|date=12. velj 2007.}}</ref><ref>https://matis.hr/images/pdf/matica/matica2007_03.pdf</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Memorijalni kuglački turnir "Ivo Klarić" ||[[Slavonski Brod]] ||2011. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://plusportal.hr/sport/kuglanje/nova_kuglacka_poslastica-2628|title=Nova kuglačka poslastica|website=plusportal.hr}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Memorijalni kuglački turnir "Josip Blažević-Blaž" ||[[Skrad]] ||1998. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://rgk.hr/u-skradu-odrzan-28-memorijalni-kuglacki-turnir-josip-blazevic-blaz/|title=U Skradu održan 28. Memorijalni kuglački turnir “Josip Blažević-Blaž” – Radio Gorski kotar}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Memorijalni kuglački turnir "Josip Jović" / Kuglački turnir "Plitvice ´91" (Jovićev memorijal) ||[[Plitvička jezera]] ||2008. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://indirektno.com/odrzan-10-memorijalni-kuglacki-turnir-josip-jovic/|title=Održan 10. Memorijalni kuglački turnir “Josip Jović” &#124; Indirektno|date=30. tra 2025.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://plitvicka-jezera.hr/10-memorijalni-kuglacki-turnir-plitvice-91/|title=10. Memorijalni kuglački turnir “Plitvice 91” – Općina Plitvička Jezera|date=4. tra 2017.}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Memorijalni kuglački turnir "Josip Šimičić - Luka" ||[[Poreč]] ||1989. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://porestina.info/odrzan-30-i-kuglacki-memorijalni-turnir-josip-simicic-luka/|title=Održan 30-i kuglački memorijalni turnir Josip Šimičić - Luka|first=Porestina|last=info|date=15. tra 2018.|website=Poreština.info - novosti iz Poreča i okolice, Vrsara, Funtane, Višnjana, Lovreča, Kaštelira, Tara}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Memorijalni kuglački turnir "Juraj Bogdanić-Juka" ||[[Otočac]] ||2004. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://www.glasgacke.hr/?ispis=detalji&novost=40171&kat=72|title=Održan 21. Memorijalni kuglački turnir Juraj Bogdanić Juka , Glas Gacke - nezavisni portal iz Gacke|website=GlasGacke.hr}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Memorijalni kuglački turnir "Luka Mijić" ||[[Bjelovar]] ||2022. ||''održava se'' |''jedan od najmasovnijih kuglačkih turnira u Hrvatskoj; '' |<ref>{{Cite web|url=https://bjelovar.live/kuglacki-memorijal-luka-mijic-prerastao-u-najjaci-turnir-u-hrvatskoj/|title=Kuglački memorijal Luka Mijić prerastao u najjači turnir u Hrvatskoj|date=18. lip 2024.|website=Bjelovar.live}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Memorijalni kuglački turnir "Marija Vrabelj i Darko Sirovec" ||[[Koprivnica]] ||. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://podravski.hr/kuglanje-mladen-ganzulic-i-slavko-maltaric-osvojili-prvo-mjesto/|title=Kuglanje: Mladen Ganžulić i Slavko Maltarić osvojili prvo mjesto|first=Podravski|last=list|date=15. svi 2022.|website=Podravski}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://epodravina.hr/zeljka-erdec-i-zvonimir-horzitzky-najbolji-na-memorijalu-koji-se-igra-u-spomen-na-mariju-vrabelj-i-darka-sirovca/|title=Željka Erdec i Zvonimir Horzitzky najbolji na Memorijalu koji se igra u spomen na Mariju Vrabelj i Darka Sirovca|first=Vedran|last=Tkalec|date=5. lip 2023.|website=ePodravina.hr}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Memorijalni kuglački turnir mješovitih parova "Vjekoslav Petranović-Veko" ||[[Delnice]] ||2014. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://delnice.hr/deseti-po-redu-memorijalni-kuglacki-turnir-vjekoslav-petranovic-veko-u-delnicama/|title=Deseti po redu Memorijalni kuglački turnir “Vjekoslav Petranović Veko” u Delnicama &#124; Grad Delnice}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://delnice.hr/odrzan-tradicionalni-12-memorijalni-kuglacki-turnir-mjesovitih-parkova-vjekoslav-petranovic/|title=Održan tradicionalni 12. Memorijalni kuglački turnir mješovitih parkova “Vjekoslav Petranović” &#124; Grad Delnice}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |9K ||align="left"|Memorijalni kuglački turnir "Tomislav Pranjković" (Tomin memorijal) ||[[Požega]] ||1992. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://www.034portal.hr/jubilarni--30--memorijalni-kuglacki-turnir--tomislav-pranjkovic--odrzat-ce-se-u-cetvrtak--02--12--2021--na-gradskoj-kuglani-u-pozegi-584|title=Jubilarni, 30. Memorijalni kuglački turnir ʺTomislav Pranjkovićʺ održat će se u četvrtak, 02. 12. 2021. na Gradskoj kuglani u Požegi|date=30. tra 2025.|website=034 portal|access-date=25. lipnja 2023.|archive-date=25. lipnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230625215910/https://www.034portal.hr/jubilarni--30--memorijalni-kuglacki-turnir--tomislav-pranjkovic--odrzat-ce-se-u-cetvrtak--02--12--2021--na-gradskoj-kuglani-u-pozegi-584|url-status=dead}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Memorijalni kuglački turnir Udruge udovica hrvatskih branitelja ||[[Pula]] ||2000. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://www.regionalexpress.hr/site/more/odran-12-memorijalni-kuglaki-turnir-udruge-udovica-hrvatskih-branitelja|title=Održan 12. Memorijalni kuglački turnir Udruge udovica hrvatskih branitelja|website=Regionalexpress.hr}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |9K ||align="left"|Memorijalni kuglački turnir "Zdenko Živčić" ||Zagreb ||2010. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Memorijalni kuglački turnir "Zvonimir Pavlaković" ||[[Ozalj]] ||2008. ||''održava se'' |'' '' |<ref>https://www.kuglacki-savez-os.hr/assets/files/20032_NO--NI-TURNIR-2016-kvalifikacije-M.pdf</ref><ref>https://www.motel-ozalj.com/wp-content/uploads/2024/04/memorijalni-turnir-2024.pdf</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |9K ||align="left"|Memorijalni kuglački turnir "Zvonimir Tomljanović-Zvonko" ||[[Karlovac]] ||2006. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://kaportal.net.hr/nekategorizirano/58251/udruga-110-brigade-znghv-pobjednik-kuglackog-turnira-zvonimir-tomljanovic/|title=Udruga 110. brigade ZNG/HV pobjednik kuglačkog turnira “Zvonimir Tomljanović”|date=28. lis 2014.|website=KAportal.hr}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://karlovacki.hr/udruga-pripadnika-110-brigade-pobjednik-memorijalnog-kuglackog-turnira/|title=Udruga pripadnika 110. brigade pobjednik memorijalnog kuglačkog turnira|first=Vedran|last=Mihalić|date=29. lis 2018.}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Memorijalni turnir mladih "Angelina Škalamera" ||Karlovačka županija ||. ||''održava se'' |''sastoji se od 5 odvojenih turnira, konačni plasman se određuje na osnovu zbroja bodova iz najbolja tri turnira; '' |<ref>https://kuglanje-kaz.weebly.com/uploads/1/2/5/9/12590642/tm-a%C5%A0_2019-20_raspis_i_propozicije.pdf</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Memorijalni turnir u kuglanju za slijepe i slabovidne "Antun Đurkan" ||[[Koprivnica]] ||2007. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://drava.info/2019/03/sus-podravina-bila-je-domacin-13-memorijalnog-turnira-antun-durkan/|title=ŠUS PODRAVINA bila je domaćin 13. Memorijalnog turnira 'Antun Đurkan'|first=Sonja|last=Kukovec|date=20. ožu 2019.}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |9K ||align="left"|Novogodišnji kuglački turnir Lepoglava ||[[Lepoglava]] ||2010. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://www.eivanec.com/kuglanje-stjepan-spac-pobjednik-10-novogodisnjeg-turnira-u-kuglanju-u-lepoglavi-sudjelovalo-37-kuglaca/|title=KUGLANJE Stjepan Špac pobjednik 10. novogodišnjeg turnira u kuglanju u Lepoglavi - sudjelovalo 37 kuglača|date=6. sij 2019.|website=eIvanec.com}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Novogodišnji kuglački turnir Varaždin ||[[Varaždin]] ||1997. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://evarazdin.hr/sport/odrzan-tradicionalnim-26-novogodisnji-kuglacki-turnir-401604/|title=Održan tradicionalni 26. novogodišnji kuglački turnir|date=28. pro 2022.|website=evarazdin.hr}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Novogodišnji turnir narodnim načinom Kutina ||[[Kutina]] ||prije 2011. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://skkciglenica.hr/novogodisnji-turnir-u-sc-kutina-narodni-nacin/|title=Novogodišnji turnir u ŠC Kutina, narodni način|date=9. velj 2011.|website=Športski kuglački klub "Ciglenica"}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Riječki međunarodni kuglački turnir za slijepe i slabovidne ||[[Rijeka]] ||1995. ||''održava se'' |''jedan od najstarijih međunarodnih kuglačkih natjecanja (?? za slijepe i slabovidne??); '' |<ref>{{Cite web|url=https://www.hsss-cbsa.hr/xvii-rijecki-medunarodni-kuglacki-turnir-mzalar-srusio-787-cunjeva-clanak-94/|title=XVII. Riječki međunarodni kuglački turnir M.Žalar srušio 787 čunjeva - Hrvatski športski savez slijepih|website=www.hsss-cbsa.hr}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Uskrsni kuglački turnir Đakovo ||[[Đakovo]] ||2001. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://drum.hr/uskrsni-turnir-u-kuglanju/|title=Uskrsni turnir u kuglanju|date=23. ožu 2016.|access-date=20. travnja 2025.|archive-date=16. siječnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250116112045/http://drum.hr/uskrsni-turnir-u-kuglanju/|url-status=dead}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Uskrsni kuglački turnir Požega ||[[Požega]] ||prije 2014. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Cite web|url=https://rva.hr/vijest/2014/foto-uskrsni-kuglacki-turnir-i-proglasenje-najboljih-u-protekloj-sezoni/|title=[FOTO] Uskrsni kuglački turnir i proglašenje najboljih u protekloj sezoni|date=18. tra 2014.|website=Radio Vallis Aurea}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Uskršnji kuglački turnir Željezničar Karlovac ||[[Karlovac]] ||2004. ||''održava se'' |'' '' |<ref>https://kkzeljeznicar.hr/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |10 ||align="left"|[[Zlatni čunj]], ''Dvoboj u bowlingu Zagreb – Ljubljana'' ||[[Zagreb]] ||1982. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://bowling-hrvatska.weebly.com/ |title=Arhivirana kopija |access-date=8. lipnja 2019. |archive-date=8. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190608091458/https://bowling-hrvatska.weebly.com/ |url-status=dead }}</ref> |} |} == Wikipoveznice == * [[Prva hrvatska kuglačka liga]] * [[Kup Hrvatske u kuglanju za muškarce]] * [[Prva hrvatska kuglačka liga za žene]] * [[Kup Hrvatske u kuglanju za žene]] * [[Hrvatska bowling liga]] * [[Hrvatska bowling liga#Ženska liga|Hrvatska ženska bowling liga]] * [[Klupsko prvenstvo SR Hrvatske u kuglanju]] == Vanjske poveznice == *[http://www.kuglanje.hr/ Hrvatski kuglački savez] ** [https://www.kuglanje.hr/kuglane Popis kuglana s licencom HKS-a] *[https://www.world-ninepins.org/en/ WNBA], [http://www.fiq-wnba.com/indexd919.html?tart=szoveg&id=4&lang=de&menu_id=1 FIQ-WNBA (stari url)] **[https://www.wnba-nbc.com/ WNBA-NBC (klasično)], [https://www.fiqwnba-nbc.de/? FIQWNBA-NBC (stari url)] **[https://www.wnba-nbs.de/ WNBA-NBS (schere)] **[https://www.wnba-nbn.eu/ WNBA-NBN (national / bohle)], [http://www.fiqwnba-nbbk.eu/ FIQWNBA-NBBK (Ninepin Bowling Breitensport Kegeln; bohle (NBB)) (stari url)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230221044751/http://www.fiqwnba-nbbk.eu/ |date=21. veljače 2023. }} * [https://www.bowling.hr/index.php Bowling.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190608091459/https://www.bowling.hr/index.php |date=8. lipnja 2019. }} *[http://www.bowling-hr.com Bowling-hr.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150707093915/http://www.bowling-hr.com/ |date=7. srpnja 2015. }} * [https://bowling-hrvatska.weebly.com/ Bowling Hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190608091458/https://bowling-hrvatska.weebly.com/ |date=8. lipnja 2019. }} * [http://free-bj.t-com.hr/iks/index.html ''Ivanove kuglačke stranice'' - Raspored, rezultati i tablice svih HR liga i statistika igrača] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304215842/http://free-bj.t-com.hr/iks/index.html |date=4. ožujka 2016. }} ; Županijski i lokalni savezi * [http://www.zg-kuglanje.hr/ Zagrebački kuglački savez] * [http://www.kuglacki-savez-os.hr/ Kuglački savez Osječko-baranjske županije] * [http://www.kuglacki-savez-kz.hr/ Kuglački savez Karlovačke županije (stare stranice)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140530023006/http://www.kuglacki-savez-kz.hr/ |date=30. svibnja 2014. }} * [https://kuglanje-kaz.weebly.com/ Kuglački savez Karlovačke županije] * [http://ks-zpg.hr/ Kuglački savez Primorsko-goranske županije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517160747/http://ks-zpg.hr/ |date=17. svibnja 2014. }} * [http://www.kssmz.hr/ Kuglački savez Sisačko-moslavačke županije] * [http://www.sportski-zupanijski-kuglackisavez-sisak.hr/ Kuglački savez Sisačko-moslavačke županije (stare stranice)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140906093309/http://www.sportski-zupanijski-kuglackisavez-sisak.hr/ |date=6. rujna 2014. }} * [https://kssdz.wordpress.com/ Kuglački savez Splitsko-dalmatinske županije] * [https://sites.google.com/site/kuglanjesb/home Kuglački savez Brodsko-posavske županije (stare stranice)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160624030737/https://sites.google.com/site/kuglanjesb/home |date=24. lipnja 2016. }} * [http://www.kuglanje-sb.com/ Kuglački savez Brodsko-posavske županije] * [http://www.kuglacki-savez-vz.hr/ Kuglački savez Varaždinske županije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140829145349/http://www.kuglacki-savez-vz.hr/ |date=29. kolovoza 2014. }} * [http://kuglacki-savez-kkz.hr/ Kuglački savez Koprivničko-križevačke županije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190416095636/http://kuglacki-savez-kkz.hr/ |date=16. travnja 2019. }} * [https://kszz.hr/ Kuglački savez Zagrebačke županije] * [https://ksgo.hr/ Kuglački savez Grada Osijeka] * [https://sites.google.com/site/divljaligaosijek/home Divlja liga Osijek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160923204846/https://sites.google.com/site/divljaligaosijek/home |date=23. rujna 2016. }} == Literatura == * [http://www.kuglanje.net/?page_id=391 Kuglanje u Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120402153544/http://www.kuglanje.net/?page_id=391 |date=2. travnja 2012. }} (tekst je iz knjige Zdenka Jajčevića “225 godina športa u Hrvatskoj”, nakladnika Streljačkog saveza OBŽ, 2010.g. * [http://www.fiqwnba-nbc.de/html/weltmeisterschaften.html Weltmeisterschaften] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150218223859/http://www.fiqwnba-nbc.de/html/weltmeisterschaften.html |date=18. veljače 2015. }} *[http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=6&ID_VIJESTI=141488 Glas Slavonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190821004135/http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=6&ID_VIJESTI=141488 |date=21. kolovoza 2019. }} Hrvatska najuspješnija, a medalje dodijeljene Srbiji *[https://enciklopedija.hr/clanak/34439 kuglanje] *[https://enciklopedija.hr/clanak/34439 kuglanje] *[http://www.rijeka.hr/NajznacajnijiKluboviI?dm=2 ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160424055341/http://www.rijeka.hr/NajznacajnijiKluboviI?dm=2 |date=24. travnja 2016. }} == Izvori == {{izvori}} {{Mrva}} [[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Kuglanje]] [[Kategorija:Kuglanje u Hrvatskoj| ]] c9x84c5m13pvbjozxtm5ka4aiegfe6k 0 328418 7569904 7186226 2026-08-05T00:01:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7569904 wikitext text/x-wiki [[Slika:Savez australskog nogometa Hrvatske.svg|minijatura|desno|150px|Logotip Saveza australskog nogometa Hrvatske]] '''Hrvatska reprezentacija u australskom nogometu''', pod nadimkom '''''Knights''''' ("Vitezovi"), predstavlja državu [[Hrvatska|Hrvatsku]] na međunarodnim reprezentativnim natjecanjima u [[šport]]u [[australski nogomet|australskom nogometu]]. Krovna organizacija: Trenutačni izbornik: == Nastupi na međunarodnim natjecanjima == === Nastupi na [[Europsko prvenstvo u australskom nogometu |EP]] === * 2005.: ? * 2007.: ? * 2008.: srebro * 2009.: bronca * 2010.: zlato * 2016.: zlato == Vječna ljestvica osvajača odličja == Po stanju nakon EP-a 2010. {| class="wikitable" |- !width=150px align=left|Država !width=80px bgcolor="#F7F6A8"| Zlato !width=80px bgcolor="#DCE5E5"| Srebro !width=80px bgcolor="#FFDAB9"| Bronca !width=80px bgcolor="#E0FFFF"| Ukupno <!-- Kako čitati tablicu |- | align=left | [[Ime države]] | # zlata || # srebra || # bronce || # ukupno odličja --> |- | align=left | {{Z|ENG}} Engleska | 2 || 0 || 1 || 3 |- | align=left | {{Z|HRV}} [[hrvatska reprezentacija u australskom nogometu|Hrvatska]] | 1 || 1 || 1 || 3 |- | align=left | {{Z|ŠVE}} Švedska | 1 || 1 || 0 || 2 |- | align=left | {{Z|BEL}} Belgija | 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left | {{Z|NIZ}} Nizozemska | 0 || 2 || 1 || 3 |- | align=left | {{Z|NJE}} Njemačka | 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left | {{Z|IRS}} Irska | 0 || 0 || 1 || 1 |} === Nastupi na [[srednjoeuropsko prvenstvo u australskom nogometu |srednjoeuropskom prvenstvu]] === * 2003.: nije sudjelovala * 2004.: nije sudjelovala * 2006.: srebro * 2007.: bronca * 2008.: zlato === Nastupi na [[svjetsko prvenstvo u australskom nogometu| svjetskom prvenstvu]] === *2017.: zlato (divizija B) *2020.: == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://sanh.hr/ SANH] {{hrv oznaka}}, {{eng oznaka}} * {{eng oznaka}}, {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Croatia win the 2010 Euro Cup, 10. lipnja 2010. {{Hrvatske reprezentacije u skupnim športovima}} [[Kategorija:Australski nogomet]] [[Kategorija:Hrvatske reprezentacije|Australski nogomet]] 4zqbtub6i5is34r4orh7vh4zjxhaml7 0 329386 7569687 4920456 2026-08-04T15:26:44Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Podmazivanje|Podmazivanje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569687 wikitext text/x-wiki {{izvor}} [[Datoteka:Perfluorodecyl-chain-from-xtal-Mercury-3D-balls.png|mini|desno|300px|Model molekule politetrafluoretilena]] '''Politetrafluoretilen''' ('''F₂C=CF₂''', '''teflon''', '''P.T.F.E.''', '''politetrafluoreten''') je polukristalna [[polimer]]na [[plastika]], koja se sastoji od [[Fluor|fluor]]a i [[Ugljik|ugljik]]a. Prvi ga je pronašao američki kemičar Roy Plunkett, 1938. godine. '''Tetrafluoretilen''' je bezbojan plin bez mirisa koji ''polimerizacijom'' daje '''politetrafluoretilen''', poznatog pod komercijalnim trgovačkim nazivima "teflon" i "fluon". Politetrafluoretilen je vrlo cijenjen polimerni materijal, otporan prema visokim temperaturnim i kemijskim utjecajima (fluorougljik). Primjenjuje se za oblaganje kuhinjskog posuđa, za izradu laboratorijske opreme, u svemirskoj tehnici, itd. Najveću primjenu je našao u vodoinstalacijama, gdje dolazi u tzv. "teflonskim vrpcama". == Poznati proizvođači == * "Teflon" je komercijalna marka tvrtke [[DuPont]] – Teflon^® PTFE. [[Kategorija:Plastika]] [[Kategorija:Podmazivanje]] ilgmfk7gcx7ibe0d6ckbjoqet0auf4w 0 329583 7569695 7135919 2026-08-04T15:33:26Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Podmazivanje]]; +[[Kategorija:Dinamika fluida]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569695 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:US Navy 090316-N-6597H-004 Boatswain's Mate 2nd Class George Cabeen empties used hydraulic fluid into a storage container.jpg|mini|desno|300px|Ulijevanje hidrauličkog fluida.]] [[Datoteka:Hidraulicki pogon.jpg|mini|desno|300px|Principijelna shema [[Hidraulički pogon|hidrauličkog pogona]]. Glavni razvodnik [[hidraulički cilindar|hidrauličkog cilindra]] (A) je 4/3 [[Razvodnik (hidraulika)|razvodnik]] (B) koji se aktivira [[Električna energija|električki]], a centriran je [[opruga]]ma. U centralnom položaju protok [[hidraulička pumpa|hidrauličke pumpe]] (C) preusmjerava se nazad u spremnik ulja (D). H - Q karakteristika volumetričke pumpe (C) gotovo je vertikalna (opasnost od oštećenja pri preopterećenju), pa je pumpu potrebno zaštititi [[Ventil za ograničavanje tlaka|ventilom za ograničenje tlaka]] (E) ([[sigurnosni ventil]]). [[Nepovratni ventil]] (F) sprječava natražno strujanje i pojavu preniskog [[tlak]]a u sustavu. Također, uz [[filtar ulja]] (G) se često paralelno priključuje nepovratni ventil (H), kojem je potreban izvjestan tlak za otvaranje (ima funkciju ograničenja tlaka), kako bi se izbjegao preveliki pad tlaka zaprljanog filtra ulja.]] '''Hidraulički fluid''' ili '''radni fluid''' [[Hidraulički pogon|hidrauličkog pogona]] je [[fluid]] koji se koristi u hidrauličkom pogonu, a služi za prijenos [[energija|energije]] od [[hidraulička pumpa|hidrauličke pumpe]] do [[hidraulički motor|hidrauličkog motora]]. Izbor odgovarajućeg radnog fluida ima bitan utjecaj na ispravan rad, trajnost, pouzdanost i ekonomičnost hidrauličkog pogona. Izbor fluida utječe i na izbor hidrauličkih dijelova (filtri, [[ventil]]i, [[brtva|brtve]]), koji se projektiraju za određenu vrstu fluida. Od posebnog značaja je korištenje fluida koji nema štetnog utjecaja na materijal brtvi. Zadaci hidrauličkog fluida su: prijenos energije (glavni zadatak), [[hlađenje]], podmazivanje, zaštita od [[korozija|korozije]] i odnošenje nečistoća. Zahtjevi koji se postavljaju na radne fluide obuhvaćaju: neznatna stlačivost, sposobnost podmazivanja, mala promjena [[viskoznost]]i s temperaturom, otpornost na visoka toplinska opterećenja, mala sklonost [[Oksidacija|oksidaciji]], mala sposobnost upijanja [[plin]]ova, mala sklonost stvaranju pjene, nehigroskopnost (ne upijanje [[vlaga|vlage]]), postojanost karakteristika tijekom starenja, [[otrov|netoksičnost]] i [[Zelena tehnologija|ekološka prihvatljivost]], neagresivnost odnosno kompatibilnost s materijalima dijelova, [[gorenje|nezapaljivost]] (visoka temperatura paljenja), visok [[električni otpor]], niska [[cijena]] i niski troškovi [[Održavanje|održavanja]].<ref>[http://www.vuka.hr/fileadmin/_temp_/PiH_skripta.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130718022643/http://www.vuka.hr/fileadmin/_temp_/PiH_skripta.pdf|date=18. srpnja 2013.}} "Pneumatika i hidraulika" Radoslav Korbar, Veleučilište u Karlovcu, www.vuka.hr, 2007.</ref> ==Vrste hidrauličkih fluida== Vrste hidrauličkih fluida su: * [[voda]] i vodene [[emulzija|emulzije]], * [[mineralna ulja]], * sintetički [[fluid]]i, * tekući [[metal]]i i [[legura|legure]]. Klasifikacija (oznake) pojedinih radnih fluida provedena je prema aditivima (dodaju se u svrhu poboljšanja nekih svojstava fluida). [[Tehnologija|Tehnološki]] napredak hidrauličkih fluida je znatan. Danas se, zbog dobrog podmazivanja i dobre zaštite od korozije, u najvećoj mjeri koriste mineralna ulja (za temperature –50 do 80 [[Celzijev stupanj|ºC]]). Zato se i pojam hidrauličko ulje koristi kao [[sinonim]] za hidraulički fluid. Nedostaci mineralnih ulja su velika promjena [[viskoznost]]i s [[temperatura|temperaturom]] i izdvajanje [[Smola|smole]] na višim temperaturama. Za temperature iznad 80 ºC (do 400 ºC) koriste se sintetička ulja, a za još više temperature (od -10 ºC do 770 ºC) tekući metali i njihove legure. ===Norma ISO 6743/4=== Klasifikacija hidrauličkih ulja prema normi [[ISO]] 6743/4: * HH - neinhibirano [[Rafinerija nafte|rafinirano]] mineralno ulje; * HL - rafinirano mineralno ulje s dodatkom aditiva protiv [[oksidacija|oksidacije]] i za zaštitu od [[korozija|korozije]]; * HM - svojstva ulja HL s poboljšanim svojstvima protiv trošenja; * HR - svojstva ulja HL s dodatkom aditiva za poboljšanje indeksa [[viskoznost]]i; * HV - svojstva ulja HM s dodatkom aditiva za poboljšanje indeksa viskoznosti; * HG - svojstva ulja HM s antistic-slip svojstvima; * HS - sintetička teško [[gorenje|zapaljiva]] tekućina; * HF - teško zapaljive tekućine s vodom; * HFAE - [[emulzija]] ulja u vodi ili vodena otopina koja sadrži maksimalno 20% gorivog materijala; * HFAS - otopina [[kemikalija]] s minimalno 80% vode; * HFB - emulzija vode uz ulju s maksimalno 20% gorivog materijala; * HFC - vodena otopina s aditivom za povećanje viskoznosti i minimalno 35% vode; * HFD - teško zapaljive tekućine bez vode; * HFDR - sintetička tekućina na bazi [[Fosfati|fosfat]]-[[Esteri|estera]]; * HFDS - sintetička tekućina na bazi [[klor]]iranih [[ugljikovodik]]a; * HFDT - mješavina tekućina HFDR i HFDS; * HFDU - teško zapaljiva tekućina drugog sastava. === Norma DIN 51502<ref>{{Citiranje weba|last=CarArco|date=2025-02-05|title=Hydraulic oils: The ultimate guide|url=https://www.wodoil.com/de/hydraulic-oils-the-ultimate-guide/|access-date=2025-02-26|website=Wodoil|language=de-DE}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Wayback Machine|url=https://www.etshydro.com/images/stories/TechDataSheets/7-Data%20Tech%20hyd%20fluids%20re90220_2008-10.pdf|access-date=2025-02-26|website=www.etshydro.com}}</ref> === * HL: S agensima za poboljšanje zaštite od korozije i otpornosti na starenje. Koristi se u hidrauličnim sustavima koji ne postavljaju nikakve zahtjeve u pogledu zaštite od trošenja. * HLP: S agensima za poboljšanje zaštite od korozije i otpornosti na starenje. Pogodno za većinu područja primjene i komponenti. * HLPD: Kao HLP, ali se također koristi u sustavima u kojima se čvrsta ili tekuća kontaminacija privremeno suspendira. * HVLP: S agensima za poboljšanje zaštite od korozije, otpornosti na starenje, smanjenje ogrebotinskog habanja u područjima miješane trenja i poboljšanje viskozno-temperaturnog ponašanja. Koristi se u sustavima koji rade u širokom temperaturnom rasponu. * HVLPD: Kao HVLP, ali se također koristi u sustavima u kojima se čvrsta ili tekuća kontaminacija privremeno suspendira. ==Svojstva hidrauličkih fluida== ===Viskoznost=== [[Viskoznost]] je najvažnije svojstvo pri odabiru hidrauličkog fluida. To fizikalno svojstvo predstavlja mjeru [[sila|sile]] (tangencijalna naprezanja) unutrašnjeg [[trenje|trenja]] koje se javlja pri međusobnom klizanju slojeva fluida. Izražava se koeficijentom ''dinamičke''' (''μ'') ili '''kinematičke''' (''ν'') viskoznosti (''ν = μ/ρ''). Viskoznost tvari povećava se porastom [[tlak]]a, a smanjuje porastom temperature. Naročito se u [[zrakoplovstvo|zrakoplovstvu]] od fluida zahtijeva približna postojanost svojstava s porastom temperature. Prevelika viskoznost izaziva visoke gubitke tlaka, posebice u hladnim uvjetima, a premala dovodi do opasnosti od propuštanja kroz brtve. Preporučuje se da točka tečenja (najniža temperatura pri kojoj fluid teče), bude bar 8 ºC niža od najniže temperature koja se može pojaviti u hidrauličkom pogonu. ===Stlačivost=== '''Modul stlačivosti''' ulja iznosi od 1,5 do 2 [[Paskal|GPa]]. Promjena [[volumen]]a fluida pri porastu tlaka na 10 MPa uglavnom ne prelazi 0,7% i najčešće se ne uzima u obzir, ali fluidi koji sadrže otopljeni [[zrak]] postaju stlačiviji, što može izazvati smetnje. Voda i tekući metali imaju slabu mazivost (sposobnost podmazivanja ili stvaranja zaštitnog filma). Zato se umjesto vode koriste emulzije vode i ulja. Mazivost mineralnih ulja još se poboljšava dodatkom aditiva koji pospješuju stvaranje dugih lanaca [[molekula]]. ===Otapanje plinova=== Otapanje [[plin]]ova (iz [[zrak]]a) u tekućini pospješuje [[kavitacija|kavitaciju]] i druge neželjene pojave (emulzija tekućine i plina, pjena) u radu hidrauličkih uređaja. Stvaranje emulzije tekućina-plin i/ili pjene povećava stlačivost i pospješuje kavitaciju, koroziju i starenje ulja. Stvaranje pjene u mineralnom ulju bit će znatno intenzivnije ako je prisutan i najmanji sadržaj vode (dozvoljeno maks. 0,5% vode). ===Otrovnost=== Čista [[mineralna ulja]] nisu [[otrov]]na (toksična), ali su njihovi aditivi često otrovni. [[Zelena tehnologija|Ekološki prihvatljivi]] fluidi znatno su skuplji. ===Starenje fluida=== Starenje fluida ([[oksidacija]]) pospješuju otopljeni [[zrak]], čestice [[metal]]a i nečistoća ([[korozija|hrđa]], produkti starenja), voda i povišena temperatura. Tekući metali naročito su skloni oksidaciji u doticaju sa zrakom. Čestice nečistoće dovode do opasnosti od trošenja, blokiranja i začepljenja hidrauličkih dijelova. Kod mineralnih ulja, pojavljuju se i produkti starenja u obliku čestica. Ulje se mora kontinuirano čistiti (filtrirati), te zamjenjivati prema uputama proizvođača. Radna temperatura ulja mora se održavati u propisanim granicama. Voda i njene emulzije dodatno donose i opasnost od zamrzavanja, zbog čega se često dodaje glikol. ===Vatrootpornost=== Kao [[vatra|vatrootporni]] fluidi koriste se emulzije ulja u vodi (HFA), [[polimer]]a u vodi (HFC – najčešće se koristi) ili sintetičke tekućine (HFD). U pogonima u kojima postoji opasnost od [[požar]]a i/ili [[eksplozija|eksplozije]] moraju se koristiti teško zapaljivi fluidi. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hidraulika]] [[Kategorija:Podmazivanje]] [[Kategorija:Dinamika fluida]] 0ccr9doqogb5ivvvi2rbcaia3fg0lb3 0 332207 7569718 7362006 2026-08-04T15:52:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569718 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Gradski šahovski klub Solin Cemex | slika = | šport = [[šah]] | puno ime = | nadimak = ''Mravi'' | godina osnivanja = 1984. | borilište = | navijači = | predsjednik = Rade Protić<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sportilus.com/klubovi/gradski-sahovski-klub-solin-cemex/ |title=Sportilus.com |access-date=30. travnja 2018. |archive-date=30. travnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180430182937/https://www.sportilus.com/klubovi/gradski-sahovski-klub-solin-cemex/ |url-status=dead }}</ref> | trener = | liga = II. seniorska liga – Jug 2018.<ref>http://stjepan-gudelj.from.hr/files/2018/03/2018-Bilten-1-II-liga.pdf Šahovske lige regije JUG - SD</ref> }} '''Gradski šahovski klub Solin-Cemex''' je hrvatski [[šah]]ovski klub iz [[Solin]]a. Klub se ranije zvao '''Gradski šahovski klub Mravince Dalmacijacement'''. Djelovao je u Solinu i u [[Mravince|Mravincima]]. Većinu klupskih rezultata klub je ostvario pod ovim imenom. Godine 2013. mijenja ime u Solin-Cemex.<ref>[http://www.solin.hr/index.php/novosti-aktualno-solin/item/542-sah-gsk-mravince-cemex-promijenio-ime-u-gsk-solin-cemex Solin.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180430181729/http://www.solin.hr/index.php/novosti-aktualno-solin/item/542-sah-gsk-mravince-cemex-promijenio-ime-u-gsk-solin-cemex |date=30. travnja 2018. }} 23. travnja 2013.</ref> Višestruki je prvak Hrvatske i osvajač hrvatskog kupa. Sedam su puta osvojili naslov hrvatskog seniorskog prvaka i dvaput je bio prvak u konkurenciji seniorki. Igrači su im osvojili brojne pojedinačne naslove. Josip Barač je mnogo pridonio mravinačkoj šahovskoj organizaciji. == Povijest == Osnovan je 1984. godine. U Hrvatsku se ligu plasirao 1988. godine. 1989. je pobijedio na natjecanju na Visu, stekavši pravo predstavljati Dalmaciju na finalu Kupa Hrvatske. Kad se Hrvatska osamostalila, Mravince su ušle u 1. hrvatsku ligu. Mravince su organizator šahovskog turnira Salone, najjačeg šahovskog turnira u Hrvatskoj. Turnir Salona ima status velemajstorskog turnira od 1993. godine, 14. je kategorije. Višegodišnji pokrovitelj ovog kluba je industrija cementa [[Dalmacijacement]] iz obližnjeg Solina i Kaštela. == Poznati igrači == Za Mravince su igrali poznati šahisti kao što su [[Ante Šarić]], [[Ivan Šarić (šahist)|Ivan Šarić]], [[Vladimir Tkačijev]], [[Emir Dizdarević]], [[Filip Ljubičić]], [[Mladen Muše]], [[Ivan Žaja]], [[Miroslav Rade]], [[Ivica Armanda]], [[Vladimir Malahov]], [[Juraj Nikolac]], [[Aleksandr Drejev]], [[Vlado Kovačević]], [[Bojan Kurajica]], [[Zdenko Kožul]], [[Ognjen Cvitan]], [[Mirko Jukić]], [[Dražen Čvorović]], [[Dražen Sermek]], [[Duško Pavasović]], [[Ilja Smirin]] i drugi, a od inih poznatih to su don [[Ivan Cvitanović]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.crochess.com/turniri/split/memorijal_08.htm |title=Memorijal don Ivan Cvitanović |archive-url=https://web.archive.org/web/20120504062558/http://crochess.com/turniri/split/memorijal_08.htm |archive-date=4. svibnja 2012. |access-date=12. travnja 2012. |deadurl=dead }}</ref> Od poznatih šahistica za Mravince igrala je [[Mirjana Medić]] i [[Vesna Mišanović]]. == Uspjesi == *1991./92.: mravinački šahist [[Mirko Jukić]] postao prvi prvak samostalne Hrvatske u pojedinačnoj konkurenciji *1994.: mravinački šahist [[Filip Ljubičić]] prvak Hrvatske u pojedinačnoj konkurenciji *1997.: kup Hrvatske za muškarce *1998.: kup Hrvatske za muškarce *1999.: kup Hrvatske za muškarce i žene, prvenstvo Hrvatske za muškarce *2000.: prvenstvo za muškarce i žene; kup Hrvatske za muškarce *2001.: prvenstvo Hrvatske za muškarce i žene *2002.: kup Hrvatske za muškarce i žene; prvenstvo Hrvatske za muškarce *2003.: kup Hrvatske za muškarce i žene; prvenstvo Hrvatske za muškarce *2004.: kup Hrvatske za muškarce; prvenstvo Hrvatske za muškarce *2005.: kup Hrvatske za muškarce; prvenstvo Hrvatske za muškarce *2006.: prvenstvo Hrvatske za muškarce, na kupu se nije nastupilo zbog financijskih problema Ukupno je osvojeno osam uzastopnih momčadskih kupova Hrvatske i sedam momčadskih prvenstava Hrvatske. Ženska momčad je osvojila dva naslova prvaka Hrvatske i tri kup Hrvatske. == Izvori == *[http://www.slobodnadalmacija.hr/Ostalo/tabid/87/articleType/ArticleView/articleId/146310/Default.aspx Slobodna Dalmacija.hr] "PAT ILI MAT Trofejni šahovski klub Mravince pred gašenjem" [[Milorad Bibić]] *[http://www.gsk-mravince.hr/O%20klubu/Povijest%20kluba.html Službene stranice - povijest kluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110215105748/http://www.gsk-mravince.hr/O%20klubu/Povijest%20kluba.html |date=15. veljače 2011. }} {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Solin-Cemex, GŠK}} [[Kategorija:Hrvatski šahovski klubovi]] [[Kategorija:Šport u Solinu]] jp8f7emu01f224xc15av9vl5y60pxow 0 335580 7569931 7143298 2026-08-05T04:07:21Z Ooligan 251959 Better photo - Bolja fotografija 7569931 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nuklearna elektrana |naziv = Nuklearna elektrana Cernavodă |slika = Cernavoda Nuclear Power Plant of Romania in December 2024 on an IAEA IPPAS mission to advise on facility security - 14.jpg |opis slike = '''Nuklearna elektrana Cernavodă''' |zemlja = Rumunjska |operator = Nuclearelectrica |pocetak izgradnje = 1980-tih |prva kriticnost = 2. prosinca 1996. |spajanje na mrezu = 1996. |pocetak rada = 1996. |zavrsetak rada = 1996. |status = u normalnom pogonu |isporucitelj = Atomic Energy of Canada Limited (AECL) |vrsta reaktora = CANDU 6 [[tlačni teškovodni reaktor]] |aktivni reaktori = 2 x 700 [[vat|MW]] |izgradjeni reaktori = 2 x 700 [[vat|MW]] |reaktori u izgradnji = |otkazani reaktori = |planirani reaktori = 2 x 750 [[vat|MW]] |snaga = 2 x 700 [[vat|MW]] |isporucena energija = 5 178 [[vatsat|GWh]] |ie godina = |prosjecna isporucena energija = 51 045 [[vatsat|GWh]] (ukupno) |website = www.cne.ro |website naziv = Nuklearna elektrana Cernavodă |izvodjac = Ansaldo Nucleare (Italija), Nuclearelectrica (Rumunjska) |cijena = |trajanje licence = }} '''Nuklearna elektrana Cernavodă''' ([[Rumunjski jezik|rum]].: ''Centrala Nucleară de la Cernavodă'') je jedina [[nuklearna elektrana]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. Ona proizvodi oko 20% [[električna energija|električne energije]] u Rumunjskoj. Pogoni Cernavodă 1 i Cernavodă 2 koriste [[Tlačni teškovodni reaktor|tlačne teškovodne reaktore]] PHWMR ([[Engleski jezik|eng]]. ''Pressurized Heavy Water Moderated Reactor'') ili CANDU (eng. ''CANadian Deuterium Uranium'') reaktore, koji se moderiraju ([[usporivač neutrona]]) i hladi teškom vodom. [[Teška voda]] se dobiva u mjestu [[Drobeta-Turnu Severin]], a obična [[voda]] za [[hlađenje]] se koristi iz [[Kanal Dunav – Crno more|kanala Dunav – Crno more]]. Osebujnost ove [[elektrana|elektrane]] je u činjenici da se radi o jedinoj nuklearnoj elektrani s teškovodnim reaktorom u [[Europa|Europi]], koja koristi prirodni [[uranij]] kao gorivo i tešku vodu ([[Deuterij|D]]₂O) visoke čistoće (s [[izotop]]skim sastavom > 99,75%) kao moderator (usporivač neutrona) i rashladno sredstvo (u dvije potpuno odvojene zatvorene petlje). Osobina je ove vrste energetskih nuklearnih reaktora da im se zbog prirodnog ili vrlo malog obogaćenja uranija, [[nuklearno gorivo]] mora učestalo mijenjati bez prekida pogona reaktora i proizvodnje električne energije. Zbog te činjenice i sama kalandrija specifičnog je oblika i bitno se razlikuje od reaktorskih posuda [[PWR|tlačnih reaktora PWR]]. Stoga je projektiran i izveden poseban uređaj s mehanizmom kojim se vrši izmjena gorivnih elementa u pogonu.<ref>[http://www.mojaenergija.hr/index.php/me/Arhiva/Arhiva-zanimljivosti/Zanimljivosti-u-2006.-godini/Posjetili-smo-Nuklearna-elektrana-Cernavoda-u-Rumunjskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313143537/http://mojaenergija.hr/index.php/me/Arhiva/Arhiva-zanimljivosti/Zanimljivosti-u-2006.-godini/Posjetili-smo-Nuklearna-elektrana-Cernavoda-u-Rumunjskoj |date=13. ožujka 2016. }} "Posjetili smo... Nuklearna elektrana Černavoda u Rumunjskoj", www.mojaenergija.hr, 2006.</ref> [[Teška voda]] je bolji [[Usporivač neutrona|moderator]] od obične vode, ali je taj način [[hlađenje|hlađenja]] skuplji. Osim što se teška voda odvojeno koristi za moderaciju i rashladno sredstvo, a prirodni [[uranij]] (ili malo [[obogaćeni uranij]]) kao [[nuklearno gorivo]], osobenost teškovodnog reaktora (HWR) [[Kanada|kanadske]] proizvodnje je i upotreba vodoravno postavljene reaktorske posude – kalandrije. 12 [[nuklearno gorivo|nuklearnih gorivnih elemenata]], svaki duljine 0,5 [[metar]]a, položeni su u unutrašnjost tlačne cijevi u kojoj se nalazi rashladno sredstvo pod [[tlak]]om 11 [[Bar (jedinica)|bar]]. Svaka tlačna cijev koaksijalno je postavljena unutar jedne od ukupno 380 [[cijev]]i kalandrije nešto većeg [[polumjer]]a. Moderator (teška voda), [[temperatura|temperature]] oko 603 [[Celzijev stupanj|°C]], nalazi se oko cijevi kalandrije na [[tlak]]u malo većem od [[Atmosferski tlak|atmosferskog]]. Zamjena goriva obavlja se tokom rada reaktora posebnim [[strojevi]]ma. Rashladni krug izvan kolektora kalandrije isti je kao u [[PWR|tlačnih reaktora PWR]]. Teška voda temperature oko 853 [[Celzijev stupanj|°C]] prolazi kroz U-cijevi parogeneratora i nakon što preda [[toplina|toplinu]] običnoj vodi sekundarne strane parogeneratora vraća se natrag u reaktor. Osobenost [[Kanada|kanadskog]] teškovodnog reaktora CANDU je kontinuirana izmjena [[nuklearno gorivo|nuklearnog goriva]], što znači da se izmjena goriva obavlja tokom normalnog rada reaktora. Danas je u pogonu 37 tlačnih teškovodnih reaktora, uglavnom u [[Kanada|Kanadi]] (17) i [[Indija|Indiji]] (15), dok ih ima i u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] (2), [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] (4), [[Kina|Kini]] (2), [[Argentina|Argentini]] (1) i [[Pakistan]]u (1).<ref>[http://www.nek.si/hr/o_nuklearnoj_tehnologiji/nuklearni_reaktor/tipovi_reaktora/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121012125944/http://www.nek.si/hr/o_nuklearnoj_tehnologiji/nuklearni_reaktor/tipovi_reaktora/ |date=12. listopada 2012. }} "Tipovi reaktora", Nuklearna Elektrarna Krško, www.nek.si/hr, 2012.</ref><ref>[http://www.nemis.zpf.fer.hr/enersvrhe/reaktori.asp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111101620/http://www.nemis.zpf.fer.hr/enersvrhe/reaktori.asp |date=11. siječnja 2012. }} "Nuklearni reaktori/elektrane", www.nemis.zpf.fer.hr, 2012.</ref><ref>[http://www.upss.hr/USV44/7.%20Nuklearni%20reaktori.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140308021110/http://www.upss.hr/USV44/7.%20Nuklearni%20reaktori.pdf |date=8. ožujka 2014. }} "Nuklearni reaktori", Frane Martinić, dipl. ing., pom. str. I. klase, upravitelj stroja, www.upss.hr, 2012.</ref> Nuklearna elektrana Cernavodă je [[projekt]]irana 1980-tih, prema [[Kanada|kanadskim]] nacrtima, još za vrijeme [[Komunizam|komunističkog]] režima [[Nicolae Ceauşescu]]a. U samom početku je planirano izgraditi 5 [[nuklearni reaktor|nuklearnih reaktora]], pa su [[beton]]ski temelji izgrađeni za svih 5 jedinica, tako da su tri temelja danas u vidno zapuštenom stanju. Danas su dva nuklearna reaktora pod punim pogonom, dok se dva reaktora Cernavodă 3 i Cernavodă 4, planiraju završiti 2014., odnosno 2015. == Nuklearni reaktori == === Nuklearni reaktor Cernavodă 1 === Nuklearni reaktor Cernavodă 1 je [[tlačni teškovodni reaktor]], tipa CANDU 6, koji je završen 1996., a ima instaliranu [[snaga|snagu]] od 705,6 [[vat|MW]]. U reaktoru ima ukupno 380 tlačnih [[cijev]]i (odnosno kanala) kalandrije. Ima 2 primarne petlje rashladnog sredstva. Ukupno je 4 parogeneratora (2 u svakoj petlji rashladnog sredstva). [[Tlak]] u primarnom krugu rashladnog sredstva iznosi 9,9 [[Paskal|MPa]], a tlak u primarnom krugu moderatora 0,1 MPa. Najviša temperatura rashladnog sredstva je 310 °C. Tlak [[para|zasićene vodene pare]] je 4,8 MPa, a ona se koristi za pogon [[parna turbina|parne turbine]]. Temperatura napojne vode parogeneratora je 187,2 °C. === Nuklearni reaktor Cernavodă 2 === Nuklearni reaktor Cernavodă 2 je završen 6. svibnja 2007., a spojen je na [[elektroenergetski sustav]] 7. kolovoza 2007., te je punu snagu od 706 MW ostvario 12. rujna 2007. Nakon otvaranja 5. listopada 2007., Nuklearna elektrana Cernavodă postaje najveća [[elektrana]] u Rumunjskoj. Tehničke osobine reaktora su jednaka jedinici 1.<ref>[http://www.aecl.ca/NewsRoom/News/Press-2007/071005.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071117164603/http://www.aecl.ca/NewsRoom/News/Press-2007/071005.htm |date=17. studenoga 2007. }} "2007 News Releases - Second CANDU Unit in European Union Officially In Service"</ref> === Nuklearni reaktori Cernavodă 3 i Cernavodă 4 === Planovi su da nuklearni reaktori Cernavodă 3 i Cernavodă 4 budu sličnih svojstva kao prethodne jedinice (CANDU 6 reaktor) i da svaki ima instaliranu snagu od 740 MW. Planira se da budu u radu od 2016. do 2017. Prema procjenama, vrijednost [[investicija|investicije]] bi trebala biti oko 2,3 milijarde [[euro|eura]]. 20. Studenog 2008. otvorena je nova tvrtka ''Energonuclear'', koju su stvorile tvrtke ''Nuclearelectrica'', ''ArcelorMittal'', ''ČEZ'', ''GDF Suez'', ''Enel'', ''Iberdrola'' i ''RWE'', u cilju gradnje, kontrole i pustanja u rad nuklearnih reaktora Cernavodă 3 i Cernavodă 4. 20. siječnja 2011. tvrtke ''GDF Suez'', ''Iberdrola'' i ''RWE'' (kasnije i ''ČEZ'') su se povukle iz tog projekta, zbog novonastale ekonomske krize i rizika da će nedostajati [[kapital]]a za završetak.<ref>[http://www.world-nuclear-news.com/NN/Draft_agreement_finalized_for_Romanian_reactors_070308.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160414170641/http://www.world-nuclear-news.com/NN/Draft_agreement_finalized_for_Romanian_reactors_070308.html |date=14. travnja 2016. }} "Draft agreement finalized for Romanian reactors", publisher=World Nuclear News, 2008.</ref> === Nuklearni reaktor Cernavodă 5 === Trenutno nema planova za gradnju nuklearnog reaktora Cernavodă 5. == Kvarovi u nuklearnoj elektrani == * 8. travnja 2009., nuklearni reaktor Cernavodă 2 je ugašen zbog kvarova koji su doveli do ispadanja iz [[elektroenergetski sustav|elektroenergetskog sustava]].<ref>[http://www.mediafax.ro/engleza/romania-s-nuclearelectrica-shuts-down-nuke-over-water-pipe-crack.html?6966;4469058]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Romania’s Nuclearelectrica Shuts Down Nuke Over Water Pipe Crack", Mediafax, 30. svibnja 2009.</ref> * 30. svibnja 2009., nuklearni reaktor Cernavodă 1 je ugašen zbog pukotina u [[cjevovod]]u vode. Nuklearni reaktor Cernavodă 2 je u tom trenutku bio na popravku, tako da elektrana u to vrijeme nije proizvodila [[električna energija|električnu energiju]].<ref>[http://www.mediafax.ro/engleza/romania-s-cernavoda-nuclear-plant-restarts-2nd-reactor.html?6966;419216]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Romania's Cernavoda Nuclear Plant Restarts 2nd Reactor", Mediafax, 9. travnja 2009.</ref> * 16. siječnja 2010., nuklearni reaktor Cernavodă 1 je ugašen zbog isticanja [[vodena para|vodene pare]] iz parovoda.<ref>[http://www.adevarul.ro/financiar/Unitatea_1_a_centralei_de_la_Cernavoda_a_fost_oprita_0_190781275.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100118122639/http://www.adevarul.ro/financiar/Unitatea_1_a_centralei_de_la_Cernavoda_a_fost_oprita_0_190781275.html |date=18. siječnja 2010. }} www.adevarul.ro</ref> ==Izvori== {{izvori|30em}} [[Kategorija:Nuklearne elektrane|Cernavodă]] [[Kategorija:Građevine u Rumunjskoj‎]] [[Kategorija:Gospodarstvo Rumunjske]] gzbpsq74muv4azvngdnhwlz994p2jd7 0 336511 7570044 7384542 2026-08-05T09:18:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570044 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bloktheatre.jpg|mini|Ilustracija [[Konstantin Somov|Konstantina Somova]] iz [[1909.]] godine.]] '''Ilustrator''' ili '''ilustratorica''' nazivi su za [[likovna umjetnost|likovne umjetnike]] koji su se specijalizirali za stvaranje slika povezanih s nekim tekstom, najčešće [[knjiga|knjigom]] ili [[roman]]om. [[Ilustracija]] je najčešće namijenjena za bolje razumijevanje nekog teksta, iako može biti ostvarena iz sasvim estetskih razloga s ciljem poboljšanja vizualne ljepote npr. [[čestitka|čestitki]] i [[razglednica]]. Također može biti na koricama neke knjige ili [[časopis]]a, ili kao [[reklama]] ili [[poster]]. Većina ilustratora bavi se ilustriranjem dječjih knjiga, poslije toga dolazi reklame, novine i časopisi. Ilustratori za svoje radove najčešće koriste [[olovka|olovku]] i [[tuš]], iako su dozvoljene i druge tehnike. Pojava [[računalo|računala]] ozbiljno mijenja ilustratorsku industriju, i danas uz pomoć računala stvaraju se i dorađuju većina ilustriranih crteža. Najčešći takvi programi su [[Adobe Photoshop]], [[Adobe Illustrator]], [[Corel Painter]], itd. U svakome slučaju, tradicionalne ilustratorske tehnike su još uvijek popularne i to većinom za ilustraciju knjiga. [[Vodene boje]], [[uljene boje]], [[pastele]], drvene gravure, olovka i tuš su samo neke od mnogobrojnih tehnika koje upotrebljavaju ilustratori. Usprkos postojanju dizajnerskih i umjetničkih škola koji obučavaju profesionalne ilustratore, tim poslom se mogu baviti i slobodni umjetnici, kao i ljudi drugih zanimanja pod uvjetima da se njihove ponude svide urednicima magazina, izdavačima knjiga i sl. == Specijalizirani ilustratori == * Znanstveni ilustratori mogu nacrtati ilustraciju koja predstavlja neki vizualni znanstveni koncept. Oni mogu, npr. nacrtati kosti [[fosil]]a i druge predmete koje bi [[paleontolog]] našao, a može predstavljati i neku izumrlu životinju po podatcima koji bi mu dostavio znanstvenik. Takvi crteži naročito privlače djecu, koja kroz taj način lakše uče i pomoću ilustracija vide kako je izgledala životinja dok je postojala. * Medicinski ilustratori stvaraju grafikone o [[ljudska anatomija|ljudskoj anatomiji]]. Pomoću njihovih slika, budući [[medicinar]]i uče o ljudskome tijelu i unutrašnjim [[organ]]ima. == Vidi još == * [[Ilustracija]] * [[Slikar]] * [[Grafički dizajn]] * [[Animacija]] * [[Pop-up knjige]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Illustrators}} *[http://www.directoryofillustration.com/ Directory of Illustration] *[https://web.archive.org/web/20140914085240/http://illustratorcentrum.se/en.html Illustratörcentrum] *[http://www.societyillustrators.org/ Society of Illustrators] *[http://www.ai-ap.com/ American Illustration] *[http://www.commarts.com/ Communication Arts] *[http://www.scbwi.org/ Society of Children’s Book Writers and Illustrators] *[https://web.archive.org/web/20120206221454/http://www.sanfranciscosocietyofillustrators.com/ San Francisco Society of Illustrators] *[http://www.si-la.org/ Society of Illustrators of Los Angeles] *[http://www.theaoi.com/ The Association of Illustrators] *[http://www.illustratorspartnership.org/ The Illustrators Partnership of America] *[https://web.archive.org/web/20080830051245/http://aiiq.qc.ca/index.do AIIQ – l’Association des Illustrateurs et Illustratrices du Québec] *[https://web.archive.org/web/20061205043129/http://allianceofillustrators.org/ Colorado Alliance of Illustrators] *[http://www.aais.org.uk/ The Association Archaeological Illustrators and Surveyors] *[http://www.gnsi.org/ Guild of Natural Science Illustrators] *[http://www.ami.org/ The Association of Medical Illustrators] *[http://www.gnsinw.org/ Guild of Natural Science Illustrators-Northwest] *[http://www.illustratorsaustralia.com/ Illustrators Australia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110174438/http://www.illustratorsaustralia.com/ |date=10. siječnja 2023. }} *[https://web.archive.org/web/20100612162153/http://illustrateur.org/ French illustrators] [[Kategorija:Umjetnost]] [[Kategorija:Povijest likovnih umjetnosti]] [[Kategorija:Zanimanja]] 8q2xg3o07q4a4ekzv067g9nkw6qvp5v 0 340362 7569620 6871313 2026-08-04T13:43:40Z Jommy3210 368635 /* Olimpijske igre */ 7569620 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} '''Ženska [[košarka]]ška reprezentacija [[SAD]]-a''' predstavlja državu SAD u međunarodnoj ženskoj košarci. Uvjerljivo je najuspješnija ženska košarkaška reprezentacija ikada. == Nastupi na velikim natjecanjima == === Olimpijske igre === * [[košarka na OI 1976.|1976.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[košarka na OI 1984.|1984.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * [[košarka na OI 1988.|1988.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * [[košarka na OI 1992.|1992.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * [[košarka na OI 1996.|1996.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * [[košarka na OI 2000.|2000.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * [[košarka na OI 2004.|2004.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * [[košarka na OI 2008.|2008.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * [[košarka na OI 2012. – žene|2012.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * [[košarka na OI 2016. – žene|2016.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * [[košarka na OI 2020. – žene|2020.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * [[košarka na OI 2024. – žene|2024.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' === Svjetska prvenstva === * [[SP u košarci za žene 1953.|1953.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * [[SP u košarci za žene 1957.|1957.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * [[SP u košarci za žene 1959.|1959.]]: Održano u Moskvi, SAD nije sudjelovao * [[SP u košarci za žene 1964.|1964.]]: 4. mjesto * [[SP u košarci za žene 1967.|1967.]]: 11. mjesto * [[SP u košarci za žene 1971.|1971.]]: 8. mjesto * [[SP u košarci za žene 1975.|1975.]]: 8. mjesto * [[SP u košarci za žene 1979.|1979.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * [[SP u košarci za žene 1983.|1983.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[SP u košarci za žene 1986.|1986.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * [[SP u košarci za žene 1990.|1990.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * [[SP u košarci za žene 1994.|1994.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * [[SP u košarci za žene 1998.|1998.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * [[SP u košarci za žene 2004.|2002.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * [[SP u košarci za žene 2006.|2006.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * [[SP u košarci za žene 2010.|2010.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * [[SP u košarci za žene 2014.|2014.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * [[SP u košarci za žene 2018.|2018.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' == Sastav (OI 2016.) == {| class=wikitable ! Ime i prezime !! Klub |- | [[Seimone Augustus]] || {{Z|SAD}} [[Minnesota Lynx]] |- | [[Sue Bird]] || {{Z|SAD}} [[Seattle Storm]] |- | [[Tamika Catchings]] || {{Z|SAD}} [[Indiana Fever]] |- | [[Tina Charles]] || {{Z|SAD}} [[New York Liberty]] |- | [[Elena Delle Donne]] || {{Z|SAD}} [[Chicago Sky]] |- | [[Sylvia Fowles]] || {{Z|SAD}} [[Minnesota Lynx]] |- | [[Brittney Griner]] || {{Z|SAD}} [[Phoenix Mercury]] |- | [[Angel McCoughtry]] || {{Z|SAD}} [[Atlanta Dream]] |- | [[Maya Moore]] || {{Z|SAD}} [[Minnesota Lynx]] |- | [[Breanna Stewart]] || {{Z|SAD}} [[Seattle Storm]] |- | [[Diana Taurasi]] || {{Z|SAD}} [[Phoenix Mercury]] |- | [[Lindsay Whalen]] || {{Z|SAD}} [[Minnesota Lynx]] |- bgcolor="lightblue" | [[Geno Auriemma]] || {{Z|SAD}} [[University of Connecticut]] |} {{Američke ženske košarkaške reprezentacije-FIBA}} [[Kategorija:Košarkaške reprezentacije|SAD]] [[Kategorija:Košarka u SAD-u]] [[Kategorija:Američke reprezentacije|Košarka, žene]] k8ipzi4vlxzbtch26miclxhrwyg28op 0 340400 7569632 6845811 2026-08-04T13:52:22Z Jommy3210 368635 /* Olimpijske igre */ 7569632 wikitext text/x-wiki '''[[Australija|Australska]] ženska [[košarka]]ška reprezentacija''' predstavlja državu Australiju u međunarodnoj ženskoj košarci. == Nastupi na velikim natjecanjima == === Olimpijske igre === * [[košarka na OI 1984.|1984.]]: 5. mjesto * [[košarka na OI 1988.|1988.]]: 4. mjesto * [[košarka na OI 1996.|1996.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * [[košarka na OI 2000.|2000.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[košarka na OI 2004.|2004.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[košarka na OI 2008.|2008.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[košarka na OI 2012. – žene|2012.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' === Svjetska prvenstva === * 1957.: 10. mjesto * 1967.: 10. mjesto * 1971.: 9. mjesto * 1975.: 10. mjesto * 1979.: 4. mjesto * 1983.: 11. mjesto * 1986.: 9. mjesto * 1990.: 6. mjesto * 1994.: 4. mjesto * 1998.: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * 2002.: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * 2006.: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * 2010.: 5. mjesto === Oceanijska prvenstva === * 1974. – 1989. (5 izdanja), 1995. – 2011. (8 izdanja): [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' == Sastav (OI 2012.) == {| class=wikitable ! Ime i prezime !! Klub |- |[[Suzy Batkovic]] || {{Z|AUS}} [[Adelaide Lighting]] |- |[[Abby Bishop]] || {{Z|FRA}} [[Perpignan Basket]] |- |[[Liz Cambage]] || {{Z|SAD}} [[Tulsa Shock]] |- |[[Kristi Harrower]] || {{Z|AUS}} [[Bendigo Spirit]] |- |[[Laura Hodges]] || {{Z|ITA}} [[Geas Basket]] |- |[[Lauren Jackson]] || {{Z|SAD}} [[Seattle Storm]] |- |[[Rachel Jarry]] || {{Z|AUS}} [[Bulleen Boomers]] |- |[[Kathleen MacLeod]] || {{Z|AUS}} [[Dandenong Rangers]] |- |[[Jenna O'Hea]] || {{Z|AUS}} [[Dandenong Rangers]] |- |[[Samantha Richards]] || {{Z|AUS}} [[Bulleen Boomers]] |- |[[Jennifer Screen]] || {{Z|AUS}} [[Adelaide Lighting]] |- |[[Belinda Snell]] || {{Z|POLJ}} [[CCC Polkowice]] |- bgcolor="lightblue" |[[Carrie Graf]] || {{Z|AUS}} |} [[Kategorija:Košarkaške reprezentacije]] [[Kategorija:Australske reprezentacije|Košarka, žene]] [[Kategorija:Košarka u Australiji]] 4aa13wxxhdkqkwxr6f724cghji47lz6 0 341439 7569670 6216358 2026-08-04T15:13:34Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Slitine]]; +[[Kategorija:Željezo]]; +[[Kategorija:Magnetizam]]; ±[[Kategorija:Kemija]]→[[Kategorija:Magnetska levitacija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569670 wikitext text/x-wiki [[File:Neodimijski magneti, (Neodymium magnets).JPG|thumb|[[Nikal|Niklom]] presvučeni neodimijski magneti]] '''Neodimijski magnet''' (poznat i kao '''NdFeB''', '''NIB''', ili '''Neo magnet'''), [[trajni magnet]] načinjen od legure [[neodimij]]a, [[Željezo|željeza]] i [[Bor (element)|bora]] koja čini Nd₂Fe₁₄B [[Tetragonski kristalni sustav|tetragonsku kristalnu strukturu]]. == Opis == Neodimijski magnet je najšire upotrebljavan tip [[Rijetki zemni magneti|rijetkih zemnih magneta]]. Izumljen je 1982. godine, a razvili su ga [[General Motors]] i Sumitomo Special Metals. Neodmijski magneti su najjači trajni magneti i zbog tog su svojstva zamijenili druge vrste magneta u mnogim primjenama, kao što su akumulatorski alati, [[tvrdi disk]]ovi i [[Zvučnik|zvučnici]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Magnetska levitacija]] [[Kategorija:Slitine]] [[Kategorija:Željezo]] [[Kategorija:Magnetizam]] cigz83e75hvu6jm5oqg5a3jt771s7xm 0 341758 7569673 6169896 2026-08-04T15:15:26Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Magnetska levitacija]]; ±[[Kategorija:Kemija]]→[[Kategorija:Materijali]]; ±[[Kategorija:Elektromagnetizam]]→[[Kategorija:Magnetizam]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569673 wikitext text/x-wiki '''Rijetki zemni magneti''' jaki su [[trajni magnet]]i načinjeni od legura [[Rijetki zemni metali|rijetkih zemnih metala]]. == Svojstva == Razvijeni 1970-ih i 1980-ih, rijetki zemni magneti su vrsta najjačih trajnih magneta ikad napravljenih, jer stvaraju znatno jača [[magnetsko polje|magnetska polja]] u odnosu na druge vrste magneta, kao što su [[feritni magneti|feritni]] i [[alnico]] magneti. Prosječno magnetsko polje rijetkih zemnih magneta često prelazi vrijednost 1,4 tesle, dok magnetska polja feritnih ili keramičkih magneta variraju između 0,5 do 1 tesle. Dva su tipa rijetkih zemnih magneta: [[neodimijski magnet]]i i [[samarij-kobalt magnet]]i. Ti su magneti vrlo lomljivi i podložni koroziji, stoga se premazuju zaštitnim slojevima metala. Razvoj rijetkih zemnih magneta započeo je oko [[1966.]] godine kada su K. J. Strnat i G. Hoffer (članovi laboratorija za materijale zračnih sila SAD-a) otkrili da među dotad poznatim materijalima legura [[itrij]]a i [[kobalt]]a (YCo5) ima najveću [[magnetska anizotropija|magnetsku anizotropiju.]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Materijali]] [[Kategorija:Magnetizam]] [[Kategorija:Magnetska levitacija]] qr3hb73czh3vp8hgmqcn7n0rrw01ab4 0 342053 7569675 3521722 2026-08-04T15:17:49Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Elektromagnetizam|Elektromagnetizam]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Magnetizam|Magnetizam]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569675 wikitext text/x-wiki {{izvor}} [[Datoteka:Bar magnet crop.jpg|mini|desno|300px|Trajni magnet]] '''Trajni magnet''', '''stalni ili permanentni magnet''' je tvar načinjena od [[magnetizam|magnetiziranog]] materijala koji stvara vlastito perzistentno [[magnetsko polje]]. Magnetska svojstva tih magneta ostaju nepromijenjena ili tek neznatno promijenjena duže vrijeme i ne ovise o vanjskim utjecajima, kao što je [[električna struja]]. Najčešći trajni magneti su [[feromagnetizam|feritni magneti]], [[alnico magnet]]i, [[rijetki zemni magneti]] i neki prirodni magnetizirani [[mineral]]i kao što je [[magnetit]]. == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Magnets}} [[Kategorija:Magnetizam]] bk7fgv8p6wdluiga40xtbiup7qgjkus 0 343420 7569651 6978672 2026-08-04T15:04:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569651 wikitext text/x-wiki {{Infookvir kineske pokrajine |ime = Guangxi |izvorno ime = 广西 |pinyin = ''Guăngxī'' |ime_genitiv = Guangxija |slika = Guangxi in China (+all claims hatched).svg |vrsta uprave = [[Autonomne regije Kine|Autonomna regija]] |sjedište = [[Nanning]] |najveći grad = Nanning |partijski sekretar = [[Peng Qinghua]] |guverner = [[Chen Wu]] |površina = 236.700 |površ_br = 9 |stanovnika = 46.026.629 |god_popisa = 2010. |stan_br= 11 |gust_naseljen = 207 |gust_br = 20 |službeni jezici i dijalekti = [[mandarinski kineski]], [[kantonski kineski]], [[Južni zhuang (jezik)|zhuang]], [[Ping jezik|pinghua]] |HDI = 0,776 |HDI_godina = 2008. |HDI_rang = 20. |narodi = [[Han Kinezi]] (62%)<br>[[Žuana]] (32%)<br>[[Yao (narod)|Yao]] (3%)<br>[[Miao (narod)|Miao]] (1%)<br>[[Dong (narod)|Dong]] (0,7%)<br>[[Vijetnamci]] (0,6%)<br>[[Ge (narod)|Gelao]] (0,4%) |broj prefektura = 14 |broj županija = 109 |broj gradova = 1.396 |ISO = CN-45 |web stranica = [http://www.gxzf.gov.cn/ www.gxzf.gov.cn/] |slika2 = Location of Nanning Prefecture within Guangxi (China).png }} '''Guangxi''' ([[kineski]]: 广西, [[pinyin]]: ''Guăngxī''), službenog naziva '''Autonomna regija Guangxi naroda Žuana''' ([[kineski|kin]]. 广西壮族自治区, ''Guǎngxī Zhuàngzú Zìzhìqū'') je jedna od pet [[Kineske pokrajine#Vrste pokrajina|autonomnih regija]] [[Kina|NR Kine]]. Nalazi se na planinskom jugu zemlje uz granicu s [[Vijetnam]]om. Ima površinu od 236.700 km² i 48.890.000 [[stanovnik]]a ([[2004.]]). Glavni grad je [[Nanning]]. Narodi koje ovdje žive su: [[Han Kinezi]] (62,0%), [[Žuana]] (32%), [[Yao]] (3%) i [[Mjao]] (1%). [[Datoteka:漓江山水.jpg|mini|lijevo|<center>[[Li Jiang|rijeka Li]]]] ==Zemljopis== [[Datoteka:Pagodas en el lago Shanhu guilin.jpg|mini|lijevo|<center>[[Pagoda]] u [[Guilin]]u]] [[Datoteka:Mengshan.JPG|mini|lijevo|<center>Spomenik Taipinškoj pobuni u [[Wuzhou]], Guanxi, koji je bio prvo sjedište vlade Taipinga]] [[Datoteka:Lijiang_River,_Guilin,_1988.jpg|mini|<center>[[Li Jiang|Rijeka Li]] kod [[Guilin]]a]] [[Datoteka:Nanning skyline 2008.JPG|mini|<center>Sjedište pokrajine, grad [[Nanning]]]] Guangxi se nalazi na jugu Kine gdje graniči na jugu s Vijetnamom, te kineskim pokrajinama [[Yunnan]] na zapadu, [[Guizhou]] na sjeveru, [[Hunan]] na sjeveroistoku i [[Guangdong]] na istoku. [[Gorje Nan]] (南岭, ''Nánlǐng'') tvori njegovu sjevernu granicu, a od njega se grana gorje [[Yuecheng]] na kojemu se nalazi i najviši vrh pokrajine, 2.142 m visoka planina ''Māo'ér'' (Kitten). Brojne rijeke prosijecaju kroz planinski krajolik, od kojih su većina pritoke rijeke [[Xi Jiang]] (西江) [[Klima]] u Guangxiju je [[suptropska klima|suptropska]]. ==Povijest== Dijelovi ove regije, izvorno naseljeni narodom [[Baiyue]], prvi su put postali dio Kine [[214. pr. Kr.]], u vrijeme dinastije [[Qin]]. Od 226. god. dobiva naziv ''Guangdong'', što znači „zapadno prostranstvo”, koje je s ''[[Guangdong]]om'' („Istočnim prostranstvom”) činilo pokrajinu ''Liangguang'' (兩廣; doslovno „Dva prostranstva”), koja je tijekom [[dinastija Sung|dinastije Song]] podijeljena na današnje pokrajine. Tijekom [[dinastija Tang|dinastije Tang]] [[Žuana|Žuane]] iz Guangxia su poduprijele [[kraljevstvo Nanzhao]] iz [[Yunnan]]a koje je uspješno odbilo napade sarske vojske 751. i 754. god. Tada je nanzhaoski Guangxi podijeljen na područje istočno od Nanninga, s većinskim stanovništvom Žuana, i područje zapadno od Nanninga gdje su većinu činili [[Han Kinezi]]. Nakon propasti Nanzhaa, 971. god. ovo podrulje je anektirala [[dinastija Song]] i od tada za ovo područje ratuju [[Kinezi]] sa sjevera i [[Vijetnamci]] s juga. Zbog toga je vođa Žuana, [[Nong Zhigao]], poveo bunu 1052. god. koje se Žuane još uvijek rado sjećaju. Nakon kratkotrajne neovisnosti, general dinastije Song, Di Qing, je vratio Guangxi Kini. Od propasti dinastije Song, [[Mongoli]], a poslije i [[dinastija Ming]], su labavo vladali ovim područjem, najčešće tako što su huškali lokalne vladare jedne protiv drugih. Tako je 1465. god. zabilježeno kako je u bitci kod klanca Rattan, između Žuana i naroda [[Yao]], poginulo oko 20.000 vojnika. God. 1850., [[Hong Xiuquan]] je u Guanxiju poveo [[Taipinški ustanak]] protiv vladajuće mandžurijske dinastije [[Qing]]. Do 1864. god. trajao je ovaj jedan od najkrvavijih ratnih sukoba u povijesti u kojemu je život izgubilo oko 20 milijuna ljudi. Carstvo je naposljetku ugušilo pobunu uz pomoć francuskih i britanskih snaga. [[Opijumski ratovi]] su uglavnom vođeni oko ovog područja, ali je [[Francusko-Kineski rat]] 1884. – 85. god. vođen upravo ovdje. Naposljetku su Kinezi uspjeli odbaciti Francuze na jug u Vijetnam. Nakon pada Carstva 1911. god. ovim područjem su vladali lokalni Žuana vladari, koji su se sukobili sa [[Sun Jat-sen]]om 1920. – 21. god., nakon čega su uslijedile godine bezvlašća dok [[Li Zongren]] nije ustanovio vlast [[Kuomintang]]a. Njegove snage su bile odgovorne za Šangajski masakr 1927. god. i gušenje komunističke Baise pobune u Guangxiju koju je vodio [[Deng Šaoping]] 1929. god. [[Japanci]] su okupirali Guangxi [[1944.]] godine, a u prosincu [[1949.]] priključio se NR Kini i odmah postao autonomna regija naroda [[Žuana]]. Ova kontinentalna pokrajina je [[1952.]] dobila mali dio morske obale od pokrajine [[Guangdong]], što je poništeno [[1955.]], pa ponovo vraćeno [[1965.]] god. BDP Guangxija je u [[2008.]] godini iznosio 103 milijarde [[američki dolar|američkih dolara]]. == Uprava == Guangxi je podijeljen na 14 gradskih prefektura, 56 okruga, 34 distrikta, 12 etničkih okruga i 7 gradskih okruga. Četrnaest prefektura su: {| class="wikitable" style="font-size:90%;" align=center |- ! Zemljovid ! # ! Naziv ! Upravno sjedište ! [[Kinesko pismo]]<br>[[Pinyin]] ! [[Zhuang (jezik)|Zhuang]] ! Stanovništvo ([[2010.]]) |- |rowspan=16|[[File:Guangxi prfc map.png|450px]] |----------bgcolor=lightblue |Colspan=7 align=center|'''— Gradske prefekture —''' |---------- |1. |[[Baise]] |[[Youjiang (distrikt)]] |<span style="font-size:125%;">百色市</span><br>Bǎisè Shì |Si Baksaek |3.466.800 |---------- |2. |[[Hechi]] |[[Jinchengjiang (distrikt)]] |<span style="font-size:125%;">河池市</span><br>Héchí Shì |Si Hozciz |3.369.200 |---------- |3. |[[Liuzhou]] |[[Chengzhong (distrikt)]] |<span style="font-size:125%;">柳州市</span><br>Liǔzhōu Shì |Si Liujcouh |3.758.700 |---------- |4. |[[Guilin]] |[[Xiangshan (distrikt)]] |<span style="font-size:125%;">桂林市</span><br>Guìlín Shì |Si Gveilinz |4.748.000 |---------- |5. |[[Hezhou]] |[[Babu (distrikt)]] |<span style="font-size:125%;">贺州市</span><br>Hézhōu Shì |Si Hohcouh |1.954.100 |---------- |6. |[[Chongzuo]] |[[Jiangzhou (distrikt)]] |<span style="font-size:125%;">崇左市</span><br>Chóngzuǒ Shì |Si Cungzcoj |1.994.300 |---------- |7. |[[Nanning]] |[[Qingxiu (distrikt)]] |<span style="font-size:125%;">南宁市</span><br>Nánníng Shì |Si Namzningz |6.661.600 |---------- |8. |[[Laibin]] |[[Xingbin (distrikt)]] |<span style="font-size:125%;">来宾市</span><br>Láibīn Shì |Si Leizbingz |2.099.700 |---------- |9. |[[Guigang]] |[[Gangbei (distrikt)]] |<span style="font-size:125%;">贵港市</span><br>Guìgǎng Shì |Si Gveigangj |4.118.800 |---------- |10. |[[Wuzhou]] |[[Wanxiu (distrikt)]] |<span style="font-size:125%;">梧州市</span><br>Wúzhōu Shì |Si Ngouzcouh |2.882.200 |---------- |11. |[[Fangchenggang]] |[[Gangkou (distrikt)]] |<span style="font-size:125%;">防城港市</span><br>Fángchénggǎng Shì |Si Fangzcwngzgangj |866.900 |---------- |12. |[[Qinzhou]] |[[Qinnan (distrikt)]] |<span style="font-size:125%;">钦州市</span><br>Qīnzhōu Shì |Si Ginhcouh |3.079.700 |---------- |13 |[[Beihai]] |[[Haicheng (distrikt)]] |<span style="font-size:125%;">北海市</span><br>Běihǎi Shì |Si Baekhaij |1.539.300 |---------- |14. |[[Yulin, Guangxi|Yulin]] |[[Yuzhou (distrikt)]] |<span style="font-size:125%;">玉林市</span><br>Yùlín Shì |Si Yoglinz |5.487.400 |} ==Izvori== {{commonscat|Guangxi}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.gzgov.gov.cn/gz/288230376151711744/index.html Službene stranice Autonomne regije Guangxi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130203023452/http://www.gzgov.gov.cn/gz/288230376151711744/index.html |date=3. veljače 2013. }} {{zh}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/325815/Guangxi ''Guangxi'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{eng oznaka}} * [http://www.accci.com.au/keycity/guangxi.htm Guangxi Zhuang Autonomous Region] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090915084005/http://www.accci.com.au/keycity/guangxi.htm |date=15. rujna 2009. }} {{Administrativna podjela NR Kine}} [[Kategorija:Kineske pokrajine]] r3e0k0u0ymzmbfez6w7pfj7xpk7umq8 0 456352 7569910 7382212 2026-08-05T00:44:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569910 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Hrvatska šutnja.gif|mini|250px|Ilustracija [[hrvatska šutnja|hrvatske šutnje]] u drugom broju časopisa [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] ''[[Hrvatska revija|Hrvatska revija]]'' iz 2011. godine povodom [[Hrvatsko proljeće#U medijima|40. godišnjice Hrvatskoga proljeća]].]] '''Hrvatska šutnja''' je izraz koji se odnosi na potiskivanje [[Hrvatski identitet|hrvatskoga nacionalnog identiteta]] u [[SFRJ]] već poslije 1948. godine (na mjesto ubijenog [[Andrija Hebrang (otac)|Andrije Hebranga]], koji je krajem 1944. godine pokrenuo inicijativu za osnivanje Telegrafske agencije Hrvatske, došao je poslušni [[Vladimir Bakarić]]), a pogotovo za vrijeme represije u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]] nakon gušenja [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] na [[sječa Hrvatske u Karađorđevu|sjednici u Karađorđevu]].<ref>[[Dragutin Pavličević|Pavličević, Dragutin]]. 2007. ''Povijest Hrvatske'', Naklada Pavičić, Zagreb, str. 491</ref><ref name="Eses">Eseš, Slavko. 1990. [https://hrcak.srce.hr/clanak/83413 Vampiri maspoka] ''Obnovljeni život'', sv. 45., br. 1–2.</ref><ref>''Tito i Centralni komitet Partije izvršili su čišćenja i u Srbiji i Sloveniji, ali to nije imalo tako drastičan karakter kao u Hrvatskoj. Počela je tzv. "hrvatska šutnja". Provodio se teror prema Hrvatima kao političkim neprijateljima koji su željeli samo poštenije odnose unutar Jugoslavije. Progoni Hrvata izazvali su val velikosrpskog raspoloženja i demonizaciju svega hrvatskog.'', [http://www.hr/hrvatska/povijest/kratka/sfrj U socijalističkoj Jugoslaviji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120819065023/http://www.hr/hrvatska/povijest/kratka/sfrj |date=19. kolovoza 2012. }}, pristupljeno 8. rujna 2012.</ref> ==Do Hrvatskog proljeća== Brojni hrvatski intelektualci ubijeni su ([[Križni put (1945.)|Križni put]], [[Bleiburška tragedija|Bleiburg]], [[Daksa]], [[Partizanski poslijeratni zločini u Zagrebu|Zagreb]] i dr.) ili su [[Hrvatska politička emigracija|emigrirali u inozemstvo]], gdje nastavljaju kulturno djelovanje ([[Vinko Nikolić]], [[Viktor Vida]], [[Antun Bonifačić]] i dr.). Otpor unitarističkim strujama u jeziku vidljiv je u odbacivanju [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] i okupljanju hrvatskih intelektualaca oko [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] (1967.)<ref>[[Hrvoje Hitrec|Hitrec, Hrvoje]]. 1999. ''Hrvatska povjesnica'', Mosta, Zagreb, str. 201</ref> i [[Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku|Sarajevske deklaracije]]. ==Nakon Hrvatskog proljeća== Nakon udara na vodstvo [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]] krajem 1971. godine, jugoslavenske vlasti provodile su upokoravanje Hrvatske na način da je uspostavljena tzv. »hrvatska šutnja« koja je potrajala sve do 1989. godine: svako javno zauzimanje za hrvatski nacionalni interes tretiralo se kao zakonom kažnjivi nacionalizam.<ref name="Hrvatski fokus">Dretvić Filakov, Mato. [http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/hrvatska/114-josipoviev-glavni-analitiar-zaziva-nove-istke Josipovićev „glavni analitičar“ zaziva nove čistke. Podnaslov: Hrvatsko proljeće je zapravo bilo „sukob na ljevici“ između „unitarista“ i „progresista“, koje su protivnici proglasili „nacionalistima“ i tako se lakše obračunali s njima] ''Hrvatski fokus'', 15. travnja 2012. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140821003937/http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/hrvatska/114-josipoviev-glavni-analitiar-zaziva-nove-istke |date=21. kolovoza 2014. }} </ref><ref name="Cerovac">Cerovac, Ivan. [http://pollitika.com/masovni-pokret-u-hrvatskoj-1971-godine-0 Masovni pokret u Hrvatskoj 1971.godine] politika.com, 16. srpnja 2007.{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120829223441/http://pollitika.com/masovni-pokret-u-hrvatskoj-1971-godine-0 |date=29. kolovoza 2012. }} </ref> U komunističkom sustavu mnogi su s lakoćom bili obilježeni kao »[[narodni neprijatelj|neprijatelji naroda]]« što je opravdavalo svaku vrstu represije nad njima - tijekom desetljeća socijalizma bilo je u Hrvatskoj, procjenjuje se, oko 130 tisuća političkih zatvorenika<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.glas-koncila.hr/mr-marko-grubisic-predsjednik-hrvatskoga-drustva-politickih-zatvorenika/ |title=MR. MARKO GRUBIŠIĆ, PREDSJEDNIK HRVATSKOGA DRUŠTVA POLITIČKIH ZATVORENIKA Nakon »hajke širokih razmjera« nije moglo biti neosuđenih |author=Tomislav Vuković |date=2017-09-14 |publisher=[[Glas Koncila]] |accessdate=2019-11-26}}</ref> - i uskraćivanje [[Ljudska prava|ljudskih prava]], poput prava na školovanje, zapošljavanje, putovanje u inozemstvo, objavljivanje knjiga i članaka.<ref name="Direktno">[http://direktno.hr/en/2014/direkt/68935/Esih-o-Hasanbegovi%C4%87u-Glasnovi%C4%87u-Vukovaru-Ov%C4%8Dari-lustraciji-Titu.htm Esih o Hasanbegoviću, Glasnoviću, Vukovaru, Ovčari, lustraciji, Titu...] 28. studenog 2016.{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161129083022/http://direktno.hr/en/2014/direkt/68935/Esih-o-Hasanbegovi%C4%87u-Glasnovi%C4%87u-Vukovaru-Ov%C4%8Dari-lustraciji-Titu.htm |date=29. studenoga 2016. }} </ref> Progon hrvatskih disidenata u inozemstvu provodili su pripadnici [[UDBA|Udbe]], ubivši više desetaka Hrvata u inozemstvu ([[Stjepan Đureković]], [[Bruno Bušić]]). Izraz »hrvatska šutnja« također se koristi za službeni stav [[SKH]] za vrijeme razdoblja [[antibirokratska revolucija|antibirokratske revolucije]] od 1987. do 1989. i propustu njegovog vodstva da javno osudi politiku [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. ==Suvremena uporaba== I nakon završetka socijalističkog razdoblja, ostao je termin »hrvatska šutnja« kao stereotipični izraz koji se povremeno koristi za Hrvate ili stanovnike Hrvatske koji su neskloni kritizirati vlast ili joj se suprotstavljati.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.24sata.hr/kolumne/agrokor-i-hrvatska-sutnja-nitko-ni-da-lupi-sakom-o-stol-520150 |title='Hrvatska šutnja' je u modi. Nitko ni da lupi šakom po stolu |author=Tomislav Klauški |date=2017-04-13 |publisher=24 sata |accessdate=2019-11-26}}</ref> == Vrela == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatska u drugoj Jugoslaviji]] 1uvzguio4suu2cn0rhcuo6op7cjyrbg 0 468044 7569760 6445892 2026-08-04T17:18:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569760 wikitext text/x-wiki '''Hakija Hadžić''' ([[Bileća]], [[1. siječnja]] [[1883.]] – [[Damask]], [[1. siječnja]] [[1953.]]), bio je [[Hrvati u BiH|hrvatski]] [[političar]], [[publicist]], [[diplomat]], kulturni i politički djelatnik iz [[BiH]]. Radio je na odgoju hrvatske muslimanske mladeži. Zbog političkih su ga razloga triput umirovljavali. == Životopis == Hakija Hadžić rođen je u Bileći 1883. godine. Gimnaziju je pohađao u [[Mostar]]u gdje ju je i završio [[1903.]] godine, a studij u [[Austrija|Austriji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]]. Studirao je u klasičnu filologiju i filozofiju na sveučilištima [[Beč]]u i [[Jena|Jeni]].<ref name="zh">[[Zlatko Hasanbegović]], ''Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo [[Društvo bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu|Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu]] reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću iz svibnja 1939.'', // ''[[Časopis za suvremenu povijest]]'', sv. 40, br. 3, (2008.), str. 969.-998. {{Hrčak|id=62417}}, fusnota 3 na str. 971.-972.</ref> Nakon što je završio studij od [[1908.]] do [[1914.]] godine bio je profesorom [[Hrvatski jezik|hrvatskoga]], [[Latinski jezik|latinskoga]] i [[Grčki jezik|grčkoga]] jezika u [[Sarajevo|sarajevskoj]] Velikoj gimnaziji.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7048 Hadžić, Hakija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012080928/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7048 |date=12. listopada 2016. }}, autor Filip Hameršak (2002.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 1. listopada 2016.</ref> U doba Austro-Ugarske osnovao je konvikt za odgoj muslimanske mladeži u [[Hrvatski muslimanski konvikt u Sarajevu|Sarajevu]] i Mostaru.<ref>[http://poskok.info/wp/jure-kristo-muslimani-i-ndh/ Poskok.info] Jure Krišto: Muslimani i NDH</ref> Pisao je za ''[[Hrvatsko pravo]]'', pred [[Prvi svjetski rat]] uređivao je časopis ''[[Hrvatska svijest]]'' te politički list ''[[Svijet (politički list)|Svijet]]'' i glasilo [[Hrvatska muslimanska napredna stranka|Hrvatske muslimanske napredne stranke]] istoga imena, ''[[Svijet (glasilo HMNS)|Svijet]]''. Bio je ravnateljem [[Trebinje|trebinjske]] Niže gimnazije. Nakon toga bio je i službenikom u Odjeljenju za prosvjetu i vjere Pokrajinske uprave za BiH.<ref name="hbl"/> Pripadao je skupini političara muslimanske vjere iz BiH, koji su se nacionalno osjećali Hrvatima, kod kojih se nije dogodilo otuđenje od hrvatskih korijena. Još od najmlađih dana pristaša pravaške ideologije. Sa skupinom istomišljenika osnovao bečko starčevićansko muslimansko akademsko društvo ''Svijest''. Predsjedavao hrvatskim muslimanskim konviktima u [[Hrvatski muslimanski konvikt u Sarajevu|Sarajevu]] i [[Hrvatski muslimanski konvikt u Mostaru|Mostaru]]. Učlanio se u [[HRSS|H(R)SS]] poslije 1918. te predsjedavao sarajevskom mjesnom organizacijom. Ušao u radikalsku vladu kojoj je pristupio HSS 1927. godine. Obnašao dužnost pomoćnika ministra prosvjete.<ref name="zh"/> Djelovao u [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|JMO]], surađivao sa [[Seljačka sloga|Seljačkom slogom]], a kad je vodstvo JMO pristupilo [[Jugoslavneska radikalna zajednica|Jugoslavenskoj radikalnoj zajednici]], 1935. godine je sa skupinom bh. muslimanskih uglednika odbacio tu odluku.<ref name="nkk">[[Nada Kisić Kolanović|Kisić Kolanović, Nada]]. ''Muslimanska inteligencija i islam u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj'' // ''[[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]]'', br. 3., (2004.), str. 901.-938., {{Hrčak|id=12738}}, str. 911.</ref> Krajem 1935. [[Bajramski zaključak|Bajramskim zaključkom]] osnovao je [[MO HSS|Muslimansku organizaciju]]. Organizacija je bila formalno nastavak JMO-a, no u zbilji to je bila nova stranka, označavana i kao Muslimanska organizacija/ogranak HSS-a. Osnovao ju je s [[Ademaga Mešić|Ademagom Mešićem]]<ref name="nkk"/> i postao je predsjednik organizacije. MO HSS zagovarao je autonomiju Bosne i Hercegovine,<ref name="zh"/> kad je je osnovana [[Banovina Hrvatska]]. MO HSS promicala je tj. budila hrvatsku nacionalnu misao među bosansko-hercegovačkim muslimanima. Dio skupine koja je prišla ustaškom pokretu (dr. [[Džaferbeg Kulenović|Džafer]], dr. [[Osman Kulenović]], [[Ademaga Mešić]]). Razlog prilaska bio je taj što su pretpostavljali da u novoj hrvatskoj državi ne će doživjeti netrpeljivosti kakve su doživjeli u Kraljevini Jugoslaviji kojom su vladali velikosrpski hegemonisti. Osnova takvom stavu prema NDH bila je blagonaklonost ustaških dužnosnika, a u ponajprije čelnog čovjeka države, poglavnika. Njegova ''potpora Ustaškome pokretu temelji se na njegovu uvjerenju da hrvatski narod «nije nikad gazio tuđe pravo», već je «s pravom tražio samo uspostavu svojih otuđenih i pogaženih prava»''.<ref name="nkk"/> Kao i drugi hrvatski nacionalisti muslimanske vjeroispovijedi došao je do istaknutog mjesta u hrvatskoj državnoj upravi (dr. Osman Kulenović, dr. Džafer Kulenović, [[Hilmija Bešlagić]], [[Salih Baljić]] i ini).<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/V_17_povijest.html Prešućivana strana hrvatske povijesti]. (Uz knjigu mr. sc. Zlatka Hasanbegovića: Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja, Zagreb, 2007.), Osvrti i prikazi, [[Tomislav Jonjić]]</ref> Hadžić je bio među glavnim pobočnicima pobočničkog zbora u [[Glavni ustaški stan|Glavnom ustaškom stanu]].<ref>[[Hrvoje Matković]], "Povijest Nezavisne Države Hrvatske", Zagreb, 2002.</ref><ref>[http://www.hercegbosna.org/STARO/download-hr/Matkovic_Povijest_NDH.pdf Hercegbosna.org] Hrvoje Matković, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Drugo, dopunjeno izdanje, Zagreb, 2002. (pdf)</ref> Obnašao upravne dužnosti prije nego što je uvedena redovna [[državna uprava]] u NDH, u prvim mjesecima NDH. Bio je poglavnikov povjerenik za bosanske kotareve Drinske banovine. U svibnju [[1941.]] godine postavljen je za povjerenika Glavnog ustaškog stana za [[Tuzla|Tuzlu]], a nakon toga za Sarajevo i bivšu [[Drinska banovina|Drinsku banovinu]]. Ušao u vladu Džafera Kulenovića jeseni 1941. godine. Politički marginaliziran kao osoba iz kruga Ademage Mešića. Ožujka 1942. ušao u diplomaciju NDH. Imenovan je na dužnost opunomoćenog ministra i izvanrednog poslanika u Ministarstvu vanjskih poslova.<ref name="zh"/> Mnogo je radio na kulturnom polju radi obrazovanja muslimanskog stanovništva. Zalagao se za uključivanje novopazarskog [[sandžačko pitanje i NDH|sandžaka u NDH]]. Od [[1944.]] godine bio je u diplomatskim službama NDH, prvo u središnjici. Nakon toga od srpnja 1944. godine bio je poslanikom u Budimpešti, u Mađarskoj. U Mađarskoj je ostao sve do ulaska Sovjeta u Budimpeštu.<ref name="zh"/> Početkom svibnja kad je [[Bleiburška tragedija|padala NDH]], povukao se s državnim vrhom u Austriju. Odandje je uspio otići u [[Sirija|Siriju]]. Ondje je usko surađivao s dr. [[Džafer Kulenović|Džafer-begom Kulenovićem]], prof. [[Ibrahim Pirić-Pjanić|Ibrahimom Pirićem-Pjanićem]] i inim [[Hrvati u Siriji|Hrvatima muslimanima]]. Bio je među sastavljačima [[memorandum]]a na temelju kojega je Sveislamski kongres u [[Karachi]]ju [[1951.]] godine donio [[Rezolucija o položaju hrvatskoga naroda (1951.)|Rezoluciju]] o položaju hrvatskoga naroda.<ref name="hbl"/> Umro je u [[izbjeglištvo|izbjeglištvu]] u Damasku, 1953. godine.<ref name="zh"/> == Izvori == * ''[[Tko je tko u NDH|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'' (ur. [[Zdravko Dizdar]], [[Marko Grčić]], [[Slaven Ravlić]], [[Darko Stuparić]]), Minerva, Zagreb, 1997. * [[Mirsad Bakšić]], [[Andrej Rora]], ''Znameniti Hrvati islamske vjere'', Kolo 1 ; knj. 9, Hrvatsko-muslimansko kulturno društvo "Narodna uzdanica", Zagreb, 1995., {{ISBN|9536494000}}, {{ISBN|9789536494002}} * [[Hrvoje Matković]], ''Povijest Nezavisne Države Hrvatske'', Drugo, dopunjeno izdanje, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2002. {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Hadžić, Hakija}} [[Kategorija:Hrvatski političari u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Dužnosnici NDH]] [[Kategorija:Hrvatski oporbeni političari u iseljeništvu (1945. – 1989.)]] [[Kategorija:Hrvatski diplomati]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvati u Siriji]] 3r9lvlrlg08g3ip59f3ri9c9prt1qqn 14 473099 7569964 5028085 2026-08-05T07:00:07Z Flamingounicorn 243866 kategorija 7569964 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Televizijske epizode|Izgubljeni]] gu2de4w55yqnsft2ytgf9rjkf2pkr9f 0 473717 7569850 7472669 2026-08-04T21:17:13Z Fraxinus 3144 7569850 wikitext text/x-wiki {{Tenisač | ime = Madison Keys | slika = Madison Keys.jpg | slika_širina = 220px | slika_opis = Madison Keys 2011. godine | država = {{Z+X|SAD}} | prebivalište = {{SAD grad|Boca Raton|Florida}} | datum_rođenja = [[17. veljače]] [[1995.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Rock Island|Illinois}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = | težina = | igra = desnom rukom<br/>(dvoručni backhand) | karijera = 2009.- | zarađeni_novac = 496.020 [[Američki dolar|USD]] | pobjede/porazi_pojedinačno = 86/49 | osvojeni_turniri_pojedinačno = 0 WTA, 3 ITF | najbolji_plasman_pojedinačno = 44. (15. srpnja 2013.) | Australian_Open = pobjeda (2025.) | Roland_Garros = | Wimbledon = | US_Open = 2. kolo (2011.) | pobjede/porazi_parovi = 6/7 | osvojeni_turniri_parovi = 0 WTA, 1 ITF | najbolji_plasman_parovi = 254. (24. rujna 2012.) | medalje = }} '''Madison Keys''' ({{SAD grad|Rock Island|Illinois}}, [[17. veljače]] [[1995.]]) [[SAD|američka]] je profesionalna [[tenis]]ačica. == Životopis == Keys je s 9 godina pristupila teniskoj akademiji [[Chris Evert]] u [[Boca Raton, Florida|Boca Ratonu]] na [[Florida|Floridi]]. S 14 godina i 48 dana pobijedila je [[Ala Kudrjavceva|Alu Kudrjavcevu]], tada 81. na svijetu, čime je postala jedna od najmlađih tenisačica u povijesti s [[WTA]] pobjedom. Te je godine pobijedila i [[Serena Williams|Serenu Williams]] u ekshibicijskom susretu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://sports.yahoo.com/tennis/blog/busted_racquet/post/Youngest-player-in-WTT-history-age-14-tops-Ser?urn=ten,176755 |title=Youngest player in WTT history (age 14) tops Serena Williams |access-date=20. veljače 2013. |archive-date=13. studenoga 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121113005703/http://sports.yahoo.com/tennis/blog/busted_racquet/post/Youngest-player-in-WTT-history-age-14-tops-Ser?urn=ten,176755 |url-status=dead }}</ref> Najbolji rezultat na [[Grand Slam]] turnirima ostvarila je pobjedom na [[Australian Open]]u [[2025.]] godine. Uspjela je ući među među 100 najboljih svjetskih igračica 2013. godine, a do srpnja iste godine već je ušla u Top 50. Treneri su joj Adam Peterson i Ola Malmqvist.<ref name="WTA profil">[http://www.wtatennis.com/players/player/16049/title/madison-keys WTA profil]</ref> == Osvojeni turniri == === Pojedinačno (3 ITF) === {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" |'''Br.''' |'''Datum''' |'''Turnir''' |'''Suparnica u finalu''' |'''Rezultat''' |- | bgcolor="#ffffff"|1. | bgcolor="#ffffff"|[[27. lipnja]] [[2010.]] | bgcolor="#ffffff"|{{Z|SAD}} [[Cleveland, Ohio|Cleveland]] | bgcolor="#ffffff"|{{Z|FIN}} [[Piia Suomalainen]] | bgcolor="#ffffff"|6:2, 6:4 |- | bgcolor="#ffffff"|2. | bgcolor="#ffffff"|[[22. listopada]] [[2012.]] | bgcolor="#ffffff"|{{Z|KAN}} [[Saguenay]] | bgcolor="#ffffff"|{{Z|KAN}} [[Eugenie Bouchard]] | bgcolor="#ffffff"|6:4 6:2 |- | bgcolor="#ffffff"|3. | bgcolor="#ffffff"|[[11. studenog]] 2012. | bgcolor="#ffffff"|{{Z|SAD}} [[Phoenix, Arizona|Phoenix]] | bgcolor="#ffffff"|{{Z|SAD}} [[Maria Sanchez]] | bgcolor="#ffffff"|6:3, 7:6(1) |} == Plasman na WTA ljestvici na kraju sezone == {| class="wikitable" bgcolor="#efefef" ! 2009. !! 2010. !! 2011. !! 2012. !! 2013. |- |align="center"|621. |align="center"|483. |align="center"|315. |align="center"|149. |align="center"| |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * [http://www.madisonkeys.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181225191108/http://madisonkeys.com/ |date=25. prosinca 2018. }} {{eng icon}} * [http://www.wtatennis.com/players/player/16049 Profil] na stranici [[WTA|WTA Toura]] {{eng icon}} {{mrva-biog-tenis}} {{GLAVNIRASPORED:Keys, Madison}} [[Kategorija:Američki tenisači]] 9775qk518qxxjg8gvwlsi5nxdm7fnu8 7569853 7569850 2026-08-04T21:19:13Z Fraxinus 3144 7569853 wikitext text/x-wiki {{Tenisač | ime = Madison Keys | slika = Madison Keys.jpg | slika_širina = 220px | slika_opis = Madison Keys 2011. godine | država = {{Z+X|SAD}} | prebivalište = {{SAD grad|Boca Raton|Florida}} | datum_rođenja = [[17. veljače]] [[1995.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Rock Island|Illinois}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = | težina = | igra = desnom rukom<br/>(dvoručni backhand) | karijera = 2009.- | zarađeni_novac = 496.020 [[Američki dolar|USD]] | pobjede/porazi_pojedinačno = 86/49 | osvojeni_turniri_pojedinačno = 11 WTA, 3 ITF | najbolji_plasman_pojedinačno = 44. (15. srpnja 2013.) | Australian_Open = pobjeda (2025.) | Roland_Garros = | Wimbledon = | US_Open = 2. kolo (2011.) | pobjede/porazi_parovi = 6/7 | osvojeni_turniri_parovi = 0 WTA, 1 ITF | najbolji_plasman_parovi = 254. (24. rujna 2012.) | medalje = }} '''Madison Keys''' ({{SAD grad|Rock Island|Illinois}}, [[17. veljače]] [[1995.]]) [[SAD|američka]] je profesionalna [[tenis]]ačica. == Životopis == Keys je s 9 godina pristupila teniskoj akademiji [[Chris Evert]] u [[Boca Raton, Florida|Boca Ratonu]] na [[Florida|Floridi]]. S 14 godina i 48 dana pobijedila je [[Ala Kudrjavceva|Alu Kudrjavcevu]], tada 81. na svijetu, čime je postala jedna od najmlađih tenisačica u povijesti s [[WTA]] pobjedom. Te je godine pobijedila i [[Serena Williams|Serenu Williams]] u ekshibicijskom susretu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://sports.yahoo.com/tennis/blog/busted_racquet/post/Youngest-player-in-WTT-history-age-14-tops-Ser?urn=ten,176755 |title=Youngest player in WTT history (age 14) tops Serena Williams |access-date=20. veljače 2013. |archive-date=13. studenoga 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121113005703/http://sports.yahoo.com/tennis/blog/busted_racquet/post/Youngest-player-in-WTT-history-age-14-tops-Ser?urn=ten,176755 |url-status=dead }}</ref> Najbolji rezultat na [[Grand Slam]] turnirima ostvarila je pobjedom na [[Australian Open]]u [[2025.]] godine. Uspjela je ući među među 100 najboljih svjetskih igračica 2013. godine, a do srpnja iste godine već je ušla u Top 50. Treneri su joj Adam Peterson i Ola Malmqvist.<ref name="WTA profil">[http://www.wtatennis.com/players/player/16049/title/madison-keys WTA profil]</ref> == Osvojeni turniri == === Pojedinačno (3 ITF) === {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" |'''Br.''' |'''Datum''' |'''Turnir''' |'''Suparnica u finalu''' |'''Rezultat''' |- | bgcolor="#ffffff"|1. | bgcolor="#ffffff"|[[27. lipnja]] [[2010.]] | bgcolor="#ffffff"|{{Z|SAD}} [[Cleveland, Ohio|Cleveland]] | bgcolor="#ffffff"|{{Z|FIN}} [[Piia Suomalainen]] | bgcolor="#ffffff"|6:2, 6:4 |- | bgcolor="#ffffff"|2. | bgcolor="#ffffff"|[[22. listopada]] [[2012.]] | bgcolor="#ffffff"|{{Z|KAN}} [[Saguenay]] | bgcolor="#ffffff"|{{Z|KAN}} [[Eugenie Bouchard]] | bgcolor="#ffffff"|6:4 6:2 |- | bgcolor="#ffffff"|3. | bgcolor="#ffffff"|[[11. studenog]] 2012. | bgcolor="#ffffff"|{{Z|SAD}} [[Phoenix, Arizona|Phoenix]] | bgcolor="#ffffff"|{{Z|SAD}} [[Maria Sanchez]] | bgcolor="#ffffff"|6:3, 7:6(1) |} == Plasman na WTA ljestvici na kraju sezone == {| class="wikitable" bgcolor="#efefef" ! 2009. !! 2010. !! 2011. !! 2012. !! 2013. |- |align="center"|621. |align="center"|483. |align="center"|315. |align="center"|149. |align="center"| |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * [http://www.madisonkeys.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181225191108/http://madisonkeys.com/ |date=25. prosinca 2018. }} {{eng icon}} * [http://www.wtatennis.com/players/player/16049 Profil] na stranici [[WTA|WTA Toura]] {{eng icon}} {{mrva-biog-tenis}} {{GLAVNIRASPORED:Keys, Madison}} [[Kategorija:Američki tenisači]] mxcd9nhen0q52k3sb2zo320vuc4zq2v 0 474299 7569777 7368739 2026-08-04T18:11:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569777 wikitext text/x-wiki {{Bivši vozač F1 | Ime = Harry Blanchard | Slika = | Opis slike = | Državljanstvo = {{Z|SAD}} [[SAD|američko]] | Aktivne godine = [[Formula 1 – sezona 1959.|1959.]] | Momčad(i) = '''Blanchard Auto Co.''' | Utrke = 1 | Prvenstva = 0 | Pobjede = 0 | Podiji = 0 | Prvo sm = 0 | Bodovi = 0 | Najbrži krugovi = 0 | Prva utrka = [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|Velika nagrada SAD-a]] [[Formula 1 – sezona 1959.|1959.]] | Prva pobjeda = | Zadnja pobjeda = | Zadnja utrka = [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|Velika nagrada SAD-a]] [[Formula 1 – sezona 1959.|1959.]] }} '''Harry Blanchard''' ([[Burlington, Vermont|Burlington]], [[Vermont]], [[SAD]], [[13. lipnja]] [[1929.]] – [[Buenos Aires]], [[Argentina]], [[31. siječnja]] [[1960.]]) je [[SAD|američki]] pokojni vozač [[Formula 1|Formule 1]]. Svoju prvu i posljednju utrku na tom natjecanju odvozio je [[1959.]] godine na [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|VN SAD-a]]. Tamo je osvojio sedmo mjesto koje se tada nije bodovalo. Nekoliko mjeseci poslije, Blanchard je smrtno stradao kada se prevrnuo [[Porsche]]ovim bolidom na utrci [[1000 km Buenos Airesa]].<ref>[http://www.statsf1.com/en/harry-blanchard.aspx Stats F1.com - Harry Blanchard]</ref> == Potpuni popis rezultata u Formuli 1 == {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:95%" ! Godina ! Momčad ! Šasija ! Motor ! 1. ! 2. ! 3. ! 4. ! 5. ! 6. ! 7. ! 8. ! 9. ! Bodovi ! Poredak |- | [[Formula 1 – sezona 1959.|1959.]] ! '''Blanchard Auto Co.''' | [[Porsche]] RSK | [[Porsche]] Flat-4 |bgcolor="#FFFFFF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /> |bgcolor="#FFFFFF"| [[500 milja Indianapolisa|500]]<br /> |bgcolor="#FFFFFF"| [[Velika nagrada Nizozemske|NIZ]]<br /> |bgcolor="#FFFFFF"| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]<br /> |bgcolor="#FFFFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /> |bgcolor="#FFFFFF"| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]<br /> |bgcolor="#FFFFFF"| [[Velika nagrada Portugala|POR]]<br /> |bgcolor="#FFFFFF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /> |bgcolor=""#dfffdf"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>11</small> |bgcolor="White"| <br /><small>0 </small> | '''-''' |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.4mula1.ro/history/driver/Harry_Blanchard Blanchardova vozačka statistika u Formuli 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120510195121/http://www.4mula1.ro/history/driver/Harry_Blanchard |date=10. svibnja 2012. }} {{GLAVNIRASPORED:Blanchard, Harry}} [[Kategorija:Američki vozači Formule 1]] pp2yz1ple5op3506e4aqw21n4z67fzx 0 477443 7569696 7493890 2026-08-04T15:33:37Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Podmazivanje|Podmazivanje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569696 wikitext text/x-wiki [[slika:White Petrolatum1.jpg|mini|desno|300px|Vazelin]] '''Vazelin''' (engl. ''vaseline'', od njem. Wasser: voda + grč. : ulje) je trgovačko ime za polučvrstu, prozirnu, žutu ili bijelu smjesu tekućih i čvrstih ugljikovodika parafinskog reda (alkana) s 15 do 20 ugljikovih atoma u molekuli. ==Osobine i upotreba== Netopljiv je u [[Voda|vodi]] i [[aceton]]u, topljiv u [[benzen]]u, [[eteri|eteru]] i [[kloroform]]u. Dobiva se iz nekih frakcija vakuumske destilacije ostatka nakon atmosferske destilacije [[Nafta|nafte]] ([[parafin]]). Kemijski je vrlo inertan i sličan [[masti]]ma, ali veće čistoće, pa se primjenjuje u medicini i kozmetici. Koristi se u farmaciji i kozmetici kao podloga za ljekovite masti i kreme, zaštita [[kondom]]a, služi i kao zaštita metalnih dijelova od hrđe, za impregnaciju tkanina i kože i dr. Zapaljiv je. ==Izvori== * [[Hrvatska enciklopedija]], Broj 11 (Tr-Ž), str. 303. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2009.g. {{ISBN|978-953-6036-41-7}} [[Kategorija:Naftni derivati]] [[Kategorija:Kozmetika]] [[Kategorija:Podmazivanje]] dd4in9bi8lifgc0zwp6l8gwnl3fwpnq 102 477515 7570040 7569487 2026-08-05T09:09:46Z Divna Jaksic 974 7570040 wikitext text/x-wiki {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor}} '''Dobitnici [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrade Vladimir Nazor]] za arhitekturu i urbanizam:''' {| class="wikitable sortable" ! Godina ! Nagrada za životno djelo ! Godišnja nagrada |- | align=center| 1965. | [[Mladen Kauzlarić]] | [[Neven Šegvić]] |- | align=center| 1966. | [[Juraj Denzler]] | [[Josip Uhlik]] i [[Bernardo Bernardi]] |- | align=center| 1967. | [[Stjepan Planić]] | <small>nije dodijeljena</small> |- | align=center| 1968. | [[Alfred Albini]] | <small>nije dodijeljena</small> |- | align=center| 1969. | [[Josip Seissel]] | <small>nije dodijeljena</small> |- | align=center| 1970. | [[Stjepan Gomboš]], [[Lavoslav Horvat]] | [[Ante Rožić]] |- | align=center| 1971. | [[Antun Ulrich]] | [[Boris Krstulović]] |- | align=center| 1972. | [[Drago Galić]] | [[Grozdan Knežević]] |- | align=center| 1973. | [[Marijan Haberle]] | [[Dinko Kovačić]] i [[Mihajlo Zorić]] |- | align=center| 1974. | [[Vlado Antolić]] | [[Ivan Filipčić]] i [[Borislav Šerbetić]] |- | align=center| 1975. | [[Lovro Perković]] | [[Ante Vulin]] |- | align=center| 1976. | [[Slavko Lowy]] | [[Zdenko Kolacio]], [[Igor Emili]] |- | align=center| 1977. | [[Zvonimir Vrkljan]] | [[Ante Marinović-Uzelac]], [[Jerko Rošin]] |- | align=center| 1978. | [[Božidar Rašica]] | [[Dražen Janković]], [[Zrinka Supek-Andrijević]] i [[Josip Hitil]] |- | align=center| 1979. | [[Franjo Bahovec]] | [[Boris Magaš]] |- | align=center| 1980. | [[Stanko Fabris]] | [[Milan Mitevski]] |- | align=center| 1981. | [[Božidar Tušek]] | <small>nije dodijeljena</small> |- | align=center| 1982. | [[Andre Mohorovičić]] | [[Radovan Tajder]] i [[Mladen Anšel]] |- | align=center| 1983. | [[Zdenko Kolacio]] | [[Branko Kincl]] |- | align=center| 1984. | [[Ivan Vitić]] | [[Marina Matulović Dropulić|Marina Dropulić]] i [[Duško Dropulić]] |- | align=center| 1985. | [[Neven Šegvić]] | [[Marijan Hržić]], [[Zvonimir Krznarić (arhitekt)|Zvonimir Krznarić]] i [[Davor Mance]] |- | align=center| 1986. | [[Dragan Boltar]] | [[Ivan Juras]] i [[Emil Špirić]] |- | align=center| 1987. | [[Aleksandar Dragomanović]] | [[Dražen Juračić]] |- | align=center| 1988. | [[Miroslav Begović]] | [[Ines Filipović]] |- | align=center| 1989. | [[Zdravko Bregovac]] | [[Velimir Neidhardt]] |- | align=center| 1990. | [[Zdenko Sila]] | [[Andrija Mutnjaković]] |- | align=center| 1991. | [[Boris Magaš]] | [[Nikola Bašić]] |- | align=center| 1992. | [[Vjenceslav Richter]] | [[Nenad Fabijanić]] |- | align=center| 1993. | [[Grozdan Knežević]] | <small>nije dodijeljena</small> |- | align=center| 1994. | [[Ivo Radić]] | [[Nikola Bašić]] |- | align=center| 1995. | [[Zoja Dumengjić]] | [[Velimir Neidhardt]], [[Marijan Hržić]], [[Zvonimir Krznarić (arhitekt)|Zvonimir Krznarić]] i [[Davor Mance]] |- | align=center| 1996. | [[Bruno Milić]] | [[Hildegard Auf-Franić]] i [[Tonči Žarnić]] |- | align=center| 1997. | [[Sena Sekulić-Gvozdanović]] | [[Ante Kuzmanić]] i [[Eugen Širola]] |- | align=center| 1998. | [[Ivo Geršić]] | [[Branko Silađin]] |- | align=center| 1999. | [[Jerko Marasović]], [[Tomislav Marasović]] | [[3LHD|Studio 3 LHD]] ([[Saša Begović]], [[Marko Dabrović]], [[Tanja Grozdanić]] i [[Silvije Novak]]) |- | align=center| 2000. | [[Silvana Seissel]] | [[Miroslav Genc]] |- | align=center| 2001. | [[Julije De Luca]] | [[Vinko Penezić]] i [[Krešimir Rogina]] |- | align=center| 2002. | [[Ante Marinović - Uzelac]] | [[Lenko Pleština]] |- | align=center| 2003. | [[Andrija Mutnjaković]] | [[Iva Letilović]] i [[Morana Vlahović]] |- | align=center| 2004. | [[Slavko Jelinek]] | [[Studio Capsula]] ([[Ivana Ergić]],[[ Vanja Ilić]], [[Vesna Milutin]]) |- | align=center| 2005. | [[Mirko Maretić]] | [[Saša Randić]] i [[Idis Turato]] |- | align=center| 2006. | [[Ante Rožić]]<ref name="minkult2006" /> | [[Goran Rako]]<ref name="minkult2006" /> |- | align=center| 2007. | [[Ante Vulin]]<ref name="minkult2007" /> | [[Lea Pelivan]] i [[Toma Plejić]]<ref name="minkult2007" /> |- | align=center| 2008. | [[Nikola Filipović (arhitekt)|Nikola Filipović]]<ref name="minkult2008" /> | [[Marijan Hržić]]<ref name="minkult2008" /> |- | align=center| 2009. | [[Boris Krstulović (arhitekt)|Boris Krstulović]]<ref name="minkult2009" /> | [[3LHD|Studio 3LHD]] ([[Saša Begović]], [[Marko Dabrović]], [[Tatjana Grozdanić Begović]] i [[Silvije Novak]])<ref name="minkult2009" /> |- | align=center| 2010. | [[Dinko Kovačić]]<ref name="minkult2010" /> | [[Nikola Bašić]]<ref name="minkult2010" /> |- | align=center| 2011. | [[Radovan Miščević]], arhitekt i urbanist<ref name="minkult2011" /> | [[Nenad Fabijanić]], arhitekt, za zgradu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu<ref name="minkult2011" /> |- | align=center| 2012. | [[Hildegard Auf-Franić]]<ref name="minkult2012" /> | 2012. [[Neno Kezić]] i [[Emil Šverko]], arhitekti, za Studentski dom i centar Sveučilišnog Kampusa u Splitu <ref name="minkult2012" /> |- | align=center| 2013. | [[Radovan Delalle]]<ref>http://arhitekti-hka.hr/hr/novosti/dogadanja/dodijeljene-su-nagrade-vladimir-nazor-za-2013.-godinu,1451.html</ref> | [[Ivana Žalac]], [[Margita Grubiša]], [[Damir Gamulin]], [[Marin Jelčić]], [[Zvonimir Kralj]] i [[Igor Presečan]] - za Gradsku knjižnicu Labin<ref>http://arhitekti-hka.hr/hr/novosti/dogadanja/dodijeljene-su-nagrade-vladimir-nazor-za-2013.-godinu,1451.html</ref> |- | align=center| 2014. | [[Ivan Crnković]] | [[Emil Špirić]], [[Vedran Pedišić]],[[ Juan Jose]], [[Nunez Andrade]] i [[Erick Velasco Farrera]] za školu i vrtić u sklopu odgojno-obrazovnoga kompleksa "Kajzerica" u Zagrebu. |- | align=center| 2015. | [[Josip Uhlik]] | projektni ured [[Radionica arhitekture]] i [[Vanja Ilić (arhitektica)|Vanja Ilić]] za Muzej [[Vučedolska kultura|vučedolske kulture.]] |- | align=center| 2016. | [[Branko Kincl]] | [[Vjera Bakić]] za ''Bazenski kompleks Svetice'' |- | align=center| 2017. | [[Antun Šatara]] | [[Mirela Bošnjak]], [[Mirko Buvinić]], [[Maja Furlan Zimmermann]] za Osnovnu školu Pazdigrad na Žnjanu u Splitu |- | align=center| 2018. | [[Branko Silađin]] | [[Tomislav Ćurković]] i [[Zoran Zidarić]] za zgradu Vinarije u [[Kutjevo|Kutjevu]] |- | align=center| 2019. | [[Ivan Čižmek]] | Studio [[3LHD]] za projekt ''Urania'' |- | align=center| 2020. | [[Vinko Uhlik]] | [[Tin Sven Franić]], [[Vanja Rister]] i [[Ana Martinčić Vareško]] za Kompleks studentskog doma [[Sveučilište u Dubrovniku|Sveučilišta u Dubrovniku]] |- | align=center| 2021. | [[Đuro Mirković]]<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Objavljeni dobitnici Nagrade „Vladimir Nazor“ za 2021. godinu|url=https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/objavljeni-dobitnici-nagrade-vladimir-nazor-za-2021-godinu/22238|access-date=2022-05-04|website=min-kulture.gov.hr}}</ref> | [[Iva Letilović]], [[Igor Pedišić]] za projekt „[[Providurova palača]]” u Zadru<ref name=":0" /> |- | align=center| 2022. | [[Boris Duplančić]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Objavljeni dobitnici Nagrade „Vladimir Nazor“ za 2022. godinu|url=https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/donesene-odluke-o-dobitnicima-nagrade-vladimir-nazor-za-2022-godinu/23821|access-date=2024-05-17|website=min-kulture.gov.hr}}</ref> | [[Davor Bušnja]] za projekt Jašionice ZK odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu<ref name=":1" /> |- | align=center| 2023. | [[Marijan Hržić]]<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Objavljeni dobitnici Nagrade „Vladimir Nazor“ za 2023. godinu|url=https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/donesene-odluke-o-dobitnicima-nagrade-vladimir-nazor-za-2023-godinu/25915|access-date=2024-05-17|website=min-kulture.gov.hr}}</ref> | [[Lea Pelivan]] i [[Toma Plejić]] za projekt „Zonar Zagreb”<ref name=":2" /> |- | align=center| 2024. | žd | [[Veljko Oluić]] | gn | [[Marin Mikelić]] i [[Tomislav Vreš]] |- | align=center| 2025. | žd | [[Nikola Bašić]] | gn | njiric + arhitekti ([[Hrvoje Njirić]], [[Iskra Filipović]], [[Irma Šmuc]], [[Marko Gusić]]) - za projekt Ambulanta Gračani <ref>[https://min-kulture.gov.hr/UserDocsImages/slike/fotogalerija/2026godina/Dodjela%20Nagrade%20Vladimir%20Nazor%20za%202025/Monografija%20Nagrade%20Vladimir%20Nazor%20za%202025..pdf?vel=503143422 Monografija Ministarstva Kulture 2025 (pristupljeno 05.08.2026.)]</ref> |} == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="minkult2006">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=3018 www.min-kulture.hr], 25. svibnja 2007., Arhitektura i urbanizam, arhitekt Ante Rožić – Nagrada za životno djelo, arhitekt Goran Rako za projekt Arheološkog muzeja Narona, Vid – godišnja nagrada, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> <ref name="minkult2007">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=3897 www.min-kulture.hr], 21. svibnja 2008., Arhitektura i urbanizam, arhitekt Ante Vulin – nagrada za životno djelo, arhitekti Lea Pelivan i Toma Plejić / STUDIO UP za projekt zgrade Gimnazije i Sportske dvorane u Koprivnici – godišnja nagrada, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> <ref name="minkult2008">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4874 www.min-kulture.hr], 20. svibnja 2009., Arhitektura i urbanizam, arhitekt Nikola Filipović – nagrada za životno djelo, arhitekt Marijan Hržić za višenamjensku gradsku dvoranu Krešimir Ćosić u Zadru – godišnja nagrada, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> <ref name="minkult2009">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5897 www.min-kulture.hr], svibanj 2010., Arhitektura i urbanizam, arhitekt Boris Krstulović - nagrada za životno djelo, Saša Begović, Marko Dabrović, Tatjana Grozdanić Begović i Silvije Novak / Studio 3LHD za projekt Centra Zamet u Rijeci - godišnja nagrada, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> <ref name="minkult2010">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6783 www.min-kulture.hr], svibanj 2011., Arhitektura i urbanizam, Nagrada životno djelo – Dinko Kovačić, Godišnja nagrada – Nikola Bašić za Spomen obilježje poginulim vatrogascima na Kornatu, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> <ref name="minkult2011">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=7793 www.min-kulture.hr], svibanj 2012., Arhitektura i urbanizam, Nagrada životno djelo – RADOVAN MIŠČEVIĆ, arhitekt i urbanist, Godišnja nagrada – NENAD FABIJANIĆ, arhitekt, za zgradu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> <ref name="minkult2012">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?ID=8992 www.min-kulture.hr], lipanj 2013., Arhitektura i urbanizam, Nagrada životno djelo – HILDEGARD AUF-FRANIĆ, arhitektica, Godišnja nagrada – NENO KEZIĆ I EMIL ŠVERKO, arhitekti, za Studentski dom i centar Sveučilišnog Kampusa u Splitu, pristupljeno 9. travnja 2014.</ref> }} [[Kategorija:Nagrada Vladimir Nazor|Arhitektura i urbanizam]] 0sjfw3drz601prj1uv6auc8kdwnjdqq 102 477531 7569874 7569491 2026-08-04T21:58:47Z Divna Jaksic 974 7569874 wikitext text/x-wiki {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor}} '''Dobitnici [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrade Vladimir Nazor]] za kazalište: {| class="wikitable sortable" ! Godina ! Nagrada za životno djelo ! Godišnja nagrada |- |- | align=center| 1959. | ŽD | n.d. | GN | [[Branko Gavella]] |- | align=center| 1960. | ŽD | n.d. | GN | [[Vika Podgorska]], [[Kosta Spaić]] |- | align=center| 1961. | ŽD | n.d. | GN | n.d. |- | align=center| 1962. | ŽD | n.d. | GN | n.d. |- | align=center| 1963. | ŽD | n.d. | GN | [[Emil Kutijaro]] |- | align=center| 1964. | ŽD | [[Mila Dimitrijević]] | GN | [[Ervina Dragman]], [[Izet Hajdarhodžić]] |- | align=center| 1965. | ŽD | n.d. | GN | n.d. |- | align=center| 1966. | ŽD | [[Zvonimir Rogoz]] | GN | n.d. |- | align=center| 1967. | ŽD | n.d. | GN | [[Vlado Habunek]] |- | align=center| 1968. | ŽD | [[Tomislav Tanhofer]] | GN | n.d. |- | align=center| 1969. | ŽD | [[Viktor Bek]], [[Božena Kraljeva]], [[Vika Podgorska]] | GN | [[Pero Kvrgić]] |- | align=center| 1970. | ŽD | [[Veljko Maričić]], [[Slavko Batušić]] | GN | [[Miro Međimorec]], [[Gradsko dramsko kazalište Gavella|Dramsko kazalište “Gavella”]], Kazalište “Komedija” |- | align=center| 1971. | ŽD | [[Mato Grković]] | GN | [[Milka Podrug-Kokotović]] |- | align=center| 1972. | ŽD | [[Bela Krleža]] | GN | n.d. |- | align=center| 1973. | ŽD | [[Anđelko Štimac]] | GN | n.d. |- | align=center| 1974. | ŽD | [[Emil Kutijaro]] | GN | [[Nada Subotić]] |- | align=center| 1975. | ŽD | [[Ervina Dragman]] | GN | [[Marija Kohn]] |- | align=center| 1976. | ŽD | [[Ivo Hergešić]] | GN | [[Ivka Dabetić]], [[Rade Šerbedžija]] |- | align=center| 1977. | ŽD | [[Vlado Habunek]] | GN | [[Josip Marotti]] |- | align=center| 1978. | ŽD | [[Ana Roje]] i [[Oskar Harmoš]] | GN | [[Miše Martinović]] |- | align=center| 1979. | ŽD | [[Mira Župan]] | GN | [[Joško Juvančić]], [[Dorijan Sokolović]] i [[Ružica Nenadović-Sokolović]] |- | align=center| 1980. | ŽD | [[Mirko Perković]] | GN | [[Drago Krča]] |- | align=center| 1981. | ŽD | [[Zvonko Agbaba]] | GN | [[Mustafa Nadarević]], [[Maja Srbljenović-Turcu]] i [[Štefan Furijan]] |- | align=center| 1982. | ŽD | [[Ana Maletić]] | GN | [[Fabijan Šovagović]], [[Zlatko Bourek]] |- | align=center| 1983. | ŽD | [[Josip Marotti]] | GN | [[Ivica Kunčević]], [[Dijana Kosec-Bourek]] i [[Ika Škomrlj]] |- | align=center| 1984. | ŽD | [[Mladen Šerment]] | GN | [[Krešimir Zidarić]], [[Krunoslav Šarić]] |- | align=center| 1985. | ŽD | [[Kosta Spaić]] | GN | [[Sanda Miladinov-Langerholz]], [[Zvonko Šuler]] |- | align=center| 1986. | ŽD | [[Pero Kvrgić]] | GN | [[Neva Rošić]], [[Zlatko Kauzlarić-Atač]] |- | align=center| 1987. | ŽD | [[Vesna Butorac-Blaće]] | GN | [[Boris Buzančić]] |- | align=center| 1988. | ŽD | [[Mladen Škiljan]] | GN | [[Slavko Šestak]] |- | align=center| 1989. | ŽD | [[Drago Krča]] | GN | [[Veronika Durbešić]] |- | align=center| 1990. | ŽD | [[Miše Martinović]] | GN | [[Milko Šparemblek]] |- | align=center| 1991. | ŽD | [[Sonja Kastl]] | GN | [[Rene Medvešek]] |- | align=center| 1992. | ŽD | [[Tonko Lonza]] | GN | [[Slavko Brankov]] |- | align=center| 1993. | ŽD | [[Milka Podrug-Kokotović]] | GN | [[HNK Varaždin]], kolektiv predstave “Puno larme, a za ništ'» |- | align=center| 1994. | ŽD | [[Božidar Violić]] | GN | [[Vanja Drach]] |- | align=center| 1995. | ŽD | [[Tomislav Durbešić]] | GN | Kolektiv predstave “Imago” |- | align=center| 1996. | ŽD | [[Aleksandar Augustinčić]] | GN | [[Ljubomir Kerekeš]] |- | align=center| 1997. | ŽD | [[Nada Subotić]] | GN | [[Zlatko Vitez]] |- | align=center| 1998. | ŽD | [[Zvjezdana Ladika]] | GN | [[Vilim Matula]] |- | align=center| 1999. | ŽD | [[Relja Bašić]] | GN | [[Dubravka Ostojić]] |- | align=center| 2000. | ŽD | [[Joško Juvančić]] | GN | [[Goran Grgić]] |- | align=center| 2001. | ŽD | [[Neva Rošić]] | GN | [[Ivica Boban]] |- | align=center| 2002. | ŽD | [[Milko Šparemblek]] | GN | [[Elvis Bošnjak]] |- | align=center| 2003. | ŽD | [[Ika Škomrlj]] | GN | [[Zvonimir Zoričić]] |- | align=center| 2004. | ŽD | [[Nikola Batušić]] | GN | [[Dragan Despot]] |- | align=center| 2005. | ŽD | [[Vanja Drach]] | GN | [[Josip Genda]] |- | align=center| 2006. | ŽD | [[Vanča Kljaković]]<ref name="minkult2006" /> | GN | [[Galiano Pahor]]<ref name="minkult2006" /> |- | align=center| 2007. | ŽD | [[Georgij Paro]]<ref name="minkult2007" /> | GN | [[Boris Svrtan]]<ref name="minkult2007" /> |- | align=center| 2008. | ŽD | [[Zlatko Crnković (glumac)|Zlatko Crnković]]<ref name="minkult2008" /> | GN | [[Alma Prica]]<ref name="minkult2008" /> |- | align=center| 2009. | ŽD | [[Vladimir Gerić]]<ref name="minkult2009" /> | GN | [[Mladena Gavran]]<ref name="minkult2009" /> |- | align=center| 2010. | ŽD | [[Zlatko Vitez]]<ref name="minkult2010" /> | GN | [[Jagoda Kralj Novak]]<ref name="minkult2010" /> |- | align=center| 2011. | ŽD | [[Špiro Guberina]]<ref name="minkult2011" /> | GN | [[Milan Pleština]]<ref name="minkult2011" /> |- | align=center| 2012. | ŽD | [[Nenad Šegvić]] | GN | [[Zlatko Sviben]] |- | align=center| 2013. | ŽD | [[Božidar Boban]] | GN | Balet HNK u Zagrebu |- | align=center| 2014. | ŽD | [[Marija Kohn]] | GN | [[Jelena Miholjević]] |- | align=center| 2015. | ŽD | [[Ivica Boban]] | GN | [[Anja Šovagović-Despot]] |- | align=center| 2016. | ŽD | [[Mustafa Nadarević]] | GN | [[Iva Vitić Gameiro]] |- | align=center| 2017. | ŽD | [[Dragan Despot]] | GN | [[Rene Medvešek]] |- | align=center| 2018. | ŽD | [[Marija Sekelez]] | GN | [[Krešimir Dolenčić]] |- | align=center| 2019. | ŽD | [[Helena Buljan]] | GN | [[Jadranka Đokić]] |- | align=center| 2020. | ŽD | [[Branka Cvitković]] | GN | [[Doris Šarić-Kukuljica]] |- | align=center| 2021. | ŽD | [[Ivica Kunčević]] | GN | [[Siniša Popović]] |- | align=center| 2022. | ŽD | [[Dinka Jeričević]]<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Objavljeni dobitnici Nagrade „Vladimir Nazor“ za 2022. godinu|url=https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/donesene-odluke-o-dobitnicima-nagrade-vladimir-nazor-za-2022-godinu/23821|access-date=2024-05-17|website=min-kulture.gov.hr}}</ref> | GN | [[Ugo Korani]], za ulogu Dimitrija Fjodorovića Karamazova/Kartašova, u „Braća Karamazovi” F.M. Dostojevskog u režiji [[Oliver Frljić|Olivera Frljića]] i ulogu [[Jermolaj Aleksejevič Lopahin|Jermolaja Aleksejeviča Lopahina]] u predstavi „Višnjik” [[Anton Pavlovič Čehov|A. P. Čehova]] u režiji [[Ivan Popovski|Ivana Popovskog]]<ref name=":0" /> |- | align=center| 2023. | ŽD | [[Damir Bartol Indoš]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Objavljeni dobitnici Nagrade „Vladimir Nazor“ za 2023. godinu|url=https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/donesene-odluke-o-dobitnicima-nagrade-vladimir-nazor-za-2023-godinu/25915|access-date=2024-05-17|website=min-kulture.gov.hr}}</ref> | GN | [[Bojana Gregorić]], za ''majke'' u predstavi „Majka” F. Zellera, u režiji [[Enes Vejzović|Enesa Vejzovića]], u izvedbi [[Gradsko dramsko kazalište Gavella|Gradskog dramskog kazališta Gavella]] i Ludens Teatra<ref name=":1" /> |} == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="minkult2006">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=3018 www.min-kulture.hr], 25. svibnja 2007., dramski umjetnik Vanča Kljaković – Nagrada za životno djelo, dramski umjetnik Galiano Pahor za ulogu Schürzingera u predstavi Kazimir i Karolina Ő. von Horvátha – godišnja nagrada, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> <ref name="minkult2007">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=3897 www.min-kulture.hr], 21. svibnja 2008., redatelj Georgij Paro – nagrada za životno djelo, Boris Svrtan za dramatizaciju romana Metastaze Ive Balenovića te za režiju i scenografiju predstave u Satiričkom kazalištu Kerempuh u Zagrebu – godišnja nagrada, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> <ref name="minkult2008">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4874 www.min-kulture.hr], 20. svibnja 2009., dramski umjetnik Zlatko Crnković – nagrada za životno djelo, dramska umjetnica Alma Prica za ulogu Christine u predstavi Elektri pristaje crnina E. O'Neilla i za ulogu Nine Tomblin u predstavi I konje ubijaju, zar ne? H. McCoya – godišnja nagrada, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> <ref name="minkult2009">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5897 www.min-kulture.hr], svibanj 2010., dramski umjetnik Vladimir Gerić - nagrada za životno djelo, dramska umjetnica Mladena Gavran za ulogu u monokomediji Mire Gavrana Najluđa predstava na svijetu - godišnja nagrada, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> <ref name="minkult2010">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6783 www.min-kulture.hr], svibanj 2011., Nagrada za životno djelo – Zlatko Vitez, Godišnja nagrada – Jagoda Kralj Novak za ulogu Juliška u predstavi Familija u prahu Nine Mitrović, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> <ref name="minkult2011">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=7793 www.min-kulture.hr], svibanj 2012., Nagrada za životno djelo – ŠPIRO GUBERINA, dramski umjetnik, Godišnja nagrada – MILAN PLEŠTINA, dramski umjetnik, za ulogu Leonea u predstavi Gospoda Glembajevi M. Krleže, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> }} [[Kategorija:Nagrada Vladimir Nazor|kazalište]] k3htmhgsryuajqpv06vm1dz6ucaav0k 102 477533 7569857 7569493 2026-08-04T21:24:55Z Divna Jaksic 974 7569857 wikitext text/x-wiki {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor}} '''Dobitnici [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrade Vladimir Nazor]] za likovne umjetnosti''': {| class="wikitable sortable" ! Godina ! Nagrada za životno djelo ! Godišnja nagrada |- |- | align=center| 1959. | ŽD | n.d. | GN | [[Vanja Radauš]] |- | align=center| 1960. | ŽD | n.d. | GN | [[Frano Šimunović]] |- | align=center| 1961. | ŽD | [[Frano Kršinić]] | GN | [[Antun Augustinčić]] |- | align=center| 1962. | ŽD | n.d. | GN | n.d. |- | align=center| 1963. | ŽD | [[Marino Tartaglia]] | GN | n.d. |- | align=center| 1964. | ŽD | [[Ljubo Babić]], [[Oton Postružnik]] | GN | n.d. |- | align=center| 1965. | ŽD | [[Oskar Herman]] | GN | n.d. |- | align=center| 1966. | ŽD | [[Mirko Rački]], [[Vilko Gecan]] | GN | n.d. |- | align=center| 1967. | ŽD | n.d. | GN | [[Krsto Hegedušić]] |- | align=center| 1968. | ŽD | [[Jerolim Miše]] | GN | [[Slavko Šohaj]] |- | align=center| 1969. | ŽD | [[Antun Motika]], [[Zlatko Šulentić]] | GN | [[Želimir Janeš]] |- | align=center| 1970. | ŽD | [[Marijan Detoni]], [[Krsto Hegedušić]] | GN | [[Albert Kinert]], [[Zlatko Prica]], [[Miljenko Stančić]] |- | align=center| 1971. | ŽD | [[Antun Mezdjić]] | GN | [[Ksenija Kantoci]] |- | align=center| 1972. | ŽD | [[Frano Šimunović]] | GN | [[Vahid Hodžić]], [[Branko Ružić]] |- | align=center| 1973. | ŽD | [[Vilko Šeferov]] | GN | [[Kosta Angeli Radovani|Kosta Angeli-Radovani]], [[Alfred Pal]] |- | align=center| 1974. | ŽD | [[Stella Skopal]] | GN | [[Raul Goldoni]], [[Josip Vaništa]] |- | align=center| 1975. | ŽD | [[Vjekoslav Parać]] | GN | [[Ivan Lovrenčić]], [[Mladen Pejaković]] |- | align=center| 1976. | ŽD | [[Oton Gliha]] | GN | [[Mira Kovačević-Ovčačik]], [[Ivan Šebalj]] |- | align=center| 1977. | ŽD | [[Vilim Svečnjak]] | GN | [[Stanko Jančić]], [[Nenad Gattin]] |- | align=center| 1978. | ŽD | [[Ante Roca]], [[Slavko Šohaj]] | GN | [[Ordan Petlevski]] |- | align=center| 1979. | ŽD | [[Vojin Bakić]] | GN | [[Ljubo Ivančić]], [[Stipe Brčić]], [[Rajna Buzić]], [[Boris Ljubičić]] i [[Oskar Kogoj]] |- | align=center| 1980. | ŽD | [[Zlatko Prica]], [[Milan Vulpe]] | GN | [[Šime Vulas]] |- | align=center| 1981. | ŽD | [[Edo Kovačević]] | GN | [[Edo Murtić]] |- | align=center| 1982. | ŽD | [[Mira Kovačević-Ovčačik]], [[Željko Hegedušić]] | GN | [[Đuro Pulitika]] |- | align=center| 1983. | ŽD | [[Ljubo Ivančić]], [[Oto Reisinger]] | GN | Odjel za dizajn Elektrotehničkog instituta “Rade Končar” |- | align=center| 1984. | ŽD | [[Ksenija Kantoci]] | GN | [[Boris Bućan]] |- | align=center| 1985. | ŽD | [[Branko Ružić]] | GN | [[Miroslav Šutej]] |- | align=center| 1986. | ŽD | [[Kosta Angeli Radovani|Kosta Angeli-Radovani]] | GN | [[Đuro Seder]] |- | align=center| 1987. | ŽD | [[Ivan Šebalj]] | GN | [[Ivan Kožarić]] |- | align=center| 1988. | ŽD | [[Želimir Janeš]] | GN | [[Ferdinand Kulmer]] |- | align=center| 1989. | ŽD | [[Šime Perić]] | GN | [[Matko Trebotić]] |- | align=center| 1990. | ŽD | [[Ferdinand Kulmer]] | GN | [[Kuzma Kovačić]] |- | align=center| 1991. | ŽD | [[Ivan Lovrenčić]] | GN | [[Vasilije Jordan]] |- | align=center| 1992. | ŽD | [[Dalibor Parać]] | GN | [[Božo Biškupić]] |- | align=center| 1993. | ŽD | [[Mladen Veža]] | GN | [[Antun Babić]] |- | align=center| 1994. | ŽD | [[Ivan Picelj]] | GN | [[Ivo Kalina]] |- | align=center| 1995. | ŽD | [[Milena Lah]] | GN | [[Ivan Lesiak]] |- | align=center| 1996. | ŽD | [[Đuro Pulitika]] | GN | [[Biserka Baretić]] |- | align=center| 1997. | ŽD | [[Ivan Kožarić]] | GN | [[Nikola Koydl]] |- | align=center| 1998. | ŽD | [[Nikola Reiser]] | GN | [[Nives Kavurić Kurtović]] |- | align=center| 1999. | ŽD | [[Aleksandar Srnec]] | GN | [[Zlatko Keser]] |- | align=center| 2000. | ŽD | [[Edo Murtić]] | GN | [[Vatroslav Kuliš]] |- | align=center| 2001. | ŽD | [[Đuro Seder]] | GN | [[Petar Barišić]] |- | align=center| 2002. | ŽD | [[Julije Knifer]] | GN | [[Duje Jurić]] |- | align=center| 2003. | ŽD | [[Nives Kavurić Kurtović]] | GN | [[Igor Rončević]] |- | align=center| 2004. | ŽD | [[Zlatko Bourek]] | GN | [[Siniša Majkus]] |- | align=center| 2005. | ŽD | [[Vjekoslav Vojo Radoičić]] | GN | [[Mladen Galić (slikar)|Mladen Galić]] |- | align=center| 2006. | ŽD | [[Josip Vaništa]]<ref name="minkult2006" /> | GN | [[Zlatan Vrkljan]]<ref name="minkult2006" /> |- | align=center| 2007. | ŽD | [[Dušan Džamonja]]<ref name="minkult2007" /> | GN | [[Munir Vejzović]]<ref name="minkult2007" /> |- | align=center| 2008. | ŽD | [[Nikola Koydl]]<ref name="minkult2008" /> | GN | [[Tomislav Buntak]]<ref name="minkult2008" /> |- | align=center| 2009. | ŽD | [[Alfred Pal]]<ref name="minkult2009" /> | GN | [[Zoltan Novak]]<ref name="minkult2009" /> |- | align=center| 2010. | ŽD | [[Šime Vulas]]<ref name="minkult2010" /> | GN | [[Ivan Faktor]]<ref name="minkult2010" /> |- | align=center| 2011. | ŽD | [[Ivan Ladislav Galeta]]<ref name="minkult2011" /> | GN | [[Goran Petercol]]<ref name="minkult2011" /> |- | align=center| 2012. | ŽD | [[Marija Ujević-Galetović]] | GN | [[Ivan Marušić Klif]] |- | align=center| 2013. | ŽD | [[Mladen Stilinović]] | GN | [[Damir Sokić]] |- | align=center| 2014. | ŽD | [[Jagoda Buić Wuttke]] | GN | [[Marko Tadić (slikar)|Marko Tadić]] |- | align=center| 2015. | ŽD | [[Zlatko Keser]] | GN | [[Svjetlan Junaković]] |- | align=center| 2016. | ŽD | [[Eugen Feller]] | GN | [[Peruško Bogdanić]] |- | align=center| 2017. | ŽD | [[Biserka Baretić]] | GN | [[Dalibor Martinis]] |- | align=center| 2018. | ŽD | [[Nevenka Arbanas]] | GN | [[Matko Mijić]] - za samostalnu izložbu skulptura, objekata, instalacija, sliko-reljefa, ambalaža i crteža – Retrospektiva u [[Moderna galerija|Modernoj galeriji]] |- | align=center| 2019. | ŽD | [[Mihajlo Arsovski]] | GN | [[Mirjana Vodopija]] - za samostalnu izložbu ''Lutajući krajolik'' u [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu]] |- | align=center| 2020. | ŽD | [[Juraj Dobrović]] | GN | [[Zlatko Kopljar]] - za izložbu ''Tenebroso'' u [[Gradski muzej Varaždin|Gradskom muzeju u Varaždinu]] te postavljanje skulpture ''K19'' na Šetalište Vatroslava Jagića u Varaždinu |- | align=center| 2021. | ŽD | [[Slavka Pavić]] | GN | [[Matko Vekić]] - za izložbu „Arhipelag” u [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|Muzeju suvremene umjetnosti]] |- | align=center| 2022. | ŽD | [[Goran Trbuljak]]<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Objavljeni dobitnici Nagrade „Vladimir Nazor“ za 2022. godinu|url=https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/donesene-odluke-o-dobitnicima-nagrade-vladimir-nazor-za-2022-godinu/23821|access-date=2024-05-17|website=min-kulture.gov.hr}}</ref> | GN | [[Nina Ivančić]] - za retrospektivnu izložbu u Galeriji umjetnina, Split<ref name=":0" /> |- | align=center| 2023. | ŽD | [[Boris Ljubičić]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Objavljeni dobitnici Nagrade „Vladimir Nazor“ za 2023. godinu|url=https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/donesene-odluke-o-dobitnicima-nagrade-vladimir-nazor-za-2023-godinu/25915|access-date=2024-05-17|website=min-kulture.gov.hr}}</ref> | GN | [[Ivica Malčić]] - za izložbu „Malčić goes to MSU”, održanu u [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu]]<ref name=":1" /> |} == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="minkult2006">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=3018 www.min-kulture.hr], 25. svibnja 2007., akademski slikar Josip Vaništa – Nagrada za životno djelo, akademski slikar Zlatan Vrkljan za samostalnu izložbu Slike – godišnja nagrada, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> <ref name="minkult2007">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=3897 www.min-kulture.hr], 21. svibnja 2008., akademski kipar Dušan Džamonja – nagrada za životno djelo, akademski slikar Munir Vejzović za izložbe u Galeriji Kula i Palači Milesi u Splitu – godišnja nagrada, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> <ref name="minkult2008">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4874 www.min-kulture.hr], 20. svibnja 2009., akademski slikar Nikola Koydl – nagrada za životno djelo, akademski slikar Tomislav Buntak za izložbu Hodočasnici - vizija mističnih putovanja u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu – godišnja nagrada, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> <ref name="minkult2009">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5897 www.min-kulture.hr], svibanj 2010., grafički dizajner i slikar Alfred Pal - nagrada za životno djelo, akademski slikar Zoltan Novak za izložbu Noćne slike u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu - godišnja nagrada, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> <ref name="minkult2010">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6783 www.min-kulture.hr], svibanj 2011., Nagrada za životno djelo – Šime Vulas, Godišnja nagrada – Ivan Faktor za izložbu Prvi program, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, rujan/listopad 2010, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> <ref name="minkult2011">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=7793 www.min-kulture.hr], svibanj 2012., Nagrada za životno djelo – IVAN LADISLAV GALETA, multimedijski umjetnik, Godišnja nagrada – GORAN PETERCOL za izložbu Predmeti, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, lipanj/srpanj 2011., pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> }} [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor|*Likovne umjetnosti]] h4bkwgwyb9frzndi914xu16ryworf4h 7570031 7569857 2026-08-05T08:56:47Z Divna Jaksic 974 7570031 wikitext text/x-wiki {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor}} '''Dobitnici [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrade Vladimir Nazor]] za likovne umjetnosti''': {| class="wikitable sortable" ! Godina ! Nagrada za životno djelo ! Godišnja nagrada |- |- | align=center| 1959. | ŽD | n.d. | GN | [[Vanja Radauš]] |- | align=center| 1960. | ŽD | n.d. | GN | [[Frano Šimunović]] |- | align=center| 1961. | ŽD | [[Frano Kršinić]] | GN | [[Antun Augustinčić]] |- | align=center| 1962. | ŽD | n.d. | GN | n.d. |- | align=center| 1963. | ŽD | [[Marino Tartaglia]] | GN | n.d. |- | align=center| 1964. | ŽD | [[Ljubo Babić]], [[Oton Postružnik]] | GN | n.d. |- | align=center| 1965. | ŽD | [[Oskar Herman]] | GN | n.d. |- | align=center| 1966. | ŽD | [[Mirko Rački]], [[Vilko Gecan]] | GN | n.d. |- | align=center| 1967. | ŽD | n.d. | GN | [[Krsto Hegedušić]] |- | align=center| 1968. | ŽD | [[Jerolim Miše]] | GN | [[Slavko Šohaj]] |- | align=center| 1969. | ŽD | [[Antun Motika]], [[Zlatko Šulentić]] | GN | [[Želimir Janeš]] |- | align=center| 1970. | ŽD | [[Marijan Detoni]], [[Krsto Hegedušić]] | GN | [[Albert Kinert]], [[Zlatko Prica]], [[Miljenko Stančić]] |- | align=center| 1971. | ŽD | [[Antun Mezdjić]] | GN | [[Ksenija Kantoci]] |- | align=center| 1972. | ŽD | [[Frano Šimunović]] | GN | [[Vahid Hodžić]], [[Branko Ružić]] |- | align=center| 1973. | ŽD | [[Vilko Šeferov]] | GN | [[Kosta Angeli Radovani|Kosta Angeli-Radovani]], [[Alfred Pal]] |- | align=center| 1974. | ŽD | [[Stella Skopal]] | GN | [[Raul Goldoni]], [[Josip Vaništa]] |- | align=center| 1975. | ŽD | [[Vjekoslav Parać]] | GN | [[Ivan Lovrenčić]], [[Mladen Pejaković]] |- | align=center| 1976. | ŽD | [[Oton Gliha]] | GN | [[Mira Kovačević-Ovčačik]], [[Ivan Šebalj]] |- | align=center| 1977. | ŽD | [[Vilim Svečnjak]] | GN | [[Stanko Jančić]], [[Nenad Gattin]] |- | align=center| 1978. | ŽD | [[Ante Roca]], [[Slavko Šohaj]] | GN | [[Ordan Petlevski]] |- | align=center| 1979. | ŽD | [[Vojin Bakić]] | GN | [[Ljubo Ivančić]], [[Stipe Brčić]], [[Rajna Buzić]], [[Boris Ljubičić]] i [[Oskar Kogoj]] |- | align=center| 1980. | ŽD | [[Zlatko Prica]], [[Milan Vulpe]] | GN | [[Šime Vulas]] |- | align=center| 1981. | ŽD | [[Edo Kovačević]] | GN | [[Edo Murtić]] |- | align=center| 1982. | ŽD | [[Mira Kovačević-Ovčačik]], [[Željko Hegedušić]] | GN | [[Đuro Pulitika]] |- | align=center| 1983. | ŽD | [[Ljubo Ivančić]], [[Oto Reisinger]] | GN | Odjel za dizajn Elektrotehničkog instituta “Rade Končar” |- | align=center| 1984. | ŽD | [[Ksenija Kantoci]] | GN | [[Boris Bućan]] |- | align=center| 1985. | ŽD | [[Branko Ružić]] | GN | [[Miroslav Šutej]] |- | align=center| 1986. | ŽD | [[Kosta Angeli Radovani|Kosta Angeli-Radovani]] | GN | [[Đuro Seder]] |- | align=center| 1987. | ŽD | [[Ivan Šebalj]] | GN | [[Ivan Kožarić]] |- | align=center| 1988. | ŽD | [[Želimir Janeš]] | GN | [[Ferdinand Kulmer]] |- | align=center| 1989. | ŽD | [[Šime Perić]] | GN | [[Matko Trebotić]] |- | align=center| 1990. | ŽD | [[Ferdinand Kulmer]] | GN | [[Kuzma Kovačić]] |- | align=center| 1991. | ŽD | [[Ivan Lovrenčić]] | GN | [[Vasilije Jordan]] |- | align=center| 1992. | ŽD | [[Dalibor Parać]] | GN | [[Božo Biškupić]] |- | align=center| 1993. | ŽD | [[Mladen Veža]] | GN | [[Antun Babić]] |- | align=center| 1994. | ŽD | [[Ivan Picelj]] | GN | [[Ivo Kalina]] |- | align=center| 1995. | ŽD | [[Milena Lah]] | GN | [[Ivan Lesiak]] |- | align=center| 1996. | ŽD | [[Đuro Pulitika]] | GN | [[Biserka Baretić]] |- | align=center| 1997. | ŽD | [[Ivan Kožarić]] | GN | [[Nikola Koydl]] |- | align=center| 1998. | ŽD | [[Nikola Reiser]] | GN | [[Nives Kavurić Kurtović]] |- | align=center| 1999. | ŽD | [[Aleksandar Srnec]] | GN | [[Zlatko Keser]] |- | align=center| 2000. | ŽD | [[Edo Murtić]] | GN | [[Vatroslav Kuliš]] |- | align=center| 2001. | ŽD | [[Đuro Seder]] | GN | [[Petar Barišić]] |- | align=center| 2002. | ŽD | [[Julije Knifer]] | GN | [[Duje Jurić]] |- | align=center| 2003. | ŽD | [[Nives Kavurić Kurtović]] | GN | [[Igor Rončević]] |- | align=center| 2004. | ŽD | [[Zlatko Bourek]] | GN | [[Siniša Majkus]] |- | align=center| 2005. | ŽD | [[Vjekoslav Vojo Radoičić]] | GN | [[Mladen Galić (slikar)|Mladen Galić]] |- | align=center| 2006. | ŽD | [[Josip Vaništa]]<ref name="minkult2006" /> | GN | [[Zlatan Vrkljan]]<ref name="minkult2006" /> |- | align=center| 2007. | ŽD | [[Dušan Džamonja]]<ref name="minkult2007" /> | GN | [[Munir Vejzović]]<ref name="minkult2007" /> |- | align=center| 2008. | ŽD | [[Nikola Koydl]]<ref name="minkult2008" /> | GN | [[Tomislav Buntak]]<ref name="minkult2008" /> |- | align=center| 2009. | ŽD | [[Alfred Pal]]<ref name="minkult2009" /> | GN | [[Zoltan Novak]]<ref name="minkult2009" /> |- | align=center| 2010. | ŽD | [[Šime Vulas]]<ref name="minkult2010" /> | GN | [[Ivan Faktor]]<ref name="minkult2010" /> |- | align=center| 2011. | ŽD | [[Ivan Ladislav Galeta]]<ref name="minkult2011" /> | GN | [[Goran Petercol]]<ref name="minkult2011" /> |- | align=center| 2012. | ŽD | [[Marija Ujević-Galetović]] | GN | [[Ivan Marušić Klif]] |- | align=center| 2013. | ŽD | [[Mladen Stilinović]] | GN | [[Damir Sokić]] |- | align=center| 2014. | ŽD | [[Jagoda Buić Wuttke]] | GN | [[Marko Tadić (slikar)|Marko Tadić]] |- | align=center| 2015. | ŽD | [[Zlatko Keser]] | GN | [[Svjetlan Junaković]] |- | align=center| 2016. | ŽD | [[Eugen Feller]] | GN | [[Peruško Bogdanić]] |- | align=center| 2017. | ŽD | [[Biserka Baretić]] | GN | [[Dalibor Martinis]] |- | align=center| 2018. | ŽD | [[Nevenka Arbanas]] | GN | [[Matko Mijić]] - za samostalnu izložbu skulptura, objekata, instalacija, sliko-reljefa, ambalaža i crteža – Retrospektiva u [[Moderna galerija|Modernoj galeriji]] |- | align=center| 2019. | ŽD | [[Mihajlo Arsovski]] | GN | [[Mirjana Vodopija]] - za samostalnu izložbu ''Lutajući krajolik'' u [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu]] |- | align=center| 2020. | ŽD | [[Juraj Dobrović]] | GN | [[Zlatko Kopljar]] - za izložbu ''Tenebroso'' u [[Gradski muzej Varaždin|Gradskom muzeju u Varaždinu]] te postavljanje skulpture ''K19'' na Šetalište Vatroslava Jagića u Varaždinu |- | align=center| 2021. | ŽD | [[Slavka Pavić]] | GN | [[Matko Vekić]] - za izložbu „Arhipelag” u [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|Muzeju suvremene umjetnosti]] |- | align=center| 2022. | ŽD | [[Goran Trbuljak]]<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Objavljeni dobitnici Nagrade „Vladimir Nazor“ za 2022. godinu|url=https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/donesene-odluke-o-dobitnicima-nagrade-vladimir-nazor-za-2022-godinu/23821|access-date=2024-05-17|website=min-kulture.gov.hr}}</ref> | GN | [[Nina Ivančić]] - za retrospektivnu izložbu u Galeriji umjetnina, Split<ref name=":0" /> |- | align=center| 2023. | ŽD | [[Boris Ljubičić]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Objavljeni dobitnici Nagrade „Vladimir Nazor“ za 2023. godinu|url=https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/donesene-odluke-o-dobitnicima-nagrade-vladimir-nazor-za-2023-godinu/25915|access-date=2024-05-17|website=min-kulture.gov.hr}}</ref> | GN | [[Ivica Malčić]] - za izložbu „Malčić goes to MSU”, održanu u [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu]]<ref name=":1" /> |} == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="minkult2006">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=3018 www.min-kulture.hr], 25. svibnja 2007., akademski slikar Josip Vaništa – Nagrada za životno djelo, akademski slikar Zlatan Vrkljan za samostalnu izložbu Slike – godišnja nagrada, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> <ref name="minkult2007">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=3897 www.min-kulture.hr], 21. svibnja 2008., akademski kipar Dušan Džamonja – nagrada za životno djelo, akademski slikar Munir Vejzović za izložbe u Galeriji Kula i Palači Milesi u Splitu – godišnja nagrada, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> <ref name="minkult2008">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4874 www.min-kulture.hr], 20. svibnja 2009., akademski slikar Nikola Koydl – nagrada za životno djelo, akademski slikar Tomislav Buntak za izložbu Hodočasnici - vizija mističnih putovanja u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu – godišnja nagrada, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> <ref name="minkult2009">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5897 www.min-kulture.hr], svibanj 2010., grafički dizajner i slikar Alfred Pal - nagrada za životno djelo, akademski slikar Zoltan Novak za izložbu Noćne slike u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu - godišnja nagrada, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> <ref name="minkult2010">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6783 www.min-kulture.hr], svibanj 2011., Nagrada za životno djelo – Šime Vulas, Godišnja nagrada – Ivan Faktor za izložbu Prvi program, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, rujan/listopad 2010, pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> <ref name="minkult2011">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=7793 www.min-kulture.hr], svibanj 2012., Nagrada za životno djelo – IVAN LADISLAV GALETA, multimedijski umjetnik, Godišnja nagrada – GORAN PETERCOL za izložbu Predmeti, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, lipanj/srpanj 2011., pristupljeno 30. ožujka 2013.</ref> }} [[Kategorija:Nagrada Vladimir Nazor|*Likovne umjetnosti]] 5ubv06jl666psdj0ei8hgmal4ni6xm6 102 486759 7569973 7313824 2026-08-05T07:08:17Z Flamingounicorn 243866 kat. 7569973 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu|string=Ninja kornjače}} [[Datoteka:Nickelodeon Ninja kornjače logo.png|253px|right|thumb|Logotip serije]] '''''[[Ninja kornjače (2012.)|Ninja kornjače]]''''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''Teenage Mutant Ninja Turtles'') je američka animirana serija temeljena na [[Nindža kornjače|istoimenoj franšizi]] koja se počela emitirati 29. rujna 2012. na dječjem kanalu [[Nickelodeon|Nickelodeonu]].<ref>{{citiranje weba|url=http://www.thefutoncritic.com/showatch/teenage-mutant-ninja-turtles/listings/|title=TEENAGE MUTANT NINJA TURTLES (NICKTOONS)|language=en|access-date=14. listopada 2025.|website=thefutoncritic.com}}</ref> == Pregled serije == <onlyinclude>{{Pregled serije |boja1 = #00680f |poveznica1 = Ninja kornjače (2012., 1. sezona) |epizode1 = 26 |premijera1 = {{premijera|28|9|2012}} |finale1 = {{finale|8|8|2013}} |premijeraHR1 = {{premijera|2|1|2014}} |finaleHR1 = {{finale|1|1|2015}} |boja2 = purple |poveznica2 = Dodatak:Popis epizoda serije Ninja kornjače (2012.)#Druga sezona (2013.–2014.) |epizode2 = 26 |premijera2 = {{premijera|12|10|2013}} |finale2 = {{finale|26|8|2014}} |premijeraHR2 = {{premijera|15|1|2015}} |finaleHR2 = {{finale|14|1|2016}} |boja3 = #564CA5 |poveznica3 = Dodatak:Popis epizoda serije Ninja kornjače (2012.)#Treća sezona (2014.–2015.) |epizode3 = 26 |premijera3 = {{premijera|3|10|2014}} |finale3 = {{finale|27|9|2015}} |premijeraHR3 = {{premijera|18|2|2016}} |finaleHR3 = |boja4 = #FFA500 |poveznica4 = Dodatak:Popis epizoda serije Ninja kornjače (2012.)#Četvrta sezona (2015.–2017.) |epizode4 = 26 |premijera4 = {{premijera|25|10|2015}} |finale4 = {{finale|26|2|2017}} |premijeraHR4 = |finaleHR4 = |boja5 = #FF6048 |poveznica5 = Dodatak:Popis epizoda serije Ninja kornjače (2012.)#Peta sezona (2017.) |epizode5 = 20 |premijera5 = {{premijera|19|3|2017}} |finale5 = {{finale|12|11|2017}} |premijeraHR5 = |finaleHR5 = }}</onlyinclude> == Epizode == ===Prva sezona (2012.–2013.)=== {{glavni|Ninja kornjače (2012., 1. sezona)}} {{:Ninja kornjače (2012., 1. sezona)}} ===Druga sezona (2013.–2014.)=== {{Dopuniti odjeljak}} ===Treća sezona (2014.–2015.)=== {{Dopuniti odjeljak}} 26. veljače 2013. Nickelodeon je najavio treću sezonu serije. ===Četvrta sezona (2015.–2017.)=== {{Dopuniti odjeljak}} ===Peta sezona (2017.)=== {{Dopuniti odjeljak}} == Izvori == {{izvori|2}} [[Kategorija:Popisi epizoda američkih televizijskih serija|Ninja kornjače]] [[Kategorija:Ninja kornjače|Epizode]] rbzm2w4huhn29hsw9bv0e0wqs2ws8cy 0 489486 7569939 7130759 2026-08-05T05:07:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569939 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Croatia Mexico Locator.png|mini|290px|desno| <table style="width:90%;"> <tr style="height:0.6em"> <td style="width:50%; background:#DF7000;"></td> <td style="width:50%; background:green;"></td> </tr> <tr style="text-align:center; vertical-align:top;"> <td>'''[[Meksiko]]'''<br>[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|50px]]</td> <td>'''[[Republika Hrvatska]]'''<br>[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|60px]]</td> </tr> </table> ]] '''Hrvatsko-meksički odnosi''' odnose se na bilateralne međunarodne odnose između [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Meksiko|Meksika]]. Službeno su započeli [[6. prosinca]] [[1992.]] godine.<ref>{{cite web |accessdate=2013-06-23 |title=MVEP • Pregled dvostranih međunarodnih ugovora Republike Hrvatske po državama |url=http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/bilateralni-odnosi/pregled-bilateralnih-medunarodnih-ugovora/meksiko,89.html |website=www.mvep.hr}}</ref> [[Hrvatska]] nema [[veleposlanstvo]] u Meksiku niti Meksiko veleposlanstvo u Hrvatskoj. Hrvatsko veleposlanstvo u [[Washington]]u u [[SAD]]-u zaduženo je i za Meksiko, a meksičko veleposlanstvo u [[Budimpešta|Budimpešti]] zaduženo je i za Hrvatsku. Hrvatska ima počasni konzulat u [[Ciudad de México|Ciudad de Méxicu]], a Meksiko ima počasnoga konzula u [[Split]]u.<ref>{{cite web |accessdate=2013-06-23 |title=Grad Split |url=http://www.split.hr/Default.aspx?art=2120 |website=www.split.hr}}</ref> == Politika == Hrvatska i Meksiko potpisali su sporazum o ukidanju [[viza]] za nositelje hrvatskih diplomatskih i službenih [[putovnica]] i nositelje meksičkih diplomatskih i službenih putovnica, a za ostale građane potrebna je viza. Dvije države potpisale su ugovor o suradnji u području [[obrazovanje|obrazovanja]], [[kultura|kulture]] i [[šport]]a. Ministrica vanjskih poslova Meksika, Patricia Espinosa Cantellano bila je u službenom posjetu Hrvatskoj [[2008.]] godine i to je bio prvi posjet na [[ministar]]skoj razini s Meksikom uopće još od uspostave [[diplomacija|diplomatskih]] odnosa i neovisnosti Hrvatske.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=24617&sec=2133&dm=2 |title=Preuzeto 24. lipnja 2013. |access-date=23. lipnja 2013. |archive-date=8. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151208023049/http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=24617&sec=2133&dm=2 |url-status=dead}}</ref> Bilateralna trgovina između Hrvatske i Meksika iznosila je 43 milijuna američkih dolara u 2014.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.economia.gob.mx/comunidad-negocios/comercio-exterior/informacion-estadistica-y-arancelaria |accessdate=2015-12-19 |title=Mexican Ministry of the Economy: Croatia (španjolski) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160425092817/http://www.economia.gob.mx/comunidad-negocios/comercio-exterior/informacion-estadistica-y-arancelaria |archivedate=2016-04-25}}</ref> Godine 2012. Hrvatska izvozi u Meksiko robe u vrijednosti 24,6 milijuna $<ref>{{cite web |url=https://atlas.media.mit.edu/en/explore/tree_map/hs/export/hrv/show/all/2012/ |title=OEC - Import origins of Croatia (2012) |publisher=Atlas.media.mit.edu |accessdate=2017-02-05}}</ref> i uvezla iz Meksika robe u vrijednosti od 26,1 milijuna $.<ref>{{cite web |url=https://atlas.media.mit.edu/en/explore/tree_map/hs/import/hrv/show/all/2012/ |title=OEC - Export destinations of Croatia (2012) |publisher=Atlas.media.mit.edu |accessdate=2017-02-05 |archive-date=25. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150925115931/https://atlas.media.mit.edu/en/explore/tree_map/hs/import/hrv/show/all/2012/ |url-status=dead }}</ref> == Emigracija == Postoji manja iseljenička zajednica Hrvata u Meksiku, najviše u glavnom gradu i okolici. [[Korčula]]nin [[Vinko Paletin]], kao mornar i vojnik pridružuje se ekspediciji [[Španjolci|Španjolca]] Francisca de Monteje mlađeg na poluotoku [[Yucatan]]u. Kao član Meksičke dominikanske provincije sv. Jakova u [[samostan]]u sv. Dominika u Meksiku pripremao se za [[svećenik]]a te se krajem ljeta [[1546.]] vraća u [[Europa|Europu]].<ref>{{cite web |url=http://www.matica.hr/kolo/307/Kor%C4%8Dulanin%20Vinko%20Paletin,%20Kon%C5%A1%C4%87akov%20meksi%C4%8Dki%20prethodnik/ |title=Korčulanin Vinko Paletin, Konšćakov meksički prethodnik |publisher=Matica hrvatska |author=Franjo Šanjek |work=Kolo 2 |accessdate=2013-06-24 |year=2007 |archive-date=6. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170206104537/http://www.matica.hr/kolo/307/Kor%C4%8Dulanin%20Vinko%20Paletin,%20Kon%C5%A1%C4%87akov%20meksi%C4%8Dki%20prethodnik/ |url-status=dead }}</ref> [[Ferdinand Konščak]] kao [[isusovci|isusovački]] [[misionar]] u 18. stoljeću, postao je jedan od najslavnijih istraživača meksičkoga [[Baja California|poluotoka Kalifornije]], koji je dokazao da je Kalifornija [[poluotok]]. Bio je ugledni [[matematičar]], [[astronom]], [[prirodoslovac]], [[geolog]], graditelj [[put]]ova i [[nasip]]a te nadzornik svih [[Isusovačke redukcije|isusovačkih redukcija]] u Meksiku, a njegovo ime nosi otočić "[[Consag Rocks]]" (njegovo meksičko ime je bilo ''Fernando Consag'') na sjeveru [[Kalifornijski zaljev|Kalifornijskog zaljeva]]. Isusovac [[Ivan Ratkaj]] došao je kao misionar u Meksiko [[1680.]], u pokrajinu [[Tarahumara|Tarahumari]] (Chihuahua). Napisao je tri izvješća o putovanjima u [[misija|misije]], kraju, životu, naravi i običajima [[Taracahitian|starosjedilaca]]. To su najstariji opisi tih krajeva, s mnoštvom pojedinosti. Uz treći putopis priložio je kartu pokrajine Tarahumare s označenim geografskim širinama i dužinama, označenim stranama svijeta, ucrtanim misijskim postajama i španjolskim utvrdama, obitavalištima pokrajinskih indijanskih plemena te površno prikazanim rijekama i planinama. To je ujedno i jedan od prvih kartografskih radova hrvatskih autora, te najstarija karta te meksičke pokrajine. Karta pokrajine Tarahumare izrađena je 1683. kao crtež na papiru. Izvornik se čuva u središnjem isusovačkom arhivu u Rimu, a umanjenu kopiju objavio je E. J. Burrus u ''La obra cartográfica de la Provincia Mexicana de la Compañía de Jesús, 1567-1967'', Madrid 1967., P. II. ''carta Nr.'' 16. U Hrvatskoj je popularna [[meksička kuhinja]], [[meksička glazba]] ([[marijači]]) i meksičke [[Telenovela|telenovele]]. == Zanimljivosti == * "[[Los Caballeros]]" prvi je hrvatski sastav koji izvodi tradicionalnu meksičku [[glazba|glazbu]]. Uspješno su sudjelovali [[2000.]] godine na 7. međunarodnom Mariachi i Charrería susretu u [[Guadalajara|Guadalajari]] u Meksiku. * Meksički otočić "[[Consag Rocks]]" nosi naziv po [[Ferdinand Konščak|Ferdinandu Konščaku]]. == Izvori == {{izvori}} {{Vanjska politika Republike Hrvatske}} [[Kategorija:Hrvatsko-meksički odnosi]] qzu0bsqgze352u3jg4u4m8aj6ut900y 0 491017 7569961 7568100 2026-08-05T06:44:19Z Flamingounicorn 243866 kategorija, glavni rapored 7569961 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Matthew Perry 2010 Emmy.jpg|220px|minijatura|desno|[[Matthew Langford Perry|Matthew Perry]] glumio je lik Chandlera Binga.]] '''Chandler Muriel Bing''' je [[izmišljeni lik]] iz [[NBC]]-ove TV serije ''[[Prijatelji]]'', kojeg glumi [[Matthew Langford Perry|Matthew Perry]]. == Opis lika == U televizijskoj seriji, lik Chandler Muriel Bing rođen je [[8. travnja]] [[1968.]] godine. Majka mu je spisateljica erotskih romana, a otac zvijezda [[Las Vegas]]a [[škot]]skoga podrijetla. Potječe iz imućne [[obitelj]]i, koja ima poslugu u kući. Chandlerovi [[roditelji]] najavili su svoj [[razvod]] tijekom [[Dan zahvalnosti|Dana zahvalnosti]], kada je Chandler imao 9 godina, zbog čega više ne slavi taj [[blagdan]] u odrasloj dobi. Počeo je pušiti u dobi od 9 godina, zbog njihova razvoda. Chandleru je sustanar na [[fakultet]]u bio Ross Geller. Za vrijeme proslave Dana zahvalnosti s obitelji Geller tijekom svoje prve godine na fakultetu upoznao je Rossovu sestru Monicu, svoju kasniju suprugu i njenu prijateljicu Rachel. Kasnije se preselio u Apartman #19 u [[Greenwich Village]]u, na [[Manhattan]]u, preko puta Monice Geller i njene sustanarke Phoebe Buffay. Chandlerov sustanar bio je Joey Tribbiani ([[glumac]] u [[sapunica]]ma i [[Talijani|talijanskoga]] porijekla). Svi oni zajedno, uz Rossa i Rachel postali su dobri [[prijatelj]]i, koji se međusobno posjećuju u svojim apartmanima ili odlaze u omiljeni [[caffe bar]] „Central Perk“. {{Prijatelji}} {{GLAVNIRASPORED:Bing, Chandler}} [[Kategorija:Prijatelji]] [[Kategorija:Likovi iz televizijskih serija]] fnc8jqvtukl6n1e4kcd7evyb96smi9l 0 492848 7569982 7448379 2026-08-05T07:31:44Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Limeta]] na [[Limeta (plod)]] 7448379 wikitext text/x-wiki [[File:16-09-17-WikiLovesCocktails-Zutaten-Img0144.jpg|mini|Limeta]] [[Datoteka:Lime - whole and halved.jpg|mini|Limeta]] '''Limeta''' ([[Arapski jezik|ara.]] ''līma'', [[Francuski jezik|fra.]] ''lime'')<ref>{{eng oznaka}} {{cite book |title=A dictionary of true etymologies |author=Adrian Room |publisher=Taylor & Francis |year=1986 |page=101}}</ref> je naziv za voće raznih rodova, promjera do 6 cm. Limete su obično kisele i dobar su izvor [[Vitamin C|vitamina C]]. Često se dodaju različitim jelima, napitcima i mirisima. Rastu tijekom cijele godine, a nešto su manje i okruglije od [[limun]]a. == Povijest == Vjeruje se da je limeta porijeklom iz [[Indija|Indije]] ili [[Malezija|Malezije]].<ref name="TBS">{{eng oznaka}} {{cite news |last=Raichlen |first=Steven |title=Small citruses yield tart juice, aromatic oils, big, fresh taste |url=http://articles.baltimoresun.com/1992-08-02/features/1992215249_1_persian-limes-key-limes-lime-pie |accessdate=10. kolovoza 2013. |newspaper=[[The Baltimore Sun]] |date=2. kolovoza 1992. |archive-date=13. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140113001650/http://articles.baltimoresun.com/1992-08-02/features/1992215249_1_persian-limes-key-limes-lime-pie |url-status=dead }}</ref> Limete su se počele uzgajati u [[Irak]]u<ref name="TBS"/> i [[Perzija|Perziji]],<ref name="TBS"/> prvi nasadi koji su bili namijenjeni trgovini zasađeni su u [[Babilon]]u, današnjem južnom Iraku.<ref name="TBS"/> == Upotreba == [[Datoteka:LimeEssOil.png|thumb|Limetino (''Citrus latifolia'') hladno prešano ulje u staklenoj [[Epruveta|epruveti]]]] Kako bi spriječili [[skorbut]] britanski su moreplovci u 19. stoljeću dobivali dnevno sljedovanje [[citrus]]a, u početku limuna, a kasnije limete.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1644345/pdf/procrsmed00351-0055.pdf State of knowledge about scurvy]</ref> Tek su kasnije otkrili da je količina [[Vitamin C|vitamina C]] u limeti četiri puta manja od one u limunu, ali su ovo saznanje čuvali u najstrožoj tajnosti. Ipak su nastavili koristiti limetu jer im je bila dostupnija u njihovim kolonijama. Ekstrakti i ulja limeta često se koriste u [[parfem]]ima, sredstvima za čišćenje i za [[Aromaterapija|aromaterapiju]]. Jedna od najraširenijih primjena limeta je u [[kokteli]]ma poput [[Caipirinha|caipirinhe]], [[Mojito|mojita]], [[daiquiri]]a, [[Margarita (koktel)|margarite]], [[Cosmopolitan (koktel)|cosmopolitana]] ili [[gimlet]]a. Kad se koža navlažena limetinim sokom izloži [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastom zračenju]] može se pojaviti [[Fitodermatitis|fitodermatitis]], koji može izazvati potamnjenje kože, otekline i pojavu mjehurića. Konobari koji često pripremaju koktele mogu zbog visoke koncentracije [[Furanokumarini|furanokumarina]] u limetama dobiti fitodermatitis.<ref name="Kanerva2000">{{eng oznaka}} {{cite book |author=L. Kanerva |title=Handbook of Occupational Dermatology. |url=http://books.google.com/books?id=ZrclHh9Ep7AC&pg=PA318 |year=2000 |publisher=Springer |isbn=978-3-540-64046-2 |page=318}}</ref> == Vrste limeta == * [[Australske limete]] ** [[Citrus glauca|Australska pustinjska limeta]] (''[[Citrus glauca]]'') ** [[Citrus australasica|Australska prstasta limeta]] (''[[Citrus australasica]]'') ** [[Citrus australis|Australska okrugla limeta]] (''[[Citrus australis]]'') * [[Citrus ×aurantiifolia|Prava limeta]] (''[[Citrus ×aurantiifolia]]'') * [[Citrus ×latifolia|Obična limeta]] (''Citrus ×latifolia'') * [[Citrus hystrix|Kvrgava limeta]] (''[[Citrus hystrix]]'') * [[Limetka]] (''[[Citrus ×floridana]]''), [[Hibrid (biologija)|hibridi]] limete i [[kumkvat]]a * [[Crvena limeta]], ili Krvava-Limeta * [[Melicoccus bijugatus|Španjolska limeta]] (''[[Melicoccus bijugatus]]'') * [[Citrus limetta|Slatka limeta]] (''[[Citrus limetta]]'') * [[Adelia ricinella|Divlja limeta]] (''[[Adelia ricinella]]'') == Slike == <center> <gallery> Datoteka:Lime CDC.jpg|Kriške limuna često se poslužuju uz razne napitke Datoteka:Limes.jpg|Limete u trgovini Datoteka:Lime_Blossom.jpg|Plod i cvijet limete u južnoj Španjolskoj </gallery> </center> == Izvori == {{commons|Lime}} {{izvori}} {{Agrumi}} [[Kategorija:Agrumi]] [[Kategorija:Ljekovito bilje]] arla5hhf0p02c9m9acaabkxbey52u1e 0 494130 7570045 7469212 2026-08-05T09:19:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570045 wikitext text/x-wiki {{Infookvir knjiga | naziv = Iluzija o Bogu | naziv_izvornika = The God Delusion | prijevod = | slika =[[Datoteka:Iluzija o Bogu (hrv.).jpg]] | opis_slike =Naslovnica hrvatskog izdanja iz 2007. | autor = [[Richard Dawkins]] | ilustrator = | dizajn korica = | država =[[UK]] | jezik =[[engleski]] | serijal = | žanr = | vrsta_djela = | izdavač =''Bantam Books'' | datum_izdanja =[[2. rujna]] [[2006.]] | vrijeme_i_mjesto_nastanka = | vrsta_korica =tvrdi i meki uvez, audio knjiga, E-knjiga | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = | mjesto_radnje = | glavni_lik = | teme = [[religija]], [[etika]] | isbn =0-618-68000-4 | prethodna =The Ancestor's Tale | sljedeća =The Greatest Show on Earth: The Evidence for Evolution }} [[File:3.14.08DawkinsSigningByLuigiNovi27.JPG|thumb|[[Richard Dawkins]]]] '''''Iluzija o Bogu''''' ([[engleski|eng.]]: ''The God Delusion'')<ref>Napomena: Naslov djela preveden je na hrvatski jezik kao ''Iluzija o Bogu'', što nije istovjetno engleskoj riječi "delusion". Iluzija označava tek "pogrešnu percepciju stvarnog izvanjskog podražaja, varku u opažanju", "pričin, privid", dok "delusion" ([[hrvatski|hrv.]]:"deluzija") označava "bolesno umišljanje odn. vjerovanje koje se opire svim protuargumentima", "sumanutost".</ref> najprodavanija<ref>{{cite journal |last=Orr |first=H. Allen |date=2007-01-11 |title=A Mission to Convert |journal=[[New York Review of Books]] |location=New York |volume=54 |issue=1 |url=http://www.nybooks.com/articles/19775}}</ref> je nefikcijska knjiga iz [[2006.]] godine engleskog biologa [[Richard Dawkins|Richarda Dawkinsa]], redovitog profesora na [[Sveučilište Oxford|Novom kolegiju u Oxfordu]]<ref>{{cite web |url=http://www.edge.org/3rd_culture/bios/dawkins.html |title=The Third Culture: Richard Dawkins |accessdate=2008-03-08 |publisher=Edge.org}}</ref><ref>{{cite book |title=Who's Who |publisher=A & C Black |location=London |year=2008 |chapter=Clinton Richard Dawkins}}</ref> i bivšeg pročelnika Katedre [[Charles Simonyi|Charlesa Simonyija]] za javno razumijevanje znanosti na [[Sveučilište u Oxfordu|Sveučilištu u Oxfordu]]. U ''Iluziji o Bogu'' Dawkins tvrdi da [[Bog|nadnaravni tvorac]] gotovo sigurno ne postoji i vjerovanje u osobnog Boga definira kao perzistentno lažno uvjerenje koje se drži unatoč predočenju snažnih [[dokaz|protudokaza]].<ref name="preface">{{cite book |last=Dawkins |first=Richard |title=The God Delusion |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |year=2006 |isbn=0-618-68000-4 |authorlink=Richard Dawkins |page=406}}; [http://www.randomhouse.com.au/Downloads/News/GodDelusion_extract_revised.pdf on-line] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080228072308/http://www.randomhouse.com.au/Downloads/News/GodDelusion_extract_revised.pdf |date=28. veljače 2008. }}</ref> Do siječnja [[2010.]] godine engleska je inačica ''Iluzije o Bogu'' prodana u preko 2 milijuna primjeraka.<ref>{{cite web |url=http://richarddawkins.net/articles/5000#455619 |publisher=Richard Dawkins at RichardDawkins.net |title=The God Delusion – back on the Times extended list at No.24 |accessdate=2010-02-06 |date=2010-01-27 |archive-date=17. kolovoza 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/69zV64twP?url=http://richarddawkins.net/articles/5000#455619 |url-status=dead}}</ref> Dosegla je 2. mjesto na popisu najprodavanijih knjiga na [[Amazon.com]]u u studenome [[2006.]] godine.<ref>"Amazon.com book page – search for sales rank for current position". [[Amazon Standard Identification Number|ASIN]] [https://www.amazon.com/dp/0618680004 0618680004]</ref><ref>{{Cite news |title=Atheists top book charts by deconstructing God |author=Jamie Doward |work=The Observer |url=http://books.guardian.co.uk/news/articles/0,,1934353,00.html |date=2006-10-29 |accessdate=2006-11-25 |location=London}}</ref> Početkom prosinca [[2006.]] godine dosegla je 4. mjesto na popisu najprodavanijih nefikcijskih tvrdouvezanih knjiga [[New York Times|''New York Timesa'']] nakon devet tjedana provedenih na popisu.<ref>{{cite news |title=Hardcover Nonfiction – New York Times |url=http://www.nytimes.com/2006/12/03/books/bestseller/1203besthardnonfiction.html?_r=1&oref=slogin |work=The New York Times |date=2006-12-03 |access-date=28. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130512223744/http://www.nytimes.com/2006/12/03/books/bestseller/1203besthardnonfiction.html?_r=1&oref=slogin |archive-date=12. svibnja 2013.}}</ref> Na popisu je ostala sveukupno 51 tjedan sve do [[30. rujna]] [[2007.]]<ref name=VOR>{{cite web |title=''The God Delusion'' - The Voice Of Reason |url=http://thevoiceofreason.de/en/book.html?id=167 |work=TheVoiceOfReason.de |accessdate=2014-08-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150426221927/http://thevoiceofreason.de/en/book.html?id=167 |archivedate=26. travnja 2015.}}</ref> Njemačka inačica naslovljena ''Der Gotteswahn'' prodana je u preko 260 000 primjeraka do [[28. siječnja]] [[2010.]] godine.<ref name=VOR/> Ovo je djelo potaknulo komentare i reakcije sa svih strana, a mnogo je knjiga napisano kao odgovor na nju. ==Pozadina== Dawkins je u svojim prethodnim djelima o [[evolucija|evoluciji]] raspravljao protiv [[kreacionizam|kreacionističkih]] objašnjenja života. Tema ''[[Slijepi urar|Slijepog urara]]'', objavljenog [[1986.]] godine, govori o tome da evolucija može objasniti prividan dizajn u prirodi. U ''Iluziji o Bogu'' on se fokusira izravno na širok raspon argumenata rabljenih za i protiv vjerovanja u egzistenciju Boga (ili bogova). Dawkins opetovano identificira sebe kao [[ateizam|ateista]], dok također ističe da je, u jednom smislu, on i [[agnosticizam|agnostik]], iako "samo do one razine do koje sam agnostik u pogledu vila pri dnu vrta". Dawkins je dugo želio napisati knjigu u kojoj otvoreno [[kritika religije|kritizira religiju]], no njegov ga je izdavač odgovarao od toga. Do [[2006.]] godine njegov se izdavač zagrijao za ideju. Dawkins ovu promjenu uma pripisuje "četirima [[George W. Bush|Bush]]evim godinama".<ref>{{cite web |first=Richard |last=Dawkins |authorlink=Richard Dawkins |title=Richard Dawkins explains his latest book |work=RichardDawkins.net |url=http://richarddawkins.net/mainPage.php?bodyPage=article_body.php&id=170 |accessdate=2007-09-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071013220047/http://richarddawkins.net/mainPage.php?bodyPage=article_body.php&id=170 |archivedate=2007-10-13}}</ref> Do tog je trenutka jedan broj pisaca uključujući [[Sam Harris|Sama Harrisa]] i [[Christopher Hitchens|Christophera Hitchensa]], koje je zajedno s Dawkinsom Robert Weitzel označio "Nesvetim Trojstvom", već bio napisao knjige koje otvoreno napadaju religiju.<ref>{{cite news |first=Robert |last=Weitzel |title=Hitchens, Dawkins, Harris: The Unholy Trinity... Thank God |work=Atlantic Free Press |url=http://www.atlanticfreepress.com/content/view/2112/1/ |accessdate=2007-09-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070915142352/http://www.atlanticfreepress.com/content/view/2112/1/ |archivedate=2007-09-15}}</ref> Prema mrežnom mjestu [[Amazon.com|Amazon.co.uk]] knjiga je dovela do rasta od 50 % u njihovoj prodaji knjiga o religiji i duhovnosti (uključujući antireligijske knjige poput Hitchensova ''[[Bog nije velik]]'') i pada od 120 % u prodaji Biblije.<ref>{{cite news |first=David |last=Smith |title=Believe it or not: the sceptics beat God in bestseller battle |work=The Observer |url=http://books.guardian.co.uk/news/articles/0,,2147152,00.html |accessdate=2007-10-05 |location=London |date=2007-08-12}}</ref> ==Sadržaj== Dawkins posvećuje knjigu [[Douglas Adams|Douglasu Adamsu]] i citira ovog romanopisca: "Zar nije dovoljno smatrati da je vrt lijep bez potrebe da se vjeruje da se pri njegovu dnu također nalaze vile?" Knjiga sadrži deset poglavlja. Prvih nekoliko poglavlja govori o tome da [[Bog]] gotovo sigurno ne postoji dok se u ostatku raspravlja o religiji i moralu. Dawkins piše da ''Iluzija o Bogu'' sadrži četiri "osvješćujuće" poruke: # [[ateizam|Ateisti]] mogu biti sretni, uravnoteženi, moralni i intelektualno ispunjeni. # [[Prirodni odabir]] i slične znanstvene teorije superiorne su "hipotezi o Bogu", iluziji [[inteligentni dizajn|inteligentnog dizajna]] u objašnjenju živog svijeta i [[svemir]]a. # Djeca ne bi trebala biti obilježena religijom svojih roditelja. Pojmovi poput "katoličkog djeteta" ili "muslimanskog djeteta" trebali bi ljude činiti udvornima. # Ateisti bi trebali biti ponosni, ne apologetički, jer [[ateizam]] je dokaz zdrava, neovisna uma.<ref name="preface"/> ===Hipoteza o Bogu=== Na početku knjige Dawkins razlikuje ono što naziva "ajnštajnskom religijom" od nadnaravne religije, tvrdeći da potonju ne bi trebalo brkati s prethodnom. [[Albert Einstein|Einstein]] je napisao da je bio religiozan u tom smislu da je bio svjestan stvari izvan dohvata uma, "čija nas ljepota i sublimnost doseže tek neizravno i poput slaba odraza". No, Dawkins tvrdi, ovaj bog "je svjetlosnim godinama udaljen od intervencionističkog biblijskog Boga koji čudima slama, misli čita, grijehe kažnjava i na molitve odgovara".<ref>''The God Delusion'', str. 13, 19.</ref> Predložena egzistencija ovog intervencionističkog Boga, koju Dawkins naziva "hipotezom o Bogu", postaje važna tema u knjizi.<ref>''The God Delusion'', str. 31.</ref> On drži da bi egzistencija takva Boga imala učinke na fizički svemir i, poput svake druge hipoteze, može se [[pokus|testirati]] i falsificirati.<ref>''The God Delusion'', str. 50.</ref> Dawkins ukratko elaborira glavne filozofske argumente u korist [[Postojanje Boga|Božje egzistencije]]. Od raznih filozofskih dokaza o kojima raspravlja, izdvaja [[teleološki argument|argument iz dizajna]] radi podužeg razmatranja. Dawkins zaključuje da [[prirodni odabir|evolucija prirodnom selekcijom]] može objasniti prividan dizajn u prirodi.<ref name=preface /> On piše da je jedan od najvećih izazova ljudskom umu bio objasniti "kako nastaje složeni, nevjerojatan dizajn svemira", i predlaže da postoje dva nadmetajuća objašnjenja: * hipoteza koja uključuje dizajnera, to jest, složeno Biće odgovorno za složenost koju vidimo. * hipoteza, s podupirućim teorijama, koja objašnjava kako od jednostavnih početaka i principa može nastati nešto složenije. Ovo je osnovni postav njegova argumenta protiv postojanja Boga, [[gambit ultimativnog Boeinga 747]],<ref>''The God Delusion'', str. 114.</ref> u kojem raspravlja da je prvi pokušaj samoodbacivački, dok je drugi pristup korak unaprijed.<ref>Ova interpretacija argumenta zasnovana je na recenzijama [[Daniel Dennett|Daniela Dennetta]] i [[P.Z. Myers]]a.</ref> Pri kraju četvrtog poglavlja ''Zašto gotovo sigurno nema Boga'' Dawkins sumira svoje argumente i izjavljuje, "iskušenje (da se pripiše izgled dizajna samom stvarnom dizajnu) jest lažno zato što hipoteza o dizajneru odmah postavlja još veći problem o tome tko je dizajnirao dizajnera. Čitav problem s kojim smo započeli bio je problem objašnjavanja statističke nevjerojatnosti. Očito je da rješenje nije postulirati nešto još nevjerojatnije".<ref>''The God Delusion'', str. 158.</ref> Štoviše, u četvrtom se poglavlju iznosi da alternativa hipotezi o dizajneru nije ''[[vjerojatnost|izgled]]'' nego ''[[prirodna selekcija]]''. Dawkins ne tvrdi da je dokazima pobio Boga apsolutnom sigurnošću. Umjesto toga predlaže da kao opći princip prednost imaju jednostavnija objašnjenja (vidi [[Occamova oštrica]]) i da bi sveznajući i svemogući Bog morao biti krajnje složen. Upravo stoga on tvrdi da teorija svemira bez Boga ima prednost pred teorijom svemira s Bogom.<ref>''The God Delusion'', str. 147-150.</ref> ===Religija i moral=== Druga polovica knjige počinje istraživanjem korijenâ religije i traženja objašnjenja njezine sveprisutnosti diljem ljudskih kultura. Dawkins zagovara "teoriju religije kao slučajna nusproizvoda – zatajivanja nečeg korisnog"<ref>"The general theory of religion as an accidental by-product – a misfiring of something useful – is the one I wish to advocate" ''The God Delusion'', p. 188</ref> kao na primjer umnog angažmana [[intencijski stav|intencijskog stava]]. Dawkins predlaže da teorija [[mem]]a, a naročito ljudska osjetljivost na religijske meme, može objasniti kako su se religije mogle širiti poput "umnih virusa" diljem društava.<ref>"the purpose of this section is to ''ask'' whether meme theory might work for the special case of religion" (ukošeno u izvorniku, referirajući na jedan od pet odsječaka u petom poglavlju), ''The God Delusion'', str. 191.</ref> Zatim prelazi na temu [[moral]]a držeći da nam religija ne treba da budemo dobri. Naprotiv, naš moral ima [[darvinizam|darvinističko]] objašnjenje: [[altruizam|altruistični]] geni, selekcionirani u procesu [[evolucija|evolucije]], daju ljudima prirodnu [[empatija|empatiju]]. Pita se, "biste li počinili [[ubojstvo]], [[silovanje]] ili pljačku ako biste znali da ne postoji Bog?" On tvrdi da bi vrlo malo ljudi odgovorilo s "da" potkopavajući tvrdnju da je religija potrebna da se ponašamo moralno. U prilog ovome pogledu on elaborira povijest morala tvrdeći da postoji moralni [[Zeitgeist]] koji kontinuirano evoluira u društvu, općenito napredujući prema [[liberalizam|liberalizmu]]. Kako on napreduje, ovaj moralni konsenzus utječe na to kako religijski vođe interpretiraju svoja sveta pisma. Stoga, Dawkins tvrdi, moral nema korijene u [[Biblija|Bibliji]], već nas napredak vlastitog morala informira o dijelu Biblije koji kršćani prihvaćaju i onaj koji danas odbacuju.<ref>Davši nekoliko primjera onoga što smatra brutalnim moralom [[Stari zavjet|Starog zavjeta]], Dawkins piše, "Of course, irritated theologians will protest that we don't take the book of Genesis literally any more. But that is my whole point! We pick and choose which bits of scripture to believe, which bits to write off as symbols and allegories." ''The God Delusion'', str. 238.</ref> ''Iluzija o Bogu'' nije tek obrana ateizma, već također prelazi u napad protiv religije. Dawkins gleda na religiju kao na subverzivnu znanost koja potiče [[fanatizam]], hrabri bigotnost protiv [[homoseksualnost|homoseksualaca]] i utječe na društvo na ostale negativne načine.<ref>On daje primjere slučajeva gdje su se [[bogohuljenje|zakoni o blasfemiji]] rabili za osuđivanje ljudi na smrt kada su se pogrebi gejeva i njihovih simpatizera piketirali. Dawkins tvrdi da su se propovjednici u južnim dijelovima [[SAD|Sjedinjenih Država]] koristili Biblijom radi opravdanja ropstva tvrdeći da su [[Afrika]]nci bili potomci [[Noa|Noina]] grešnog sina [[Ham (Noin sin)|Hama]]. Tijekom [[križarski ratovi|križarskih ratova]] [[poganstvo|pogani]] i [[hereza|heretici]] koji se ne bi preobratili na kršćanstvo bivali su ubijani. U ekstremnu primjeru iz modernih vremena on citira slučaj velečasnog [[Paul Jennings Hill|Paula Hilla]], koji se radovao u sebi svojstvenom [[mučeništvo|mučeništvu]]: "Očekujem veliku nagradu na nebesima... gledam unaprijed radi slave," objavio je pri suočavanju sa [[smrtna kazna|smrtnom kaznom]] zbog ubojstva liječnika koji je izvodio pobačaje na [[Florida|Floridi]] u SAD-u.</ref> Najviše ga razbješnuje poučavanje religije u školama što smatra indoktrinacijskim procesom. On izjednačava religijsko poučavanje djece koje provode roditelji i učitelji u [[vjerska škola|vjerskim školama]] s oblikom mentalnog zlostavljanja. Dawkins smatra oznake "muslimansko dijete" ili "katoličko dijete" jednako pogrešno primjenjivim poput opisa "[[marksizam|marksističko]] dijete" ili "[[torijevci|torijevsko]] dijete" jer se čudi kako se mlado dijete može smatrati dovoljno razvijenim da ima takve neovisne poglede na svemir i mjesto čovječanstva u njemu. Knjiga završava pitanjem da li religija, unatoč svojim navedenim problemima, ispunjava "toliko potreban jaz", pružajući utjehu i nadahnuće ljudima koji je trebaju. Prema Dawkinsu, ove su potrebe puno bolje ispunjene nereligijskim sredstvima poput [[filozofija|filozofije]] i [[znanost]]i. On predlaže da je ateistički svjetonazor životno afirmativan na način na koji religija, sa svojim nezadovoljavajućim "odgovorima" na životne misterije, nikad neće biti. U dodatku se navode adrese za one "kojima je potrebna podrška u bijegu od religije". ==Kritike== Knjiga je izazvala žestoke reakcije, kako pozitivne tako i negativne, te je bila izdana s odobrenjem znanstvenika poput nobelovca i supronalazača strukture [[DNK]] [[James D. Watson|Jamesa D. Watsona]], harvardskog psihologa [[Steven Pinker|Stevena Pinkera]], ali i popularnih pisaca fikcije i [[iluzionizam|iluzionista]] Penna i Tellera.<ref>{{cite web |url=http://richarddawkins.net/godDelusionReviews |title=''The God Delusion'' – Reviews |accessdate=2008-04-08 |publisher=RichardDawkins.net |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080401045656/http://richarddawkins.net/godDelusionReviews |archivedate=2008-04-01}}</ref> Unatoč svemu, knjiga je dobila podijeljene ocjene kritičara: [[Metacritic]] je izvijestio da je knjiga stekla prosječnu ocjenu 59 od 100<ref>{{cite web |url=http://www.metacritic.com/books/authors/dawkinsrichard/goddelusion |title=''The God Delusion'' by Richard Dawkins: Reviews |accessdate=2008-03-13 |publisher=Metacritic |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080218061427/http://www.metacritic.com/books/authors/dawkinsrichard/goddelusion |archivedate=2008-02-18}}</ref> dok je ''[[London Review of Books]]'' kritizirao Richarda Dawkinsa zbog neprovođenja pravog istraživanja o ovoj temi svojega djela, religiji, i postavljanja [[slamnati|slamnatog čovjeka]] da bi svoje argumente protiv teizma učinio valjanima.<ref>{{cite web |title=Lunging, Flailing, Mispunching: The God Delusion by Richard Dawkins |url=http://www.lrb.co.uk/v28/n20/terry-eagleton/lunging-flailing-mispunching}}</ref> Knjiga je nominirana za najbolju knjigu na [[Britanske knjižne nagrade|Britanskim knjižnim nagradama]] na kojima je Richard Dawkins imenovan piscem godine.<ref>{{cite web |title=Winners & Shortlists 2007 |url=http://www.britishbookawards.co.uk/pnbb_winners2007.asp |work=Galaxy British Book Awards |accessdate=2007-09-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080424105746/http://www.britishbookawards.co.uk/pnbb_winners2007.asp |archivedate=2008-04-24}}</ref> ''Iluzija o Bogu'' potaknula je odgovore kako religijskih tako i ateističkih komentatora.<ref>također (Wilson 2007 http://www.skeptic.com/eskeptic/07-07-04#feature). Dawkins je nazvao ovu potonju vrstu kritike, "Ja sam ateistička ostava za piće"{{cite web |first=Richard |last=Dawkins |title=I'm an atheist, BUT.. |url=http://old.richarddawkins.net/articles/318-i-39-m-an-atheist-but |work=RichardDawkins.net |accessdate=2007-09-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130212162245/http://old.richarddawkins.net/articles/318-i-39-m-an-atheist-but |archivedate=2013-02-12}}</ref><ref>{{cite web |url=http://yalepress.yale.edu/yupbooks/book.asp?isbn=9780300111903 |title=Atheist Delusions: The Christian Revolution and Its Fashionable Enemies |first=David Bentley |last=Hart |accessdate=2009-07-24 |publisher=New Haven, CT: Yale University Press 2009}}</ref> Oksfordski teolog [[Alister McGrath]] (pisac ''[[Dawkinsova iluzija?|Dawkinsove iluzije?]]'' i ''[[Dawkinsov Bog: Geni, memi i smisao života|Dawkinsovog Boga]]'') tvrdi da je Dawkins ignorant o [[kršćanska teologija|kršćanskoj teologiji]] i stoga nesposoban inteligentno se angažirati o religiji i vjeri.<ref>{{cite book |last=McGrath |first=Alister |title=Dawkins' God: Genes, Memes, and the Meaning of Life |year=2004 |publisher=Blackwell Publishing |location=Oxford, England |isbn=1-4051-2538-1 |page=str. 81.}}</ref> Dawkins odgovara na ovo pitanjem "morate li čitati o leprekologiji prije nego što se razuvjerite u [[irski vilenjak|leprekone]]?",<ref>{{cite web |url=http://old.richarddawkins.net/articles/1647 |title=Do you have to read up on leprechology before disbelieving in them? |accessdate=2007-11-14 |author=Dawkins, Richard |date=2007-09-17 |publisher=RichardDawkins.net |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140106194926/http://old.richarddawkins.net/articles/1647 |archivedate=2014-01-06}}</ref> a u mekouveznom izdanju ''Iluzije o Bogu'' referira se na američkog biologa [[PZ Myers]]a koji je satirizirao ovaj redak argumenta kao "[[dvoraninov odgovor]]".<ref name='Pharyngula 2006-12-24'>{{cite web |url=http://scienceblogs.com/pharyngula/2006/12/the_courtiers_reply.php |title=The Courtier's Reply |accessdate=2007-11-14 |author=Myers, PZ |date=2006-12-24 |work=Pharyngula |archiveurl=https://www.webcitation.org/65XmaOfwg?url=http://scienceblogs.com/pharyngula/2006/12/the_courtiers_reply.php |archivedate=2012-02-18}}</ref> Dawkins je imao proširenu debatu s McGrathom na Književnom festivalu ''[[Sunday Times]]a'' 2007. godine.<ref>{{cite news |url=http://old.richarddawkins.net/audio/802-richard-dawkins-at-the-sunday-times-oxford-literary-festival |title=Richard Dawkins at The Sunday Times Oxford Literary Festival |author=Cole, Judith |date=2007-03-26 |work=The Times |location=London |access-date=28. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140121195208/http://old.richarddawkins.net/audio/802-richard-dawkins-at-the-sunday-times-oxford-literary-festival |archive-date=21. siječnja 2014.}}</ref> Kršćanski filozof [[Keith Ward]], u svojoj knjizi ''[[Je li religija opasna?]]'' iz [[2006.]] godine, raspravlja protiv stavova Dawkinsa i ostalih da je religija društveno opasna. [[Etičarka]] [[Margaret Somerville]]<ref>{{cite news |url=http://www.smh.com.au/news/national/aiming-for-knockout-blow-in-god-wars/2007/05/24/1179601500045.html |title=Aiming for knockout blow in god wars |accessdate=2007-05-27 |author=Huxley, John |date=2007-05-24 |publisher=The Sydney Morning Herald}}</ref> sugerira da Dawkins "precjenjuje slučaj protiv religije",<ref>{{cite web |url=http://www.beliefnet.com/story/202/story_20279_1.html |title=Does God Believe in Richard Dawkins? |author=Easterbrook, Gregg |publisher=Beliefnet |accessdate=2007-05-26}}</ref> pogotovo njezinu ulogu u ljudskom sukobu. Mnogi Dawkinsovi branitelji tvrde da su kritičari općenito pogrešno razumjeli njegovu stvarnu misao. Tijekom debate na hongkonškom Radiju 3 David Nicholls, pisac i predsjednik [[Australska ateistička zaklada|Australske ateističke zaklade]], ponovio je Dawkinsove osjećaje da je religija "nepotreban" aspekt globalnih problema.<ref>{{cite web |title=Is God a Delusion? |publisher=Radio 3, Hong Kong |date=2007-04-04 |url=http://www.rthk.org.hk/rthk/radio3/backchat/20070404.html |access-date=28. kolovoza 2013. |archive-date=30. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080430003341/http://www.rthk.org.hk/rthk/radio3/backchat/20070404.html |url-status=dead }}</ref> Dawkins tvrdi da je "egzistencija Boga znanstvena hipoteza poput svake druge".<ref>{{cite book |title=The God Delusion |last=Dawkins |first=Richard |year=2006 |isbn=0-618-68000-4 |page=50 |publisher=Houghton Mifflin Co. |location=Boston}}</ref> On se ne slaže s [[Stephen Jay Gould|Gouldovim]] principom [[nepreklapajući magisteriji|nepreklapajućih magisterija]] (NOMA, engl. ''non-overlapping magisteria''). U intervjuu u časopisu ''TIME'' Dawkins je izjavio: <blockquote> Mislim da su Gouldovi zasebni odjeljci bili čisto politički posao u pridobivanju srednjoputaških religioznih ljudi za znanstveni tabor. No radi se o prilično ispraznoj ideji. Postoji mnoštvo područja gdje religija ne mari zbog hodanja po znanstvenim travnjacima. Svako vjerovanje u čuda izravno proturiječi ne samo znanstvenim činjenicama nego i znanstvenom duhu.<ref>{{cite news |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1555132-3,00.html |title=God vs. Science (3) |date=2006-11-05 |author=Van Biema, David |publisher=Time |access-date=28. kolovoza 2013. |archive-url=https://www.webcitation.org/65XmbJal2?url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1555132-3,00.html |archive-date=18. veljače 2012.}}</ref></blockquote> Astrofizičar [[Martin Rees]] sugerirao je da Dawkinsov napad na matičnu religiju nije koristan.<ref>{{cite news |url=http://books.guardian.co.uk/hay2007/story/0,,2089947,00.html |title=Scientists divided over alliance with religion |accessdate=2008-03-17 |author=Jha, Alok |date=2007-05-29 |work=The Guardian |location=UK}}</ref> S obzirom na Reesove tvrdnje u njegovoj knjizi ''Naše kozmičko stanište'' da "takva pitanja leže izvan znanosti; no ona su područje filozofa i teologa", Dawkins kaže "koje ekspertize teolozi mogu izreći o dubokim kozmološkim pitanjima, a znanstvenici ne mogu?"<ref>{{cite web |url=http://www.secularhumanism.org/library/fi/dawkins_18_2.html |title=When Religion Steps on Science's Turf |accessdate=2008-04-03 |author=Dawkins, Richard |year=2006 |publisher=Free Inquiry magazine |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080419125549/http://www.secularhumanism.org/library/fi/dawkins_18_2.html |archivedate=2008-04-19}}</ref><ref>{{cite book |title=The God Delusion |last=Dawkins |first=Richard |year=2006 |isbn=0-618-68000-4 |pages=55–56 |publisher=Houghton Mifflin Co. |location=Boston}}</ref> Drugdje je Dawkins napisao da "postoji potpuna razlika u svijetu između vjerovanja koje je netko spreman braniti navodeći dokaze i logiku, te vjerovanja koje je poduprto ničim više od tradicije, autoriteta ili objave."<ref name="Is Science a Religion?">{{cite web |author=Dawkins, Richard |month=January-February |year=1997 |url=http://www.thehumanist.org/humanist/articles/dawkins.html |title=Is Science a Religion? |accessdate=2008-03-15 |publisher=American Humanist Association |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121030144700/http://www.thehumanist.org/humanist/articles/dawkins.html |archivedate=2012-10-30}}</ref> ===Debata o ''Iluziji o Bogu''=== Dana [[3. listopada]] [[2007.]] [[John Lennox]], profesor matematike na [[Sveučilište Oxford|oksfordskom sveučilištu]], javno je debatirao s [[Richard Dawkins|Richardom Dawkinsom]] na Alabamskom sveučilištu u Birminghamu o Dawkinsovim nazorima izraženima u ''Iluziji o Bogu'', te njihovoj valjanosti nad kršćanskom vjerom i protiv nje.<ref name="Fixed Point Foundation">{{cite web |url=http://fixed-point.org/index.php/video/35-full-length/164-the-dawkins-lennox-debate |title=The God Delusion Debate (Dawkins-Lennox) |publisher=Fixed Point Foundation |accessdate=2009-11-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090817002138/http://www.fixed-point.org/index.php/video/35-full-length/164-the-dawkins-lennox-debate |archivedate=2009-08-17}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/faith/article2588509.ece |title=Richard Dawkins Debates in the Bible Belt |author=Joanna Sugden |work=The Times |location=UK |date=2007-10-04 |accessdate=2009-11-10 |archive-date=29. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110429093533/http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/faith/article2588509.ece |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://blog.al.com/spotnews/2007/10/scholars_match_wits_over_gods.html |title=Scholars match wits over God's existence |author=Kristen Record |publisher=The Birmingham News |date=2007-10-04 |accessdate=2009-11-10}}</ref> "Debata o iluziji o Bogu" označila je Dawkinsov prvi posjet Starom jugu i prvu značajnu raspravu o ovoj temi u "Biblijskom pojasu".<ref>{{cite web |url=http://www.secularnewsdaily.com/2013/03/richard-dawkins-goes-to-the-bible-belt/ |title=Richard Dawkins goes to the Bible Belt |publisher=Secular News Daily.com |accessdate=2014-08-07 |archive-date=11. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140811024226/http://www.secularnewsdaily.com/2013/03/richard-dawkins-goes-to-the-bible-belt/ |url-status=dead }}</ref> Događaj je bio rasprodan, a ''[[Wall Street Journal]]'' nazvao ga je "objava: u Alabami, građanska debata o Božjoj egzistenciji."<ref>{{cite web |url=http://www.opinionjournal.com/forms/printThis.html?id=110010724 |title=A Revelation: In Alabama, A Civil Debate Over God's Existence |author=Naomi Schaefer Riley |publisher=The Wall Street Journal |date=2007-10-12 |accessdate=2009-11-10 |archive-date=11. ožujka 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090311134704/http://www.opinionjournal.com/forms/printThis.html?id=110010724 |url-status=bot: unknown }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://fixed-point.org/index.php/video/35-full-length/164-the-dawkins-lennox-debate |title=Video of The God Delusion Debate (Dawkins – Lennox). |archive-url=https://web.archive.org/web/20090817002138/http://www.fixed-point.org/index.php/video/35-full-length/164-the-dawkins-lennox-debate |archive-date=17. kolovoza 2009. |access-date=28. kolovoza 2013.}}</ref> Dawkins je debatirao s Lennoxom po drugi put u Prirodoslovnom muzeju Sveučilišta u Oxfordu u listopadu [[2008.]] godine. Debata je bila naslovljena "Je li znanost pokopala Boga?" u kojoj je Dawkins rekao da, iako ga ne želi prihvatiti, može se postaviti razumno respektabilan slučaj za "deističkog boga, nekakva boga fizičara, boga nekoga poput [[Paul Davies|Paula Daviesa]], koji je smislio zakone fizike, boga matematičara, boga koji je sastavio svemir na prvom mjestu, a zatim se posjeo i gledao sve kako se zbiva", no ne za teističkog boga.<ref>{{cite web |url=http://fixed-point.org/index.php/events/1-latest/5-has-science-buried-god |title=Has Science Buried God? |publisher=Fixed Point Foundation |accessdate=2010-02-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091230135546/http://www.fixed-point.org/index.php/events/1-latest/5-has-science-buried-god |archivedate=2009-12-30}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.spectator.co.uk/melaniephillips/2543431/is-richard-dawkins-still-evolving.thtml |title=Is Richard Dawkins Still Evolving? |author=Melanie Phillips |work=The Spectator |location=UK |date=2008-10-23 |accessdate=2010-02-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100404034633/http://www.spectator.co.uk/melaniephillips/2543431/is-richard-dawkins-still-evolving.thtml |archivedate=2010-04-04}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/oxford/content/articles/2008/10/15/lennox_dawkins.shtml |title='Has Science Buried God?' |publisher=BBC Oxford |date=2008-10-15 |accessdate=2010-02-01}}</ref><ref>[http://www.youtube.com/watch?v=DxD-HPMpTto video of 11 minutes of the "Has Science Buried God?" debate]</ref> ===Recenzije i odgovori=== * [[Alvin Plantinga]] Dawkinsova konfuzija<ref name='Plantinga'>{{cite web |url=http://richarddawkins.net/articles/676-the-dawkins-confusion-naturalism-ad-absurdum |title=The Dawkins Confusion – Naturalism ad absurdum |author=Alvin Plantinga |year=2007 |accessdate=2011-11-21 |archive-date=28. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111028173347/http://richarddawkins.net/articles/676-the-dawkins-confusion-naturalism-ad-absurdum |url-status=dead}}</ref> * [[Anthony Kenny]] Znanje, vjerovanje i vjera<ref>{{cite journal |first=Anthony |last=Kenny |title=Knowledge, Belief, and Faith |journal=Philosophy |volume=82 |issue=3 |pages=381–397 |month=srpanj |year=2007 |doi=10.1017/S0031819107000010}}</ref> * [[Thomas Nagel]] Strah od religije<ref>{{cite news |first=Thomas |last=Nagel |authorlink=Thomas Nagel |title=The Fear of Religion |work=The New Republic |url=http://www.tnr.com/article/the-fear-religion |date=2006-10-23 |accessdate=2007-09-12}}</ref> * [[Michael Ruse]] Chicago Journals Review<ref>{{cite web |url=http://www.journals.uchicago.edu/doi/abs/10.1086/529280 |title=Richard Dawkins: ''The God Delusion'' |work=Chicago Journals |author=Michael Ruse |month=prosinac |year=2007 |accessdate=2008-05-31}}</ref> * [[Richard Swinburne]] Odgovor Richardu Dawkinsu<ref>{{cite web |url=http://users.ox.ac.uk/~orie0087/pdf_files/Responses%20to%20Controversies/Response%20to%20Dawkins%27%20The%20God%20Delusion%20(revised)_copy(1).pdf |title=Response to Richard Dawkins' comments on my writings in his book ''The God Delusion'' |accessdate=2010-03-10 |last=Swinburne |first=Richard |format=PDF}}</ref> * [[John Cornwell]] Pitanje poštovanja<ref>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/article/0,,2102-2375182.html |title=A question of respect |work=The Times |location=UK |author=John Cornwell |accessdate=2006-11-06 |date=2006-10-01 |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219113832/https://www.thetimes.co.uk/ |url-status=dead }}</ref> * [[Alister McGrath]] i Joanna Collicutt McGrath ''[[Dawkinsova iluzija?]]''<ref>{{cite book |first=Alister |last=McGrath |title=The Dawkins Delusion? |publisher=SPCK |year=2007 |page=20}} Također izraženo u njegovoj recenziji [http://www.theosthinktank.co.uk/The_Dawkins_Delusion.aspx?ArticleID=50&PageID=47&RefPageID=11 "The Dawkins Delusion"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070223201549/http://www.theosthinktank.co.uk/The_Dawkins_Delusion.aspx?ArticleID=50&PageID=47&RefPageID=11 |date=23. veljače 2007. }}.</ref> * [[H. Allen Orr]] Misija za preobraćenje<ref>{{Cite journal |title=A Mission to Convert |author=H. Allen Orr |issue=54.1 |month=siječanj |year=2007 |journal=New York Review of Books |url=http://www.nybooks.com/articles/19775 |accessdate=2007-03-03}}</ref> * [[Terry Eagleton]] ''[[London Review of Books]]'' Zamahivanje, mlaćenje, udaranje u prazno:<ref name=eagleton>{{Cite journal |title=Lunging, Flailing, Mispunching |author=Terry Eagleton |journal=London Review of Books |url=http://www.lrb.co.uk/v28/n20/eagl01_.html |volume=28 |issue=20 |date=2006-10-19 |accessdate=2006-11-26}}</ref> * [[Antony Flew]] Recenzija Iluzije o Bogu<ref>{{cite web |url=http://www.bethinking.org/science-christianity/intermediate/flew-speaks-out-professor-antony-flew-reviews-the-god-delusion.htm |title=Flew Speaks Out: Professor Antony Flew reviews ''The God Delusion'' |work=bethinking.org |author=Anthony Flew |accessdate=2008-12-25}}</ref> – Dawkinsov odgovor<ref>{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/earth/main.jhtml?xml=/earth/2008/08/01/scidawkin101.xml |title=Richard Dawkins branded 'secularist bigot' by veteran philosopher |work=The Daily Telegraph |location=UK |author=Martin Beckford |date=2008-08-02 |access-date=19. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081028175434/http://www.telegraph.co.uk/earth/main.jhtml?xml=%2Fearth%2F2008%2F08%2F01%2Fscidawkin101.xml |archive-date=28. listopada 2008.}}</ref> * Murrough O'Brien iz ''[[The Independent]]a'' Čajniče naš koji jesi na nebesima<ref>Murrough O'Brien, [http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/books/reviews/the-god-delusion-by-richard-dawkins-425934.html "Our Teapot, which art in heaven,"] [[The Independent]], 26. studenoga 2006.</ref> Dawkins odgovara:<ref name='Dawkins 2007-09-17'>{{cite web |url=http://old.richarddawkins.net/articles/1647 |title=Do you have to read up on leprechology before disbelieving in them? |accessdate=2007-11-14 |last=Dawkins |first=Richard |date=2007-09-17 |work=RichardDawkins.net |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140106194926/http://old.richarddawkins.net/articles/1647 |archivedate=2014-01-06}}</ref> * [[Marilynne Robinson]] Recenzija Iluzije o Bogu, Harper's Magazine 2006.<ref>{{cite web |url=http://solutions.synearth.net/2006/10/20/ |title=The God Delusion |work=solutions.synearth.net |author=Marilynne Robinson |accessdate=2010-04-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100312033819/http://solutions.synearth.net/2006/10/20/ |archivedate=12. ožujka 2010.}}</ref> * Simon Watson, Dawkinsova Iluzija o Bogu i ateistički fundamentalizam, antropoetika: The Journal of Generative Anthropology (proljeće 2010.)<ref>{{cite web |url=http://www.anthropoetics.ucla.edu/ap1502/1502Watson.htm |title=Richard Dawkins' The God Delusion and Atheist Fundamentalism |work=Anthropoetics: The Journal of Generative Anthropology 15, br. 2 |author=Simon Watson |year=2010 |accessdate=2010-08-14}}</ref> * [[The Pod Delusion]], tjedni [[podcast]] urednika Jamesa O'Malleyja u kojoj se iznose monolozi amaterskih doprinositelja koji dijele Dawkinsov svjetonazor. ===Knjižni odgovori=== Kritičari su reagirali snažno na Dawkinsove argumente, a mnoge su knjige napisane kao odgovor na ''Iluziju o Bogu''.<ref name="RDF-responding books">{{cite web |title=Two new fleas are discovered! |url=http://old.richarddawkins.net/articles/3216-two-new-fleas-are-discovered |date=2008-10-05 |publisher=The Richard Dawkins Foundation for Reason and Science |accessdate=2012-12-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150512050010/http://old.richarddawkins.net/articles/3216-two-new-fleas-are-discovered |archivedate=2015-05-12}}</ref> Na primjer: * ''Vražja iluzija'' [[David Berlinski|Davida Berlinskog]] * ''[[Darwinov anđeo]]'' [[John Cornwell|Johna Cornwella]] * ''Božji poduzetnik: Je li znanost pokopala Boga?'' [[John Lennox|Johna Lennoxa]] (Oxford: Lion, 2009.) * ''[[Dawkinsova iluzija?]]'' [[Alister McGrath|Alistera McGratha]] i Joanne Collicutt McGrath ==Pravne reperkusije u Turskoj== U [[Turska|Turskoj]], gdje je knjiga bila prodana u najmanje 6000 kopija,<ref name='Turkish Daily'>{{cite news |first=Sylvia |last=Tiryaki |title=''The God Delusion'' in Turkey |date=2007-12-03 |publisher=Turkish Daily News |url=http://www.hurriyetdailynews.com/h.php?news=the-god-delusion-in-turkey-2007-12-03 |accessdate=2008-02-18 |archive-date=21. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201121060452/https://www.hurriyetdailynews.com/ |url-status=dead}}</ref> jedan je tužitelj pokrenuo spor o tome je li ''Iluzija o Bogu'' bila "napad na svete vrijednosti" nakon koje je slijedila žalba u studenome [[2007.]] godine. Da je osuđen, turski izdavač i prevoditelj Erol Karaaslan suočio bi se sa zatvorskom kaznom zbog poticanja religijske mržnje i vrijeđanja religijskih vrijednosti.<ref name='CNN 2007-11-28'>{{cite news |title=Turkey probes atheist's 'God' book |date=2007-11-28 |publisher=AP, CNN |url=http://edition.cnn.com/2007/WORLD/europe/11/28/dawkins.turkey.ap/index.html |accessdate=2007-11-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071129222236/http://edition.cnn.com/2007/WORLD/europe/11/28/dawkins.turkey.ap/index.html |archivedate=2007-11-29}}</ref> U travnju [[2008.]] godine sud je oslobodio branjenika. U odbacivanju potrebe za konfiskacijom kopija knjige predsjedavajući sudac izjavio je da bi njezina zabrana "iz temelja ograničila slobodu mišljenja".<ref name='NTVMSNBC 2008-04-02'>{{cite news |title='Tanrı Yanılgısı' kitabı beraat etti |date=2008-04-02 |publisher=AA |url=http://www.ntvmsnbc.com/news/441428.asp |accessdate=2008-04-02 |language=turski}}</ref> Dawkinsovo mrežno mjesto richarddawkins.net bilo je zabranjeno u Turskoj nešto kasnije iste godine, nakon pritužaba kreacionista [[Adnan Oktar|Adnana Oktara]] (Haruna Yahye) zbog navodne difamacije.<ref>{{cite web |url=http://www.monstersandcritics.com/science/news/article_1431422.php/Turkey_bans_biologist_Richard_Dawkins_website |title=Turkey bans biologist Richard Dawkins' website – Monsters and Critics |accessdate=2009-10-27 |archive-date=18. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090918003024/http://www.monstersandcritics.com/science/news/article_1431422.php/Turkey_bans_biologist_Richard_Dawkins_website |url-status=dead}}</ref> Do srpnja 2011. godine zabrana je bila ukinuta.<ref>{{cite web |url=http://richarddawkins.net/articles/642074-rd-net-no-longer-banned-in-turkey |title=RD.net no longer banned in Turkey! |work=RichardDawkins.net |month=srpanj |year=2011 |accessdate=2011-08-06 |archive-date=5. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111105060322/http://richarddawkins.net/articles/642074-rd-net-no-longer-banned-in-turkey |url-status=dead }}</ref> ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Intervjui== * [http://www.salon.com/books/int/2006/10/13/dawkins/index.html "The flying spaghetti monster"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110821014021/http://www.salon.com/books/int/2006/10/13/dawkins/index.html |date=21. kolovoza 2011. }}, intervju sa Steveom Paulsonom, ''Salon.com'', 13. listopada 2006. * [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1555132,00.html "God vs. Science"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130823131007/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1555132,00.html |date=23. kolovoza 2013. }}, rasprava s [[Francis Collins|Francisom Collinsom]], ''TIME'', 13. studenoga 2006. * [http://www.cbc.ca/thehour/video.php?id=1563 "''The God Delusion''"], intervju s ''[[George Stroumboulopoulos|Georgeom Stroumboulopoulosom]]'', ''[[The Hour (kanadska TV serija)|The Hour]]'', 5. svibnja 2007. * [http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/faith/article1767506.ece "God&nbsp;.&nbsp;.&nbsp;. in other words"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100530131446/http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/faith/article1767506.ece |date=30. svibnja 2010. }}, intervju s [[Ruth Gledhill]], ''[[The Times]]'', 10. svibnja 2007. * [http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=87949769 "Richard Dawkins: An Argument for Atheism"], intervju s [[Terry Gross|Terryjem Grossom]], Fresh Air, 7. ožujka 2008. ==Preporučena literatura== kronološki red izdavanja (najstariji na početku) * [[Stephen D. Unwin]]: [http://www.guardian.co.uk/commentisfree/story/0,,1883586,00.html ''Dawkins needs to show some doubt''], The Guardian, 29. rujna 2006. * [[Crispin Tickell]]: [http://www.ft.com/cms/s/824a87e6-501f-11db-9d85-0000779e2340.html ''Heaven can wait''], [[The Financial Times]], 30. rujna 2006. * Paul Riddell: [http://living.scotsman.com/books.cfm?id=1483032006 ''Did Man really create God?''], [[The Scotsman]], 6. listopada 2006. * [[Mary Midgley]]: [http://www.newscientist.com/channel/opinion/mg19225721.600-review-ithe-god-delusioni-by-richard-dawkins.html review], [[New Scientist]] (zahtijeva predbilježbu). 7. listopada 2006. * Troy Jollimore: [http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/10/15/RVGH2LN2021.DTL ''Better Living Without God?''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120516080752/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/10/15/RVGH2LN2021.DTL |date=16. svibnja 2012. }}, [[San Francisco Chronicle]]. 15. listopada 2006. * [[PZ Myers]]: [http://www.seedmagazine.com/news/2006/10/bad_religion.php ''Bad Religion''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081012091452/http://www.seedmagazine.com/news/2006/10/bad_religion.php |date=12. listopada 2008. }}, [[Seed magazine]]. 22. listopada 2006. * Jim Holt: [http://www.nytimes.com/2006/10/22/books/review/Holt.t.html?_r=1&oref=slogin ''Beyond belief''], [[The New York Times]], 22. listopada 2006. * [[Terry Eagleton]], [http://www.lrb.co.uk/v28/n20/eagl01_.html "Lunging, Flailing, Mispunching"], [[London Review of Books]], sv. 28, br. 20, 19. listopada 2006. * [[Marilynne Robinson]], [http://solutions.synearth.net/2006/10/20 ''The God Delusion''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160413231110/http://solutions.synearth.net/2006/10/20 |date=13. travnja 2016. }}, [[Harper's Magazine]], studeni 2006. * Eric W. Lin: [http://www.thecrimson.com/article.aspx?ref=515434 ''Dawkins Says God Is Not Dead, But He Should Be''], [[The Harvard Crimson]], 1. studenoga 2006. * [[James Wood (kritičar)|James Wood]], [http://www.samharris.org/site/full_text/the-celestial-teapot/ "The Celestial Teapot"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160712112305/http://www.samharris.org/site/full_text/the-celestial-teapot/ |date=12. srpnja 2016. }} [[The New Republic]], prosinac 2006. * Michael Fitzpatrick [http://www.spiked-online.com/index.php?/site/article/2503/ "The Dawkins delusion"], [[Spiked (magazin)|Spiked]] 18. prosinca 2006. * Bill Muehlenberg, ''A Review of The God Delusion'' [http://www.billmuehlenberg.com/2006/12/29/a-review-of-the-god-delusion-by-richard-dawkins-part-1/ Part 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220927133942/https://billmuehlenberg.com/2006/12/29/a-review-of-the-god-delusion-by-richard-dawkins-part-1/ |date=27. rujna 2022. }}, [http://www.billmuehlenberg.com/2006/12/29/a-review-of-the-god-delusion-by-richard-dawkins-part-2/ Part 2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220927131851/https://billmuehlenberg.com/2006/12/29/a-review-of-the-god-delusion-by-richard-dawkins-part-2/ |date=27. rujna 2022. }}, na blogu australskog komentatora CultureWatcha * Robert Stewart: [https://web.archive.org/web/20070331101137/http://www.evolutionary-philosophy.net/review_god_delusion.html ''A detailed summary and review of The God Delusion''], The Journal of Evolutionary Philosophy. 2006. * H. Allen Orr. [http://www.nybooks.com/articles/19775 "A Mission to Convert"], u [[The New York Review of Books]], 11. siječnja 2007. * [[Steven Weinberg]]: [http://tls.timesonline.co.uk/article/0,,25349-2552017,00.html "A deadly certitude"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090916014725/http://tls.timesonline.co.uk/article/0,,25349-2552017,00.html |date=16. rujna 2009. }} (zahtijeva predbilježbu), [[The Times Literary Supplement]], 17. siječnja 2007. * [[Alister McGrath]]: ''[[The Dawkins Delusion]]'', 15. veljače 2007. * [[Scott Hahn]]: ''Answering the New Atheism: Dismantling Dawkins' Case Against God'', Emmaus Road Publishing, 2008. {{ISBN|978-1-931018-48-7}} ==Vanjske poveznice== * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/programmes/newsnight/5372458.stm Newsnight Book Club] – izvadci iz ''Iluzije o Bogu'' * [http://newhumanist.org.uk/1521 Richard Dawkins interviewed by Laurie Taylor in New Humanist magazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111001135634/http://newhumanist.org.uk/1521 |date=1. listopada 2011. }} * [http://www.wnyc.org/shows/bl/episodes/2007/04/23 Audio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090109082131/http://www.wnyc.org/shows/bl/episodes/2007/04/23 |date=9. siječnja 2009. }}: Richard Dawkins u intervjuu s [[Brian Lehrer|Brianom Lehrerom]] * [https://web.archive.org/web/20110625134059/http://www.fixed-point.org/index.php/video/35-full-length/164-the-dawkins-lennox-debate Video] Debata o Iluziji o Bogu [[Kategorija:Knjige o ateizmu]] 5pdi0933bj29h0mbp2nosd35i4t3eyd 102 494528 7569866 7207679 2026-08-04T21:39:15Z Sk53121 310591 7569866 wikitext text/x-wiki '''Popis [[dance u Hrvatskoj|hrvatskih]] [[dance]] izvođača'''. Na popisu su glazbenici i glazbeni sastave koji su u cijelosti ili dijelom svoje glazbeničke karijere snimili dance glazbu na svojim albumima. (popis nepotpun) {{index}} == A == * [[Annamaria]] == B == == C == * [[Colonia]] == D == * [[Dalia]] * [[Divas]] == E == * [[Electro team|E.T.]] * [[Ella]] * [[Emilija Kokić]] * [[En-Joy]] i [[Maja Šuput]] == F == * [[Funny Hill]] * [[Feminnem]] == G == * [[Gracia]] == H == == I == * [[Ilan Kabiljo]] * [[Ivana Banfić]] (I Bee) * [[Ivana Brkić]] * [[Iva Miličević]] == J == * [[Jury de Simbo]] == K == * [[Karma (sastav)]] * [[Kasandra (pjevačica)]] == L == * [[Lana Cenčić]] * [[Leut Magnetic]] == M == * [[Maja Maria]] * [[Mandi]] * [[Massimo Savić|Massimo]]<!-- je, skladbu Benzina --> * [[Matrix (pjevačica)]] * [[Matteo Cetinski]] * [[Minea]] == N == * [[Nikita]] * [[Nikolina]] * [[Nina Badrić]] == P == * [[Papageno]] == S == * [[Sandi Cenov]] * [[Senna M]] * [[Simplicia]] * [[Srebrna krila]]<!-- je, i oni, ali 1990-ih --> == T == * [[Tina i Nikša]] * [[Tony Cetinski]] == V == * [[Valerija]] * [[Nataša Sladić|Vanessa]] * [[Velina]] * [[Viktorija Đonlić]] * [[Vlatka Pokos]] == Y == * [[Josipa Pavičić|Yo]] == Vanjske poveznice == *[http://kult.com.hr/rubrike/scena/702-hrvatske-glazbene-zvijezde-90tih.html Kult] Hrvatske glazbene zvijezde 90-tih [[Kategorija:Hrvatska glazba]] 9rsxzyt4ga4lpekfb2ucs1kjlaa01jh 0 494604 7569876 6247320 2026-08-04T22:02:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569876 wikitext text/x-wiki {{Infookvir novine | ime = Hrvat | tip =dnevne novine | format = | vlasnik = | izdavač = | glavni urednik = | odgovorni urednik = | izvršni urednik = | novinari = | utemeljen =[[1918.]] | politička orijentacija = glasilo [[Starčevićeva stranka prava|Starčevićeve stranke prava]] (1918.-19.)<br>glasilo [[Hrvatska zajednica|Hrvatske zajednice]] (1920.) | jezik =[[hrvatski]] | prestao izlaziti =[[1929.]] | cijena = | sjedište =Zagreb | naklada = | ISSN = | oclc = }} '''Hrvat''' je bio hrvatski [[dnevne novine|dnevnik]] iz [[Zagreb]]a. Izlazile su od 24. prosinca 1918. do 31. svibnja 1929. godine, svakim danom osim nedjelje. Nastavljale su baštinu dnevnika [[Hrvatska država (Zagreb)|Hrvatske države]]. 1919. su godine preuzele i list [[Napredna demokratska stranka|Napredne demokratske stranke]] [[Novo vrijeme]] iz Zagreba, urednika Nike Smolčića. Od 1918. do 1919. bili su glavno glasilo [[Starčevićeva stranka prava|Starčevićeve stranke prava]] za državu SHS, a 1920. bile su glavno glasilo [[Hrvatska zajednica|Hrvatske zajednice]]. Za razdoblja dok su bili organom Hrvatske zajednice, na čelu lista bio je dr [[Ivan Lorković]], a najznačajniji suradnik novinar [[Ivica Peršić]] te dr [[Đuro Šurmin]] koji je uređivao rubriku [[Narodno gospodarstvo|narodnog gospodarstva]].<ref name="Debelić">Nikola Debelić: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-lanova/5229-zaboravljena-90-ta-obljetnica-osnivanja-stranake-koalicije-hrvatska-zajednica.html Zaboravljena 90-ta obljetnica osnivanja stranačke koalicije 'Hrvatska zajednica'], [[Hrvatsko slovo]]/[[HKV]], 13. listopada 2009.</ref> Za Hrvat je pisao [[Cezar Akačić]].<ref>[[Trpimir Macan]]: [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=52946 Cezar Akačić], Hrvatski biografski leksikon </ref> Izdavači su bili Hrvatska pučka nakladna zadruga, a poslije Nakladna zadruga [[Hrvatska zajednica|Hrvatske zajednice]]. Uređivali su ju: * [[Niko Gršković]]<ref name="HBL">Srećko Ljubljanović (2002): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=28 Niko Gršković] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161011051851/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=28 |date=11. listopada 2016. }} Hrvatski biografski leksikon LZMK. Pristupljeno 1. srpnja 2016.</ref> * Franjo Pećnjak * J. Horvath * Šimun Semić * Dragutin Barišec * Radoslav Tatalović-Tomić * Petar Mihočević * Franjo Hartl == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske dnevne novine]] [[Kategorija:Zagrebački tisak]] [[Kategorija:Hrvatski pravaški tisak]] ei9piuiknw2b2ugy54ta3ys00crb2rf 0 497116 7569705 6195396 2026-08-04T15:40:26Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Astronomski objekti]]; +[[Kategorija:Dinamički sustavi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569705 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Binarni sustav''', sustav od dva [[Nebesko tijelo|nebeska tijela]] koji zbog međusobne blizine i pratećih [[Gravitacija|gravitacijskih]] utjecaja orbitiraju oko zajedničkog [[Centar masa|centra mase]]. Primjeri takvih sustava uključuju asteroid [[90 Antiope]] i [[klasični objekt Kuiperovog pojasa]] [[79360 Sila–Nunam]]. == Izvori == {{Izvori}} {{Mrva-astro}} [[Kategorija:Nebeska mehanika]] [[Kategorija:Astronomski objekti]] [[Kategorija:Dinamički sustavi]] mcjmho7x267899gssww37x0eny9kea7 0 497123 7569802 7397469 2026-08-04T19:52:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569802 wikitext text/x-wiki "'''Hey Jude'''" je pjesma koju je napisao engleski [[rock]] glazbenik [[Paul McCartney]], a koja se tradicionalno pripisuje tandemu [[John Lennon|Lennon]]-McCartney. Objavljena je u kolovozu [[1968.]] godine kao prva [[Glazbeni singl|singlica]] njihovog sastava [[The Beatles]] za izdavačku kuću [[Apple Records]]. Po svom je stilu [[balada]]. Izvorno je bila naslovljena "Hey Jules", što se najčešće tumači nastojanjem McCartneyja da utješi Lennonovog sina [[Julian Lennon|Juliana]], čiji su roditelji u to vrijeme prolazili kroz razvod. Poznata je po tome što traje čak sedam minuta te se smatra jednom od najdužih pjesama u povijesti suvremene zabavne glazbe. "Hey Jude" je došla na prvo mjesto britanske top-ljestvice, postavši do tada najdužom pjesmom kojoj je to uspjelo. Također je došla na prvo mjesto američke top-ljestvice gdje je ostala punih devet tjedana. ==Literatura== * {{cite web |work=ProcolHarum.com |year=2006 |title=Channel 4 : The 100 best singles |url=http://www.procolharum.com/99/awsop_gb+mf-100-bestlist.htm |accessdate=2006-01-20 |ref={{SfnRef |ProcolHarum.com |2006}} }} * {{cite web |work=BMI |year=2006 |title=AMOA announcestop 40 jukebox singles of all time |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050207065755/http://www.bmi.com/awards/jukebox.asp |archivedate=2005-02-07 |url=http://www.bmi.com/awards/jukebox.asp |accessdate=2006-01-20 |ref={{SfnRef |BMI |2006}}}} * {{cite news |work=Time |title=Apples for The Beatles |date=1968-09-06 |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,900338,00.html |ref={{SfnRef |Time |1968}} |access-date=15. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120304122729/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,900338,00.html |archive-date=4. ožujka 2012.}} * {{cite web |last=Atwood |first=Brett |title=Beatles, Byrds & Supremes Songs Added To Grammy Hall Of Fame |date=2001-02-13 |work=Yahoo! Music |url=http://music.yahoo.com/read/news/12057267 |accessdate=14. VIII 2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070531171936/http://music.yahoo.com/read/news/12057267 |archivedate=2007-05-31}} * {{cite web |work=Los Angeles Times |year=2007 |title=Awards Database |url=http://theenvelope.latimes.com/factsheets/awardsdb/env-awards-db-search,0,7169155.htmlstory?searchtype=all&query=the+beatles&x=26&y=17 |accessdate=2007-03-04 |ref={{SfnRef |Los Angeles Times |2007}} }} * {{cite web |work=AustrianCharts.at |year=2007 |title=The Beatles&nbsp;— Hey Jude (song) |url=http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=The+Beatles&titel=Hey+Jude&cat=s |accessdate=16. VIII 2007 |ref={{SfnRef |AustrianCharts.at |2007}} }} * {{cite web |work=NorweiganCharts.com |year=2007 |title=The Beatles&nbsp;— Hey Jude (song) |url=http://norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&titel=Hey+Jude&cat=s |accessdate=16. VIII 2007 |ref={{SfnRef |NorweiganCharts.com |2007}} }} * {{cite web |work=SwissCharts.com |year=2007 |title=The Beatles&nbsp;— Hey Jude (song) |url=http://swisscharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&titel=Hey+Jude&cat=s |accessdate=16. VIII 2007 |ref={{SfnRef |SwissCharts.com |2007}} }} * {{cite web |work=Billboard.com |year=2007 |title=The Billboard Hot 100 1968 |url=http://www.billboard.com/bbcom/charts/yearend_chart_display.jsp?f=The+Billboard+Hot+100&g=Year-end+Singles&year=1968 |accessdate=16. VIII 2007 |ref={{SfnRef |Billboard.com |2007}} | archiveurl=https://archive.today/20120720060818/http://www.billboard.com/bbcom/charts/yearend_chart_display.jsp?f=The+Billboard+Hot+100&g=Year-end+Singles&year=1968%23/bbcom/charts/yearend_chart_display.jsp?f=The+Billboard+Hot+100&g=Year-end+Singles&year=1968 | archivedate=20. srpnja 2012. }} * {{cite book |last=Cross |first=Craig |year=2005 |title=The Beatles: Day-by-Day, Song-by-Song, Record-by-Record |publisher=iUniverse |location=Lincoln, NE |isbn=0-595-34663-4}} * {{cite web |last=Cross |first=Craig |year=2006 |title=American Singles |url=http://web.archive.org/web/*/http://www.beatles-discography.com/us-singles.html |accessdate=2006-01-20}} * {{cite book |last=Emerick |first=Geoff |year=2006 |last2=Massey |first2=Howard |title=Here, There and Everywhere: My Life Recording the Music of The Beatles |publisher=Penguin Books |location=New York |isbn=1-59240-179-1}} * {{cite news |last=Finkelstein |first=Daniel |title=Which Beatles song can you hear Paul McCartney swear in? |work=The Times |location=London |url=http://timesonline.typepad.com/comment/2009/04/having-read-a-huge-amount-about-the-beatles-i-thought-i-pretty-much-knew-all-the-quirks-in-their-recordings-how-wrong-i-was.html |date=2009-04-24|access-date=15. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090427041645/http://timesonline.typepad.com/comment/2009/04/having-read-a-huge-amount-about-the-beatles-i-thought-i-pretty-much-knew-all-the-quirks-in-their-recordings-how-wrong-i-was.html |archive-date=27. travnja 2009.}} * {{cite book |last=Harry |first=Bill |year=2000 |title=The Beatles Encyclopedia: Revised and Updated |publisher=Virgin Publishing |location=London |isbn=0-7535-0481-2}} * {{cite book |last=Hertsgaard |first=Mark |year=1995 |title=A Day in the Life: The Music and Artistry of The Beatles |publisher=Delacorte Press |location=New York |isbn=0-385-31377-2}} * {{cite web |work=Broadcast Music Incorporated |year=2009 |title=HEY JUDE (Legal Title), BMI Work #562357 |url=http://repertoire.bmi.com/title.asp?blnWriter=True&blnPublisher=True&blnArtist=True&page=1&keyid=562357&ShowNbr=0&ShowSeqNbr=0&querytype=WorkID |accessdate=2009-10-23 |ref={{SfnRef |BMI |2009}} |url-status=dead }} * {{cite web |work=Beatles.com |year=2004 |title=Hey Jude |archiveurl=https://web.archive.org/web/20040804021440/http://www.beatles.com/html/heyjude/index.html |archivedate=2004-08-04 |url=http://www.beatles.com/html/heyjude/index.html |accessdate=2004-06-03 |ref={{SfnRef |Beatles.com |2004}} }} * {{cite web |last=Hunt |first=Chris |year=2003 |title=The Story Of Hey Jude |work=Beatles Special |url=http://www.chrishunt.biz/features01.html |access-date=15. listopada 2013. |archive-date=11. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160311030401/http://www.chrishunt.biz/features01.html |url-status=dead }} * {{cite web |work=This Day In Music |year=2006 |title=The Ivor Novello Awards 1968 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071104022551/http://www.thisdayinmusic.com/cont/awards/awards68.html |archivedate=2007-11-04 |url=http://www.thisdayinmusic.com/cont/awards/awards68.html |accessdate=2006-01-20 |ref={{SfnRef |This Day In Music |2006}} }} * {{cite web |work=Hey Jules (from London Sunday Times) |title=Lennon and son finally work it out |date=1996-09-29 |url=http://heyjules.com/19931997/articles/1996sept29times.html |accessdate=2007-03-04 |ref={{SfnRef |Hey Jules |1996}} |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927105212/http://heyjules.com/19931997/articles/1996sept29times.html |archivedate=2007-09-27}} * {{cite book |last=Lewisohn |first=Mark |year=1988 |title=The Beatles Recording Sessions |publisher=Harmony Books |location=New York |isbn=0-517-57066-1}} * {{cite book |last=Lowry |first=Todd |year=2002 |title=Lennon and McCartney Hits: Keyboard Signature Licks |publisher=Hal Leonard |isbn=0-634-03250-X}} * {{cite book |last=MacDonald |first=Ian |year=2005 |title=Revolution in the Head: The Beatles' Records and the Sixties |publisher=Pimlico (Rand) |location=London |edition=Second Revised |isbn=1-84413-828-3}} * {{cite book |last=Martin |first=George |year=1994 |authorlink=George Martin |last2=Hornsby |first2=Jeremy |title=All You Need Is Ears |publisher=St. Martin's Press |location=New York |isbn=0-312-11482-6}} * {{cite book |last=Miles |first=Barry |year=1997 |title=Paul McCartney: Many Years From Now |publisher=Henry Holt and Company |location=New York |isbn=0-8050-5249-6}} * {{cite news |last=Pinch |first=Emma |title=Marc Sinden on John Lennon: We were in the presence of God |date=2009-03-06 |newspaper=Liverpool Daily Post |url=http://www.liverpooldailypost.co.uk/liverpool-life-features/liverpool-special-features/2009/03/06/marc-sinden-on-john-lennon-we-were-in-the-presence-of-god-92534-23077241 |accessdate=2009-03-07}} * {{cite web |last=Pollack |first=Alan W. |year=2000 |title=Notes on "Hey Jude" |work=Soundscapes |url=http://www.icce.rug.nl/~soundscapes/DATABASES/AWP/hj.shtml |accessdate=27. VIII 2009 |archive-date=31. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090831125904/http://www.icce.rug.nl/~soundscapes/DATABASES/AWP/hj.shtml |url-status=dead }} * {{cite web |work=Recording Industry Association of America |year=2009 |title=RIAA Gold & Platinum Searchable Database&nbsp;— The Beatles Platinum Singles |url=http://riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&table=SEARCH_RESULTS&action=&title=&artist=The%20Beatles&format=SINGLE&debutLP=&category=&sex=&releaseDate=&requestNo=&type=&level=&label=&company=&certificationDate=&awardDescription=Platinum&catalogNo=&aSex=&rec_id=&charField=&gold=&platinum=&multiPlat=&level2=&certDate=&album=&id=&after=&before=&startMonth=1&endMonth=1&startYear=1958&endYear=2009&sort=Artist&perPage=25 |accessdate=2009-08-09 |ref={{SfnRef |RIAA |2009}} |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924151606/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1 |archivedate=24. rujna 2015. }} * {{cite book |last=Riley |first=Tim |year=2002 |title=The Beatles: Album By Album, Song By Song, the Sixties and After |publisher=Da Capo Press |location=Cambridge, MA |isbn=0-306-81120-0}} * {{cite web |work=Rolling Stone |title=The Rolling Stone 500 Greatest Songs of All Time |date=2004-12-09 |url=http://www.rollingstone.com/news/coverstory/500songs |accessdate=14. VIII 2007 |ref={{SfnRef |Rolling Stone |2004}} |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080622142703/http://www.rollingstone.com/news/coverstory/500songs/page/2 |archivedate=22. lipnja 2008. }} * {{cite web |work=Rolling Stone |title=The Rolling Stone 100 Greatest Beatles Songs |date=Rujan 2011. |url=http://www.rollingstone.com/music/lists/100-greatest-beatles-songs-20110919 |accessdate=2012-05-21 |ref={{SfnRef |Rolling Stone |2010}} }} * {{cite book |last=Schultheiss |first=Tom |year=1980 |title=A Day in the Life: The Beatles Day-By-Day |publisher=Pierian Press |location=Ann Arbor |isbn=0-87650-120-X}} * {{cite book |last=Sheff |first=David |year=2000 |title=All We Are Saying: The Last Major Interview with John Lennon and Yoko Ono |publisher=St. Martin's Press |location=New York |isbn=0-312-25464-4}} * {{cite web |title=Sony ATV |year=2010 |url=https://satv.sonydadc.com/sony_atv/cgi-bin/details?trackId=SATV00000099288 |ref={{SfnRef |Sony ATV |2010}} |url-status=dead }} * {{cite book |last=Spitz |first=Bob |year=2005 |title=The Beatles: The Biography |publisher=Little, Brown |location=Boston |isbn=0-316-80352-9}} * {{cite web |last=Unterberger |first=Richie |year=2006 |title=Review of "Hey Jude" |work=[[Allmusic]] |url={{Allmusic |id=t2762367 |pure_url=yes}} | accessdate=20. I 2006 | ref=harv }} * {{cite news |last=Wardell |first=Jane |title=McCartney In 'Hey Jude' Battle |date=2002-04-30 |work=[[CBS |CBS News]]/[[Associated Press]] |url=http://www.cbsnews.com/stories/2002/04/30/entertainment/main507573.shtml|access-date=15. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20020605195221/http://www.cbsnews.com/stories/2002/04/30/entertainment/main507573.shtml |archive-date=5. lipnja 2002.}} * {{cite book |last=Wenner |first=Jann S |year=2000 |title=Lennon Remembers (Full interview from Lennon's 1970 interview in Rolling Stone magazine) |publisher=Verso |location=London |isbn=1-85984-600-9}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.metrolyrics.com/hey-jude-lyrics-beatles.html Stihovi pjesme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131008104643/http://www.metrolyrics.com/hey-jude-lyrics-beatles.html |date=8. listopada 2013. }} {{The Beatles}} {{GLAVNIRASPORED:Hey Jude (pjesma)}} [[Kategorija:Singlovi iz 1968.]] [[Kategorija:The Beatles]] 2wsbe8jj3sizni7jchb93durhwsdlhh 0 497408 7569690 6698010 2026-08-04T15:30:36Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Podmazivanje|Podmazivanje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569690 wikitext text/x-wiki {{izvor}} [[Datoteka:Liquid-silicon-rubber.jpg|thumb|Tekuci silikon]] '''Silikon''' je [[polimer]]ni [[silicij]] koji se proizvodi kao tekuća smola ili [[elastomer]]. Silikonska [[tekućina]] se rabi primjerice kao implantat za [[grudi]], kao [[ljepilo]], [[mazivo]]. Silikonska guma služi kao [[električni izolator]], materijal za brtvljenje, za laminiranje staklene vune itd. == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Silicones}} *[http://www.elmhurst.edu/~chm/vchembook/404silicone.html Silicone Polymers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090108192026/http://www.elmhurst.edu/%7echm/vchembook/404silicone.html |date=8. siječnja 2009. }} (Virtual Chembook, Elmhurst College {{mrva}} [[Kategorija:Polimeri]] [[Kategorija:Podmazivanje]] smoxizlmmg24bkark911x2ykqd7odn1 0 497521 7569903 7492751 2026-08-04T23:39:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569903 wikitext text/x-wiki {{Infookvir udruga | bgcolour = | tekst na vrhu = Hrvatska liga protiv raka | slika = Logo HLPR.png | veličina = 180px | naziv ispod slike = logotip Hrvatske lige protiv raka | naziv = Hrvatska liga protiv raka | skr.naziv = HLPR | predsj. = Doc.dr. sc. [[Damir Eljuga]], dr. med. | dat.osnivanja = [[5. studenog]] [[1966.]] | registarski = | br.članova = | adresa = Ilica 197, Zagreb }} '''Hrvatska liga protiv raka''' od svog osnutka početkom [[1960-ih]] kao najstarija udruga za borbu protiv [[Rak (bolest)|raka]] na ovim prostorima učinila je ogroman doprinos u poboljšanju [[Onkologija|onkološke]] zaštite pučanstva u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Njezine su aktivnosti i učinci po mišljenju mnogih stručnjaka veliki i često puta nezamjenjivi jer je mobilizirala ne samo brojne stručnjake iz onkologije i srodnih struka u borbi protiv raka nego i intelektualnu elitu iz brojnih drugih područja.<ref>http://www.radiong.hr/?d=1&id=3885 (pristupljeno 21. listopada 2013.)</ref> == Povijest == Godine [[1963.]] rođena je ideja o osnivanju Lige za borbu protiv raka. Naime, te je godine akademik [[Ivo Padovan]], tada kao predsjednik kancerološke sekcije Hrvatskog liječničkog zbora sudjelovao u programima istraživanja suvremenih metoda i pristupa liječenju raka u ljudi u jednoj od najpoznatijih onkoloških bolnica u [[SAD]]-u "Sloan Kettering Memorial Cancer Center", koja je nastala na poticaj znamenitog ginekologa dr. Mariona Simsa. Za tog studijskog boravka bio je pozvan kao gost u Američko društvo za borbu protiv raka u New-Yorku. Bio je zadivljen uspjesima toga najvećeg i najsnažnijeg društva za borbu protiv raka te je spoznao da bi takvo društvo trebalo osnovati i u Hrvatskoj. Još za vrijeme boravka u SAD-u, uz pomoć spomenutog američkog društva i Hrvata u dijaspori akademik Ivo Padovan i suradnici izradili su prvu studiju o "Ligi za borbu protiv raka". Odmah po povratku u Hrvatsku 1964. godine okuplja istomišljenike i pristupa svim potrebnim radnjama za osnivanje Lige za borbu protiv raka. Osniva Inicijativni odbor za osnutak Lige u kojem su uz akademika Padovana i doc. dr. Marko Bašić, dr. Krešimir Čupak, dr. Velimir Kirhmajer, dr. Željko Maričić, Bruno Mark, doc. dr. Nedjeljko Milić, doc. dr. Miroslav Orešković, dr. Mijo Rudar i Ante Šercer. Podršku osnivanju Lige tada su dali brojni kulturni, politički i privredni djelatnici grada Zagreba i Republike Hrvatske. Bilo je i "ideoloških" zapreka budući je bilo i onih ljudi zasljepljenih jednoumljem koji su tvrdili: "da socijalizam u kojem živimo je sam po sebi human i da će te probleme on sam riješiti bez uvoza zapadnjačkih čovjekoljubivih ideja udruženja građana". Unatoč takvom, srećom ne raširenom mišljenju, akademik Padovan ne posustaje već dobiva podršku i od [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta]], [[HAZU]], [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta]] i brojnih znanstvenih ustanova za osnivanje Lige za borbu protiv raka. Pogodnost za osnutak Lige u tom periodu bila je i ta što su tada počele slabiti [[Jugounitarizam|unitarističke snage]] u tadašnjoj Jugoslaviji i na pomolu je bilo hrvatsko demokratsko ozračje tzv. [[hrvatsko proljeće]]. Osnivačka skupština Lige za borbu protiv raka, dobrovoljno-humanitarnog društva za područje R. Hrvatske održana je [[5. studenog]] [[1966.]] u Vinogradskoj bolnici gdje je imala i privremeno sjedište. Akademik Padovan u svom izlaganju na toj osnivačkoj skupštini ističe: {{citat|Danas je potpuno svakome jasno da je rano otkrivanje raka i liječenje raka kao i briga za bolesnike od raka problem tako kompleksan i velik da je nemoguće da ostane samo u centru interesa zdravstvene službe, već da se ovim problemom mora zainteresirati čitava društvena zajednica i da se povedu široke akcije, a naročito da se u tim akcijama očituje dobrovoljnost i humanost.|Ivo Padovan}} Ove riječi su i danas nakon 37 godina posve istinite i aktualne. Liga na svom zasjedanju [[21. siječnja]] [[1967.]] između ostalog donosi sljedeći zaključak: {{citat|Da bi pomogli bolesnicima koji boluju od raka i nihovim obiteljima i skrbnicima, Liga će poduprijeti akciju osnivanja središnje institucije za borbu protiv raka u Zagrebu, kao i težnje da ta institucija udruži sve medicinske stručnjake u borbi protiv raka.}} Liga upućuje zahtjev Skupštini grada za dodjelu adekvatne zgrade za spomenute namjene. Skupština grada na svojoj 7. sjednici održanoj dana 18. travnja 1967. dodjeljuje bivšu zgradu općine Črnomerec Ligi za borbu protiv raka. Dana 29. rujna 1967. održan je prvi Plenum Lige na kojem je [[Pero Pirker]], tadašnji gradonačelnik grada Zagreba izabran za predsjednika i na kojem je donijeta odluka o osnivanju Središnjeg instituta za tumore i slične bolesti, prve takve ustanove u Hrvatskoj u kojoj će se liječnici različitih specijalnosti i stručnjaci drugih struka provoditi istraživanje, dijagnostiku i liječenje oboljelih od zloćudnih bolesti o kojima se tada razmjerno malo znalo. Institut je svečano otvoren koncem studenog 1968. godine i to je bio, često je isticao akademik Padovan: {{citat|Najteži zadatak Lige ne samo zbog golemih materijalnih sredstava potrebnih za takav Institut, već i zbog različitih, često oprečnih shvaćanja među našim stručnjacima o potrebi takve jedne ustanove koja se je u svijetu pokazala najučinkovitijom u svojoj temeljnoj namjeni.|Ivo Padovan}} Takvih oprječnih mišljenja, nažalost ima i danas. Uz Institut, današnju Kliniku za tumore, Liga je osnovala i područne centre za dijagnostiku i liječenje bolesnika od raka u [[Rijeka|Rijeci]], [[Split]]u i [[Osijek]]u, te brojne onkološke dispanzere diljem Hrvatske. Uz pomoć Lige tada je u Hrvatskoj ukupno bilo na raspolaganju oko 500 postelja za oboljele od raka. Osnivanjem ovih onkoloških ustanova, i primjeni suvremenih znanstvenih spoznaja možemo mirne duše kazati da je akademik Ivo Padovan udario temelje modernoj hrvatskoj onkologiji. == Aktivnosti == * [[Hrvatski dan mimoza|Dan mimoza]] * [[Dan narcisa]] * [[Mjesec borbe protiv raka]] * [[Mjesec borbe protiv raka dojke]] * Predavanja * [[Svjetski dan bolesnika]] == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == * [http://hlpr.hr/povijest-lige Doprinos Hrvatske lige protiv raka u razvoju hrvatske onkologije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131022152757/http://hlpr.hr/povijest-lige |date=22. listopada 2013. }} [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Udruge i društva#Hrvatska liga protiv raka|s dopusnicom]] (pristupljeno 21. listopada 2013.) == Vanjske poveznice == * [http://hlpr.hr/ Hrvatska liga protiv raka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131022152757/http://hlpr.hr/povijest-lige |date=22. listopada 2013. }} [[Kategorija:Hrvatske udruge]] [[Kategorija:Zdravstveni aktivizam u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]] k1wjsancpedff2s5xeghc71efvpbna5 0 505945 7569648 7338245 2026-08-04T14:59:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 5; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569648 wikitext text/x-wiki {{TOCright}} '''Grčka komedija''' bila je, uz [[Grčka tragedija|tragediju]] i [[Satirska igra|satirsku igru]], jedan od tri glavna [[Književni žanr|žanra]] starogrčkog kazališta i obuhvaćala je niz scenskih vrsta, uključujući pučku [[Improvizacija|improvizaciju]], [[mim]] i [[Flijačka farsa|flijačku farsu]]. No po umjetničkoj vrijednosti i utjecaju na kasniju europsku književnost daleko iznad svih drugih formi izdvaja se atička komedija, koja se danas konvencionalno dijeli na staru, srednju i novu. [[Stara atička komedija]] sačuvala se u vidu jedanaest cjelovitih [[Aristofan]]ovih komada, [[Srednja atička komedija|srednja]] je sačuvana samo u fragmentima, koje je većinom zabilježio [[Atenej iz Naukratisa]], a [[Nova atička komedija|novu]] poznajemo prije svega iz opsežnih [[papirus]]nih fragmenata [[Menandar|Menandrovog]] djela. Veliki [[Grčka filozofija|grčki filozof]] [[Aristotel]] napisao je u svojoj ''[[Poetika (Aristotel)|Poetici]]'' (oko 355. pr. n. e.) da je [[komedija]] "podražavanje nižih karaktera, ali ne u punom obujmu onoga što je loše, nego onoga što je ružno, a smiješno je samo dio toga; jer smiješna je neka grješka i rugoba koja ne donosi bola i nije pogubna; na primjer: smiješna maska, to je nešto ružno i nakazno, ali ne boli".<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1449a Aristotel, ''Poetika'', 5 (1449a)] (Aristotel, ''O pesničkoj umetnosti'', Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1988, prev. [[Miloš N. Đurić]]).</ref> Spoj [[Drama|dramske]] radnje s bogatstvom [[glazba|glazbe]] i [[ples]]a, kao i [[Lirika|lirskih]] glumačkih dijelova, čini grčku komediju, osobito staru atičku, umnogome nalik kasnijim [[opereta]]ma ili čak [[mjuzikl]]ima. == Podrijetlo i počeci komedije == [[Datoteka:DionysiusTheater.jpg|thumb|400px|left|Rekonstrukcija Dionizovog kazališta u Ateni u rimsko doba]] [[Datoteka:Thalia sarcophagus Louvre Ma475.jpg|mini|[[Talija]], [[muza]] komedije, gleda u komičnu masku (pojedinost sa "Sarkofaga Muzâ")]] Početke komedije i najstarije faze njenog razvoja karakteriziraju velike nepoznanice i nedorečenosti, s obzirom na to da ta tema nije bila predmet značajnog interesa ni onda kad je o njoj bilo mnogo više dostupnih informacija nego danas. [[Stara Grčka|Grci]] su se rijetko zanimali za antikvarska ispitivanja i dugo su smatrali da komedija ne zavrjeđuje posebnu pažnju, "jer se prvobitno", kaže Aristotel, "komedija nije ozbiljno uzimala. Komičkim pjesnicima [[arhont]] je tek kasno odobrio [[Kor (kazalište)|kor]], a njega su ranije činili dragovoljci (ἐθελονταί). Tek onda kad je komedija dobila određene umjetničke oblike, spominju se poznati njeni pjesnici. A tko je uveo maske ili [[prolog]]e ili povećao broj [[Glumci|glumaca]] i drugo, nije poznato".<ref name="#1">[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1449b Aristotel, ''Poetika'', 5 (1449b).]</ref> Formalnu definiciju komedije Aristotel ne daje, ali je možda određuje kao "oponašanje onoga što je smiješno" (μίμησις τοῦ γελοίου), odnosno kao "podražavanje nižih karaktera (μίμησις φαυλοτέρων), ali ne u punom obujmu onoga što je loše, nego smiješnog dijela onog što je ružno".<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1449a Aristotel, ''Poetika'', 5 (1449a).]</ref> S druge strane, postavljala se teza i da je Aristotelova formalna definicija komedije danas izgubljena, ali da je morala nalikovati njegovoj definiciji [[Tragedija|tragedije]], tj. da je komediju opisivala kao neku vrstu pročišćenja, tj. katarze (κάθαρσις) određenih osjećaja putem smijeha i poruge. Ono što je pouzdano jest da je uspon komedije počeo njezinim uključenjem u program [[Dionizijski festival|Dionizijskog festivala]]. I komedija i tragedija, kaže Aristotel, postale su od prvobitne [[Improvizacija|improvizacije]] (ἀπ᾽ ἀρχῆς αὐτοσχεδιαστικῆς), i to komedija "od onih koji su započinjali [[Falus|faličke]] pjesme" (ἀπὸ τῶν ἐξαρχόντων τὰ φαλλικά)<ref name="#2">[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1449a Aristotel, ''Poetika'', 4 (1449a).]</ref> u veselim povorkama ([[Komos|κῶμος]]), koje su na [[Dioniz]]ovim svetkovinama, upriličenim u povodu berbe grožđa, iskazivale osjećaje radosti i sreće, i to tako što su išle okolo, što pješke što vozeći se na kolima, noseći [[falus]] kao simbol produktivne moći prirode i pjevajući razvratne i šaljive pjesme u čast Dioniza i njegovih mitskih [[Thiasos|pratitelja]]. Uz te su pjesme često išle grube improvizirane (αὐτοσχεδιαστική)<ref name="#2"/> dosjetke, koje su članovi povorke upućivali okolnim promatračima, upravo kao što kor u [[Aristofan]]ovim ''[[Žabe (Aristofan)|Žabama]]'' nakon pjesme upućene [[Jakho|Jakhu]] počne ismijavati demagoga [[Arhedem iz Atene|Arhedema]].<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg009.perseus-grc1:420 Aristofan, ''Žabe'', 417 sqq.]</ref> Na takvo podrijetlo komedije ukazuje i sam naziv κωμῳδία, koji se može protumačiti kao "pjesma [[komos]]a". Taj se zaključak izvodio iz Aristotelove tvrdnje da se komedija razvila iz faličkih pjesama, kao i iz [[Demosten]]ovog spominjanja "komosa i pjesama komosa" (ὁ κῶμος καὶ οἱ κωμῳδοί).<ref name="#3">[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg009.perseus-grc1:420 Demosten, ''Protiv Midije'', 10.]</ref> No, već u antici postojala su i drukčija tumačenja ovog naziva. [[Megara]]ni su smatrali da je naziv "komedija" povezan s imenicom κώμη ("seoska pjesma"), pa su to gledište navodili u prilog svojoj tvrdnji da je komedija stvorena u njih, a ne u Atenjana. "Zato i uzimaju [[Dorani]]", kaže Aristotel, "i tragediju i komediju kao svoje tvorevine, a komediju Megarani, i to i ovi ovdje, jer kažu da je postala kod njih u doba [[demokracija|demokracije]], i [[Megara Hiblejska|oni sa Sicilije]], jer otuda bijaše pjesnik [[Epiharmo]], koji je mnogo ranije živio nego [[Hionid]] i [[Magnet (komediograf)|Magnet]]".<ref name="#4">[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1448a Aristotel, ''Poetika'', 3 (1448a).]</ref> Ovo tumačenje prihvatili su i neki stari gramatičari, npr. [[Ivan Ceces]] i nepoznati autor spisa ''[[O komediji]]'', koji daje dosta neobičan opis podrijetla komedije, ali je ipak značajan zato što ističe osobni napad kao bit komedije: "komedija je u biti neka vrsta javne kritike ljudi" (κωμῳδία ἐστὶν ἡ ἐν μέσῳ λάου κατηγορία ἤγουν δημοσίευσις), a i u suvremeno doba ta je teorija imala svojih pristaša. Aristotel je začetke komedije vidio u [[homer]]skom epu ''[[Margit]]'', "jer kako ''[[Ilijada]]'' i ''[[Odiseja]]'' stoje prema tragediji, tako on stoji prema komediji".<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1448b Aristotel, ''Poetika'', 4 (1448b).]</ref> I premda taj ep svakako prikazuje jedan lik sa smiješne točke gledišta, ipak nalazimo da je komedija neki određeniji oblik prvi put poprimila kod Dorana. Kako je navedeno, i Megara u kopnenoj Grčkoj i [[Megara Hiblejska]] na [[Sicilija|Siciliji]] tvrdile su da je komedija nastala u njih, a što se tiče [[Atika|atičkog]] tipa komedije, tvrdnja [[Korintska prevlaka|istamske]] Megare čini se bar donekle utemeljenom: ovi su Megarani bili poznati po svom grubom humoru,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg004.perseus-grc1:54 Aristofan, ''Ose'', 57] (γέλωτα Μεγαρόθεν κεκλεμμένον = "smijuriju ukradenu iz Megare").</ref><ref>[http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=gamma%2C115+&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL ''Suda'', s.v. Γέλως Μεγαρικός, tj. "magarski smijeh"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924124937/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=gamma%2C115+&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL |date=24. rujna 2015. }} ("jer je megarska komedija procvjetala grdno i Atenjani su joj se rugali i smijali").</ref> a i njihovo demokratsko uređenje, koje je bilo uvedeno dosta rano, naime nakon svrgavanja [[Grčka tiranija|tiranije]] početkom [[6. stoljeće pr. n. e.|6. stoljeća pr. n. e.]], pogodovalo je razvitku komedije u pravom smislu te riječi. U [[polis]]ima s [[Aristokracija|aristokratskim]] uređenjem impuls za podražavanjem smiješnoga i apsurdnoga morao je naći neki manje neobuzdan način izražavanja. Tvrdnja Megarana da je komedija od njih potekla, što se možda odnosi samo na [[Jamb (književnost)|jampsku]] komičku tradiciju, javlja se usporedo s tradicijom da je utemeljitelj atičke komedije [[Suzarion]], za kojeg ''[[Parska kronika]]'' kaže da je negdje između [[581. pr. n. e.|581.]] i [[560. pr. n. e.|560.]] pr. n. e. prvi put prikazao komediju u atičkoj [[Dema|demi]] Ikariji, središtu Dionizovog kulta, i za kojeg kasnija predaja kaže da je rođen u jednom selu na području Megare, odakle se preselio u Ikariju.<ref name="#5">[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Susarion-bio-1&fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Susarion.]</ref> [[Sparta|Lakedemonjani]], koji su voljeli mimetičku i glazbenu zabavu, imali su svoje "prikazivače" (δεικηλικταί),<ref>Atenej, ''Deipnosophistae'', XIV, 621d‒f, 622a‒d.</ref><ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg044.perseus-grc1:21.4 Plutarh, ''Usporedni životopisi'', "Agesilaj", 21.4] (ἀλλὰ οὐ σύγε ἐσσὶ Καλλιππίδας ὁ δεικηλίκτας;’ οὕτω δὲ Λακεδαιμόνιοι τοὺς μίμους καλοῦσι = nisi li ti prikazivač Kalipid? jer tako Lakedemonjani zovu glumce).</ref> čiji su se scenski prikazi, kako se čini, sastojali od [[Travestija|travestije]] likova iz svakodnevnog života, a najomiljeniji su bili kradljivac voća i strani ljekarnik, za čije su prikazivanje imali na repertoaru poseban mimetički ples.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=sophron-bio-1&fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Sophron.]</ref> Među pretečama komedije nalaze se i "falofori" (φαλλόφοροι = "nosači falusa") i "itifali" (ἰθύφαλλοι = "podizači falusa") u [[Sikion]]u, koji su, prema [[Atenej]]evim riječima, bili isto što i [[sparta]]nski "prikazivači" (δεικηλικταί).<ref>Atenej, ''Deipnosophistae'', XIV, 621e.</ref> Ovdje je u davnini i [[ditiramb]] dramatiziran, komos (κῶμος) je prvi put poprimio više dramski oblik, a govorilo se i da je bog Dioniz izmislio komediju u Sikionu.<ref>''Anthologia Palatina'', XI, 32.</ref> "Falofori" nisu nosili maske, ali su svoja lica prekrivali malim vijencima od divljeg tamjana, bodljikare, bršljena i ljubičice. Nakon što bi otpjevali pjesmu u Dionizovu čast, podsmjehivali su se i rugali nasumično izabranim gledateljima. "Itifali" su, pak, nosili maske koje su predstavljale pijance i inače su bili opremljeni kostimom u skladu sa svojom ulogom. Moguće je da su vođe tih "korova" počele izgovarati improvizirane jampske stihove, na koje je kor onda odgovarao, što je naposljetku predstavljalo začetak komičke dramske radnje. [[Anteja iz Linda]] (početak 6. stoljeća pr. n. e.) sastavljao je takve faličke pjesme i sam ih pjevao na čelu hora sastavljenog od "falofora", pa on tako stoji prema komediji kao [[Arion]] i njegov [[Ditiramb|ditirampski]] kor prema tragediji.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DA%3Aentry+group%3D25%3Aentry%3Dantheas-lindius-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Antheus Lindius].</ref> Takve komade, koje izvode korovi bez glumaca odvojenih od kora i koji imaju više dramski oblik nego čiste [[Lirika|lirske]] pjesme, neki su ispitivači nazvali lirskim komedijama, dok su drugi odbacili mogućnost da je ikada postojala nekakva lirska tragedija ili komedija koja bi se razlikovala od dramske tragedije i komedije, pa zastupaju tradicionalno stajalište da se prije uspona uobičajene drame može govoriti samo o ditirambima i faličkim pjesmama. Bez obzira na to kako bi se mogli nazvati ovi komadi, koje su izvodili horovi bez glumaca odvojenih od kora i koji su imali više dramski oblik nego čiste lirske pjesme, to je izgleda bio stupanj koji je u svom razvitku dostigla komedija među Megaranima prije nego što ju je Suzarion prenio u Atiku. Ona se, dakle, razvila iz kombinacije jampskih rugalica i faličkih pjesama komosa, upravo kao što se tragedija rodila iz spoja rapsodskih recitacija i ditiramba. === Megara i Atika === Prema vijestima iz antike, prve korake ka razvoju komedije u Atici načinio je [[Suzarion]] (Σουσαρίων, 6. stoljeće pr. n. e.), za kojeg se u ''[[Parska kronika|Parskoj kronici]]'' kaže da je u nekoj godini između [[581. pr. n. e.|581.]] i [[560. pr. n. e.]] pr. n. e. (taj je dio natpisa oštećen) prvi put prikazao komediju u atičkoj [[Dema|demi]] Ikariji. Prema istom izvoru, tom prilikom upriličeno je nadmetanje, u kojem su za prvu nagradu bile predviđene košara [[Smokva|smokava]] i [[amfora]] [[Vino|vina]]. Prema jednoj kasnijoj predaji, Suzarion je rođen u selu Tripodisku na području Megare, odakle se preselio u atičku Ikariju.<ref name="#5"/> Ikarija, gdje je, prema mitu, [[Ikarije]] ugostio [[Dioniz]]a i naučio ga kako se pravi vino, bila je najstarije središte Dionizovog kulta u Atici<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0064:id=attica-geo William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Geography'', 1854, s.v. Attica.]</ref> i sasvim je moguće da su procesije komosa tamo bile uobičajene puno prije Suzarionova vremena. Jampske rugalice već su izvođene na [[Eleuzinske misterije|Eleuzinskim misterijama]], bilo u svrhu zabave bilo kao apotropajsko sredstvo, kada je procesija prelazila rijeku [[Kefis (Atena)|Kefis]] i tu morala trpjeti uvrjede.<ref>[http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=gamma%2C212&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL ''Suda'', s.v. Γεφυρίζων] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924124948/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=gamma%2C212&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL |date=24. rujna 2015. }} (tj. "onaj koji se ruga", doslovno: "koji je na mostu", pa preneseno: "koji dovikuje s mosta".)</ref> Zbog takvih šala i dosjetki, koje su dionizijski komosi dovikivali gledateljima i prolaznicima, nastala je poslovica τὰ ἐξ ἁμάξης ("ono s kola [dobačeno]").<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0014.tlg018.perseus-grc1:122 Demosten, ''O vijencu'', 122] (αὶ βοᾷς ῥητὰ καὶ ἄρρητ᾽ ὀνομάζων, ὥσπερ ἐξ ἁμάξης = "i vičeš nazivajući me raznim imenima, kao s kola").</ref><ref>[http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=tau%2C19+&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL ''Suda'', s.v. Τὰ ἐκ τῶν ἁμαξῶν σκώμματα] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924125128/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=tau%2C19+&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL |date=24. rujna 2015. }} (ὅτι ἐπὶ τῆς ἁμάξης ὀχούμεναι αἱ γυναῖκες αἱ τῶν Ἀθηναίων, ἐπὰν εἰς Ἐλευσίνια ἐβάδιζον εἰς τὰ μεγάλα μυστήρια, ἐλοιδόρουν ἀλλήλας ἐν τῇ ὁδῷ: τοῦτο γὰρ ἦν ἔθος αὐταῖς = "žene atenske vozile su se na kolima kad su putovale na velike misterije u [[Eleuzina|Eleuzinu]], vrijeđajući po putu jedna drugu: jer takav im bijaše običaj").</ref><ref>Slično tome, riječ πομπεία (lat. ''pompa'') znači i "procesija" i "uvreda", cf. [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0014.tlg018.perseus-grc1:11 Demosten, ''O vijencu'', 18: τῆς δὲ πομπείας ταύτης τῆς ἀνέδην γεγενημένης] = "tu bezočnu uvredu".</ref> Takva vrsta peckanja smatrana je sastavnim dijelom festivala i prakticirala se ne samo na [[Dionizijski festival|Seoskim Dionizijama]], nego i drugog dana [[Antesterije|Antesterija]]. Treće godine 50. Olimpijade, tj. [[578. pr. n. e.]], Suzarion je u Ikariji prikazao jednu komediju, koja se, pretpostavlja se, nalazila na onom stupnju razvitka koji je dostignut među Megaranima. Ako se i prihvati ta tradicija, nemoguće je utvrditi od čega se mogao sastojati Suzarionov doprinos daljnjem razvoju komedije. U toj komediji svakako nije moglo biti glumaca odvojenih od komosa ili kora. Kor je sam morao iznijeti ono dramske radnje što je u komadu postojalo, jer dotad još nije bio uveden glumac odvojen od kora. Prema jednom gramatičaru, Suzarion je prvi jampskim izvedbama komosa dao pravilan metrički oblik. On je bez sumnje umjesto drevnih improvizacija kora i njegovog vođe uveo plansku kompoziciju, ali je ona i dalje bila opće naravi, s obzirom na to da je, kako kaže Aristotel, [[Krates (komediograf)|Krates]] bio taj koji je prvi "počeo obrađivati opće gradivo i [[Grčka mitologija|mitove]], napustivši jampski pravac" (ἦρξεν ἀφέμενος τῆς ἰαμβικῆς ἰδέας καθόλου ποιεῖν λόγους καὶ μύθους)".<ref name="#1"/> Schömann je pretpostavio da se pravilnost koja je uspostavljena za ikarijske korove odnosi na to da je definiran sasvim određeni broj osoba koje čine kor i da je za njega uveden neki opći plan izvedbe, ali da su pojedinosti prepuštene improvizaciji. U nekom se trenutku pri izvedbi korova razvila i natjecateljska sastavnica, te su za nagradu, kako se čini, davane smokve i vino. Isto tako, članovi kora svoja su lica premazivali vinskim talogom, bilo kako ih ostali ne bi prepoznali, bilo kako bi dobili groteskni izgled. Tako je komedija dobila naziv τρυγῳδία ili talog-pjesma. Drugi su taj naziv povezivali s tim da je kao nagrada davan vrč mladog vina (τρύξ) ili da su se komične predstave izvodile u sezoni berbe grožđa (τρύγη).<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dtrugw%7Cdi%2Fa Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek-English Lexicon'', s.v. τρυγῳδία.]</ref> S druge strane, Wilamowitz je sugerirao da tzv. megarska komedija u Atici uopće nije potjecala iz Megare, nego da se radilo o vrsti komedije koju su izumjeli Atenjani i u njoj se podsmjehivali vulgarnosti i gluposti Megarana, smještajući radnju u Megaru isto onako kao što su [[Stari Rim|Rimljani]] radnju [[Atelanska igra|atelanske igre]] smještali u grad Atelu. U svakom slučaju, nema sumnje da je ono što zovemo Suzarionovom komedijom bilo namijenjeno trenutnoj i kratkotrajnoj zabavi i da vjerojatno nije ni zapisivano: jedini cilj takve komedije bio je izazvati smijeh gledatelja, i ona se najvjerojatnije oslanjala na grubi humor i neobuzdane osobne napade karakteristične za megarsku komediju. No, bez obzira na Suzarionov eksperiment, čini se da je za takvu komediju još bilo prerano u [[Atena (polis)|Ateni]], možda zato što joj je za nju u to doba (polovina 6.stoljeća pr. n. e.) nedostajala sastavnica slobode koju donosi demokracija. Prema tome, komedija se u Ateni nije njegovala, možda je čak bila i obeshrabrivana, i o njoj ne čujemo ništa idućih 80 godina, sve dok ju nisu obnovili [[Euet]], [[Euksenid]] i [[Milo (pjesnik)|Milo]] upravo u vrijeme kad je [[Epiharmo]] začeo dorsku komediju na [[Sicilija|Siciliji]].<ref name="#5"/> === Sicilijska komedija === [[Datoteka: Phlyax scene Louvre CA7249.jpg|mini|Gospodar i rob, flijačka scena s vaze crvenofiguralnog stila, oko 350. – 340. pr. n. e.]] [[Epiharmo]] (Ἐπίχαρμος, 6. – 5. stoljeće pr. n. e.), najveći dorski komediograf, rodio se oko 530. pr. n. e. i doživio duboku starost od nekih 90 godina. Još u antici navodili su se različiti gradovi kao moguća mjesta njegova rođenja, no prema [[Diogen Laertije|Diogenu Laertiju]], sam Epiharmo zabilježio je da je u Megaru Hiblejsku na Siciliji došao s otoka [[Kos (otok)|Kosa]] kad mu je bilo samo tri mjeseca, te da se odatle preselio u [[Siracusa|Sirakuzu]].<ref>Diogen Laertije, ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', [http://www.mikrosapoplous.gr/dl/dl08.html#epiharmos VIII, 78.]</ref> Do preseljenja u Sirakuzu možda je došlo kad je Megaru Hiblejsku razorio sirakuški [[Grčka tiranija|tiranin]] [[Gelon]], dakle oko [[486. pr. n. e.]] Na dvoru sirakuškog tiranina [[Hijeron I. od Sirakuze|Hijerona I.]] bio je u kontaktu s drugim velikanima [[Grčka književnost|grčke književnosti]] tog doba, među ostalima sa [[Simonid s Keja|Simonidom]], [[Bakhilid]]om i [[Pindar]]om, kao i s tragičarem [[Eshil]]om, koji je donekle možda utjecao i na Epiharmov [[Dramatičar|dramaturški]] rad. Premda su od Epiharmovog djela danas ostali samo naslovi njegovih komedija i istrgnuti fragmenti, za razumijevanje Epiharmovog doprinosa razvoju komedije važna je činjenica da je Megara Hiblejska na Siciliji bila dorska [[Grčka kolonizacija|kolonija]], koju je osnovala [[Megara]] na Istmu u kopnenoj Grčkoj, dakle polis koji je sebi prisvajao zasluge za izum komedije. Tu komediju, čiji oblik nije definitivno utvrđen, možda je zatekao Epiharmo kad je stigao u Megaru Hiblejsku i dao joj novi oblik, zajedno s [[Formid]]om. Kako kaže [[Aristotel]], Epiharmo i Formid "stvorili su umjetnost obrađivanja priča" (τὸ μύθους ποιεῖν),<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1449b Aristotel, ''Poetika'', 1449b.]</ref> a te riječi, prema jednima, znače da su njih dvojica stvorili komični zaplet, a prema drugima, da su prvi stvarali komedije s [[mit]]ološkom tematikom. Ovo drugo tumačenje čini se vjerojatnijim, no u svakom slučaju obje teorije povlače jasnu razliku između Epiharmove komedije, s jedne strane, i [[Megarska komedija|megarske komedije]], s druge, koja je, kako se čini, u osnovi bila [[Flijaci|flijačka]], anonimna i gruba.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Epicharmus-bio-1&fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Epicharmus.]</ref> Ova je komedija tako u Epiharmovim djelima dobila svoju umjetničku obradu u dorskom ambijentu, u [[Magna Graecia|grčkim kolonijama]] [[Južna Italija|južne Italije]] i [[Sicilija|Sicilije]]. Epiharmo je "bio prvi koji je povezao rasparane dijelove komedije i uveo mnoga poboljšanja", kaže nepoznati autor spisa ''O komediji'' (οὗτος πρῶτος τὴν κωμῳδίαν διερριμμένην ἀνεκτήσατο πολλὰ προσφιλοτεχνήσας).<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl=sr#v=onepage&q&f=false Anonim, ''O komediji'' ''(Prolegomena de comoedia)'', III, p. 23, Dübner.]</ref> On je komičnu sastavnicu razvio dijelom u [[Mitološka travestija|travestiju mitova]], a dijelom u crtanje naravi i karaktera, a oba pravca nastavljena su u komedijama Formida i [[Dinoloh]]a i u mimovima [[Sofron]]a i [[Ksenarh iz Sirakuze|Ksenarha]]. Možda je arhitekt [[Demokop Mirila]] već u doba Hijerona I. u Sirakuzi izgradio kazalište od klesanog kamena, u kojem su, između ostalih, svoje drame mogli prikazivati i Eshil i Epiharmo.<ref>[[Eustatije Solunski|Eustatije]] u komentaru uz ''Odiseju'', III, 68. kaže da je to bilo "prije Sofrona".</ref> Zapleti u Epiharmovim komadima teško da su bili značajno razvijeni, ali su zato vjerojatno bili razrađeni domišljati [[Dijalog|dijalozi]] i pojedinačni skečevi, u kojima su davane travestije mitova i [[Parodija|parodije]] filozofskih misli. Od 36 sačuvanih naslova većina ukazuje na mitološku travestiju: ''[[Odisej]] brodolomac'', ''Odisej dezerter'', ''[[Sirena|Sirene]]'', ''[[Heba|Hebina]] svadba'', ''[[Busiris]]'' itd. U drugoj skupini nalaze se komadi koji obrađuju prizore iz svakodnevnog života: ''Seljak'', ''Grabeži'', ''Megaranka'', ''Kobasica'', ''Nada ili Bogatstvo'', ''Radosti ili Otoci'' itd. Za Epiharma se ponekad govorilo da je prvi na pozornicu izveo lik pijanice (premda se isti izum u Ateni pripisivao Kratesu), kao i da je u ''Nadi ili Bogatstvu'' prvi izveo na scenu lik [[Parazit (književnost)|parazita]] ili možda samo da je prvi uporabio to ime (παρασῖτος) za lik koji će postati uobičajen u kasnijoj komediji.<ref>Atenej, ''[[Deipnosophistae]]'', VI, 235: "Ali značenje koje danas ima riječ 'parazit' jest ono za koje [[Karistije iz Pergama]] u svom spisu ''Didaskalije'' kaže da ga je prvi izumio [[Aleksid]], zaboravljajući da je Epiharmo u svojoj ''Nadi ili Bogatstvu'' uveo jednog na gozbi".</ref> Za temeljnu razliku između sicilijske i atičke komedije uzima se ponekad to što Epiharmovi komadi najvjerojatnije nisu imali [[Kor (kazalište)|kor]]. S druge strane, činjenica da se neki naslovi njegovih komada sastoje od imenica u množini (''Plesači'', ''Trojanci'', ''Tridesetice'' itd.) snažno govori u prilog tvrdnji da neki kor jest postojao, premda su i veličina i uloga tog kora mogle biti znatno drukčije od onih koje će kasnije biti karakteristične za kor u atičkoj komediji. [[Glumci]] (možda njih trojica po komadu) imali su [[Falos|faličke]] kostime. Cijeli tekst jedne drame nije bio dulji od 300–400 stihova, a čini se da se u fragmentima mogu nazrijeti neki tragovi [[prolog]]a. Pisao je [[dorski dijalekt|dorskim dijalektom]], u [[trohej]]skim tetrametrima i [[anapesti]]ma. Osnovna sastavnica komike je [[parodija]], pri čemu parodiranje [[Grčka mitologija|mitoloških]] tema ukazuje na blisku vezu sa [[Satirska igra|satirskom igrom]] i s onim tragedijama u kojima su likovi pomalo vulgarizirani, kao što je npr. [[Euripid]]ova ''[[Helena (Euripid)|Helena]]''. Premda se za neke Epiharmove drame mogu nazrijeti književni uzori, ipak je kao najvažnija inspiracija za njegov komediografski rad poslužio svakodnevni život, koji je već nadahnuo [[Farsa|farsične]] flijačke karikature. Čini se da su osobito bili omiljeni prikazi [[Odisej]]a kao lukavog lopova i [[Heraklo|Herakla]] kao proždrljivca, motivi koje će obrađivati i atička komedija. Naslovi Formidovih komada (npr. ''[[Admet]]'', ''[[Alkinoj]]'', ''[[Perzej (mitologija)|Perzej]]''), kao i Dinolohovih (npr. ''[[Alteja]]'', ''[[Medeja]]'', ''[[Telef]]''), ukazuju na nastavak tradicije travestije mitova i mitoloških junaka.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DP%3Aentry+group%3D28%3Aentry%3Dphormis-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Phormis] i [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DD%3Aentry+group%3D4%3Aentry%3Ddeinolochus-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Deinolochus.]</ref> Misli se da se razlika između ovih komičnih [[Farsa|farsi]] i satirskih drama sastojala u tome što su u komediji ismijavani sami bogovi i junaci, dok su u satirskoj igri plemenitiji likovi zadržavali svoje dostojanstvo, kao npr. Odisej u ''[[Kiklop (Euripid)|Kiklopu]]''. Međutim, "satirska pjesma uz uzvišene likove junaka ne postavlja ljudsku izopačenost, nego nedostatak prave humanosti, dok komedija govori o kvarenju civilizirane humanosti".{{sfn|Müller|1858|p=3}} Stvaralaštvo [[Sofron]]a (Σώφρων) cvjetalo je oko 450. pr. n. e., dakle nekih pola stoljeća nakon Epiharma. Sofronovi mimi bili su pisani nekom vrstom ritmične proze, u dorskom dijalektu obogaćenom nekim osobitostima pučkog govora na Siciliji. I pored odsutnosti [[Verzifikacija|verzifikacije]], [[Aristotel]] u ''[[Poetika (Aristotel)|Poetici]]'' Sofronove mime ipak svrstava u pjesništvo zbog njihove tematike i stila.<ref>Aristotel, ''Poetika'', [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0055%3Asection%3D1447b 1447b.]</ref> Komika je u Sofronovim mimima bila gruba, ali puna sentencioznosti i humora. Naslovi pokazuju njihov karakter: ''Glasnik'', ''Tunolovac'', ''Starci'', ''Sudionice na [[Istamske igre|Istamskim igrama]]'', ''Žene koje žele istjerati božicu [[Hekata|Hekatu]]''. Ova dva posljednja mima možda su poslužila kao uzor [[Teokrit]]u za njegove ''Sirakužanke ili Adonisovu svetkovinu'' i ''Čarobnice''. Sofron je zapravo dao književnu formu jednoj vrsti pučke [[Lakrdija|lakrdije]], koju su Grci na Siciliji, i inače u antici poznati po vedrom duhu i smislu za humor,<ref>"Nikad [[Sicilija|Sicilijcima]] nije baš tako loše da ne bi rekli i nešto šaljivo i zgodno" ''(Numquam tam male est Siculis, quin aliquid facete et commode dicant)'', [[Ciceron]], ''Protiv Vera IV'', 95.</ref> od davnina prakticirali na javnim svetkovinama, a koja je po svojoj prirodi dosta nalikovala izvedbama [[sparta]]nskih prikazivača-glumaca (δεικηλίκται). == Atička komedija == [[Datoteka:Athen Theatre of Dionysus BW 2017-10-09 14-29-49.jpg|thumb|400px|[[Dionizovo kazalište u Ateni]]]] "Kad god se u čast Dioniza" ― piše Demosten u [[4. stoljeće pr. n. e.|4. stoljeću pr. n. e.]] ― "u [[Pirej]]u odvijaju povorka i komični i tragični nastupi, na Lenejama povorka i tragični i komični nastupi, na Gradskim Dionizijama povorka, dječaci,<ref>Tj. hor dječakâ.</ref> ''komos'' i tragični i komični nastupi te povorka i nadmetanje na Targelijama, u te dane nije dopušteno dužnicima zaplijeniti ili oduzeti bilo kakvu imovinu, makar su prekoračili rok otplate".<ref name="#3"/> U 4. stoljeću pr. n. e. podignut je i natpis s popisom svih dotadašnjih pobjednika na Gradskim (ili Velikim) Dionizijama, koji počinje riječima: ἀφ’ οὗ πρῶ]τον κῶμοι ἦσαν τῶ[ι Διονύσωι ("od kada prvi put ''komosi'' bijahu [priređeni] Dionisu").<ref>''[[Inscriptiones Graecae]]'', 2². 2318.</ref> Za svaku su godinu upisani pobjednici ovim redom nadmetanja: dječački hor, muški hor, komedija, tragedija. Iz ovih se podataka može zaključiti da je, bar što se tiče Atene u 4. stoljeću pr. n. e., veseli hor odraslih muškaraca bio jedna arhaična odlika Velikih Dionisija, i sasvim je vjerojatno da se komedija razvila iz nastupa takvih horova. No umjesto pitanja: "kada je [[komos]] prvi put razvio dramski karakter?" ― na koje se ne može odgovoriti ― danas znanstvenici traže odgovor na pitanje: "u kojim se trenucima u prošlosti i u kojim se sve mjestima u grčkom svijetu mogu pronaći sastojci koji čine atičku komediju?" Sačuvani komadi stare atičke komedije sadrže dvije različite sastavnice, koje su možda potekle iz sasvim različitih izvora: prvi je kostimirani hor koji se obraća izravno publici, a drugi su dramske scene za koje je kostim hora nevažan. Atička komedija tradicionalno se dijeli na staru, srednju i novu komediju. Bilo je i mišljenja da srednja atička komedija ne predstavlja posebnu vrstu i da ju treba pripojiti novoj komediji. Theodor Kock u svom izdanju fragmenata atičkih komediografa podijelio je cjelokupnu atičku komediju na staru i novu ponudivši nekoliko razloga za odbacivanje srednje kao posebne vrste. Prije svega, srednja komedija izdvaja se kao posebna cjelina tek u [[Hadrijan]]ovo doba, dok Aristotel,<ref name="#6">[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg010.perseus-grc1:1128a.20 Aristotel, ''Nikomahova etika'', 1128a23.]</ref> aleksandrijski filolozi, [[Kvintilijan]],<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi1002.phi00110.perseus-lat1:1.65 Kvintilijan, ''Obrazovanje govornika'', X, 1, 65‒72.]</ref> [[Velej Paterkul]]<ref>[http://www.thelatinlibrary.com/vell1.html#16 Velej Paterkul, ''Rimska povijest'', I, 16, 3.]</ref> i [[Plutarh]]<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg112.perseus-grc1:712a Plutarh, ''Quaestiones convivales'', 712a.]</ref> govore samo o staroj i novoj komediji. Dalje, kaže Kock, razvitak stare komedije nekada se dijelio na dva vremenska razdoblja, prije i poslije [[Kratin]]a,<ref>[http://kaali.linguist.jussieu.fr/CGL/text.jsp?topic=de arte metrica (cum poemate, compositione, structura, musica)&ref=1,473,15-529,28 Diomed Gramatik, ''Ars grammatica'', 488‒489, ed. Keil.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>[[Jovan Ceces]], ''De divers. poet. 76sqq.</ref> ali gramatičari koji su djelovali u doba Hadrijana smatrali su da radije treba podijeliti novu komediju, jer je njen korpus po obujmu bio neusporedivo veći i razvijao se u mnogo duljem vremenskom razdoblju nego korpus djela stare komedije. Osim toga, smatrao je Kock, ne može se povući istinska razlika između srednje i nove komedije na način na koji se ta razlika može povući između stare komedije, s jedne strane, i sve kasnije komedije, s druge strane, u kojoj nema ni [[Parabaza|parabaze]] ni lirskih pjesama hora. Napokon, može se dokazati i da se takva razlika ne može povući ni kad se radi o tematici: sve teme koje se smatraju karakterističnim za srednju i novu komediju pojavljuju se i u staroj komediji, a politička satira, koja se smatra specifičnom odlikom stare komedije, ponekad se, makar u aluzijama, nalazi i u djelima nove komedije.<ref>[https://archive.org/stream/comicorumatticor02kockuoft Theodor Kock, ''Comicorum Atticorum fragmenta'', vol. II, pars I, Teubner, Leipzig, 1880, str. 11.]</ref> === Stara komedija === ==== Povijesni pregled ==== Najraniji nadnevak koji imamo za književnu povijest komedije jest [[486. pr. n. e.]], kad je na atenskim Velikim Dionizijama službeno uvedeno komično dramsko nadmetanje. Pobjedu je tom prilikom odnio pjesnik [[Hionid]] (Χιωνίδης ili Χιονίδης), "prvak stare komedije",<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=Chionides&field=hw_eng&num_per_page=25&db=REAL |title=''Suda'', s.v. Χιωνίδης. |access-date=21. veljače 2014. |archive-date=24. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924124741/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=Chionides&field=hw_eng&num_per_page=25&db=REAL |url-status=dead }}</ref> kojega su se kasniji naraštaji sjećali zbog malo čega drugoga. Ako Hionid i [[Magnet]] (Μάγνης, oko 484.–oko 424. pr. n. e.) predstavljaju prvi naraštaj pjesnika stare atičke komedije, na što ukazuje Aristotel,<ref name="#4"/> onda [[Kratin]] i [[Krates]] predstavljaju drugi, a [[Eupolid]] i [[Aristofan]] treći i posljednji naraštaj. Hionid i Magnet, a s njima i [[Euet]] (Εὐέτης), [[Euksenid]] (Εὐξενίδης), [[Milo (pjesnik)|Milo]] (Μύλλος) i [[Ekfantid]] (Ἐκφαντίδης), pisali su komade koji su, kako se čini, u osnovi bili reprodukcija stare megarske farse [[Susarion]]ove, oblikom svakako različiti zbog dodavanja jednog ili više glumaca odvojenih od hora, vjerojatno po ugledu na napredak načinjen u tragediji. No onaj tip atičke drame koji je nazvan starom komedijom u užem smislu riječi počinje s [[Kratin]]om (Κρατῖνος, oko 519. pr. n. e.–oko 421. pr. n. e.), koji je za komediju bio ono što je za tragediju bio [[Eshil]]. Kratin je komediju učinio sredstvom za osobni napad na pojedince i za prekoravanje javnih i privatnih poroka suvremenika. Nepoznati autor spisa ''O komediji'' piše kako je Kratin onom zabavnom dodao korisno jer je napadao zločince i kažnjavao ih komedijom kao javnim bičem.<ref name="#7">[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl=sr#v=onepage&q&f=false Anonim, "O komediji" ''(Prolegomena de comoedia)'', V, p. 27, Dübner.]</ref> Svoju kritiku nije čak ni ublažavao dozom razdraganosti i satiričnosti, kao Aristofan, već je "svoje prijekore jasno i razgovjetno izručivao na gole glave prijestupnika".<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl=sr#v=onepage&q&f=false Platonije, "O karakteristici stilova" ''(Prolegomena de comoedia)'', II, p. 22, Dübner.]</ref><ref>[https://archive.org/stream/greekanthology01newyuoft#page/86/mode/2up Hristodor iz Tebe, ''Opis'', v. 357.]</ref><ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0969.phi001.perseus-lat1:1 Persije, ''Satire'', I, 123.]</ref> Pod [[Periklo]]vom demokratskom vladom komedija je lako pronašla svoje mjesto u društvu i brzo se razvijala. Kratin je navodno i broj glumaca u komediji normirao na tri.<ref name="#7"/> No [[Krates]] (Κράτης, polovina 5. stoljeća pr. n. e.) bio je onaj koji je prvi "počeo obrađivati opće gradivo i [[Grčka mitologija|mitove]]" (καθόλου ποιεῖν λόγους καὶ μύθους)",<ref name="#1"/> tj. koji je komediju od žanra koji se ruga pojedincima uzdigao na žanr općeg karaktera i značaja, u kojem su zapleti dobili pjesničku obradu, bilo da su uzeti iz stvarnog života ili iz mašte, dok su likovi, čak i oni zasnovani na suvremenicima, prije bili generalizacije nego što su odslikavali konkretne pojedince. "Pjesništvo", kaže Aristotel, "više prikazuje ono što je opće (τὰ καθόλου), a povijest ono što je pojedinačno (τὰ καθ᾽ ἕκαστον).<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1451b Aristotel, ''Poetika'', 9 (1451b).]</ref> Kako u sačuvanim Kratesovim fragmentima nema ni traga osobnih ili političkih napada, može se zaključiti da je on stvarao "pitomiju, mirniju i savršeniju komediju", odnosno da je za predmet svojih komedija birao teme koje su mu omogućavale uopćavanje ljudskih karaktera.<ref>[[Miloš N. Đurić]] u: Aristotel, ''O pesničkoj umetnosti'', 1988, str. 148.</ref> Premda je Krates bio mlađi suvremenik Kratinov i isprva glumio u njegovim komadima, ipak su Kratinove komedije predstavljale napredak, jer su Kratesovoj univerzalnosti dodale moćnu osobnu satiru i ozbiljnu političku i društvenu angažiranost, a i jedno i drugo postat će glavne tematske odlike stare atičke komedije kakva je nama poznata.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aentry%3Dcrates-bio-2 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Crates (2).]</ref> Izgleda da su Krates i [[Ferekrat]], koji se ugledao na njega, po karakteru svojih komada bili bliži srednjoj nego staroj komediji. Stara atička komedija nazvana je komedijom karikature, a to je svakako i bila, ali je bila i više od toga. Na svom vrhuncu, u djelima Kratina, [[Hermip (komediograf)|Hermipa]] (Ἕρμιππος), [[Eupolid]]a (Εὔπολις, oko 446. pr. n. e.–oko 411. pr. n. e.) i osobito Aristofana (Ἀριστοφάνης, oko 445. pr. n. e–oko 385. pr. n. e.), ona je prije svega i gotovo u potpunosti [[Politika|politička]]. Građu joj je moglo dati sve što je pripadalo političkoj i društvenoj sferi Atene, a napadala je sve što je prijetilo slobodi, vjerskim običajima i tradicionalnim etičkim i estetskim običajima. Ta je komedija bila neka vrsta oštre kritike javnih i privatnih poroka, u kojoj je komediografima bila data potpuna sloboda govora (παρρησία).<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0010.tlg017.perseus-grc1:14 Isokrat, ''O miru'', 14] ("A ja znam da je opasno suprotstaviti se vašem mišljenju i da, premda je ovo demokracija, nema slobode govora, osim ovdje u skupštini za najnerazumnije govornike, koji za vas ništa ne mare, te u kazalištu za komične pjesnike").</ref><ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0893.phi004.perseus-lat1:1.4 Horacije, ''Satire'', I, 4, 1–5] ("Pjesnici Eupolid, Kratin i Aristofan, još i drugi svi što staroj komediji pripadaju, ako nekoga bijaše tko se zaslužuje opisati kao zločinac ili lopov, kao preljubnik ili ubojica, uopće kao neko na zlu glasu, njega s velikom slobodom šibahu").</ref> Premda nisu bili isključeni ni osobni napadi bez ikakvih viših pretenzija osim trenutne zabave, ipak su najčešće likovi suvremenika izvođeni na pozornicu i ismijavani u vezi s nekim političkim ili društvenim događajem. Zaplet je uvijek postavljen u kontekstu neke suvremene situacije, ali nosi snažno istaknutu dozu fantastike. Najraznovrsniji likovi, oživljene alegorije i mitološka bića pojavljivala su se na pozornici zajedno s likovima suvremenika (i prepoznatljivih kao takvih) iz stvarnog života. Uz toliku količinu potencijalne građe za tematiku i oblik komedija, zamršeni su zapleti bili nepotrebni i nisu primjenjivani. Premda je ova vrsta stare komedije bila moguća samo u uvjetima demokratskog uređenja, ipak su njeni pjesnici uglavnom bili neprijateljski raspoloženi prema toj istoj demokraciji i prema njenim vođama. Neki od najogorčenijih napada na Perikla mogu se naći upravo u djelima komičnih pjesnika, npr. [[Teleklid]]a (Τηλεκλείδης) i Hermipa. Drugo je pitanje koliki je zapravo bio domet tih napada koji su dolazili s komične pozornice. Sudeći po onome što znamo o sudbini nekih od glavnih Aristofanovih meta, utjecaj komediografa na društveno-politički razvoj [[Atena (polis)|Atene]] nije bio veliki, ako ga je uopće i bilo: [[Kleon]] je izabran za jednog od deset atenskih stratega nedugo nakon što su prvu nagradu na Lenejama osvojili Aristofanovi ''[[Vitezovi (Aristofan)|Vitezovi]]'', puni žestokih napada uperenih upravo prema Kleonu. [[Datoteka:Aristophanes_-_Project_Gutenberg_eText_12788.png|mini|Aristofan]] Naše znanje o staroj komediji i dalje se umnogome oslanja na sačuvanih jedanaest [[Aristofan]]ovih komada (od 44, koliko je napisao). Svi Aristofanovi komadi imaju u osnovi isti obrazac: neka revolucionarna ideja, koja treba promijeniti postojeće stanje koje protagonist više ne može podnositi, provodi se usprkos svem protivljenju i dovodi se do svojih krajnjih posljedica, koje su za neke dobre, a za neke loše. Kako se satira izlaže u obliku [[Utopija|utopije]], nevjerojatnost radnje stvara izrazito jak komični učinak. Tako u ''[[Aharnjani]]ma'' (Ἀχαρνῆς, [[425. pr. n. e.]]) čovjek kojem je dozlogrdio [[Peloponeski rat|rat]] sklapa separatni mirovni ugovor s [[Antička Sparta|Spartom]] i pridržava ga se usprkos svim optužbama za izdaju te uživa blagodati mira, kao što su gozbe, neometana trgovina, slavlja i povratak svom imanju. U ''[[Vitezovi (Aristofan)|Vitezovima]]'' (Ἱππῆς, [[424. pr. n. e.]]) oštro se napada vođa radikalne demokracije [[Kleon]] koji je tada bio na vrhuncu moći. ''[[Oblaci (Aristofan)|Oblaci]]'' (Νεφέλαι, [[423. pr. n. e.]]) kritiziraju [[sofisti]]čko obrazovanje, predstavljajući [[Sokrat]]a kao karikaturu sofistike i prikazujući nadmetanje Pravednog i Krivičnog govora, gdje prvi hvali staro i strogo obrazovanje, a drugi dokazuje da nema pravde i da se zakoni mogu kršiti. ''[[Ose (Aristofan)|Ose]]'' (Σφῆκες, [[422. pr. n. e.]]) ismijavaju strast Atenjana za parničenjem prikazujući sudski proces protiv psa koji je ukrao sir. Komedija ''[[Mir (Aristofan)|Mir]]'' (Εἰρήνη, [[421. pr. n. e.]]) prikazana je nekoliko dana prije [[Nikijin mir|Nikijinog mira]]: jedan seljak odlazi na nebo osloboditi božicu mira koju zarobljenu drži bog rata, oslobađa je i donosi za zemlju usprkos protivljenju proizvođača oružja. Najduhovitija je komedija ''[[Ptice (Aristofan)|Ptice]]'' (Ὄρνιθες, [[414. pne.]]) koja parodira političke, socijalne i vjerske planove o poboljšanju svijeta: dva Atenjana lete prema pticama i između neba i zemlje osnivaju ptičji grad, Kukunebograd (Νεφελοκοκκυγία), odakle će ptice vladati ljudima i bogovima. ''[[Tesmoforijazuse|Ženska skupština u Tesmoforiju]]'' (Θεσμοφοριάζουσαι, [[411. pr. n. e.]]) parodira suvremene tragične pjesnike, posebno Euripida, kojeg žene osuđuju na smrt zbog njegove [[Mizoginija|mizoginije]]. ''[[Lizistrata]]'' (Λυσιστράτη = ona koja raspušta vojsku, 411. pr. n. e.) prikazana je poslije [[sicilijanska ekspedicija|atenskog poraza kod Siracuse]] i ima antiratnu tendenciju: žene zaraćenih strana uskraćuju spolne odnose svojim muževima i time ih prisiljavaju na sklapanje mira. ''[[Žabe (Aristofan)|Žabe]]'' (Βάτραχοι, [[405. pr. n. e.]]) napisane su nakon Euripidove smrti: Dioniz, zabrinut zbog sudbine tragedije, odlazi u [[Had (podzemni svijet)|Had]] dovesti na svijet Euripida, a u drugom dijelu komada nadmeću se Eshil i Euripid navodima iz svojih tragedija, gdje pobjedu odnosi Eshil. Komedija ''[[Žene u narodnoj skupštini]]'' (Ἐκκλησιάζουσαι, [[392. pr. n. e.]]) ismijava žene, koje umjesto narodnih [[demagogija|demagoga]] preuzimaju državnu upravu i uspostavljaju zajedništvo imovine, žena i muževa: to je jedini eksperiment, kaže pjesnik, koji Atena još nije probala. U komediji ''[[Plut (Aristofan)|Pluto]]'' (Πλοῦτος = Bogatstvo, [[388. pr. n. e.]]) žali se pjesnik na nepravedno raspodijeljeno bogatstvo, a ponajviše je uspjela scena nadmetanja Bogatstva i Siromaštva. Za ovu vrstu komedije karakteristična je, dakle, obrada tema od opće važnosti, npr. rat i mir, suvremeno i tradicionalno obrazovanje, pravična i nepravična raspodjela bogatstva, te njihovo transponiranje u svijet običnih ljudi i njihovih obitelji. No ''politička'' stara komedija bila je zapravo samo jedna vrsta komedije, koja je došla do izražaja upravo zahvaljujući činjenici što njoj pripadaju glavni Aristofanovi komadi koji su došli do nas. No Aristofan i njegovi suvremenici nisu obrađivali samo političku tematiku, već i razne druge teme kojima se komedija bavila i prije i nakon njih. Tako se, osim za Kratesa, i za Ferekrata, koji se na njega ugledao, može reći da po prevladavajućoj tematici pripada prije srednjoj ili čak novoj komediji: on, na primjer, u ''[[Hiron]]u'' (Χείρων) kritizira inovacije u glazbi, u ''Divljacima'' (Ἄγριοι) opisuje život van civilizacije, a u ''Dobrim ljudima'' (Ἀγαθοί) napada ekstravagantan život viših društvenih slojeva.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=pherecrates-bio-1&fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Pherecrates.]</ref> Mitološke teme obrađivao je Kratin u ''Nemezi'' (Νέμεσις) i ''Odisejima'' (Ὀδυσσεῖς), a književne u ''Ljudima sa [[Serifos]]a'' (Σερίφιοι), kao i u komadu ''[[Arhiloh|Arhilosi]]'' (Ἀρχίλοχοι), u kojem se pojavljuju likovi [[Homer]]a i [[Hesiod]]a. Književnost je i tema ''Tragičnih pjevača'' (Τραγῳδοὶ) i ''Muza'' (Μοῦσαι) komediografa [[Frinih (komediograf)|Friniha]] (Φρύνιχος), kao i u Aristofanovim ''Žabama'' i danas izgubljenom ''Amfijaraju'' (Ἀμφιάραος). Rešavanje [[Zagonetka|zagonetki]] (γρῖφοι), jednu od odlika nove komedije, nalazimo već u Kratinovim ''Kleobulinama'' (Κλεοβουλῖναι). Motiv [[Zlatno doba|zlatnog doba]] obrađuju Teleklid u ''[[Amfiktion]]cima'' (Ἀμφικτύονες) i Eupolid u ''Zlatnom rodu'' (Χρύσουν γένος). Hermip je napisao ''Rođenje [[Atena (mitologija)|Atene]]'' (Ἀθηνᾶς γοναί), a zna se da su "rođenja" (γοναὶ) bila među omiljenim motivima srednje komedije. Čak i u Aristofanovom ''Plutu'' ne radi se više o politici ili o književnost, nego o nejednakoj i nepravednoj raspodjeli bogatstva, svi likovi u tom komadu su generalizacije, a jednu od glavnih uloga igra rob, kao što će biti slučaj u kasnijoj komediji. A spominje se i Aristofanova komedija ''Kokal'' (Κώκαλος),<ref>Hipoteza 4 uz Aristofanov ''Pluto''.</ref> koja sa svojom temom ljubavne intrige i scenom [[Anagnorizam|prepoznavanja]] jasno anticipira neke od glavnih odlika nove atičke komedije. Mahaffy zamjećuje da pjesnici stare komedije nisu mogli biti tako produktivni kao tragičari, jer su svoje zaplete morali izmišljati; s druge strane, jer su ti zapleti ovisili o efemernim ("dnevnopolitičkim") događajima, komediografi su morali pisati brže od tragičara. On čak zamjećuje i neke sličnosti između razdoblja stare komedije i [[William Shakespeare|Shakespeareovog]] doba, npr. to da su pisci često počinjali kao glumci<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg002.perseus-grc1:507 Aristofan, ''Vitezovi'', 542]: "da prvo treba biti biti veslač prije no što se postane kormilar" (ἐρέτην χρῆναι πρῶτα γενέσθαι πρὶν πηδαλίοις ἐπιχειρεῖν).</ref> ― pa tako iz nekih antičkih vijesti saznajemo da su Krates i Ferekrat također bili glumci, i to suparnički nastrojeni jedan prema drugom;<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl=sr#v=onepage&q&f=false Anonim, "O komediji" ''(Prolegomena de comoedia)'', III, p. 24, Dübner.]</ref> zatim da su morali stvarati vrlo brzo te su umjesto novih komada prikazivali i izmijenjene inačice starih, pa tako čujemo o dva izdanja Aristofanovih ''Oblaka''; dalje, autori su se često oslanjali na djelo drugih komediografa, što je moglo ići sve do optužbi za plagijat ― Eupolid, na primjer, optužuje Aristofana da je pozajmio od njega za ''Vitezove'', dok Aristofan u kasnijem izdanju ''Oblaka'' optužuje Eupolida da je za ''Mariku'' pozajmio iz njegovih ''Vitezova'',<ref name="#8">[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DE%3Aentry+group%3D12%3Aentry%3Deupolis-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Eupolis.]</ref> i konačno, da su svoje drame prikazivali pod tuđim imenom ― tako je, na primjer, Aristofan često prikazivao svoje komade pod imenima kazališnih djelatnika [[Filonid]]a i [[Kalistrat]]a. ==== Komedija i sloboda ==== Sloboda izražavanja koju su pjesnici stare komedije imali u Ateni rasla je i padala s političkom slobodom u tom polisu.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DC%3Aentry+group%3D37%3Aentry%3Dcratinus-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Cratinus (1).]</ref> Štoviše, ako je vjerovati [[Ciceron]]u, postojao je i poseban zakon koji je atenskim komediografima jamčio nekažnjivost: "U Grka je" ― kaže Ciceron ― i zakonom bilo dopušteno da se u komediji o svakome po imenu kaže ono što se želi reći".<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=FmhkynDLN8UC&pg=PA61&lpg=PA61&dq=%22nominatim+diceret%22&source=bl&ots=kxJmI0t-5A&sig=PpyNK4wBIWQS4ALJn5L_4ARxdMk&hl=en&sa=X&ei=shvLUpKCBcGJyQOFx4CYBQ&ved=0CDAQ6AEwAA#v=onepage&q=%22nominatim%20diceret%22&f=false Henry Nettleship, "The Earliest Latin Literature" (public lecture, 1882), ''Lectures and Essays on Subjects Connected with Latin Literature and Scholarship by Henry Nettleship'', Cambridge University Press, 1885, str. 61, bilješka 1.]</ref><ref>[http://books.google.co.uk/books?id=R2z8sjmVLZYC&pg=PA122&lpg=PA122&dq=%22nominatim+diceret%22&source=bl&ots=II5OHBa8nF&sig=12fefD6DrEcrfAon-FnJIxBNdcg&hl=en&sa=X&ei=XRzLUpyyLcuFyQOF54CQCQ&ved=0CDYQ6AEwAg#v=onepage&q=%22nominatim%20diceret%22&f=false Ineke Sluiter, Ralph Mark Rosen (eds), ''Kakos: Badness and Anti-value in Classical Antiquity'', str. 121–122, bilješka 9.]</ref> No koliki je bio utjecaj komedije na društvenu i političku stvarnost suvremene Atene i dalje je predmet rasprave. S jedne strane, [[Platon]] izgleda nije podcjenjivao utjecaj koji komedija ima na formiranje predstava i zaključaka kod "običnog naroda", pa u ''[[Obrana Sokratova (Platon)|Obrani Sokratovoj]]'' ukazuje na Aristofanove ''Oblake'' kao jedan od glavnih izvora informacija o [[Sokrat]]u za običnog čovjeka: "To ste i sami gledali u komediji Aristofanovoj" ― kaže tu Sokrat ― "nekakav Sokrat lebdi ondje i govori da zrakom putuje, i mnoge druge gluposti blebeće; a od svega toga ja ništa, ni puno ni malo, ne razumijem".<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg002.perseus-grc1:19cPlaton, ''Obrana Sokratova'', 19c (preveo Miloš N. Đurić).]</ref> S druge strane, atenska publika je 424. pr. n. e. dodijelila prvu nagradu Aristofanovim ''Vitezovima'', u kojima je Kleon, tadašnji neumitni vođa demokracije, predstavljen kao opaki [[Paflagonija|paflagonski]] rob, a onda je nekoliko tjedana potom tog istog Kleona izabrala za [[Strategos|stratega]]. Razdoblje prosperiteta "političke komedije" počelo je učvršćivanjem atenske moći nakon [[Perzijski ratovi|perzijskih ratova]] i završio se krajem [[Peloponeški rat|peloponeškog rata]] ili možda nešto kasnije, odnosno obuhvaća otprilike razdoblje od [[460. pr. n. e.]] do [[393. pr. n. e.]] pr. n. e. No i u tom se razdoblju ostvarivanje pjesničke slobode susretalo s otporima. U vrijeme arhonta Morihida (440. – 439. pr. n. e., Periklo je bio jedan od desetorice stratega) donesen je zakon koji je zabranio komediografima ismijavati žive suvremenike tako što bi ih prikazivali na pozornici pod pravim imenom ("zakon protiv spominjanja ljudi po imenu u komediji").<ref>[[Sholija]] uz: Aristofan, ''Aharnjani'', 67: ψήφισμα τοῦ μὴ κωμῳδεῖν ὀνομαστί.</ref> Taj je zakon ostao na snazi dvije godine, da bi bio ukinut u doba arhonta Eutimena (437. – 436. pr. n. e., Periklo je i dalje na položaju stratega). Drugo ograničenje, koje je vjerojatno uvedeno otprilike u isto vrijeme, ticalo se zabrane članovima [[Areopag]]a, vrhovne sudske instance u Ateni, baviti se pisanjem komedija.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg088.perseus-grc2:348c Plutarh, ''De gloria Atheniensum'', 348c] ("Što se tiče dramatičara, [Atinjani] smatrahu da je pisanje komedija tako sramotno i nedostojno da su donijeli zakon kojim se članovima Areopaga zabranjivalo pisati komedije").</ref> Od [[436. pr. n. e.]] politička komedija je nastavila cvjetati, sve dok nije došla pod udar nekog Sirakosija, za koga se sumnjalo da je djelovao na [[Alkibijad]]ov nagovor. Na prijedlog tog Sirakosija donijet je jedan zakon, vjerojatno [[416. pr. n. e.|416.]] – [[415. pr. n. e.]] pr. n. e., "da se nitko ne smije po imenu spominjati u komediji" (μὴ κωμῳδεῖσθαι ὀνομαστί τινα),<ref>Sholija uz: Aristofan, ''Ptice'', 1297.</ref> no taj zakon nije dugo ostao na snazi. Što se tiče navoda da je sličan zakon donijet i na prijedlog nekog Antimaha,<ref>Sholija uz: Aristofan, ''Aharnjani'', 1149.</ref> pokazano je dosta uvjerljivo da je taj zakon najvjerojatnije plod fikcije i da nikada nije postojao.<ref>[http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&aid=3632900 Stephen Halliwell, "Ancient Interpretations of ὀνομαστί κωμῳδεῖν in Aristophanes", ''The Classical Quarterly'', New Series, Vol. 34, 1984, str. 87.]</ref> No zato se sa sigurnošću može pretpostaviti, premda neposrednih vijesti nemamo, da je [[oligarhijski prevrat 411. pr. n. e.]] utjecao na slobodu izražavanja u komediji.<ref>[http://www.jstor.org/discover/10.2307/639144?uid=2129&uid=2&uid=70&uid=4&sid=21103235651037 J. E. Atkinson, "Curbing the Comedians: Cleon versus Aristophanes and Syracosius' Decree", ''The Classical Quarterly'', New Series, Vol. 42, No. 1, 1992, str. 56-64] daje noviji pogled na pokušaje ograničavanja slobode govora u staroj atičkoj komediji.</ref> Ako je tada i došlo do opadanja komediografske djelatnosti, Aristofanove ''Žabe'' (406. pr. n. e.) i Platonov ''Kleofont'' (405. pr. n. e.) jasni su pokazatelji njenog oživljavanja nakon obnove demokracije. Jednako je sigurno i da je nakon pada Atene i tijekom vladavine [[Tridesetorica tirana|tridesetorice tirana]] komediografska sloboda bila ponovno ograničena, ne samo zbog gubitka političke slobode, nego i zbog opće iscrpljenosti prouzrokovane ratom, koja nije dopuštala opremanje i održavanje horova s onom starom raskoši.<ref name="#8"/> Otvoreno su se postavljala pitanja i o opravdanosti velikih troškova [[Horegija|horegije]] u usporedbi sa sve većim troškovima za vojne potrebe.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0034.tlg001.perseus-grc1:139 Likurg, ''Protiv Leokrata'', 139] (gdje se kaže da trošenje novca na hor ne zaslužuje pohvalu od građana, jer ne donosi nikakve koristi zajednici, kao što je slučaj, na primjer, s opremanjem trireme).</ref><ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0014.tlg020.perseus-grc1:26 Demosten, ''Protiv Leptina'', 26] (gdje se kaže da novac utrošen na horove donosi jednodnevno zadovoljstvo gledateljima u kazalištu, a s druge strane novac utrošen u ratne svrhe donosi za sve vrijeme sigurnost cijelom gradu).</ref> Preprjeke su komediografima znali stvoriti i oni koji su u njihovim komadima bili napadnuti. Konačno, na prijedlog ditirampskog pjesnika [[Kinezija|Kinezije]], koji je kao loš umjetnik bio pod stalnim udarom čitavog niza komediografa, donesen je zakon (možda oko [[390. pr. n. e.]]) koji je toliko ograničio javne troškove za prikazivanje komedija da se hor morao u potpunosti ukinuti.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DC%3Aentry+group%3D22%3Aentry%3Dcinesias-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Cinesias.]</ref> Na to je komediograf [[Stratis]] odgovorio komedijom ''Kinezija'', u kojoj je ovoga nazvao "ubojicom horova" (χοροκτόνος).<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=_59fAAAAMAAJ&printsec=frontcover&dq=Aristophanes+comoediae+scholia+graeca&hl=sr&sa=X&ei=-R3MUrTaLc71yAPa3IHwCQ&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=Aristophanes%20comoediae%20scholia%20graeca&f=false Sholija uz: Aristofan, ''Žabe'', 406.]</ref> Uskoro potom na prijedlog [[Agirije|Agirija]] donesen je zakon kojim se smanjila i naknada komičnim pjesnicima za prikazivanje predstava.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DA%3Aentry+group%3D11%3Aentry%3Dagyrrhius-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Agyrrhius.]</ref> Stara komedija trajala je otprilike od 80. do 94. Olimpijade, tj. od [[458. pr. n. e.|458.]] do [[404. pr. n. e.|404.]] pr. n. e. Od Kratina do [[Teopomp]]a smjenjuje se niz od 41 pjesnika, od kojih je njih 14 živjelo prije Aristofana. Svima njima pripisuje se između više od 360 komedija. Kasniji Aristofanovi komadi pripadaju prije srednjoj nego staroj komediji. A drevna megarska komedija, koju je navodno unaprijedio neki glumac [[Meson]] (Μαίσων) uvođenjem stalnih likova,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0008.tlg001.perseus-grc1:14.77 Atenej, ''Deipnosophistae'', XIV, 659a] ("Meson je bio komični glumac, rodom Megaranin, koji je izumio masku koja se po njemu zvala mesonka (μαίσων); kao što nam u traktatu ''O maskama'' kaže [[Aristofan Bizantinac]], gdje navodi da je on izumio jednu masku za roba i jednu za kuhara. Tako da je zaslužio da se šale koje priliče tim likovima zovu mesonskim (μαισωνικά)".</ref> neko je vrijeme postojala usporedo s umjetnički razvijenijom atičkom komedijom, kao što je to bio slučaj i s jampskim zabavama u Siracusi i u starim dorskim polisima kopnene Grčke. ==== Struktura stare komedije ==== Struktura stare atičke komedije poznata nam je samo iz tekstova devet sačuvanih komedija Aristofanovih, koje su sve nastale u razdoblju od [[425. pr. n. e.|425.]] do [[405. pr. n. e.|405.]] pr. n. e. Od djela ostalih pisaca stare komedije sačuvani su samo oskudni fragmenti. Kompozicija stare atičke komedije bila je određena spojem horskih (pretežno lirskih) elemenata, s jedne, i čisto dramskih elemenata, s druge strane. [[Hor (kazalište)|Hor]] je, kako se čini, imao 24 člana i mogao se podijeliti na dva poluhora. Kad su ovi nastupali samostalno, izgleda da je horovođa predvodio prvi poluhor, dok je drugi poluhor imao svojeg, drugog horovođu. Glumci su nosili kostim, koji je uključivao i veliki kožni [[falus]] okačen za pojas. Broj glumaca bio je u komediji ograničen na tri, kao i u razvijenoj tragediji, što znači da je jedan glumac često morao glumiti više uloga u istoj predstavi. Osnovni elementi koji su činili staru komediju jesu: prolog, paroda, agon, parabaza, epizodne scene, egzoda. [[Prolog]] je scena u kojoj se publika obavještava o temi komada. Slijedi [[paroda]], tj. bučni ulazak hora na pozornicu, pri čemu pjesmu hora povremeno prekida govor glumaca. Paroda prerasta u [[Agon (drama)|agon]], tj. u raspravu dvojice glumaca, koji zastupaju oprječne stavove i mišljenja, uz sudioništvo hora. Agon ima složenu strukturu. Nakon uvodne pjesme horovođa potiče jednog od glumaca govoriti (to je obično onaj koji će u raspravi biti pobijeđen). Prvi glumac iznosi svoje argumente, pri čemu ga upadicama mogu prekidati njegov protivnik, drugi govornik, ili neki od komičnih tipova. Vrhunac izlaganja prvog glumca čini zadihani "pnigos", završni dio besjede iznijet ubrzanim tempom, izgovoren gotovo u jednom dahu. Zatim drugi glumac ponavlja cijelu shemu. Na kraju hor izlaže svoj zaključak o raspravi u tzv. sfragidi (σφραγίς = pečat). Agon je kulminacija zapleta u komadu i uglavnom je posvećen nekom aktualnom problemu. Od sačuvanih komedija, agona nema u ''Aharnjanima'' i ''Tesmoforijazusama'', a u ''Vitezovima'' i ''Oblacima'' javljaju se po dva agona. Nakon agona obično dolazi [[parabaza]], najvažnija horska partija, gdje glumci napuštaju pozornicu, a hor stupa naprijed (παραβαίνειν) i obraća se izravno [[Publika|publici]], čime razbija scensku iluziju. Parabaza tematski često izlazi iz okvira dramske radnje i bavi se samim pjesnikom ili političkom situacijom u Ateni. To je najčešće tema središnje besjede horovođe (tzv. prave parabaze). U pet starijih Aristofanovih komedija horovođa tu čak i govori u ime samog pjesnika. S formalne strane, parabaza ima dva glavna djela. Prvi dio čine kratki uvod, tzv. komation (κομμάτιον) upućen publici te "prava" parabaza, tj. dulja besjeda horovođe (epirema), koja na kraju prelazi u pnigos. Drugi glavni dio četiri pjesme poluhorova (oda i antoda, epirema i antepirema), pri čemu nakon svake od ove četiri pjesme slijede govorni dijelovi u kojima se vođe poluhorova obraćaju publici. Pored glavne, mogla se javiti i sporedna parabaza. Parabaza, kao dio komedije koji je isključivo horski i koji ne utječe na razvoj radnje, opada kako raste zanimanje za organiziranu dramsku radnju i kako slabi uloga hora. Zatim slijedi niz [[Epizodija|epizodnih scena]], u kojima hor ne sudjeluje, a gdje se junak komedije susreće s različitim komičnim likovima, koje jednog po jednog ispraća s pozornice ili tjera u bijeg. Predstava se najčešće završava nagovještajem raspusnog veselja: svetkovine, svadbe, gozbe. U svečanoj povorci hor izlazi sa scene (to je [[egzoda]]), a s njim obično i glavni junak komedije. Važnost [[glszba|glazbenog]] čimbenika u staroj atičkoj komediji dobro se vidi u Aristofanovim ''Pticama'', komediji koja "predstavlja spektakularni vrhunac glazbene strane antičke komedije" i u čijem se samom tekstu mogu prepoznati neke od vizualnih i glazbenih mogućnosti stvorenih izborom hora sastavljenog od ptica. Prvih dvjestotinjak stihova posvećeno je uglavnom postupnoj pripemi za razrađeni slijed horskih pjesama. Na početku komada dvojica Atenjana kreću na put među oblake u potrazi za mirom i za sreću svaki sa sobom nosi po jednu pticu (ὄρνις = "znamenje", ali i "ptica"). U oblacima sreću mitskog [[Terej]]a, koji se pretvorio u [[Pupavac|pupavca]], i nakon razgovora s njim odlučuju osnovati ptičji grad ni na nebu ni na zemlji koji će se zvati Kukunebograd (Νεφελοκοκκυγία, od νεφέλη = [[oblak]] i κόκκυξ = [[Kukavica (ptica)|ptica kukavica]]). Pozivaju se ptice pridružiti se ovom pothvatu. Prvo pupavac Terej u lirskim stihovima poziva svoju suprugu Proknu, [[slavuj]]a po obliku, koja odgovara slavujevom pjesmom, a zatim se pozivaju ptice s polja, iz vrta, s planine, iz močvare, s mora. Riječi variraju između ljudskog jezika i [[Onomatopeja|onomatopejskih]] poziva različitim vrstama ptica, a metrička struktura jasno ukazuje na pjesmu virtuoza i na ples s plesnim koracima i koreografijom koji se mijenjaju u ovisnosti o tome koja skupina ptica se poziva. Konačno, kad se ptice pojave na pozornici, svaka je obučena u drukčiji raskošni kostim u skladu s vrstom kojom pripada. === Srednja komedija === [[Datoteka:Actor slave Massimo.jpg|thumb|Brončani kip glumca u grčkoj komediji, 3. stoljeće pr. n. e.]] Kako je stara atička komedija velikim dijelom bila plod žive političke i društvene aktivnosti atenskog demosa i slobode koju je polis jamčio, ona je opadala i na kraju prestala postojati kad je nestalo slobodne političke djelatnosti neophodne za njen razvoj. Naslijedila ju je komedija nešto drukčijeg stila, poznata kao srednja atička komedija, za koju se obično uzima da je trajala od [[385. pr. n. e.|385.]] do [[330. pr. n. e.|330.]] pr. n. e. No kako su njeni začeci zamjetni već krajem [[5. stoljeće pr. n. e.|5. stoljeća pr. n. e.]], neki ispitivači njen početak stavljaju u [[404. pr. n. e.]], dok joj je kraj u svakom slučaju čvrsto vezan za gubitak grčke samostalnosti pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]] i [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>M. C. Howatson (ed.), ''The Oxford Companion to Classical Literature'', 1989, str. 149.</ref> Tijekom ovih 60–70 godina atenski je polis formalno zadržao demokratski poredak, ali je od njegovog ranijeg duha malo toga ostalo, a nestalo je i nekadašnje energije i interesa javnosti angažirati se u radu za društveno dobro. Stoga komedija ovog razdoblja napušta satiru na račun pojedinca i prelazi na satiru na račun skupina ljudi, pa se u takvoj komediji pojedinac nalazi na udaru komediografa uglavnom samo kao predstavnik određene skupine. Atensko kazalište [[4. stoljeće pr. n. e.|4. stoljeća pr. n. e.]] privlačio je pjesnike s raznih krajeva grčkog svijeta i, s druge strane, jednako obilato u druge polise izvozilo predstave. A predstava je svakako bilo puno: prema nepoznatom autoru spisa ''O komediji'', "srednja komedija broji 57 pjesnika i njihovih 617 drama",<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl=sr#v=onepage&q&f=false Anonim, ''O komediji'' ''(Prolegomena de comoedia)'', III, p. 25, Dübner] (τῆς μὲν οὖν μέσης κωμῳδίας εἰσὶ ποιηταὶ νζ΄, καὶ τούτων δράματα χιζ΄).</ref> dok Atenej, možda koristeći drukčiji sustav klasifikacije, kaže da je "pročitao više od 800 drama koje pripadaju takozvanoj srednjoj komediji".<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0008.tlg001.perseus-grc1:336d Atenej, ''Deipnosophistae'', VIII, 15 (336d)] (πλείονα τῆς μέσης καλουμένης κωμῳδίας ἀναγνοὺς δράματα τῶν ὀκτακοσίων).</ref> Od svih tih djela ostali su samo kratki fragmenti i puno naslova, a od onih 57 pjesnika Meineke je uspio nabrojiti imena njih 39, dok se drugdje spominje da je poznato 46 imena. Najpoznatiji su bili [[Antifan (komediograf)|Antifan]] i [[Aleksid]], od kojih je prvi napisao 260 ili čak 365 komedija i osobito se istaknuo u prikazivanju karakternih tipova (''Parazit'', ''Preljubnici'', ''Kockari'' itd.), neatičkih likova (''[[Epidaur]]anin'', ''[[Beotija|Beoćanka]]'', ''[[Delos|Deljanka]]'' itd.) i [[Mitološka travestija|mitoloških travestija]] (''[[Asklepije]]'', ''[[Busiris]]'', ''[[Ganimed (mitologija)|Ganimed]]'' itd.), a drugi je napisao 245 komada i, sudeći po naslovima, crtao je ženske karaktere, zanimanja, doživljaje, naklonosti. Treći velikan srednje komedije bio je [[Anaksandrid]], koji je navodno izumio onu vrstu zapleta koja će kasnije postati tako popularna (kao u [[Terencije]]voj ''[[Adelphoe|Braći]]''), gdje junak prvo obljubi devojku, a kasnije se oženi njome,<ref>[http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=Anaxandrides&field=hw_eng&num_per_page=25&db=REAL ''Suda'', s.v. Ἀναξανδρίδης] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924124717/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=Anaxandrides&field=hw_eng&num_per_page=25&db=REAL |date=24. rujna 2015. }} ("on je prvi uveo ljubavne priče i obljubu djevica").</ref> premda smo taj motiv susreli u Aristofanovom ''Kolaku''. Aleksid je prvi na pozornici u Atici prikazao lik [[Parazit (književnost)|parazita]] pod tim nazivom i njegovim doživljajima i dosjetkama dao nove crte, premda sam lik predstavlja [[Epiharmo]]v izum. ==== Mit i svakodnevica ==== Pored prikrivenih aluzija na suvremene prilike, među uobičajenim temama jesu kritika vrijednosnih stavova [[Antička filozofija|filozofa]] i književnika, posebno [[Platonizam|platoničara]] i [[Pitagorejci|pitagorejaca]], zatim parodiranje djela pjesnika, kako suvremenih tako i onih iz prošlosti, te napokon različite mitološke travestije. Politička tematika u komediji postupno se gubi i ustupa mjesto drugim, dominantnijim interesima Grka 4. stoljeća pr. n. e. Iznimka je, kako se čini, [[Timokle]], u čijim fragmentima nalazimo značajan broj aluzija na suvremenike i političke teme, što ga čini zanimljivim poznim izdankom takve vrste komedije: bio je pristaša [[Antička Makedonija|promakedonske]] politike i u svojim je komadima, između ostalih, napadao [[Demosten]]a i [[Hiperid]]a, a nalazimo ga kako piše i nakon što su oni umrli i nakon što je [[Menandar]] već započeo svoju dramaturšku karijeru. Aristofanove pozne komedije ''[[Eklesijazuse]]'' i ''[[Pluto (Aristofan)|Pluto]]'' političke su naravi u smislu da nude rješenje, dakako komično, za životne teškoće koje muče Atenu, no u obje su komedije ta rješenja prije socijalno-ekonomske neko čisto političke naravi, bilo da se radi o kvazi-komunističkoj državi koju osnivaju žene, bilo da se radi o redistribuciji bogatstva. U odnosu, na primjer, na ''[[Oblaci (Aristofan)|Oblake]]'' i karikaturalnog lika Sokrata koji lebdi kako bi mu se duh približio zraku, ''Eklesijazuse'' i ''Pluto'' su "suvremene" komedije, jer stavljaju naglasak na socijalno-ekonomske teškoće, udaljavaju se od osobnih napada i kritiziraju određene ideje s principijelnog stajališta sadržaja i posljedica tih ideja. U ''Eklesijazusama'' nalazimo i najstariju komičnu scenu s dva starca suprotstavljenih naravi: dok jedan, pun entuzijazma, žuri predati svoju imovinu u ruke zajednice, dotle je drugi skeptičan i stalno odlaže taj potez, ali zato trči na besplatnu gozbu koju je država priredila; oni su preteče takvih parova u novoj komediji kao što su Demeja i Nikerat u Menadrovoj ''[[Samljanka (Menandar)|Samljanki]]'' ili Demeja i Micion u [[Terencije]]voj ''[[Braća (Terencije)|Braći]]''. Od satire na račun filozofa poznat je jedan fragment [[Epikrat iz Ambrakije|Epikrata iz Ambrakije]], u kojem se ismijavaju [[Platon]] i njegovi učenici, koji su prikazani kako raspravljaju o tome je li [[tikva]] zelje, trava ili drvo, dok ih ne ismije neki ljekarnik, a kad se oni na to naljute, spokojno se pojavljuje Platon i naređuje im vratiti se na prva počela i o svemu tome još jednom razmisliti. Ta scena nalikuje poznatoj sceni sa Sokratovom "mislionicom" u Aristofanovim ''Oblacima'', u kojoj karikaturalno predstavljeni Sokrat "lebdi" na nekoj uzdignutoj katedri kako bi mu se duh približio zraku. U [[Antifan (komediograf)|Antifana]] i [[Aleksid]]a, koji su među najvažnijim pjesnicima srednje komedije, česta je satira na račun bijednog života pitagorejaca, koji ne jedu živa bića, ali jedu psa koji je ubijen ranije, tada više nije živo biće. Od sačuvanih naslova koji se mogu datirati, tek nešto manje od polovine onih koji pripadaju komedijama napisanim tijekom posljednjih dvadeset godina [[5. stoljeće pr. n. e.|5. stoljeća pr. n. e.]] obrađuje mitološku tematiku ― u smislu da uzimaju zaplet i likove iz [[mit]]a te ono smiješno zasnivaju na sukobu i kontrastu između događaja i sustava vrijednosti prisutnih u "izvornom" mitu, s jedne strane, i njihovih odraza u svijetu običnih ljudi ili čak onih još gorih; za razdoblje od 400. do 350. pr. n. e. broj takvih komedija kreće se između trećine i polovine, dok ih u razdoblju od 350. do 320. pr. n. e. ima tek jedna desetina. Posebno je zanimljiva obrada mita o [[Auga|Augi]], jer sadrži motive [[Silovanje|silovanja]] i [[Anagnorisis|prepoznavanja]], koje su antički filolozi smatrali glavnim karakteristikama nove komedije i čiji se tragovi mogu pronaći već u dvije posljednje Aristofanove komedije. Ovaj je mit [[Euripid]] obradio u ''Augi'' (Αὐγή), jednoj od posljednjih tragedija koje je napisao, što je možda i poslužilo kao neposredna inspiracija [[Fililije|Fililiju]] i [[Eupolid]]u napisati komedije pod naslovom ''Auga''. Fililijeva je komedija možda i napisana krajem 5. stoljeća pr. n. e., dok je sjećanje na Euripidovu istoimenu tragediju još bilo svježe, a čini se da iz tog razdoblja potječe i cijeli niz statueta od [[Terakota|terakote]] koji prikazuju likove u vezi s komičnom obradom tog mita (Herakle, žena koja u sramoti pokriva svoje lice, stara dadilja s bebom u naručju itd.). Fragmenti koji se odnose na jela i pića, a koje iz mnogobrojnih djela srednje komedije citira [[Atenej]] donekle nam pokazuju kako su komediografi mogli "prizemljiti" mit i podsjećaju nas na tradicionalni lik Herakla u komediji kao proždrljivca. Ali i izolirani stihovi mogli su se preuzeti od tragičara i preokrenuti u komične svrhe, kao kad Anaksandrid uzima čuveni stih iz Euripidove ''Auge'' i pomoću [[Parodija|parodije]] ga pretvara u politički humor: Euripidovo "Priroda je tako htjela, a ona ne mari za zakone" kod Anaksandrida postaje: "Država je tako htjela, a ona ne mari za zakone". ==== Oblikovanje zapleta i likova ==== S današnje točke gledišta, srednja komedija predstavlja prijelaz sa stare na novu atičku komediju, a ovoj drugoj približava se osobito po većoj pažnji koja se pridaje izgradnji zapleta, koji su, kako se čini, često bili temeljeni na ljubavnim intrigama, kao i po odsustvu neobuzdane grotesknosti, raskalašnosti i fantaziranja karakterističnih za staru komediju. Aristotel zamjećuje da je jedna od razlika između stare i nove komedije u tome što su stari komediografi izmamljivali smijeh "razvratnim govorom" (αἰσχρολογία), a novi to čine pomoću "aluzije" (ὑπόνοια).<ref name="#6"/> Prevladava sve istančanije opažanje, približavanje stvarnom životu i njegovanje izraza, dok se u crtanju likova ne zamjećuje velika kreativnost: "Pjesnici srednje komedije nisu pretendirali na pjesnički stil, već zbog korištenja svakodnevnog govora njihova djela imaju odlike proze, tako da je poetska žica u njima prava rijetkost. A svi obraćaju veliku pažnju na zaplet" ― kaže nepoznati autor spisa ''[[O komediji]]''.<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl=sr#v=onepage&q&f=false Anonim, ''O komediji'' ''(Prolegomena de comoedia)'', III, p. 25, Dübner.]</ref> Postupno napuštanje osobnih napada svakako je jedan od čimbenika koji je doprinio usavršavanju komičnih zapleta. Za izgradnju zapleta poslužio je, s jedne strane, mit, sa svojim već postojećim likovima i pričama. S druge strane, za sagledavanje razvoja komedije s tipičnim fiktivnim likovima ovisimo o rekonstrukciji pojedinačnih komada na osnovi [[Rimska književnost|rimskih]] adaptacija i Menandrovog djela. [[Plaut]]ovi ''[[Menehmi (Plaut)|Menehmi]]'', kao komedija zamjene identiteta, zajedno s ''[[Amfitrion (Plaut)|Amfitrionom]]'' i možda Menandrovim ''[[Štit (Menandar)|Štitom]]'' daju neku predstavu o načinima na koje su pjesnici srednje komedije mogli razvijati zaplet u svojim komadima. Pri tom sačuvani naslovi kao što su ''Dva slična'' (kod Antifana i drugih) te ''Blizanci'' i ''Bliznakinje'' (kod Anaksandrida, Antifana, Aleksida i drugih) ukazuje prije na sustavnu pojavu nego na izolirane slučajeve. Jedan fragment Antifanove komedije ''Poezija'' (Ποίησις) sadrži dio nekog govora o tome kako je lako pisati tragediju i kako je, s druge strane, teško pisati komediju. Moguće je da je to dio prologa koji Poezija govori u ime pjesnika, kao što je u staroj komediji to činio hor u parabazi. Dok tragičari, kaže se u tom fragmentu, jednostavno odaberu jedan mit, čije su okolnosti publici već poznate, obrade ga i na kraju riješe zaplet [[Deus ex machina|pomoću stroja]] (μηχανή / ''machina''), dotle se komediografi muče izmišljati zaplete, likove i cijelu radnju, kako ono što se dogodilo prije početka komedije, tako i ono što će se dogoditi na kraju. Tako je Antifan na ovom mjestu skicirao koncept komedije kao umjetnički izgrađene fikcije, tj. kao izmišljene priče u čijem se središtu nalazi zaplet, sa svojim početkom, sredinom (sadašnjom situacijom) i krajem. Koncept o organski strukturiranoj komediji o fiktivnim ljudima blizak je nekim Aristotelovim načelima o kompoziciji drame: "Pjesništvo", kaže Aristotel, "prikazuje više ono što jest, a historiografija ono što je pojedinačno", npr. "što je [[Alkibijad]] uradio ili doživio", pri čemu je "u oblasti komedije to već jasno došlo do izraza: kad pjesnici sastave priču prema vjerojatnosti, oni svojim licima nadijevaju kakva god imena, a ne pjevaju, kao jampski pjesnici, određenim pojedinim licima".<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1451b Aristotel, ''Poetika'', 1451b] (prijevod Miloš N. Đurić).</ref> Naše znanje o srednjoj komediji u golemoj se mjeri zasniva na navodima i fragmentima iz tih djela koje je [[Atenej]] stavio u usta gostima na gozbi koja čini središnji motiv njegovog djela ''[[Deipnosophistae]]''. No teme razgovora na jednoj gozbi, makar njoj prisustvovali učeni ljudi, relativno su ograničene ― kuhari, razne vrste hrane, vino, vinske čaše, hetere ― i to su upravo motivi koji prevladavaju i u Atenejevim navodima iz srednje komedije. Izbor bi vjerojatno bio sasvim drukčiji kad bismo raspolagali slučajnim uzorkom motiva, likova i dijaloga s [[papirus]]nih fragmenata, pa i to treba uzeti kao čimbenik koji je utjecao na to da komedija 4. stoljeća pr. n. e. ponekad smatra repetitivnom ili monitonom, premda je za to, makar jednim dijelom, odgovoran i jedan unutarnji pjesnički razlog ― naime, činjenica da poznata tema, obogaćena samo malim daškom nečeg novog, može biti važan sastojak uspjeha. Lik kuhara (μάγειρος), čest u sačuvanim fragmentima, može poslužiti kako bi se uočili neki obrasci razvoja [[tipski lik|tipskih likova]] uopće, uključujući i one koji su slabo zastupljeni u raspoloživim navodima iz srednje komedije i koji se pojavljuju već definirani kod Menandra i u [[Rimska komedija|rimskoj komediji]]. Već u ranijim fazama razvoja grčke komedije sreću se mladi i stari ljubavnici, mlade i stare hetere; kasnije se u ulozi povjerljivih savjetnika i pomagača pojavljuju kućni [[robovi]] ili, pak, laskavi [[Parazit (književnost)|paraziti]]; kao preprjeke tu su obično strogi i škrti očevi ili zapovjednički nastrojene majke, a svoj red čekaju i svodnik, [[Lihvarstvo|lihvar]] i kuhar, koji se angažira kako bi pripremio svadbu ili neku drugu svetkovinu. Arhetipi za neke od ovih tipskih likova mogu se pronaći u ranijoj komediji, koja ih je pak crtala kroz prizmu živih suvremenika: tragajući za likom koji će se u ''[[Aharnjani]]ma'' suprotstaviti Dikeopolovom separatnom miru sa Spartom, Aristofan izvodi na pozornicu lik [[Lamah]]a, njemu suvremenog vojnog zapovjednika, koji se pojavljuje u punoj [[hoplit]]skoj opremi, viče i bijesni, ali ne postiže ništa i na kraju završi ranjen dok junak komedije uživa u vinu i ženama. Na toj osnovi mogao se dalje graditi lik plautovskog hvalisavog vojnika ''(miles gloriosus)'', premda dakako Aristofanov Lamah nije prvi lik vojnika u književnosti. O tipologiji likova, osim na temelju fragmenata, zaključujemo i po predstavama komičnih maski, glumaca i scena na djelima likovne umjetnosti. ==== Formalna obilježja ==== Što se tiče njihovih formalnih obilježja, djela srednje komedije, uopćeno govoreći, nisu imala ni [[Parabaza|parabaze]] ni horske lirike, a to je bar dijelom bio slučaj i s [[Kratin]]ovim ''Odisejima'', [[Aristofan]]ovim ''Plutom'' i ''Eolosikonom'' i nekim drugim dramama koje vremenski pripadaju staroj komediji. Štoviše, nepoznati pisac ''Aristofanovog životopisa'' kaže da u ''Kokalu'' Aristofan "uvodi silovanje i [[Anagnorizam|prepoznavanje]] i sve drugo u čemu ga je Menandar slijedio",<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl=sr#v=onepage&q&f=false Anonim, ''Aristofanov životopis'' ''(Prolegomena de comoedia)'', XI, p. 36, Dübner.]</ref> čime anticipira neke od glavnih elemenata nove komedije. U ''[[Plut (Aristofan)|Plutu]]'' ― na mjestima gdje bi se inače očekivale horske partije ― u rukopisima se nalazi samo reč ΧΟΡΟΥ = "(pjesma) hora", koja možda označava da je u tom trenutku hor plesao i pjevao, ali ta pjesma nije imala veze s radnjom u konkretnoj komediji, već se prije radilo o nekoj vrsti glazbenog interludija.<ref name="#9">[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl=sr#v=onepage&q&f=false Platonije, "O karakteristici komedija" ''(Prolegomena de comoedia)'', I, p. 21, Dübner.]</ref> Već u Aristofanovom ''Plutu'' jedino značajno pojavljivanje hora u jeste [[paroda]] (st. 253 sqq), u kojoj hor starih seljaka s Karionom zapodijeva razgovor u trohejskim tetrametrima (dakle, ne u lirskim metrima), zatim u jampskim stihovima pjeva parodiju na [[Filoksen s Kitere|Filoksenov]] ditiramb ''Kiklop'' (st. 290 sqq) i na kraju se vraćaju svojoj uobičajenoj ulozi s pjesmom koja je u rukopisu označena rječju ΧΟΡΟΥ, no čak ni parodija na Filoksena, premda čini dio teksta komedije, zapravo nema nikakve organske veze sa zapletom i mogla bi se sasvim dobro uklopiti u bilo koji drugi komad sa sličnom radnjom. Smanjena uloga hora bila je uvjetovana, s jedne strane, promjenom duha same komedije, a s druge strane, sve većim teškoćama pronaći osobu koja bi mogla vršiti dužnost [[horeg]]a, odnosno koja bi na sebe preuzela opremanje, obuku i uzdržavanje [[Hor (kazalište)|hora]]. Naime, tijekom cijelog 4. stoljeća pr. n. e. društveno-ekonomska kriza ugrožavala je sustav horegije, pa su se postavljala i pitanja o opravdanosti golemih troškova horegije u usporedbi sa sve većim troškovima za vojne potrebe.<ref>[[Likurg iz Atene|Likurg]], ''Protiv Leokrata'', 139; Demosten, ''O ateliji Leptinu'', 26.</ref> Već [[405. pr. n. e.]] horegiju na Velikim Dionizijama vršila su dva čovjeka, nazvana ''sunchorēgoí'' (συνχορηγοί). No do promjena u komediji dolazilo je postupno, pa je najvjerojatnije to slučaj bio i s promjenama u njenim formalnim obilježjima. Nakon što je jedno vrijeme hor nastavio postojati i bez sredstava za punu obuku u glazbi i [[ples]]u, hor je na kraju u potpunosti uklonjen iz predstave. Neki fragmenti iz djela srednje komedije koji su stigli do nas pisani su lirskim metrima, što ukazuje na postojanje hora. Posebno se ustrajnom pokazala sama ideja da hor može imati svoj zaseban identitet ili izvesti vlastitu predstavu, makar samo prilikom ulaska na pozornicu. Sudeći po golemom broju komada napisanih u okviru srednje komedije, s jedne strane, i po malom broju pobjeda koje su zabilježene za njihove autore, s druge strane ― Antifan, najbolji od njih, pobijedio je samo trinaest puta<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=alpha%2C2735+&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL |title=''Suda'', s.v. Ἀντιφάνης. |access-date=21. veljače 2014. |archive-date=24. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924124841/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=alpha,2735+&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL |url-status=dead }}</ref> ― te uzimajući u obzir relativno mali utjecaj tih djela, Mahaffy sugerira da su ona možda bila namijenjena prije čitanju nego izvođenju na pozornici. S druge strane, u ovom je razdoblju atička komedija postala istinski međunarodna (u skladu s tadašnjim poimanjem ekumene kao svijeta koji govori grčkim), a o njenoj popularnosti govore i motivi komičnih scena na tzv. flijačkim vazama, odnosno oslikanim vazama pronađenim u južnoj Italiji, koje se datiraju počevši od prve četvrtine 4. stoljeća pr. n. e., kao i atičke statuete od terakote, koje su pronađene na širokom prostranstvu od Ampurije kod Barcelone, preko [[Olint]]a i Linda, do južne Rusije. === Nova komedija === [[Datoteka:3304 - Athens - Stoà of Attalus Museum - Theatre mask - Photo by Giovanni Dall'Orto, Nov 9 2009.jpg|mini|Atička komička maska od terakote, 4. ili 3. stoljeće pr. n. e.]] ==== Pjesnici i njihov tekst ==== Razvoj započet u razdoblju srednje komedije nastavljen je u novoj atičkoj komediji, za koju se uzima da je cvjetala od posljednje četvrtine [[4. stoljeće pr. n. e.|4. stoljeća pr. n. e.]] do polovine [[3. stoljeća pr. n. e.|3. stoljeća pr. n. e]]. Za početak joj se obično uzima smrt [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. n. e.]], a za kraj smrt njenog posljednjeg istaknutog predstavnika [[Filemon (pjesnik)|Filemona]] [[263. pr. n. e.]] Nepoznati autor spisa ''[[O komediji]]'' zna za 64 pjesnika nove komedije, od kojih su najistaknutiji bili [[Filemon]], [[Menandar]], [[Difil]], [[Filipid (pjesnik)|Filipid]], [[Posidip iz Kasandreje|Posidip]] i [[Apolodor iz Karista|Apolodor]].<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl=sr#v=onepage&q&f=false Anonim, ''O komediji'' ''(Prolegomena de comoedia)'', III, p. 25, Dübner.] (τῆς δὲ νέας κωμῳδίας γεγόνασι μὲν ποιηταὶ ξδ΄).</ref> Prva trojica smatraju se najvećim komediografima ovog razdoblja, a iznad svih Menandar, čija je prva komedija, ''Gnjev'' (Ὀργή), izvedena [[321. pr. n. e.]] i koji je umro oko [[292. pr. n. e.|292.]]/[[291. pr. n. e.|291.]] pr. n. e. Premda za života nije bio najuspješniji, Menandar je brzo bio prepoznat kao izvanredan predstavnik ove vrste komedije. U ediciji ''[[Poetae comici Graeci]]''<ref>Rudolf Kassel, Colin Austin, ''Poetae Comici Graeci'', vols. VI & VIII.</ref> navodi se gotovo osamdeset dramatičara koji se, s manjom ili većom vjerojatnošću, mogu datirati u razdoblje između [[325. pr. n. e.|325.]] i [[200. pr. n. e.|200.]] pr. n. e., te još njih pedeset iz kasnijeg razdoblja, no za mnoge od njih imamo tek njihova imena ili čak samo fragmente njihovih imena nađene na natpisima. Komedije Menandra, a možda i drugih pjesnika nove komedije, bile su vrlo čitane sve do [[7. stoljeće|7. stoljeća]], kada su bile u cijelosti izgubljene, a znanje o njima zasnivalo se gotovo isključivo na [[Stari Rim|rimskim]] adaptacijama [[Plaut]]a i [[Terencije|Terencija]]. Tek u 20. stoljeću, kad su otkriveni papirusi s duljim i kraćim fragmentima Menandrovih komedija, stvorila se mogućnost neposrednog uvida u umjetničko stvaralaštvo ovog komediografa. Veći fragmenti Menandrovih komedija prvi put su otkriveni u kodeksu iz Kaira, koji je objavljen 1907. i koji je sadržavao velike dijelove ''[[Parničari (Menandar)|Parničara]]'' (Ἐπιτρέποντες), ''[[Djevojka s podrezanom kosom (Menandar)|Djevojke s podrezanom kosom]]'' (Περικειρομένη) i ''[[Samljanka (Menandar)|Samljanke]]'' (Σαμία), kao i početak ''Junaka'' (Ἥρως). Ti su fragmenti obuhvaćali ukupno oko 1 600 stihova i omogućili su neposredan uvid u Menandrovo dramsko umijeće u izgradnji dijaloga, obradi zapleta i oblikovanju karaktera, ali i usporedbu djela nove komedije s rimskim adaptacijama Plauta, Terencija i drugih pisaca [[Palijata|palijate]]. Zatim je 1959. iz Bodmerovog kodeksa objavljen ''[[Namćor (Menandar)|Namćor]]'' (Δύσκολος), prikazan na Lenejama [[316. pr. n. e.]] i sačuvan gotovo u cijelosti. Osim ovih, posjedujemo značajne dijelove ''[[Štit (Menandar)|Štita]]'' (Ἀσπίϛ), ''[[Omraženi čovjek (Menandar)|Omraženog čovjeka]]'' (Μισούμενος), ''[[Sikionjanin (Menandar)|Sikionjanina]]'' (Σικυώνιος) i ''[[Dvostruki prevarant (Menandar)|Dvostrukog prevaranta]]'' (Δὶς ἐξαπατῶν). Od ove posljednje komedije sačuvano je tek stotinjak stihova, a među njima i odlomak koji je očito Plautu bio uzor za stihove 494‒562 u ''[[Bakhide (Plaut)|Bakhidama]]'', i to je zasad jedini sačuvani dio grčkog teksta neke komedije za koji se u postojećim [[Palijata|rimskim palijatama]] pouzdano može naći neposredni ekvivalent. No tekst kojim raspolažemo čini manje od 8% od ukupne Menandrove produkcije. To je otprilike količina teksta koju imamo i za [[Sofoklo|Sofokla]], dok za Aristofana, na primjer, posedujemo između 25% i 30% teksta koji je bio poznat [[Aleksandrijska knjižnica|aleksandrijskim knjižničarima]]. Ono što znamo o Menandru dopunjeno je našim poznavanjem rimskih adaptacija. Za Plauta se pretpostavlja da je ''[[Ćup (Plaut)|Ćup]]'' bazirao na komadu ''Vrč'' ili ''Blago'', ''Bakhide'' na ''Dvostrukom prevarantu'', ''[[Kovčežić (Plaut)|Kovčežić]]'' na ''Ženama što zajedno obeduju'', a ''[[Stiho (Plaut)|Stiha]]'' na prvom izdanju ''Braće''. Terencije je svoju ''[[Djevojka s Androsa|Djevojku s Androsa]]'' bazirao na Menandrovoj istoimenoj komediji, s dodacima iz ''Djevojke iz Perinta'', ''[[Samomučitelj (Terencije)|Samomučitelja]]'' na istoimenoj komediji Menandrovoj, ''[[Evnuh (Terencije)|Evnuha]]'' na Menandrovom ''Evnuhu'' s dodacima iz ''Laskavca'', a ''[[Braća (Terencije)|Braću]]'' na drugom izdanju ''Braće'' s jednom scenom iz [[Difil]]ovih ''Ljudi što umiru zajedno''. Naše vrlo oskudne fragmente iz djela drugih pjesnika nove komedije upotpunjuju rimske prerade; zna se, naime, da je Plaut koristio [[Filemon (pjesnik)|Filemona]] (za ''[[Trgovac (Plaut)|Trgovca]]'', ''[[Avet (Plaut)|Avet]]'' i ''[[Tri groša (Plaut)|Tri groša]]'') i Difila (za ''[[Kasina (Plaut)|Kasinu]]'', ''[[Konopac (Plaut)|Konopac]]'' i vjerojatno za fragmentarno sačuvanu komediju ''[[Vidularia (Plaut)|Kovčeg]]'', napisanu možda po uzoru na Difilov ''Splav''), a da se Terencije ugledao na [[Apolodor iz Karista|Apolodora iz Karista]] (za ''[[Svekrva (Terencije)|Svekrvu]]'' i ''[[Formion (Terencije)|Formiona]]'') i na Difila (za jednu scenu u ''Braći''). ==== Teme i likovi ==== "Završio sam komediju" ― rekao je, prema [[Plutarh]]u, Menandar jednom prilikom ― "naime, razradio sam temu, treba samo da je ukomponiram u stihove".<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg088.perseus-grc1:347f Plutarh, "De gloria Atheniensium", ''Moralia'', 347f] (ᾠκονόμηται γὰρ ἡ διάθεσις: δεῖ δ᾽ αὐτῇ τὰ στιχίδια ἐπᾷσαι).</ref> Premda je Menandar darivao veliku pažnju i oblikovanju dijaloga, na prvom mjestu nalazi se opći plan zapleta i njegova razrada. Na jednom poznatom [[Reljef (umjetnost)|reljefnom]] portretu predstavljen je Menandar kako sjedi i gleda u masku mladića, koju drži ispred sebe, a na stolu pored njega nalaze se još dvije maske ― umjetnik je možda upravo zamišljao Menandra u trenutku dok "komponira stihove". [[Datoteka:Портрет Менандра А 850.jpg|mini|Menandar]] U Menandra ne nalazimo pokazatelje da su njegove komedije sadržavale horske pjesme, premda ima indicija o postojanju lirskih stihova koje su izgovarali glumci u posebnim situacijama, kao i recitativa, odnosno stihova izgovorenih uz glazbenu pratnju, što je nesumnjivo bio slučaj u živahnoj završnoj sceni ''[[Namćor (Menandar)|Namćora]]'', kad starca Knemona na silu odvlače na svečanost. No osnovni ton Menandrove komedije jest govor karakterističan za svakodnevnu komunikaciju među ljudima, pa mu je samim tim osnovna metrička shema jampski trimetar, koji je Aristotel smatrao najbližim običnom govoru.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1449a Aristotel, ''Poetika'', 4 (1449a24).]</ref> Za novu komediju tipično je da radnja bude smještena u svakodnevno [[obitelj]]sko okruženje i da se bavi odnosima međusobno bliskih ljudi, kao i da jedan od elemenata zapleta bude neka ljubavna intriga, bilo da se radi o mladiću koji mora osvojiti djevojku u koju se zaljubio, bilo da se radi o svađi, rastanku i pomirenju između dvoje ljudi koji su već bili zajedno; kod takve drame publika se zapravo smije sebi, odnosno emocijama koje prepoznaje u sebe ili u prijatelja i rođaka. Kao ilustracija ovog postupka navodi se rečenica [[Aristofan Bizantinac|Aristofana Bizantinca]]: "O Menandre i živote, tko je koga od vas oponašao?" (ὦ Μένανδρε καὶ βίε, πότερος ἄρ᾽ ὑμῶν πότερον ἀπεμιμήσατο). [[Ciceron]] je novu komediju opisao kao "oponašanje života, zrcalo svakodnevice, sliku istine" ''(imitationem vitae, speculum consuetudinis, imaginem veritatis)''<ref>Ciceron, ''Država'', IV, 11. Međutim, taj dio ''Države'' nije nam sačuvan, pa o ovoj rečenici saznajemo od [[Elije Donat|Elija Donata]], koji je citira u svom spisu ''O tragediji i komediji'', koji je 1546. objavljen kao dio predgovora jednom izdanju Terencijevih komedija.</ref><ref>[https://archive.org/stream/aelidonatiquodf00donagoog#page/n78/mode/2up Elije Donat, ''Excerpta de comoedia'', str. 22.]</ref> Umjesto bujnih Aristofanovih fantazija punih političke kritike i osobne poruge, na atičku pozornicu i na pozornice [[Helenizam|helenističkog]] svijeta stupaju komedije koje prikazuju neki komični zaplet iz svakodnevnog života običnog građanina ili su jednostavno [[Parodija|parodije]] tragedija s mitološkom temom. Nova atička komedija ima [[Kozmopolitizam|kozmopolitski]] karakter, iako je mjesto radnje uglavnom Atena. Mnogi njeni pisci i nisu Atenjani: Menandar je bio iz Atene, ali Difil je rođen u [[Sinopa|Sinopi]] na južnoj obali [[Crno more|Crnog mora]], a Filemon u Siracusi na Siciliji ili u gradu Soloj u [[Kilikija|Kilikiji]]. Same komedije, premda su stvarane u Ateni, brzo su se širile i izvođene su po cijelom helenističkom svijetu, o čemu svjedoči i arheološki materijal, osobito slike s antičkih vaza i sačuvane kazališne maske od terakote. Lica koja se u tim komadima pojavljuju na pozornici zajednička su svim helenističkim gradovima istočnog Sredozemlja: lakoumni i zaljubljeni mladići (sinovi), licemjerni i škrti starci (očevi), snalažljivi i lažljivi [[robovi]], proždrljivi i laskavi [[Parazit (književnost)|paraziti]], brbljavi i kradljivi kuhari, lakomi [[Prostitucija|svodnici]], hvalisavi vojnici, dominantne i goropadne supruge, elegantne i lukave [[Hetera|hetere]], obljubljene devojke koje su na prijevaru dopale ropstva. Odnosno, [[Apulej]]evim riječima, tu su: "lažljivi svodnik, mladić što gori od ljubavi, lukavi rob, prevarna družbenica, dominantna supruga, popustljiva majka, stric što prekorava, prijatelj što pomaže i vojnik što boj bije, ali i proždrljivi paraziti i nježni roditelji i bestidne hetere".<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi1212.phi003.perseus-lat1:16 Apulej, ''Florida'', 16] ''(leno periurus et amator fervidus et servulus callidus et amica illudens et uxor inhibens et mater indulgens et patruus obiurgator et sodalis opitulator et miles proeliator, sed et parasiti edaces et parentes tenaces et meretrices procaces)''.</ref> Kao precizno oblikovani tipovi ta lica imaju trajnu vrijednost, pa se i u [[Renesansna književnost|renesansnoj]] i kasnijoj europskoj komediji sreću licemjerni ili škrti starac, rasipni i lakomisleni sin, snalažljivi sluga, lakomi svodnik, lukava hetera i nesretna, zaljubljena djevojka. O šarenom premda ponešto jednoličnom svijetu tih likova nove atičke komedije svjedoči i arheološki materijal, osobito slike s antičkih vaza i sačuvane kazališne maske: znamo tako za nekih devet tipova staraca, jedanaest tipova mladića, sedam tipova robova itd. Opći, kozmopolitski karakter novoj atičkoj komediji daje i tematika. Uglavnom je riječ u sentimentalnoj [[ljubav]]i, čijem ostvarenju stoji na putu nesretna sudbina slobodne djevojke prijevarom ili grješkom prodane u ropstvo, lakomost svodnika i štedljivost opreznog oca. Sve te preprjeke najčešće svladava umjesto mladog i lakomislenog mladića njegov snalažljivi i lažljivi rob. Ovi se motivi ponavljaju u raznim spojevima i obradama. Tipične scene i standardne teme nove atičke komedije relativno su malobrojne, pa su stoga i same komedije vjerojatno bile ponešto jednolične, čak i travestije mitskih povijesti, koje su pisci sastavljali bilo neposredno prema mitu, bilo obrađujući tragedije s mitološkom tematikom, najviše one [[Euripid]]ove. No nova je komedija važne sastavnice preuzela iz tragedije, posebno Euripidove. Od Euripida su komediografi naučili stvarati dobar zaplet, od njega potječe i prolog, kojim se u novoj komediji publika obavještava o prethodnim zbivanjima i koji uglavnom izgovara neka alegorijska osoba, npr. Έλεγχος ("Sramota"), Φόβος ("Strah"), Ἀήρ ("Zrak"), od njega, napokon, potječu i gorka, ironična i tužna razmišljanja o životu i umijeće prikazivanja snažnih emocija na pozornici; zbog svega toga Euripid se može nazvati, ako ne baš ocem, onda svakako pretečom nove komedije. U ovakvoj komediji izgradnja zapleta i oblikovanje likova nerazdvojno su povezani. Pjesnikova originalnost sastojala se upravo u pronalaženju neočekivanih rješenja i u manevriranju unutar strogih okvira nove komedije, kao i u individualizaciji [[Tipski lik|tipskih likova]] (starca, mladića, roba, hetere, parazita itd.), osobito u pogledu iskazivanja raspoloženja i emocija. Dok se radnja odvija u nizu vjerojatnih scena (odnosno, publika prihvaća da bi se u istim okolnostima ljudi koje vidimo na sceni vjerojatno ili sigurno i u stvarnom životu ponašali upravo onako kako se ponašaju na sceni), različiti su likovi predstavljeni na takav način da na osnovi onoga što kažu o drugim likovima mi možemo donijeti vrijednosni sud i o njima samima i o tim drugim likovima. Ponekad se iznosi tvrdnja da u djelima nove komedije nema razvoja lika, ali zato se razvija portret koji je predstavljen publici, kao i sustav kontrasta koji izgrađuju i ojačavaju taj lik. Jedna od glavnih sastavnica Menandrove umjetničke snage je njegova sposobnost preinačiti jednu tipičnu situaciju tako što uvodi neki neobičan kontekst, novu inačicu, neočekivanu dodatnu dimenziju, drukčiju strukturu. To se vidi i po njegovoj obradi tipičnih likova, obično prepoznatljivih od samog početka po maskama, kostimima i čak standardnim imenima: kako se razvija radnja, Menandar ocrtava portret koji pokazuje da ono tipično ipak nije ono što se čini na površini, kako se vidi na primjeru Polemona, Stratofana i Trasonida ― tri lika "hvalisavog vojnika" koja se pojavljuju u ''[[Djevojka s podrezanom kosom (Menandar)|Djevojci s podrezanom kosom]]'', ''[[Sikionjanin (Menandar)|Sikionjaninu]]'' i ''[[Omraženi čovjek (Menandar)|Omraženom čovjeku]]'' ― čiji je tipski lik "hvalisavog vojnika" ''(miles gloriosus)'' fiksiran, ali je svaki od njih ocrtan kao pojedinac s osobinama koje prije potiču osjećaj simpatije i zanimanja nego superiornosti i poruge. O drugim pjesnicima nove komedije znamo neusporedivo manje nego o Menandru, no moguće je da su i [[Filemon]] i [[Difil]] imali "opušteniji tradicionalniji i na neki način duhovitiji pristup pisanju", uključujući, na primjer, i duge [[monolog]]e koje izgovaraju likovi kuhara i parazita. Sudeći po rimskim preradama, Filemon je bio osobito vješt u komponiranju komedija situacije, dok je Difil, sudeći po ''[[Konopac (Plaut)|Konopcu]]'', volio romantičnu komediju smještenu u udaljene predjele. O tome koliko je važno imati puni kontekst i koliko smo oštećeni činjenicom da raspolažemo samo fragmentima vidi se na primjeru čuvene izrijeke "Koga bogovi vole, umire mlad" (Menandrov fragment 111), koja se citira kao jedna od važnih moralnih sentencija iz antike; no iz konteksta u Plautovoj adaptaciji ''(Quem di diligunt, adulescens moritur)''<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0119.phi004.perseus-lat1:4.7 Plaut, ''Bakhide'', 816–817 (čin IV, scena 7, st. 18–19).]</ref> vidimo da te riječi zapravo izgovara rob na račun svog gospodara, starog i još živog. Kako je krajem antike Menandrov opus izgubljen, suvremena su stoljeća upoznala svijet nove komedije putem Plautovih i Terencijevih prerada. Ideja o zabavnim događajima, izmišljenim ali temeljenim na stvarnom svakodnevnom životu običnih ljudi, pokazala se vrlo plodnom, te je od antike do danas proizvela mnogobrojne izdanke, koji danas, pored drame, uključuju i [[roman]], [[radio]], [[Televizija|televiziju]] i [[film]]. Djela ovakve vrste imaju dvije osnovne odlike: s jedne strane, njihovi likovi i zapleti pružaju gledateljima mogućnost bijega u svijet u kojem se njihove želje ostvaruju, a s druge, ta djela u većoj ili manjoj mjeri posjeduju i određeni odgojni ili obrazovni utjecaj. == Komično kazalište == [[Datoteka:Theatre at Thorikos.jpg|thumb|300px|Kazalište u atičkoj demi Toriku]] === Dramska nadmetanja === Drame su se prvobitno prikazivale na tzv. [[Dionizijski festival|Malim ili Seoskim Dionizijama]] (Διονύσια τὰ κατ᾽ ἄγρους), koje su se slavile od 8. do 12. [[Atički kalendar|posejdona]] (studeni/prosinac), i to uglavnom u [[Pirej]]u, ali i u okolnim atičkim [[dema]]ma, npr. u [[Kolit]]u (Κολλυτός),<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0026.tlg001.perseus-grc1:157 Eshin, ''Protiv Timarha'', 157.]</ref> [[Eksona|Eksoni]] (Αἰξωνή), [[Eleusina|Eleusini]] i [[Torik]]u. Kad su ustanovljene Leneje i Velike Dionizije, na Seoskim Dionizijama najvjerojatnije su prikazivani samo reprizni komadi, i to možda bez hora. Na [[Lenejski festival|Lenejskom festivalu]], koji se održavao od 8. do 12. [[Atički kalendar|gameliona]] (prosinac/siječanj) i koji je ustanovio [[Pizistrat]], isprva su se prikazivale tragedije, ali nakon ustanovljenja Velikih Dionizija na Lenejama su se prije svega prikazivale komedije. Tu su, na primjer, premijerno prikazani ''[[Aharnjani]]'', ''[[Vitezovi (Aristofan)|Vitezovi]]'', ''[[Ose (Aristofan)|Ose]]'' i ''[[Žabe (Aristofan)|Žabe]]''. Tragedije su se na Lenejama ponovo prikazivale od [[464. pr. n. e.|464. pr. n. e]].<ref>[http://www.ub.uni-koeln.de/cdm4/item_viewer.php?CISOROOT=/rhm&CISOPTR=6207&CISOBOX=1&REC=5 Theodor Bergk, "Verzeichniss der Siege dramatischer Dichter in Athen", ''Rheinisches Museum für Philologie'', 34, 1879, str. 302.]</ref> ili, prema drugima, tek od [[443. pr. n. e.|443. pr. n. e]]. Pretpostavlja se da je nadmetanje na Lenejama trajalo dva dana, što bi bilo dovoljno za dvije tragične trilogije od dva različita tragičara te za jedno komično nadmetanje, koje je vjerojatno bilo organizirano kao i ono na Velikim Dionizijama. U početku su na Lenejama prikazivani samo novi, premijerni komadi. Strancima, kako se čini, prisustvo nije bilo dopušteno.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg001.perseus-grc1:496 Aristofan, ''Aharnjani'', 504.]</ref> O organizaciji dramskih nadmetanja na Lenejama brinuo se [[arhont basileus]].<ref>[https://archive.org/stream/pollucisonomasti02polluoft#page/128/mode/2up Julije Poluk, ''Onomastikon'', VIII, 90.]</ref> Na [[Dionizijski festival|Velikim ili Gradskim Dionizijama]] (Διονύσια τὰ ἐν ἄστει), koje su se održavale od 8. do 14. [[Atički kalendar|elafeboliona]] (veljača/ožujak) i koje su ustanovljene nakon [[Perzijski ratovi|perzijskih ratova]], prikazivale su se i tragedije i komedije, pri čemu je glavni događaj svakako bilo prikazivanje tragedija.<ref name="#3"/><ref>[[Sholija]] uz: Aristofan, ''Žabe'', 406.</ref> U komičnom nadmetanju natjecala su se prvo tri pjesnika a od 4. stoljeća pr. n. e. petorica pjesnika s po jednom komedijom, pri čemu je do povećanja broja pjesnika možda došlo zbog toga što je nestalo [[Hor (kazalište)|hora]] kao organskog dijela komada. Organizacija dramskih nadmetanja na Velikim Dionizijama bila je u rukama [[Arhont eponim|arhonta eponima]].<ref>[https://archive.org/stream/pollucisonomasti02polluoft#page/128/mode/2up Julije Poluks, ''Onomastikon'', VIII, 89.]</ref> Na [[Antesterije|Antesterijama]], koje su se održavale od 11. do 13. [[Atički kalendar|antesterija]] (siječanj/veljača), komedije se nisu prikazivale, jer se zakon govornika [[Likurg iz Atene|Likurga]] (τὸν περὶ τῶν κωμῳδῶν ἀγῶνα τοῖς Χύτροις ἐπιτελεῖν ἐφάμιλλον ἐν τῷ θεάτρῳ = "da o svetkovini lonaca treba se održati nadmetanje komičara") odnosio na natjecanje komičnih glumaca, a ne na izvođenje komičnih predstava.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg121.perseus-grc1:841e Plutarh, ''Vitae decem oratorum'', 841e]</ref> Na svim svetkovinama na kojima su održavana dramska natjecanja komedije su prikazivane prije tragedija.<ref name="#3"/> Pretpostavlja se da su se na Velikim Dionizijama sve komedije izvodile u jednom danu, nakon čega je tri dana bilo predviđeno za tri tragične tetralogije ― po jedan dan za svaku. O uspjehu predstava odlučivali su suci koje je [[Arhonti Atene|arhont]] postavljao ždrijebom, i to njih petoricu za komediju i najvjerojatnije desetoricu za tragediju. Kao pobjednika suci bi proglasili autora najbolje predstave, ali i njegovog [[horeg]]a i protagonista, a arhont bi najvjerojatnije svu trojicu ovjenčao bršljanovim vijencem, dok bi pjesniku dodijelio i neku novčanu nagradu. O cijelom nadmetanju arhont bi sastavio zapisnik, u kojem bi naveo svoje ime, praznik, imena pjesnika i horega, naslove drama, imena protagonista i sudsku ocjenu; takav zapisnik zvao se [[didaskalija]] i čuvao se u državnoj pismohrani. Prikazivani su samo novi komadi, a ponavljanje starijih bila je rijetka iznimka. Ali kad se završilo doba velikih grčkih tragičara, postalo je uobičajeno da se jedna njihova drama prikaže na svakom tragičnom nadmetanju. Takva tragedija u didaskalijama je označena kao "stara" (παλαιά), nasuprot "novoj" (καινή). Na komičnom nadmetanju [[345. pr. n. e.]] spominju se četiri nove komedije; [[352. pr. n. e.]] prikazana je jedna Euripidova tragedija; no što se tiče komedije, tek u [[2. stoljeće pr. n. e.|2. stoljeću pr. n. e.]] nalazimo da je prikazana komedija nekog od starijih komediografa ― Menandra, Posidipa ili Filemona, ali dakako ne Aristofana, čija bi djela imala malo smisla ako bi se izvodila u vrijeme kad više nisu bile među živima osobe koje se u njima kritiziraju. Na osnovi toga se možda može izvesti zaključak da je običaj da se prikazuju drame starijih pjesnika za komediju uveden kasnije u usporedbi s tragedijom.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text;jsessionid=A6EDA96B64FE4EF63121D3FEE5BD499F?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0063%3Aalphabetic+letter%3DC%3Aentry+group%3D7%3Aentry%3Dcomoedia-cn William Smith, William Wayte, G. E. Marindin, ''A Dictionary of Greek and Roman Antiquities'', 1890, s.v. ''comoedia''.]</ref> === Glumci === [[Datoteka:Figurine actor BM TerrD226.jpg|thumb|200px|Figura glumca koji na glavi nosi masku ćelavog roba i u ruci drži nešto (torbu?), terakota, 2. stoljeće pr. n. e.]] Broj [[Glumci|glumaca]] bio je ograničen i svi su bili muškarci. U početku je sve uloge tumačio jedan glumac, da bi [[Eshil]] uveo drugoga, a [[Sofoklo]] trećega glumca. Taj se broj više nije mijenjao ni u komediji ni u tragediji, pa je jedan glumac tijekom predstave prikazivao više uloga, a to je bilo moguće samim tim što su glumci prikazivali i muška i ženska lica i što su nosili maske. Prvi glumac (protagonist) prikazivao je najteže i najzahtjevnije uloge, drugi glumac (deuteragonist) one uloge koje najviše dolaze u kontakt s protagonistom, a treći (tritagonist) neznatnije uloge, uključujući lica koja izgovaraju [[prolog]] i ona koja se u tragediji pojavljuju kao ''[[deus ex machina]]'' (θεὸς ἀπὸ μηχανῆς). Glumac je morao biti vješt u deklamaciji i [[Pjevanje|pjevanju]] i melodramskom prikazivanju, tj. deklamaciji uz pratnju [[Frula|frule]], a morao je znati i bar malo plesati. Jampski trimetri su kazivani, a ono što je bilo u drugim metrima, kao i replike koje su izmjenjivali hor i glumci, to se ili pjevalo ili se recitiralo uz frulu. ==== Maske ==== Glumci su na pozornici nosili upadljivu odjeću i obuću te maske ili obrazine ili ličine (πρώσοπα), a sve su se te sastavnice razlikovale u različitim vrstama [[Drama|drame]]: u tragediji, komediji i satirskoj igri. Maske su u nastarije vrijeme pravljene od kore drveta, a kasnije obično od platna. Na slikama se vidi da su na prednjoj strani imale veliki otvor za usta i dva manja za oči. Razlikovale su se tipične ili karakterne i netipične ili individualne maske. Maske u [[Stara atička komedija|staroj komediji]], ako su i imale periku ili vijenac, uglavnom su ličile na osobe koje su se u predstavi kritizirale, odnosno bile su potreti suvremenika ili su bile načinjene tako da budu što smješnije, odnosno kao karikature. U [[Nova atička komedija|novoj komediji]] bile su 43 tipične maske: 8 za starce, 11 za mladiće, 7 za robove, 3 za stare robinje, 14 za mlade robinje.<ref>[https://archive.org/stream/onomasticon01polluoft#page/n329/mode/2up Julije Poluk, ''Onomasticon'', IV, 143‒154.]</ref> Za maske u [[Srednja atička komedija|srednjoj]] i novoj komediji [[Platonije]] kaže: "Ni maske nisu jednako pravili kao u staroj komediji. U staroj pravili su maske slične onim licima koja su izvrgnuta ruglu, i to zato da bi se lice po sličnosti odmah prepoznalo, prije no što glumac išta kaže. U srednjoj i novoj napravili bi maske namjerno za smijeh (...) trudeći se da ni slučajno ne liče na nekog [[Antička Makedonija|makedonskog]] službenika i da ne bi pjesnik pao u sumnju kako se namjerno ruga i tako nastradao. Ta na maskama u [[Menandar|Menandrovoj]] komediji vidimo kakve obrve imaju i kako su im usta iskrivljena: i uopće nisu kao kod ljudi".<ref name="#9"/> Maske je pravio "maskar" ili "obrazinar" (σκευοποιός), za kojeg [[Aristotel]] kaže: "Za oblikovanje prizora još je važnija vještina obrazinarska nego pjesnička".<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1450b Aristotel, ''Poetika'', 6 (1450b)].</ref> No jasno je da su, osobito u staro vrijeme, i sami pjesnici bili uključeni u definiranje izgleda maski, a to se vidi i po tome što su se [[Frinih (pisac tragedija)|Frinihu]] i [[Eshil]]u pripisivale osobite zasluge za razvitak maski.<ref>[http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=phi%2C762+&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL ''Suda'', s.v. Φρύνιχος ''(Adler number: phi,762)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924125044/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=phi%2C762+&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL |date=24. rujna 2015. }} ("Frinih je prvi uveo žensku masku").</ref><ref>[http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=alphaiota%2C357&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL ''Suda'', s.v. Αἰσχύλος] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924124852/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=alphaiota%2C357&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL |date=24. rujna 2015. }} ("Eshil je uveo praksu da glumci nose čudesno obojene maske").</ref> ==== Odjeća i obuća ==== [[Odjeća|Odjeću]] koju su glumci nosili u staroj atičkoj komediji poznajemo kako iz navoda u samim dramama tako i iz slika na vazama, posebno onih iz južne Italije, na kojima su predstavljene [[Flijačka farsa|flijačke]] scene, koje su u značajnoj mjeri nalikovale komediji u Ateni. No postoje i atičke vaze, sa scenama iz vremena koje prethodi Aristofanu i svim sačuvanim komičnim fragmentima. I koncept komičnog hora sastavljenog od životinja (ptica, kukaca, riba) stariji je od Aristofana, koji ga je povezivao s [[Magnet (komediograf)|Magnetovom]] starom komedijom. Na jednoj [[Amfora|amfori]] iz sredine 6. stoljeća [[pr. n. e.]], koja se čuva u Berlinu, naslikani su frulaš i trojica mladića u oklopu, koja su uzjahala trojicu starijih bradatih muškaraca: atenski vitezovi, nekih 125 godina prije no što će ih Aristofan uporabiti kao komični hor. Mlađi su prikazi frulaša i po dvojice plesača obučenih u kostim pijetla (500.‒480. pr. n. e.), koji su naslikani na jednoj drugoj amfori u Berlinu i na jednom vinskom vrču ''([[oinochoe]])'' koji se čuva u Londonu. Komični glumci bili su obučeni u tradicionalni komični kostim, naprijed s napuhanim jastukom privezanim za trbuh, a iza s golemim jastukom pričvršćenim za stražnjicu, a za muške uloge i s kožnim [[falus]]om koji je visio na bedru ispod kratkog ogrtača i koji se, po Aristofanovim riječima, mogao iskoristiti kako bi izmamio smijeh dječaka u publici.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg003.perseus-grc1:518 Aristofan, ''Oblaci'', 538‒539] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218154542/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg003.perseus-grc1:518 |date=18. veljače 2021. }} (οὐδὲν ... σκυτίον καθειμένον ἐρυθρὸν ἐξ ἄκρου παχύ, τοῖς παιδίοις ἵν᾽ ᾖ γέλως = "ništa ... kožno da visi, crveno na vrhu, da baci dječake u smijeh").</ref> Falusni rekvizit bio je od kože, vrha obojenog crveno,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg003.perseus-grc1:518 Aristofan, ''Oblaci'', 538] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218154542/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg003.perseus-grc1:518 |date=18. veljače 2021. }} i sholija uz taj stih.</ref> a ponekad se kačio i oko vrata.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=phi%2C60&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL |title=''Suda'', s.v. Φαλλοί ''(Adler number: phi,60)''. |access-date=21. veljače 2014. |archive-date=24. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924125022/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=phi%2C60&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL |url-status=dead }}</ref> Neka vrsta trikoa ili hula-hopki (σωμάτιον), od kože ili od tkanine, navlačila se preko trbuha i grudi, a bila je toliko skučena da na slikama likovi koji ju nose često izgledaju nagi. Čini se da je taj triko redovno nošen, i nalazimo ga s rupama probušenim u obliku očiju, kao i ukrašenog vezom ili vodoravnim prugama. Ponekad ne prianja uz tijelo, nego pada u naborima. Od druge odjeće koja se nosila uz tijelo, likovi slobodnih ljudi nosili su neku vrstu [[Tunika|tunike]] (ἀμφιμάσχαλος), dok su likovi robova i radnika nosili tzv. [[eksomis]] (ἐξωμίς), koji je desnu ruku i rame ostavljao nepokrivene, a nekad i [[kožuh]] (διφθέρα<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg004.perseus-grc1:430 Aristofan, ''Ose'', 444.]</ref> ili σπολάς<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg006.perseus-grc1:903 Aristofan, ''Ptice'', 933.]</ref>). [[Hiton]] se rijetko spominje u Aristofana, ali povremeno se nailazi na neke njegove podvrste (ἡμιδιπλοίσιον,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg010.perseus-grc1:311 Aristofan, ''Eklesijazuse'', 318.]</ref> κροκωτίδιον<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg010.perseus-grc1:311 Aristofan, ''Eklesijazuse'', 332.]</ref> i κροκωτός,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg010.perseus-grc1:877 Aristofan, ''Eklesijazuse'', 879.]</ref> koji su nosile žene). Od ogrtača glavni je za muškarce bio [[himatij]] (ἱμάτιον),<ref>Npr. [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg010.perseus-grc1:311 Aristofan, ''Eklesijazuse'', 333.]</ref> dok su skromnije i jeftinije inačice bile λῃδάριον<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg006.perseus-grc1:903 Aristofan, ''Ptice'', 915] i sholija uz to mjesto.</ref> i τριβώνιον,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg011.perseus-grc1:850 Aristofan, ''Pluto'', 882.]</ref> Udobna [[kabanica]] koju su nosili likovi starih ljudi zvala se χλαῖνα,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg004.perseus-grc1:729 Aristofan ''Ose'', 738.]</ref><ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg004.perseus-grc1:1122 Aristofan, ''Ose'', 1132.]</ref> dok je σισύρα bio ogrtač od ovčje kože i također se nosio kao kabanica.<ref>Sholija uz: Aristofan, ''Ose'', 738.</ref> Žene su također nosile himatij,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg008.perseus-grc1:206 Aristofan, ''Tesmoforijazuse'', 250.]</ref> čija je podvrsta bio "okružnik" (ἔγκυκλον),<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg008.perseus-grc1:206 Aristofan, ''Tesmoforijazuse'', 261.]</ref> možda kružnog oblika. U jednoj sceni ''Tesmoforijazusa'' vidimo kako žena oblači odjeću ovim redom: triko (σωμάτιον), božurni hiton (κροκωτός), pojas (στρόφιον) i "okružnik" (ἔγκυκλον).<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg008.perseus-grc1:206 Aristofan, ''Tesmoforijazuse'', 253sqq.]</ref> Od pokrivala za glavu u tekstovima se spominje κυνῆ<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg003.perseus-grc1:262 Aristofan, ''Oblaci'', 268.]</ref> ("kožna kaciga"),<ref>Stjepan Senc, ''Grčko-hrvatski rječnik'', Naprijed, Zagreb, 1991.</ref> dok su slikama predstavljeni najraznovrsnije [[Kapa|kape]], npr. šešir širokog oboda (πέτασος) na [[Hermes]]u. U određenim prilikama na glavu su se stavljali vijenci.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg005.perseus-grc1:1039 Aristofan, ''Mir'', 1044.]</ref> Za žene se spominje da na glavi imaju mrežice (κεκρύφαλοι), povezače (μίτραι) i perike (κεφαλαὶ περίθετοι).<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg008.perseus-grc1:206 Aristofan, ''Tesmoforijazuse'', 257–258.]</ref> Što se tiče [[Obuća|obuće]], na slikama su glumci uglavnom predstavljeni bosi, ali to je svakako samo zbog nepažnje umjetnikâ. U tekstovima se spominju papuče od crvene kože (ἐμβάδες),<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg002.perseus-grc1:843 Aristofan, ''Vitezovi'', 872.]</ref> zatim "lakonske" (Λακωνικαὶ)<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg004.perseus-grc1:1122 Aristofan, ''Ose'', 1157.]</ref> za muškarce i "perzijske" (Περσικαὶ)<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg008.perseus-grc1:728 Aristofan, ''Tesmoforijazuse'', 734.]</ref> za žene. U specijalnim prilikama glumac je u komediji nosio obuću s veoma visokim drvenim đonom, zvanu [[koturn]] (κόθορνος),<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg010.perseus-grc1:311 Aristofan, ''Eklesijazuse'', 346.]</ref> koja je inače bila uobičajena obuća tragičnih glumaca. Neka lica u komediji imala su i svoja specijalna obilježja; na primjer, kad [[Dioniz]] oponaša [[Heraklo|Herakla]] u ''[[Žabe (Aristofan)|Žabama]]'', u ruci drži toljagu i ogrnut je lavljom kožom,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg009.perseus-grc1:38 Aristofan, ''Žabe'', 46–47.]</ref> dok je na slikama [[Zeus]] predstavljen s munjom u ruci. Dakako, groteskni likovi bili su obučeni u jednako groteskni kostim, kao npr. Pseudartabas u ''[[Aharnjani]]ma''. Što se tiče kostima članova hora, čini se da se u staroj atičkoj komediji odjeća sastojala od trikoa (σωμάτιον), hitona (χιτών) i himatija (ἱμάτιον), od kojih se ovaj posljednji skidao prije plesne točke.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg008.perseus-grc1:655 Aristofan, ''Tesmoforijazuse'', 656.]</ref> Naravno, kad je to zahtijevala tematika komada, horeuti su nosili najčudnovatije fantastične ukrase, npr. u obliku [[osa]], [[ptica]], [[oblak]]a, [[žaba]]: Aristofanove ose same kažu da imaju žalac,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg004.perseus-grc1:1071 Aristofan, ''Ose'', 1073.]</ref> a za oblake se doznaje iz [[sholija]]<ref>Shola uz: Aristofan, ''Oblaci'', 289.</ref> da su imali šarene himatije. Dio kostima članova hora bio je, dakako, i [[falus]], ali glumci u novoj komediji više ga nisu nosili. Na nogama su horeuti nosili sandale (σανδαλίσκοι).<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg009.perseus-grc1:405 Aristofan, ''Žabe'', 406.]</ref> U novoj komediji mijenja se groteskni kostim stare komedije i još više se približava odjeći u običnom životu. I dalje se često nailazi na triko (σωμάτιον), ali bez napuhanih jastuka ispod njega, koji su bili karakteristični za staru komediju. Dugi hiton obično nose slobodni muškarci svih uzrasta, parazit te neki robovi, a kratki hiton vojnici i većina robova. Himatij su nosili muškarci iz svih slojeva, pri čemu se njegov donji dio prebacivao preko lijevog ramena. [[Hlamida|Hlamidu]] (χλαμὺς), vrstu putne kabanice, nosili su vojnici.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0119.phi016.perseus-lat1:4.7 Plaut, ''Laža'', IV, 7, 38.]</ref> Pastirski ogrtač nazvan κοσύμβη vjerojatno je bio neka vrsta marame koja bi se obavila oko tijela ili bi se prebacila preko ramena; ἐγκόμβωμα ili ἐπίρρημα<ref name="#10">[https://archive.org/stream/onomasticon01polluoft#page/n323/mode/2up Julije Poluk, ''Onomasticon'', IV, 119.]</ref> bio je bijeli plašt koji su nosili robovi i zavezivao se tako da je obje ruke ostavljao slobodnim. Na nogama su uglavnom nosili neku vrstu skučenih hula-hopki, a samo rijetko svojevrsne široke hlače. Kuhari su nosili pregaču (διπλῆ).<ref name="#10"/> Na slikama su glumci u novoj komediji uglavnom nepokrivenih glava, no vojnik se nalazi s okruglim ravnim šeširom. Na nogama glumci su nosili obuću sa zatvorenim prstima (ἐμβάς) ili pak obuću koja je ostavljala otvorene prste, a nailazi se i na čarape. Likovi žena nosili su hiton koji je dopirao do poda i često se zvao συμμετρία,<ref>[https://archive.org/stream/onomasticon01polluoft#page/n471/mode/2up Julije Poluk, ''Onomasticon'', VII, 54.]</ref> a preko njega navlačile su himatij. Što se tiče dodatnih rekvizita za pojedine likove, čujemo da su starci imali zakrivljeni štap za šetnju (καμπύλη);<ref name="#10"/> seljaci su imali ravnu motku (λαγωβόλον), torbicu (πήρα) i kožnu tuniku;<ref name="#10"/> svodnici su imali ravnu palicu koja se zvala ἄρεσκος<ref name="#11">[https://archive.org/stream/onomasticon01polluoft#page/n323/mode/2up Julije Poluk, ''Onomasticon'', IV, 120.]</ref> parazit je imao posudicu s uljem (λήκυθος) i strigil (στλεγγίς), tj. strugalicu za tijelo;<ref name="#11"/><ref>Cf. [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0119.phi018.perseus-lat1:1.3, Plaut, ''Stiho'', I, 3, 75.]</ref> vojnik je imao mač.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0119.phi012.perseus-lat1:1.1 Plaut, ''Hvalisavi vojnik'', I, 1, 5.]</ref> Kostimi koje su nosili različiti [[tipski lik]]ovi razlikovali su se i po boji. Tako su, prema [[Julije Poluk|Juliju Poluku]], starci nosili bijelu odjeću, mlađi ljudi (νεώτεροι) crvenu ili tamno ljubičastu (φοινικὶς ἤ μελαμπόρφυρον ἱμάτιον),<ref name="#10"/> dok je odjeća mladeži (νεανίσκοι) bila ljubičasta,<ref name="#10"/> premda [[Elije Donat]] kaže da je bila šarena ''(discolor)''.<ref name="#12">[https://archive.org/stream/aelidonatiquodf00donagoog#page/n84/mode/2up, ''Excerpta de comoedia'', str. 29.]</ref> Paraziti su imali crne ili sive ogrtače, vojnik purpurnu hlamidu,<ref name="#12"/> a robovi i obrtnici bijeli himatij.<ref>[[Artemidor]], ''[[Oneirocritica]]'', II, 3.</ref> Starije žene nosile su odjeću tamno plave boje (ἀερίνη) ili boje zelene jabuke (μηλίνη), osim svećenica, koje su se oblačile u bijelo. Svodnice su oko glave omotavale ljubičastu traku.<ref name="#10"/> U Ateni je postojao zakon da hetere trebaju nositi odjeću jarkih boja,<ref>Cf. [http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=Chionides&field=hw_eng&num_per_page=25&db=REAL ''Suda'', s.v. Ἀνθίνη.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924124741/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=Chionides&field=hw_eng&num_per_page=25&db=REAL |date=24. rujna 2015. }}</ref> a na slikama su predstavljene u crvenom ili žutom hitonu i u bijelom ili žutom himatiju. Koketna djevojka (ἅβρα περίκουρος) nosila je bijeli hiton, a heterina služavka (παράψηστον θεραπαινίδιον) hiton boje [[šafran]]a.<ref>[https://archive.org/stream/onomasticon01polluoft#page/n331/mode/2up Julije Poluk, ''Onomasticon'', IV, 151.]</ref> === Hor === Prema glumcima stajao je hor, koji je bio i jedna od temeljnih sastavnica atičke komedije, a sastojao se od 24 člana, horeuta (χορευταί), koje je predvodio horovođa ili korifej (κορυφαῖος). Za hor se starao [[horeg]], čija se dužnost nazivala horegijom i pripadala je u tzv. [[Liturgija u staroj Grčkoj|liturgije]], tj. službe koje je za narod obavljao bogati građanin. Horegija za tragične predstave uvedena je nakon [[Klisten]]a, a ranije su se o tragičnim horovima brinuli [[Pizistratidi]]. A "komičnim pesnicima", kaže [[Aristotel]], "[[Arhonti Atene|arhont]] je tek kasno odobrio hor, a njega su ranije činili dragovoljci";<ref name="#1"/> to se dogodilo između [[465. pr. Kr.|465.]] i [[450. pr. Kr.|450.]] pr. n. e., kad je uvedena scenografija. Arhont je odlučivao kojem pjesniku će se dodijeliti koji horeg kako bi spremio hor. Horeg je morao hor sastaviti, opremiti i pronaći mu frulaše i učitelja koji će ga uvježbati. [[Demetrije Faleranin]] ukinuo je sustav horegije [[310. pr. Kr.]] i postavio jednog [[agonotet]]a na mandat od godinu dana, koji je za Velike Dionizije prilikom svih nadmetanja vršio funkcije i arhonta i horega. === Publika === [[Datoteka:Aristophanes Menander.jpg|mini|Aristofan (lijevo) i Menandar (desno), dva lica atičke komedije]] Pravo posjećivati kazališne predstave imali su u Ateni građani, [[meteci]] i stranci, a [[robovi]] najvjerojatnije samo kao pratitelji svojih gospodara. Postavljalo se pitanje o tome je li ženama bilo dopušteno prisustvovati komičnim predstavama, kao što su svakako mogle prisustvovati tragičnim.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg023.perseus-grc1:502d Platon, ''Gorgija'', 502d] (govoreći o tragediji: νῦν ἄρα ἡμεῖς ηὑρήκαμεν ῥητορικήν τινα πρὸς δῆμον τοιοῦτον οἷον παίδων τε ὁμοῦ καὶ γυναικῶν καὶ ἀνδρῶν, καὶ δούλων καὶ ἐλευθέρων = "sada smo, dakle, pronašli vrstu govorništva koja se obraća narodu sastavljenom od djece i žena i muškaraca, i robova i slobodnih").</ref> Čini se da je zakon dopuštao ženama prisustvo komičnim predstavama, a da su one tu mogućnost i koristile vidimo, na primjer, za staru komediju po jednom stihu u Aristofanovom ''[[Mir (Aristofan)|Miru]]'',<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg005.perseus-grc1:956 Aristofan, ''Mir'', 964.]</ref> za novu komediju po jednom fiktivnom Menandrovom pismu iz pera [[Alkifron]]ova,<ref>[http://www.elfinspell.com/Alciphron2.html Alkifron,''Pisma'', II, 3, 10.]</ref> a za [[Rimska Grčka|rimsko doba]] po tome što su određena mjesta u [[Dionizovo kazalište|Dionizovom kazalištu]] bila namijenjena svećenicama. Osim toga, tragedija i komedija činile su jedinstveni, povezani događaj, pa je dopusnica za prisustvo tragičnim nadmetanjima prirodno podrazumijevala dopusnicu i za komične predstave. Ali to ne znači da su sve žene i prisustvovale, a može se pretpostaviti da su npr. mnoge djevojke iz uglednih obitelji izbjegavale takve predstave. Da ''sve'' žene nisu prisustvovale može se možda pretpostaviti na osnovi jednog odlomka iz ''[[Ptice (Aristofan)|Ptica]]''.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg006.perseus-grc1:785 Aristofan, ''Ptice'', 793‒796.]</ref> Dečaci su svakako prisustvovali.<ref>{{Citiranje weba |url=http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg003.perseus-grc1:518 |title=Aristofan, ''Oblaci'', 537. |access-date=21. veljače 2014. |archive-date=18. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210218154542/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg003.perseus-grc1:518 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg005.perseus-grc1:50 |title=Aristofan, ''Mir'', 50. |access-date=21. veljače 2014. |archive-date=18. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210218154639/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg005.perseus-grc1:50 |url-status=dead }}</ref><ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg035.perseus-grc1:7.1336b Aristotel, ''Politika'', 1336b] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218154645/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg035.perseus-grc1:7.1336b |date=18. veljače 2021. }} ("a mlađima se ne smije dopustiti prisustvovati ni jampskim nadmetanjima ni komedijama prije no što dosegnu dob u kojoj sad smiju u društvu sjediti za stolom i piti" ― kaže Aristotel, svakako kritizirajući već postojeći običaj.)</ref> == Baština grčke komedije == Aristofanova politička komedija nije našla neposredne nastavljače u kasnijoj grčkoj komediji, ali se odjeci i utjecaji njegovog djela osjećaju od 16. stoljeća. [[Andreas Divus]] preveo je 1528. u Veneciji njegove komedije na [[latinski]], i ti su se prijevodi u doba [[Renesansa|renesanse]] čitali diljem Europe. U Francuskoj je [[Jean Racine]] napisao svoju komediju ''[[Les Plaideurs]]'' (1668.) inspiriran ''[[Ose (Aristofan)|Osama]]'', a na Aristofana će se ugledati i [[Émile Augier]], [[Victorien Sardou]], [[Edmond Rostand]] i drugi; u Engleskoj [[Ben Jonson]], [[Francis Beaumont]] i [[John Fletcher]], te [[Thomas Middleton]], [[Henry Fielding]], [[George Otto Trevelyan|sir George Otto Trevelyan]] i drugi, a u Njemačkoj [[August von Platen-Hallermünde]], [[Goethe]], [[Ludwig Tieck]], [[Heinrich Hoffmann]] i [[Robert Prutz]]. Goethe, koji je u Aristofana našao topliju i živahniju vrstu komedije od one koju je vidio kod Terencija i Plauta, priredio je kratku dramu ''Die Vögel'' ugledajući se na ''[[Ptice (Aristofan)|Ptice]]'' i prikazao je u [[Weimar]]u. Tijekom 19. i 20. stoljeća Aristofanu su se okretali i konzervativci i revolucionari: [[Anatolij Lunačarski]], prvi [[SSSR|sovjetski]] komesar za kulturu i obrazovanje, izjavio je da će Aristofan uvijek imati svoje mjesto u [[Proletarijat|proleterskom]] kazalištu, dok su, s druge strane, konzervativni [[Pruska|pruski]] intelektualci Aristofana smatrali duhovitim protivnikom društvene promjene.<ref>Edith Hall and Amanda Wrigley, "Aristophanes in Performance 421 BCE–AD 2007: Peace, Birds and Frogs", ''Legenda'', Oxford, 2007, str. 9–12.</ref> Nova komedija, doduše preko [[Plaut]]a i [[Terencije|Terencija]], izvršila je snažan utjecaj na europsku književnost, koji je posebno izražen u komedijama [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]], [[Ben Jonson|Bena Jonsona]], [[William Congreve|Williama Congrevea]] i [[William Wycherley|Williama Wycherleya]],<ref>Alfred Bates (ed.), ''The Drama: Its History, Literature and Influence on Civilization'', vol. 1, Historical Publishing Company, London, 1906. str. 30–31.</ref> kao i [[Molière]]a, [[Carlo Goldoni|Goldonija]] i drugih dramskih pisaca. U krajnjoj liniji, svaka suvremena romantična komedija i komedija intrige duguje mnogo toga senzibilitetu nove atičke komedije. == Izvori == {{Izvori|30em}} == Bibliografija == * {{cite book |last=Bode |first=Georg Heinrich |year=1840 |title=Geschichte der Hellenischen Dichtkunst, Vol. III, Pt 3 |location=Leipzig |url=https://archive.org/stream/p2geschichtederh03bode#page/n7/mode/2up}} * {{cite book |last1=Budimir |first1=Milan |last2=Flašar |first2=Miron |year=1991 |title=Pregled rimske književnosti |location=Beograd}} * {{cite book |last=Đurić |first=Miloš N. |year=1991 |title=Istorija helenske književnosti |location=Beograd}} * {{cite book |last1=Easterling |first1=P.E. |last2=Kenney |first2=E.J. |year=2003 |title=The Cambridge History of Classical Literature. Vol. I: Greek Literature |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Edmonds |first=John Maxwell |year=1957-1961 |title=The Fragments of Attic Comedy, Vols. I-III |location=Leiden}} * {{cite book |last=Howatson |first=M.C. |year=1997 |title=The Oxford Companion to Classical Literature. Second edition |location=Oxford & New York}} * {{cite book |last=Mahaffy |first=John Pentland |year=1880 |title=A History of Clasical Greek Literature. Vol. I: The Poets |location=New York |url=https://archive.org/stream/historyofclassic01mahaiala}} * {{cite book |last=Meineke |first=Augustus |year=1823 |title=Menandri et Philemonis reliquiae. |location=Berlin |url=https://archive.org/details/menandrietphile00menagoog}} * {{cite book |last=Meineke |first=Augustus |year=1839 |title=Historia critica comicorum Graecorum. Fragmenta comicorum Graecorum |location=Berlin |url=https://archive.org/details/fragmentacomicor01meinuoft}} * {{cite book |last=Müller |first=Albert |year=1886 |title=Lehrbuch der Griechischen Bühnenalterthümer |location=Freiburg |url=https://archive.org/stream/lehrbuchdergrie00mlgoog}} * {{cite book |last=Müller |first=Karl Otfried |year=1858 |title=History of the Literature of Ancient Greece. Vol. II |location=London |url=https://archive.org/stream/historyofliterat02mluoft}} * {{cite book |last=Mylonas |first=G. E. |year=1961 |title=Eleusis and the Eleusinian Mysteries |location=Princeton}} * {{cite book |last=Schömann |first=Georg Friedich |year=1861 |title=Griechische Alterthümer |location=Berlin |url=https://archive.org/stream/griechischealte08schgoog}} * {{cite book |last1=Sironić |first1=Milivoj |last2=Salopek |first2=Damir |year=1977 |title=Povijest svjetske književnosti, knj. 2. "Grčka književnost" |location=Zagreb}} * {{cite book |last=Wilamowitz |first=Ulrich von Moellendorff |year=1875 |title=Die megarische Komödie. "Hermes" 9 |location=Berlin |url=https://de.wikisource.org/wiki/Die_megarische_Kom%C3%B6die}} [[Kategorija:Grčka književnost]] dkhhijc1qdz5m134hftjchf79uofk6y 0 507694 7569717 7169465 2026-08-04T15:50:54Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Nebeska mehanika]]; +[[Kategorija:Gravitacija]]; +[[Kategorija:Teorijska fizika]]; +[[Kategorija:Koncepti u fizici]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569717 wikitext text/x-wiki [[datoteka:NewtonsLawOfUniversalGravitation.svg|mini|desno|Dva tijela se privlače uzajamno [[sila|silom]] koja je proporcionalna (u skladu) [[Množenje|umnošku]] njihovih [[masa]], a obrnuto proporcionalna [[kvadrat]]u njihove međusobne udaljenosti.]] [[datoteka:GodfreyKneller-IsaacNewton-1689.jpg|mini|desno|[[Isaac Newton]] (1642. – 1728.)]] [[datoteka:Neptune, Earth size comparison true color.jpg|mini|desno|Newtonov zakon gravitacije je pomogao da se pronađe planet [[Neptun]]. Usporedba [[Zemlja|Zemlje]] i Neptuna.]] [[datoteka:Perihelion precession.svg|mini|desno|Prema [[Opća teorija relativnosti|općoj teoriji relativnosti]], planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini.]] [[datoteka:1919 eclipse negative.jpg|mini|desno|Otklon zrake svjetlosti u gravitacijskom polju Sunca se mjeri pri [[pomrčina Sunca|pomrčini Sunca]], kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena. Prvi puta je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena Einsteineva [[teorija relativnosti]].]] [[datoteka:Kepler laws diagram.svg|mini|desno|Slika prikazuje 3 [[Keplerovi zakoni|Keplerova zakona]] s dvije [[planetarna putanja|planetarne putanje]]:<br> (1) Putanje [[planet]]a su [[elipsa|elipse]], sa [[žarište|žarištima]] ''&fnof;''₁ i ''&fnof;''₂ za prvi planet i ''&fnof;''₁ i ''&fnof;''₃ za drugi [[planet]]. [[Sunce]] je smješteno u žarištu ''&fnof;''₁. <br> (2) Dva zasjenčena područja ''A''₁ i ''A''₂ imaju jednake [[površina|površine]] i vrijeme za planet 1 da prekrije područje ''A''₁ je jednako da prekrije područje ''A''₂. <br> (3) Ukupna [[ophodno vrijeme|ophodna vremena]] planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''₁^3/2&nbsp;:&nbsp;''t''₂^3/2.]] [[datoteka:Gravity gravita grave.gif|mini|desno|Uobičajeno je da se [[slobodni pad]] uzima kao primjer [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednolikog ubrzanog gibanja]] (gibanja sa stalnim ubrzanjem). Pritom se pretpostavlja da nema otpora [[zrak]]a ili [[trenje|trenja]].]] [[datoteka:Uniform circular motion.svg|mini|desno|[[Kružno gibanje]] je sastavljeno od dviju komponenti, od gibanja stalnom [[brzina|brzinom]] po pravcu i od [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednoliko ubrzanog gibanja]] sa smjerom prema središtu kruženja.]] [[datoteka:ConstellationGPS.gif|mini|desno|Vizualni primjer gibanja [[umjetni satelit|umjetnih satelita]] [[Global Positioning System|GPS-a]] zajedno sa [[Zemljina rotacija|Zemljinom vrtnjom]].]] [[datoteka:STS120LaunchHiRes.jpg|mini|desno|Za [[Zemlja|Zemlju]] (''M'' = 6 ∙10²⁴ [[kilogram|kg]]) '''brzina kruženja''' ili [[orbitalna brzina]] na samoj površini (''r'' = 6 378 [[metar|km]]) iznosila bi 7 910 [[Metar u sekundi|m/s]] ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. ]] [[datoteka:Newton Cannon.svg|mini|desno|'''Newtonova zamišljena topovska kugla''': ako bi [[top]] na nekoj uzvisini ispalio kuglu s brzinom manjom od [[orbitalna brzina|brzine kruženja]] (''v_k'' = 7,9 km/s) ona bi imala putanju A ili B i pala bi na [[Zemlja|Zemlju]]; ako bi kugla išla brzinom kruženja ona bi imala kružnu putanju C i gibala bi se stalnom brzinom; ako bi kugla krenula brzinom većom od brzine kruženja ona bi putovala po elipsi D; ako bi kugla krenula brzinom većom od [[brzina oslobađanja|brzine oslobađanja]] (''v_o'' = 11,2 km/s) ona bi putovala po [[hiperbola|hiperboli]] E i napustila bi Zemlju.]] '''Newtonov zakon gravitacije''' ili '''opći zakon gravitacije''' iskazuje da se svaka dva tijela privlače uzajamno [[sila|silom]] koja je proporcionalna (u skladu) [[Množenje|umnošku]] njihovih [[masa]], a obrnuto proporcionalna [[kvadrat]]u njihove međusobne udaljenosti: :<math> F = G \cdot \frac{m_1 \cdot m_2}{r^2} </math> gdje je: * ''F'' - uzajamna sila privlačenja između dva tijela ([[kg]]), i vrijedi F = F₁ = F₂, * ''G'' - univerzalna [[gravitacijska konstanta]] koja otprilike iznosi 6,67428 × 10⁻¹¹ [[njutn|N]] [[Četvorni metar|m²]] kg⁻², * ''m''₁ - masa prvog tijela (kg), * ''m''₂ - masa drugog tijela (kg), i * ''r'' - međusobna udaljenost između središta dva tijela ([[metar|m]]). == Isaac Newton == Prva teorija [[gravitacija|gravitacije]] započinje 1687., kada je [[Isaac Newton]] objavio svoje glavno djelo ''Matematička načela prirodne filozofije'' (''Philosophiae naturalis principia mathematica''). Newton temelji svoja razmatranja na osnovu [[Keplerovi zakoni|Keplerovih zakona]]: * [[Prvi Keplerov zakon]]: [[planeti]] se gibaju u [[elipsa]]ma oko [[Sunce|Sunca]] koje se nalazi u jednom njihovom [[žarište|žarištu]], * [[Drugi Keplerov zakon]]: radijus-vektor (provodnica) povučen od Sunca do planeta u jednakim vremenima prelazi jednake [[površina|površine]], * [[Treći Keplerov zakon]]: kvadrati obilaznih vremena planeta proporcionalni su [[Potenciranje|kubovima]] velikih osi njihovih eliptičnih putanja. Newton je zamišljao da bi se Zemljina sila gravitacije morala protezati do [[Mjesec]]a. Ako se računa kolika ta privlačna sila Zemlje mora biti da Mjesec prisili na njegovu (približno) kružnu stazu, izlazi da je privlačna sila obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti od Zemljina [[težište|težišta]]. Prenoseći taj rezultat na sva [[Nebesko tijelo|nebeska tijela]], Newton postavlja svoj Newtonov zakon gravitacije. Pri tome se [[masa]] nebeskog tijela zamišlja koncentrirana u točki. Newton dokazuje da tijelo sa [[Sfera|sferno]] simetričnim rasporedom mase (a takva su približno sva nebeska tijela) djeluje kao da je sva njegova masa koncentrirana u njegovu središtu.<ref> "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref> Iz Općeg zakona gravitacije dobiveni su matematički izrazi za Keplerove zakone, pa tako [[treći Keplerov zakon]] za dva planeta točnije glasi: :<math>\frac{a_1^3}{a_2^3}\ = \frac{T_1^2 \cdot (M + m_1) }{T_2^2 \cdot (M + m_2) }\ </math> gdje su: ''a₁'', ''a₂'' - velike osi putanja tih planeta, ''T₁'', ''T₂'' - ophodna [[Vrijeme (fizika)|vremena]] tih planeta, a ''m₁'', ''m₂'' - mase tih planeta, koje su malene prema ''M'' - masa Sunca. Ako se mase ''m₁'', ''m₂'' zanemare prema ''M'', posljednji razlomak je jednak 1, pa izlazi [[treći Keplerov zakon]] u izvornom obliku: :<math>\frac{a^3}{T^2}=k</math> Uzme li se u obzir djelovanje međusobnog privlačenja planeta (račun smetnji ili pertubacija), dobiva se izuzetno točno slaganje s [[astronomija|astronomskim]] opažanjima. Tako je na temelju nepravilnosti u gibanju planeta [[Uran]]a računom smetnji određeno mjesto novog planeta. Taj su račun nezavisno izvršili Francuz [[Urban Le Verrier]] (1811. – 1877.) i Englez [[John Couch Adams]] (1819. – 1892.). Na temelju toga našao je [[Johann Gottfried Galle]] (1812. – 1910.) taj planet 1846., koji je dobio ime [[Neptun]]. Račun smetnji, među ostalima, pokazuje da se eliptična putanja planeta [[Merkur]] mora polagano okretati oko Sunca, u istom smjeru u kojem Merkur obilazi Sunce. Taj račun smetnji daje zakretanje za otprilike 532 [[kut|lučne sekunde]] u stoljeću, ali opažanja daju zakretanje koje je za 43 lučne sekunde veće. To maleno razilaženje između Newtonove teorije gravitacije i astronomskih opažanja objašnjava tek [[Albert Einstein|Einsteinova]] [[Opća teorija relativnosti]]. == Povijest == Od [[prapovijest]]i čovjeku je poznato djelovanje Zemljine [[gravitacija|gravitacije]]. Predmet koji čovjek drži na dlanu, gura ruku prema dolje. Ako se predmet ispusti iz ruke, on pada sve većom brzinom prema tlu. Starogrčki filozofi tu silu gravitacije nisu dovodili u vezu s nebeskim tijelima. [[Aristotel]] (384. pr. Kr. - 322. pr. Kr.) je smatrao da [[zvijezde]] imaju svoje prirodno gibanje. Na Zemlji predmeti padajući traže svoje prirodno mjesto, a da bi se tijelo gibalo stalnom brzinom, treba neka stalna [[sila]]. Tek je [[Galileo Galilei]] (1564. – 1642.) u svome djelu ''Razgovori i matematički dokazi o dvjema novim naukama u vezi s mehanikom'' ([[Talijanski jezik|tal]]. ''Discorsi e dimostrazioni matematiche intorno due nuove scienze attenenti alla meccanica'', 1638.) dao zakon [[tromost]]i ili inercije i pokazao da Zemljina gravitacija uzrokuje [[Ubrzanje zemljine sile teže|stalno (konstantno) ubrzanje tijela]] koja padaju, neovisno od njihove mase. S obzirom na objašnjenje gibanja planeta, vladala je [[Geocentrični sustav|geocentrična teorija]] koja se služila zamisli da nebeske sfere se okreću oko nekih osi ([[Pitagora]] (oko 582. - oko 496. pr. Kr.) i Aristotel) i epiciklima ([[Klaudije Ptolemej]] (iza 83. – 161. n.e.)), svodeći na taj način sva gibanja nebeskih tijela na gibanja po [[kružnica|kružnici]]. Geocentrička teorija se održala sve do [[Nikola Kopernik|Nikole Kopernika]] (1473. – 1543.), koji je izgradio [[heliocentrični sustav]], za koje je Galilej postavio uvjerljive činjenice. Već je [[Aristarh sa Samosa]] (310. pr. Kr. - oko 230. pr. Kr.) postavio teoriju o heliocentričnom sustavu, no ona nije bila prihvaćena 18 stoljeća. Da je gibanje planeta oko Sunca uvjetovano privlačenjem Sunca, naslućivao je već [[Johannes Kepler]] (1571. – 1630.), no on je mislio da bi ta sila trebala biti obrnuto proporcionalna s udaljenošću. Da je gravitacijska sila obrnuto proporcionalna s kvadratom udaljenosti, izreklo je više znanstvenika prije Newtona, posebno je [[Robert Hooke]] (1635. – 1703.) u jednom pismu predstavio Newtonu i prije nego što je 1687. objavljen Newtonov zakon gravitacije. Tek je Newton to dokazao i utvrdio istovjetnost sa Zemljinom gravitacijom. == Einsteinova teorija gravitacije == Prema [[Albert Einstein|Einsteinevoj]] [[Posebna teorija relativnosti|Posebnoj teoriji relativnosti]] nijedno se djelovanje, odnosno signal, ne može prenositi brže od [[Brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]], pa je stoga Newtonova teorija gravitacije u neskladu s posebnom teorijom relativnosti. Prema Newtonovoj teoriji, [[planet]] u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja miruje u [[Koordinatni sustav|koordinatnom sustavu]] Sunca usmjerenom prema dalekim svemirskim objektima. Prema [[Opća teorija relativnosti|Općoj teoriji relativnosti]], ta se [[elipsa]] polako okreće u svojoj [[ravnina|ravnini]]. Točnije rečeno, planet zapravo opisuje krivulju poput [[Rozeta (arhitektura)|rozete]]. To se očituje tako da se Suncu najbliža točka staze ili [[perihel]], pomalo pomiče. Taj je pomak to veći što je planet bliži Suncu, i to se točnije može odrediti što je veći [[elipsa|eskcentricitet elipse]] (omjer udaljenosti [[žarište|žarišta]] elipse od središta prema velikoj poluosi). Od Sunčevih planeta [[Merkur]] je najbliži Suncu i ima najveći iznos eskcentriciteta elipse 0,2056, za [[Venera|Veneru]] je 0,0068 a za [[Zemlja|Zemlju]] 0,0167. Stoga je pomicanje Merkurova perihela najveće i može se najtočnije odrediti. Prema Općoj teoriji relativnosti treba da iznosi 575 lučne sekunde u stoljeću (to je maleni kut pod kojim se vidi [[Kovanica|kovani novčić]] na udaljenosti od otprilike 100 [[metar]]a). Prema klasičnoj Newtonovoj teoriji, kut pomicanja Merkurova perihela bi bio 0 (nula) kada bi Merkur bio jedini planet. No, zbog smetnji drugih planeta, najviše Venere, Zemlje i [[Jupiter]]a, trebalo bi i prema Newtonovoj teoriji nastati pomicanje Merkurova perihela, otprilike za 532 lučne sekunde u stoljeću. No, opažanja daju više, pa vrijednost razilaženja opažanja i klasičnog računa, uzevši u obzir sve potrebne korekcije, iznosi 43,11 ± 0.45", što se izvrsno slaže sa spomenutim iznosom koji zahtijeva Einstinova teorija. Pri tom se smetnje drugih planeta računaju prema Newtonovoj teoriji, jer bi njihova relativistička korekcija bila reda veličine 0,0001 lučnih sekundi u stoljeću, što dakako izmiče mogućnosti opažanja. Za Veneru i Zemlju rezultati opažanja se dobro slažu s Einstinovom teorijom, dok je relativistički pomak perihela za ostale planete premalen, a da bi se dao pouzdano izmjeriti. === Otklon zrake svjetlosti u gravitacijskom polju Sunca === Prema Einsteinevoj teoriji gravitacije, Sunce djeluje na [[foton]]e svojom privlačnom silom gravitacije kao i na svaku drugu česticu. Prolazi li [[svjetlost]] s neke [[zvijezde]] kraj Sunca, ona će se otkloniti za neki maleni [[kut]]. Ako se promatra zvijezda koja je na nebu blizu Sunca, oko će je vidjeti u produljenju otklonjene zrake svjetlosti i zato će izgledati kao da je zvijezda nešto odmaknuta od Sunca. Ako zraka prolazi sasvim blizu Sunca, kut otklona može biti do 1,75 lučnih sekundi. Otklon se mjeri pri [[Pomrčina Sunca|pomrčini Sunca]], kad je glavnina snažne [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] zaklonjena. Prvi puta je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena Einsteineva [[teorija relativnosti]]. == Zakon gravitacije i gibanje tijela == Pojave u [[priroda|prirodi]] tumače se međudjelovanjima (interakcijama). Newtonov zakon gravitacije je u stvari [[matematika|matematički]] opis [[Gravitacija|gravitacijske sile]] ili gravitacijske interakcija - [[sila|sile]] kojom se uzajamno privlače dvije [[masa|mase]]. Dok su [[Keplerovi zakoni]] opisivali način gibanja [[planet]]a, Newtonov zakon gravitacije je pomogao da se rastumači zašto se planeti gibaju baš tako kako se gibaju. Newton je zakon izveo na temelju praktičnog iskustva i teorijskih razmatranja tadašnje [[fizika|fizike]] i [[astronomija|astronomije]], uključivši Keplerove zakone. Obratno, matematičkim se putem iz Newtonov zakon gravitacije dadu izvesti Keplerovi zakoni. Ali ne samo to. U prirodi ima gibanja mnogo složenijih od gibanja pojedinog planeta oko Sunca. Već je gibanje [[planetoid]]a i [[komet]]a složenije od gibanja planeta. Isto je tako složenije gibanje množine [[zvijezda]] u jednom skupu zvijezda, ili zvijezda jedne [[galaktika|galaktike]], a sva su ona uvjetovana Newtonovom silom. Stoga je Newtonov zakon gravitacije mnogo općenitiji i pristaje cijelom svijetu. Newtonov zakon gravitacije matematički izražava veličinu sile ''F'' kojom se na razmaku ''r'' privlače dva tijela s masama ''M'' i ''m'': ::<math> F = G \cdot \frac{M \cdot m}{r^2}\ </math> Svojstva te sile su sljedeća. Ona je uzajamna, privlačna i centralna sila. Uzajamna je zato što jednakom silom kojom tijelo mase ''M'' privlači masu ''m'', privlači i tijelo mase ''m'' masu ''M''. Centralna je zato što je usmjerena od jedne mase prema drugoj. Nadalje, sila je razmjerna masi svakog tijela posebno, a njezina veličina opada obrnuto razmjerno s kvadratom udaljenosti. Ako se razmak tijela udvostruči, sila se smanji četiri puta; ako se utrostruči, smanji se devet puta. Konstanta ''G'' (univerzalna [[gravitacijska konstanta]]) je konstanta razmjernosti i prema mjerenjima iznosi otprilike 6.67428 ∙ 10⁻¹¹ N m² kg⁻². Tijela obično predstavljamo malim kuglama, no zakon treba primjenjivati na [[Točka (geometrija)|točkasta tijela]] (tijela sažeta u materijalne točke). Ako tijela nisu točkasta, već proširena, tada je ukupna sila između njih jednaka [[rezultanta|zbroju svih sila]] između svake dvije materijalne točke. Stoga gravitacijsko polje oko stvarnog (realnog) tijela znade biti veoma složeno.<ref> [[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989. </ref> === Slobodni pad === [[Gravitacija|Gravitacijska sila]] uzrok je [[Gibanje|gibanjima]] i promjeni stanja gibanja. U polju gravitacije tijela se gibaju [[Ubrzanje|ubrzano]]. Zato se u ubrzanju tijela odražavaju svojstva gravitacijske sile. [[Ubrzanje]] ili akceleracija nekog malenog tijela mase ''m'' koje se nalazi u polju [[sfera|sfernog]] tijela mase ''M'', prema [[Newtonovi zakoni gibanja|2. Newtonom zakonu gibanja]] ili '''temeljnom zakonu gibanja''' glasi: ::<math>F=m\cdot g</math> Konstanta razmjernosti između sile i ubrzanja je [[masa]] ubrzavanog tijela. Na tijelo mase ''m'' djeluje Newtonova [[sila]], jer se ono nalazi u gravitacijskom polju koje okružuje masu ''M''. Izjednačavanjem gornjih izraza dobiva se: ::<math>g = G \cdot \frac{M \cdot m}{r^2}\ </math> To je ubrzanje (akceleracija) tijela mase ''m'' u gravitacijskom polju mase ''M'', na daljini ''r'' od mase ''M''. Ubrzanje ili akceleracija ima ujedno dimenziju jakosti gravitacijskog polja; jakost gravitacijskog polja omjer je gravitacijske sile i ubrzavane mase. Uobičajeno je da se [[slobodni pad]] (ili gibanje kosinom) uzima kao primjer [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednolikog ubrzanog gibanja]] (gibanja sa stalnim ubrzanjem). Pritom se pretpostavlja da nema otpora zraka ili [[trenje|trenja]]. No gornji matematički izraz treba uzimati s oprezom. Ako i nema otpora, tijelo će se gibati stalnim ubrzanjem samo na veoma malom dijelu puta, na onom dijelu na kojemu se ''r'' vrlo malo mijenja. Prema tome, slobodni pad se može uzimati kao primjer jednoliko ubrzanog gibanja jedino kod malih visina pada. Ako je ubrzanje stalno, put ''s'' prevaljen u smjeru ubrzanja za vrijeme ''t'' jednak je: ::<math> s ={g \over 2} \cdot t^2 </math> === Kruženje satelita === Isaac Newton je shvatio da je [[kružno gibanje]] sastavljeno od dviju komponenti, od gibanja [[Jednoliko pravocrtno gibanje|stalnom brzinom po pravcu]] i od [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednoliko ubrzanog gibanja]] sa smjerom prema središtu kruženja. Kad ne bi bilo [[gravitacija|privlačenja]], tijelo bi jednolikom brzinom ''v_k'' odmicalo po pravcu i za vrijeme ''t'' prešlo put ''v_k∙t''. No istodobno, zbog gravitacijskog privlačenja, tijelo pada prema centru i u tom padu, u vrijeme ''t'', prevali put ''gt²/2''. Ako tijelo ipak ostaje na [[kružnica|kružnici]], mora biti da ono u vrijeme ''t'' za toliko odmakne od kružnice za koliko ujedno i padne na kružnicu! Taj proces prisutan je na svakom mjestu kružnice, na svakom ma kako malom odsječku puta. Ako bi brzina gibanja ''v'' bila manja od [[Orbitalna brzina|brzine kruženja]] ''v_k'', to tijelo bi zbog slobodnog pada prišlo centru Zemlje više nego što bi se u jednolikom gibanju po pravcu od nje odmaknulo, pa bi tako prelazilo s kružnice većeg [[polumjer]]a na kružnicu manjeg polumjera, te bi u spirali napokon palo na Zemlju. Prisilimo li neko tijelo da se na vrtuljku giba brzinom ''v'', tada ono u smjeru prema centru ima ubrzanje ''g'' ([[centripetalna sila|centripetalno ubrzanje]]). Između brzine gibanja ''v'' po kružnoj stazi polumjera ''r'' i centripetalne akceleracije ''g'' postoji veza: :<math> g = \frac{v^2}{r} </math> Giba li se tijelo po kružnici i pojačamo li centripetalnu silu, porast će i ubrzanje i brzina. No ako je sila privlačenja gravitacijska, a u centru gibanja nalazi se masa ''M'', tada je centripetalna akceleracija posve određena i jednaka izrazu: :<math>g = G \cdot \frac{M}{r^2}\ </math> Tim uvjetom se za dani polumjer staze od svih mogućih centripetalnih ubrzanja odabire samo jedno ubrzanje (akceleracija), a njoj odgovara samo jedna, posve određena brzina. Izjednačavanjem gornjih dvaju izraza, dobivamo: :<math>v = v_k = \sqrt{\frac{G \cdot M}{r}} </math> Za [[Zemlja|Zemlju]] (''M'' = 6 ∙10²⁴ [[kilogram|kg]]) '''brzina kruženja''' ili [[orbitalna brzina]] na samoj površini (''r'' = 6 378 [[metar|km]]) iznosila bi 7 910 [[Metar u sekundi|m/s]] ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Na svakoj drugoj razini iznad površine Zemlje brzina kruženja ima drugu vrijednost.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/33595 |title=kozmička brzina |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref> === Oslobađanje satelita === Što se događa kada se brzina satelita poveća iznad [[orbitalna brzina|brzine kruženja]] ''v_k''. Svaka veća brzina dovest će do izduženja staze ([[Putanja|putanje]]). [[Kružnica]] prelazi u elipsu, a [[elipsa]] malog ekscentriciteta prelazi u elipsu većeg [[ekscentricitet]]a. Kada staza postane [[parabola]], tijelo će napustiti Zemljinu blizinu i slobodno odletjeti u međuplanetarni prostor. Tada imamo [[Brzina oslobađanja|brzinu oslobađanja]] ''v_o'' ili '''drugu kozmičku brzinu'''. Tijela mogu biti međusobno vezana, ili slobodna. Tijelo je vezano i čini jedan fizički sustav sustav sa Zemljom kada leži na njoj ili se giba oko nje zatvorenom putanjom. Općenito, tijelo ima i [[kinetička energija|kinetičku energiju]] i gravitacijsku [[potencijalna energija|potencijalnu energiju]] (energiju položaja u gravitacijskom polju). Potencijalna energija ''E_p'' mase ''m'' u okolini mase ''M'' jednaka je: :<math>E_p = \frac{-G \cdot M \cdot m}{r} </math> Dogovorom je potencijalnoj energiji pridijeljen negativan predznak. Vidimo da je na manjoj udaljenosti ''r'' potencijalna energija negativnija nego na većoj udaljenosti. S povećanjem razmaka potencijalna energija poprima manje negativnu vrijednost, a na beskonačnoj udaljenosti iznos joj padne na nulu. U stvari, relativno najveću vrijednost ima potencijalna energija na najvećoj udaljenosti; to je smisao negativnog predznaka. U strogom značenju tijelo je slobodno kada se nalazi na neizmjernoj udaljenosti od Zemlje. S obzirom na to da [[Zemlja]] nije sama u [[svemir]]u, već je svemirsko gravitacijsko polje složeno od mnogih pojedinačnih, tijelo će se uvijek nalaziti pod njihovim utjecajem. Zato je i pitanje slobode više praktičko pitanje: na velikim udaljenostima od Zemlje tijelo se nalazi u slobodnom stanju. Omjer gravitacijske potencijalne energije i mase ''m'', dakle izraz ''- GM/r'', zove '''gravitacijski potencijal'''. Zamislimo postupak oslobađanja tijela u slučaju kada je tijelo na početku mirovalo na Zemlji, a na kraju mirovalo na praktički beskonačnoj udaljenosti od Zemlje. Kako je [[kinetička energija]] u takvom slučaju i na početku i na kraju postupka jednaka nuli, to će tijelo morati premostiti razliku potencijalne energije ''E_p'' koja postoji između površine Zemlje i beskonačne udaljenosti. Promjena energije jednaka je konačnoj vrijednosti manje početna vrijednost. Budući da se energija ne može ni stvoriti niti izgubiti ([[zakon očuvanja energije]]), treba je preuzeti iz [[kinetička energija|kinetičke energije]] ''E_k'', tijelo treba odaslati sa Zemlje s nekom početnom brzinom ''v_o'': ::<math>(E_p + E_k)_Z = (E_p + E_k)_s \,</math> ::<math>\frac{1}{2}m \cdot v_o^2 + \frac{-G \cdot M \cdot m}{r} = 0 + 0</math> Tijelo mora krenuti s [[Brzina oslobađanja|brzinom oslobađanja]] ''v_o'': :<math>v_o = \sqrt{\frac{2 \cdot G \cdot M}{r}}</math> Postupak se može odvijati i u suprotnom smjeru. Pri slobodnom padu od beskonačnosti do daljine ''r'' razlika potencijalne energije prelazi u kinetičku, i brzina ''v_o'' koju tijelo ima ovisi o udaljenosti ''r'' od centra privlačenja mase ''M''. To znači da bi tijelo u slobodnom padu palo do nekog položaja ''r'' s istom onom brzinom s kojom se s tog položaja u gravitacijskom polju mora osloboditi. Brzina oslobađanja sa Zemlje iznosi 11.2 km/s i naziva se još '''drugom kozmičkom brzinom'''. Želimo li tijelo koje već kruži oko mase ''M'' osloboditi, trebat će mu do brzine oslobađanja dodijeliti manju energiju nego kad je ležalo na Zemlje. Brzinu tijela treba povećati od ''v_k'' do ''v_o'', ustvari kinetičkoj energiji treba dodati iznos ''G M m / 2 r''; dakle, tijelu treba dovesti još toliko kinetičke energije koliko kinetičke energije već ima. Na takav se način postupa s [[Svemirske letjelice|svemirskim letjelicama]] koje se otpremaju na planete. One se najprije lansiraju u putanju oko Zemlje, gdje je bezzračni prostor, a onda se u odabranom trenutku ponovo pale raketni motori, [[raketa]] postiže brzinu oslobađanja i usmjeruje letjelicu prema cilju. === Gibanje umjetnih satelita === [[Umjetni satelit]]i se lansiraju u putanje koje imaju različite [[ekscentricitet]]e. [[Brzina]] kojom se gibaju ovisi o položaju na [[putanja|putanji]]. Na većim udaljenostima od Zemlje [[orbitalna brzina|brzina kruženja]] ''v_k'' manja je od 7.9 km/s. Na slici je nekoliko oblika putanje satelita koji prolaze točkom koja je na nekoj visini od površini Zemlje. Točka najbliža Zemlji na toj putanji zove se [[perigej]], a točka najveće udaljenosti [[apogej]]. Putanja C je [[kružnica]] i satelit se giba sa stalnom brzinom, s brzinom kruženja za tu daljinu. Staza D je [[elipsa|eliptična]]. S približavanjem perigeju satelit postiže najveću brzinu, koja je veća od brzine kruženja na tom mjestu; da je jednaka brzini kruženja, satelit bi se gibao kružnicom. Eliptičnu putanju D ima umjetni satelit koji se giba brzinom većom od brzine kruženja, a manjom od brzine oslobađanja. Po nekim osobinama gibanje umjetnih satelita razlikuje se od gibanja prirodnih satelita. Najveća je razlika u tome što je [[masa]] umjetnih satelita sasvim zanemariva prema masi Zemlje. Osim Zemlje, na putanju satelita utječu i [[Mjesec]] i [[Sunce]]. Zato se satelit giba u složenom gravitacijskom polju. Ni sama Zemlja nema jednostavno gravitacijsko polje kakvo ima točkasta masa jer je spljoštena na polovima, odnosno ispupčena na ekvatoru, a osim toga, unutar već složenog oblika, [[materija]] nije jednoliko raspoređena. Mase su različito raspoređene u području [[more|mora]] i [[kopno|kopna]]. Veću [[gustoća|gustoću]] imaju slojevi tla koji se nalaze ispod [[ocean]]a, manju slojevi ispod kopna. Putanja satelita stalno se poremećuje, neprestano se mijenjaju orbitalni elementi satelita, te se ta poremećenja upravo dadu iskoristiti da bi se ocijenio oblik Zemlje i raspored masa. Podaci dobiveni nakon analize gibanja satelita nadopunjuju podatke dobivene neposrednim [[Geodetsko mjerenje|geodetskim premjerima]] Zemlje i gravimetrijskim mjerenjima (mjerenjima ubrzanja [[sila teže|sile teže]]). Drugi uzrok koji dovodi do stalne promjene putanje Zemljina umjetnog satelita je otpor [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]]. Atmosfera postoji i na vrlo velikim visinama, makar i rijetka, pa se njezin utjecaj osjeti nakon nekog vremena. Jasno je da je utjecaj jači u nižim dijelovima putanje, dok je satelit blizu perigeja. Satelit gubi energiju, apogej se približava Zemlji i putanje se zaobljuje. Elipsa prelazi u kružnicu, a čitava se putanja smanjuje i približava Zemlji. Satelit tone sve dublje i spiralno ulazi u gušće dijelove atmosfere gdje izgara, a katkada pokoji njegov dio dospijeva i do tla. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Fizikalni zakoni]] [[Kategorija:Gravitacija]] [[Kategorija:Teorijska fizika]] [[Kategorija:Koncepti u fizici]] nw2tuitgn50lr38ux2pej32vfqcslgj 0 510295 7569796 6651310 2026-08-04T19:31:28Z Ton963 315493 7569796 wikitext text/x-wiki {{glavni|3. HNL 2012./13.#Zapad}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[3. NL – Zapad|3. HNL – Zapad]] | sezona = 2012./13. | slika = | opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = III. | prvaci = [[NK Grobničan Čavle|Grobničan]] | promovirani = | degradirani = [[NK Novalja|Novalja]]<br>[[NK Jedinstvo Omladinac Nedešćina|Jedinstvo Omladinac Nedešćina]] | broj klubova = 16 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[3. HNL – Zapad 2011./12.|2011./12.]] | sljedeća sezona = [[3. HNL – Zapad 2013./14.|2013./14.]] }} '''Treća hrvatska nogometna liga – Zapad''' u sezoni 2012./13. bila je liga [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|trećeg ranga nogometnog sustava]] [[Hrvatska|Hrvatske]]. Bila je 22. sezona 3. HNL – Zapad. U ligi je igralo Šesnaest klubova iz tri županije: [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjske]], [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske]] i [[Istarska županija|Istarske]]. Prvak 3. HNL – Zapad u sezoni 2012./13. sa 67 bodova bio je [[NK Grobničan Čavle|Grobničan]]. == Natjecateljski sustav == Šesnaest momčadi u jedinstvenoj skupini igraju [[Bergerove tablice|dvokružni ligaški sustav]]. Prvak lige ulazi u viši rang dok posljednjeplasirani klubovi ispadaju u niži rang. == Sudionici == {{Lokacijska karta+ |Zapadna Hrvatska |float=right |width=400 |caption=Razmještaj nogometnih klubova na zemljovidu zapadne Hrvatske|places= {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.22 |long=13.61 |label={{background color|white|[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.41 |long=13.67 |label={{background color|white|[[NK Buje|Buje]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.35 |long=14.50 |label={{background color|white|[[NK Grobničan Čavle|Grobničan]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.32 |long=14.47 |label={{background color|white|[[HNK Orijent|Orijent]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.03 |long=14.57 |label={{background color|white|[[NK Krk|Krk]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.13 |long=14.79 |label={{background color|white|[[NK Vinodol Novi Vinodolski|Vinodol]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=44.55 |long=14.88 |label={{background color|white|[[NK Novalja|Novalja]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=44.99 |long=14.91 |label={{background color|white|[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.08 |long=13.65 |label={{background color|white|[[NK Rovinj|Rovinj]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.18 |long=14.70 |label={{background color|white|[[NK Crikvenica|Crikvenica]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.34 |long=14.31 |label={{background color|white|[[NK Opatija|Opatija]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.29 |long=14.59 |label={{background color|white|[[NK Naprijed Hreljin|{{nowrap|Naprijed Hreljin}}]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.32 |long=13.57 |label={{background color|white|[[NK Novigrad|Novigrad]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=rigth}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.10 |long=14.12 |label={{background color|white|[[NK Rudar Labin|{{nowrap|Rudar<br>Labin}}]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.38 |long=14.38 |label={{background color|white|[[NK Halubjan Viškovo|{{nowrap|Halubjan}}]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.14 |long=14.11 |label={{background color|white|[[NK Jedinstvo Omladinac Nedešćina|Jedinstvo Omladinac Nedešćina]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}} }} {| |style="width: 20%"| ||style="width: 20%"| |- |style="vertical-align: top;"| ;Primorsko-goranska županija * ''[[NK Crikvenica|Crikvenica]]'' – [[Crikvenica]] * ''[[NK Grobničan Čavle|Grobničan]]'' – [[Čavle]] * ''[[NK Halubjan Viškovo|Halubjan]]'' – [[Viškovo]] * ''[[NK Krk|Krk]]'' – [[Krk (grad)|Krk]] * ''[[NK Naprijed Hreljin|Naprijed]]'' – [[Hreljin]] * ''[[NK Opatija|Opatija]]'' – [[Opatija]] * ''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]] * ''[[NK Vinodol Novi Vinodolski|Vinodol]]'' – [[Novi Vinodolski]] |style="vertical-align: top;"| ;Istarska županija * ''[[NK Buje|Buje]]'' – [[Buje]] * ''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]] * ''[[NK Jedinstvo Omladinac Nedešćina|Jedinstvo Omladinac]]'' – [[Nedešćina]] * ''[[NK Novigrad|Novigrad]]'' – [[Novigrad]] * ''[[NK Rovinj|Rovinj]]'' – [[Rovinj]] * ''[[NK Rudar Labin|Rudar]]'' – [[Labin]] ;Ličko-senjska županija * ''[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]'' – [[Senj]] * ''[[NK Novalja|Novalja]]'' – [[Novalja]] |} == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:sports table|main|style=WDL |show_limit=5 |res_col_header=QR |team13=JDP |name_JDP=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] |team1=GRO |name_GRO=[[NK Grobničan Čavle|Grobničan]]{{fusg|GRO}} |team6=VIN |name_VIN=[[NK Vinodol Novi Vinodolski|Vinodol]] |team8=ORI |name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]] |team14=NVG |name_NVG=[[NK Novigrad|Novigrad]] |team15=NOV |name_NOV=[[NK Novalja|Novalja]] |team3=KRK |name_KRK=[[NK Krk|Krk]] |team9=CRI |name_CRI=[[NK Crikvenica|Crikvenica]] |team5=OPA |name_OPA=[[NK Opatija|Opatija]] |team4=ROV |name_ROV=[[NK Rovinj|Rovinj]] |team12=RUL |name_RUL=[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] |team16=JON |name_JON=[[NK Jedinstvo Omladinac Nedešćina|Jedinstvo Omladinac Nedešćina]] |team2=NAH |name_NAH=[[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] |team7=BUJ |name_BUJ=[[NK Buje|Buje]] |team11=HAL |name_HAL=[[NK Halubjan Viškovo|Halubjan]] |team10=NEH |name_NEH=[[NK Nehaj Senj|Nehaj]] |win_JDP=9 |draw_JDP=8 |loss_JDP=13 |gf_JDP=35 |ga_JDP=38 |win_GRO=20 |draw_GRO=7 |loss_GRO=3 |gf_GRO=71 |ga_GRO=32 |win_VIN=11 |draw_VIN=10 |loss_VIN=9 |gf_VIN=37 |ga_VIN=33 |win_ORI=13 |draw_ORI=4 |loss_ORI=13 |gf_ORI=46 |ga_ORI=45 |win_NVG=9 |draw_NVG=7 |loss_NVG=14 |gf_NVG=38 |ga_NVG=48 |win_NOV=7 |draw_NOV=11 |loss_NOV=12 |gf_NOV=21 |ga_NOV=39 |win_KRK=14 |draw_KRK=7 |loss_KRK=9 |gf_KRK=39 |ga_KRK=28 |win_CRI=9 |draw_CRI=12 |loss_CRI=9 |gf_CRI=41 |ga_CRI=42 |win_OPA=12 |draw_OPA=7 |loss_OPA=11 |gf_OPA=51 |ga_OPA=44 |win_ROV=13 |draw_ROV=7 |loss_ROV=10 |gf_ROV=46 |ga_ROV=30 |win_RUL=10 |draw_RUL=6 |loss_RUL=14 |gf_RUL=30 |ga_RUL=45 |win_JON=7 |draw_JON=6 |loss_JON=17 |gf_JON=28 |ga_JON=54 |win_NAH=15 |draw_NAH=4 |loss_NAH=11 |gf_NAH=44 |ga_NAH=32 |win_BUJ=11 |draw_BUJ=10 |loss_BUJ=9 |gf_BUJ=44 |ga_BUJ=41 |win_HAL=8 |draw_HAL=12 |loss_HAL=10 |gf_HAL=25 |ga_HAL=35 |win_NEH=10 |draw_NEH=6 |loss_NEH=14 |gf_NEH=32 |ga_NEH=42 |adjust_points_JDP=-1 |hth_JDP=1 bod oduzet od saveza. |status_GRO=P|status_NOV=R|status_JON=R |col_R1=red1|text_R1=[[ŽNL Ličko-senjska 2013./14.|ŽNL LS]] |result15=R1 |col_R2=red1|text_R2=[[1. ŽNL Istarska 2013./14.|1. ŽNL I]] |result16=R2 |update=complete |source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2013.html#3hnl www.rsssf.org] }}</onlyinclude> #{{fusd|GRO}} NK Grobničan nije dobio licencu za viši rang. == Povezani članci == * [[3. NL – Zapad|3. HNL – Zapad]] * [[3. HNL 2012./13.]] * [[2. HNL 2012./13.]] * [[1. ŽNL Istarska 2012./13.]] * [[1. ŽNL Primorsko-goranska 2012./13.]] * [[ŽNL Ličko-senjska 2012./13.]] == Izvori == *[https://web.archive.org/web/20131205025715/http://www.sportnews-hr.info/3-hnl/3-hnl-zapad/poredak.html www.sportnews-hr.info (Arhiva)] *[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2013.html#3hnl www.rsssf.org] {{izvori}} {{3. HNL - Zapad sezone}} [[Kategorija:3. HNL - Zapad (NS Rijeka) po sezonama|2012-13 zapad]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja – sezona 2012./13.|3-zapad]] kbcz96zo4ajp3151hrtdxnsub3zqr4z 0 510990 7569797 7220579 2026-08-04T19:34:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569797 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime = Hermann Kusmanek von Burgneustädten |slika = Hermann Kusmanek (1860-1934).gif |opis = |veličina = 200px |datum rođenja = [[16. rujna]] [[1860.]] |mjesto rođenja = [[Hermannstadt]], [[Austrijsko Carstvo]] |datum smrti = [[7. kolovoza]] [[1934.]] |mjesto smrti = [[Beč]], [[Austrija]] |nacionalnost = |puno ime = |nadimak = |supruga = |suprug = |titule = |knjige = |služba = |čin = [[General pukovnik]] |ratovi = [[Prvi svjetski rat]] |bitke = [[Opsada Przemysla]] |vojska = [[Datoteka:Flag_of_Austria-Hungary_1869-1918.svg|20px]] [[Austro-ugarska vojska|Austro-Ugarska]] |rod = [[kopnena vojska|kopnena]] |jedinice = |zapovijedao = Tvrđava Przemysl |nagrade = }} '''Hermann Kusmanek von Burgneustädten''' ([[Hermannstadt]], [[16. rujna]] [[1860.]] – [[Beč]], [[7. kolovoza]] [[1934.]]) je bio austrougarski general i vojni zapovjednik. Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] zapovijedao je tvrđavom Przemysl. ==Vojna karijera== Hermann Kusmanek je rođen [[16. rujna]] [[1860.]] u [[Hermannstadt]]u. Sin je Josefa Kusmaneka i Juliane Kusmanek rođ. Wiehner. Srednju školu pohađao je u Mähru, te nakon toga [[1876.]] Terezijansku vojnu akademiju u [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]]. Po završetku iste, od [[1879.]] godine, s činom [[poručnik]]a služi u 63. pješačkoj pukovniji. Od [[1882.]] pohađa Vojnu akademiju u [[Beč]]u, nakon čega kao stožerni časnik služi u Budimpešti, Foči i Ljubljani. U čin [[natporučnik]]a promaknut je u studenom [[1884.]], dok je čin [[satnik]]a dostigao u svibnju [[1888.]] godine. Te iste godine raspoređen je na službu u stožer III. korpusa u [[Graz]]u, a od iduće [[1889.]] godine služi ministarstvu rata. Godine [[1893.]] postaje zapovjednikom 73. pješače pukovnije smještene u [[Eger (grad u Mađarskoj)|Egeru]]. U studenom [[1894.]] promaknut je u čin [[bojnik]]a, nakon čega služi najprije u [[Vrhovno zapovjedništvo vojske (Austro-Ugarska)|Glavnom stožeru]], te potom u vojnom arhivu. U svibnju [[1897.]] dostiže čin [[potpukovnik]]a, te služi u 63. pješačkoj pukovniji. Od [[1899.]] ponovno se nalazi na službi u ministarstvu rata gdje u ožujku [[1903.]] postaje načelnikom predsjedničkog odjela. U međuvremenu je, u studenom [[1900.]] promaknut u čin [[pukovnik]]a, a u studenom [[1906.]] dostiže čin [[general bojnik]]a. U listopadu [[1908.]] imenovan je zapovjednikom 65. pješačke brigade, da bi u studenom [[1910.]] bio unaprijeđen u čin [[podmaršal]]a. U siječnju [[1911.]] postaje zapovjednikom 28. pješačke divizije smještene u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Navedenu dužnost obnaša dvije godine, do [[1913.]], kada postaje zapovjednikom tvrđave Przemysl. Te iste godine dobiva i [[plemstvo|plemićku titulu]]. Na mjestu zapovjednika tvrđave Przemysl dočekuje i početak [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. ==Prvi svjetski rat== Nakon poraza u [[Galicijska bitka|Galicijskoj bitci]] austrougarska vojska bila je prisiljena na povlačenje, te se tvrđava Przemysl od 16. rujna 1914. gdine našla pod opsadom ruskih snaga. U obruču su se tako našle 23. honvedska divizija pod zapovjedništvom [[Arpad Tamasy von Fogaras|Arpada Tamasy von Fogarasa]], te četiri pješačke brigade. Prva opsada uspješno je probijena 9. listopada 1914., ali se tvrđava svega mjesec dana poslije našla po drugi puta u okruženju. Druga opsada koja je trajala od 5. studenog 1914. do 22. ožujka 1915. bila je uspješna za [[Ruska carska vojska|rusku vojsku]]. Tvrđava je nakon dugotrajne opsade osvojena zajedno sa 120.000 vojnika, te se Kusmanek, koji je nakon prve opsade promaknut u [[general pješaštva|generala pješaštva]], našao u ruskom zarobljeništvu. Tijekom zarobljeništva, u svibnju [[1917.]], promaknut je u čin [[general pukovnik]]a. Iz ruskog zarobljeništva vratio se nakon potpisivanja [[Brest-Litovski mir|Brest-Litovskog mira]], ali do kraja rata nije zapovijedao jedinicama na bojištu. ==Poslije rata== Nakon završetka rata Kusmanek je s 1. prosincem 1918. [[mirovina|umirovljen]]. Vlasti [[Republika Austrija|Republike Austrije]] zbog predaje Przemysla optužile su ga za izdaju. Međutim, u postupku pred vojnim sudom, koji je bio tajan i zatvoren za javnost, je oslobođen od svih optužbi. Hermann Kusmanek von Burgneustädten preminuo je [[7. kolovoza]] [[1934.]] u 74. godini života u [[Beč]]u. ==Vanjske poveznice== {{jezikk|eng.|engleski}} [http://www.oocities.org/veldes1/kusmanek.html Hermann Kusmanek na stranici Oocities.org]<br /> {{jezikk|rus.|ruski}} [http://1914ww.ru/biograf/bio_k/kusmanek.php Hermann Kusmanek na stranici Hrono.ru]<br /> {{jezikk|češ.|češki}} [http://www.vyslouzilci.cz/kusmanek.html Hermann Kusmanek na stranici Vyslouzilci.cz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140502000645/http://www.vyslouzilci.cz/kusmanek.html |date=2. svibnja 2014. }}<br /> {{jezikk|njem.|njemački}} [http://www.weltkriege.at/Generalitaet/02%20Generaloberst/Kusmanek/kusmanek.htm Hermann Kusmanek na stranici Weltkriege.at]<br /> {{jezikk|njem.|njemački}} [http://www.deutsche-biographie.de/sfz47203.html Hermann Kusmanek na stranici Deutsche-biographie.de] {{GLAVNIRASPORED:Kusmanek von Burgneustädten, Hermann}} [[Kategorija:Austrougarski vojni zapovjednici u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Životopisi, Sibiu (grad)]] ss2042thby8dy0mjw7etmbvav2fj10x 0 512786 7569643 7566335 2026-08-04T14:36:28Z Zeljko 1196 7569643 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Rutovke'' | slika = Vinska rutica (Ruta graveolens).jpg | slika_opis = [[Vinska rutica]] (''Ruta graveolens'') | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = '''''Rutaceae''''' | familia_autorstvo= [[Antoine Laurent de Jussieu|Juss.]] | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rod]]ovi | razdioba = vidi [[#Razdioba|tekst]] }} '''Rutovke ''' ([[lat.]] ''Rutaceae'') je biljna porodica iz reda [[sapindolike]] ([[Sapindales]]), nekada klasificirana u vlastiti red rutolikih (''Rutales'') i razredu [[Rosopsida]], danas ''[[Magnoliopsida]]''. Najvažniji rod je [[Rutvica|rutvica]] (''[[Ruta]]'') po kojem je cijela porodica dobila ime. Postoji preko 2000 vrsta. == Morfologija == Rutovke su porodica [[Drveće|drveća]], [[grm]]ova i rjeđe zeljastih biljaka, među kojima ima penjačica i trnovitih oblika. U biljnim se tkivima nalaze žlijezde s aromatičnim hlapljivim uljima, osobito u [[listovi]]ma, mladim grančicama, cvjetovima, plodovima i sjemenkama, pa su mnoge vrste izrazito [[miris]]ne.<ref name="WFO "/> [[Listovi]] su najčešće naizmjenični, rjeđe nasuprotni ili pršljenasti, bez palistića. Mogu biti jednostavni, jednolisni, trodijelni ili perasto odnosno dlanasto sastavljeni. Plojke su često prozirno žljezdasto istočkane, cijela ili nazubljena ruba.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni ili funkcionalno jednospolni, pravilni ili rjeđe zigomorfni, najčešće četvero- ili peteročlani. [[Čaška]] i vjenčić obično su jasno razdvojeni. [[Lap]]ovi i [[Latica|latice]] slobodni su ili djelomično srasli, najčešće preklapajući, rjeđe valvatni. [[Prašnik]]a je obično koliko i latica ili dvostruko više, ali ih može biti i znatno više; niti su slobodne ili djelomično srasle, a antere se najčešće otvaraju uzdužnim pukotinama.<ref name="WFO "/> Unutar [[prašnik]]a obično se nalazi dobro razvijen nektarijski disk, prstenast, čašast, jastučast ili stupast, a rijetko izostaje. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od jednog do pet, rjeđe više karpela, koji mogu biti slobodni, djelomično ili potpuno srasli. Plodnica je nadrasla, najčešće s jednim ili dvama [[sjeme]]nim zametcima u svakom pretincu i osnom placentacijom.<ref name="WFO "/> [[Plod]]ovi su vrlo raznoliki: mogu biti mjehuri, kapsule, bobe, koštunice, krilati plodovi ili skupine odvojenih merikarpa. Sjemenke imaju razmjerno velik zametak, dok endosperm može biti mesnat, oskudan ili potpuno odsutan.<ref name="WFO "/> Porodica obuhvaća približno 150 rodova (148 po Kewu) i preko 2200 vrsta (Hassler), pretežno rasprostranjenih u tropskim i toplim umjerenim područjima. U njoj se nalaze gospodarski važni rodovi poput Citrus, ali i mnoge aromatične, ljekovite, ukrasne i otrovne biljke. <ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-7000000536 WFO], pristupljeno 27. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> Melicope micrococca.JPG|''[[Melicope micrococca]]''. RUTA ANGUSTIFOLIA - AGUDA - IB-132 (Ruda).JPG|''[[Ruta angustifolia]]'' Phebalium nottii.jpg|''[[Phebalium nottii]]''. 小花山小橘(山小橘) Glycosmis parviflora -香港西貢獅子會自然教育中心 Saikung, Hong Kong- (9229880574).jpg|''[[Glycosmis parviflora]]''. Dictyoloma vandellianum (23766205651).jpg|''[[Dictyoloma vandellianum]]''. </gallery> - == Potporodice i rodovi == {{anchor|Razdioba}} '''Familia ''[[Rutaceae]]''''' <small>Juss.</small> (2211 spp.) {{stupci|3| # '''Subfamilia ''[[Cneoroideae]]''''' <small>Webb</small> ## Tribus ''[[Spathelieae]]'' <small>Planch.</small> ### ''[[Dictyoloma]]'' <small>A. Juss.</small> (1 sp.) ### ''[[Sohnreyia]]'' <small>K. Krause</small> (5 spp.) ### ''[[Spathelia]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ## Tribus ''[[Cneoreae]]'' <small>Baill.</small> ### ''[[Harrisonia]]'' <small>R. Br. ex A. Juss.</small> (3 spp.) ### ''[[Cneorum]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ### ''[[Ptaeroxylon]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (1 sp.) ### ''[[Bottegoa]]'' <small>Chiov.</small> (1 sp.) ### ''[[Cedrelopsis]]'' <small>Baill.</small> (8 spp.) # '''Subfamilia ''[[Rutoideae]]''''' <small>Arn.</small> ## ''[[Chloroxylon]]'' <small>Rumph. ex Scop.</small> (3 spp.) ## ''[[Psilopeganum]]'' <small>Hemsl. ex Forbes & Hemsl.</small> (1 sp.) ## ''[[Ruta (biljni rod)|Ruta]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ## ''[[Boenninghausenia]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) ## ''[[Thamnosma]]'' <small>Torr. & Frém.</small> (11 spp.) # '''Subfamilia ''[[Amyridoideae]]''''' <small>Arn.</small> ## ''[[Cneoridium]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ## ''[[Amyris (Plantae)|Amyris]]'' <small>P. Browne</small> (50 spp.) ## ''[[Stauranthus]]'' <small>Liebm.</small> (2 spp.) ## ''[[Megastigma]]'' <small>Hook. fil.</small> (6 spp.) # '''Subfamilia ''[[Haplophylloideae]]''''' <small>Appelhans, Bayly, Heslewood, Groppo, Verboom, P. I. Forst., Kallunki & Duretto</small> ## ''[[Haplophyllum]]'' <small>A. Juss.</small> (74 spp.) # '''Subfamilia ''[[Aurantioideae]]''''' <small>Eaton</small> ## ''[[Glycosmis]]'' <small>Corrêa</small> (51 spp.) ## ''[[Micromelum]]'' <small>Blume</small> (8 spp.) ## ''[[Clausena]]'' <small>Burm. fil.</small> (29 spp.) ## ''[[Merrillia]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Murraya]]'' <small>J. Koenig ex L.</small> (18 spp.) ## ''[[Luvunga]]'' <small>Buch.-Ham.</small> (12 spp.) ## ''[[Pamburus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Paramignya]]'' <small>Wight</small> (14 spp.) ## ''[[Wenzelia]]'' <small>Merr.</small> (8 spp.) ## ''[[Merope]]'' <small>M. Roem.</small> (1 sp.) ## ''[[Monanthocitrus]]'' <small>Tanaka</small> (4 spp.) ## ''[[Triphasia]]'' <small>Lour.</small> (3 spp.) ## ''[[Aegle (Plantae)|Aegle]]'' <small>Corrêa ex J. Koenig</small> (2 spp.) ## ''[[Aeglopsis]]'' <small>Swingle</small> (4 spp.) ## ''[[Afraegle]]'' <small>(Swingle) Engl.</small> (4 spp.) ## ''[[Balsamocitrus]]'' <small>Stapf</small> (2 spp.) ## ''[[Afraurantium]]'' <small>A. Chev.</small> (1 sp.) ## ''[[Pleiospermium]]'' <small>(Engl.) Swingle</small> (7 spp.) ## ''[[Swinglea]]'' <small>Merr.</small> (1 sp.) ## ''[[Citropsis]]'' <small>(Engl.) Swingle & Kellerm.</small> (7 spp.) ## ''[[Naringi]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) ## ''[[Atalantia]]'' <small>Corrêa</small> (22 spp.) ## ''[[Burkillanthus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Feroniella]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Limonia (Plantae)|Limonia]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ## ''[[Clymenia]]'' <small>Swingle</small> (2 spp.) ## ''[[Eremocitrus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Microcitrus]]'' <small>Swingle</small> (6 spp.) ## ''[[Citrus]]'' <small>L.</small> (17 spp.) # '''Subfamilia ''[[Zanthoxyloideae]]''''' <small>A. Juss. ex Arn.</small> ## Tribus ''[[Dictamneae]]'' <small>Bartl.</small> ### ''[[Casimiroa]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (11 spp.) ### ''[[Dictamnus]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ### ''[[Orixa]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) ### ''[[Skimmia]]'' <small>Thunb.</small> (6 spp.) ## Tribus ''[[Diosmeae]]'' <small>DC.</small> ### ''[[Calodendrum]]'' <small>Thunb.</small> (2 spp.) ### ''[[Empleurum]]'' [<small>Sol.</small>] in Aiton (2 spp.) ### ''[[Phyllosma]]'' <small>Bolus ex Schltr.</small> (2 spp.) ### ''[[Acmadenia]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (33 spp.) ### ''[[Adenandra]]'' <small>Willd.</small> (18 spp.) ### ''[[Coleonema]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (8 spp.) ### ''[[Agathosma]]'' <small>Willd.</small> (139 spp.) ### ''[[Diosma]]'' <small>L.</small> (28 spp.) ### ''[[Sheilanthera]]'' <small>I.Williams</small> (1 sp.) ### ''[[Euchaetis]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (23 spp.) ### ''[[Macrostylis]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (10 spp.) ## Tribus ''[[Pteleeae]]'' <small>DC.</small> ### Subtribus [[Pteleinae]] <small>Engl.</small> #### ''[[Ptelea]]'' <small>L.</small> (3 spp.) #### ''[[Plethadenia]]'' <small>Urb.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Choisyinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Choisya]]'' <small>Kunth</small> (6 spp.) #### ''[[Peltostigma]]'' <small>Walp.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Pilocarpinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Pilocarpus]]'' <small>Vahl</small> (18 spp.) #### ''[[Metrodorea]]'' <small>A.St.-Hil.</small> (6 spp.) #### ''[[Raulinoa]]'' <small>R.S.Cowan</small> (1 sp.) #### ''[[Balfourodendron]]'' <small>Corr. Mello ex Oliv.</small> (2 spp.) #### ''[[Esenbeckia]]'' <small>Kunth</small> (36 spp.) #### ''[[Helietta]]'' <small>Tul.</small> (10 spp.) #### ''[[Euxylophora]]'' <small>Huber</small> (1 sp.) ### Subtribus ''Hortiinae'' ined. #### ''[[Adiscanthus]]'' <small>Ducke</small> (1 sp.) #### ''[[Hortia]]'' <small>Vand.</small> (10 spp.) ### Subtribus ''Spirantherinae'' ined. #### ''[[Spiranthera]]'' <small>A.St.-Hil.</small> (6 spp.) ### Subtribus ''[[Galipeinae]]'' <small>Kallunki</small> #### ''[[Ertela]]'' <small>Adans.</small> (2 spp.) #### ''[[Ravenia]]'' <small>Vell.</small> (11 spp.) #### ''[[Raveniopsis]]'' <small>Gleason</small> (20 spp.) #### ''[[Conchocarpus]]'' <small>J.C Mikan</small> (52 spp.) #### ''[[Leptothyrsa]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) #### ''[[Naudinia]]'' <small>Planch. & Linden</small> (1 sp.) #### ''[[Desmotes]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) #### ''[[Toxosiphon]]'' <small>Baill.</small> (4 spp.) #### ''[[Galipea]]'' <small>Aubl.</small> (14 spp.) #### ''[[Ticorea]]'' <small>Aubl.</small> (6 spp.) #### ''[[Decagonocarpus]]'' <small>Engl.</small> (2 spp.) #### ''[[Rauia]]'' <small>Nees & Mart.</small> (5 spp.) #### ''[[Angostura]]'' <small>Roem. & Schult.</small> (12 spp.) #### ''[[Dryades]]'' <small>Groppo, Kallunki & Pirani</small> (5 spp.) #### ''[[Neoraputia]]'' <small>Emmerich ex Kallunki</small> (6 spp.) #### ''[[Raputia]]'' <small>Aubl.</small> (13 spp.) #### ''[[Raputiarana]]'' <small>Emmerich</small> (2 spp.) #### ''[[Andreadoxa]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) #### ''[[Erythrochiton]]'' <small>Nees & Mart.</small> (7 spp.) #### ''[[Sigmatanthus]]'' <small>Huber ex Emmerich</small> (1 sp.) #### ''[[Apocaulon]]'' <small>R.S.Cowan</small> (1 sp.) #### ''[[Rutaneblina]]'' <small>Steyerm. & Luteyn</small> (1 sp.) #### ''[[Lubaria]]'' <small>Pittier</small> (2 spp.) ## Tribus ''[[Zanthoxyleae]]'' <small>Dumort.</small> ### Subtribus ''[[Zanthoxylinae]]'' <small>J. Presl</small> #### ''[[Fagaropsis]]'' <small>Mildbr.</small> (4 spp.) #### ''[[Phellodendron]]'' <small>Rupr.</small> (2 spp.) #### ''[[Tetradium]]'' <small>Lour.</small> (10 spp.) #### ''[[Zanthoxylum]]'' <small>L.</small> (240 spp.) ### Subtribus ''[[Oriciinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Ivodea]]'' <small>Capuron</small> (28 spp.) #### ''[[Vepris]]'' <small>Comm. ex A. Juss.</small> (102 spp.) ### Subtribus ''[[Lunasiinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Flindersia]]'' <small>F.L.Bauer</small> (17 spp.) #### ''[[Lunasia]]'' <small>Blanco</small> (1 sp.) #### ''[[Geijera]]'' <small>Schott</small> (8 spp.) ### Subtribus ''Dinosperminae'' ined. #### ''[[Dinosperma]]'' <small>T.G.Hartley</small> (4 spp.) ### Subtribus ''[[Pitaviinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Bosistoa]]'' <small>F. Muell. ex Benth.</small> (4 spp.) #### ''[[Bouchardatia]]'' <small>Baill.</small> (1 sp.) #### ''[[Crossosperma]]'' <small>T.G.Hartley</small> (2 spp.) #### ''[[Bouzetia]]'' <small>Montrouz.</small> (1 sp.) #### ''[[Acradenia]]'' <small>Kippist</small> (2 spp.) #### ''[[Pitavia]]'' <small>Molina</small> (1 sp.) #### ''[[Polyaster]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) #### ''[[Decazyx]]'' <small>Pittier & S.F.Blake</small> (2 spp.) #### ''[[Decatropis]]'' <small>Hook.f.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''Pentacerinae'' ined. #### ''[[Pentaceras]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Eriostemoninae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Neoschmidia]]'' <small>T.G.Hartley</small> (2 spp.) #### ''[[Myrtopsis]]'' <small>Engl.</small> (8 spp.) #### ''[[Erioseira]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (19 spp.) #### ''[[Muiriantha]]'' <small>C.A.Gardner</small> (3 spp.) #### ''[[Halfordia]]'' <small>F.Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Philotheca]]'' <small>Rudge</small> (34 spp.) #### ''[[Geleznowia]]'' <small>Turcz.</small> (6 spp.) #### ''[[Drummondita]]'' <small>Harv.</small> (11 spp.) #### ''[[Corynonema]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (3 spp.) #### ''[[Eriostemon]]'' <small>Sm.</small> (2 spp.) #### ''[[Crowea]]'' <small>Sm.</small> (3 spp.) #### ''[[Asterolasia]]'' <small>F.Muell.</small> (20 spp.) #### ''[[Leionema]]'' <small>(F.Muell.) Paul G.Wilson</small> (28 spp.) #### ''[[Phebalium]]'' <small>Vent.</small> (39 spp.) #### ''[[Correa]]'' <small>Andrews</small> (11 spp.) #### ''[[Diplolaena]]'' <small>R.Br.</small> (15 spp.) #### ''[[Chorilaena]]'' <small>Endl.</small> (4 spp.) #### ''[[Nematolepis]]'' <small>Turcz.</small> (7 spp.) ### Subtribus ''[[Boroniinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Boronia]]'' <small>Sm.</small> (132 spp.) #### ''[[Neobyrnesia]]'' <small>J.A.Armstr.</small> (1 sp.) #### ''[[Perryodendron]]'' <small>T.G.Hartley</small> (1 sp.) #### ''[[Zieria]]'' <small>Sm.</small> (66 spp.) #### ''[[Brombya]]'' <small>F.Muell.</small> (2 spp.) #### ''[[Euodia]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (8 spp.) #### ''[[Pitaviaster]]'' <small>T.G.Hartley</small> (1 sp.) #### ''[[Cyanothamnus]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) #### ''[[Tetractomia]]'' <small>Hook.f.</small> (6 spp.) #### ''[[Medicosma]]'' <small>Hook.f.</small> (25 spp.) #### ''[[Acronychia]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (51 spp.) #### ''[[Maclurodendron]]'' <small>T.G.Hartley</small> (6 spp.) #### ''[[Melicope]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (264 spp.) }} == Sinonimi == * ''Amyridaceae'' <small>Kunth</small>; Ann. Sci. Nat. (Paris) 2: 353 (1824) * ''Aurantiaceae'' <small>Juss.</small>; Gen. Pl. [Jussieu] 259 (1789) * ''Boroniaceae'' <small>J.Agardh</small>; Theoria Syst. Pl. 229 (1858) * ''Citraceae'' <small>Roussel</small>; Fl. Calvados, ed. 2: 271 (1806) * ''Cneoraceae'' <small>Vest</small>; Anleit. Stud. Bot. 267, 285 (1818), nom. cons. * ''Dictamnaceae'' <small>Vest</small>; Anleit. Stud. Bot. 269, 287 (1818) * ''Diosmaceae'' <small>R.Br. ex Bartl.</small>; Ord. Nat. Pl. 229, 386 (1830) * ''Diplolaenaceae'' <small>J.Agardh</small>; Theoria Syst. Pl. 229 (1858) * ''Flindersiaceae'' <small>C.T.White ex Airy Shaw</small>; Kew Bull. 18: 257 (1965) * ''Fraxinellaceae'' <small>Nees. & Mart.</small>; Nova Acta Phys.-Med. Acad. Caes. Leop.-Carol. Nat. Cur. 11: 147, 183 (1823) * ''Jamboliferaceae'' <small>Martinov</small>; Tekhno-Bot. Slovar 324 (1820) * ''Pilocarpaceae'' <small>J.Agardh</small>; Theoria Syst. Pl. 221 (1858) * ''Ptaeroxylaceae'' <small>J.-F.Leroy</small>; J. Agric. Trop. Bot. Appl. 7: 456 (1960) * ''Pteleaceae'' <small>Kunth</small>; Ann. Sci. Nat. (Paris) 2: 354 (1824) * ''Spatheliaceae'' <small>J.Agardh</small>; Theoria Syst. Pl. 280 (1858) * ''Zanthoxylaceae'' <small>Martinov</small>; Tekhno-Bot. Slovar 682 (1820) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rutovke| ]] [[Kategorija:Porodice sapindolikih]] np1atzywkwiw6hekqu4310p4krxp5q0 0 515194 7569681 6230457 2026-08-04T15:22:00Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Levitacija]]; ±[[Kategorija:Fizika]]→[[Kategorija:Gravitacija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569681 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Levitacija (paranormalno)]]}} [[Datoteka:Magnet 4.jpg|thumb|Kockasti [[magnet]] levitira iznad [[Supravodič|supravodljivog]] materijala]] [[Datoteka:Stickstoff gekühlter Supraleiter schwebt über Dauermagneten 2009-06-21.jpg|thumb|Visokotemperaturni supravodič levitira iznad magneta]] '''Levitacija''' je pojava da neko tijelo ne reagira na djelovanje privlačne sile u čijem je polju smješteno. Odsutnost nužne reakcije – pojave [[ubrzanje|ubrzanja]] (padanja), ka hvatištu privlačne sile, ili pak pojave težine – odsutnost, dakle, takve reakcije, tj. levitacija, koliko je poznato, može biti uzrokovana specifičnim, orbitalnim, tj. kružnim kretanjem levitirajućeg tijela u polju privlačne sile.<ref>{{cite web |url=http://www.petar-bosnic-petrus.com/science-articles/antigravity-and-gravifugal-levitation-introduction/ |title=Antigravity and gravifugal levitation, introduction |access-date=10. srpnja 2014. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131023194700/http://www.petar-bosnic-petrus.com/science-articles/antigravity-and-gravifugal-levitation-introduction/ |archivedate=23. listopada 2013.}}</ref> No, levitacija može biti uzrokovana i djelovanjem neke odbojne sile: [[elektricitet]]a ili [[Magnetizam|magnetizma]].<ref name="Nordine2000">Paul C. Nordine, J. K. Richard Weber, and Johan G. Abadie (2000), "Properties of high-temperature melts using levitation", Pure and Applied Chemistry 72, DOI:[http://dx.doi.org/10.1351%2Fpac200072112127 10.1351/pac200072112127]</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-fiz}} [[Kategorija:Gravitacija]] [[Kategorija:Levitacija| ]] irdi2jb312yzf1e2eibs95s7oy7178a 0 517757 7569702 7167657 2026-08-04T15:37:21Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Masa|Masa]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569702 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Solar system barycenter.svg|mini|desno|300px|Baricentar [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] s obzirom na [[Sunce]].]] [[datoteka:orbit4.gif|mini|300px|desno| [[Baricentar]], [[težište]] ili središte mase, u astronomiji je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao [[Sunce]] - [[Zemlja]].]] [[datoteka:orbit3.gif|mini|300px|desno|Baricentar sustava Zemlje i [[Mjesec]]a nalazi se unutar Zemljine površine na udaljenosti 4670 [[metar|km]] od središta. Ta se točka sustava, a ne središte Zemlje, giba po [[Zemljina putanja|eliptičnoj stazi oko Sunca]].]] [[datoteka:orbit2.gif|mini|300px|desno|Dva nebeska tijela različitih masa okreću se oko zajedničkog [[baricentar|baricentra]] (centra mase). Na slici je sličan sustav kao [[Pluton]] - [[Haron (mjesec)|Haron]].]] '''Baricentar''' ([[Starogrčki jezik|grč]]. ''bari-'' ili ''βαρύ-ς'': teško + ''centar'': središte), [[težište]] ili središte mase, u [[astronomija|astronomiji]] je točka oko koje se gibaju [[nebesko tijelo|nebeska tijela]] dvojnog ili višestrukog sustava. Baricentar sustava [[Zemlja|Zemlje]] i [[Mjesec]]a nalazi se unutar [[Zemljina kora|Zemljine površine]] na udaljenosti 4670 [[kilometar]]a od [[Zemljina jezgra|središta]] (oko 74% Zemljinog polumjera). Ta se točka sustava, a ne središte Zemlje, giba po [[Zemljina putanja|eliptičnoj stazi oko Sunca]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/5920 |title=baricentar |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref> == Problem dvaju tijela == {{Glavni|Problem dvaju tijela}} Kod sustava dvaju tijela, baricentar je ustvari jedno od [[žarište|žarišta]] [[elipsa|eliptičnih]] putanja oba tijela, po kojima se oni kreću. Recimo za prvo tijelo, udaljenost ''r₁'' od baricentra do središta tog tijela iznosi: :<math>r_1 = a \cdot {M_2 \over M_1 + m_2} = {a \over 1 + M_1/M_2}</math> gdje je: :''a'' - udaljenost između središta dvaju nebeskih tijela;; :''M''₁ i ''M''₂ - [[masa|mase]] prvog, odnosno drugog nebeskog tijela. To znači da je ''r₁'' ustvari [[elipsa|velika poluos elipse]] po kojoj se kreće prvo tijelo. === Dva nebeska tijela nešto različitih masa === U najjednostavnijem slučaju dva se tijela gibaju koncentričnim [[kružnica]]ma. [[centripetalna sila|Centripetalno ubrzanje]] uzrokovano je [[gravitacija|gravitacijskom silom]]. [[Newtonov zakon gravitacije|Sila]] između masa ''M₁'' i ''M₂'' uzajamna je i jednaka: ::<math>F = G \frac{M_1 M_2}{r^2}\ </math> [[Ubrzanje]] jednog tijela je: ::<math>g_1 = G \frac{M_2}{r^2}\ </math> a ubrzanje drugog tijela je: ::<math>g_2 = G \frac{M_1}{r^2}\ </math> Svako pojedino ubrzanje određeno je masom onog drugog tijela. Sila između tijela je stalna i oba su ubrzanja stalna ako je razmak tijela ''r'' stalan, što je ispunjeno kod koncentričnih kružnih staza, pa je tada i [[brzina]] svakog tijela stalna. Tijela u jednako vrijeme obiđu svako po svojoj kružnici. Kada toga ne bi bilo, jednom bi se tijela susrela na bližim dijelovima staza, drugi put na udaljenijim, pa ni sila ne bi bila stalna. Zato se tijela moraju uvijek nalaziti na dijametralno suprotnim točkama svojih staza i zbroj polumjera staza jednak je razmaku tijela: ::<math>r_1 + r_2 = r </math> A kako tijela obiđu staze u isto vrijeme, [[Ophodno vrijeme|ophodne brzine]] su u istom odnosu u kojemu su [[opseg|opsezi]] ili [[polumjer]]i staza: ::<math>\frac{v_1}{v_2} = \frac{r_1}{r_2} </math> Izjednačimo centripetalna ubrzanja za svako tijelo s ubrzanjem gravitacijske sile, no tako da brzinu izrazimo polumjerom i [[period]]om ophoda staze ''P'': ::<math>g_1 = \frac{v_1^2}{r_1}\ = \frac{4 \pi^2 r_1}{P^2}\ = \frac{G M_2}{r^2}\ </math> ::<math>g_2 = \frac{v_2^2}{r_2}\ = \frac{4 \pi^2 r_2}{P^2}\ = \frac{G M_1}{r^2}\ </math> Omjer desnih jednakosti iskazuje veoma važnu činjenicu: ::<math>\frac{r_1}{r_2} = \frac{M_2}{M_1} </math> Razmak tijela od zajedničkog centra kruženja obrnuto je razmjeran masama tih tijela. To je svojstvo koje pokazuje centar mase ili težište nekog sustava masa. Kada se neko složeno tijelo nalazi u gravitacijskom polju, gibanje tog tijela kao cjeline odvija se kao da je sva masa postavljena u centar mase. U slučaju svemirskog sustava sastavljenog od dvaju tijela njihov će zajednički centar mase ili mirovati, ili će se [[Jednoliko pravocrtno gibanje|gibati jednoliko po pravcu]] (ako na nj ne djeluju sile drugih [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]]). Sama pak tijela obilazit će oko centra mase. Spojnica dvaju tijela uvijek prelazi preko centra mase i ubrzanje je usmjereno prema njemu. Lako se je osvjedočiti da će s povećanjem jedne mase na račun druge, centar mase stremiti prema većoj masi. Ubrzanje prvog tijela postaje beznačajno ako je masa drugog tijela zanemariva prema masi prvog tijela. To je bilo približenje (aproksimacija) učinjeno u problemu jednog tijela. Tada se prvo tijelo, kao da je beskonačne mase, nalazilo u središtu kruženja. Tako smo [[Sunce]] zamišljali u središtu kruženja planeta, a planete u središtu kruženja njihovih satelita. Zbog relativno velike Mjesečeve mase, Zemlja ne obilazi oko Sunca po elipsi. Oko Sunca po elipsi ustvari putuje [[baricentar]] (centar mase) sustava [[Zemlja]] - [[Mjesec]], a ne centar Zemlje. Ni Mjesečeva staza oko Sunca nije [[elipsa]], no Mjesec na stazi nikada ne čini petlje (iako tako crtamo na malim crtežima); štoviše, staza mu nikada nije izbočena (konveksna) prema Suncu. Ako zvijezda ima tamnog pratioca (planet velike mase), tada se u vlastitom gibanju zvijezde mora javiti utjecaj tog pratioca. Put zvijezde krivudat će oko linije kojom se giba centar mase (baricentar).<ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref> [[datoteka:Mjeseceve mijene 02.jpg|mini|center|1000px|U trenutku [[Mjesečeve mijene|prve četvrti]] Zemlja prethodi centru mase ([[baricentar]]), a [[Mjesec]] zaostaje; u trenutku posljednje četvrti [[Zemlja]] zaostaje na stazi za centrom mase, a Mjesec mu prethodi.]] == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija: Nebeska mehanika]] [[Kategorija:Masa]] gml13cbgwlob6sicurq7hrmntfzzhgm 0 517834 7570043 7567822 2026-08-05T09:18:43Z Wagentje 280533 Slika 2026 7570043 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Marko Pjaca | slika = [[Datoteka:Marko Pjaca 2026.jpg|Marko Pjaca|240px]] | opis slike = Pjaca u dresu [[FC Twente]] 2026. | država = {{Z+X|HRV}} | puno ime = Marko Pjaca | nadimak = | datum rođenja = [[6. svibnja]] [[1995.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | visina = 186 cm | težina = 82,5 kg | trenutačni klub = [[FC Twente|Twente]] | broj u klubu = 7 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|krilo]] | mlade godine = [[2004.]] – [[2009.]]<br />[[2009.]] – [[2010.]]<br />[[2010.]] – [[2013.]] | juniorski klubovi = [[Dinamo Zagreb]] <br /> [[NK ZET|ZET Zagreb]] <br /> [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] | godina = [[2012.]] – [[2014.]]<br />[[2014.]] – [[2016.]] <br /> [[2016.]] – [[2023.]]<br /> [[2018.]] <br /> [[2018.]] – [[2019.]] <br /> [[2020.]]<br />[[2020.]] – [[2021.]] <br> [[2021.]] – [[2022.]] <br> [[2022.]] – [[2023.]] <br> [[2023.]] – [[2024.]] <br> [[2024.]] – [[2025.]] <br> [[2025.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]<br />[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br /> [[Juventus F.C.|Juventus]] <br />{{nowrap|→ [[FC Schalke 04|Schalke 04]] (posudba) <br /> → [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] (posudba)<br /> → [[RSC Anderlecht|Anderlecht]] (posudba)}}<br /> → [[Genoa CFC|Genoa]] (posudba) <br> → [[Torino FC|Torino]] (posudba) <br> → [[Empoli F.C.|Empoli]] (posudba) <br> [[HNK Rijeka|Rijeka]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> [[FC Twente|Twente]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}49 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br /> {{0}}{{0}}61 {{0}}{{0}}(19) <br /> {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br /> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br /> {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br /> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br /> {{0}}{{0}}35 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}34 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2011.]]<br />[[2012.]]<br />[[2012.]]<br />[[2013.]] – [[2015.]]<br /> [[2013.]] – [[2017.]]<br /> [[2014.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|Hrvatska do 17]] <br /> {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]] <br /> {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]] <br /> {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|Hrvatska do 20]] <br /> {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]] <br /> {{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje SP}} {{medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] | [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] }} | napomena = | ažurirano = 3. rujna 2025. }} '''Marko Pjaca''' ([[Zagreb]], [[6. svibnja]] [[1995.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]aš koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|krila]]. Trenutačno igra za [[FC Twente|Twente]]. == Klupska karijera == Marko je svoje nogometne korake započeo u omladinskim pogonima [[Dinamo Zagreb|Dinama]], [[NK ZET|ZET-a]] i [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive]]. Svoje prve seniorske utakmice je zaigrao za [[zagreb]]ačku [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu]], a [[2014.]] prešao je u [[Dinamo Zagreb]] za 1 milijun [[Euro|€]].<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/hrvatski-mercato-velik-promet-mala-zarada/769002.aspx Pjaca prešao u Dinamo], index.hr, preuzeto 2. rujna 2014.</ref> ===Mlađe kategorije i prvi dolazak u Dinamo=== Marko je počeo trenirati nogomet kao klinac u svom kvartovskom klubu – ZET-u, a već s devet godina dobio je i prihvatio poziv Dinama. Iako je uvijek bio među najboljim igračima, kapetan svoje generacije i najbolji igrač, te s Modrima osvajao brojne turnire s 14 godina se vraća u svoj matični klub gdje dobiva priliku igrati s puno starijima od sebe. Sjajne igre nisu promaknule Lokomotivi u koju dolazi već s 15 godina i ubrzo trenira i igra za prvu momčad. ===Lokomotiva=== Za prvu momčad debitirao je 24. veljače 2012., sa 16 godina, a njegov napredak od tada je fantastičan. Postaje redoviti član prve momčadi, sve važniji igrač, a u sezoni 2013./14. igrao je sjajno i zabio 7 golova. Odlične igre za Lokomotivu natjerale su najbolji hrvatski nogometni klub, Dinamo Zagreb, da "prizna" pogrešku i za čak milijun eura u Maksimir vrati talentiranog krilnog napadača. ===Dinamo=== U redove prvaka Marko je stigao u ljeto 2014. godine i već u svojem debiju, na otvaranju sezone protiv Slavena, došao do prvog pogotka. Iako u početku nije dobivao veliku minutažu Marko je sjajno koristio prilike koje su mu se pružale i postajao sve važniji dio momčadi. U prvoj sezoni u Maksimiru svakako će posebno pamtiti fantastičan ''hat-trick'' protiv Celtica u 4:3 pobjedi Dinama u utakmici 6. kola Europske lige.<ref>[https://web.archive.org/web/20241228091723/https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/modri-bolji-od-celtica-odlicna-igra-i-lijepa-pobjeda-za-kraj Modri bolji od Celtica: Odlična igra i lijepa pobjeda za kraj], gnkdinamo.hr, 11. prosinca 2014., pristupljeno 24. studenoga 2020.</ref> Modri su osvojili duplu krunu, a Marko je u sezoni 15/16 doživio svoju konačnu potvrdu i "procvao" u sjajnog igrača. Nakon neugodne ozljede krajem prvog dijela sezone Marko se oporavio i na proljeće "sam osvojio naslov prvaka". Dinamo je u nizu dobivao utakmice 1:0, a strijelac je u svima bio upravo Pjaca koji je golovima nezaustavljivo "rušio" Split, Istru, Osijek, Slaven i ostale protivnike na putu prema duploj kruni. === Juventus === Ono što se danima nagađalo u srpnju [[2016.]] godine je [[21. srpnja]] dobilo službenu potvrdu. Pjaca je potpisao petogodišnji ugovor s višestrukim [[Italija|talijanskim]] [[Serie A|prvakom]] [[Juventus F.C.|Juventusom]]. Pjaca je svoju posljednju utakmicu u dresu Dinama odigrao u [[UEFA Liga prvaka 2016./17.|Ligi prvaka]] protiv [[Sjeverna Makedonija|makedonskog]] [[FK Vardar|Vardara]], [[20. srpnja]] [[2016.]], zabio dva pogotka i uz ovacije Maksimira napustio igru par minuta prije kraja. ''"Za mene je ovo najljepši mogući oproštaj od svojeg kluba koji sam mogao imati. Dva gola, asistencija, prolazak dalje i pljesak tisuća navijača dok sam izlazio – neću to nikada zaboraviti."'', rekao je Pjaca. Zagrebački Dinamo je dobio 23 milijuna [[euro|eura]] za Pjacu, čime je postavio novi rekord po pitanju izlaznih transfera iz [[1. HNL|HNL-a]].<ref>{{citiranje www |url=http://hrsport.net/vijesti/496158/nogomet-maxtv-prva-liga/potvrdjeno-je-marko-pjaca-novi-je-igrac-juventusa/ |naslov=Potvrđeno je: Marko Pjaca novi je igrač Juventusa |rad=hrsport.net |dan=19. srpnja 2016. |preuzeto=19. srpnja 2016. |archive-date=21. srpnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160721083057/http://hrsport.net/vijesti/496158/nogomet-maxtv-prva-liga/potvrdjeno-je-marko-pjaca-novi-je-igrac-juventusa/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{citiranje www |url=http://www.vijesti.rtl.hr/sport/nogomet/1955723/modri-zakljucili-posao-sa-starom-damom-pjaca-prodan-u-juventus-za-23-milijuna-eura/ |naslov=Modri zaključili posao sa 'Starom damom': Pjaca prodan u Juventus za 23 milijuna eura! |rad=vijesti.rtl.hr |dan=19. srpnja 2016. |preuzeto=19. srpnja 2016. |archive-date=7. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160807151716/http://www.vijesti.rtl.hr/sport/nogomet/1955723/modri-zakljucili-posao-sa-starom-damom-pjaca-prodan-u-juventus-za-23-milijuna-eura/ |url-status=dead }}</ref> U kolovozu [[2016.]] godine je Pjaca debitirao za Juventus u prijateljskom susretu protiv [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]]. Pjaca je ušao s klupe u 58. minuti.<ref> {{citiranje www |url=http://www.goal.com/hr/match/west-ham-united-vs-juventus/2233939/report |naslov=Mandžukić zabio i asistirao protiv Bilića, Pjaca debitirao |rad=goal.com |dan=7. kolovoza 2016. |preuzeto=7. kolovoza 2016.}}</ref> Službeni debi u dresu novog kluba Marko je upisao 27. kolovoza u prvenstvenom ogledu protiv Lazija kada je u nastavku utakmice ušao umjesto Paula Dybale.<ref>{{ita oznaka}} {{Citiranje weba |url=http://www.juventus.com/it/news/news/2016/ancora-khedira--ancora-tre-punti-.php |title=Ancora Khedira, ancora tre punti! |date=27. kolovoza 2016. |publisher=Juventus |accessdate=10. listopada 2016.}}</ref> Dana [[13. rujna]] [[Šport u 2020.|2020.]] Pjaca je, u prijateljskoj utakmici zabio pogodak u 66. minuti protiv kluba iz [[Serie B]] [[Novara Calcio|Novare]].<ref>{{cite web |url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/serie-a/video-teska-vremena-su-iza-marka-pjace-hrvat-jos-jednom-pokazao-da-je-klasa-i-ponovno-zabio-za-juventus-15018736 |title=Bravo kralju, Video: Teška vremena su iza Marka Pjace! Hrvat još jednom pokazao da je klasa i ponovno zabio za Juventus |publisher=[[Sportske novosti]] |work=sportske.jutarnji.hr |date=13. rujna 2020. |accessdate=13. rujna 2020.}}</ref> === Genoa CFC === Dana [[20. rujna]] [[Šport u 2020.|2020.]] u [[Serie A 2020./21.|1. kolu Serie A 2020./21.]] protiv [[F.C. Crotone|Crotone]] u svom prvom nastupu za [[Genoa CFC|Genou]] Pjaca je upisao i svoj prvi pogodak u 74. minuti.<ref>{{cite web |url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/serie-a/video-bivsi-vatreni-opet-trese-mreze-evo-kako-je-zabio-na-debiju-za-svoj-novi-klub-badelj-asistirao-15020120 |title=Fantastičan potez, VIDEO: Bivši Vatreni opet trese mreže, evo kako je zabio na debiju za svoj novi klub, Badelj asistirao |work=sportske.jutarnji.hr |publisher=[[Sportske novosti]] |date=20. rujna 2020. |accessdate=20. rujna 2020.}}</ref> == Reprezentativna karijera == U mlađim selekcijama ima nastupe u dobnim uzrastima: do 17, do 18, do 19, do 20 i do 21. Dana [[4. rujna]] [[2014.]] Marko je po prvi put nastupio za seniorsku nogometnu reprezentaciju Hrvatske u [[Pula|Puli]] na [[Stadion Aldo Drosina|stadionu Aldo Drosina]] protiv [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipra]].<ref>[http://www.hrsport.net/Live.aspx?ID=68640 Pjaca debitirao za A reprezentaciju!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140905034301/http://www.hrsport.net/Live.aspx?ID=68640 |date=5. rujna 2014. }}, hrsport.net, preuzeto 4. rujna 2014.</ref> Prvi pogodak za reprezentaciju postigao je [[4. lipnja]] [[2016.]] protiv [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]].<ref>{{citiranje www |url=http://www.index.hr/sport/clanak/pao-rekord-hrvatska-zabila-deset-golova-san-marinu/897495.aspx |naslov=PAO REKORD Hrvatska zabila deset golova San Marinu |rad=index.hr |dan=4. lipnja 2016. |preuzeto=5. travnja 2017.}} </ref> ===Europsko prvenstvo u Francuskoj=== Hrvatski nogometni izbornik objavio je u svibnju [[2016.]] popis za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], na kojem se nalazi Pjaca.<ref>{{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/36417368 |naslov=Euro 2016: Full squads for every country |rad=bbc.com |dan=5. lipnja 2016. |preuzeto=5. lipnja 2016.}}</ref> Pjaca je na Euro došao s nagradama najboljeg igrača lige, no izbornik Ante Čačić se nije odlučio postaviti ga u prvu momčad. Pjaca je ušao na otvaranju protiv Turske te odigrao cijelu utakmicu u velikoj pobjedi protiv Španjolske. ===Svjetsko prvenstvo u Rusiji=== [[Datoteka:ISL-HRV (20).jpg|mini|375x375px|Pjaca u dresu [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]] 2018.]] U lipnju [[2018.]], izbornik [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske reprezentacije]] objavio je popis za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetsko prvenstvo u Rusiji]]. Na popisu od 23 igrača našlo se i ime Marka Pjace.<ref>{{citiranje www |url=https://hns.family/vijesti/18140/izbornik-dalic-potvrdio-konacan-popis-putnika-za-sp/ |naslov=IZBORNIK DALIĆ POTVRDIO KONAČAN POPIS PUTNIKA ZA SP |rad=hns-cff.hr |dan=4. lipnja 2018. |preuzeto=11. kolovoza 2020.}}</ref> Pjaca je na prvenstvu skupio 3 nastupa, dvaput je dobio šansu u grupnoj fazi i jednom u završnici. To je bio nastup u samom finalu protiv [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]], u kojem je [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] poražena s 4:2. S tim porazom se vratio u domovinu s povjesnim srebrom oko vrata. === Pogodci za reprezentaciju === {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#CCCCCC" align="center" !# !Datum !Stadion !Protivnik !Gol za !Rezultat !Natjecanje |- |1. |[[4. lipnja]] [[2016.]] |[[Stadion Rujevica]], [[Rijeka]], [[Hrvatska]] |{{Z+X|SMR}} |<center>'''1''':0 |<center>'''10''':0 |prijateljski susret |} == Priznanja == ===Individualna=== * [[Nogometni Oscar]] – Najbolji nogometaš [[1. HNL]]: [[1. HNL 2014./15.|2014./15.]], [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]] * Nogometni Oscar – Najbolji nogometaš 1. HNL do 21 godine: [[1. HNL 2014./15.|2014./15.]] * Nogometni Oscar/Trofej Nogometaš – Najbolja momčad godine 1. HNL/HNL: [[1. HNL 2014./15.|2014./15.]], [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]], [[HNL 2023./24.|2023./24.]], [[HNL 2024./25.|2024./25.]] * [[2018.]]: Odlukom Predsjednice Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolinde Grabar-Kitarović]] odlikovan je [[Red kneza Branimira s ogrlicom|Redom kneza Branimira s ogrlicom]], za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji.<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html Odluka o dodjeli odlikovanja Reda kneza Branimira s ogrlicom za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije] ''Narodne novine'', 14. studenog 2018.</ref> === Klupska === '''Dinamo Zagreb''' * [[1. HNL]] '''(2):''' [[1. HNL 2014./15.|2014./15.]], [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(2):''' [[Hrvatski nogometni kup 2014./15.|2014./15.]], [[Hrvatski nogometni kup 2015./16.|2015./16.]] '''[[Juventus]]''' * [[Serie A|Serie A]] '''(2):''' 2016./17., 2017./18. * [[Coppa Italia]] '''(1):''' 2016./17. ===Reprezentativna=== * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]] (2. mjesto)<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/44754965|title=France 4–2 Croatia|publisher=BBC |date=15 July 2018|access-date=15 July 2018|last=McNulty|first=Phil}}</ref> == Osobni život == Ima dvije starije sestre.<ref>[https://www.24sata.hr/sport/pjaca-je-faca-tata-je-bio-prvak-drzave-u-hrvanju-mama-u-judu-398086 Pjaca faca: Tata hrvački prvak, a mama Višnja prva u džudu...], 24 sata.hr, preuzeto 24. studenoga 2020.</ref> Pohađao je [[IV. gimnazija u Zagrebu|IV. gimnaziju u Zagrebu]], a kasnije se prebacuje u Športsku gimnaziju.<ref>[https://www.biografija.com/marko-pjaca/ Marko Pjaca – biografija], biografija.com, preuzeto 24. studenoga 2020.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Marko Pjaca |commonscathr = Marko Pjaca |wikicitat = }} * [https://web.archive.org/web/2010/http://www.hnl-statistika.com/p1.asp?ID=3503 Marko Pjaca na hnl-statistika.com] * [https://www.transfermarkt.de/marko-pjaca/profil/spieler/205940 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav Hrvatska 2016. EP}} {{Sastav Hrvatska 2018 SP}} {{Sastav Hrvatska 2024 EP nogomet}} {{Trofej Nogometaš – Najbolji nogometaš 1. HNL}} {{Trofej Nogometaš – Najbolji mladi nogometaš 1. HNL}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2014./15.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2015./16.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad HNL 2023./24.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad HNL 2024./25.}} {{GLAVNIRASPORED:Pjaca, Marko}} [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nogometaši Anderlechta]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama‎]] [[Kategorija:Nogometaši Empolija]] [[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]] [[Kategorija:Nogometaši Genoe]] [[Kategorija:Nogometaši Juventusa F.C.]] [[Kategorija:Nogometaši NK Lokomotive]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Rijeke]] [[Kategorija:Nogometaši Schalkea 04]] [[Kategorija:Nogometaši Torina]] [[Kategorija:Nogometaši Twentea]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] [[Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom]] aiyjgthi24zn5fsybq2ud5zps7nv80g 0 520808 7569944 7490289 2026-08-05T06:15:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569944 wikitext text/x-wiki '''Hugo Werk ''' ([[1874.]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://imehrvatsko.net/profile/hugo_werk |title=Imehrvatsko.net |access-date=16. listopada 2014. |archive-date=20. listopada 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141020175001/http://imehrvatsko.net/profile/hugo_werk |url-status=dead }}</ref> {{--}} [[1950.]])<ref>Magdalena Najbar-Agičić: [https://hrcak.srce.hr/clanak/100748 Sveučilišni list kao izvor za povijest hrvatskih intelektualnih elita polovicom 20. stoljeća], ČSP, br. 3./2010.<br>Srećko Zuglia: [In memoriam]: Dr. Hugo Werk, God. I., br. 11, Zagreb 1. VI. 1950</ref> bio je hrvatski pravnik i športski dužnosnik. Sudjelovao je na povijesnoj osnivačkoj skupštini Hrvatskog sokola u Splitu 26. siječnja 1893. godine.<ref>Robert Kučić:[http://issuu.com/hrvatskiolimpijskiodbor/docs/olimp-49-2013-cijeli/30 Olimp 49/2013.], 120 godina splitske gimnastike</ref> Bio je [[starosta]] (predsjednik) [[Hrvatski sokol|hrvatske sokolske župe Bana Paližne]] u Zadru. Na dužnost je stupio 1911., a godinu poslije dužnost je predao zbog slaba zdravstvenog stanja.<ref>Pavao Jerolimov: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/25042009/u-zadru-je-25-travnja-1909-osnovana-hrvatska-sokolska U Zadru je 25. travnja 1909. osnovana hrvatska sokolska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141020224355/http://www.zadarskilist.hr/clanci/25042009/u-zadru-je-25-travnja-1909-osnovana-hrvatska-sokolska |date=20. listopada 2014. }}, Zadarski list, 25. travnja 2009.</ref> Bio je član [[Hrvatska pučka napredna stranka|Hrvatske pučke napredne stranke]] 1914.<ref name="Bralić">Ante Bralić: [https://hrcak.srce.hr/clanak/29748 Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji], [[Časopis za suvremenu povijest]], br. 3./2007., str. 738., 742., 767. </ref> Uređivao je zagrebački politički tjednik na talijanskom koji je bio namijenjen za informiranje inozemaca ''L' Adriatico Jugoslavo'', a radi suprotstavljanja talijanskim iredentističkim zahtjevima. Tjednik je izlazio je od ožujka 1918. do svibnja 1920. godine.<ref>[http://www.istrapedia.hr/ita/29/adriatico-jugoslavo-l%E2%80%99/istra-a-z/ Adriatico Jugoslavo, L’, Istrapedia</ref> Werkov se rad našao u katalogu propagandnog materijala Pariške mirovne konferencije.<ref>[http://books.google.hr/books?id=ebeaAAAAIAAJ&pg=PA62&lpg=PA62&dq=%22Hugo+Werk%22#v=onepage&q=%22Hugo%20Werk%22&f=false A Catalogue of Paris Peace Conference Delegation Propaganda in the Hoover Institution on War, Revolution and Peace], str. 62</ref> Pripadao je krugu hrvatskih i slovenskih pravnika u Kraljevini SHS koji su inzistirali da se u zakone preuzme austrijski zakon 272, koji predviđa načelno neograničenu slobodnu ocjenu dokaza. Bio je i u komisiji redaktora zakonskih projekata 1929.<ref>Alan Uzelac: [http://alanuzelac.from.hr/pubs/D06Istina%20%20u%20sudskom%20postupku.pdf Istina u sudskom postupku], Zagreb, 1997., str. 162-163</ref> 1929. bio je izabran za zastupnika [[Hrvatska odvjetnička komora|Komore]] (disciplinskog tužitelja).<ref>Prema tekstu Krešimira Abela. [http://www.hok-cba.hr/Default.aspx?art=675&sec=142 Osamdeset godina Komore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141023173954/http://www.hok-cba.hr/Default.aspx?art=675&sec=142 |date=23. listopada 2014. }}, Hrvatska odvjetnička komora</ref> 1937. je godine zastupao Savez sokola Kraljevine Jugoslavije u procesu protiv krčkog biskupa Josipa Srebrnića.<ref>[http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-27W23WQR/d4920a2c-bd00-4a95-86f7-67550841020e/PDF Popravek ], Slovenski gospodar, Maribor, 21. ožujka 1937., str. 1(slovenski)</ref> Umro je 1950. godine. == Djela == Izabrana djela:<ref>[https://www.google.hr/search?hl=hr&tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Hugo+Werk%22 Hugo Werk], [[Google Knjige]]</ref><ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=traziJ&srchfield=7&searchdata=700%3A027070%20or%20701%3A027070%20or%20702%3A027070%20or%20600%3A027070&Exact=NotE&SelBase=1&NaslovSF=%20Werk,%20Hugo Hugo Werk]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Katalog knjižnice HAZU</ref> * ''Sistem austrijskog ovršnog reda'', 1904. * ''Cenni etnografico-storico-politici sulla Dalmazia'', Odbor Narodnog Vijeca SHS za okupirane krajeve u Zagrebu, 1919. * ''Pravni pregled'', Nova Evropa, 1922.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=e9fbbea7-37e8-49d5-8ac9-e84e3942b077&articleId=fa65a6eb-7778-4569-a324-65f3ee8ae801 |title=Nova Evropa |access-date=16. listopada 2014. |archive-date=23. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923222035/http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=e9fbbea7-37e8-49d5-8ac9-e84e3942b077&articleId=fa65a6eb-7778-4569-a324-65f3ee8ae801 |url-status=dead }}</ref> * ''Predratni omladinski pokret u Dalmaciji. Nova Evropa, 1925., XII/12, str. 363–366.<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=684 |title=Hrvatski biografski leksikon |access-date=16. listopada 2014. |archive-date=17. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117071431/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=684 |url-status=dead }}</ref> * ''Značaj 1. decembra sa gledišta nacionalno državnog i sokolskog'', Sokolski glasnik, Ljubljana, 11. prosinca 1930. * ''Teoretski-praktični priručnik jugoslavenskog gradjanskop parnično prava. Gradjanski parnični postupak u teoriji i praksi'', 1932. * ''O izjednačenju sudskog gradjanskog izvršnog prava u slavenskim zemljama: Bugarskoj, Čehoslovačkoj, Jugoslaviji i Poljskoj: glavni izveštaj za prvi kongres pravnika slavenskih država u Bratislavi god'', 1933. * ''Slavenstvo Zadra kroz istoriju'' u: Jadranski kalendar 1935. (ur. Tone Peruško), Izdanje Konzorcija lista Istra, Zagreb, 1935. * ''Govori i konačni predlozi Werk dra Huge i Zimpermann dra Ljudevita advokata u Zagrebu, kao branilaca na glavnom pretresu protiv Novaković dra Milete i drugova pred okružnim sudom za grad Beograd dana 7, 8 i 10 decembra 1934.'' (suautor Ljudevit Zimpermann) * ''Teoretsko-praktični priručnik jugoslavenskog gradjanskog parničnog prava: Izvršni postupak u teoriji i praksi : (s protumačenim obrascima, ogledima i primerima)'', 1938. * (autor predgovora) ''Crnogorci u pričama i anegdotama '', knj. 20, (sakupio Mićun M. Pavićević)<ref>{{Citiranje weba |url=http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&fid0=4&fv0=%C5%A0tamparija+Gaj&spid0=1&spv0=&selectedId=63006334 |title=Katalog knjižnica grada Zagreba |access-date=16. listopada 2014. |archive-date=20. listopada 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141020171351/http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&fid0=4&fv0=%C5%A0tamparija+Gaj&spid0=1&spv0=&selectedId=63006334 |url-status=dead }}</ref> * ''Pregled gradjanskog postupka kraljevine Italije'', 1941. * ''Uredjenje osiguravajućeg prava s osobitim obzirom na utuživost dospjelih premija (De lege lata i de lege ferenda )'', 1941. * ''Jesu li potrebne promjene i nadopune zakoniku o gradjanskom parbenom postupniku od 13. VII 1929?.'', 1942. == Radovi o njemu == * Marko Kostrenčić: ''Hugo Werk'', u Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti za godinu 1928./29.<ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=032320&Baza=1 Katalog knjižnice HAZU]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Werk, Hugo}} [[Kategorija:Hrvatski pravnici]] [[Kategorija:Hrvatski športski djelatnici]] di411058nwjcp0yao6r2qr5tkyr8vt7 0 520944 7569935 7046549 2026-08-05T04:44:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569935 wikitext text/x-wiki '''Hrvatski [[tamburaški orkestar]]''' osnovan je [[2006.]] godine u svrhu obilježavanja postojanja udruge [[Šokadija Zagreb]].<ref name="info">Karlo Balenović, [http://www.034portal.hr/clanak.php?id=4114&naslov=ove-godine-29-pozeskih-tamburasa-nastupa-u-lisinskom ''Ove godine 29 požeških tamburaša nastupa u Lisinskom''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141024075928/http://www.034portal.hr/clanak.php?id=4114&naslov=ove-godine-29-pozeskih-tamburasa-nastupa-u-lisinskom |date=24. listopada 2014. }}, 034portal.hr, 13. ožujka 2012., pristupljeno 18. listopada 2014.‎</ref> Okuplja [[tambura]]še iz cijele [[Hrvatska|Hrvatske]]. Poznat je i kao '''Orkestar 100 tamburaša'''.<ref name="info"/> Uvršten je u [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovu knjigu rekorda]] kao najveći tamburaški [[orkestar]] na svijetu.<ref name="info"/> U prvom izdanju 2006., za obilježavanje 95. obljetnice Šokadije Zagreb orkestar je imao čak 164 tamburaša.<ref name="info"/> Održavaju koncerte u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog| Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]] u [[Zagreb]]u pod nazivom '''„Šokačka rapsodija”'''<ref>{{Citiranje weba|date=2022-11-14|title=Početna - Šokačka rapsodija|url=https://sokackarapsodija.hr/|access-date=2023-08-20|language=hr}}</ref> - 100 tamburaša. Za orkestar je karakteristična funkcija voditelj dionica, koja je uvedena [[2011.]] godine.<ref name="info"/> Utemeljitelji orkestra su: Martin Vuković, Jadran Antolović, [[Božo Potočnik]], Josip Ivanković (dao ideju za okupljanje orkestra od 100 tamburaša), [[Jerry Grcevich]], Mihael Ferić (dirigent).<ref>[https://web.archive.org/web/20170907123031/https://www.100tamburasa.svita.net/ 100tamburasa.svita.net]</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20160307151752/http://100tamburasa.svita.net/index.html 100tamburasa.svita.net]</ref> ==Vidi== *[[100 mađarskih Cigana]] ==Vanjske poveznice== * [http://hto.hr/ Službena stranica orkestra (hto.hr)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517092709/http://hto.hr/}} * [https://www.100tamburasa.svita.net Službena stranica orkestra (100tamburasa.svita.net)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170907123031/https://www.100tamburasa.svita.net/ |date=7. rujna 2017. }} ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski tamburaški sastavi]] 90y772z94by86ilsx69mod1rvfi1edw 0 521080 7569936 7490167 2026-08-05T04:46:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569936 wikitext text/x-wiki '''Hrvatski teniski savez''' (međunarodni naziv: '''Croatian tennis association''') je krovna hrvatska [[tenis]]ka organizacija sa sjedištem u Zagrebu. Osnovan je 22. srpnja 1922. u Zagrebu.<ref>{{Citiranje weba|date=2014-08-01|title=Hrvatski teniski savez|url=http://www.hoo.hr/vijestis.aspx?cid=77|url-status=bot: unknown|access-date=2022-09-07|website=web.archive.org|via=Hrvatski Olimpijski Odbor|archive-date=1. kolovoza 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140801124459/http://www.hoo.hr/vijestis.aspx?cid=77}}</ref> Od 24. travnja 1992. član je [[Europska teniska federacija|Europske teniske federacije (TE-a)]] i [[Međunarodna teniska federacija|Međunarodne teniske federacije (ITF-a)]]. U okviru saveza kao posebna organizacijska cjelina djeluje ''Sekcija'' [[Tenis na pijesku]].<ref>{{Citiranje weba|date=2018-07-29|title=HRVATSKI TENISKI SAVEZ - STATUT|url=http://hts.hr/images/uploads/Statut_HTS_-_pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87en.pdf|url-status=bot: unknown|access-date=2022-09-07|website=web.archive.org|archive-date=29. srpnja 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180729005737/http://hts.hr/images/uploads/Statut_HTS_-_pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87en.pdf}}</ref> Trenutni predsjednik je [[Zdravko Marić (ekonomist)|Zdravko Marić]], bivši [[Ministarstvo financija Republike Hrvatske|ministar financija Republike Hrvatske]]. ==Grand Slamovi, Završni turnir i Olimpijske igre== ===Pobjednici=== <small>''nakon ZT '24.''</small> ====Pojedinačno==== {{col-begin}} {{col-break}} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! !! Tenisač !! width=30 align="center" data-sort-type="number" | [[Australian Open|AO]] !! width=30 align="center" data-sort-type="number" | [[Roland Garros|RG]] ! width=30 align="center" data-sort-type="number" | [[Wimbledon|W]] !! width=30 align="center" data-sort-type="number" | [[US Open|UO]] ! width=35 align="center" data-sort-type="number" | <big>Σ</big>_GS ! width=35 align="center" data-sort-type="number" | <small>[[ATP World Tour Finale|ATP]]</small><br>{{Tooltip|ZT|Završni turnir}}<br><small>[[WTA Tour Prvenstvo|WTA]]</small> ! width=30 align="center" data-sort-type="number" | OI ! width=30 align="center" | <big>Σ</big> |-align="center" |M || align="left" | [[Marin Čilić]] | — || — || — || 1 | bgcolor="#EFEFEF"|<!--ukupno gs-->1 | — | — | bgcolor="#EFEFEF"|<!--ukupno-->1 |-align="center" style="white-space: nowrap;" |M || align="left" | [[Goran Ivanišević]] | — || — || 1 || — | bgcolor="#EFEFEF"|<!--ukupno gs-->1 | align="right" | 1&nbsp;<small><ref group="N">G. Ivanišević je osvojio [[:en:Grand Slam Cup|Grand Slam kup]]. Između 1971. i 1999. odigravala su se dva završna turnira. Od 1971. do 1989. jedan pod ingerencijom ITF-a, kasnije ATP-a koji je postao današnji ATP World Tour Finals, a drugi pod ingerencijom WTC-a (WTC Finals). Od 1990. do 1999. ITF je vodio svoj (drugi) završni turnir pod nazivom Grand Slam kup koji se odvijao uz ATP-ov završni turnir. Za razliku od ATP-ovog završnog turnira kojeg igra 8 igrača, ovaj turnir igralo je 16 igrača te je sustav kvalifikacija na turnir bio drugačiji. Iako prvotno ATP nije priznao Grand Slam kup titule kao službene to se promijenilo ujedinjavanjem ITF Grand Slam kupa i ATP Tour World Championshipa u jedinstveni završni turnir, današnji ATP World Tour Finals.</ref></small> | — | bgcolor="#EFEFEF"|<!--ukupno-->2 |-align="center" |Ž || align="left" | [[Iva Majoli]] | — || 1 || — || — | bgcolor="#EFEFEF"|<!--ukupno gs-->1 | — | — | bgcolor="#EFEFEF"|<!--ukupno-->1 |-align="center" ! colspan="2"| Ukupno !<!--ukupno na AO-->0 !<!--ukupno na RG-->1 !<!--ukupno na W -->1 !<!--ukupno na UO-->1 !<!--ukupno na GS -->3 !<!--ukupno na ZT-->1 !<!--ukupno na OI-->0 !<!--ukupno GS+ZT+OI-->4 |} {{col-break}} {{nowrap|''<u>Ostali najbolji rezultati (<small>nakon</small> ZT '24.):</u>}}<br>AO: finale Marin Čilić, polufinale Mirjana Lučić-Baroni<br>RG: finale Željko Franulović i Nikola Pilić<br>W: polufinale Mirjana Lučić-Baroni, Donna Vekić<br>UO: četvrtfinale Ana Konjuh, Donna Vekić<br>ZT (ATP/WTA): četvrtfinale Iva Majoli, polufinale Goran Ivanišević<br>OI: polufinale Goran Ivanišević, finale Donna Vekić '' {{col-end}} ====Parovi==== ''* naslovi, od ukupnog broja, koje su osvojili parovi u kojima su oba člana pobjedničkog para bili Hrvati označeni su sa (*). {{col-begin}} {{col-break}} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan="2" | Tenisač ! align="center" colspan="2" | [[Australian Open|AO]] !! align="center" colspan="2" | [[Roland Garros|RG]] ! align="center" colspan="2" | [[Wimbledon|W]] !! align="center" colspan="2" | [[US Open|UO]] ! width=35 align="center" rowspan="2" data-sort-type="number" | <big>Σ</big>_GS ! width=35 align="center" rowspan="2" data-sort-type="number" | <small>[[ATP World Tour Finale|ATP]]</small><br>{{Tooltip|ZT|Završni turnir}}<br><small>[[WTA Tour Prvenstvo|WTA]]</small> ! align="center" colspan="2" | OI ! align="center" rowspan="2" |<big>Σ</big> |-align="center" style="white-space: nowrap;" ! !! ! width=22 data-sort-type="number" | <small>m|ž</small> !! width=22 data-sort-type="number" | <small>mix</small> ! width=22 data-sort-type="number" | <small>m|ž</small> !! width=22 data-sort-type="number" | <small>mix</small> ! width=22 data-sort-type="number" | <small>m|ž</small> !! width=22 data-sort-type="number" | <small>mix</small> ! width=22 data-sort-type="number" | <small>m|ž</small> !! width=22 data-sort-type="number" | <small>mix</small> ! width=22 data-sort-type="number" | <small>m|ž</small> !! width=22 data-sort-type="number" | <small>mix</small> |-align="center" |M || align="left" | [[Ivan Dodig]] | 1 || 1 | 2 || 2 | — || 1 | — || — | bgcolor="#EFEFEF"|<!--ukupno gs-->7 | — | — || — | bgcolor="#EFEFEF"|<!--ukupno-->7 |-align="center" style="white-space: nowrap;" |Ž || align="left" | [[Mirjana Lučić-Baroni]] | 1 || — | — || — | — || — | — || — | bgcolor="#EFEFEF"|<!--ukupno gs-->1 | — | — || — | bgcolor="#EFEFEF"|<!--ukupno-->1 |-align="center" |M || align="left" | [[Nikola Mektić]] | — || 1 | — || — | 1 (1*) || — | — || — | bgcolor="#EFEFEF"|<!--ukupno gs-->2 | 1 | 1 || — | bgcolor="#EFEFEF"|<!--ukupno-->4 |-align="center" |M || align="left" | [[Dragutin Mitić]] | — || — | — || 1 | — || — | — || — | bgcolor="#EFEFEF"|<!--ukupno gs-->1 | — | — || — | bgcolor="#EFEFEF"|<!--ukupno-->1 |-align="center" |M || align="left" | [[Mate Pavić]] | 1 || 1 | 1 || — | 1 (1*) || 1 | 1 || 1 | bgcolor="#EFEFEF"|<!--ukupno gs-->7 | — | 1 || — | bgcolor="#EFEFEF"|<!--ukupno-->8 |-align="center" |M || align="left" | [[Nikola Pilić]] | — || — | — || — | — || — | 1 || — | bgcolor="#EFEFEF"|<!--ukupno gs-->1 | — | — || — | bgcolor="#EFEFEF"|<!--ukupno-->1 |-align="center" style="white-space: nowrap;" ! colspan="2"| Ukupno * ! colspan="2"|<!--ukupno na AO-->6 ! colspan="2"|<!--ukupno na RG-->6 ! colspan="2"|<!--ukupno na W -->3 (1*) ! colspan="2"|<!--ukupno na UO-->3 ! <!--ukupno na GS-->18 (1*) ! <!--ukupno na ZT-->1 ! colspan="2"|<!--ukupno na OI-->1* ! <!--ukupno GS+ZT+OI-->20 (2*) |} [[Orlando Sirola]] je rođen u Rijeci i osvojio je RG u parovima za Italiju 1959.<br /> [[Javier Frana]], čiji roditelji su Hrvati iz okolice Trogira, osvojio je RG u mix parovima za Argentinu 1996. {{col-break}} {{nowrap|''<u>Ostali najbolji rezultati (<small>nakon</small> ZT '24.):</u>}}<br>AO: Žmix 1.kolo<br>RG: četvrtfinale Darija Jurak, Petra Martić, Žmix četvrtfinale Darija Jurak<br>W: {{Tooltip|četvrtfinale Mirjana Lučić-Baroni|polufinale Marina Eraković}}, Žmix finale Mirjana Lučić<br>UO: četvrtfinale Jelena Kostanić-Tošić, Žmix 1.kolo<br>ZT (ATP/WTA): grupna faza Darija Jurak<br>OI: žene (??), mix 2. kolo'' {{col-end}} ===Finalisti Grand Slama i Završnog turnira=== <small>''nakon ZT '24.''</small> :<span style=background-color:#CCFFCC><small>''finali na sva 4 GS-a u konkurenciji (pojedinačno, par, mix par)''</small></span> :<span style=background-color:#CCFFCC><small>''finali na ZT-u u obje konkurencije (pojedinačno, par)''</small></span> :<span style=background-color:#F7E98E><small>''finali na sva 4 GS-a: kombinacija konkurencija''</small></span> {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! style="height:56px;"|<big>#</big> |- |1 |- |2 |- |3 |- |4 |- |5 |- |6 |- |7 |- |8 |- |9 |- |10 |- |11 |- |12 |- |} | {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan="2"|<small>M/Ž</small> ! rowspan="2"|Finalist ! colspan="4"|GS ! width=30 align="center" rowspan="2" data-sort-type="number" | {{Tooltip|ZT|Završni turnir}} |- ! width=35 align="center" data-sort-type="number" | <big>Σ</big>_GS ! width=30 align="center" data-sort-type="number" | {{Tooltip|S|Singles}} !! width=30 align="center" data-sort-type="number" | {{Tooltip|D|Doubles}} !! width=30 align="center" data-sort-type="number" | {{Tooltip|X|Mixed doubles}} |-align="center" |M || align="left" | [[Marin Čilić]] | 3 | 3 || — || — | — |-align="center" |M || align="left" | [[Ivan Dodig]] | 11 | — || 5 || 6 | 1 |-align="center" |M || align="left" | [[Željko Franulović]] | 1 | 1 || — || — | — |-align="center" style="white-space: nowrap;" |M || align="left" | [[Goran Ivanišević]] | 6 | 4 || 2 || — | 2 * |-align="center" |M || align="left" | [[Boro Jovanović]] | 1 | — || 1 || — | — |-align="center" |M || align="left" | [[Franjo Kukuljević]] | 1 | — || — || 1 | — |-align="center" style="white-space: nowrap;" |Ž || align="left" | [[Mirjana Lučić-Baroni]] | 2 | — || 1 || 1 | — |-align="center" |Ž || align="left" | [[Iva Majoli]] | 1 | 1 || — || — | — |-align="center" |M || align="left" | [[Nikola Mektić]] | 5 | — || 3 || 2 | 2 |-align="center" |M || align="left" | [[Dragutin Mitić]] | 1 | — || — || 1 | — |-align="center" |M || align="left" | [[Mate Pavić]] | 13 | — || style="background:#CCFFCC;"|8 || style="background:#CCFFCC;"|5 | 2 |-align="center" |M || align="left" | [[Nikola Pilić]] | 3 | 1 || 2 || — | — |} |} ''* Grand Slam kup'' ===Sudionici Završnog turnira=== <small>''nakon 2018.''</small> :<small>''WTA Elite Trophy nije uključen''</small> :''* <small>WTC-ov završni turnir (WTC Finals)</small>'' :''** <small>ITF-ov završni turnir (Grand Slam kup)</small>'' ====Pojedinačno (7)==== ;;Muškarci (6)<ref>{{Citiranje weba|date=2014-10-20|title=Marin Čilić peti tenisač koji je osigurao Masters u Londonu - Sportske novosti|url=http://sportske.jutarnji.hr/marin-cilic-peti-tenisac-koji-je-osigurao-masters-u-londonu/1228903/|access-date=2022-09-07|website=web.archive.org|archive-date=20. listopada 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20141020161300/http://sportske.jutarnji.hr/marin-cilic-peti-tenisac-koji-je-osigurao-masters-u-londonu/1228903/|url-status=bot: unknown}}</ref> <small>[[Marin Čilić]], [[Željko Franulović]], [[Goran Ivanišević]], [[Ivan Ljubičić]], [[Nikola Pilić]] *, [[Goran Prpić]] **</small> ;;Žene (1) <small>[[Iva Majoli]]</small> ====Parovi (6)==== <!--nema podataka za WTC, osim prvog izdanja --> ;;Muškarci (5) <small>[[Ivan Dodig]], [[Željko Franulović]], [[Nikola Mektić]], [[Mate Pavić]], [[Nikola Pilić]] *</small> ;;Žene (1) <small>[[Darija Jurak]]</small> ==Popis igrača u TOP 10== ''kraj 2017.'' :<small><u>''najbolje rangirani igrač''</u></small> :<span style=background-color:#CCFFCC><small>''svjetski broj 1''</small></span> ===Pojedinačno (10)=== ;;ATP (9) <small>[[Mario Ančić]], [[Marin Čilić]], [[Željko Franulović]], <u>[[Goran Ivanišević]]</u>, [[Boro Jovanović]], [[Ivan Ljubičić]], [[Dragutin Mitić]], [[Nikola Pilić]], [[Franjo Punčec]]</small> ;;WTA (1) <small><u>[[Iva Majoli]]</u></small> ===Parovi (4)=== ;;ATP (3) <small>[[Ivan Dodig]], <span style=background-color:#CCFFCC>[[Nikola Mektić]]</span>, <span style=background-color:#CCFFCC>[[Mate Pavić]]</span></small> ;;WTA (1) <small>[[Darija Jurak]]</small> ==Popis igrača s osvojenim turnirima== ''nakon 2024.'' ''Vidi: [[Uspješnost hrvatskog tenisa na ATP i WTA Touru|detaljna statistika]]'' :<small>''ATP Challenger i WTA 125K, kao ni ITF turniri se ne računaju''</small> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan="2"|Tenisač ! colspan="4"|<small>barem 15 titula ukupno<br>{{legenda|#CCFFCC|najviše od svih hrvatskih M/Ž tenisača}}</small> |- ! !! !! width=35 align="center" data-sort-type="number" style="border-right: 3px solid black;"| <big>Σ</big>_S,D,X ! width=30 align="center" data-sort-type="number" | {{Tooltip|S|Singles}} !! width=30 align="center" data-sort-type="number" | {{Tooltip|D|Doubles}} !! width=30 align="center" data-sort-type="number" | {{Tooltip|X|Mixed doubles}} |-align="center" |M || align="left" | [[Marin Čilić]] ||21 ||21 ||0 ||0 |-align="center" |M || align="left" | [[Ivan Dodig]] ||29 ||1 ||24 ||style="background:#CCFFCC"|4 |-align="center" |M || align="left" | [[Željko Franulović]] ||30 ||style="background:#CCFFCC"|23 ||7 ||0 |-align="center" |M || align="left" | [[Goran Ivanišević]] ||31 ||22 ||9 ||0 |-align="center" |M || align="left" | [[Nikola Mektić]] ||32 ||0 ||31 ||1 |-align="center" |M || align="left" | [[Mate Pavić]] ||43 ||0 ||style="background:#CCFFCC"|40 ||3 |-align="center" |M || align="left" | [[Nikola Pilić]] ||15 ||9 ||6 ||0 |} :<small><u>''naslovi na betonu ili tepihu, travi i zemlji''</u></small> ===ATP=== <!--Jesu li osvojili: Krešimir Friedrich, Boro Jovanović ??--> ;;Pojedinačno (17) <small> [[Mario Ančić]], <u>[[Marin Čilić]]</u>, [[Borna Ćorić]], [[Ivan Dodig]], [[Željko Franulović]], <u>[[Goran Ivanišević]]</u>, <u>[[Ivo Karlović]]</u>, [[Franjo Kukuljević]], [[Ladislav Legenstein]], [[Ivan Ljubičić]], [[Dragutin Mitić]], [[Marko Ostoja]], [[Josip Palada (tenisač)|Josip Palada]], <u>[[Nikola Pilić]]</u>, [[Goran Prpić]], [[Franjo Punčec]], [[Franjo Šefer]]</small> ;;Parovi (20) <small><u>[[Mario Ančić]]</u>, <u>[[Ivan Dodig]]</u>, [[Marin Draganja]], [[Željko Franulović]], [[Saša Hiršzon]], <u>[[Goran Ivanišević]]</u>, [[Ivo Karlović]], [[Franjo Kukuljević]], [[Ladislav Legenstein]], <u>[[Nikola Mektić]]</u>, [[Dragutin Mitić]], [[Josip Palada (tenisač)|Josip Palada]], <u>[[Mate Pavić]]</u>, <u>[[Nikola Pilić]]</u>, [[Goran Prpić]], [[Franjo Punčec]], [[Ivan Sabanov]], [[Matej Sabanov]], [[Franjo Šefer]], <u>[[Franko Škugor]]</u></small> ====Masters==== :<span style=background-color:#CCFFCC><small>''titule/finali na svim Masters turnirima u konkurenciji (pojedinačno, par)''</small></span> :<span style=background-color:#F7E98E><small>''titule/finali na svim Masters turnirima: kombinacija konkurencija''</small></span> {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! style="height:56px;"|<big>#</big> |- |1 |- |2 |- |3 |- |4 |- |5 |- |6 |- |7 |- |8 |- |} | {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan="2"|Tenisač ! colspan="3"|<small>Titule</small> ! rowspan="2" data-sort-type="number"|<small>Finala</small> |- ! width=35 align="center" data-sort-type="number" | <big>Σ</big>_S,D ! width=30 align="center" data-sort-type="number" | {{Tooltip|S|Singles}} !! width=30 align="center" data-sort-type="number" | {{Tooltip|D|Doubles}} <!-- |-align="center" | align="left" | [[]] || | || — || --> |-align="center" | align="left" | [[Marin Čilić]] || 1 | 1 || — || 1 |-align="center" | align="left" | [[Borna Ćorić]] || 1 | 1 || — || 2 |-align="center" | align="left" | [[Ivan Dodig]] || 6 | — || 6 || 13 |-align="center" style="white-space: nowrap;" | align="left" | [[Goran Ivanišević]] || 3 | 2 || 1 || 8 |-align="center" | align="left" | [[Ivan Ljubičić]] || 1 | 1 || — || 4 |-align="center" | align="left" | [[Nikola Mektić]] || 11 | — || 11 || style="background:#CCFFCC;"|13 |-align="center" | align="left" | [[Mate Pavić]] || 9 | — || 9 || style="background:#CCFFCC;"|15 |-align="center" | align="left" | [[Franko Škugor]] || 1 | — || 1 || 1 |} |} ===WTA=== :<small>''italic - igračice hrvatskog porijekla''</small> ;;Pojedinačno (7+3) <small>''[[Marina Eraković]]'', [[Sabrina Goleš]], ''[[Viktorija Golubić]]'', [[Ana Konjuh]], [[Mirjana Lučić-Baroni]], [[Iva Majoli]], [[Petra Martić]], ''[[Bernarda Pera]]'', [[Silvija Talaja]], [[Donna Vekić]]</small> ;;Parovi (6+1) <small>''[[Marina Eraković]]'', [[Sabrina Goleš]], [[Darija Jurak]], [[Jelena Kostanić-Tošić]], [[Mirjana Lučić-Baroni]], [[Iva Majoli]], [[Silvija Talaja]]</small> ====Masters==== Masters (WTA 1000) / Premier Mandatory + Premier 5 / WTA Tier I {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! style="height:56px;"|<big>#</big> |- |1 |- |2 |- |3 |- |} | {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan="2"|Tenisačica ! colspan="3"|<small>Titule</small> ! rowspan="2" data-sort-type="number"|<small>Finala</small> |- ! width=35 align="center" data-sort-type="number" | <big>Σ</big>_S,D ! width=30 align="center" data-sort-type="number" | {{Tooltip|S|Singles}} !! width=30 align="center" data-sort-type="number" | {{Tooltip|D|Doubles}} <!-- |-align="center" | align="left" | [[]] || | || — || --> |-align="center" | align="left" | [[Darija Jurak]] || 1 | — || 1 || 2 |-align="center" style="white-space: nowrap;" | align="left" | [[Mirjana Lučić-Baroni]] || 1 | — || 1 || 1 |-align="center" | align="left" | [[Iva Majoli]] || 3 | 3 || — || 4 |} |} ==Teniski rekordi u vlasništvu hrvatskih tenisača== ''05 Sij 2019.'' <ref name="#1">http://www.atpworldtour.com/Matchfacts/Matchfacts-List.aspx?c=0&s=0&y=0</ref> ;Grand Slam * jedini osvajač Grand Slama s pozivnicom: 2001. Wimbledon [[Goran Ivanišević]] * najviši osvajač Grand Slama: 198 cm [[Marin Čilić]] (kao i [[Juan Martín del Potro]]) * najmlađa igračica koja je osvojila Australian Open (pojedinačno, parovi): 15 godina 10 mjeseci i 21 dan [[Mirjana Lučić-Baroni]] * najdulja 13. igra u singlu: 38 poena [[Goran Ivanišević]] 1993. na US Openu (rekord dijeli s Borgom i Tsongom) * najviše game-ova igrano na turniru: 317 [[Goran Ivanišević]] na Wimbledonu 2001.<ref name="#2">{{Citiranje weba|date=2013-11-06|title=Tennisbios.com - Tennis Results and Live Scores|url=http://tennisbios.com/view/tennis-atp-records|access-date=2022-09-07|website=web.archive.org|archive-date=6. studenoga 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20131106193257/http://tennisbios.com/view/tennis-atp-records|url-status=dead}}</ref> * najviše aseva u meču: Australian Open: 75 [[Ivo Karlović]]; US Open: 61 [[Ivo Karlović]];<ref>{{Citiranje weba|last=Tennis.com|title=Ivo Karlovic swats 61 aces to set U.S. Open record|url=https://www.tennis.com/news/articles/ivo-karlovic-swats-61-aces-to-set-u-s-open-record|access-date=2022-09-07|website=Tennis.com|language=en}}</ref> Roland Garros: 55 [[Ivo Karlović]] * najduži set na AO: 44 game-a [[Ivo Karlović]] 2017. * najviše odigranih tiebreakova na GS-u: 11 [[Goran Ivanišević]] na Wimbledonu 1998. i Wimbledonu 2007.<ref name="#3">{{Citiranje weba|title=ATP Records|url=https://www.sports.ru/tribuna/blogs/records/274334.html|access-date=2022-09-07|website=Sports.ru}}</ref> * najviše pobjedničkih tiebreakova na GS-u: 8 [[Goran Ivanišević]] na Wimbledonu 1998. (rekord dijeli s W. Arthurs, N. Đoković)<ref name="#3"/> ;Servis * najviše aseva u karijeri: 13 000+ [[Ivo Karlović]] * najviše aseva po susretu u karijeri: 19.44 [[Ivo Karlović]]<ref name="#1"/> * najviše aseva na travi: 2 500+ [[Ivo Karlović]] * najviše aseva na betonu: 8 000+ [[Ivo Karlović]] * najviše aseva na tepihu: 3 382 [[Goran Ivanišević]] * najviše aseva u sezoni: 1 477 [[Goran Ivanišević]] 1996., 1 418 [[Ivo Karlović]] 2015.<ref>{{Citiranje weba|title=Aces {{!}} ATP Tour {{!}} Tennis|url=https://www.atptour.com/en/stats/aces|access-date=2022-09-07|website=ATP Tour}}</ref> * najviše aseva u 3 seta: 45 [[Ivo Karlović]]<ref name="#4">{{Citiranje weba|title=News {{!}} ATP Tour {{!}} Tennis|url=https://www.atptour.com/en/news|access-date=2022-09-07|website=ATP Tour}}</ref> * najviše aseva u setu do 13 game-ova: 27 [[Ivo Karlović]] * najviše mečeva s 50 ili više aseva: 6 [[Ivo Karlović]] * najviše mečeva s 40 ili više aseva (ne računajući Davisov kup): 12 [[Ivo Karlović]]<ref name="#4"/> * najviše mečeva s 30 ili više aseva: 35 [[Goran Ivanišević]] * najviše aseva u meču na zemlji: 78, 55, 47 [[Ivo Karlović]]<ref>{{Citiranje weba|title=Most aces hit in a match (more than 30)|url=https://www.menstennisforums.com/threads/most-aces-hit-in-a-match-more-than-30.88915/|access-date=2022-09-07|website=Mens Tennis Forums|language=en-US}}</ref> * najviše aseva u meču na hardu: 75 [[Ivo Karlović]] * najviše aseva u meču Davis cupa: 78 [[Ivo Karlović]] * prvi i jedini tenisač koji je na sva četiri Grand Slam turnira (i u DC-u) zabio 50 ili više asova u jednom meču: [[Ivo Karlović]] * niz zadržanih servis game-ova: Ivo Karlovic (129 game-ova 2009. između Queen's Club-a i Wimbledona) * najveći postotak poena osvojen nakon prvog servisa: 83% [[Ivo Karlović]], 82% [[Goran Ivanišević]] * najveći postotak osvojenih servis game-ova: 91% [[Ivo Karlović]] * najbrži drugi servis: 232km/h [[Ivo Karlović]] ;Igra * najviše pobjeda nakon spašavanja meč lopte: 16 [[Goran Ivanišević]]<ref name="#2"/> * najdulja 13. igra na ATP razini u singlu: 38 poena [[Goran Ivanišević]] 1993. na US Openu i 1997. u Queen's-u (rekord dijeli s Borgom, Tsongom i Federerom) * najviše game-ova igrano na turniru: 317 na Wimbledonu 2001. [[Goran Ivanišević]]<ref name="#2"/> * najviše odigranih tie-breakova u karijeri: 800+ [[Ivo Karlović]] * najviše odigranih tiebreakova na turniru: 11 [[Goran Ivanišević]] na Wimbledonu 1998. i Wimbledonu 2007. (rekord dijeli s J. Isner)<ref name="#3"/> * najviše pobjedničkih tiebreakova na turniru: 8 [[Goran Ivanišević]] na Wimbledonu 1998. (rekord dijeli s W. Arthurs, N. Đoković)<ref name="#3"/> ;Titule * najdulje razdoblje između 2 naslova u Open eri; i pojedinačna i u paru te muškoj i ženskoj konkurenciji: 16 godina i 4 mjeseca [[Mirjana Lučić-Baroni]] * najmlađa igračica koja je obranila WTA naslov: 16 godina 1 mjesec i 24 dana [[Mirjana Lučić-Baroni]] * [[Mirjana Lučić-Baroni]] je prva igračica koja je osvojila i prvi pojedinačni naslov i prvi naslov u parovima na prvim turnirima na kojima je zaigrala na WTA Tour-u. *Marin Čilić je najniže rangirani igrač koji je osvojio turnir ATP razine (777. na ljestvici, 2024.) <ref>https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/pogledajte-kako-je-djokovic-cestitao-cilicu-na-povijesnom-uspjehu/2601381.aspx?index_ref=rubrika_sport_ostalo_m</ref> ;Visina * najviši igrač u TOP 50 i TOP 20: 211cm [[Ivo Karlović]] (14. mjesto na ljestvici)<ref name="#2"/> * najviši par na terenu u povijesti: 414cm [[Ivo Karlović]] (208cm) i [[John Isner]] (206cm) na AO 2009. * najviši finale u pojedinačnoj konkurenciji: [[Ivo Karlović]] i Kevin Anderson u finalu Maharashtra Open-a 2019. ===Hrvatski rekordi=== ;Olimpijske igre <small>''nakon 2016.''</small> * najviše nastupa: 4 [[Goran Ivanišević]] | 2 [[Sabrina Goleš]], [[Iva Majoli]] * najviše pobjeda: **pojedinačno: 4 [[Goran Ivanišević]], [[Ivan Ljubičić]], [[Marin Čilić]] | 6 [[Sabrina Goleš]] **parovi: 7 [[Goran Ivanišević]]<!-- Dodig, Čilić 2 --> | 1 ''više igračica'' **mix: 0 ;Grand Slam * najmlađa igračica koja je osvojila Grand Slam (pojedinačno, parovi): 15 godina 10 mjeseci i 21 dan [[Mirjana Lučić-Baroni]] * najmlađi osvajač Grand Slama u pojedinačnoj konkurenciji: 26 godina [[Marin Čilić]] | 19 godina i 10 mjeseci [[Iva Majoli]] * najstariji osvajač Grand Slama u pojedinačnoj konkurenciji: 29 godina i 9 mjeseci [[Goran Ivanišević]] | — * najviše aseva na turniru: 213 [[Goran Ivanišević]] na Wimbledonu 2001. * najviše aseva u meču: Wimbledon: 53 [[Ivo Karlović]] * najviše game-ova odigrano u 5. setu: 44 [[Ivo Karlović]] na AO 2017. * najviše pobjeda: <small>''nakon AO '20.''</small> :*pojedinačno: <small>'''ukupno:''' 110 [[Goran Ivanišević|G. Ivanišević]]; 55 [[Iva Majoli|I. Majoli]] | '''AO:''' 26 [[Marin Čilić|M. Čilić]]; 9 [[Iva Majoli|I. Majoli]] | '''RG:''' 24 [[Marin Čilić|M. Čilić]]; 28 [[Iva Majoli|I. Majoli]] | '''W:''' 49 [[Goran Ivanišević|G. Ivanišević]]; 11 [[Mirjana Lučić-Baroni|M. Lučić-Baroni]] | '''UO:''' 33 [[Marin Čilić|M. Čilić]]; 12 [[Mirjana Lučić-Baroni|M. Lučić-Baroni]]</small> :*parovi<!--bez mixa-->: <small>'''ukupno:''' 70 [[Ivan Dodig|I. Dodig]]; 30 [[Mirjana Lučić-Baroni|M. Lučić-Baroni]] | '''AO:''' 17 [[Ivan Dodig|I. Dodig]]; 15 [[Mirjana Lučić-Baroni|M. Lučić-Baroni]] | '''RG:''' 20 [[Ivan Dodig|I. Dodig]]; 6 [[Mirjana Lučić-Baroni|M. Lučić-Baroni]] | '''W:''' 19 [[Ivan Dodig|I. Dodig]]; 6 [[Mirjana Lučić-Baroni|M. Lučić-Baroni]] | '''UO:''' 14 [[Ivan Dodig|I. Dodig]]; 4 [[Jelena Kostanić Tošić|J. Kostanić-Tošić]]<!-- 3 M.Lučić-baroni --></small> :*mix: <small>'''ukupno:''' 39 [[Ivan Dodig|I. Dodig]]; 5 [[Mirjana Lučić-Baroni|M. Lučić-Baroni]] | '''AO:''' 9 [[Ivan Dodig|I. Dodig]]<!--7 M.Pavić, 1 F.Škugor, 0 M.Draganja, 5 N.Mektić-->; 1 [[Darija Jurak|D. Jurak]] | '''RG:''' 16 [[Ivan Dodig|I. Dodig]]<!--8 M.Pavić, 1 M.Draganja, 3 N.Mektić, 2 F.Škugor -->; | '''W:''' 9 [[Ivan Dodig|I. Dodig]]<!--6 M.Pavić, 4 N.Mektić, 2 M.Draganja, 2 F.Škugor-->; 5 [[Mirjana Lučić-Baroni|M. Lučić-Baroni]]<!--4 A.Konjuh, 1 D.Vekić, D.Jurak--> | '''UO:''' 8 [[Mate Pavić|M. Pavić]]<!--4 N.Mektić, 2 M.Draganja, 5 I.Dodig, 3 F.Škugor--> </small> * niz pobjeda: <small>''nakon UO '18.''</small> **pojedinačno: 10 [[Marin Čilić]] | 11 [[Iva Majoli]] **parovi: 10 [[Mate Pavić]]<ref name="#5">https://sportske.jutarnji.hr/tenis/grand-slam/ivan-dodig-slavi-drugi-grand-slam-naslov-dramaticno-hrvatsko-finale-na-roland-garrosu-pripalo-medugorcu-zaustavljen-je-strasan-pavicev-niz/7448121/</ref> | 6 [[Mirjana Lučić-Baroni]] **parovi ukupno: 19 <small>(10+9mix)</small> [[Mate Pavić]]<ref name="#5"/> | 11 <small>(6+5mix)</small> [[Mirjana Lučić-Baroni]] * Ana Konjuh je prva hrvatska tenisačica koja je ušla na jednom GS-u u istoj godini u drugi tjedan u sve tri konkurencije (Wimbledon 2017.); prije nje je još samo Mirjana Lučić-Baroni uspjela ući u drugi tjedan u sve tri konkurencije, također u Wimbledonu, ali kroz period karijere. ;Završni turnir ;;Masters Cup <small>''nakon 2018.''</small> *nastupi: **pojedinačno: 5 [[Goran Ivanišević]] | 1 [[Iva Majoli]] **parovi: 6 [[Ivan Dodig]] | 0 * najviše pobjeda: **pojedinačno: 13 [[Goran Ivanišević]] | 1 [[Iva Majoli]] **parovi: 10 [[Ivan Dodig]] | 0 ;;Grand Slam Cup :''<small>- samo pojedinačna konkurencija</small>'' *nastupi: 6 [[Goran Ivanišević]] | 0 *najviše pobjeda: 11 [[Goran Ivanišević]] ;Pobjede <!-- statistika na ITF i WTA stranicama se razlikuje--> <small>''nakon 2018.''</small> * najviše ATP/WTA pojedinačnih pobjeda <small>(ATP ne uključuje statistiku Challenger Tour-a)</small>: 599 [[Goran Ivanišević]] | 411 WTA/ITF Pro [[Ana Vrljić]]; 302 WTA [[Iva Majoli]] * najviše ATP/WTA pobjeda u parovima (bez mixa): 264 [[Ivan Dodig]] | 423 WTA/ITF Pro [[Darija Jurak]]; 125 WTA [[Darija Jurak]] * najviše pobjeda u mix parovima: 24 [[Ivan Dodig]] | 5 [[Mirjana Lučić-Baroni]] * najviše ATP/WTA pojedinačnih pobjeda na betonu: 294 [[Marin Čilić]] | n/a * najviše ATP/WTA pojedinačnih pobjeda na zemlji: 141 [[Goran Ivanišević]] | n/a * najviše ATP/WTA pojedinačnih pobjeda na travi: 73 [[Ivo Karlović]]<!--66 čilić--> | n/a * najviše ATP/WTA pojedinačnih pobjeda na tepihu: 175 [[Goran Ivanišević]] | n/a * najviše ATP/WTA pojedinačnih pobjeda u zatvorenom: 226 [[Goran Ivanišević]] | n/a * niz ATP/WTA pobjeda: **pojedinačno: n/a | n/a **parovi: 24 [[Mate Pavić]]<ref name="#6">{{Citiranje weba |url=https://net.hr/sport/tenis/stigao-kraj-savrsenog-niza-nakon-24-uzastopne-pobjede-i-osvajanja-australian-opena-pavic-i-marach-dozivjeli-poraz/ |title=Arhivirana kopija |access-date=25. veljače 2018. |archive-date=26. veljače 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180226032028/https://net.hr/sport/tenis/stigao-kraj-savrsenog-niza-nakon-24-uzastopne-pobjede-i-osvajanja-australian-opena-pavic-i-marach-dozivjeli-poraz/ |url-status=dead }}</ref> | n/a **parovi ukupno: 24 + 5 mix [[Mate Pavić]]<ref name="#6"/> | n/a * najviše pobjeda protiv 1. tenisača svijeta: 5 [[Goran Ivanišević]] | 1 [[Iva Majoli]] * najviše pobjeda protiv Top 10 rangiranih tenisača: 60 [[Goran Ivanišević]] | 10 [[Mirjana Lučić-Baroni|Mirjana Lučić-Baroni]] * najviše pobjeda u mečevima na 5 setova: 29 [[Marin Čilić]] * najviše tie-break pobjeda u karijeri: 400+ [[Ivo Karlović]] ;Titule <small>''nakon 2018.''</small> * najviše ATP/WTA naslova (pojedinačno + parovi oba tipa): 31 [[Goran Ivanišević]] | 9 [[Iva Majoli]] * najviše ATP/WTA pojedinačnih naslova: 22 [[Goran Ivanišević]] | 8 [[Iva Majoli]] <small> :* najviše ATP Challenger/WTA125 pojedinačnih naslova: 7 [[Ivo Karlović]] ? | 1 [[Petra Martić]] :* najviše ITF (Futures) pojedinačnih naslova: 24 [[Kristijan Mesaroš]] | 11 [[Jelena Pandžić]] </small> :* najviše ATP/WTA pojedinačnih titula na '''hardu:''' 14 [[Marin Čilić|M. Čilić]] | 1 ''nekoliko'', '''zemlji:''' 7 [[Željko Franulović|Ž. Franulović]] | 3 [[Iva Majoli|I. Majoli]], '''travi:''' 2 [[Goran Ivanišević|G. Ivanišević]], [[Mario Ančić|M. Ančić]], [[Marin Čilić|M. Čilić]] | 1 [[Ana Konjuh|A. Konjuh]], '''tepihu:''' 14 [[Goran Ivanišević|G. Ivanišević]] | 4 [[Iva Majoli|I. Majoli]] :* najviše ATP/WTA pojedinačnih titula u jednoj kalendarskoj godini: 5 [[Goran Ivanišević]] | 3 [[Iva Majoli]] * najviše ATP/WTA naslova u parovima oba tipa: 15 [[Mate Pavić]] | 9 [[Darija Jurak]] <small> :* najviše ATP Challenger/WTA125 naslova u parovima: 30 [[Lovro Zovko]] | 1 [[Petra Martić]] :* najviše ITF (Futures) naslova u parovima: 26 Ivan Sabanov, Matej Sabanov | 39 [[Darija Jurak]] </small> :* najviše ATP/WTA naslova u parovima: 13 [[Mate Pavić]] | 9 [[Darija Jurak]] :* najviše naslova u mix parovima: 2 [[Mate Pavić]] | 0 :* najviše ATP/WTA titula u parovima oba tipa na '''hardu:''' 10 [[Mate Pavić|M. Pavić]] | 7 [[Darija Jurak|D. Jurak]], '''zemlji:''' 4 [[Mate Pavić|M. Pavić]], [[Ivan Dodig|I. Dodig]] | 3 [[Jelena Kostanić-Tošić|J. Kostanić-Tošić]], '''travi:''' 1 ''nekoliko'' | 2 [[Darija Jurak|D. Jurak]], '''tepihu:''' 4 [[Goran Ivanišević|G. Ivanišević]] | 2 [[Mirjana Lučić-Baroni|M. Lučić-Baroni]] :* najviše ATP/WTA titula u paru na '''hardu:''' 8 [[Ivan Dodig|I. Dodig]], [[Mate Pavić|M. Pavić]] | 7 [[Darija Jurak|D. Jurak]], '''zemlji:''' 4 [[Mate Pavić|M. Pavić]] | 3 [[Jelena Kostanić-Tošić|J. Kostanić-Tošić]], '''travi:''' 1 ''nekoliko'' | 2 [[Darija Jurak|D. Jurak]], '''tepihu:''' 4 [[Goran Ivanišević|G. Ivanišević]] | 2 [[Mirjana Lučić-Baroni|M. Lučić-Baroni]] :* najviše ATP/WTA titula u parovima oba tipa u jednoj kalendarskoj godini: 6 [[Mate Pavić]] | 3 [[Darija Jurak]] :* najviše ATP/WTA titula u parovima u jednoj kalendarskoj godini: 5 [[Mate Pavić]] | 3 [[Darija Jurak]] :* ATP/WTA titule u parovima oba tipa s najviše različitih partnera: 6 [[Goran Ivanišević]], [[Mate Pavić]] | 7 [[Jelena Kostanić-Tošić]], [[Darija Jurak]] * najdulje razdoblje između 2 ATP naslova u pojedinačnoj konkurenciji: 5 godina i 1 mjesec [[Ivo Karlović]] * najmlađi igrač koji je osvojio ATP/WTA naslov u pojedinačnoj konkurenciji: 18 godina i 10 mjeseci [[Goran Ivanišević]] | 15 godina i 1 mjesec [[Mirjana Lučić-Baroni]] * najstariji igrač koji je osvojio ATP/WTA naslov u pojedinačnoj konkurenciji: 36 godina [[Ivo Karlović]] | 32 godine i 6 mjeseci [[Mirjana Lučić-Baroni]] ''18 Pro 2018.'' ;Ranking * najviši plasman u singlu: 2. [[Goran Ivanišević]] | 4. [[Iva Majoli]] * najviši plasman u parovima: ** pojedinačno: 1. [[Mate Pavić]] | 19. [[Mirjana Lučić-Baroni]] ** dio para: 1. [[Ivan Dodig]], [[Mate Pavić]] | n/a * najmlađi igrač u pojedinačnih TOP 100: 18 godina [[Goran Ivanišević]] | 15 godina [[Mirjana Lučić-Baroni]] * najmlađi igrač u pojedinačnih TOP 10: 21 godina [[Goran Ivanišević]] | 19 godina [[Iva Majoli]] * najviše rangirani igrač u singlu bez pojedinačne ATP/WTA titule: 46. [[Bruno Orešar]] ? | 17. [[Karolina Šprem]] ;Servis * najviše aseva na zemlji: 2 000+ [[Ivo Karlović]] * najviše aseva na turniru: 213 [[Goran Ivanišević]] na Wimbledonu 2001. * najviše aseva u meču na travi: 61 [[Ivo Karlović]] * najviše aseva u 5 setova: 78 [[Ivo Karlović]] * najviše aseva u 4 seta: 46 [[Ivo Karlović]] * najviše aseva u 2 seta: 32 [[Ivo Karlović]], 31 [[Goran Ivanišević]] * najbolji postotak spašenih break lopti (u karijeri): 70% [[Ivo Karlović]]<ref>http://www.atpworldtour.com/Matchfacts/Matchfacts-List.aspx?c=5&s=0&y=0</ref> * najbrži (prvi) servis: 251 km/h [[Ivo Karlović]] * najviši prosjek aseva u godini: 22.9 [[Ivo Karlović]] 2015; 21.1 [[Ivo Karlović]], 2004. ;Ostalo * najviše odigranih mečeva na 5 setova: 44 [[Marin Čilić]] * najviši igrač u TOP 200 i TOP 100: 211cm [[Ivo Karlović]] ==International Tennis Hall of Fame== * [[Goran Ivanišević]] ==Reprezentativna natjecanja== ===Olimpijske igre=== <small>''nakon 2024.''</small> Na prvim Olimpijskim igrama (1992.) [[Goran Ivanišević]] osvojio je brončanu medalju u pojedinačnoj konkurenciji te u konkurenciji parova s [[Goran Prpić|Goranom Prpićem]] također brončanu medalju. Najuspješniji nastup bio je 2020. kada je u muškim parovima bilo svehrvatsko finale. To se na Olimpijskim igrama prethodni puta u muškim parovima dogodilo 1908., a u ženskim 1924. Na Olimpijskim igrama 1984. u Los Angelesu tenis je bio demonstracijski sport. [[Sabrina Goleš]] osvojila je srebrnu medalju u pojedinačnoj konkurenciji, izgubivši u finalu od [[Steffi Graf]]. {{col-begin}} {{col-break}} {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="2" | odličja ! align="center" colspan="2" | pojedinačno ! align="center" colspan="3" width="150px" | Parovi ! align="center" rowspan="2" | ukupno |- | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" width="30px" | MIX |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--singles, m--> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--singles, ž--> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--doubles, m--> 1 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--doubles, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--doubles, mix--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 1 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--singles, m--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--singles, ž--> 1 (+1*) | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--doubles, m--> 1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--doubles, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--doubles, mix--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 2 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--singles, m--> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--singles, ž--> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--doubles, m--> 2 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--doubles, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--doubles, mix--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 3 |- |} ''* Sabrina Goleš osvojila je srebro - tenis je bio pokazni sport.'' {{col-break}} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- ! align="center" colspan="6" | pojedinačno |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! tenisač(ica) ! width=50 | zlato ! width=50 | srebro ! width=50 | bronca ! width=50 | ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Donna Vekić]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2 | align="left" | {{nowrap|[[Goran Ivanišević]]}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | # | align="left" | ''[[Sabrina Goleš]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |} {{col-break}} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- ! align="center" colspan="6" | parovi |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! tenisač ! width=50 | zlato ! width=50 | srebro ! width=50 | bronca ! width=50 | ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Nikola Mektić]], [[Mate Pavić]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2 | align="left" | [[Marin Čilić]], [[Ivan Dodig]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 3 | align="left" | [[Mario Ančić]], [[Ivan Ljubičić]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 3 | align="left" | {{nowrap|[[Goran Ivanišević]],}} [[Goran Prpić]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-end}} ===Davisov kup=== ''[[Hrvatska teniska reprezentacija]]'' Kada je osvojen prvi [[Davisov kup]] Hrvatska je postala tek 12. reprezentacija u stogodišnjoj povijesti natjecanja koja je osvojila to natjecanje. Prva nepostavljena<!-- unseeded --> reprezentacija koja je osvojila naslov. {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan="2" |naslov ! ekipa ! rowspan="2" |izbornik |- align="center" style="white-space: nowrap;" | <small>samo igrači koji su odigrali barem 1 živi meč<br>(ukupan omjer pobjeda i poraza; parovi)</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2005. | [[Mario Ančić]] (6:4; 4:0), [[Ivan Ljubičić]] (11:1; 4:0) | [[Nikola Pilić]] |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2018. | [[Marin Čilić]] (6:1; 1:0), [[Borna Ćorić]] (5:1; 0:0), [[Ivan Dodig]] (2:2; 2:2), Viktor Galović (0:1; 0:0), [[Nikola Mektić]] (1:0; 1:0), [[Mate Pavić]] (0:2; 0:2) | [[Željko Krajan]] |} ===Fed kup=== ''[[Hrvatska Fed Cup reprezentacija]]'' Najbolji rezultat ostvaren je 1999. te ponovljen 2002. kada je reprezentacija ušla u četvrtfinale. ===Hopmanov kup=== 1996. godine reprezentacija je postala 7. u povijesti koja je osvojila to natjecanje. [[Goran Prpić]] (6:2; par 4:0) sudjelovao je u osvajanju Hopmanovog kupa s [[Monika Seleš|Monikom Seleš]] 1991. za reprezentaciju Yugoslavije. {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan="2" |naslov ! ekipa ! rowspan="2" |{{nowrap|W-L}} <!--jer postoji grupna faza--> |- align="center" style="white-space: nowrap;" | <small>(ukupan omjer pobjeda i poraza)</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1996. | [[Goran Ivanišević]] (6:1), [[Iva Majoli]] (5:3); u paru (3:1) | 3:1 |} ===ATP-ov kup=== ===Svjetsko momčadsko prvenstvo u tenisu=== ''Službeni naziv natjecanja je '''World Team Cup'''. Natjecanje se ne održava od 2012.'' 2006. godine reprezentacija je postala 13. u povijesti koja je osvojila to natjecanje. U ovome natjecanju bilježimo i finale 1995. kada je reprezentacija Hrvatske poražena od reprezentacije Švedske s 1:2. [[Goran Ivanišević]] i [[Goran Prpić]] igrali su za reprezentaciju Yugoslavije sa [[Slobodan Živojinović|Slobodanom Živojinovićem]] kada je Yugoslavija 1990. jedini put osvojila to natjecanje. {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan="2" |naslov ! ekipa ! rowspan="2" |{{nowrap|W-L}} <!--jer postoji grupna faza--> |- align="center" style="white-space: nowrap;" | <small>(ukupan omjer pobjeda i poraza; parovi)</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2006. | [[Mario Ančić]] (3:1; 1:0), [[Ivo Karlović]] (4:1; 3:1), [[Ivan Ljubičić]] (5:2; 2:1) | 4:0 |} ===Mediteranske igre=== ''nakon izdanja 2013'' {{col-begin}} {{col-break}} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- ! align="center" colspan="6" | pojedinačno |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! tenisač ! width=50 | zlato ! width=50 | srebro ! width=50 | bronca ! width=50 | ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Maja Murić]],<br>[[Renata Šašak]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2 | align="left" | {{nowrap|[[Boro Jovanović]],}}<br>[[Matea Mezak]],<br>[[Nikola Pilić]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-break}} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- ! align="center" colspan="6" | parovi |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! tenisač ! width=50 | zlato ! width=50 | srebro ! width=50 | bronca ! width=50 | ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | {{nowrap|[[Boro Jovanović]],}}<br>[[Maja Murić]],<br>[[Nikola Pilić]],<br>[[Renata Šašak]],<br>[[Silvija Talaja]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2 | align="left" | [[Matea Mezak]],<br>[[Ana Vrljić]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |} {{col-end}} ==Mlađe kategorije== ''kraj 2017.'' ===Next Gen ATP Finals=== :''Završni turnir za igrače do 21. godine; od 2017.'' ;;Pobjednici ;;Sudionici <small>[[Borna Ćorić]]</small> ===Broj jedan na svjetskoj juniorskoj ljestvici=== M: <small>[[Mario Ančić]], [[Marin Čilić]], [[Borna Ćorić]], [[Bruno Orešar]]</small><br> Ž: <small>[[Ana Konjuh]], [[Petra Marčinko]]</small> === Pobjednici na Grand Slamovima i Junior Mastersu=== ''nakon USO 2023.'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan="2"| ! colspan="2"| AO ! colspan="2"| RG ! colspan="2"| W ! colspan="2"| USO ! ITF JM |- align="center" |style="width:2.5em;"|S ||style="width:2.5em;"|D ||style="width:2.5em;"|S ||style="width:2.5em;"|D ||style="width:2.5em;"|S ||style="width:2.5em;"|D ||style="width:2.5em;"|S ||style="width:2.5em;"|D ||style="width:3em;"|S |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |style="background:#a1caf1; width:2em;"|M | || |2 ||3 |1 ||1 |1 || | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |style="background:#FFA6C9;"|Ž |4 ||3+1 | || | ||1 |2 ||0+1 | |} :<span style=background-color:#CCFFCC><small>''finali na sva 4 GS-a u konkurenciji (pojedinačno, par)''</small></span> :<span style=background-color:#F7E98E><small>''finali na sva 4 GS-a: kombinacija konkurencija''</small></span> :<small>''italic - igrači(ce) hrvatskog porijekla''</small> ;;GS Pojedinačno (6) M: <small>[[Marin Čilić]], [[Borna Ćorić]], [[Mili Poljičak]], [[Dino Prižmić]]</small><br> Ž: <small>[[Ana Konjuh]] (2), [[Jelena Kostanić-Tošić]], [[Mirjana Lučić-Baroni]] (2), [[Petra Marčinko]]</small> ;;GS Parovi (7+1) M: <small>[[Marin Draganja]], [[Dino Marcan]], [[Mate Pavić]], [[Mili Poljičak]]</small><br> Ž: <small>''[[Marina Eraković]]'' (2), [[Ana Konjuh]], [[Jelena Kostanić-Tošić]], [[Mirjana Lučić-Baroni]], [[Ajla Tomljanović]]</small> ;ITF Junior Masters :''Završni turnir za igrače do 18. godine; od 2015.'' ;;>Pobjednici ;;>Sudionici <small>''još se nitko nije kvalificirao''</small> ===Pobjednici Orange Bowla=== :''Najprestižniji turnir za mlade (do 18. godina) tenisače nakon Grand Slam-ova'' <small>[[Borna Devald]], [[Ana Konjuh]], [[Petra Marčinko]] (2), [[Matea Mezak]], [[Bruno Orešar]] (3), [[Jelena Pandžić]]</small> ===Reprezentativna natjecanja=== ====Juniorski Davisov kup & Fed kup==== :''za dječake i djevojčice do 16. godine'' ;;<big>Davisov kup</big> Finala 1998. i 1999. ;;<big>Fed kup</big> ====ITF World Junior Tennis==== :''za dječake i djevojčice do 14. godine'' ==Ostalo== Par [[Mario Ančić|Ančić]] / [[Ivan Ljubičić|Ljubičić]] na putu prema osvajanju Davisovog kupa 2005. u susretu protiv SAD-a nanio je prvi poraz u Davisovom kupu braći Bryan, najuspješnijem i vjerojatno najboljem teniskom paru u povijesti. Godinu dana kasnije na putu prema osvajanju Svjetskog momčadskog prvenstva par [[Ivo Karlović|Karlović]] / [[Ivan Ljubičić|Ljubičić]] pobijedio je braću Bryan u pobjedi protiv SAD-a u skupini. [[Goran Ivanišević]] i [[Marin Čilić]] igrali su svaki svoj finale Grand Slama u ponedjeljak po hrvatskom vremenu i pobijedili. [[Nikola Pilić]] je prvi izbornik koji je uspio osvojiti Davisov kup s tri različite reprezentacije (Njemačka, Hrvatska i Srbija). Slika [[Dragutin Mitić|Dragutina Mitića]] nalazi se na kolumbijskoj poštanskoj marci iz 1963.<ref>{{Citiranje weba|title=Croatian Sports|url=http://www.croatianhistory.net/etf/sport.html|access-date=2022-09-07|website=www.croatianhistory.net}}</ref> U svibnju 1927. u susretu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca protiv Finske [[Franjo Šefer]] ostvario je prvu pobjedu jednog hrvatskog tenisača u Davisovu kupu.<ref>{{Citiranje weba|title=Drugi svjetski rat prekinuo uspon velike Punčecove generacije|url=https://www.vecernji.hr/sport/drugi-svjetski-rat-prekinuo-uspon-velike-puncecove-generacije-1129026|access-date=2022-09-07|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> Nikola Mektić i ''Wesley Koolhof'' 2020. su postali prvi par u povijesti koji je svoju prvu zajedničku titulu osvojio na ATP Finalsima.<ref>{{Citiranje weba|title=Mektić i Koolhof u super tie-breaku osvojili završni Masters sezone|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2232623|access-date=2022-09-07|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> ;Hrvatski finali na GS, ZT, OI :'''GS:''' <small>RG 2018. mix parovi, RG 2019. mix parovi, USO 2020. M parovi</small> :'''OI:''' <small>2020. M parovi</small> ==Tenis na pijesku== ===Svjetsko prvenstvo=== ====Pojedinačno==== ====Ekipno==== ===ITF renking=== ==Vidi== * [[Hrvatska teniska reprezentacija]] * [[Uspješnost hrvatskog tenisa na ATP i WTA Touru]] * [https://web.archive.org/web/20190407090718/https://antikvarijat-studio.hr/hrvatski-tenis-proizvod-47033/ Fredi Kramer: Hrvatski tenis, 1997., izdao HTS] * [[Dodatak:Popis hrvatskih teniskih klubova|Popis hrvatskih teniskih klubova]] * [[Popis teniskih centara u Hrvatskoj]] * [[Sirius Open]] (od 2010.), Zagreb - ''najstariji međunarodni teniski turnir za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj; dio je UNIQLO Wheelchair Tennis Toura''<ref>{{Citiranje weba|title=Sve je spremno za deseto izdanje Sirius Opena|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2093827|access-date=2022-09-07|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> ===Popis međunarodnih turnira u Hrvatskoj=== <!-- 10-ak veteranskih turnira još fali; https://htsv.hr/ , https://hut.hr/#turniri --> {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="background:#FFFFFF;" |+{{nowrap|}} |- style="vertical-align:top; horizontal-align:left" | ;Kazalo: :J - juniorski turnir :V - veteranski turnir<ref>https://www.tenniseurope.org/page/16888/ITF-Seniors-Circuit-Europe-Archive-2009</ref><!--popis turnira --> :{{legenda|#F7E98E|ciklusi/serije turnira}} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- !colspan="9" align="center"|''ATP i WTA seniorski turniri i ITF ciklusi seniorskih turnira; ostali turniri (ITF veteranski, seniorski i juniorski, TE turniri, ...) barem 15 izdanja'' |- bgcolor="#EFEFEF" ! Rang ! Naziv turnira ! Lokacija ! 1.<br>izdanje ! Zadnje<br>izdanje ! class="unsortable"|Bilješke ! class="unsortable"|Ref <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"| ||[[]] ||. ||''igra se'' |'' '' |<ref></ref> --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ITF (M) ||align="left"|[[Muški seniorski teniski ITF turniri u Hrvatskoj]] ||više || ||''igra se'' |''popis muških seniorskih turnira ITF razine s pobjednicima po godinama; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ITF (Ž) ||align="left"|[[Ženski seniorski teniski ITF turniri u Hrvatskoj]] ||više || ||''igra se'' |''popis ženskih seniorskih turnira ITF razine s pobjednicama po godinama; '' | |- |colspan=7| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |do 12_TE ||align="left"|Adriatic Cup ||[[Stobreč]] ||. ||''igra se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ITF (Ž) ||align="left" style="background:#F7E98E"|[[Biseri Dalmacije (tenis)|Biseri Dalmacije]]<!--naziv se često koristi kao atribut--> ||više ||1996. ||''igra se'' |''ITF Women's Circuit; „Pearls of Dalmatia“; ciklus teniskih turnira; gradovi domaćini bili su: Bol (Bol Ladies Open), Cavtat, Dubrovnik, Hvar (Sunčani Hvar Open), Makarska, Split, Šibenik (Solaris Šibenik Open), Tučepi (Bluesun Tučepi Open), Zaton kraj Nina; turniri malog nagradnog fonda - tenisačica s najviše osvojenih bodova na ciklusu turnira kao glavnu nagradu dobiva bisernu ogrlicu; utemeljitelj ciklusa je Zlatko Foglar; '' |<ref>https://www.slobodnadalmacija.hr/sport/tenis/clanak/id/94389/krecu-teniski-biseri-dalmacije</ref><ref>https://www.sportmakarska.com/tenis/bluesun-tucepi-open</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" |ITF (MiŽ) ||align="left" style="background:#F7E98E"|Bluesun Cro Circuit ||Bol ||2014. ||''igra se'' |''serija turnira: tijekom ukupno 10 tjedana održava se paralelno 10 muških i 10 ženskih ITF profesionalnih turnira; '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hotelbonacabol.com/hr/tenis-centar-brac.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=6. lipnja 2019. |archive-date=7. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190607003137/https://www.hotelbonacabol.com/hr/tenis-centar-brac.aspx |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Bljesak ||[[Nova Gradiška]] || ||''igra se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" |WTA 125K ||align="left"|[[Croatia Bol Ladies Open|Bol Ladies Open]] ||[[Bol]] ||data-sort-value="1991."|2016.<br>1995.<br>1991. ||2021. |''WTA 125K serija, prije WTA Tier III, IV i V; izdanje 1995. nosilo je naziv Zagreb Open; organizatori turnira preselili su ga iz Bola u Makarsku 2022.; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |do 12_TE ||align="left"|Croatia Cup ||[[Čakovec]] ||prije 2000. ||''igra se'' |''prvi hrvatski turnir tog uzrasta koji je uvršten u europski kalendar; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ATP ||align="left"|[[Croatian Indoors (Split)]] ([[:en:Croatian Indoors (Split)|en.]]) ||Split ||colspan=2|1998. |''1998. Croatian Indoors (kasnije preimenovan u Zagreb Indoors) je iz ZG premješten u ST; '' |<ref>https://www.atptour.com/en/tournaments/split/8388/overview</ref><ref>https://www.grandslamhistory.com/atp/croatian-indoors-split</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ATP ||align="left"|[[Vegeta Croatia Open Umag|Croatia Open Umag]] ||[[Umag]] ||1990. ||''igra se'' |''ATP 250 serija; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left" style="background:#F7E98E"|[[Croatia Tennis Pro Tournaments]] ||više ||2021. ||''igra se'' |''serija profesionalnih teniskih turnira, 2021. činili su ju turniri: Istarska rivijera, Zadar Open, Šibenik Open (3 turnira), Zagreb Ladies Open, Zagreb Open; Petrčani, Split, Osijek, Dubrovnik, Bol '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/549015/tenis-atp-tour/attila-balazs-prvi-nositelj-challengera-u-zadru-pozivnice-serdarusicu-i-ajdukovicu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. ožujka 2021. |archive-date=26. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210326032150/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/549015/tenis-atp-tour/attila-balazs-prvi-nositelj-challengera-u-zadru-pozivnice-serdarusicu-i-ajdukovicu/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/tenis/tenis-mix/pocinje-jaki-teniski-mjesec-u-splitu-a-sljedeceg-tjedna-na-rasporedu-je-billie-jean-king-cup-15445756</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|ChroSavica Cup ||Zagreb ||1992. ||''igra se'' |'' '' |<ref>https://www.hut.hr/turnir.php?var=311</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|[[Doubler Cup]] ||[[Opatija]] ||1970. ||1972. |''i 1971.; svjetska prvenstva seniora; '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.tenisklubopatija.hr/povijest/ |title=Arhivirana kopija |access-date=14. svibnja 2021. |archive-date=14. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210514153834/https://www.tenisklubopatija.hr/povijest/ |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ATP Ch. ||align="left" |Dubrovnik Challenger ([[:en:Dubrovnik Challenger|en.]]) ||[[Dubrovnik]] ||colspan=2|2004. |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ITF (Ž) ||align="left" style="background:#F7E98E"|Dubrovnik & riviera ?? ||više ||oko 2004. ||?? |''serija turnira; Cavtat Open, Dubrovnik Open i Babin Kuk Cup/Babin Kuk Open; '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/229640/tenis/hradecka-osvojila-cavtat-open/ |title=Arhivirana kopija |access-date=14. svibnja 2021. |archive-date=14. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210514153832/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/229640/tenis/hradecka-osvojila-cavtat-open/ |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |do 12 ||align="left"|Grillov memorijal ||[[Zagreb]] ||. ||''igra se'' |''najstariji i najprestižniji hrvatski turnir za dječake i djevojčice do 12 godina iz kalendara HTS-a; '' |<ref>https://www.mnovine.hr/sport/noa-levak-osvojio-grillov-memorijal/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Grude Open Fest / teniski GRUDE-fest i Grude Open ||[[Grude]] ||2005. ||''igra se'' |'' '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://grude.com/clanak/?i=375219&zavrsen-19-grude-open-fest |title=Arhivirana kopija |access-date=15. ožujka 2024. |archive-date=15. ožujka 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240315093357/https://grude.com/clanak/?i=375219&zavrsen-19-grude-open-fest |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.hut.hr/turnir.php?var=380</ref><ref>https://www.grude-online.info/foto-odrzan-17-teniski-festival-grude-2021/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ITF (M) ||align="left" style="background:#F7E98E"|[[Istarska rivijera]] ||više ||1972. ||''igra se'' |''ITF Futures serija; 3 ili 4 grada domaćina po izdanju - izmjenjuju se Ičići, Novigrad, Opatija, Poreč, Portorož, Pula, Rabac, Rovinj, Umag, Vrsar; najstariji međunarodni teniski turnir u Hrvatskoj; održavan zajedno sa ženskim turnirom; '' |<ref name="#7">{{Citiranje časopisa |url=https://www.istrafutures.com/tournament-history/ |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=9. travnja 2019. |archive-date=26. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190226081956/http://www.istrafutures.com/tournament-history/ |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ITF (Ž) ||align="left" style="background:#F7E98E"|[[Istarska rivijera]] ||više ||1973. ||1981. |'' održavan zajedno s muškim turnirom; '' |<ref name="#7"/> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |J_TE ||align="left"|Istraturist Cup ||više ||barem 2013. ||?? |''Umag, Vrsar; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |V_ITF ||align="left"|ITF GMP Cup ||[[Umag]] ||2008. ||''igra se'' |''čini se da su se prva dva izdanja održala u Poreču; '' |<ref>https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/tenis/poznati-pobjednici-10-itf-gmp-cup-a-u-umagu---490713.html</ref><ref>https://www.parentium.com/clanak/umag-i-novigrad-domacini-teniskog-svjetskog-prvenstva-za-super-seniore-2012</ref><ref>https://porestina.info/tenis-zavren-1-itf-gmp-cup-pore-2008/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" |V_ITF ||align="left"|[[ITF Internacionalni turnir veterana Opatija]] ||[[Opatija]] ||1965. ||''igra se'' |''jedan od najdugovječnijih veteranskih teniskih turnira u svijetu; '' |<ref>http://poduckun.net/54-itf-internacionalni-turnir-veterana-opatija-2018-okupio-112-natjecatelja/</ref><ref>http://poduckun.net/foto-zavrsen-itf-54-internacionalni-turnir-veterana-opatija-2018-opatija/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |(Ž) ||align="left" style="background:#F7E98E"|[[Jadranska rivijera]] ||više || ||''NE igra se'' |''prvi međunarodni teniski turnir za žene; organizirao Jerolim Uroda; '' |<ref>https://www.zadarskilist.hr/clanci/29122016/jerolimu-urodi-nagrada-za-zivotno-djelo</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |J_ITF ||align="left"|Junior Zagreb Cup ||Zagreb ||2008. ||''igra se'' |''ITF World Tennis Tour Juniors; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |J_ITF ||align="left"|Kvarner Junior Open ||Rijeka ||2010. ||''igra se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |J_ITF ||align="left"|Lošinj Junior Cup ||[[Veli Lošinj]] ||2002. ||''igra se'' |''ITF World Tennis Tour Juniors; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ATP Ch. ||align="left"|[[Lošinj Open]] ([[:en:Lošinj Open|en.]]) ||[[Veli Lošinj]] ||2021. ||''igra se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left" style="background:#F7E98E"|[[Lošinjska rivijera]] ||više ||1994. ||''NE igra se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |do 14_TE ||align="left" style="background:#F7E98E"|Maistra cup ||[[Vrsar]] ||1988. ||''igra se'' |'' '' |<ref>https://hts.hr/deset-pobjeda-nasih-predstavnika-na-36-izdanju-maistra-cupa-u-vrsaru/?utm_source=sportske.jutarnji.hr&utm_medium=widget&utm_campaign=sportska_hrvatska</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |WTA ||align="left"|[[Makarska International Championship]] ([[:en:1998 Makarska International Championships|en.]]) ||[[Makarska]] ||colspan=2|1998. |''WTA Tier IV serija; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |WTA 125K ||align="left"|[[Makarska Open]] ||[[Makarska]] ||2022. ||''igra se'' |''nasljednik Croatia Bol Open turnira - organizatori WTA 125K turnira preselili su ga iz Bola u Makarsku; '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.makarskaopen.com/en/news/makarska-new-hit-destination-of-the-16th-wta-tournament/ |title=Arhivirana kopija |access-date=24. svibnja 2022. |archive-date=30. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430125140/https://www.makarskaopen.com/en/news/makarska-new-hit-destination-of-the-16th-wta-tournament/ |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|[[Međunarodno prvenstvo za seniore i veterane|1. Međunarodno prvenstvo za seniore i veterane]] ||[[Opatija]] ||colspan=2|1964. |'' '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.tenisklubopatija.hr/povijest/ |title=Arhivirana kopija |access-date=14. svibnja 2021. |archive-date=14. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210514153834/https://www.tenisklubopatija.hr/povijest/ |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |do 16_TE ||align="left"|Marin Šuica Junior Open ||[[Čakovec]] ||1999. ||''igra se'' |'' '' |<ref>https://www.puncec-tenis.com/turniri/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |V ||align="left"|Memorijal Luka Karković ||[[Rijeka]] ||barem 2013. ||''igra se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |J_TE ||align="left"|Memorijal Slavoj Greblo ||[[Vrsar]] ||1985. ||''igra se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |V ||align="left"|Memorijal Vjekoslava Borasa ||[[Osijek]] ||2013. ||''igra se'' |'' '' |<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.glas-slavonije.hr/204138/6/Dvodnevna-revija-tenisa-i-zabave |title=Arhivirana kopija |access-date=11. lipnja 2024. |archive-date=11. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240611185609/http://www.glas-slavonije.hr/204138/6/Dvodnevna-revija-tenisa-i-zabave |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Memorijalni teniski turnir u čast poginulim hrvatskim braniteljima, ''prije'' Memorijal Bruno Majoli ||Karlovac ||1994. ||''igra se'' |'' '' |<ref>https://kaportal.net.hr/nekategorizirano/3780625/prijave-za-21-memorijal-u-cast-poginulim-hrvatskim-braniteljima/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Mikićev memorijal ||Varaždin ||1985. ||''igra se'' |'' '' |<ref>https://www.hut.hr/turnir.php?var=521</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |do 14_TE ||align="left"|Mladost Grill Open ||[[Zagreb]] ||1981. ||''igra se'' |'' '' |<ref>https://www.hatkmladost.hr/mladost-grill-open-2023-2/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |do 18 ||align="left"|Mladost Open ||[[Zagreb]] ||. ||''igra se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Murtersko lito ||[[Murter]] ||1992. ||''igra se'' |'' '' |<ref>https://www.hut.hr/turnir.php?var=260</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Oluja ||više ||1996. ||''igra se'' |''[[Biograd]], [[Pakoštane]], [[Sveti Filip i Jakov]]; '' |<ref>https://bnm-portal.com/ni-oluja-nije-sprijecila-ovogodisnju-28-po-redu-tenisku-oluju-u-biogradu-i-pakostanima/</ref><ref>https://www.hut.hr/turnir.php?var=31</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |J_ITF ||align="left"|Perin memorijal ||više ||1985. ||''igra se'' |''ITF World Tennis Tour Juniors; grade 1 turnir; gradovi domaćini se izmjenjuju: Umag, Vrsar; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Punčec Open ||[[Čakovec]] ||1999. ||''igra se'' |'' '' |<ref>https://www.puncec-tenis.com/turniri/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Rab Open / OP RAB-a ||[[Rab]] ||1999. ||''igra se'' |'' '' |<ref>https://www.hut.hr/turnir.php?var=257</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ATP Ch. ||align="left"|[[Rijeka Open (tenis)]] ([[:en:Rijeka Open|en.]]) ||[[Rijeka]] ||2007. ||2011. |''ATP Challenger Tour; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |V ||align="left"|Rukavac Open ||[[Matulji]] ||1996. ||''igra se'' |'' '' |<ref>https://hut.hr/turnir.php?var=17</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |do 10 ||align="left"|Smrikva Bowl ||[[Pula]], Štinjan ||1996. ||''igra se'' |'' '' |<ref>https://www.smrikve.com/smrikva-bowl/draws-and-results/</ref><ref>https://www.teniski-savez-istre.hr/klubovi/jug/tenis-klub-smrikve.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ATP Ch. ||align="left"|[[ATP Challenger Split|Split Open]]<!--ima još šah--> ||[[Split]] ||data-sort-value="1997."|2020.<br>1997. ||''igra se'' |''ATP Challenger Tour; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Sun Adria Cup ||Rab ||1999. ||''igra se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ITF (MiŽ) ||align="left"|[[Šibenik Open]] ||[[Šibenik]] || ||''igra se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Veterani i prijatelji ||više ||1996. ||''igra se'' |''Velika Gorica, Zagreb; '' |<ref>https://veteran91.hr/2023/09/04/28-tradicionalni-teniski-turnir-veterani-i-prijatelji-oluja-2023/</ref><ref>https://www.hut.hr/turnir.php?var=155</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ATP Ch. ||align="left"|[[Zadar Open]] ([[:en:Zadar Open|en.]]) ||[[Zadar]] ||2021. ||''igra se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ATP ||align="left"|[[Zagreb Indoors]]<br>''[Croatian Indoors]'' ||[[Zagreb]] ||data-sort-value="1996."|2006.<br>1996. ||2014. |''ATP 250 serija; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" |ITF (Ž) ||align="left"|[[Zagreb Ladies Open]] ([[:en:Zagreb Ladies Open|en.]]) ||[[Zagreb]] ||data-sort-value="2005."|2018.<br>2005. ||''igra se'' |''ITF Women's Circuit; nije se igrao od 2012. do 2017.; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ATP Ch. ||align="left"|[[Zagreb Open (tenis)]]<!--ima judo,boks,šah--> ([[:en:Zagreb Open|en.]]) ||Zagreb ||data-sort-value="1996."|2021.<br>1996. ||''igra se'' |''ATP Challenger Tour; održavan zajedno sa ženskim turnirom; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ITF (Ž) ||align="left"|[[Zagreb Open (tenis)]]<!--ima judo,boks,šah--> ([[:en:Zagreb Open|en.]]) ||Zagreb ||2007. ||2011. |''ITF Women's Circuit; održavan zajedno s muškim turnirom; turnir Bol Ladies Opena 1995. nosio je naziv Zagreb Open; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left" style="background:#F7E98E"|Zagreb Open Series ||Zagreb || ||''igra se'' |'' čine ju turniri Zagreb Open (ATP Challenger) i Zagreb Ladies Open (ITF); dio je Croatian Tennis Pro Tournaments serije; '' |<ref>https://hts.hr/zagreb-open-series-u-glavni-grad-vraca-vrhunski-profesionalni-tenis/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ITF (M) ||align="left"| ||[[Dubrovnik]] || ||?? |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ITF (Ž) ||align="left"| ||Dubrovnik || ||?? |'' '' | |} ;Svjetska veteranska prvenstva u Hrvatskoj (nepotpuno) *2021., Umag<ref>https://hts.hr/umag-ove-godine-domacin-najvecim-svjetskim-veteranskim-natjecanjima/</ref> *2012., Umag<ref>https://www.regionalexpress.hr/site/more/umag-i-novigrad-domaini-teniskog-svjetskog-prvenstva-za-super-seniore-2012</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.croatiaopen.hr/en/news/news/umag-and-novigrad-are-hosts-of-the-world-tennis-championship-for-super-seniors-in-2012/ |title=Arhivirana kopija |access-date=2. travnja 2025. |archive-date=27. travnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250427135851/https://www.croatiaopen.hr/en/news/news/umag-and-novigrad-are-hosts-of-the-world-tennis-championship-for-super-seniors-in-2012/ |url-status=dead }}</ref> |} ==Vanjske poveznice== *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://live-tennis.eu/ ATP/WTA ranking uživo] *[https://www.myutr.com UTR - Universal Tennis Rating] *[https://www.itftennis.com/beachtennis/rankings/player-rankings.aspx ITF tenis na pijesku ranking] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190920201638/https://www.itftennis.com/beachtennis/rankings/player-rankings.aspx |date=20. rujna 2019. }} *[https://www.coretennis.net/majic/pageServer/0p0100000b/en/Search-Tournaments.html CoreTennis], rezultati turnira ==Bilješke== {{izvori|group="N"}} ==Izvori== {{wikipedizirati izvore}} {{izvori|30em}} [[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Tenis]] [[Kategorija:Tenis u Hrvatskoj| ]] [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]] 1lqddr0d7fewhrx2kqjhkgg465ycxcc 0 521171 7569660 6094414 2026-08-04T15:10:13Z Šaholjubac 211973 /* */ 7569660 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:The Wounded Angel - Hugo Simberg.jpg|mini|"Povrijeđeni anđeo", Hugo Simberg, 1903.]] '''''Fin de siècle'''''{{Efn|Izgovor: '''fen de sjèkl'''}} ([[francuski jezik|fra.]] "kraj stoljeća", također ''fin-de-siècle'') društveni je izraz koji se koristi u [[kultura|kulturi]] i povijesti ideja za opis specifičnog [[mentalitet]]a s kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]], često korišten i za opis [[neoromanika|neoromanike]] koja se u [[umjetnost]]i i [[književnost]]<nowiki/>i bavila tjeskobom kraja stoljeća, umorom društva, nervozom i dosadom. Ovaj mentalitet se obično povezuje i sa [[simbolizam|simbolizmom]]. Izraz je vjerojatno prvi koristio [[Paul Bourget]] a koji se brzo širi kroz društvene debate o tadašnjem vremenu. [[Arthur Schopenhauer]] i [[Eduard von Hartmann]] su bili poznati filozofi tog doba i utjecali su na pesimističko raspoloženje u književnim i umjetničkim krugovima. Poznati fin de siècle umjetnici bili su [[Edvard Munch]] i [[Gustav Klimt]]. U [[arhitektura|arhitekturi]] je [[Otto Wagner]] bio predstavnik ovog izraza. Pjesnici i književnici; [[Charles Baudelaire]], [[Paul Verlaine]], [[Arthur Rimbaud]], [[Joris Karl Huysmans]] i [[Oscar Wilde]] također se povezuju s fin de siècle. == Vidi također == * [[Belle Époque]] * [[Impresionizam]] * [[Postimpresionizam]] [[Kategorija:Umjetnički pravci]] omblgyvw4ad3868ay5uo9h9hv9g9wbm 7569663 7569660 2026-08-04T15:10:56Z Šaholjubac 211973 /* */ 7569663 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:The Wounded Angel - Hugo Simberg.jpg|mini|"Povrijeđeni anđeo", Hugo Simberg, 1903.]] '''''Fin de siècle'''''{{Efn|Izgovor: '''fen de sjèkl'''}} ([[francuski jezik|fra.]] "kraj stoljeća", također ''fin-de-siècle'') društveni je izraz koji se koristi u [[kultura|kulturi]] i povijesti ideja za opis specifičnog [[mentalitet]]a s kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]], često korišten i za opis [[neoromanika|neoromanike]] koja se u [[umjetnost]]i i [[književnost]]<nowiki/>i bavila tjeskobom kraja stoljeća, umorom društva, nervozom i dosadom. Ovaj mentalitet se obično povezuje i sa [[simbolizam|simbolizmom]]. Izraz je vjerojatno prvi koristio [[Paul Bourget]] a koji se brzo širi kroz društvene debate o tadašnjem vremenu. [[Arthur Schopenhauer]] i [[Eduard von Hartmann]] su bili poznati filozofi tog doba i utjecali su na pesimističko raspoloženje u književnim i umjetničkim krugovima. Poznati fin de siècle umjetnici bili su [[Edvard Munch]] i [[Gustav Klimt]]. U [[arhitektura|arhitekturi]] je [[Otto Wagner]] bio predstavnik ovog izraza. Pjesnici i književnici; [[Charles Baudelaire]], [[Paul Verlaine]], [[Arthur Rimbaud]], [[Joris Karl Huysmans]] i [[Oscar Wilde]] također se povezuju s fin de siècle. == Bilješke == {{notelist}} == Vidi također == * [[Belle Époque]] * [[Impresionizam]] * [[Postimpresionizam]] [[Kategorija:Umjetnički pravci]] clnia2aarn2gespcixp1s8o63aogxxq 7569666 7569663 2026-08-04T15:11:08Z Šaholjubac 211973 /* */ 7569666 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:The Wounded Angel - Hugo Simberg.jpg|mini|"Povrijeđeni anđeo", Hugo Simberg, 1903.]] '''''Fin de siècle'''''{{Efn|Izgovor: '''fen de sjèkl'''.}} ([[francuski jezik|fra.]] "kraj stoljeća", također ''fin-de-siècle'') društveni je izraz koji se koristi u [[kultura|kulturi]] i povijesti ideja za opis specifičnog [[mentalitet]]a s kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]], često korišten i za opis [[neoromanika|neoromanike]] koja se u [[umjetnost]]i i [[književnost]]<nowiki/>i bavila tjeskobom kraja stoljeća, umorom društva, nervozom i dosadom. Ovaj mentalitet se obično povezuje i sa [[simbolizam|simbolizmom]]. Izraz je vjerojatno prvi koristio [[Paul Bourget]] a koji se brzo širi kroz društvene debate o tadašnjem vremenu. [[Arthur Schopenhauer]] i [[Eduard von Hartmann]] su bili poznati filozofi tog doba i utjecali su na pesimističko raspoloženje u književnim i umjetničkim krugovima. Poznati fin de siècle umjetnici bili su [[Edvard Munch]] i [[Gustav Klimt]]. U [[arhitektura|arhitekturi]] je [[Otto Wagner]] bio predstavnik ovog izraza. Pjesnici i književnici; [[Charles Baudelaire]], [[Paul Verlaine]], [[Arthur Rimbaud]], [[Joris Karl Huysmans]] i [[Oscar Wilde]] također se povezuju s fin de siècle. == Bilješke == {{notelist}} == Vidi također == * [[Belle Époque]] * [[Impresionizam]] * [[Postimpresionizam]] [[Kategorija:Umjetnički pravci]] t5ptbha0x5ke5n1v2webqwzhr9ho6ep 0 527161 7569927 6523564 2026-08-05T02:27:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569927 wikitext text/x-wiki '''Hrvatski kup u [[vaterpolo|vaterpolu]] za žene''' se igra od 2001. godine. == Pobjednici i finalisti == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !godina !!pobjednik !!drugoplasirani |- |[[Kup Hrvatske u vaterpolu za žene 2001.|2001.]] ||[[ŽVK Zagreb|Aurum osiguranje Zagreb]] ||[[Ženski vaterpolski klub Bura|POŠK Split]] |- |[[Kup Hrvatske u vaterpolu za žene 2002.|2002.]] ||[[Ženski vaterpolski klub Bura|POŠK Split]] ||[[ŽVK Zagreb|Zagreb]] |- |[[Kup Hrvatske u vaterpolu za žene 2003.|2003.]] ||[[Ženski vaterpolski klub Bura|POŠK Split]] ||[[ŽVK Zagreb|Zagreb]] |- |[[Kup Hrvatske u vaterpolu za žene 2004.|2004.]] ||[[Ženski vaterpolski klub Bura|Bura Split]] ||[[ŽVK Zagreb|Zagreb]] |- |[[Kup Hrvatske u vaterpolu za žene 2005.|2005.]] ||[[Ženski vaterpolski klub Bura|Bura Split]] ||[[ŽVK Zagreb|Zagreb]] |- |[[Hrvatski kup 2006. (ženski vaterpolo)|2006.]] ||[[Ženski vaterpolski klub Primorje|Primorje EB Rijeka]] ||[[ŽVK Zagreb|Zagreb]] |- |[[Kup Hrvatske u vaterpolu za žene 2007.|2007.]]<ref> [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?page=84&displaySizeSelect=1&pv_page_id=78008&autocomplete_text= arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''"Slobodna Dalmacija"'', br. 20357, god. LXV, izdano 5. studenog 2007., str. 54], preuzeto 3. studenog 2018. </ref> |[[Ženski vaterpolski klub Bura|Bura Split]] ||[[Ženski vaterpolski klub Jug|Jug Dubrovnik]] |- |[[Hrvatski kup 2007/08. (ženski vaterpolo)|2008.]] ||[[ŽVK Mladost|Mladost Zagreb]] ||[[Ženski vaterpolski klub Bura|Bura Split]] |- |[[Kup Hrvatske u vaterpolu za žene 2009.|2009.]]<ref> ''"Hrvatski športski almanah 2009/2010."'', {{ISSN|1330-2523}}, str. 790-791 </ref> |[[Ženski vaterpolski klub Bura|Bura Split]] ||[[Ženski vaterpolski klub Primorje|Primorje Rijeka]] |- |[[Kup Hrvatske u vaterpolu za žene 2010.|2010.]]<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski športski almanah 2010/2011'', Zagreb, 2011. </ref> |[[Ženski vaterpolski klub Primorje|Primorje Rijeka]] ||[[Ženski vaterpolski klub Bura|Bura Uni Rent Split]] |- |[[Kup Hrvatske u vaterpolu za žene 2011.|2011.]]<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/zvk-mladost-zvk-bura-15-13 ezadar.hr, ''Vaterpolo, Finale Kupa Hrvatske za žene ŽVK Mladost – ŽVK Bura 15-13''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123215936/http://www.ezadar.hr/clanak/zvk-mladost-zvk-bura-15-13 |date=23. siječnja 2015. }}, pristupljeno 23. siječnja 2015.</ref> |[[ŽVK Mladost|Mladost Zagreb]] ||[[Ženski vaterpolski klub Bura|Bura Split]] |- |[[Hrvatski kup u vaterpolu za žene 2012.|2012.]] ||[[ŽVK Mladost|Mladost Zagreb]] ||[[Ženski vaterpolski klub Bura|Bura Split]] |- |[[Hrvatski kup u vaterpolu za žene 2013.|2013.]] ||[[ŽVK Mladost|Mladost Zagreb]] ||[[Ženski vaterpolski klub Bura|Bura Split]] |- |[[Kup Hrvatske u vaterpolu za žene 2014.|2014.]] ||[[ŽVK Mladost|Mladost Zagreb]] ||[[Ženski vaterpolski klub Bura|Bura Suzuki Split]] |- |[[Kup Hrvatske u vaterpolu za žene 2015.|2015.]]<ref>[http://hrsport.net/vijesti/491137/vodeni-sportovi-vaterpolo/jug-i-.primorje-prema-ocekivanjima-u-finalu-kupa-hrvatske-za-vaterpoliste/ sportnet.hr, ''Jug i Primorje prema očekivanjima u finalu Kupa Hrvatske za vaterpoliste''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161227195800/http://hrsport.net/vijesti/491137/vodeni-sportovi-vaterpolo/jug-i-.primorje-prema-ocekivanjima-u-finalu-kupa-hrvatske-za-vaterpoliste/ |date=27. prosinca 2016. }}, objavljeno 5. prosinca 2015., pristupljeno 26. prosinca 2016.</ref> |[[Ženski vaterpolski klub Bura|Bura Suzuki Split]] ||[[ŽVK Mladost|Mladost Zagreb]] |- |[[Kup Hrvatske u vaterpolu za žene 2016.|2016.]]<ref>[http://www.hvs.hr/hvs/produkcija/hvsweb.nsf/Vijest.xsp?action=openDocument&documentId=EA677298A15E905AC125808C006088FB hvs.hr, ''Bura osvojila KUP RH''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161227055728/http://www.hvs.hr/hvs/produkcija/hvsweb.nsf/Vijest.xsp?action=openDocument&documentId=EA677298A15E905AC125808C006088FB |date=27. prosinca 2016. }}, objavljeno 17. prosinca 2016., pristupljeno 26. prosinca 2016.</ref> |[[Ženski vaterpolski klub Bura|Bura Suzuki Split]] ||[[ŽVK Mladost|Mladost Zagreb]] |- |[[Kup Hrvatske u vaterpolu za žene 2017.|2017.]]<ref> [https://narod.hr/sport/foto-vaterpolistice-zagrebacke-mladosti-osvojile-kup-hrvatske narod.hr, ''(FOTO) Vaterpolistice zagrebačke Mladosti osvojile Kup Hrvatske''], objavljeno 17. prosinca 2017., pristupljeno 29. listopada 2018. </ref> |[[ŽVK Mladost|Mladost Zagreb]] ||[[OVK POŠK Split (žene)|OVK POŠK Split]] |- |[[Kup Hrvatske u vaterpolu za žene 2018.|2018.]]<ref>[http://www.hvs.hr/hvs/produkcija/hvsweb.nsf/Vijest.xsp?action=openDocument&documentId=D1AB89D2EEAE6244C125836B005CFFBD hvs.hr, ''Vaterpolistice Mladosti osvojile svoj 7. Hrvatski kup''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181224073814/http://www.hvs.hr/hvs/produkcija/hvsweb.nsf/Vijest.xsp?action=openDocument&documentId=D1AB89D2EEAE6244C125836B005CFFBD |date=24. prosinca 2018. }}, objavljeno 22. prosinca 2018., pristupljeno 23. prosinca 2018.</ref> |[[ŽVK Mladost|Mladost Zagreb]] ||[[OVK POŠK Split (žene)|OVK POŠK Split]] |- |} == Unutrašnje poveznice == * [[Vaterpolo prvenstvo Hrvatske za žene]] * [[Kup Hrvatske u vaterpolu|Kup Hrvatske u vaterpolu za muškarce]] == Vanjske poveznice == * [http://www.hvs.hr/ hvs.hr] == Izvori == <small> * [https://web.archive.org/web/20110517070141/http://www.skoric-opatija.com/zvk_primorje/o_zen_vat.htm ZVK Primorje, povijest ženskog vaterpola u Hrvatskoj], pristupljeno 23. siječnja 2015. * [http://www.hvs.hr/hvs/produkcija/hvsweb.nsf/Vijest.xsp?action=openDocument&documentId=62AA31EEB01C982DC1258369007108D0 hvs.hr, ''FINAL FOUR HRVATSKOG KUPA - DUBROVNIK (21-23. XII. 2018.)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181224024313/http://www.hvs.hr/hvs/produkcija/hvsweb.nsf/Vijest.xsp?action=openDocument&documentId=62AA31EEB01C982DC1258369007108D0 |date=24. prosinca 2018. }}, objavljeno 20. prosinca 2018., pristupljeno 23. prosinca 2018. {{izvori}}</small> {{Vaterpolo u Hrvatskoj}} {{mrva-vaterpolo}} [[Kategorija:Kup Hrvatske u vaterpolu za žene| ]] [[Kategorija:Hrvatska vaterpolska natjecanja|ž-kup žene]] r16f2jtd6ezo97xcs3kk351rzt1xfdz 0 527862 7569921 7470175 2026-08-05T01:36:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569921 wikitext text/x-wiki {{Wikipedizirati izvore}} '''Hrvatski biciklistički savez''' je krovna hrvatska [[biciklizam|biciklistička]] organizacija. Utemeljen je [[14. travnja]] [[Šport u 1894.|1894.]] u [[Zagreb]]u pod imenom ''Savez hrvatskih biciklistah'' kao '''prvi strukovni športski savez u Hrvatskoj''' što ga čini najstarijim hrvatskim nacionalnim športskim savezom i prvim športskim savezom u cijeloj jugoistočnoj Europi.<ref name="LZMK">{{Citiranje weba |title=Biciklizam |url=https://enciklopedija.hr/clanak/7480 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=16. travnja 2020.}}</ref><ref>[http://www.hrsport.net/vijesti/363007/ostali-sportovi-olimpijske-igre/nakon-24-godine-hrvatski-biciklisti-ponovno-na-oi/ Djelovala do svibnja 1945. na stadionu u Kranjčevićevoj ulici izgrađenom 1914. godine.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150205031127/http://www.hrsport.net/vijesti/363007/ostali-sportovi-olimpijske-igre/nakon-24-godine-hrvatski-biciklisti-ponovno-na-oi/ |date=5. veljače 2015. }} (objavljeno 24.srpnja 2008.) [[RTL|sportnet.rtl.hr]], pristupljeno 16. travnja 2020.</ref><ref>Enciklopedija fizičke kukture, 1975., str. 148.</ref> Međunarodni naziv za Hrvatski biciklistički savez je '''Croatian Cycling Federation'''. Član je [[Međunarodna biciklistička unija|Međunarodne biciklističke unije]] ''(Union Cycliste International – UCI)'' od [[4. srpnja]] [[Šport u 1992.|1992.]] i [[Europska biciklistička federacija|Europske biciklističke federacije]] ''(Union Europeenne de Cyclisme – UEC)'' od [[18. rujna]] [[1992.]] Prva biciklistička organizacija u Hrvatskoj, [[Prvo hrvatsko društvo biciklista]], utemeljena je [[26. lipnja]] [[Šport u 1885.|1885.]] u Zagrebu.<ref name="LZMK"/><ref>{{Citiranje časopisa |title=Culturenet.hr – Izložba 'Kronika uspjeha, povijest bicikla u Zagrebu' |url=https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=82551 |accessdate=2018-12-15}}</ref> == Povijest == Osnovan je [[14. travnja]] [[1894.]] u Zagrebu pod imenom "Savez hrvatskih biciklistah". Sjedište mu je bilo u Zagrebu. Osnovala su ga tri zagrebačka kluba te po jedan klub iz Karlovca, Varaždina i Siska. U sljedećim četirima godinama pristupilo mu je još desetak klubova iz Zagreba, Samobora, Varaždina, Koprivnice, Slavonske Požege i Osijeka. Prethodnike biciklističkom savezu možemo smatrati [[Prvo Hrvatsko društvo biciklista]] osnovano 1885. i [[Hrvatski klub biciklista Sokol]] iz 1887. godine. Zagreb je dao prvog predsjednika i potpredsjednika Saveza, [[Franjo Solar|Franju Solara]] i baruna [[Gustav Zornberg|Gustava Zornberga]], a Varaždin prvog tajnika, dr. [[Nikola Pečornik|Nikolu Pečornika]]. Ovaj je Savez raspušten 1903., a osnovan je [[Sokolski savez]] koji je 1909. pripojen Hrvatskom športskom savezu. Sljedeća krovna organizacija biciklističkog (koturaškog) športa u Hrvatskoj bio je svibnja 1919.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/11032/ biciklizam], Proleksis enciklopedija</ref> godine osnovani Koturaški savez Kraljevine SHS, čiji su predsjednik bili Mirko Rozemberg iz Zagreba i tajnik Ivan Šnidaršić. Tijekom drugog svjetskog rata biciklizam je djelovao u sklopu krovnih športskih tijela NDH. Poslije drugog svjetskog rata 3. listopada 1948. osnovan je Biciklistički savez Hrvatske. Prvi predsjednik bio je Rudolf Fiket.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hbs-hr.info/Dokumenti/povijest-hbs/ |title=Povijest HBS |journal= |access-date=5. veljače 2015. |archive-date=5. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150205052520/http://www.hbs-hr.info/Dokumenti/povijest-hbs/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=biciklizam |url=https://enciklopedija.hr/clanak/7480 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> ==Olimpijske igre== <small>''nakon 2016.''</small> ===Cestovno natjecanje=== {| class="wikitable" |- ! Olimpijske igre !! Cestovna utrka !! Kronometar |- | [[OI 2008.|Peking 2008.]] || [[Radoslav Rogina]] 26.<br>[[Matija Kvasina]] 57.<br>[[Vladimir Miholjević]] DNF || Matija Kvasina 38. |- | [[OI 2012.|London 2012.]] || Radoslav Rogina 41.<br>[[Kristijan Đurasek]] 68. || <center>- |- | [[OI 2016.|Rio de Janeiro 2016.]] || Kristijan Đurasek 18.<br>Matija Kvasina DNF || <center>- |- | [[OI 2020.|Tokio 2020.]] || [[Josip Rumac]] DNF || <center>- |- |} ==Cestovne utrke== ===Svjetsko cestovno prvenstvo=== ====Cestovna utrka==== Najbolji rezultat je 20. mjesto [[Radoslav Rogina|Radoslava Rogine]] 2007.<br> Najbolji juniorski rezultat je 3. mjesto Josipa Rumca 2012. ====Kronometar==== Najbolji rezultat je 28. mjesto [[Mia Radotić|Mie Radotić]] 2013. <br /> ===Grand Tour – najbolji rezultati=== <small>nakon 2018.</small> :''— klasifikacija ukinuta; do ukinuća hrvatski biciklisti nisu ostvarili plasman'' :X ''- nepostojeća klasifikacija'' {| class="wikitable" |- ! align="center" rowspan="2" | Utrke ! align="center" colspan="5" | Poredak |rowspan="5"| ! align="center" colspan="4" | Specifične klasifikacije |- | align="center"|Ukupni | align="center"|Bodovni (Sprint) | align="center"|Brdski | align="center"|Mladi | align="center"|Etapa | align="center"|Kombinacija | align="center"|Intergiro | align="center"|Prolazni ciljevi |- align="center" style="white-space: nowrap;" | '''[[Tour de France]]''' |31. [[Robert Kišerlovski]]<br>2017. |65. Kristijan Đurasek<br>2016. |9. Kristijan Đurasek<br>2016. | |4. [[Kristijan Đurasek]]<br>2016. | — |X | — |- align="center" style="white-space: nowrap;" | '''[[Giro d'Italia]]''' |10. [[Robert Kišerlovski]]<br>2010., 2014. |26. [[Robert Kišerlovski]]<br>2013. |6. [[Vladimir Miholjević]]<br>2004. |2. [[Robert Kišerlovski]]<br>2010. |2. [[Robert Kišerlovski]]<br>2014. | | |X |- align="center" style="white-space: nowrap;" | '''[[Vuelta a España]]''' |17. [[Robert Kišerlovski]]<br>2013. |61. Kristijan Đurasek<br>2016. |56. Kristijan Đurasek<br>2015. | |9. [[Robert Kišerlovski]]<br>2011.<br>Kristijan Đurasek<br>2016. |51. Kristijan Đurasek<br>2015. |X |X |} *Najviše završenih &nbsp;GT: '''12''' Vladimir Miholjević *Najviše završenih TdF: '''5''' Kristijan Đurasek *Najviše završenih GdI: '''9''' Vladimir Miholjević *Najviše završenih VaE: '''2''' Robert Kišerlovski, Kristijan Đurasek, Vladimir Miholjević <!-- {| class="wikitable sortable" |- ! rowspan="3"|Biciklist ! colspan="4"|<small>Etapne Pobjede</small> |- ! <big>Σ</big> ! <small>TdF</small> ! <small>GdI</small> ! <small>VaE</small> |-align="center" |align="left"|[[]] || | || || |} --> ===Monuments – najbolji rezultati=== {| class="wikitable" |- ! [[Milan–San Remo]] !! [[Tour of Flanders]] !! [[Paris–Roubaix]] !! [[Liège–Bastogne–Liège]] !! [[Giro di Lombardia]] |- | n/a | n/a | n/a |14. [[Robert Kišerlovski]] 2012. | {{nowrap|17. [[Vladimir Miholjević]]}} |} ===UCI Svjetski kup / ProTour=== ===UCI Europski Tour=== <small>''nakon sezone 2018.''</small> {| class="wikitable sortable" |- ! rowspan="2"|Biciklist ! colspan="4"|<small>Pobjede</small> |- ! <big>Σ</big> ! {{Tooltip|<small>2.x</small>|etapne utrke}} ! {{Tooltip|<small>1.x</small>|jednodnevne utrke}} ! {{Tooltip|<small>ITT</small>|individualni kronometar}} |-align="center" |align="left"|[[Tomislav Dančulović]] ||4 |0 ||4 ||0 |-align="center" |align="left"|[[Kristijan Đurasek]] ||4 |1 ||3 ||0 |-align="center" |align="left"|[[Robert Kišerlovski]] ||2 |0 ||2 ||0 |-align="center" |align="left"|[[Matija Kvasina]] ||8 |6 ||2 ||0 |-align="center" |align="left"|[[Hrvoje Miholjević]] ||4 |1 ||3 ||0 |-align="center" |align="left"|[[Radoslav Rogina]] ||8 |4 ||4 ||0 |} Najbolji plasman u ukupnom poretku ostvario je [[Radoslav Rogina]] 7. mjestom. ==Pistovne utrke== ==Brdske (MTB) utrke== ===Svjetska prvenstva=== ====Cross country (XC)==== ''uključene dicipline: kriterij (XCC), maraton (XCM), od točke do točke (XCP), kronometar (XCT), štafeta (XCR), etapna utrka (XCS), spust (DHI), olimpijski kros (XCO)'' Đani Simčić 64. mjestom je postigao najbolji rezultat hrvatskih natjecatelja na svjetskim prvenstvima u maratonu. ==BMX utrke== ==BMX freestyle== ===Svjetsko prvenstvo=== Marin Ranteš osvojio je broncu 2021. ===Svjetski kup=== ''FISE World Series (UCI BMX Freestyle World Cup)''<ref name="#1">http://www.fise.fr/en/fise-world-series-2016/fise-world-osijek-croatia-2016</ref> <small>nakon 2018.</small> <!--''Pobjednici na barem jednom natjecanju.''<br>--> '''''bold''' – aktivni'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Biciklist(ica) !! <small>Pobjede</small> !! <small>Postolja</small> !! <small>Disciplina</small><!--freestyle park i flatland --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | '''[[Marin Ranteš]]''' ||0 ||2 ||align="center"|<small>freestyle park</small> |} ;Ukupna pobjeda {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Biciklist(ica) ! Titule ! Godine ! <small>Disciplina</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | '''[[Marin Ranteš]]''' || 1 | <small>2018.</small> | <small>freestyle park</small> |} ===Europsko prvenstvo=== Europsko freestyle prvenstvo 2019. (prvo Europsko freestyle prvenstvo) [[Marin Ranteš|'''Marin Ranteš''']] – drugo mjesto, srebrna medalja<ref>{{Citiranje časopisa |title=Ranteš osvojio srebro na Europskom BMX prvenstvu |url=https://www.vecernji.hr/sport/rantes-osvojio-srebro-na-europskom-bmx-prvenstvu-1352123 |accessdate=2019-10-17}}</ref> ==Ciklokros (CX / CCX)== ==Trial== ==Svjetska ljestvica – najbolji ranking== ''Uvedena ??.''<br> <small>studeni 2018.</small> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" |colspan="2" rowspan="2" align="center"|elite !colspan="2"|Pojedinačno !!colspan="2"|Nacija |-align="center" |M ||Ž ||M ||Ž |- !colspan="2"|Cesta <!--pojedinačno-->|[[Radoslav Rogina]] 298.<ref>https://www.procyclingstats.com/rider.php?id=140799&c=3&code=riderstats-standings-per-season&ranking=365</ref> || <!--ekipno -->|44.<ref>https://www.procyclingstats.com/rankings/me/world-ranking/nations</ref> || |- !colspan="2"|Pista <!--pojedinačno-->| || <!--ekipno -->| || |- !colspan="2"|MTB <!--pojedinačno-->| || <!--ekipno -->| || |- !rowspan="2"|BMX !utrke <!--pojedinačno-->| || <!--ekipno -->| || |- !freestyle <!--pojedinačno-->|[[Marin Ranteš]] 7.<ref>https://www.uci.org/bmx-freestyle/rankings</ref> || <!--ekipno -->|7. || |- !colspan="2"|Ciklokros <!--pojedinačno-->| || <!--ekipno -->| || |- !colspan="2"|Trial <!--pojedinačno-->| || <!--ekipno -->| || |- |} ==Pregled medalja na Svjetskim prvenstvima== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="3" | Medalje ! align="center" colspan="2" rowspan="2"| Cestovni ! align="center" colspan="2" rowspan="2"| Pistovni ! align="center" colspan="2" rowspan="2" width=60 | Brdski ! align="center" colspan="4" | BMX ! align="center" colspan="2" rowspan="2"| Ciklokros ! align="center" colspan="2" rowspan="2" width=60 | Trial ! align="center" rowspan="3" | Ukupno |- ! colspan="2" |utrke ! colspan="2" |free |- | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--cestovni, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--cestovni, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--pistovni, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--pistovni, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--brdski, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--brdski, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--bmx, utrke, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--bmx, utrke, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--bmx, free, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--bmx, free, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ciklokros, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ciklokros, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--trial, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--trial, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 0 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--cestovni, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--cestovni, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--pistovni, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--pistovni, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--brdski, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--brdski, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--bmx, utrke, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--bmx, utrke, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--bmx, free, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--bmx, free, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ciklokros, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ciklokros, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--trial, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--trial, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 0 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--cestovni, m--> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--cestovni, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--pistovni, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--pistovni, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--brdski, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--brdski, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--bmx, utrke, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--bmx, utrke, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--bmx, free, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--bmx, free, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ciklokros, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ciklokros, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--trial, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--trial, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 1 |- |} ==Nacionalni rekordi== <small>srpanj 2020.</small><br> Napomena: ''Rekordi postavljeni na [[Stadion Kranjčevićeva#Velodrom Zagreb|Velodromu Zagreb]] nemaju punu valjanost jer velodrom nije [[Homologacija|homologiziran]], vremena su mjerena ručno, te korištena oprema natjecatelja nije u skladu s UCI pravilima za pistovni biciklizam.'' {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! colspan="3" | Disciplina ! Muškarci ! Žene |- |colspan="5"| |- ! rowspan="7" | p<br>i<br>s<br>t<br>a | rowspan="4" | p<br>o<br>j<br>e<br>d<br>i<br>n<br>a<br>č<br>n<br>o |align="right"|vožnja na vrijeme<br>"letećih" 200m |''rekord nije postavljen'' |''rekord nije postavljen'' |- | align="right" |vožnja na vrijeme<br>1000m M/500m Ž |1:10,80<br>Viktor Potočki |<br> |- | align="right" |dohvatna vožnja<br>4000m M/3000m Ž |<br> ||<br> |- | align="right" |1 sat |''rekord nije postavljen'' ||''rekord nije postavljen'' |- |colspan="4"| |- | rowspan="2" |e<br>k<br>i<br>p<br>n<br>o | (3) ekipni sprint |''rekord nije postavljen'' |''rekord nije postavljen'' |- | (4) dohvatna vožnja<br>4000m |4:54<br>T. Elkasović, Hriberski, M. Kvasina, Zuban<br>(BK Zagreb) |''rekord nije postavljen'' |- |} ==Ostalo== Prvi bicikli u Hrvatskoj pojavili su se potkraj 1860-ih; 1867. godine je [[Ladislav Beluš]] dovezao prvi bicikl u Zagreb.<ref name="#2">{{Citiranje weba |url=http://licegrada.hr/povijest-biciklizma-u-zagrebu-od-prvog-bicikla-do-osnivanja-klubova/ |title=Povijest biciklizma u Zagrebu – od prvog bicikla do osnivanja klubova {{!}} Lice Grada |language=hr |accessdate=2018-12-15}}</ref> Prva biciklistička utrka priređena je 29. lipnja 1886. na Zrinjevcu, a utrkivalo se u dvije kategorije: veliki i mali bicikli.<ref>https://rog-joma.hr/hr/blog/zanimljivosti-o-biciklima-i-biciklizmu-koje-niste-znali/</ref> Prvo biciklističko trkalište (velodrom) duljine 333 m izgradio je 1891. [[Hrvatski klub biciklista Sokol|Hrvatski klub biciklista Sokol]] na prostoru ispred današnjeg [[Muzej Mimara|Muzeja Mimara]] gdje se danas nalazi [[Srednjoškolsko igralište Elipsa|srednjoškolsko igralište]] u Klaićevoj.<ref>{{cite news |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/38034 |title=Contribution to the History of Sports Facilities Construction in Zagreb – Chronology of Construction from 1808 to 1975 |last=Štulhofer |first=Ariana |date=Lipanj 1995. |work=Prostor |publisher=University of Zagreb Faculty of Architecture |pages=55–72 |language=Croatian |accessdate=17. kolovoza 2010. |location=Zagreb}}</ref> Prva cestovna utrka održana je 14. kolovoza 1892. od Zagreba do Petrinje, na kojoj je sudjelovalo 12 vozača.<ref name="#3">{{Citiranje časopisa |title=biciklizam |url=https://enciklopedija.hr/clanak/7480 |accessdate=2018-12-15}}</ref> 1. studenog 1894. biciklisti u Zagrebu pokrenuli su stručni sportski časopis “Sport – Glasilo za sve sportske struke”.<ref name="#2"/> Prvi hrvatski biciklisti nastupili su na OI 1924. u Parizu. Bili su to [[Đuka Dukanović]], [[Koloman Sović]] i [[Rudolf Truban]]. [[Franjo Gregl]] mogao je nastupiti još 1912. ali je odbio jer nije htio voziti pod mađarskom zastavom.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Među putnicima za Rio de Janeiro devet medaljaša u pojedinačnim sportovima |url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/496028/ostali-sportovi-olimpijske-igre/medju-putnicima-za-rio-de-janeiro-devet-medaljasa-u-pojedinacnim-sportovima/ |accessdate=2018-12-15 |archive-date=15. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181215223431/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/496028/ostali-sportovi-olimpijske-igre/medju-putnicima-za-rio-de-janeiro-devet-medaljasa-u-pojedinacnim-sportovima/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Gregl, Franjo {{!}} Proleksis enciklopedija |url=http://proleksis.lzmk.hr/24441/ |accessdate=2018-12-15}}</ref> Hrvatski biciklisti prvi su put nastupili na cestovnom svjetskom prvenstvu 1926. u Milanu ([[Đuka Dukanović]], [[Koloman Sović]], [[Antun Banek]] i L. Koržinek).<ref name="#3"/> Prvi hrvatski biciklist te ujedno i prvi hrvatski sportaš koji je dobio pozivnicu i nastupio na X Games je [[Marin Ranteš]] (2019.).<ref>https://www.index.hr/sport/clanak/marin-rantes-prvi-hrvat-koji-je-dobio-ekskluzivnu-pozivnicu-na-prestizni-x-games/2082589.aspx</ref> [[Stjepan Ljubić|Stjepan Ljubić Vojvoda]] je bio prvi hrvatski profesionalni biciklist, 1936-1938.<ref>http://www.na2kotaca.net/wp-content/uploads/2014/12/biciklistički_priručnik_HBS_izdanje.pdf</ref> Osim toga utemeljio je tradicionalne utrke [[Biciklistička utrka Alpe – Adria|Alpe – Adria]] i [[Biciklistička utrka Kroz Hrvatsku i Sloveniju|Kroz Hrvatsku i Sloveniju]] te organizirao jedino izdanje povijesne utrke Trst – Varna.<ref name="#4">https://www.jutarnji.hr/arhiva/biciklisticka-utrka-od-trsta-do-crnog-mora/3791007/</ref> Prvo prvenstvo Jugoslavije u cestovnom biciklizmu održano je 1919. na relaciji Zagreb-Celje. Prvo prvenstvo Jugoslavije u kronometru održano je 1966. u Zagrebu. Prvo prvenstvo Jugoslavije u ciklokrosu održano je 1971. u Puli. == Vidi == * [[biciklizam u Hrvatskoj]] * trofej [[Zlatni kotač]] – ''dodjeljivalo ga je trgovačko poduzeće “Jugobicikl”''<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bkzagreb.hr/povijest-kluba/bk-zagreb-razdoblje-1970-do-1979/ |title=BK Zagreb – Razdoblje 1970 do 1979 |date=2017-11-06 |work=Biciklistički klub ZAGREB |language=hr |accessdate=2018-12-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181011214838/https://www.bkzagreb.hr/povijest-kluba/bk-zagreb-razdoblje-1970-do-1979/ |archivedate=11. listopada 2018.}}</ref> * [[Velodromi u Hrvatskoj]] * [[Dodatak:Popis biciklističkih utrka u Hrvatskoj]] ;Značajne hrvatske utrke koje nikad nisu bile dijelom UCI kalendara *[[Enduro Grozni]] (od 2014.), ''prva biciklistička enduro utrka u Hrvatskoj<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.groznjan-grisignana.hr/index.php/hr/item/304-enduro-grozni-groznjan |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20181122052158/http://www.groznjan-grisignana.hr/index.php/hr/item/304-enduro-grozni-groznjan |archive-date=22. studenoga 2018. |access-date=22. studenoga 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.coloursofistria.com/en/events/sport/enduro-grozni-groznanj |title=Arhivirana kopija |access-date=22. studenoga 2018. |archive-date=28. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200228223946/https://www.coloursofistria.com/en/events/sport/enduro-grozni-groznanj |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.istra.hr/.app/download.php?file=ZK16_EnduroGrozniGroznjan.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20181124055019/http://www.istra.hr/.app/download.php?file=ZK16_EnduroGrozniGroznjan.pdf |archive-date=24. studenoga 2018. |access-date=23. studenoga 2018.}}</ref> *[[Memorijal Stjepan Grgac]] (od 1971.)<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.kutina.hr/Vijesti/Citanje-vijesti/ArticleId/39541/oamid/1491 |title=Arhivirana kopija |access-date=13. svibnja 2023. |archive-date=13. svibnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230513015212/https://www.kutina.hr/Vijesti/Citanje-vijesti/ArticleId/39541/oamid/1491 |url-status=dead }}</ref> *[[Trofej Učka]] (od 1979.), Rijeka<ref>https://ezadar.net.hr/sport/2367759/marin-jakovcev-prvak-drzave-na-33-trofeju-ucka/</ref> *[[Velika nagrada 1. svibnja – Memorijal Damira Zdrilića]] (od 1960.) ===Međunarodne UCI utrke na području Hrvatske=== {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="background:#FFFFFF;" |+{{nowrap|}}<ref>{{Citiranje časopisa |author=Thomas Vergouwen / velowire.com, Thomas Vergouwen / www.velowire.com |title=2019 UCI cycling calendar {{!}} Croatia :: velowire.com (paris.thover.com) :: (photos, videos + actualités) |url=https://www.velowire.com/UCIcyclingcalendar/country/53/croatia.html |accessdate=2018-12-15}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Calendar |url=https://www.procyclingstats.com/races.php?circuit=13&year=2015 |accessdate=2018-12-15}}</ref> |- style="vertical-align:top; horizontal-align:left" | {| bgcolor="#f7f8ff" cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="font-size: 95%; border: gray solid 1px; border-collapse: collapse; text-align:center;" |- | style="background: #D40000;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | višednevne (etapne) utrke |- | style="background: #FFE135;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | jednodnevne utrke |- | style="background: #8B008B;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | freestyle natjecanje |- | style="background: #ffffff;" width="20" | WT | bgcolor="#ffffff" align="left" | Svjetski Tour |- | style="background: #ffffff;" width="20" | SK | bgcolor="#ffffff" align="left" | Svjetski Kup |- | style="background: #ffffff;" width="20" | ET | bgcolor="#ffffff" align="left" | Europski Tour |- | style="background: #ffffff;" width="20" | JSK | bgcolor="#ffffff" align="left" | Juniorski Svjetski Kup |- | style="background: #ffffff;" width="20" | [''nazivi''] | bgcolor="#ffffff" align="left" | prijašnji i/ili slabije poznati nazivi utrka |} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="font-size: 88%; border:1px solid #AAAAAA;" |- !colspan="7" align="center"|''utrke UCI (ili prethodno FIAC) kalendara na području Republike Hrvatske'' |- bgcolor="#EFEFEF" ! Tip ! ! Utrke ! Najviši<br>rang<br><ref group="N">Odnosi se na izdanja održana na području Hrvatske.</ref> ! Prvo<br>izdanje<br><ref group="N">Prva godina koju je utrka održana kao (natjecateljska) utrka na području Hrvatske; biciklijade (ranijih godina, ako su se odvijale) se ne broje.</ref> ! Zadnje<br>izdanje<br><ref group="N">Zadnja godina koju je utrka održana kao (natjecateljska) utrka na području Hrvatske; biciklijade (kasnijih godina, ako su se odvijale) se ne broje.</ref> ! class="unsortable"|Bilješke |-align="center" |MTB || style="background:#D40000;"| | align="left" | 4 Islands MTB Croatia<br>[''Mitas 4 Islands''] |S1 ||2015. ||''vozi se'' |''utrka je 2018. prvi put u UCI kalendaru, prethodno bila u rekreativnom kalendaru HBS-a;<ref>https://www.adriabike.hr/en/news/mitas-4-islands-mtb-stage-race-2018-approved-by-uci/</ref> utrka se vozi isključivo u timovima po dva vozača; 4 etape: Cres, Krk, Lošinj i Rab;<ref>https://www.morski.hr/kvarnerski-otoci-kao-biciklisticka-kulisa-startalo-9-izdanje-biciklisticke-utrke-4islands-mtb-croatia/</ref> <ref>https://www.epic-series.com/4islands</ref><ref>https://stageraces.com/event/4-islands/</ref><ref>https://www.uci.org/competition-details/2024/MTB/73597</ref> '' |-align="center" |cesta || style="background:#D40000;"| | align="left" | [[Biciklistička utrka Alpe – Adria|Alpe – Jadran]] | ||1967. || | |-align="center" |cesta || style="background:#D40000;"| | align="left" | [[Tour of Croatia|CRO Race]]<br />[''Tour of Croatia (Kroz Hrvatsku)''] |2.1 ||2015. ||''vozi se'' | |-align="center" |MTB || style="background:#FFE135;"| | align="left" | [[Downhill Lošinj]]<ref>http://ak-losinj.hr/novosti/aktivnosti/downhill-losinj-2013</ref> |SK ||2013.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Downhill Lošinj 2013 |url=http://ak-losinj.hr/novosti/aktivnosti/downhill-losinj-2013 |accessdate=2018-12-15}}</ref> ||''vozi se'' |''održava se u Velom Lošinju; u kalendaru Svjetskog kupa od 2018. (engl. naziv utrke MTB World Cup – Downhill Lošinj);<ref>{{Citiranje časopisa |author=2 sspomer https://p vitalmtb com/photos/users/2/avatar/c50_Screen_Shot_2015_03_09_at_2 10 12_PM_1425936051 jpg?1425935424 https://www.vitalmtb.com/community/sspomer, 2/All 06/26/09 1214 164 17091 871 272 1583 1 2645 15 32 |title=FINAL RESULTS: Losinj, Croatia World Cup Downhill |url=https://www.vitalmtb.com/news/news/FINAL-RESULTS-Losinj-Croatia-World-Cup-Downhill,1157?utm_source=facebook.com&utm_medium=referral&utm_campaign=fb_like |accessdate=2018-12-15}}</ref> od drugog izdanja do 2017. utrka se održavala pod kategorijom UCI C1;<ref>https://www.vecernji.hr/lifestyle/najbolji-biciklisti-svijeta-na-utrci-u-velom-losinju-932354</ref> sljedeće izdanje Svjetskog kupa u V. Lošinju predviđeno je za 2020.g.;<ref>https://www.turizmoteka.hr/novosti-i-teme/international-dhi-uci-class-1-race-downhill-losinj-2/</ref>'' |-align="center" |cesta || style="background:#D40000;"| | align="left" | [[Giro d'Italia]] |WT ||1924. ||2004. |''10. i 11. etapa (Bologna-Rijeka-Verona) 1924., 14. i 15. etapa (Treviso-Opatija-Trst) 1940. prolazile su kroz sadašnje [[ozemlje]] Hrvatske tada pod okupacijom Italije, 14. etapa (Trst-Pula) i 15. etapa (Poreč-San Vendemiano) 2004.'' |-align="center" |cesta || style="background:#FFE135;"| | align="left" | Grand Prix Laguna Poreč<br />[''Grand Prix Plava Laguna''] |1.2 ||2015. ||2018. |''posljednje izdanje održano je pod imenom Grand Prix Plava Laguna<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://m.ipress.rtl.hr/istra/54146-biciklisti-otvaraju-turisticku-predsezonu-poreca |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20181220231902/http://m.ipress.rtl.hr/istra/54146-biciklisti-otvaraju-turisticku-predsezonu-poreca |archive-date=20. prosinca 2018. |access-date=20. prosinca 2018.}}</ref><ref>https://www.parentium.com/clanak/u-poreckom-hotelu-molindrio-predstavljena-biciklisticka-utrka-grand-prix-laguna-porec</ref> '' |-align="center" |cesta || style="background:#FFE135;"| | align="left" | Hrvatska – Slovenija<br />[''Zagreb–Ljubljana, Ljubljana–Zagreb''] |1.2 ||2008. ||''vozi se'' |<ref>{{Citiranje časopisa |title=CQ Ranking |url=https://cqranking.com/men/asp/gen/race_history.asp?raceid=32690 |accessdate=2018-12-15}}</ref> |-align="center" |cesta || style="background:#D40000;"| | align="left" | {{nowrap|[[Istarsko proljeće]] (Istrian Spring Trophy)}}<br />[''Jadranska magistrala''] |2.2 ||1961. ||''vozi se'' |u kalendar UCI-ja uključena 2000. |-align="center" |MTB || style="background:#FFE135;"| | align="left" | Istra Terra Magica Bike |E1 ||2005. || |''dio Off Road Cup Grand Prix Windtex;<ref>https://porestina.info/istra-terra-magica-bike-meunarodna-biciklistika-utrka/</ref><ref>https://www.parentium.com/clanak/3-medjunarodna-utrka-istra-terra-magica-mtb-odrzat-ce-se-6-svibnja-ove-godine</ref> |-align="center" |cesta || style="background:#FFE135;"| | align="left" | Istria Gran Fondo | ||2012. ||''vozi se'' |u kalendar UCI-ja uključena 2023. <ref>https://ucigranfondoworldseries.com/en/istria-gran-fondo/</ref><ref>https://www.istracamping.com/explore/events/istria-gran-fondo/</ref> |-align="center" |cesta || style="background:#D40000;"| | align="left" | [[Biciklistička utrka Kroz Hrvatsku i Sloveniju|Kroz Hrvatsku i Sloveniju]] | ||1937. ||1972. |''prva višednevna etapna biciklistička utrka u Hrvatskoj'' |-align="center" |cesta || style="background:#D40000;"| | align="left" | [[Biciklistička utrka Kroz Hrvatsku Vukovar – Dubrovnik|Kroz Hrvatsku Vukovar – Dubrovnik]] (Tour de Croatie) |2.2 ||1994. ||2007. |''od 2002. do 2006. nije održavana'' |-align="center" |cesta || style="background:#D40000;"| | align="left" | [[Biciklistička utrka Kroz Istru|Kroz Istru]] |JSK ||1949. ||2014. |''pokrenuo Edoardo Rajković kao međunarodnu juniorsku etapnu utrku;<ref>{{Citiranje časopisa |title=istrapedia {{!}} Rajković, Edoardo |url=http://istrapedia.hr/hrv/2186/rajkovic-edoardo/istra-a-z/ |accessdate=2018-12-15}}</ref> pokrenuta godinu nakon utrke "Slobodna Istra";<ref>{{Citiranje časopisa |title=Istarska enciklopedija |url=https://istra.lzmk.hr/clanak/285 |accessdate=2018-12-15}}</ref> u kalendar JSK uključena 2003.;<ref>{{Citiranje časopisa |title=ISTRIA BIKE – službena stranica {{!}} Istra {{!}} Općenito |url=http://www.istria-bike.com/hr/opce/istra |accessdate=2018-12-15}}</ref> uvrštena u kalendar Kupa nacija 2008.;<ref>https://www.labin.com/vijesti/49-medunarodna-biciklisticka-utrka--kroz-istru-2008-ii-etapa-labin-4258</ref> od 2012. utrka dobiva dodatni naziv "Memorijal Edi Rajković";''<ref>{{Citiranje časopisa |title=Ovoga vikenda kreće "52. Kroz Istru – Memorijal Edi Rajković" |url=http://www.pula.hr/en/news/detail/10116/ovoga-vikenda-krece-52-kroz-istru-memorijal-edi-rajkovic/ |accessdate=2018-12-15}}</ref> |-align="center" |cesta || style="background:#D40000;"| | align="left" | [[Biciklistička utrka Kroz Jugoslaviju|Kroz Jugoslaviju]] | || ||1990. | |-align="center" |MTB || style="background:#FFE135;"| | align="left" | MTB XCO Croatia Cup |C1 ||1999. ||''vozi se'' |''<ref>https://www.mtb.hr/vijesti/hbs-objavio-kalendar-kup-i-prvenstvenih-mtb-utrka-2019/</ref> '' |-align="center" |BMX || style="background:#8B008B;"| | align="left" | [[Pannonian Challenge]] |SK ||2003.<!--prvi put BMX natjecanje--> ||''vozi se'' |''u početnim godinama BMX natjecanje održavalo se neredovito; utrka je 2016. prvi i za sada jedini put bila dio FISE World Series (UCI BMX Freestyle World Cup);<ref>http://www.fise.fr/en/fise-world-series-2016</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://pannonian.hr/pannonian-povijest/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20181217062654/http://pannonian.hr/pannonian-povijest/ |archive-date=17. prosinca 2018. |access-date=16. prosinca 2018.}}</ref><ref name="#1"/> '' |-align="center" |MTB || style="background:#FFE135;"| | align="left" | Parenzana Cannondale | C1 ||1997. ||2011. |''XCM; Uskotračna željeznička pruga [[Parenzana]] (Ferrovia Trieste-Parenzo-Canfanaro, TPC) bila je u funkciji od 1902. do 1935. godine i povezivala je Trst preko niza kolodvora s Porečom kao krajnjim kolodvorom. Dio trase stare pruge je preuređen za biciklističke i pješačke staze, s mnoštvom tunela i vijadukata;<ref>{{Citiranje weba |url=http://knjiznica.irb.hr/web/en/vijesti/item/1408-biciklisti%C4%8Dka-utrka-parenzana-cannondale-2011.html |title=Arhivirana kopija |access-date=26. studenoga 2018. |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219041959/http://knjiznica.irb.hr/web/en/vijesti/item/1408-biciklisti%C4%8Dka-utrka-parenzana-cannondale-2011.html |url-status=dead }}</ref> uvrštena u Intern-Mountain-Series 2006.; u sklopu utrke održavala se i rekreativno-turistička utrka Istra MTB Tartufi Tour;<ref>https://www.parentium.com/prva.asp?clanak=10360</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.vizinada.hr/Manifestacije-Rekreativni-biciklisticki-maraton-Parenzana.aspx |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=11. studenoga 2018. |archive-date=12. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181112021700/http://www.vizinada.hr/Manifestacije-Rekreativni-biciklisticki-maraton-Parenzana.aspx |url-status=dead }}</ref> od sezone 2012. utrka je degradirana na razinu nacionalnog kalendara te naknadno rekreativnog kalendara, dok je 2018. održana tek kao biciklijada; '' |-align="center" |cesta || style="background:#FFE135;"| | align="left" | [[Trofej Poreč|Poreč Classic]]<br />[''Trofej Poreč (Poreč Trophy), Trofej Plava Laguna, GP Istra, Trofej Rivijera''] |1.2 ||2000. ||''vozi se'' |<ref>https://chrono.hr/races-raw/20230305_porec_trophy_-_trofej_porec_(m)/RB.pdf</ref><ref>https://www.istriaterramagica.eu/novosti/sport/porec-u-nedjelju-dvije-bike-utrke-porec-trophy-iduci-tjedan-istrian-spring-trophies-vazna-informacija-o-prometu/</ref> |- align="center" |cesta || style="background:#FFE135;"| | align="left" | [[Poreč Classic Ladies]]<br />[''Poreč Trophy Ladies''] |1.2 ||2023. ||''vozi se'' |''Druga profesionalna ženska biciklistička utrka u Hrvatskoj;<ref>https://www.uci.org/competition-details/2025/ROA/75460</ref><ref>https://chrono.hr/races-raw/20230305_porec_trophy_-_trofej_porec_ladies/RB.pdf</ref><ref>https://istrain.hr/sport/vijesti/208703/najsnazniji-do-sada-24-porec-trophy-najavljenje-utrke-1-porec-trophy-ladies-i-19-istrian-spring-trophy/vijest</ref><ref>https://www.glasistre.hr/sport/2023/03/01/unatoc-hladnoci-i-kisi-uspjesno-odrzana-prva-profesionalna-zenska-biciklisticka-utrka-u-hrvatskoj-um-849100</ref><ref>https://www.istriaterramagica.eu/novosti/sport/u-nedjelju-trofej-poreca-24-muska-i-prva-zenska-biciklisticka-utrka-s-oko-260-sudionika/</ref><ref>https://ipress.hr/sport/77329-porec-trophy-ladies-protekao-u-savrsenom-redu-muski-vozili-brzo-i-zestoko</ref> |-align="center" |cesta || style="background:#D40000;"| | align="left" | Tour of Slovenia |2.1<ref>{{Citiranje časopisa |title=CQ Ranking |url=https://cqranking.com/men/asp/gen/race_history.asp?tourid=3436 |accessdate=2018-12-15}}</ref> ||2004. ||2024. |''etape održane triput na [[ozemlje|ozemlju]] Hrvatske, redom: 3. etapa 2004. (Ljubljana-Zagreb), 1. etapa 2007. (Ljubljana-Zagreb)<ref>{{Citiranje časopisa |title=Tour de Slovénie 2007 |url=https://www.procyclingstats.com/race/tour-of-slovenia/2007//overview/ |accessdate=2018-12-15}}</ref> 1. etapa 2024. <ref>https://varazdinski.net.hr/vijesti/drustvo/1333346/posljednje-pripreme-za-biciklisticku-utrku-tour-of-slovenia-2024-prolazi-i-kroz-cesticu/</ref>'' |- align="center" |cesta || style="background:#D40000;"| | align="left" | Trst – Varna | || colspan="2" |1945. |''2. etapa (Ljubljana-Zagreb), 3. etapa (Zagreb-) prolazile su kroz Hrvatsku''<ref name="#4"/> |- align="center" |MTB || style="background:#FFE135;"| | align="left" | Učka Maraton |C3 ||2006. ||2014. |''od 2012. dio UCI MTB Marathon series<ref>http://poduckun.net/lovran-i-ucka-spremno-docekuju-najbolje-bicikliste-svijeta-mtb-ucka-maraton/</ref><ref>https://lovran.hr/objava-46068/</ref> '' |- align="center" |cesta || style="background:#FFE135;"| | align="left" |[[Umag Classic]]<br />[''Trofej Umag (Umag Trophy)''] |1.2 ||2013. ||''vozi se'' |<ref>https://umag.hr/novosti/u-istri-vec-pocinje-proljece-istrian-spring-trophies-2024-s-pocetkom-i-zavrsetkom-u-umagu-944</ref> |- align="center" |cesta || style="background:#FFE135;"| | align="left" | [[Umag Classic Ladies]]<br />[''Umag Trophy Ladies''] |1.2 ||2023. ||''vozi se'' |''Prva profesionalna ženska biciklistička utrka u Hrvatskoj;<ref>https://www.uci.org/competition-details/2025/ROA/75457</ref><ref>https://umag.hr/novosti/u-istri-vec-pocinje-proljece-istrian-spring-trophies-2024-s-pocetkom-i-zavrsetkom-u-umagu-944</ref><ref>https://umag.hr/novosti/prva-profesionalna-zenska-biciklisticka-utrka-u-hrvatskoj-umag-trophy-ladies-i-11-utrka-za-muskarce-umag-trophy-protekle-su-uspjesno-unatoc-izuzetnoj-hladnoci-i-povremenoj-kisi-793</ref><ref>https://www.glasistre.hr/sport/2023/03/01/unatoc-hladnoci-i-kisi-uspjesno-odrzana-prva-profesionalna-zenska-biciklisticka-utrka-u-hrvatskoj-um-849100</ref> |- align="center" |cesta || style="background:#D40000;"| | align="left" | Utrka kroz Europu (Tour d‘Europe) | || colspan="2" |1956. |''na relaciji Zagreb – [[Namur]]; 1. etapa (Zagreb-Rijeka) i 2. etapa (Rijeka-Udine) prolazile su kroz Hrvatsku'' |- align="center" |MTB || style="background:#FFE135;"| | align="left" | Valamar Terra Magica |C3 || ||''vozi se'' |''započela je kao etapna utrka u okolici Poreča i Pazina, zatim se selila po Istri da bi se ustalila u Rapcu, u formi MTB maratona;<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://mtb.hr/vijesti/6938-bliza-senajavljujemo-valamar-terra-magica-2018-valamar-terra-magica-2018.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20181220233639/http://mtb.hr/vijesti/6938-bliza-senajavljujemo-valamar-terra-magica-2018-valamar-terra-magica-2018.html |archive-date=20. prosinca 2018. |access-date=20. prosinca 2018.}}</ref> u UCI kalendaru od ? '' |- align="center" |MTB || style="background:#FFE135;"| | align="left" | XC Podbadanj | C2 ||2002. ||2015. |''<ref>{{Citiranje časopisa |title=Biciklistički klub Crikvenica |url=http://www.bkc.hr/vijest.php?news_id=117 |accessdate=2018-12-15}}</ref> '' |- align="center" |MTB || style="background:#FFE135;"| | align="left" | XCM Big Four | C3 || || |<ref>https://www.mtb.hr/vijesti/hbs-objavio-kalendar-kup-i-prvenstvenih-mtb-utrka-2019/</ref> |- align="center" |MTB || style="background:#FFE135;"| | align="left" | XCM Cycling Island Hvar | ||2019. || |utrka Svjetskog XCM kupa;<ref>https://croatia-hotspots.com/2019/04/u-jelsi-na-otoku-hvaru-odrzava-se-utrka-za-svjetski-biciklisticki-kup-xcm-cycling-island-hvar-jelsa/</ref> |- align="center" |MTB || style="background:#FFE135;"| | align="left" | XCM Kamenjak Rocky Trail | C3 ||2014. ||''vozi se'' |<ref>{{Citiranje časopisa |title=Održan Kamenjak Rocky Trail |url=http://www.regionalexpress.hr/site/more/odrzhan |accessdate=2018-12-15}}</ref> |- align="center" |MTB || style="background:#FFE135;"| | align="left" | XCO Izgubljena Ovca | C1 ||2010. ||''vozi se'' |''<ref>https://www.mtb.hr/vijesti/najavljujemo-xco-izgubljena-ovca-c1/</ref> |- align="center" |MTB || style="background:#FFE135;"| | align="left" | XCO Lošinj | C1 ||2023. ||''vozi se'' | <ref>{{Citiranje weba |url=https://www.visitlosinj.hr/hr/drugo-izdanje-xco-losinj-cross-country-mountain-utrke-na-losinju.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=17. ožujka 2025. |archive-date=29. travnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250429153806/https://www.visitlosinj.hr/hr/drugo-izdanje-xco-losinj-cross-country-mountain-utrke-na-losinju.aspx |url-status=dead }}</ref><ref>https://mtb-losinj.com/</ref><ref>https://www.otoci.net/index.php/turizam/16701-biciklisticka-poslastica-na-losinju</ref><ref>https://lokalni.vecernji.hr/gradovi/ekstremne-biciklisticke-utrke-privuci-ce-natjecatelje-iz-citavog-svijeta-18819</ref> |- align="center" |MTB || style="background:#FFE135;"| | align="left" | XCO Predolac | C1 ||2021. ||''vozi se'' | <ref>https://www.uci.org/competition-details/2024/MTB/73133</ref><ref>https://www.uci.org/competition-details/2021/MTB/64105</ref><ref>https://www.mtbdata.com/comp/xco-predolac-26-sep-2021-metkovic</ref> |- align="center" |MTB || style="background:#FFE135;"| | align="left" | [[XCO Premantura Rocky Trail]]<br />[''XCO Premantura Open''] | C1 ||1997. ||''vozi se'' |<ref>http://www.regionalexpress.hr/site/more/odrzhan</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.istria-bike.com/hr/manifestacije/kalendar_dogadjanja/4348-ch-0?&l_over=1 |title=Arhivirana kopija |access-date=14. lipnja 2024. |archive-date=14. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240614145703/http://www.istria-bike.com/hr/manifestacije/kalendar_dogadjanja/4348-ch-0?&l_over=1 |url-status=dead }}</ref> |- align="center" |MTB || style="background:#FFE135;"| | align="left"| [[XCO Samobor]] | C1 ||1994. ||''vozi se'' |''najdugovječnija MTB utrka u Hrvatskoj<ref>{{Citiranje časopisa |author=mtb.hr |title=Brze vijesti: XCO Samobor već 25. puta zaredom, naši uspješni na Alpentour Trophy |url=http://mtb.hr/vijesti/6598-brze-vijesti-xco-samobor-vec-25-puta-zaredom-nasi-uspjesni-na-alpentour-trophy.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20190226011013/http://mtb.hr/vijesti/6598-brze-vijesti-xco-samobor-vec-25-puta-zaredom-nasi-uspjesni-na-alpentour-trophy.html |archive-date=26. veljače 2019. |access-date=23. studenoga 2018.}}</ref> '' |- align="center" |MTB || style="background:#FFE135;"| | align="left" | XCO Vallis Aurea | C2 ||2012. || |<ref>https://www.pozeska-kronika.hr/crna-kronika/itemlist/tag/biciklisti%C4%8Dka%20utrka.html</ref><ref>https://www.pozeska-kronika.hr/sport/item/4099-3-biciklisticka-utrka-xco-vallis-aurea-pozega-2014.html</ref> |- align="center" |MTB || style="background:#FFE135;"| | align="left" | XCO Vučja staza | C2 || ||''vozi se'' |<ref>https://www.mtb.hr/vijesti/hbs-objavio-kalendar-kup-i-prvenstvenih-mtb-utrka-2019/</ref> |} ;<big>Bilješke</big> {{izvori|group="N"}} |} ==Vanjske poveznice == * [https://www.hbs.hr/ Hrvatski biciklistički savez] * [https://www.uci.org/ UCI] ** UCI ranking: [https://www.uci.org/road/rankings Cesta] [https://www.uci.org/track/rankings Pista] [https://www.uci.org/mountain-bike/rankings MTB] [https://www.uci.org/bmx-racing/rankings BMX utrke] [https://www.uci.org/bmx-freestyle/rankings BMX freestyle] [https://www.uci.org/cyclo-cross/rankings CX] [https://www.uci.org/trials/rankings Trials] * [http://biciklijade.com Biciklijade u Hrvatskoj i susjednim zemljama] * [http://www.pedala.hr Biciklističke rute u Hrvatskoj; Popis linkova za biciklizam i cikloturizam] * [https://cikloturizam.hr/ Cikloturizam u Hrvatskoj] ;Baze podataka → cestovni biciklizam * [http://bikeraceinfo.com/index.html BikeRaceInfo] * [http://www.cqranking.com/men/asp/gen/start.asp CQ ranking] * [http://www.cyclingarchives.com/coureurs.php Cycling Archives] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170624124810/http://www.cyclingarchives.com/coureurs.php |date=24. lipnja 2017. }} * [http://www.cyclingbase.com/index.php Cycling Base] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170701195037/http://www.cyclingbase.com/index.php |date=1. srpnja 2017. }} * [http://www.cyclingfever.com Cycling Fever] * [http://www.procyclingstats.com PCS] * [http://www.velofacts.com/pro-cycling-database/ Velofacts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170708050824/http://www.velofacts.com/pro-cycling-database/ |date=8. srpnja 2017. }} → brdski biciklizam * [https://www.mtbdata.com/ mtbdata] ==Izvori== *http://www.hoo.hr/hr/hrvatski-olimpijski-odbor/nacionalni-sportski-savezi/24-savezi-olimpijskih-sportova/hrvatski-biciklisticki-savez {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150205034237/http://www.hoo.hr/hr/hrvatski-olimpijski-odbor/nacionalni-sportski-savezi/24-savezi-olimpijskih-sportova/hrvatski-biciklisticki-savez |date=5. veljače 2015. }} *http://www.vecernji.hr/ostali-sportovi/kiserlovski-zavrsio-10-u-poretku-i-izjednacio-svoj-najbolji-rezultat-942219 *http://www.vecernji.hr/ostali-sportovi/kiserlovski-ostvario-najbolji-rezultat-hrvatskog-biciklizma-ikad-430791 *http://www.crosport.hr/kristijan-durasek-uspjesno-zavrsio-tour-de-france-varazdinac-nadmasio-miholjevicev-rezultat-iz-2003-godine {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Biciklizam]] [[Kategorija:Biciklizam u Hrvatskoj|Hrvatska]] afjup9kvb8s4guv5obivvqi6stf4s07 0 528302 7569603 7043292 2026-08-04T13:17:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569603 wikitext text/x-wiki <table width="270" style="border:solid #B8B8B8 1px; float:right;margin:3px;padding:5px"> <tr> <td colspan="2" style="text-align:center;background-color:#e8e8ff;margin:5em;">'''Gradska vijećnica'''</td> </tr> <tr> <td colspan="2" height="70" style="text-align:center;">[[Datoteka:Брчанска Вијећница.jpg|270px|Ulaz u Gradsku vijećnicu]]</td> </tr> <tr> <td style="padding-left:15px;">Izgrađena:</td> <td style="padding-left:15px;">[[1892.]]</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="text-align:center;background-color:#E0E0E0;margin:4px;"> <b>Informacije</b></td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:15px;"><i>'''Lokacija: '''[[Brčko]]</i></td> </tr> <tr> </table> '''Gradska vijećnica''' je zgrada u središtu [[Brčko]]g i predstavlja jedan od najljepših i najreprezentativnijih objekata iz [[Austro-Ugarska|austrougarskog perioda]] građen u [[Pseudomaurski stil|pseudomaurskom stilu]]. Godine [[2004.]] je proglašena nacionalnim spomenikom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Povijest == [[Datoteka:Gradska vijećnica Brčko5.jpg|thumb|lijevo|Gradska vijećnica u Brčkom]] Gradska vijećnica u Brčkom sagrađena je [[1892.]] godine prema idejnom projektu arhitekta Aleksandra Viteka i izvođačkom projektu arhitekta Ćirila Ivekovića. Izgradnja je započela 1890. godine i trajala je 14 mjeseci i 18 dana. Građena je u [[Pseudomaurski stil|pseudomaurskom stilu]], s puno ukrasa na zidovima, iznad prozora i vrata i s kupolama na krovu. Povjeravanje posla službenom arhitekti Zemaljske vlade, koji će kasnije projektirati i [[Gradska vijećnica u Sarajevu|Vijećnicu u Sarajevu]], govori o značaju razvoja Brčkog u politici tadašnjih vlasti. Činjenica da se u Brčkom 1892. godine završava tako reprezentativan objekt gradske kuće, prije nego što je u Sarajevu i počela njegova izgradnja, i uz to ga projektira renomirani arhitekt, govori u prilog strategijskom, političkom i trgovačkom značaju Brčkog u novoj pokrajini Austro-Ugarske monarhije. Arhitektonske vrijednosti objekta, njegov značaj u urbanom miljeu Brčkog, i u miljeu bosanskohercegovačke graditeljske baštine, stilske osobenosti, predodređuju odnos prema tom objektu kao prema spomeniku arhitekture. Prvobitno je u Vijećnici bila smještena općina, zatim pošta, telegraf, Savska kapetanija, te gradska [[knjižnica]]. Danas su u njoj smješteni [[Gradonačelnik Brčko distrikta BiH|Ured gradonačelnika]] i Umjetnička galerija [[Brčko distrikt Bosne i Hercegovine|Brčko distrikta BiH]]. == Povezani članci == * [[Gradska vijećnica u Sarajevu]] * [[Gradska vijećnica u Gračanici]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske povezice == * [https://dzematrahic.ba/index.php/historija/brckog-i-okoline/7590-branska-beledija-vijenica Brčanska beledija - Vijećnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218134109/https://dzematrahic.ba/index.php/historija/brckog-i-okoline/7590-branska-beledija-vijenica |date=18. veljače 2021. }} [[Kategorija:Građevine u Brčkom]] [[Kategorija:Gradske vijećnice u Bosni i Hercegovini|Brčko]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] qwoop9iij4iq21du437skz3xanti6hm 0 529458 7569928 7242683 2026-08-05T02:36:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569928 wikitext text/x-wiki '''Hrvatski Motociklistički Savez''' (HMS) je krovna hrvatska organizacija za [[Motociklizam|motociklistički]] sport. Međunarodni naziv za ''Hrvatski motociklistički savez'' je '''Croatian Motorcycle Federation'''. Član je ''[[Svjetska motociklistička federacija|Svjetske motociklističke federacije]] (FIM)'', ''[[Europska motociklistička unija|Europske motociklističke unije]] (UEM / FIM-Europe)'' i ''Alpe Jadran motociklističke unije (AAMU)''. Osnovan je [[1924.]], a obnovljen [[25. siječnja]] 1997. u Zagrebu, nakon razdvajanja ''Hrvatskog auto i moto športskog saveza (HAMŠS)'', koji je osnovan [[5. listopada]] [[1991.]], na ''Hrvatski motociklistički savez'' i ''[[Hrvatski auto i karting savez]]''.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hoo.hr/hr/hrvatski-olimpijski-odbor/nacionalni-sportski-savezi/138-savezi-neolimpijskih-sportova/hrvatski-motociklisticki-savez |title=Arhivirana kopija |access-date=28. veljače 2015. |archive-date=2. travnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402161434/http://www.hoo.hr/hr/hrvatski-olimpijski-odbor/nacionalni-sportski-savezi/138-savezi-neolimpijskih-sportova/hrvatski-motociklisticki-savez |url-status=dead }}</ref> '''[[Prvi hrvatski motociklistički klub]]''' je prvi klub na ovom području koji se bavio motociklizmom, a osnovan je još u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca [[1921.]] godine u Zagrebu pod imenom ''1. Hrvatski moto klub u Zagrebu''.<ref>http://www.phmk-zagreb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=48&Itemid=54</ref> ==Svjetske motorsport igre== ==Cestovne utrke== ''eng. Road racing'' ===Klasične utrke=== ====Motocikli==== ''eng. Motorcycle (Bike) racing / Moto racing'' ====Skuteri==== ''eng. Scooter racing'' ====Motocikli s prikolicom==== ''eng. Sidecar racing'' ====Minimoto==== ''eng. Pocketbike (Minibike) racing / Minimoto / Circus racing'' ===Utrke izdržljivosti=== ''eng. Endurance racing'' ==Off-road utrke== ===Supermoto=== ''eng. Supermoto / Supermotard'' ===Kros utrke=== ====Motokros (MX)==== ''eng. Motocross / MX'' ====Superkros (SX)==== ''eng. Supercross / SX'' ====Motocikli s prikolicom==== ''eng. Sidecarcross racing / Sidecar motocross'' ====Četverocikl==== ''eng. Quad (ATV) motocross'' ====Motorne sanjke==== ''eng. Snocross / Snowcross / Snowmobile racing'' ====Motokultivator==== Svjetski jedinstveno natjecanje održava se u Orahovici.<ref>https://www.icv.hr/2020/09/svjetski-unikat-utrka-motokultivatora-i-moto-spektakl-postali-orahovacki-brend/</ref> ===Reli=== ''eng. Rally raid / Cross-country (Off-road) rallying'' ===Utrke izdržljivosti=== ====Enduro==== ''eng. Enduro'' ====Super enduro (EX)==== ''eng. Endurocross / Indoor enduro / Enduro-X / EX'' ===Trial=== ''eng. Trial / Observed trials'' ==Kružne utrke== ''eng. Track racing'' ===Speedway=== [[Jurica Pavlic]] bio je europski prvak 2007. ==Motoslalom== ''eng. Motorally / Motorcycle gymkhana'' ==Motoubrzanje== ''eng. Drag racing / Sprints'' ==Artistički motociklizam== ''eng. Freestyle'' ==Ostalo== Prvo (pokusno) motociklističko natjecanje u Hrvatskoj održano je 1912. na konjskom trkalištu u Črnomercu. Osnutkom „1. Hrvatskog moto kluba“ 1921. ta staza je dodijeljena klubu. [[Anton Štrban]] osigurao je prvi hrvatski trijumf na jednoj ''Velikoj nagradi''. Štrban je 1925. godine u Beču osvojio Veliku nagradu Austrije. Zadnji internacionalni susret na Črnomercu bio je u listopadu 1931. Prešlo se na novu elipsastu stazu Miramare, izgrađenu 1932. na kojoj se počeo prakticirati novi stil vožnje, Dirt-track. Prva Speedway staza otvorena je u Crikvenici. Kasnije je u Osijeku podignut veliki motoristički stadion, koji je ugostio prvo Zonsko prvenstvo svijeta u Speedwayu održano 1955. godine.<ref name="#1">{{Citiranje časopisa |url=http://www.oldest.hr/Prve-moto-utrke-u-Hrvatskoj.php |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20181211190329/http://www.oldest.hr/Prve-moto-utrke-u-Hrvatskoj.php |archive-date=11. prosinca 2018. |access-date=10. ožujka 2019.}}</ref> [[Zdravko Matulja]] je osvojio Prvenstvo Europe u klasi 50ccm s Tomosovim motociklom 1982. godine.<ref>https://www.motopuls.hr/images/stories/TESTOVI/T051/051PO_Tomos.pdf</ref> Angel Nieto, statistički jedan od nekoliko najuspješnijih motociklista u povijesti ostvario je Grand prix pobjede i na [[automotodrom Grobnik|grobničkoj]] i na [[Preluk|prelučkoj]] stazi.<ref>https://www.sportcom.hr/sport/auto-moto/moto/angel-nieto-1947-2017-preminuo-svjetski-as-koji-je-bio-omiljen-gost-na-legedarnoj-preluci-i-grobnickoj-pisti</ref> U studenom 2024. održala se premijera dokumentarnog filma '' "100 godina Hrvatskog motociklističkog saveza (1924 - 2024)" '' u produkciji [[GP1|GP1 TV]]-a.<ref>https://www.facebook.com/GP1.TV/posts/gp1-je-na-sino%C4%87njoj-sve%C4%8Danosti-100-godina-hrvatskog-motociklisti%C4%8Dkog-saveza-u-ho/1123816383083708/</ref><ref>https://www.gp1.hr/2022/03/kreator-tv-postaje-gp1/</ref><ref>https://prigorski.hr/foto-video-hrvatski-motociklisticki-savez-obiljezio-stoljece-rada-i-postojanja/</ref> ==Vidi još== * [[Motociklizam u Hrvatskoj]] * [[Isle of Man Tourist Trophy]] - ''najstarija, najopasnija i jedna od najprestižnijih motociklističkih utrka'' * [[Hrvatski jet ski savez]] ;Staze u Hrvatskoj * [[Automotodrom Grobnik|automotodrom Grobnik]], Rijeka - ''zadovoljava propise FIA-e i FIM-a'' * [[Preluk]], Opatija * [[Miramare (mototrkalište)|Miramare]], Zagreb * Relja (Zadar), ''utrke motocikala za prvenstvo bivše države''<ref>http://www.057info.hr/vijesti/2018-04-20/nakon-pola-stoljeca-u-zadru-utrke-motocikala</ref> * [[Popis auto i moto staza u Hrvatskoj]] * [[Popis speedway stadiona u Hrvatskoj]] ===Popis međunarodnih utrka u Hrvatskoj=== ;Utrke Svjetskog prvenstva u Hrvatskoj * [[Velika nagrada Hrvatske u motokrosu|FIM Croatian Motocross Grand Prix]], Jastrebarsko ([[Motokros staza Mladina|Mladina]]), Zabok ([[Motokros staza Vučak|Vučak]]) * [[Velika nagrada Hrvatske u speedwayu|FIM Croatian Speedway Grand Prix]], Donji Kraljevec * [[Svjetsko prvenstvo motocikala s prikolicom u Hrvatskoj|Svjetsko prvenstvo motocikala s prikolicom - Rijeka]], [[Automotodrom Grobnik|Grobnik]] * [[Svjetsko prvenstvo u motokrosu za prikoličare u Hrvatskoj]], Zabok (2004., '05., '06.)<ref>https://www.zagorje.com/clanak/sport/za-grand-prix-hrvatske-u-borbi-cak-posada</ref> * [[Velika nagrada Jugoslavije|Velika nagrada Jadrana, ''kasnije'' Velika nagrada Jugoslavije]], [[Preluk]] (1969. – 70., 1972. – 77.) i [[Automotodrom Grobnik|Grobnik]] (1978. – 90.) <!-- moguće gradske utrke za popis: Oroslavje (prije 06.), Osijek, Virovitica, Karlovac, Rovinj, Bjelovar, Koprivnica, Nagrada grada Šibenika (oko 97.) --> {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="background:#FFFFFF;" |+{{nowrap|}} |- style="vertical-align:top; horizontal-align:left" | Kazalo: :/G - gradska utrka :{{legenda|#CAE00D|međudržavna utrka}} <!--{{legenda|#F7E98E|}} style="background:#F7E98E"| --> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- !colspan="9" align="center"|''<!--ovdje ide kriterij za uvrštavanje na popis --> '' |- bgcolor="#EFEFEF" ! Vrsta utrke ! Naziv utrke ! Lokacija ! 1.<br>izdanje ! Zadnje<br>izdanje ! class="unsortable"|Bilješke ! class="unsortable"|Ref |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|[[402 Street Race|402 Bike Race]] ||više ||2009. ||''vozi se'' |''održava se u sklopu utrke 402 Street Race; '' |<ref name="#2">https://www.autosport.hr/auto/test/item/59297-nova-sezona-402-street-racea</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|[[402 Street Race|402 Quad Race]] ||više ||2009. ||''vozi se'' |''održava se u sklopu utrke 402 Street Race; '' |<ref name="#2"/> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cestovna ||align="left"|[[Alpe Adria International Motorcycle Championship]] (AAIMC) ||[[Rijeka]] ([[Automotodrom Grobnik|Grobnik]]) ||1992. ||''vozi se'' |''najstarije i najveće regionalno prvenstvo u Europi i svijetu; "Utrka prijateljstva" održana 11.10.1992. kao utemeljenje tog kupa; do kraja 2019. na Grobniku je održano 75 utrka tog natjecanja; originalno znan kao Alpe Adria Cup '' |<ref>https://drava.info/2018/08/boris-vadla-potvrdio-sjajnu-formu-na-grobniku/</ref><ref name="#3">http://poduckun.net/prvenstvo-svijeta-motocikli-s-prikolicom-odluka-o-svjetskim-prvacima-na-grobniku/</ref><ref>https://riautosport.hr/category/motociklizam/</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/552140/automoto-ostalo/otvorenje-nove-sezone-alpe-adria-na-automotodromu-grobnik/ |title=Arhivirana kopija |access-date=28. lipnja 2021. |archive-date=28. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210628171510/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/552140/automoto-ostalo/otvorenje-nove-sezone-alpe-adria-na-automotodromu-grobnik/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://sportnet.hr/vijesti/600306/automoto-ostalo/automotodrom-grobnik-alpe-adria-84-put-na-legendarnoj-stazi/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" |cross country reli ||align="left"|[[Dinaric Rally]] ||style="background:#CAE00D"| ||2020. ||''vozi se'' |'' '' |<ref>https://tris.com.hr/2020/09/poceo-tzv-dinaric-rally-je-li-motociklima-mjesto-na-nasim-planinama/</ref><ref>https://www.vecernji.hr/sport/odrzan-prvi-dinaric-rally-natjecatelji-odusevljeni-hrvatskom-1431470</ref><ref>https://www.index.hr/sport/clanak/promoviramo-ljepotu-koja-nam-je-pred-nosom-i-onda-jedan-covjek-sve-to-zeli-za-sebe/2641083.aspx</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|[[FIM Europska prvenstva u Hrvatskoj]] ||više || ||''vozi se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cestovna/G ||align="left"|[[Gimkana Matulji]] ||[[Matulji]] ||. ||''vozi se'' |''najstarija sportska manifestacija Općine Matulji; održava se kategorija klase Tomos; '' |<ref>https://www.novilist.hr/ostalo/auto-moto/gimkana-ne-bira-godine-najstarija-motociklisticka-priredba-odrzava-se-u-subotu-u-matuljima/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cestovna ||align="left"|IG Formel Classic (IGFC) ||Rijeka (Grobnik) || ||''vozi se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" |cestovna ||align="left"|International Classic Grand Prix (ICGP) ||Rijeka (Grobnik) || ||''vozi se'' |'' '' |<ref name="#3"/> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cestovna ||align="left"|International Grand Prix (IGP) ||Rijeka ([[Automotodrom Grobnik|Grobnik]]) || ||''vozi se'' |''klase: 125GP, 250GP, 500GP; '' |<ref>https://www.250gp.it/press/comunicati-stampa/igp-a-rijeka.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Moto memorijal Marko Zoretić / In memoriam Marko Zoretić ||[[Kastav]] ||2011. ||''vozi se'' |'' '' |<ref>https://www.motorevija.com.hr/clanac/odrzan-2-in-memoriam-marko-zoretic</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|[[Velika nagrada Hrvatske u motokrosu|Motocross Grand Prix of Croatia]] ||više || ||''vozi se povremeno'' |''[[Jastrebarsko]] ([[Motokros staza Mladina|Mladina]]), [[Zabok]] ([[Motokros staza Vučak|Vučak]]); '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kružna ||align="left"|[[Nagrada grada Preloga]] ||[[Prelog]] || ||2008. |''pozivna speedway utrka; organizirao [[Speedway klub "Prelog"|SK "Prelog"]]; '' |<ref name="#4">http://www.dvd.hr/speedway/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cestovna/G ||align="left"|[[Nagrada Križevaca]] ||[[Križevci]] ||1979. ||''vozi se'' |'' '' |<ref>https://prigorski.hr/foto-motociklizam-nagrada-krizevaca-za-ph-krizevcani-sjajni-na-41-motociklistickoj-priredbi-u-svom-gradu/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |brdska ||align="left"|[[Nagrada Učke]] || ||prije 1956. ||''NE vozi se'' |'' '' |<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.oldest.hr/Nagrada-Ucke.php |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20181119192508/http://www.oldest.hr/Nagrada-Ucke.php |archive-date=19. studenoga 2018. |access-date=13. listopada 2019.}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cestovna/G ||align="left"|NORA race ||[[Nova Rača]] ||2001. ||''vozi se'' |'' '' |<ref>https://bjelovarac.hr/najnovije/video-foto-nova-raca-je-i-ove-godine-bila-srediste-moto-sporta-otkrili-su-nam-tajnu-uspjeha-zbog-kojeg-jos-uvijek-traju/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cestovna/G ||align="left"|[[Oslobođenje Rijeke]] ||Rijeka ||1961. ||1972. |''utrke motocikala, motocikala s prikolicom i automobila; prvo izdanje održano u centru Rijeke, a ostala na kružnoj "stazi" oko Trsata; '' |<ref>http://www.formula1-dictionary.net/rijeka_povijest_1950-1975.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cestovna ||align="left"|[[Rijeka Rally Ronde]] ||Rijeka (Grobnik) || ||''vozi se'' |''poseban tip utrke koji se održava pod talijanskim pokroviteljstvom; '' |<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rallygo.it/rallyincircuit/index.php/la-storia |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=21. ožujka 2019. |archive-date=21. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190321162200/http://www.rallygo.it/rallyincircuit/index.php/la-storia |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" |kružna ||align="left"|[[Velika nagrada Hrvatske u speedwayu|Speedway Grand Prix of Croatia]] ||[[Donji Kraljevec]] ||2010. ||2012. |''drugi naziv FIM Croatian Speedway Grand Prix; prvi FIM Speedway Grand Prix u Hrvatskoj; organizira SK "Unia"; '' |<ref name="#4"/> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kružna ||align="left"|[[Velika nagrada Hrvatske u speedwayu#Kvalifikacije za SGP|Speedway Grand Prix Qualification]] ||više || ||''vozi se'' |''Donji Kraljevec, Prelog; kvalifikacije za narednu sezonu Speedway Grand Prixa; '' |<ref name="#4"/> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cestovna ||align="left"|[[Svjetsko prvenstvo motocikala s prikolicom u Hrvatskoj]] ||[[Rijeka]] ([[Automotodrom Grobnik|Grobnik]]) ||1980. ||''vozi se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|[[Svjetsko prvenstvo u motokrosu za prikoličare u Hrvatskoj]] ||[[Zabok]] ||2004. ||''vozi se povremeno'' |''međuizdanja: 2005., '06. '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cestovna ||align="left"|[[Velika nagrada Jugoslavije|Velika nagrada Jadrana]], ''kasnije''<br>[[Velika nagrada Jugoslavije]] ||više ||1969. ||1990. |''[[Preluk]] (1969. – 70., 1972. – 77.) i [[Automotodrom Grobnik|Grobnik]] (1978. – 90.); 14. rujna 1969. godine po prvi puta bodovana za Svjetsko prvenstvo pa sve do 1977. kada su zabranjene cestovne Grand Prix utrke; '' |<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.grobnik.hr/Povijest.hr.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20161225043829/http://www.grobnik.hr/Povijest.hr.html |archive-date=25. prosinca 2016. |access-date=5. siječnja 2017.}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kružna ||align="left"|[[Zlatna jabuka]] ||Donji Kraljevec || || |''pozivna speedway utrka; organizirao SK "Unia"; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kružna ||align="left"| ||[[Osijek]] ||colspan="2"|1955. |''prvo Zonsko prvenstvo svijeta u speedwayu; '' |<ref name="#1"/> |} |} ;Ostale utrke *Održavaju se višednevna natjecateljsko-rekreativna događanja Motohappening (od ??.; mjesta održavanja: Grobnik, Novi Marof) i Scooterhappening (od 2011.; mjesta održavanja: kartodromi u Čakovcu, Virovitici) u svrhu približavanja sporta publici. *Trans Euro Trail (TET)<ref>https://transeurotrail.org/what-is-the-tet/</ref> *Oldtimer moto rally Rijeka (od 1998.)<ref>https://sportnet.hr/vijesti/612923/automoto-ostalo/tradicionalni-moto-oldtimer-rally-rubom-kvarnerskog-zaljeva-na-dva-kotaca/</ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.hms-moto.hr/ Hrvatski Motociklistički Savez] * [http://www.phmk-zagreb.hr/ Prvi Hrvatski Motociklistički Klub] * http://www.motorbikeeurope.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160311192318/http://motorbikeeurope.com/ |date=11. ožujka 2016. }} * [http://www.grobnik.hr Grobnik] * [http://www.motori.hr Hrvatski motociklistički portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150308053603/http://www.motori.hr/ |date=8. ožujka 2015. }} * [http://www.mx-cro.com Hrvatski motocross portal] * [http://www.croline.com Hrvatski off-road portal] * [http://www.dvd.hr/speedway/ Speedway u Hrvatskoj] [[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Motociklizam]] [[Kategorija:Motociklizam u Hrvatskoj]] ce6e5016t5v8g2hpv04c5jh1yhatif8 0 529970 7570011 7490421 2026-08-05T08:17:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 6; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 4) #IABot (v2.0.9.5 7570011 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Igor Milić | Img = Igor_Milic.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = instrumentalist | Rodno_ime = Igor Milić | Pseudonim = Gigo | Rođenje = [[5. listopada]] [[1972.]] | Smrt = | Instrument = [[bas-gitara]], [[gitara]], [[berda]], [[Čelo (tambura)|čelo]], [[bugarija]], [[Brač (tambura)|brač]] | Žanr = | Zanimanje = [[glazbenik]]-instumentalist, [[pjevač]], [[glazbeni producent]], [[aranžer]], [[skladatelj]], glazbeni [[pedagog]] | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = Studio Emaus | Angažman = | URL = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Igor Milić''' ([[Osijek]], [[5. listopada]] [[1972.]]) [[hrvat]]ski je [[glazbenik]]-instrumentalist, [[pjevač]], [[glazbeni producent]], [[aranžer]], [[skladatelj]] i glazbeni [[pedagog]]. == Životopis == [[File:Slavonski becari.jpg|thumb| Slijeva na desno: Dalibor Stanarević, Igor Milić, Boris Kiraly]] === Glazbeni početci === Igor Milić rođen je 5. listopada 1972. u Osijeku. Prve dodire s [[Glazba|glazbom]] ostvaruje već kao petogodišnjak kad počinje svirati gitaru i tamburicu u krugu svoje obitelji. U dobi od devet godina uključuje se u [[Tambure|tamburaški]] [[orkestar]] Josipa Kolarića, u kojem svira brač 3, čelo, bugariju i berdu. U tom orkestru svira 5 godina te nastupa na mnogim tamburaškim smotrama i festivalima na kojima orkestar osvaja prestižne nagrade. Uz sviranje u orkestru Josipa Kolarića, od 1982. istodobno počinje svirati bugariju u KUD-u "Biseri Slavonije" pod vodstvom [[Franjo Slavko Batorek|Franje Slavka Batoreka]]. Tamo ostaje do 1987. kada prelazi u KUD "Srđan Petrov" (današnji "Željezničar"). U KUD-u "Srđan Petrov" ostaje do 1991. i svira bugariju, berdu i brač u narodnom orkestru pod vodstvom Miroslava Tanackovića i tamburaškom sastavu pod vodstvom Zvonka Murinjija. U tamburaškom sastavu "[[Bekrije]]" svirao je berdu i pjevao od 1987. do 1991. U razdoblju od 1991. do 1997. surađuje s mnogim tamburaškim sastavima (Josip Batorek – berda, bugarija) kao i sastavima [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]] (''Zlatne suze'', ''Pink Lady'', ''Vanessa Band'' – bas-gitara, gitara, vokal) te bilježi zapažene nastupe ("Turbo Limach Show" [[Siniša Cmrk|Siniše Cmrka]]) i suradnje s renomiranim hrvatskim pjevačima. [[File:Slavonski Bećari 1997.jpg|thumb|Slavonski Bećari 1997.]] === Slavonski bećari === Profesionalnu estradnu karijeru započeo je 1997. u legendarnom tamburaškom sastavu ''[[Slavonski bećari]]'' pod vodstvom [[Antun Nikolić Tuca|Antuna Nikolića Tuce]], u kojem djeluje do 2007. g. (berda i vokal). U tom razdoblju nastupao je na mnogim koncertima diljem svijeta, sudjelovao u preko 200 televizijskih nastupa i na 24 festivala.<ref name="pit">[http://pitomacafestival.hr/wp-content/uploads/2013/05/KNJI%C5%BDNI-BLOK-PRIJELOM.pdf Monografija - Pjesma moje Podravine], pristupljeno 10. ožujka 2015.</ref> Surađivao je s mnogim estradnim umjetnicima kao što su [[Krunoslav Kićo Slabinac]], [[Miroslav Škoro]], [[Đuka Čajić]], [[Marta Nikolin]], Stjepan Jeršek Štef, Željko Lončarić Žec, [[Davor Radolfi]], [[Milo Hrnić]], [[Pero Panjković]]. ''Slavonski bećari'' dobitnici su mnogobrojnih nagrada i priznanja ne samo u Hrvatskoj nego i diljem svijeta. Godine 1997. ''Slavonski bećari'' objavljuju studijski album ''Baš je bila luda godina'',<ref name="bec">[http://www.croart.com/cdinfo.php?kataloski_broj=3787 Slavonski bećari: Baš je bila luda godina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923211221/http://www.croart.com/cdinfo.php?kataloski_broj=3787 |date=23. rujna 2015. }}, pristupljeno 10. ožujka 2015.</ref> 2003. ''Narodne božićne pjesme'',<ref name="bec1">[http://www.croart.com/cdinfo.php?kataloski_broj=14434 Slavonski bećari: Narodne božićne pjesme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923211218/http://www.croart.com/cdinfo.php?kataloski_broj=14434 |date=23. rujna 2015. }}, pristupljeno 10. ožujka 2015.</ref> a do 2007. objavljena su 22 njihova festivalska izdanja.<ref name="cropoz">[http://www.crorec.hr/crorec.hr/trazilica_rezultati.php?PHPSESSID=8c5f67f2b5d5f7eac6ba190657a3237b&UWE_PRESERVE%5B%5D=PHPSESSID&UWE_TOKEN=b97fc93ae2e9dfe5a88c5ee9d36f6f97&SE=zlatne+%9Eice+slavonije&x=0&y=0 Croatia records – izdanja požeškog festivala "Zlatne žice Slavonije"], pristupljeno 10. ožujka 2015.</ref><ref name="crobro">[http://www.crorec.hr/crorec.hr/trazilica_rezultati.php?PHPSESSID=8c5f67f2b5d5f7eac6ba190657a3237b&UWE_PRESERVE%5B%5D=PHPSESSID&UWE_TOKEN=8123866d762dbfd0b82c855c5e32b85d&SE=brodfest&x=0&y=0 Croatia records – festival "Pjesme Podravine i Podravlja", Pitomača], pristupljeno 10. ožujka 2015.</ref><ref name="cropit">[http://www.crorec.hr/crorec.hr/trazilica_rezultati.php?PHPSESSID=8c5f67f2b5d5f7eac6ba190657a3237b&UWE_PRESERVE%5B%5D=PHPSESSID&UWE_TOKEN=0e7201d2887f351bb50cdb3b11ec2ec3&SE=pitoma%E8a&x=0&y=0 Croatia records – izdanja Brodfesta], pristupljeno 10. ožujka 2015.</ref> [[File:Slavonski Bećari.jpg|thumb|Slavonski Bećari – Boris Kiraly, Igor Milić, Antun Nikolić, Mario Nikolić, Dalibor Stanarević]] === Studio "Emaus" === Igor Milić je 2003. pokrenuo vlastiti glazbeni studio "Emaus" u kojem radi kao glazbeni producent, skladatelj, aranžer, studijski instrumentalist i pjevač. Od 2005. rad studija usmjerio je na [[Duhovna glazba|duhovnu glazbu]]. U sklopu "Emausa" potpisuje produkcije nekoliko [[album]]a: ''Izbroj darove'' (produkcija),<ref name="EPC">[http://www.epc.hr/hr/izdavastvo/cd-dvd/ EPC izdavaštvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150210143047/http://epc.hr/hr/izdavastvo/cd-dvd/ |date=10. veljače 2015. }}, pristupljeno 10. ožujka 2015.</ref> ''Sanctus'' (produkcija, aranžman, instrumentacija – gitara, bas-gitara, solo gitara, berda, kontrabas),<ref name="SAN">[http://www.glas-slavonije.hr/186307/4/Deset-duhovnih-i-jedna-domoljubna-skladba Sanctus - promocija CD-a, Glas Slavonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150723182540/http://www.glas-slavonije.hr/186307/4/Deset-duhovnih-i-jedna-domoljubna-skladba |date=23. srpnja 2015. }}, pristupljeno 10. ožujka 2015.</ref> ''Radost s neba'' (produkcija, aranžman, instrumentacija – gitara, bas-gitara).<ref name="EPC2">[http://www.epc.hr/hr/aktualno/vijesti/rijeka-zivota---radost-s-neba,695.html EPC - aktualno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150723173716/http://www.epc.hr/hr/aktualno/vijesti/rijeka-zivota---radost-s-neba,695.html |date=23. srpnja 2015. }}, pristupljeno 10. ožujka 2015.</ref> Također je producirao pjesme za festivale duhovne glazbe ([[Bonofest]],<ref name="bon">[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=241:vukovar-odran-festival-duhovne-glazbe-rbonofest-2010l&catid=5:bonofest&Itemid=29 Bonofest 2010. – članak], pristupljeno 10. ožujka 2015.</ref> [[Krapinafest]],<ref name="kra">[http://www.zg-nadbiskupija.hr/dokumenti/najave/krapina-festival-duhovne-glazbe-krapinafest-2012 Krapinafest 2012. – članak], pristupljeno 10. ožujka 2015.</ref><ref name="kra1">[http://www.laudato.hr/Novosti/Glazba/Festival-duhovne-glazbe-Krapinafest-2013-.aspx Krapinafest 2013. – članak], pristupljeno 10. ožujka 2015.</ref> [["Svjetlost dolazi"]], Zadar<ref name="zad">[http://www.zadarskilist.hr/clanci/22032013/festival-duhovne-glazbe-svjetlost-dolazi "Svjetlost dolazi" 2013. – članak], pristupljeno 10. ožujka 2015.</ref>) za koje je uz produkciju radio aranžmane i instrumentaciju. Rad u studiju "Emaus" obuhvaća i produkciju hrvatske inačice svjetski poznate evangelizacijske dječje predstave "Slagalica", u kojoj je posudio glas jednom od glavnih likova. Surađivao je s poznatim svjetskim kazališnim producentom [[Richard Montez|Richardom Montezom]], osnivačem međunarodnoga [[Kazalište|kazališta]] "Cornerstone Arts", koji mu je dodijelio jednu od glavnih uloga u [[mjuzikl]]u [[Andrew Lloyd Webber|Andrewa Lloyda Webbera]] ''[[Josip i kričave boje njegovih snova]]'' izvedenoga u [[Osijek]]u i [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]: za istu je predstavu u varaždinskoj Areni vodio orkestar.<ref name="cor">[http://www.cornerstonearts.hr/ Cornerstone arts Hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150526160231/http://www.cornerstonearts.hr/ |date=26. svibnja 2015. }}, pristupljeno 10. ožujka 2015.</ref> Za "Cornerstone Arts" je 2013. s Majom Vargom radio cjelokupnu glazbenu produkciju za poznati mjuzikl [[Claude-Michel Schönberg|Claudea-Michela Schönberga]] ''[[Jadnici (2012.)|Jadnici]]'' ([[Francuski|fr.]] ''Les Miserables''). === Tamburaška škola "Šandor Petefi" === U suradnji s [[Emerik Huđik|Emerikom Huđikom]] 2008. osnovao je tamburašku školu u [[Erdut]]u u sklopu KUD-a "Šandor Petefi" u kojoj djeluje kao glazbeni pedagog i [[učitelj]] tambura. Voditelj je dvaju orkestara u kojima svira više od tridesetero djece s kojima je do danas nastupao diljem [[RH|Hrvatske]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Slovenija|Slovenije]] i [[Slovačka|Slovačke]]. Orkestar je surađivao s poznatim estradnim imenima kao što su Antun Nikolić Tuca, Igor Delač, Mario Roth, Adriana Baković.<ref>[http://www.hrvatskidomvukovar.hr/index.php?id=126 Najava koncerta – hrvatski dom Vukovar], pristupljeno 10. ožujka 2015</ref> Uz veliki broj tamburaških aranžmana koje potpisuje, notno je zabilježio i 16 autohtonih izvornih narodnih mađarskih pjesama s područja Dalj planine. KUD i tamburaška škola osvojili su mnoga priznanja i nagrade, a jedna od najvrijednijih je nagrada Republike Mađarske dodijeljena 2014. godine za promicanje i očuvanje kulturne baštine. === Tamburaške škole u Australiji === 2014. godine u Sydneyu Australija, Igor Milić pregovora s Miletom Dejanovicem, predsjednikom AHFG "Linđo" Sydney o osnivanju tamburaških škola za djecu i odrasle u okviru hrvatskih folklornih grupa u Australiji kao i predstavljanju i afirmaciji tambure kao hrvatskog tradicijskog instrumenta izvan okvira hrvatskih folklornih društava. 2015. godine osniva prvu tamburašku školu za djecu u okviru AHFG "Linđo" Sydney i već nakon nekoliko mjeseci ostvaruje zapažene nastupe. Istovremeno počinje raditi kao koordinator tamburaške sekcije i folklornog ansambla HFG "Domovina" Sydney s kojim također vrlo brzo ostvaruje zapažene rezultate. 2016. godine u FG "Mladi Hrvati" Melbourne osniva dvije tamburaške škole, za djecu i odrasle. Prvi zapažen nastup ostvaruje već u svibnju 2016. U FA "Hrvatska zora" Melbourne istovremeno radi kao voditelj tamburaške sekcije. Iste godine uz pomoć pastora Damira Posavca u crkvi SDA "St Albans" Melbourne Igor Milić osniva crkveni tamburaški orkestar. Crkva financira nabavu instrumenata iz Hrvatske i orkestar započinje s radom. Osim Australaca hrvatskog podrijetla u orkestru sviraju i pripadnici drugih etničkih skupina. Osim ove posebnosti zanimljivo je istaknuti da orkestar izvodi kršćansku duhovnu glazbu za koju tamburaške orkestralne aranžmane piše Igor Milić. Orkestar uspješno djeluje i nastupa diljem Australije. Važnost, kvalitetu i značaj ovih projekata prepoznao je i "[[Darebin Ethnic Communities Council]]" u Melbourneu koji je podržao rad Igora Milića i ponudio suradnju i osnivanje tamburaške škole pod njihovim pokroviteljstvom. Australska državna radiotelevizija [[SBS]] objavila je dva intervjua 2015. i 2016. godine u kojima je Milić predstavio svoje projekte, a [[Hrvatski vjesnik (Melbourne)|Croatian Herald Melbourne]]<ref>[https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/v/t1.0-9/12799150_10209292288483349_418506735700027661_n.jpg?_nc_cat=110&_nc_ht=scontent-vie1-1.xx&oh=63e506cbb43c19e7f512fe80db1050ba&oe=5D221CD6 Croatian Herald Melbourne 27.1.2019.], pristupljeno 10. ožujka 2019</ref> u izdanju 27.01.2016. je o tome objavio članak. == Diskografija == === Slavonski bećari - od 1996. === ==== Albumi ==== * 1997. – ''Baš je bila luda godina''<ref name="bec"/> * 2003. – ''Narodne božićne pjesme''<ref name="bec1"/> ==== Festivali ==== * Brodfest<ref name="crobro"/> ** 1997. - "Vukovaru, srećo, dobar dan" ** 1998. – "Sveta Kata, snig za vrata" ** 1999. – "Kućo moja na pol' šora"<ref name="dis37">[http://www.deezer.com/album/6575089 Diskografija - "Kućo moja na pol' šora"] pristupljeno 23. listopada 2015.</ref> ** 2000. – "Najlipše su cure u Daražu"<ref name="dis38">[http://www.deezer.com/album/6559963 Diskografija - "Najlipše su cure u Daražu"] pristupljeno 23. listopada 2015.</ref> ** 2001. – "Dođi, diko, na šokačko sijelo" ** 2003. – "Vatra ivanjska"<ref name="dis40">[http://www.diskografija.com/album/brodfest-2003-narodni-hit-770.htm Diskografija - "Vatra ivanjska"] pristupljeno 23. listopada 2015.</ref> ** 2004. – "Lovačka himna"<ref name="dis41">[http://www.diskografija.com/album/brodfest-2004-narodni-hit-765.htm Diskografija - "Lovačka himna"] pristupljeno 23. listopada 2015.</ref> ** 2005. – "Ej ravnico, moja mati"<ref name="dis42">[http://www.diskografija.com/album/brodfest-2005-narodni-hit-703.htm Diskografija - "Ej ravnico, moja mati"] pristupljeno 23. listopada 2015.</ref> ** 2007. – "Oj, djetešce moje drago"<ref name="dis43">[http://www.diskografija.com/album/bozic-dolazi-1376.htm Diskografija - "Oj djetešce moje drago"] pristupljeno 23. listopada 2015.</ref> * Požeški festival ''Zlatne žice Slavonije''<ref name="cropoz"/> ** 1996. – "Kapo moja poderana"<ref name="dis49">[http://www.deezer.com/album/6429159 Diskografija - "Kapo moja poderana"] pristupljeno 23. listopada 2015.</ref> ** 1997. – "Otac mi je stari tamburaš" ** 1998. – "Pokid'o sam na biciklu žbice" ** 2001. – "Da se meni još jedanput roditi" ** 2005. – "Nikad nismo bolje pili" * Pitomača<ref name="pit"/><ref name="cropit"/> ** 1998. – "Prve ljubavi"<ref name="dis56">[http://www.emusic.com/album/various-artists/pitomaca-98-pjesme-podravine-i-podravlja/14065148/ Diskografija - "Prve ljubavi"] pristupljeno 23. listopada 2015.</ref> ** 1999. – "Kuca srce Slavonije"<ref name="dis57">[http://www.deezer.com/album/9535946 Diskografija - "Kuca srce Slavonije"] pristupljeno 23. listopada 2015.</ref> ** 2000. – "Samo pjevaj"<ref name="dis58">[http://www.muzikasi.eu/Pitomaca/pp932013.html Diskografija - "Samo pjevaj"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151221223055/http://muzikasi.eu/Pitomaca/pp932013.html |date=21. prosinca 2015. }} pristupljeno 23. listopada 2015.</ref> ** 2001. – "Bećarska krv"<ref name="dis59">[http://www.muzikasi.eu/Pitomaca/pp932013.html Diskografija - "Bećarska krv"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151221223055/http://muzikasi.eu/Pitomaca/pp932013.html |date=21. prosinca 2015. }} pristupljeno 23. listopada 2015.</ref> ** 2002. – "Baranjska rujna zoro"<ref name="dis60">[http://www.muzikasi.eu/Pitomaca/pp932013.html Diskografija - "Baranjska rujna zoro"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151221223055/http://muzikasi.eu/Pitomaca/pp932013.html |date=21. prosinca 2015. }} pristupljeno 23. listopada 2015.</ref> ** 2004. – "Pala Drava Dunavu u zagrljaj"<ref name="dis61">[http://library.foi.hr/m3/detaljicd.asp?sqlx=29442&sqlid=70&sqlnivo=&U=Maja%20Zeko Diskografija - "Pala Drava Dunavu u zagrljaj"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304111635/http://library.foi.hr/m3/detaljicd.asp?sqlx=29442&sqlid=70&sqlnivo=&U=Maja%20Zeko |date=4. ožujka 2016. }} pristupljeno 23. listopada 2015.</ref> ** 2005. – "Zavirih ja u tvoje srdašce"<ref name="dis62">[http://www.muzikasi.eu/Pitomaca/pp932013.html Diskografija - "Zavirih ja u tvoje srdašce"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151221223055/http://muzikasi.eu/Pitomaca/pp932013.html |date=21. prosinca 2015. }} pristupljeno 23. listopada 2015.</ref> ** 2007. – "Bećarski život"<ref name="dis63">[http://www.muzikasi.eu/Pitomaca/pp932013.html Diskografija - "Bećarski život"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151221223055/http://muzikasi.eu/Pitomaca/pp932013.html |date=21. prosinca 2015. }} pristupljeno 23. listopada 2015.</ref> ** 2009. – "Teci, Dravo" === Studio Emaus === ==== Albumi ==== * 2011. ''Izbroj darove'' – Zbor EPC Radosna vijest, Osijek (Izdavač: Izvori, kršćanski nakladni zavod, Osijek; Glazbena produkcija: Studio Emaus; Glazbeni producent: Igor Milić)<ref name="EPC"/> * 2012. ''Na putu svetosti'' – Sanctus (Izdavač: Franjevački samostan, Našice; Glazbena produkcija i mastering: Studio Emaus, Osijek; Glazbeni producent: Igor Milić; Izvršni producent: Judita Paljević)<ref name="SAN"/> * 2014./2015. ''Radost s neba'' – Rijeka života, Belišće (Izdavač: Izvori, kršćanski nakladni zavod, Osijek; Glazbena produkcija: Studio Emaus; Glazbeni producent: Igor Milić)<ref name="EPC2"/> ==== Festivali ==== * Glazbeni festival "Pjesme podravine i podravlja", Pitomača 2009.; ''Slavonski bećari'' "Teci Dravo", glazbeni producent Igor Milić<ref>[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izdanje.php?OBJECT_ID=614232 Croatia records – Pjesme Podravine i Podravlja Pitomača], pristupljeno 10. ožujka 2015.</ref> * Slavonski bećari "Srce Valpovštine", glazbeni producent Igor Milić * Bonofest (Izdavač: Župa sv. Filipa i Jakova, Vukovar; Urednik izdanja: fra Ivica Jagodić)<ref name="bon"/> ** 2010. Mirjam Vida Blagojević: "Molitvom tebe zovem" (I. Milić, D. Magušić, I. Milić) - glazbeni producent Igor Milić ** 2010. Zoran Hornjak: "Put kojim je prošao Bog" (Z. Hornjak, Z, Hornjak, Z. Hornjak/S. Batorek) - tonski snimatelj Igor Milić * Krapinafest (Izdavač: Kajscena; Za izdavača: Boris Pavleković)<ref name="kra"/><ref name="kra1"/> ** 2012. – Mirjam Vida Blagojević: "Agonija" (V. Lustig, V. Lustig, I.Milić) - glazbeni producent Igor Milić ** 2012. – Maja Varga: "Svet je Gospod" ( M. Varga, M. Varga, I. Milić) - glazbeni producent Igor Milić ** 2012. – Zoran Hornjak: "Budi uvijek uz mene" (Z. Hornjak, Z. Hornjak, I. Milić) - glazbeni producent Igor Milić ** 2013. – Sanctus: "Ja ljubim Jahvu" (J. Paljević) - glazbeni producent Igor Milić ** 2013. – Maja Varga: "Na tvojim oltarima" (M. Varga, M. Varga, I. Milić) - glazbeni producent Igor Milić * Festival duhovne glazbe "Svjetlost dolazi", Zadar ** 2013. – Zoran Hornjak: "Vjera" (Z. Hornjak) - glazbeni producent Igor Milić<ref name="zad"/> ==== Ostalo ==== * 2012. – Dječja evangelizacijska predstava "Slagalica" – glazbeni producent Igor Milić * 2013. – Mjuzikl "Jadnici" – glazbeni producent Igor Milić<ref name="cor"/> ==== Diskografska suradnja ==== * 2009. – Album "Šarengrad" – [[Krle i Inspektori]] (prateći vokali i bas-gitara)<ref>[http://www.discogs.com/Krle-I-Inspektori-%C5%A0arengrad/release/5332207 Album Krle i inspektori - Discogs], pristupljeno 10. ožujka 2015.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.youtube.com/watch?v=q9doV3-Y6fw Molitvom tebe zovem - Bonofest 2010.] * [https://www.youtube.com/results?search_query=put+kojim+je+pro%C5%A1ao+Bog Put kojim je prošao Bog - Bonofest 2010.] * [https://www.youtube.com/watch?v=u9ASG0BBsfY Mirjam Vida Blagojević: Agonija - Krapinafest 2012.] * [https://www.youtube.com/watch?v=_vOrmgtZv2I Maja Varga: Svet je Gospod - Krapinafest 2012.] * [https://www.youtube.com/watch?v=lnLk860K_gM Zoran Hornjak: Budi uvijek uz mene - Krapinafest 2012.] * [https://www.youtube.com/watch?v=lmaoiA-D4GQ Sanctus: Ja ljubim Jahvu - Krapinafest 2013.] * [http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/153954610 ZAMP popis djela] * [https://www.youtube.com/watch?v=2n5plNbkCVs Krist jednom stane na žalu - Adrijana Baković i tamburaški orkestar MKUD-a "Šandor Petefi"] * [https://soundcloud.com/gigo111/ritam-sokadije?utm_source=soundcloud&utm_campaign=share&utm_medium=facebook Intervju: najava božićnog koncerta MKUD-a Šandor Petefi na Radio Osijeku u emisiji "Ritam Šokadije"] * [http://www.discogs.com/artist/2200022-Ansambl-Slavonski-Be%C4%87ari Diskografija - Slavonski bećari] * [https://www.youtube.com/watch?v=9r5zmYrs8xA&feature=youtu.be Božićni koncert tamburaške škole MKUD-a Petefi Šandor] * [https://www.youtube.com/watch?v=OuPUIIDHIOw Slavonski bećari u emisiji Lijepom našom, splet pjesama s albuma "Baš je bila luda godina"] * [https://www.youtube.com/watch?v=3SprWclGPZw&feature=youtu.be Igor Milić u ulozi faraona u mjuziklu "Josip i kričave boje njegovih snova", Osijek 9. prosinca 2011.] * [https://www.youtube.com/watch?v=Xi2e16le1tU Slavonski bećari - spot pjesme milenija "Vukovaru, srećo, dobar dan"] * [https://www.youtube.com/watch?v=Xi2e16le1tU Slavonski bećari - spot pjesme "Sveta Kata bit će snig za vrata"] * [https://www.youtube.com/watch?v=tqmxntlevQM Slavonski bećari - spot pjesme "Kućo moja na pol šora"] {{GLAVNIRASPORED:Milić, Igor}} [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni producenti]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Životopisi, Osijek]] [[Kategorija:Tamburaška glazba]] 9vk3w0dnew6f37fhxr8106tyfgtqw4i 0 537143 7569917 7489935 2026-08-05T01:30:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 3) #IABot (v2.0.9.5 7569917 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Velika početna slova}} {{Decimalni zarez}} {{prijevod-eng}} '''Hrvatski atletski savez''' ('''HAS''') je krovna organizacija za [[Hrvatska|hrvatsku]] [[atletika|atletiku]]. Hrvatski atletski savez je utemeljen [[1912.]] godine u [[Zagreb]]u kao Hrvatski atletski podsavez.<ref name="#1">{{Citiranje weba |url=http://www.hoo.hr/hr/hrvatski-olimpijski-odbor/nacionalni-sportski-savezi/15-savezi-olimpijskih-sportova/hrvatski-atletski-savez |title=Arhivirana kopija |access-date=23. ožujka 2015. |archive-date=2. travnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402143652/http://www.hoo.hr/hr/hrvatski-olimpijski-odbor/nacionalni-sportski-savezi/15-savezi-olimpijskih-sportova/hrvatski-atletski-savez |url-status=dead}}</ref> Međunarodni naziv za Hrvatski atletski savez je ''Croatian Athletic Federation''. Član je [[Međunarodni atletski savez|Međunarodnog atletskog saveza]] (IAAF), međunarodnog udruženja atletskih saveza od [[25. veljače]] [[1992.]] godine. == O savezu == ''Hrvatski atletski savez'' je krovna organizacija za [[Hrvatska|hrvatsku]] [[atletika|atletiku]]. Hrvatski atletski savez je utemeljen [[1912.]] godine u [[Zagreb]]u kao ''Hrvatski atletski podsavez''.<ref name="#1"/> Kasnije se nazivao ''Atletski savez Hrvatske (ASH)''.<ref>https://web.archive.org/web/20190325223604/https://ak-sloboda.hr/wp-content/uploads/2016/04/ST-ST-rev1.pdf</ref> Međunarodni naziv za Hrvatski atletski savez je ''Croatian Athletic Federation''. Hrvatski atletski savez je [[Međunarodni atletski savez|Međunarodnog atletskog saveza]] (IAAF) od [[25. veljače]] [[1992.]] godine, ''European Athletics Association (EAA)'' i ''International Association of Ultrarunners (IAU)''. Hrvatski atletičari natječu se i u natjecanjima koja organizira ''World Mountain Running Association (WMRA)'' te ''International Trail Running Association (ITRA)''. Krovna organizacija za dugoprugaško trčanje u Hrvatskoj je HUVA (Hrvatska udruga vanstadionske atletike) koja je osnovana 9.12.2017. u Zagrebu te je trenutačno zamijenila HUCIPT (Hrvatska udruga za cestovno i planinsko trčanje), dotadašnju krovnu organizaciju koja je osnovana 12.11.2005. u Zagrebu udruživanjem 14 atletskih klubova kojima je cestovno, planinsko i trail trčanje bilo osnovni vid bavljenja atletikom. HUVA je u članstvu HAS-a kao što je to bio i HUCIPT.<ref name="#2">{{Citiranje časopisa |url=https://valtrci.com/2017/10/06/dugoprugasko-trcanje-u-hrvatskoj/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20191111213703/https://valtrci.com/2017/10/06/dugoprugasko-trcanje-u-hrvatskoj/ |archive-date=11. studenoga 2019. |access-date=15. siječnja 2019.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://kciptsamobor.hr/2017/01/13/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20190116050359/http://kciptsamobor.hr/2017/01/13/ |archive-date=16. siječnja 2019. |access-date=15. siječnja 2019.}}</ref> Trčanjem stepenicama upravlja ''Udruga toranj trčanje Hrvatska'' ''(Towerrunning Croatia Association)''.<ref>https://sib.net.hr/sport/ostalo-sport/3977576/hrvatska-postala-clanica-svjetske-organizacije-u-trcanju-po-neboderu/</ref><ref>https://www.vatrogasni-portal.com/news.php?readmore=7939</ref> ''Udruga neboderskih trkača'' osnovana je u Osijeku 18.12.2018.<ref>http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=75667</ref> ''Skyrunning Croatia'' upravlja skyrunning trčanjem.<ref>http://indirektno.com/prvi-licki-skyrunner-na-velebit-je-doveo-elitu-trkackog-sporta-a-svojim-rezultatima-doprinosi-promociji-sporta-licko-senjske-zupanije/</ref> == Osvojene medalje == ''Stanje travanj 2019. godine'' {| class="wikitable" width=30% style="font-size:90%; text-align:center;" |- !Natjecanje !! [[Datoteka:Gold medal with cup.svg|20px]] !! [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|20px]] !! [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|20px]] !!Ukupno |- |align=left|[[Olimpijske igre]] | 3 || 3 || 1 || 7 |- |align=left|Svjetska prvenstva | 6 || 5 || 2 || 13 |- |align=left|Svjetska dvoranska prvenstva | 2 || 1 || 3 || 6 |- |align=left|Europska prvenstva | 7 || 3 || 3 || 13 |- |align=left|Europska dvoranska prvenstva | 3 || 3 || 8 || 14 |- ! Ukupno !! 21 !! 15 !! 17 !! 53 |} ==Olimpijske igre== <small>''nakon 2021.''</small> ''Posljednje finale: 2021. S.Perković '' ===Pojedinačno=== :''U kurzivu su hrvatski atletičari koji su medalje osvajali za Jugoslaviju.'' :- osvojene medalje: ^Tp ''preponaš(ica)'', ^Ts ''sprinter(ica)'', ^T ''trkač(ica) ostalo'', ^H ''hodač(ica)'', ^B ''bacač(ica)'', ^Sv ''skakač(ica) u visinu'', ^Sd ''skakač(ica) u daljinu'', ^V ''višeboj'' {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! # |- |1 |- |2 |- |3 |- |4 |- |5 |- |} | {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Atletičar(ka) ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{nowrap|[[Sandra Perković]]}} ||<small>B</small> | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Sara Kolak]] ||<small>B</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Blanka Vlašić]] ||<small>Sv</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Ivan Gubijan]]'' ||<small>B</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Franjo Mihalić]]'' ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |} |} ==Svjetska prvenstva== :'''''IAAF:''' Svjetsko prvenstvo na otvorenom *, Svjetsko prvenstvo u dvorani **, Svjetsko prvenstvo u polumaratonu *, Svjetsko prvenstvo u krosu *, Svjetski kup u brzom hodanju *, World Relays *''<br> :'''''IAU:''' 50 km World Championship *, 100 km World Championship *, 24 Hour World Championship *''<br> :'''''ITRA / IAU:''' Trail World Championship *''<br> :'''''WMRA:''' World Long Distance Mountain Running Challenge *, World Mountain Running Championship *''<br> :'''''ISF:''' Skyrunning World Championship *''<br> :'''''TWA:''' Towerrunning World Championship'' ''6. pro 2023.'' {{col-begin}} {{col-break}} {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="3" | Medalje ! align="center" colspan="6" | Trčanje ! align="center" rowspan="2" colspan="2" | Hodanje ! align="center" rowspan="2" colspan="2" | Višeboj ! align="center" rowspan="2" colspan="2" | Bacanja ! align="center" rowspan="1" colspan="4" | Skokovi ! align="center" rowspan="3" | Ukupno |- | align="center" colspan="2" | <small>{{Tooltip|ekipno|kros, 50 km, 100 km, 24 h}}</small> | align="center" colspan="2" | <small>{{Tooltip|štafete|4x 100, 4x 200, 4x 400, 4x 800, DMR, 4x 1500}}</small> | align="center" colspan="2" | <small>pojedinačno</small> | align="center" colspan="2" | <small>u daljinu</small> | align="center" colspan="2" | <small>u visinu</small> |- | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, trčanje, ekipno--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ž, trčanje, ekipno--> 1 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, trčanje, štafetno--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ž, trčanje, štafetno--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, trčanje, pojedinačno--> 1 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ž, trčanje, pojedinačno--> 1 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, hodanje--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ž, hodanje--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, višeboj--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ž, višeboj--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, bacanje--> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ž, bacanje--> 2 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, skakanje, u daljinu--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ž, skakanje, u daljinu--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, skakanje, u visinu--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ž, skakanje, u visinu--> 4 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 9 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, trčanje, ekipno--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ž, trčanje, ekipno--> 1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, trčanje, štafetno--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ž, trčanje, štafetno--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, trčanje, pojedinačno--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ž, trčanje, pojedinačno--> 2 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, hodanje--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ž, hodanje--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, višeboj--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ž, višeboj--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, bacanje--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ž, bacanje--> 1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, skakanje, u daljinu--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ž, skakanje, u daljinu--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, skakanje, u visinu--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ž, skakanje, u visinu--> 3 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 7 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, trčanje, ekipno--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ž, trčanje, ekipno--> 3 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, trčanje, štafetno--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ž, trčanje, štafetno--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, trčanje, pojedinačno--> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ž, trčanje, pojedinačno--> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, hodanje--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ž, hodanje--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, višeboj--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ž, višeboj--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, bacanje--> 2 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ž, bacanje--> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, skakanje, u daljinu--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ž, skakanje, u daljinu--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, skakanje, u visinu--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ž, skakanje, u visinu--> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 8 |- |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- ! align="center" colspan="20" | Trčanje<br><small>pojedinačno</small> <small>(detaljno)</small> |- ! align="center" rowspan="3" | Medalje ! align="center" colspan="10" | IAAF ! align="center" colspan="2" rowspan="2" | IAU ! align="center" colspan="2" rowspan="2" | ITRA ! align="center" colspan="2" rowspan="2" | WMRA ! align="center" colspan="2" rowspan="2" | ISF ! align="center" rowspan="3" | Ukupno |- ! align="center" colspan="2" | <small>{{Tooltip|prepone|60 m, 100/110 m, 400 m}}</small> ! align="center" colspan="2" | <small>{{Tooltip|sprint|60 m, 100 m, 200 m, 400 m}}</small> ! align="center" colspan="2" | <small>{{Tooltip|srednje<br>pruge|800 m, 1500 m, 3000 m, 3000 m sa zaprekama}}</small> ! align="center" colspan="2" | <small>{{Tooltip|duge<br>pruge|5000 m, 10000 m, polumaraton, maraton}}</small> ! align="center" colspan="2" | <small>kros</small> |- | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--prepone, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--prepone, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--sprint, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--sprint, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--srednje pruge, m--> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--srednje pruge, ž--> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--duge pruge, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--duge pruge, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--kros, m--> 1 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--kros, ž--> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ultramaratoni, m--> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ultramaratoni, ž--> 1 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--itra, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--itra, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--wmra, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--wmra, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--isf, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--isf, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 2 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--prepone, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--prepone, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--sprint, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--sprint, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--srednje pruge, m--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--srednje pruge, ž--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--duge pruge, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--duge pruge, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--kros, m--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--kros, ž--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ultramaratoni, m--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ultramaratoni, ž--> 2 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--itra, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--itra, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--wmra, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--wmra, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--isf, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--isf, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 2 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--prepone, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--prepone, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--sprint, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--sprint, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--srednje pruge, m--> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--srednje pruge, ž--> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--duge pruge, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--duge pruge, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--kros, m--> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--kros, ž--> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ultramaratoni, m--> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ultramaratoni, ž--> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--itra, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--itra, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--wmra, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--wmra, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--isf, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--isf, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 2 |- |} {{col-break}} {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="3" | Medalje ! align="center" colspan="2" | na Otvorenom* ! align="center" colspan="2" | u Dvorani** ! align="center" rowspan="3" | Ukupno |- ! align="center" colspan="4" | pojedinačno |- | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--otvoreno, m--> 1 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--otvoreno, ž--> 5 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--dvorana, m--> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--dvorana, ž--> 2 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 8 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--otvoreno, m--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--otvoreno, ž--> 5 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--dvorana, m--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--dvorana, ž--> 1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 6 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--otvoreno, m--> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--otvoreno, ž--> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--dvorana, m--> 2 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--dvorana, ž--> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 5 |- |} {{col-end}} ===IAAF & IAU=== :- ''Italic - hrvatski športaši koji su medalje osvajali za Jugoslaviju; njihove ekipne medalje se ne navode u gornjoj tablici jer su osim njih ekipu činili i srpski trkači'' :- ''broj u zagradi označava broj različitih disciplina (neovisnih o dvorana/otvoreno) u kojima je atletičar(ka) osvoji-o/la medalje'' ====Pojedinačno==== :''— označava atletičare koji se natječu samo na otvorenom'' :- osvojene medalje: ^Tp ''preponaš(ica)'', ^Ts ''sprinter(ica)'', ^T ''trkač(ica) ostalo'', ^H ''hodač(ica)'',<br>^B ''bacač(ica)'', ^Sv ''skakač(ica) u visinu'', ^Sd ''skakač(ica) u daljinu'', ^V ''višeboj'' {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! style="height:49px;"|# |- |1 |- |2 |- |3 |- |4 |- |5 |- |6 |- |7 |- |8 |- |} | {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan="2" | Atletičar(ka) ! rowspan="2" | ! width=50 colspan="2" | Zlato ! width=50 colspan="2" | Srebro ! width=50 colspan="2" | Bronca ! width=45 rowspan="2" | Ukupno |- ! <span style="font-size:70%">otvoreno ! data-sort-type="number"| <span style="font-size:70%">dvorana ! <span style="font-size:70%">otvoreno ! data-sort-type="number"| <span style="font-size:70%">dvorana ! <span style="font-size:70%">otvoreno ! data-sort-type="number"| <span style="font-size:70%">dvorana |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Blanka Vlašić]] ||<small>Sv</small> | style="background:#F7F6A8;" | 2 || style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 2 || style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 1 | 8 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | align="left" | [[Sandra Perković]] ||<small>B</small> | style="background:#F7F6A8;" | 2 || style="background:#F7F6A8;" | — | style="background:#DCE5E5;" | 1 || style="background:#DCE5E5;" | — | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | — | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Nikolina Šustić]] ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 || style="background:#F7F6A8;" | — | style="background:#DCE5E5;" | 1 || style="background:#DCE5E5;" | — | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | — | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Franjo Mihalić]]'' ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 || style="background:#F7F6A8;" | — | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | — | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | — | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Marija Vrajić-Trošić|Marija Vrajić]] (2) ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | — | style="background:#DCE5E5;" | 1 || style="background:#DCE5E5;" | — | style="background:#FFDAB9;" | 1 || style="background:#FFDAB9;" | — | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Stipe Žunić]] ||<small>B</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 || style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Filip Mihaljević]] ||<small>B</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Branko Zorko]] ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} |} {{col-begin}} {{col-break}} ====Ekipno==== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Atletičar(ka) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Antonija Orlić]] (2),<br>[[Nikolina Šustić]] (2) | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2 | align="left" | [[Marija Vrajić-Trošić|Marija Vrajić]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 3 | align="left" | [[Veronika Jurišić]] (2) | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 4 | align="left" | [[Barbara Belušić]],<br>''[[Zdravko Ceraj]]'',<br>''[[Domica Cetinić]]'',<br>{{nowrap|[[Matea Matošević]],}}<br>''[[Franjo Mihalić]]'',<br>Mirjana Šimek Bilić,<br>Nataša Šustić | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-break}} ;;Ekipe <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> <div style="height:200px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;50 km [[Antonija Orlić]], [[Nikolina Šustić]], [[Marija Vrajić-Trošić|Marija Vrajić]] (Z)<br> {{nowrap|[[Barbara Belušić]], [[Matea Matošević]], [[Marija Vrajić-Trošić|Marija Vrajić]] (B)}}<br> [[Veronika Jurišić]], Mirjana Šimek Bilić, Nataša Šustić (B) ;;;100 km [[Veronika Jurišić]], [[Antonija Orlić]], [[Nikolina Šustić]] (S–B)<br> ;;;24 h ''Najbolji rezultat je 5. mjesto Veronike Jurišić, Antonije Orlić i Paule Vrdoljak 2017; 660.651km<br>prvi put u povijesti nije bilo dovoljno za medalju;''<ref>https://magazin-trcanje.com/2017/07/26/ispravljena-nepravda-hrvatice-ipak-5-na-utrci-od-24-sata/</ref> </div> {{col-end}} {| class="wikitable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="font-size: 85%;" |-align="center" |colspan=3|''Discipline u kojima nije ostvareno finale, odnosno one u kojima nije ostvaren ulazak u top 12 ako nema kvalifikacija: '' |- !rowspan=2|otvoreno !!M |sprint • prepone • 800 m, 1500 m, 3000 m sa zaprekama, 5000 m, 10000 m, polumaraton, maraton • hodanje • skok u dalj, troskok, skok u vis, skok s motkom, disk, koplje • desetoboj • 50 km, 100 km, 24 h. |- !Ž |sprint • prepone • 800 m, 1500 m, 3000 m sa zaprekama, 5000 m, 10000 m, kros, polumaraton, maraton • hodanje • skok u dalj, troskok, skok s motkom, kugla • sedmoboj. |- !rowspan=2|dvorana !!M |sprint • 60 m P • 800 m • ''hodanje'' • skok u dalj, troskok, skok u vis, skok s motkom • sedmoboj. |- !Ž |sprint • 800 m, 1500 m, 3000 m • ''hodanje'' • skok u dalj, troskok, skok s motkom, kugla • petoboj. |} ===WMRA=== ;;Svjetsko prvenstvo u planinskom maratonu (/ planinskom trčanju na duge staze) <small>''World Long Distance Mountain Running Challenge''</small> Prvi nastup hrvatskih trkača bio je 2011. na prvenstvu u Sloveniji.<ref name="#3">http://www.aksljeme.com/2011/06/24/8-svjetsko-prven{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Najbolji rezultat u konkurenciji žena ostvarila je [[Veronika Jurišić]] (19.). Najbolji rezultat ženske reprezentacije je 7. mjesto Najbolji rezultat u konkurenciji muškaraca ostvario je [[Lovelos Slovinac]] (39.). Najbolji rezultat muške reprezentacije je 11. mjesto. ;;Svjetsko prvenstvo u planinskom trčanju <small>''World Mountain Running Championship''</small> Najbolji rezultat u konkurenciji žena ostvarila je [[Veronika Jurišić]] (26.).<ref name="#3"/> ===ISF=== ''International Skyrunning Federation'' Hrvatska još nije imala predstavnika. ===TWA=== ''Towerrunning World Association'' ==Kontinentalni kup== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Atletičar(ka) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Blanka Vlašić]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | 2 | align="left" | [[Sandra Perković]] * | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 3 | align="left" | [[Josip Alebić]] ** | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 4 | align="left" | [[Ana Šimić]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} ''* 2018. osvojila srebro iako je imala najdulji hitac natjecanja''<br> ''** dio štafete Europe'' ==Europska prvenstva== Napomena: Uključene i '''Europske igre'''. :'''''IAAF (EAA):''' Europsko prvenstvo na otvorenom, Europsko prvenstvo u dvorani, Europsko prvenstvo u krosu, Europski kup u brzom hodanju, Europsko prvenstvo u planinskom trčanju''<br> :'''''IAU:''' 50 km europsko momčadsko prvenstvo, 100 km europsko prvenstvo, 24 H europsko prvenstvo {| class="wikitable" |-bgcolor="#FFFFFF" |'''Legenda'''<br> :- ''italic - hrvatski atletičari koji su medalje osvajali za Jugoslaviju'' :''— označava atletičare koji se natječu samo na otvorenom'' :- osvojene medalje: ^Tp ''preponaš(ica)'', ^Ts ''sprinter(ica)'', ^T ''trkač(ica) ostalo'', ^H ''hodač(ica)'', ^B ''bacač(ica)'', ^Sv ''skakač(ica) u visinu'', ^Sd ''skakač(ica) u daljinu'', ^V ''višeboj'' :- ''broj u zagradi označava broj različitih disciplina (neovisnih o dvorana/otvoreno) u kojima je atletičar(ka) osvoji-o/la medalje'' |} ''21 Kol 2022'' ====Pojedinačno==== {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! style="height:49px;"|# |- |1 |- |2 |- |3 |- |4 |- |5 |- |6 |- |7 |- |8 |- |9 |- |10 |- |11 |- |12 |- |13 |- |14 |- |} | {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="margin-right: auto; margin-left: 0px;" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan="2" | Atletičar(ka) ! rowspan="2" | ! width=50 colspan="2" | Zlato ! width=50 colspan="2" | Srebro ! width=50 colspan="2" | Bronca ! width=45 colspan="2" | Ukupno |- ! <span style="font-size:70%">otvoreno ! data-sort-type="number"| <span style="font-size:70%">dvorana ! <span style="font-size:70%">otvoreno ! data-sort-type="number"| <span style="font-size:70%">dvorana ! <span style="font-size:70%">otvoreno ! data-sort-type="number"| <span style="font-size:70%">dvorana ! <span style="font-size:70%">otvoreno ! <span style="font-size:70%">sve |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Sandra Perković]] ||<small>B</small> | style="background:#F7F6A8;" | 6 || style="background:#F7F6A8;" | — | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | — | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | — |6 || 6 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Luciano Sušanj]]'' (2) ||<small>Ts,T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 || style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 0 |1 || 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Filip Mihaljević]] ||<small>B</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 1 |3 || 4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Jelica Pavličić–Štefančić|Jelica Pavličić]]'' ||<small>Ts</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 1 |0 || 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Blanka Vlašić]] ||<small>Sv</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 0 |1 || 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Branko Zorko]] (2) ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 || style="background:#FFDAB9;" | 2 |1 || 4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Siniša Ergotić]] ||<small>Sd</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 0 |1 || 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Matea Parlov Koštro]] ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | — | style="background:#DCE5E5;" | 1 || style="background:#DCE5E5;" | — | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | — |1 || 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Petar Šegedin (atletičar)|Petar Šegedin]]'' ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 0 |1 || 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Marija Vrajić-Trošić|Marija Vrajić]] ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | — | style="background:#DCE5E5;" | 1 || style="background:#DCE5E5;" | — | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | — |1 || 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Josip Alebić]]'' ||<small>Ts</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 0 |0 || 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Ivan Ivančić]]'' ||<small>B</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 2 |0 || 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Sara Kolak]] ||<small>B</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | — | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | — | style="background:#FFDAB9;" | 1 || style="background:#FFDAB9;" | — |1 || 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Ana Šimić]] ||<small>Sv</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 || style="background:#FFDAB9;" | 0 |1 || 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | align="left" | ''[[Slobodanka Čolović]]'' ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 1 |0 || 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Ljiljana Petnjarić]]'' ||<small>Ts</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 1 |0 || 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Milovan Savić]]'' ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 1 |0 || 1 |} |} {{col-begin}} {{col-break}} ====Ekipno==== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Atletičar(ka) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | {{nowrap|[[Veronika Jurišić]],}}<br>[[Antonija Orlić]],<br>[[Marija Vrajić-Trošić|Marija Vrajić]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} ====Štafete==== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Atletičar(ka) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | ''[[Ljiljana Petnjarić]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2 | align="left" | ''[[Ika Maričić]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 3 | align="left" | ''[[Olga Šikovec]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 4 | align="left" | ''[[Verica Ambrozi]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 5 | align="left" | ''[[Mirjana Kovačev]]'',<br>{{nowrap|''[[Radovan Piplović]]''}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-break}} ;;Ekipe & Štafete <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> <div style="height:100px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;100 km {{nowrap|[[Veronika Jurišić]], [[Antonija Orlić]], [[Marija Vrajić-Trošić|Marija Vrajić]] (bronca)}} ;;;24 h 6. mjesto ženske reprezentacije 2016. je najbolji rezultat.<br>sastav: Veronika Jurišić, Antonija Orlić, Paula Vrdoljak </div> {{col-end}} ==Svjetske serije== <small>''Kolovoz 2016.''</small> ===IAAF=== ====Dijamantna liga==== ''IAAF Diamond League'' <small>nakon 2018.</small> ''Pobjednici na barem jednom natjecanju.''<br> '''''bold''' - aktivni'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! !! Atletičar(ka) !! <small>Pobjede</small> !! <small>Postolja</small> !! <small>Disciplina</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž || align="left" | [[Sara Kolak]] ||1 || ||align="center"|<small>B_koplje</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" |Ž || align="left" | [[Sandra Perković]] ||42 || ||align="center"|<small>B_disk</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž || align="left" | [[Ana Šimić]] ||1 || ||align="center"|<small>S_vis</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž || align="left" | [[Blanka Vlašić]] ||14 || ||align="center"|<small>S_vis</small> |} Pobjede na svim natjecanjima u sezoni: Blanka Vlašić (2010.), Sandra Perković (2013., 2016.) Sandra Perković imala je niz od 36 uzastopnih pobjeda u Dijamantnoj ligi od ? 2015. - lipnja 2017.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://sport.hrt.hr/392955/iznenaenje-u-stockholmu-perkovic-druga-nakon-36-uzastopnih-pobjeda |title=Arhivirana kopija |access-date=21. srpnja 2017. |archive-date=21. lipnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170621074937/http://sport.hrt.hr/392955/iznenaenje-u-stockholmu-perkovic-druga-nakon-36-uzastopnih-pobjeda |url-status=dead}}</ref> ;Ukupna pobjeda {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Atletičar(ka) !! <small>Titule</small> !! <small>Disciplina</small> !! class="unsortable"|<small>Godine</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{nowrap|[[Sandra Perković]]}} ||6 ||<small>B_disk</small> || <small>2012., '13., '14., '15., '16., '17.</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Blanka Vlašić]] ||2 ||<small>S_vis</small> || <small>2010., '11.</small> |} ====World Indoor Tour==== :''Natjecanje po uzoru na Dijamantnu ligu, ali u zatvorenom.'' <!-- prvo izdanje zima 2016./17. --> <small>nakon 2020.</small> ''Pobjednici na barem jednom natjecanju.''<br> '''''bold''' - aktivni'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! !! Atletičar(ka) !! <small>Pobjede</small> !! <small>Postolja</small> !! <small>Disciplina</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | [[Filip Mihaljević]] ||2 ||3 ||align="center"|<small>B_kugla</small> |} ;Ukupna pobjeda {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Atletičar(ka) !! <small>Titule</small> !! <small>Disciplina</small> !! class="unsortable"|<small>Godine</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Filip Mihaljević]] ||1 ||<small>B_kugla</small> ||align="center"|<small>2020.</small> |} ====Zlatna liga==== ''IAAF Golden League''; ''ukinuta i zamijenjena Dijamantnom ligom'' [[Blanka Vlašić]] je pobijedila na 5/6 natjecanja 2007. i 2008. godine. ''Pobjednici na barem jednom natjecanju.'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Atletičar(ka) !! <small>Pobjede</small> !! <small>Postolja</small> !! <small>Disciplina</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Blanka Vlašić]] ||17 || ||align="center"|<small>skok u vis</small> |} ===ITRA=== ====Ultra-Trail World Tour==== ''prvo izdanje bilo je 2014.; sastoji se od trail utrka duljih od 100 km'' <small>nakon 2018.</small><ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.ultratrail-worldtour.com/runners/rankings/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20190510064039/https://www.ultratrail-worldtour.com/runners/rankings/ |archive-date=10. svibnja 2019. |access-date=15. prosinca 2018.}}</ref> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Trkači(ce) !! <small>Pobjede</small> !! <small>Postolja</small> !! <small>Utrke/pobjede</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[]] ||0 ||0 ||align="center"| |} 6. mjesto Josipa Stipčevića (100 milja Istre) i 5. mjesto Maje Blašković (100 milja Istre) najbolji su rezultati. =====UTMB===== ''Ultra Trail du Mont Blanc - neslužbeno svjetsko prvenstvo u ultra trail trčanju od 2003. (I. izdanje) do 2015.; godinu dana kasnije je novoosnovana ITRA održala prvo službeno svjetsko prvenstvo u ultra trail trčanju; dio UTWT-a od 2014.'' Najbolji rezultat je ukupno 48. mjesto (45. među seniorima) Gorana Lesjaka 2013. godine. U ženskoj konkurenciji je najbolji rezultat postigla Tadeja Krušec 16. mjestom u kategoriji seniorki (ukupno 451. mjesto).<ref>http://www.srk-alba.hr/index.php/2013/09/05/daliborkin-osvrt-na-utmb/</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.outdoor.hr/r/i/Trail_Running_OF_04_Ultra%20Trail%20mont%20Blanc_by_Simun%20Cimerman.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=2. siječnja 2022. |archive-date=27. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200927185124/http://www.outdoor.hr/r/i/Trail_Running_OF_04_Ultra%20Trail%20Mont%20Blanc_by_Simun%20Cimerman.pdf |url-status=dead}}</ref> ===WMRA=== ====Svjetski kup==== ''WMRA World Cup'' ===ISF=== ====Svjetska Skyrunner serija==== ''Skyrunner World Series'' ====Vertical World Circuit==== ===TWA=== ====Towerrunning World Cup==== ====Towerrunning Tour==== [[Tea Faber]] bila je pobjednica 2025.<ref>https://www.index.hr/sport/clanak/bivsa-hrvatska-tenisacica-je-zvijezda-neobicnog-sporta-u-aziji-zive-samo-od-toga/2741650.aspx</ref><ref>https://www.index.hr/sport/clanak/tea-faber-osvojila-svjetsku-ligu-u-trcanju-po-stepenicama-najvecih-nebodera-svijeta/2737515.aspx</ref> ===4 Pustinje ultramaraton=== ''Sahara, Gobi, Atacama, Antarktika; serija se održava od 2006.; Za pobjedu u seriji potrebno je završiti sve četiri utrke te se zbrajaju plasmani ostvareni na svim utrkama i onaj s najmanjim ukupnim zbirom je pobjednik.'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Ukupni pobjednici ! Titule ! Godine |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | [[Mirjana Pellizzer]] | 1 | <small>2010.</small> |} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Trkači(ce) !! <small>Pobjede</small> !! <small>Postolja</small> !! <small>Pustinja/pobjede</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Mirjana Pellizzer]] ||0 ||3 ||align="center"| |} ===Red Bull 400=== ''svjetska serija osnovana 2011.; ==Ostala natjecanja== <small>''Listopad 2018.''</small> ===Europsko ekipno prvenstvo=== {{col-begin}} {{col-break}} ;European Team Championship (od 2009.) :''muška i ženska konkurencija boduju se zajedno'' ''do 2018.'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Rang ! Liga ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" | 3 | align="center" | II | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |} {{col-break}} ;European Cup (1991. – 2008.) :''muška i ženska konkurencija bodovane zasebno; originalno poznat kao Bruno Zauli Cup'' ''nepotpuni podaci''<br> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Rang ! colspan="2" | Liga ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" rowspan="2" | ? | align="center" rowspan="2" | IIB | align="center" | M | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" | Ž | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |} {{col-end}} ===Europski zimski bacački kup=== [[Europski zimski bacački kup|''European Cup Winter Throwing / European Winter Throwing Challenge'']]; ''seniorska konkurencija'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Atletičar(ka) !! <small>Pobjede</small> !! <small>Postolja</small> !! <small>Disciplina</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Vera Begić]] ||0 ||1 ||align="center"|<small>disk</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Ivana Brkljačić]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>kladivo</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Nedžad Mulabegović]] ||0 ||1 ||align="center"|<small>kugla</small> |} ''[[Sara Kolak]] je 2017. pobijedila u U23 konkurenciji s hitcem duljim od pobjednice u seniorskoj konkurenciji.'' ===Mediteranske igre (pojedinačno)=== <small>''nakon 2018.''</small> :''Barem jedna pobjeda.'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Atletičar(ka) !! <small>Pobjede</small> !! <small>Postolja</small> !! <small>Disciplina</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Josip Alebić]] ||1 ||2 ||align="center"|<small>T_sprint</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Zvonko Bezjak]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>B_kladivo</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Boško Božinović]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>T_srednje staze</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | align="left" | [[Slobodanka Čolović]] ||1 ||2 ||align="center"|<small>T_srednje staze</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Edis Elkasević]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>B_kugla</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Siniša Ergotić]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>S_dalj</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Andrea Ivančević]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>T_prepone</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Ivan Ivančić]] ||1 ||2 ||align="center"|<small>B_kugla</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Jelica Pavličić-Štefančić|Jelica Pavličić]] ||2 ||3 ||align="center"|<small>T_sprint</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Sandra Perković]] ||2 ||2 ||align="center"|<small>B_disk</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Žarko Primorac]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>B_koplje</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Kremišir Račić]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>B_kladivo</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Miljenko Rak]] ||1 ||3 ||align="center"|<small>S_dalj</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Milovan Savić]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>T_srednje staze</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Ana Šimić]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>S_vis</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Viktor Šnajder]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>T_sprint</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Srećko Štiglić]] ||1 ||3 ||align="center"|<small>B_kladivo</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Šuker]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>B_kugla</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Joško Vlašić]] ||1 ||2 ||align="center"|<small>višeboj</small> |-class="sortbottom" |colspan="4"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" class="sortbottom" | align="left" | [[Đurđa Fočić]] ||0 ||6* ||align="center"|<small>razne</small> |} ''* najviše postolja'' ===Klupska natjecanja=== ''(lista nepotpuna)'' ;Kup europskih klupskih prvaka {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan=2|Klub !! rowspan=2|[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|25px]] !! rowspan=2|#2 !! rowspan=2|#3 !! rowspan=2|#4 |- !<br> !! <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | rowspan=2| |style="background:#a1caf1;"|M || || || || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |style="background:#FFA6C9;"|Ž || || || || --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | rowspan=2|AK Slavonija<ref>https://akslavonija-zito.hr/o-klubu/</ref> |style="background:#a1caf1;"|M || || || || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |style="background:#FFA6C9;"|Ž || ||1985. ||1986. || |} ==Svjetski rekorderi== ''05 sij 2019.'' {{legenda|#FFBBBB|nepriznat rezultat}} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan="2"|Atletičar(ka) !! rowspan="2" data-sort-type="number"|<big>Σ</big> !! colspan="4"|<small>Pojedinačno</small> !! rowspan="2" class="unsortable"|Discipline |- ! !! ! data-sort-type="number"|<small>{{Tooltip|Out|Outdoor [Otvoreno]}}</small> !! data-sort-type="number"|<small>{{Tooltip|In|Indoor [Dvorana]}}</small> !! style="border-left: 3px solid black;" data-sort-type="number"|<small>{{Tooltip|SiC|Staza i Cesta}}</small> !! data-sort-type="number"|<small>Polje</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž || align="left" | ''[[Jelica Pavličić–Štefančić|Jelica Pavličić]]'' ||''1x'' |''1x'' ||— ||style="border-left: 3px solid black;"|''1x'' ||— ||align="left"|<small>''400 m: 50.98s''</small> *<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://kaportal.rtl.hr/rekordi-na-danasnji-dan-prije-40-godina-karlovcanka-jelica-pavlicic-oborila-svjetski-rekord |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160610223349/http://kaportal.rtl.hr/rekordi-na-danasnji-dan-prije-40-godina-karlovcanka-jelica-pavlicic-oborila-svjetski-rekord |archive-date=10. lipnja 2016. |access-date=9. lipnja 2016.}}</ref><ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/80godina-sn/jedina-hrvatica-svjetska-rekorderka-u-kraljici-sportova-15613138</ref> |- align="center" bgcolor="#FFBBBB" style="white-space: nowrap;" |M || align="left" | ''[[Luciano Sušanj]]'' ||''1x'' |— ||''1x'' ||style="border-left: 3px solid black;"|''1x'' ||— ||align="left"|<small>''400 m: 46.38s''</small> ** |} <small> :''* Zaveden u kategoriju najbolja svjetska izvedba (NSI) - postavljen u vrijeme prijelaza s ručnog na automatsko mjerenje vremena.'' :''** Nije službeno priznat zbog prelaska s ručnog na elektronsko mjerenje.'' </small> <br />— — — — — ;Ostali *[[Nikolina Šustić]] je najmlađa trkačica ikad koja je pretrčala na službenoj utrci više od 100 kilometara (2011. s 24 godine, hrvatski rekord u 12-satnom trčanju).<ref>http://www.slobodnadalmacija.hr/Atletika/tabid/110/articleType/ArticleView/articleId/254321/Default.aspx</ref> *[[Abdon Pamich]], rođen u Rijeci u kojoj je živio do 14. godine, nastupajući za Italiju postavio je svjetski rekord u brzom hodanju na 50 km.<ref name="#4">http://www.novilist.hr/Sport/Ostali-sportovi/Mulac-s-Brajde-koji-je-pobjegao-iz-Rijeke-1947.-postao-sportska-legenda?meta_refresh=true</ref> ==Nacionalni rekordi== ''19 - 07 - 2025.''<br> {| bgcolor="#f7f8ff" cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="font-size: 95%; border: gray solid 1px; border-collapse: collapse;text-align:center;" |+'''Legenda''' | style="background: #ffffff;" width="20" | {{Tooltip|'''WR'''|World Record}} | bgcolor="#ffffff" align="left" | Svjetski rekord |- | style="background: #ffffff;" width="20" | {{Tooltip|'''WR(I)'''|World Indoor Record}} | bgcolor="#ffffff" align="left" | Svjetski dvoranski rekord |- | style="background: #ffffff;" width="20" | {{Tooltip|'''WBP'''|IAU World Best Performance}} | bgcolor="#ffffff" align="left" | Najbolja svjetska izvedba (IAU) |- | style="background: #ffffff;" width="20" | {{Tooltip|'''ER'''|European Record}} | bgcolor="#ffffff" align="left" | Europski rekord |- | style="background: #FFE135;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | Olimpijske discipline |- | style="background: #ffffff;" width="20" | ''Italic'' | bgcolor="#ffffff" align="left" | ''lošiji rezultati koji su ostvareni u istoj disciplini<br>ili u trčanju/hodanju na istoj udaljenosti'' |- | style="background: #ffffff;" width="20" | {{Tooltip|'''s'''|Split time/distance}} <!-- 's' ispred rezultata npr. s 64.115km --> | bgcolor="#ffffff" align="left" | prolazno vrijeme / prolazna udaljenost |} <div style="height:720px; overflow-y:scroll;"> {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! rowspan="2" colspan="5"|Disciplina ! colspan="2" style="background:#FFE135;" |na otvorenom ! colspan="2"|u dvorani |- |align="center"|muškarci |align="center"|žene |align="center"|muškarci |align="center"|žene |- | colspan="9"| |- ! rowspan="35"|trčanje |align="center" rowspan="24"|na stazi |align="center" rowspan="7" |štafete |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |4 x 100 m |39.76 ||45.14 ||— ||— |- |align="right" colspan="2"|4 x 200 m |1:24.71 ||1:36.52 ||1:26.66 ||1:38.59 |- |align="right" colspan="2"|{{Tooltip|švedska|100 m+200 m+300 m+400 m}} |1:55.85 ||2:12.99 ||— ||— |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |4 x 400 m |3:05.42 ||3:34.44 ||3:12.72 ||3:40.78 |- |align="right" colspan="2"|4 x 800 m |7:46.40 ||n/a ||7:41.00 ||9:01.35 |- |align="right" colspan="2"|{{Tooltip|DMR|1200 m+400 m+800 m+1600 m}} |9:48.65 ||11:31.54 ||9:58.84 ||11:39.26 |- |align="right" colspan="2"|4x1500 m |16:08.20 ||n/a ||— ||— |- |align="center" rowspan="4" |prepone |align="right" colspan="2"|60 m<br><small>s preponama</small> |— ||— ||7.69<br>[[Jurica Grabušić]] ||7.91<br>[[Andrea Ivančević]] |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |100 m<br><small>s preponama</small> |— ||12.85<br>[[Andrea Ivančević]] ||— ||— |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |110 m<br><small>s preponama</small> |13.54<br>[[Jurica Grabušić]] ||— ||— ||— |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |400 m<br><small>s preponama</small> |49.88<br>[[Darko Juričić]] ||56.28<br>[[Nikolina Horvat]] ||— ||— |- |align="center" rowspan="4" |sprint |align="right" colspan="2"|60 m |— ||— ||6.63<br>[[Dejan Vojnović]] ||7.29<br>[[Andrea Ivančević]] |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |100 m |10.20<br>[[Dario Horvat]] ||11.10<br>[[Jelica Pavličić–Štefančić|Jelica Pavličić]] ||— ||— |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |200 m |20.76<br>[[Željko Knapić]] ||23.14<br>[[Jelica Pavličić–Štefančić|Jelica Pavličić]] ||''21.09<br>[[Roko Farkaš]]'' ||''23.78<br>[[Veronika Drljačić]]'' |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |400 m |45.64<br>[[Željko Knapić]] ||50.78<br>[[Danijela Grgić]] ||''46.38<br>[[Luciano Sušanj]]'' ||''52.47<br>[[Jelica Pavličić–Štefančić|Jelica Pavličić]]'' |- |align="center" rowspan="6" |srednje<br>pruge |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |800 m |1:44.01<br>[[Marino Bloudek]] ||1:56.51<br>[[Slobodanka Čolović]] ||''1:46.15<br>[[Marino Bloudek]]'' ||''1:59.83<br>[[Slobodanka Čolović]]'' |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |1500 m |3:33.30<br>[[Branko Zorko]] ||4:09.14 {{Tooltip|+|4:05.14 Kara Grgas}}<br>[[Slobodanka Čolović]] ||''3:38.05<br>[[Branko Zorko]]'' ||''4:15.02<br>[[Klara Andrijašević]]'' |- |align="right" colspan="2"|1 milja |3:52.64<br>[[Branko Zorko]] ||n/a<br> ||n/a ||4:52.96<br>[[Katarina Smiljanec]] |- |align="right" colspan="2"|2000 m<br><small>sa zaprekama</small> |5:37.00<br>Mladen Kršek ||6:37.94<br>[[Matea Parlov]] ||— ||— |- |align="right" colspan="2"|3000 m |7:48.42<br>[[Branko Zorko]] ||''9:08.39 {{Tooltip|+|8:34.99 Kara Grgas}}<br>[[Matea Parlov]]'' ||''7:49.29<br>[[Branko Zorko]]'' ||8:58.58<br>[[Bojana Bjeljac]] |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |3000 m<br><small>sa zaprekama</small> |8:40.1<br>[[Slobodan Crnokrak]] ||10:02.20<br>Kristina Hendel ||— ||— |- |align="center" rowspan="14" |duge<br>pruge |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |5000 m |13:37.76<br>[[Dalibor Balgač]] ||''15:43.73 {{Tooltip|+|14:55.02 Kara Grgas}}<br>[[Bojana Bjeljac]]'' ||''14:18.35<br>Tomislav Novosel'' ||15:37.98<br>Bojana Bjeljac |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |10000 m |28:24.32<br>[[Slavko Petrović (atletičar)|Slavko Petrović]] ||''32:28.67 {{Tooltip|+|30:55.16 Kara Grgas}}<br>[[Bojana Bjeljac]]'' ||— ||— |- |align="right" colspan="2"|1 h |19139 m<br>[[Dorian Miškulin]] ||15944 m<br>Tea Faber ||— ||— |- |colspan="1"| ||colspan="6"| |- |align="center" rowspan="10" |na cesti |align="right" colspan="2"|10 km |''29:01.00<br>[[Tomislav Novosel]]'' ||31:54<br>[[Matea Parlov Koštro]] ||rowspan="10"|—— || rowspan="10"|—— |- |align="right" colspan="2"|polumaraton |1;03:47<br>[[Drago Paripović]] ||1;09:16 {{Tooltip|+|1;06:57 Kara Grgas}}<br>[[Lisa Christina Stublić]] |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |maraton |2;17:05<br>[[Drago Paripović]] ||2;23:39<br>[[Bojana Bjeljac]] |- |align="center" rowspan="7"|ultra-<br>maratoni |- |align="right"|50 km |2;57:08<br>[[Andrej Hladnik]] || 3;22:32<br>[[Nataša Šustić]] |- |align="right"|100 km <small><ref group="Nr">Branko Pecik je Varaždinsku stotku 1987. godine otrčao za 6;45, ali ultraški rekordi su tek 30-ak godina kasnije postali službeni.</ref></small><ref>https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid0q8fLTQ6bZmZtAKFpWyMiFB5jNJTazTHkh1qMY2QSUXFxod2s9JAJCf3rbjDegDx5l&id=100085834421969</ref> |6;49:18<br>[[Dejan Radanac]] ||7;13:30<br>[[Mirjana Šimek Bilić]] |- |align="right"|100 milja |s 14;42:55<br>Slađan Dragojević ||n/a |- |align="right"|6 h |87.277 km<br>Dejan Radanac ||83.323 km<br>[[Mirjana Šimek Bilić]] |- |align="right"|12 h |158.224 km<br>Dejan Radanac ||138.755 km<br>[[Ines Jozić]] |- |align="right"|24 h |259.550 km<br>Zdravko Jadrijev ||238.032 km<br>[[Paula Vrdoljak]] |- |colspan="9"| |- ! rowspan="13" colspan="1"|hodanje |align="center" rowspan="4" colspan="3"|na stazi |align="right"|3000 m |''13:24.95<br>[[Bruno Rožman]]'' ||''14:49.75<br>[[Bruna Janček]]'' ||12:17.89<br>[[Bruno Erent]] ||13:13.90<br>[[Lana Švarbić]] |- |align="right"|5000 m |''21:03.04<br>[[Bruno Erent]]'' ||21:50.88<br>[[Lana Švarbić]] ||20:27.01<br>[[Aleksandar Raković]] ||— |- |align="right"|10000 m |''43:55.6<br>[[Bruno Erent]]'' ||44:38.4<br>[[Ivana Renić]] ||— ||— |- |align="right"|20000 m |''1:34:20<br>[[Edmond Dobruna]] ||1;30:50<br>[[Ivana Renić]] ||— ||— |- |colspan="8"| |- |align="center" rowspan="8" colspan="3"|na cesti <small><ref group="Nr">Najbolje vrijeme na 50 km (4:03:02) je ostvario [[Abdon Pamich]], hodač koji je rođen i dio života proveo u Rijeci, a natjecao se za Italiju.</ref></small> |align="right"|1 milja |<br> ||<br> ||rowspan="8"|—— || rowspan="8"|—— |- |align="right"|10 km |42:44.20<br>[[Radovan Ružić]] ||''47:43.00<br>[[Lana Švarbić]]'' |- |align="right" |<s>20 km</s> |1;28:05<br>[[Bruno Erent]] ||''1;32:57<br>[[Ivana Renić]] |- |align="right" style="background:#FFE135;" |polumaraton |<br> ||<br> |- |align="right" |<s>35 km</s> |2;45:15<br>[[Bruno Erent]] ||3;21:14<br>[[Lana Švarbić]] |- |align="right" style="background:#FFE135;" |maraton |<br>[[Bruno Erent]] || |- |align="right" |<s>50 km</s> |4;05:02<br>[[Bruno Erent]] ||4;20:17<br>[[Ivana Renić]] |- |align="right" style="background:#FFE135;" |{{Tooltip|mješovita<br>štafeta<br>42.195km|M 11.195km + Ž 10km + M 11km + Ž 10km}} |colspan="2"|3;34:02<br>[[Bruno Erent]] / [[Lana Švarbić]] |- |colspan="9"| |- ! rowspan="4" colspan="4"|skokovi |align="center" style="background:#FFE135;" |skok u dalj |8,35 m<br>[[Filip Pravdica]] ||6,68 m<br>[[Silvija Mrakovčić]] ||''8,08 m<br>[[Siniša Ergotić]]'' ||''6,34 m<br>[[Jana Koščak]]'' |- |align="center" style="background:#FFE135;" |troskok |17,11 m<br>[[Đorđe Kožul]] ||13,71 m<br>[[Silvija Mrakovčić]] ||''16,90 m<br>[[Đorđe Kožul]]'' ||''13,55 m<br>[[Paola Borović]]'' |- |align="center" style="background:#FFE135;" |skok u vis |2,28 m<br>[[Novica Čanović]] ||2,08 m<br>[[Blanka Vlašić]] ||2,28 m<br>[[Novica Čanović]] ||''2,06 m<br>[[Blanka Vlašić]]'' |- |align="center" style="background:#FFE135;" |skok s motkom |''5,71 m<br>[[Ivan Horvat (atletičar)|Ivan Horvat]]'' ||4,26 m<br>Elija Valentić ||5,76 m<br>[[Ivan Horvat (atletičar)|Ivan Horvat]] ||''4,16 m<br>[[Elija Valentić]]'' |- |colspan="9"| |- ! rowspan="5" colspan="4"|bacanja |align="center" style="background:#FFE135;" |kugla |21,94 m<br>[[Filip Mihaljević]] ||''17,52 m<br>[[Valentina Mužarić]]'' ||''21,84 m<br>[[Filip Mihaljević]]'' ||17,89 m<br>[[Valentina Mužarić]] |- |align="center"|uteg u<br>dalj <small><ref group="Nr">Disciplina je bila dio Olimpijskih igara u dva navrata. Danas se uglavnom održava u zatvorenom kao zamjena za kladivo na NCAA natjecanjima.</ref></small> |n/a ||n/a ||24,43 m<br>[[Andras Haklits|Andrija Haklić]]<ref>S.B.: [http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik34ii.pdf Olimpijske igre u Pekingu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304030134/http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik34ii.pdf |date=4. ožujka 2016. }}, Hrvatski glasnik, Budimpešta, 21. kolovoza 2008., str. 5.<br>"''Hrvatski atletičar Andrija Haklić, podrijetlom gradišćanski Hrvat iz Mađarske, iz Petrovog Sela...''"</ref> ||20,81 m<br>[[Dorotea Habazin]] |- |align="center" style="background:#FFE135;" |disk |67,92 m<br>[[Martin Marić]] ||71,41 m<br>[[Sandra Perković]] ||— ||— |- |align="center" style="background:#FFE135;" |kladivo |80,41 m<br>[[Andras Haklits]] ||75,08 m<br>[[Ivana Brkljačić]] ||— ||— |-9 |align="center" style="background:#FFE135;" |koplje |82,70 m<br>[[Ivan Mustapić (bacač koplja)|Ivan Mustapić]] ||68,43 m<br>[[Sara Kolak]] ||— ||— |- |colspan="9"| |- ! rowspan="3" colspan="4"|višeboj |align="center"|petoboj |— ||— ||— ||4478 {{Tooltip|+|4767 Ivona Dadic}}<br>[[Jana Koščak]] |- |align="center" style="background:#FFE135;" |sedmoboj |— ||6293 {{Tooltip|+|6408 Ivona Dadic}}<br>[[Jana Koščak]] ||5713<br>[[Roko Farkaš]] ||— |- |align="center" style="background:#FFE135;" |desetoboj |7841<br>[[Roko Farkaš]] ||n/a<!--od 2001. IAAF bilježi i rezultate žena--> ||— ||— |- |} ''Ostali rekordi u nestandardnim disciplinama od kojih se neki trkački bilježe kao prolazna vremena na dužim dionicama mogu se pogledati [[:en:List of Croatian records in athletics|OVDJE]].'' <small> ;''Najstariji apsolutni pojedinačni rekordi (iz tablice)''<!-- neovisno o dvorana/otvoreno i staza/cesta --> ;;''na stazi i cesti'' ;;;''fiksna duljina''<!-- takva podjela jer se utrke na vremensko ograničenje rjeđe trče, manji je broj atletičara i normalno da su rekordi vrlo stari --> ''10 km hodanje Radovana Ružića, 1972.'' ;;;''vremensko ograničenje'' ''1 sat Dobrivoja Stojanovića 1962.'' ;;''u polju'' ''desetoboj Joška Vlašića, 1983.'' </small> ;<big>Bilješke</big> {{izvori|group="Nr"}} </div> ;Pobjede u nizu * 34 [[Blanka Vlašić]] ? - kolovoz 2008.<ref>http://www.jutarnji.hr/arhiva/voljela-bih-da-sam-hrvatsku-ucinila-jos-ponosnijom/3888591/</ref> * 12 [[Sandra Perković]] ? - ?<ref>https://www.vecernji.hr/sport/godinu-dana-nije-izgubila-ali-jos-je-daleko-od-blanke-579989</ref> ==Najbolji atletski klubovi po godini prema HAS-ovom pravilniku o bodovanju uspješnosti klubova== Klubovi se boduju na ovaj način od 2008.<ref>https://has.hr/index.php/savez/naslovna/rss/2867-ak-agram-nastvlja-svoju-dominaciju-najbolji-je-klub-i-u-2022</ref><br> Bodovanje klubova provodi se u 10 različitih kriterija:<ref>https://has.hr/index.php/savez/naslovna/rss/2867-ak-agram-nastvlja-svoju-dominaciju-najbolji-je-klub-i-u-2022</ref><ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2023/pravilnik_o_bodovanju_klubova_od_2023.pdf</ref> # medalje na međunarodnim natjecanjima (dvoranska prvenstva na stazi se ne boduju) # plasman (4. – 16. mjesto) na međunarodnim natjecanjima (dvoranska prvenstva na stazi se ne boduju) # nastup u reprezentaciji (dvoranska prvenstva na stazi se ne boduju; ne boduju se oni koji su bodovani pod 1. ili 2.) # rekordi (''I)'' ako atletičar u jednoj disciplini unutar jednog natjecanja više puta popravi rekord boduje mu se kao da je postavio samo jedan rekord; ''II)'' ako atletičar na jednom natjecanju popravi rekord u više disciplina boduje mu se ?nejasno?; ''III)'' ako više atletičara iz istog kluba na jednom natjecanju popravi rekorde u istoj disciplini boduju se svi atletičari za postizanje rekorda uz pravilo ''I)'', odnosno boduje se jedan rekord po atletičaru; ''IV)'' u sezoni atletičar može (odnosno boduju se) u više navrata postavljati rekord u jednoj ili više disciplina, ali uz ''I)'' i ''II)'') # pojedinačna Prvenstva Hrvatske – medalje # ekipna Prvenstva Hrvatske # kupovi (finala kupova) # zbroj pojedinačnih rezultata – prvih 20 po važećim WA bodovnim tablicama (boduju se sve discipline za koje postoje bodovi u WA bodovnim tablicama, a svaki atletičar/štafeta boduje se samo jedanput i to u disciplini u kojoj ima najviše bodova) # broj registriranih članova # organizacija natjecanja (dvodnevna natjecanja udvostručuju broj bodova; organizacija 2 ili više prvenstava istovremeno boduje se kao 2 ili više natjecanja; miting se boduje samo ako ima najmanje 120 natjecatelja iz najmanje 5 klubova te ako je u službenom kalendaru HAS-a) {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="background:#FFFFFF;" |+{{nowrap| }} |- style="vertical-align:top; horizontal-align:left" | ;>Bilješke (2025.) *Od 2012. najniži plasman kluba koji je bio najbolji po barem jednom kriteriju je 9. mjesto ASK Splita (2023.); HAAK Mladost je u dva takva navrata bila 8. (2019. i 2020.). *Od 2012. najviši plasman kluba koji nije bio najbolji po niti jednom kriteriju je 3. mjesto: HAAK Mladost (2012., '23., '25.), ASK Split (2016., '19., '20.), Zagreb-ULIX (2018.). *Od 2012. 3.-plasirani nikad nije bio najbolji u više od 2 kriterija: 2014. ASK, 2015. Zagreb-ULIX, 2021. i 2022. HAAK Mladost. *Najviše bodova kao 3.-plasirani je imala HAAK Mladost 2025. (132130.0) i kao 4.-plasirani ASK 2015. (89066.5). *Najmanje bodova kao 3.-plasirani je imao ASK 2010. (61305.0) i kao 4.-plasirani Agram 2010. (60552.5). *Klubovi koji su osvojili [[Ekipno prvenstvo Hrvatske u atletici|Ekipno seniorsko prvenstvo Hrvatske]] na otvorenom ili u dvorani u muškoj ili ženskoj konkurenciji, ali nisu bili u top 4: ŠAK Varaždin/AK Sloboda 5. mjesto (2024., '25.), AK Slavonija 5. mjesto (2012., 2017., 2023.). *Klubovi koji su barem jednom skupili barem 100000.0 bodova: Agram, Dinamo-Zrinjevac, HAAK Mladost. {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |+{{nowrap|Top 4 plasmani (2025.) |- bgcolor="#EFEFEF" ! Klub !!style="width: 50pt;"|# !!Najbolji rezultat |- align="center" |align="left"|AK Agram ||16 ||1. |- align="center" |align="left"|AK Dinamo-Zrinjevac ||18 ||1. |- align="center" |align="left"|AK Kvarner ||8 ||4. |- align="center" |align="left"|AK Zagreb ||8 ||2. |- align="center" |align="left"|ASK Split ||13 ||2. |- align="center" |align="left"|HAAK Mladost ||9 ||3. <!-- |- align="center" |align="left"|AK Slavonija || || |- align="center" |align="left"|ŠAK Varaždin/AK Sloboda || || --> |} {| class="wikitable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:90%" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan=2|Godina ! colspan=3|#1 ||colspan=3|#2 ||rowspan=2|#3 ||rowspan=2|#4 ! colspan=3 style="border-left: 3px solid black; border-right: 3px solid black;"|Najbolji klub vanstadionske atletike<ref>http://www.aksljeme.com/sljeme-u-2013-kroz-brojke-i-slova/</ref><ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Kre%C5%A1imir-Ko%C5%A1i%C4%87-Povijest-i-rezultati-AK-Maksimir.pdf</ref><ref>https://www.akmaksimir.com/o-klubu/</ref><ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Kre%C5%A1imir-Ko%C5%A1i%C4%87-Povijest-i-rezultati-AK-Maksimir.pdf</ref> ! rowspan=2|Bilješke ! rowspan=2|Ref |-align=center |Klub ||Bodovi ||{{Tooltip|NpK|Najbolji u X/10 kriterija}} ||Klub ||Bodovi ||{{Tooltip|NpK|Najbolji u X/10 kriterija}} |style="border-left: 3px solid black;"|{{Tooltip|Poz.|Pozicija}} ||Klub ||style="border-right: 3px solid black;"|Bodovi <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |202. |AK () ||. || ||AK ||. || ||AK ||AK |. ||AK ||. | |<ref></ref> --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2025. |AK Agram (12) ||207916.5 ||6 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||style="background:#CCFFCC"|192554.0 ||style="background:#CCFFCC"|4 ||HAAK Mladost ||AK Kvarner |style="background:#CCFFCC"|8. ||AK Sljeme ||45348.0 | |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2025/poredak_klubova_2025.html</ref><ref>https://has.hr/index.php/savez/naslovna/rss/3499-agramu-titula-najboljeg-kluba-i-u-2025-dinamo-zrinjevac-drugi-mladost-treca</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2024. |AK Agram (11) ||182085.5 ||6 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||170657.5 ||3 ||HAAK Mladost ||AK Kvarner |9. ||AK Sljeme ||56612.0 |''Prvi puta da je 3.-plasirani klub probio granicu od 100000.0 bodova. |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2024/poredak_klubova_2024.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2023. |{{nowrap|AK Agram (10)}} ||192143.0 ||5 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||156084.0 ||3 ||HAAK Mladost ||AK Kvarner |style="background:#CCFFCC"|8. ||AK Sljeme ||style="background:#CCFFCC"|62200.0 | |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2023/poredak_klubova_2023.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2022. |AK Agram (9) ||193954.0 ||6 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||125294.0 ||1 ||HAAK Mladost ||AK Kvarner |10. ||AK Sljeme ||46651.0 |''Mladost najbolja u 2 kriterija; 3. ili niže-plasirani klub je skupio više od 90000 bodova; |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2022/poredak_klubova_2022.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2021. |AK Agram (8) ||153492.5 ||6 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||111262.0 ||1 ||HAAK Mladost ||ASK Split |9. ||AK Sljeme ||47319.0 |''Mladost najbolja u 2 kriterija; |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2021/poredak_klubova_2021.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2020. |AK Agram (7) ||144371.0 ||4ili5 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||95099.5 ||3ili4 ||ASK Split ||AK Zagreb |9. ||AK Sljeme ||40935.0 |''Mladost (8.) najbolja u 2 kriterija; |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2020/poredak_klubova_2020.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2019. |AK Agram (6) ||191606.0 ||6 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||107660.0 ||2 ||ASK Split ||AK Kvarner |9. ||AK Sljeme ||37248.0 |''Mladost (8.) najbolja u 2 kriterija; |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2019/poredak_klubova_2019.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2018. |AK Agram (5) ||style="background:#CCFFCC"|221206.5 ||style="background:#CCFFCC"|7 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||118978.0 ||1 ||AK Zagreb ||ASK Split |9. ||AK Sljeme ||49933.0 |''Mladost (5.) najbolja u 2 kriterija; |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2018/poredak_klubova_2018.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2017. |AK Agram (4) ||190750.5 ||6 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||119643.5 ||1 ||ASK Split ||HAAK Mladost |10. ||AK Sljeme ||37564.0 |''Mladost najbolja u 2 kriterija; |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2017/poredak_klubova_2017.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2016. |AK Agram (3) ||164017.0 ||6 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||115502.5 ||1 ||ASK Split ||{{nowrap|AK Zagreb-ULIX}} |10. ||AK Sljeme ||44809.0 |''niti jedan drugi klub nije bio najbolji u više od 1 kriteriju; |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2016/poredak_klubova_2016.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2015. |AK Agram (2) ||146999.5 ||3 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||135417.5 ||2 ||{{nowrap|AK Zagreb-ULIX}} ||ASK Split |10. ||AK Sljeme ||41084.0 |''Zagreb i ASK najbolji u 2 kriterija svaki; prvi put je 3. ili niže-plasirani klub skupio više od 90000 bodova i to je bio jedini takav slučaj do 2022.; |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2015/poredak_klubova_2015.htm</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2014. |AK Dinamo-Zrinjevac (6) ||136521.0 ||style="background:#FFDACC"|2 ||AK Agram ||132386.5 ||3 ||ASK Split ||HAAK Mladost |10. ||AK Sljeme ||40140.0 |''ASK i Mladost najbolji u 2 kriterija svaki;'' |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2014/poredak_klubova_2014.htm</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2013. |AK Agram ||145087.0 ||4 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||133265.0 ||3 ||ASK Split ||HAAK Mladost |12. ||AK Sljeme ||33383.0 |''niti jedan drugi klub nije bio najbolji u više od 1 kriteriju; prvi put je 3. ili niže-plasirani klub skupio više od 80000 bodova i to je bio slučaj narednih sezona do uključujući 2019.; |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2013/poredak_klubova_2013.htm</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2012. |AK Dinamo-Zrinjevac (5) ||117024.5 ||4ili5 ||AK Agram ||93420.0 ||2ili3 ||HAAK Mladost ||ASK Split |style="background:#FFDACC"|14. ||AK Sljeme ||style="background:#FFDACC"|19711.0 |''??niti jedan drugi klub nije bio najbolji u više od 2 kriterija; |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2012/poredak_klubova_2012.htm</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2011. |AK Dinamo-Zrinjevac (4) ||style="background:#FFDACC"|111803.0 ||? ||AK Agram ||70029.0 ||? ||AK Zagreb-ULIX ||AK Kvarner |12. ||AK Sljeme ||23936.0 | |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2011/poredak_klubova_2011.htm</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2010. |AK Dinamo-Zrinjevac (3) ||130322.0 ||? ||{{nowrap|AK Zagreb-ULIX}} ||style="background:#FFDACC"|62066.5 ||? ||ASK Split ||AK Agram |12. ||{{nowrap|AK Veteran ZG}} ||19937.0 | |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2010/poredak_klubova_2010.htm</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2009. |AK Dinamo-Zrinjevac (2) ||118297.0 ||? ||AK Zagreb-ULIX ||72957.5 ||? ||ASK Split ||AK Kvarner |12. ||AK Veteran ZG ||23736.0 |''prvi put je 3. ili niže-plasirani klub skupio više od 70000 bodova i to je bio jedini takav slučaj do 2013.;'' |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2009/poredak_klubova_2009.htm</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2008. |AK Dinamo-Zrinjevac ||124198.0 ||? ||ASK Split ||72907.0 ||? ||AK Zagreb-ULIX ||AK Kvarner |12. ||AK Sljeme ||19907.0 | |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2008/poredak_klubova_2008.htm</ref> |} |} ==Ostalo== Najviše nastupa na OI ima [[Branko Zorko]] (5), a kod žena [[Blanka Vlašić]] (4). [[Petar Goić]], trener [[Ivan Gubijan|Ivana Gubijana]], osvojio je zlato u bacanju kladiva na prvenstvu Južne Amerike 1931.<ref>http://www.ak-dinamo.hr/petar-goic-pedro/</ref> [[George Stanich]] osvojio je brončanu medalju u skoku uvis za SAD na OI 1948. [[Abdon Pamich]], rođen u Rijeci u kojoj je živio do 14. godine, osvojio je zlato na OI 1960. i broncu na OI 1964. u brzom hodanju za Italiju te je postavio svjetski rekord na 50 km.<ref name="#4"/> [[Kara Grgas]] osvojila je medalju za SAD na Svjetskom prvenstvu na 10000 m. [[Ivona Dadić]] osvojila je medalju za Austriju na Svjetskom dvoranskom prvenstvu. Prvo državno prvenstvo Hrvatske u *<u>krosu</u> održano je *<u>planinskom trčanju</u> održano je sredinom svibnja 2004. na Sljemenu.<ref>https://www.trcanje.hr/na-bilak/480/</ref><ref>http://has.hr/index.php/k2-extra-field-groups/dom-2015/38-atletika/domaca-natjecanja/223-domaa-natjecanja-2004</ref> *<u>trekingu</u> održano je krajem lipnja 2011. na Velebitu, u sklopu utrke ''Velebitski treking''.<ref name="#5">http://www.057info.hr/sport/2011-06-20/velebitski-treking-prvo-prvenstvo-hrvatske-u-trekingu</ref> *<u>ultramaratonu</u> (utrka na 100 km) održano je početkom svibnja 2013. u Zagrebu u sklopu utrke ''Forrest Gump''.<ref name="#6">http://www.aksljeme.com/ultramaraton-sve-sto-niste-zeljeli-znati/</ref><ref name="#7">http://has.hr/index.php/vijesti/797-hrvoje-bari-i-veronika-jurii-prvi-prvaci-hrvatske-na-100-km</ref> *<u>planinskom trčanju na duge staze (ili planinskom maratonu)</u> održano je početkom rujna 2013. u Samoborskom gorju.<ref>http://www.has.hr/index.php/vijesti/1560-kresimir-balasko-i-veronika-jurisic-prvi-prvaci-hrvatske-u-planinskom-trcanju-na-duge-staze</ref> *<u>štafetama</u> održano je krajem travnja 2016. u Zagrebu; štafete su sastavljene iz istih atletskih klubova.<ref>http://www.akm.hr/prvenstvo-hrvatske-u-stafetama-zagreb-30-4-2016-limacima-dvije-medalje/sadrzaj/393</ref> *<u>trailu</u> održano je krajem rujna 2017. u Rapcu, na utrci ''Valamar Trail''.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.has.hr/index.php/vijesti/2602-matija-grabovecki-i-helena-gleda-prvi-prvaci-hrvatske-u-trailu |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20171003225124/http://www.has.hr/index.php/vijesti/2602-matija-grabovecki-i-helena-gleda-prvi-prvaci-hrvatske-u-trailu |archive-date=3. listopada 2017. |access-date=3. listopada 2017.}}</ref><ref name="#8">https://www.trcanje.hr/valamar-trail-prvo-nacionalno-prvenstvo-u-trail-trcanju/10803/</ref> Prvo <u>dvoransko</u> državno prvenstvo te ujedno i prvo natjecanje uopće u <u>kružnoj dvorani</u> u Hrvatskoj održano je krajem veljače 2018. u Zagrebu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.has.hr/index.php/vijesti/2695-rekordi-borovic-i-hendel-na-premijernom-natjecanju-u-novoj-zagrebackoj-atletskoj-dvorani |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20180308041942/http://www.has.hr/index.php/vijesti/2695-rekordi-borovic-i-hendel-na-premijernom-natjecanju-u-novoj-zagrebackoj-atletskoj-dvorani |archive-date=8. ožujka 2018. |access-date=7. ožujka 2018.}}</ref> Prvo dvoransko prvenstvo Hrvatske u višebojima održano je krajem veljače 2019. u Zagrebu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.has.hr/index.php/vijesti/2982-marin-jurjevic-i-tihana-jeletic-dvoranski-seniorski-prvaci-hrvatske-u-visebojima |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20190226173102/https://www.has.hr/index.php/vijesti/2982-marin-jurjevic-i-tihana-jeletic-dvoranski-seniorski-prvaci-hrvatske-u-visebojima |archive-date=26. veljače 2019. |access-date=26. veljače 2019.}}</ref> Škole trčanja u Hrvatskoj se pojavljuju 2011.; uz stručno vodstvo trenera, pripremaju polaznike za trčanje svih dionica, a osobito za polumaratone i maratone.<ref name="#2"/> ===Najbolji rezultat sezone=== <small>''kraj 2018.''</small> :''# ultramaraton liste vode se od 2005. i nisu službene (izvori: [http://statistik.d-u-v.org/overview_intbestlist.php DUV ultramarathon yearly rankings] i [http://www.iau-ultramarathon.org IAU yearly rankings]); uteg u dalj nije pod ingerencijom IAAF-a - najbolji svjetski rezultati uglavnom su ostvareni pod ingerencijom NCAA'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Atletičar(ka) ! width="20"|<big>#</big> ! <small>Disciplina</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"| [[Andraš Haklić|Andrija Haklić]] | 1 | <small>uteg u dalj</small> # |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"| [[Veronika Jurišić]]<ref>http://www.aksljeme.com/skupstinarenje/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/24-satni-ultramaraton/543/</ref> | 1 | <small>12 h</small> # |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"| [[Sara Kolak]] | 1 | <small>koplje</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"| {{nowrap|[[Sandra Perković]]}} | 6 | <small>disk</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"| [[Nikolina Šustić]] | 2 | <small>100 km</small> # |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"| [[Blanka Vlašić]] | 4 | <small>skok u vis</small> |} ;<big>Mlađe kategorije na svjetskim natjecanjima</big> ''nakon 2017.'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! <small>Natjecanje</small> ! Spol ! width=30 | [[Image:Med_1.png]] ! width=30 | [[Image:Med_2.png]] ! width=30 | [[Image:Med_3.png]] ! width=40 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="3"|SP<br>U20 |M |2 ||2 ||1 |5 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |5 ||0 ||3 |8 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |<small>štafete</small> |0 ||0 ||0 |0 |- |colspan="6"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="3"|SP<br>U18 |M |1 ||2 ||1 |4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |1 ||2 ||1 |4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |<small>štafete</small> |0 ||0 ||0 |0 |- |colspan="6"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="2"|OIM |M |0 ||0 ||0 |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |0 ||0 ||0 |0 |} ===Značajnija natjecanja u Hrvatskoj=== *[[Europski bacački kup u Hrvatskoj|Europski bacački kup]] ([[Europski zimski bacački kup 2002.|2002.]], 2008., 2021.) *[[WA Indoor Tour u Hrvatskoj|WA Indoor Tour]] (od 2023.), Osijek<ref>https://sib.net.hr/sport/ostalo-sport/4320063/prestizno-atletsko-natjecanje-u-skoku-s-motkom-world-athletics-indoor-tour-bronze-u-veljaci-stize-u-osijek/</ref> *Atletski kup Europe - Finale, 1981., Zagreb<ref>{{Citiranje weba |title=HE//LZMK |url=https://enciklopedija.hr/clanak/4457 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> *Zadar EAP, ''održan pod okriljem europske serije mitinga European Athletics Promotion (EAP) Circuit''<ref>https://visnjik.hr/sportska-dogadanja/atletski-miting-na-visnjiku-23-rujna-borovic-herremans-speck-mrcic-mlinaric-tomassini-09-09-2021/</ref> ;Svjetska prvenstva u Hrvatskoj Prvi put Svjetsko prvenstvo u nekoj atletskoj disciplini u Hrvatskoj održano je 2018. u Svetom Martinu na Muri, disciplina 100 km trčanje, u sklopu utrke CRO100. ;Hrvatski mitinzi {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- !colspan="7" align="center"|''Mitinzi s barem 15 izdanja ili 1. mitinzi svoje vrste u Hrvatskoj ili mitinzi posebni u europskim razmjerima'' |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan=2|Tip ! rowspan=2|Naziv mitinga ! rowspan=2|Lokacija ! rowspan=2|1.<br>izdanje !! rowspan=2|Zadnje<br>izdanje ! rowspan=2 class="unsortable"|Bilješke |- !style="height:10px;"|{{Tooltip|?|otv./zatv. - na otvorenom/u zatvorenom(dvorani)}} !!{{Tooltip|?|1d - samo 1 disciplina, +d - više disciplina}} <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"| ||[[]] ||. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|''<ref></ref> '' --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |otv. ||+d ||align="left"|Atletika pod zvijezdama / Međunarodni noćni atletski miting Varaždin ||[[Varaždin]] ||2015. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|''<ref>https://varazdinske-vijesti.hr/sport/drugi-medunarodni-nocni-miting-na-stadionu-sloboda-7268</ref><ref>https://bjelovarac.hr/atletika/ak-bjelovar-na-nocnom-mitingu-u-varazdinu-a-u-troboju-limaca-potpuna-dominacija/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||+d ||align="left"|Atletski miting AK Slavonija Osijek ||[[Osijek]] ||. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||+d ||align="left"|Atletski miting Slavonski Brod ||[[Slavonski Brod]] ||. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |otv. ||+d ||align="left"|Atletski miting Split / Atletski miting ASK Split ||[[Split]] ||barem 2004. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||+d ||align="left"|Božićni miting Hajduk ||[[Split]] ||1995. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|''organizira AK Hajduk Split; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |otv. ||+d ||align="left"|[[Hanžekovićev memorijal]] ||[[Zagreb]] ||data-sort-value="1951"|1957.<br>1951. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|''miting 2. ranga, dio IAAF World Challenge-a (prije IAAF Grand Prix-a); '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||+d ||align="left"|Međunarodni atletski miting Čakovec ||[[Čakovec]] ||. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |otv. ||+d ||align="left"|[[Međunarodni atletski miting "Dinamo-Zrinjevac"]] ||[[Zagreb]] ||1974. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|''<ref>https://ak-dinamo.hr/medunarodni-atletski-miting-dinamo-zrinjevac-2022/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |otv. ||+d ||align="left"|Međunarodni atletski miting "HAAK Mladost" ||[[Zagreb]] ||. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||+d ||align="left"|Međunarodni juniorski atletski miting Rijeka ||[[Rijeka]] ||1993. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |otv. ||+d ||align="left"|[[Trofej Slavonija]] ||[[Osijek]] ||. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|''<ref>https://sib.net.hr/sport/ostalo-sport/3496933/video-trofej-slavonijaq/</ref> '' <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |otv. ||+d ||align="left"|AGRAM Međunarodni atletski miting ||[[Zagreb]] ||2014. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |otv. ||+d ||align="left"|ASK-ov međunarodni Uskršnji atletski miting ||[[Split]] ||2014. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.has.hr/index.php/savez/naslovna/rss/2927-u-splitu-je-odrzan-10-jubilarni-uskrsnji-miting</ref> '' --> |} ====Popis utrka u Hrvatskoj==== {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="background:#FFFFFF;" |+{{nowrap| }} |- style="vertical-align:top; horizontal-align:left" | ;Kazalo {| bgcolor="#f7f8ff" cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="font-size: 95%; border: gray solid 1px; border-collapse: collapse; text-align:center;" |- | style="background: #FFDAB9;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | IAAF {{Tooltip|EP|Elite Platinum}}/{{Tooltip|P|Platinum}}/{{Tooltip|G|Gold}}/{{Tooltip|E|Elite}}/{{Tooltip|L|Label}}/{{Tooltip|S|Silver}}/{{Tooltip|B|Bronze}} Label utrka (barem jednom) |- | style="background: #E6E6FA;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | AIMS certifikat (barem jednom) |- | style="background: #FFFF9F;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | ITRA bodovi (barem jednom) |- | style="background: #CAE00D;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | međudržavna utrka |- |} Duljine utrka (grupirane): :1h/6h/12h/24h/48h = utrka na 1h/6h/12h/24h/48h :sprint = ovdje označava sve utrke kraće od 1km :milja = "[[utrka na 1 milju|1 milja]]" - ovdje označava sve utrke duljine 1 milje ± 50m :sp = "srednje pruge" - ovdje označava sve utrke duljine 1km do 9km izuzev 1 milje :mpm = "mali polumaraton" - ovdje označava sve utrke duljine 9km do 19km :pm = "[[polumaraton]]" - ovdje označava sve utrke duljine 19km do 25km :mm = "mali maraton" - ovdje označava sve utrke duljine 25km do 39km<!--poslužio se terminologijom u nazivu utrke "Mali maraton Mihanović" --> :m = "[[maraton]]" - ovdje označava sve utrke duljine 39km do 45km :sm = [[ultramaraton|supermaraton]] - ovdje označava sve utrke duljine 45km do 100km :um = [[ultramaraton]] - ovdje označava sve utrke duljine 100km i više :Vkm = vertikalni kilometar :ver. = vertikalna utrka (po ISF) :H = [[brzo hodanje|hodanje]] {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- !colspan="7" align="center"|''Utrke s barem 15 izdanja ili 1. utrke svoje vrste u Hrvatskoj ili utrke posebne u europskim razmjerima (AIMS certifikat, ITRA bodovi...) ili po nečemu drugome specifične utrke (međudržavne utrke, atipičan format utrke...)'' |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan=2|Tip ! rowspan=2|Naziv utrke ! rowspan=2|Lokacija /<br>Start–Cilj ! rowspan=2|1.<br>izdanje !! rowspan=2|Zadnje<br>izdanje ! rowspan=2 class="unsortable"|Bilješke |- !style="height:10px;"|{{Tooltip|?|atl.staza - atletska staza, cesta, kros, trail, trek, brdska, planinska, ver. - vertikalna, Vkm - vertikalni kilometar, stepenice, H - hodanje....}} !!{{Tooltip|?|duljina utrke (legenda iznad)}} <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"| ||[[]]– ||. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref></ref> '' --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |H || ||align="left"|[[Alpe Adria Race Walking Cup u Hrvatskoj]] / [[Alpe Adria kup u brzom hodanju u Hrvatskoj]] ||više ||2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''Zadar, Zagreb; po dvije utrke se svake godine organiziraju u svakoj od država - Austrija, Hrvatska, Italija, Slovenija;<ref>https://mojzagreb.info/zagreb/prva-novogodi%C5%A1nja-utrka-nova-na-savi-odr%C5%BEat-%C4%87e-se-u-ponedjeljak-01-sije%C4%8Dnja-2024-trinaesti-put</ref><ref>https://ak-dinamo.hr/zavrsena-jos-jedna-sezona-alpe-adria-hodackog-kupa/</ref><ref>https://ezadar.net.hr/sport/2506341/alpe-adria-racewalking-cup-2009/?galerija=2506341&slika=1047089</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|[[Alpe Adria Trekking Cup u Hrvatskoj]] ||više ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''AATC je pokrenut 2012. i u prvoj sezoni je imao ukupno 8 utrka u Hrvatskoj i Sloveniji; IstraTrek, Treking od fruti Kaldir, Brtonigla Adventure Trek, Grobnik Trek, Cres Trek, Marčana Treking Race...;<ref>https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/941-brtonigla-adventure-trek-201245</ref><ref>https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/963-grobnik-trekk</ref><ref>https://www.labin.com/vijesti/srk-alba-na-2-kolu-alpe-adria-trekking-cupa-odrzanog-u-marcani-16609</ref><ref>https://glasistrenovine.hr/arhiva-portala/pregled-vijesti/alpe-adria-trekking-hribar-ukupni-pobjednik-426674</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.alpeadria-treking.eu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=4. lipnja 2024. |archive-date=24. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224011112/http://www.alpeadria-treking.eu/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2443</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||um ||align="left"|[[Backyard Ultra u Hrvatskoj]] ||više ||2020. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''[[Grobnik]],<ref>https://web.facebook.com/events/160680823705673/</ref> [[Našice]],<ref>https://urtnexeteamnasice.hr/nexe-croatia-backyard-ultra-nasice-ima-svjetsku-utrku/</ref><ref>https://www.dugoselska-kronika.hr/dugo-selo/kristian-pintar-pomaknuo-sve-granice-na-1-lapovac-backyard-ultra-utrci</ref> Zagreb ([[Dotrščina]], poznata i kao Dotka);<ref>https://www.trcanje.hr/backyard-ultra-stize-u-zagreb/14729/</ref><ref>https://gelender.hr/blog/2020/06/29/dotka-backyard-ultra-2020/</ref><ref>https://backyardultra.com/races/dotka-backyard-ultra/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|[[Europe Trail Cup u Hrvatskoj]] ||više ||2022. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''pokrenut kao Alpe Adria Trail Cup 2020., preimenovan u Europe Trail Cup 2024.; Dalmacija Ultra Trail je 2022. postala prva utrka iz Hrvatske koja je bila dijelom serije; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|[[Golden Trail serija u Hrvatskoj]] ([[Golden Trail National serija u Hrvatskoj]]) ||više ||. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://zniranac.com/trcanje/golden-trail-grand-slam-trail-trcanja/</ref><ref>https://zumberaktrail.com/2024/03/01/zumberak-trail-mijenja-ime-i-postaje-dio-golden-trail-national/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ver. || ||align="left"|[[ISF Skyrunner svjetska serija u Hrvatskoj]] || ||?? ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Vkm || ||align="left"|[[ISF svjetska serija utrka vertikalni kilometar u Hrvatskoj]] || ||<small>''još ne''</small> ||<small>''''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|[[Spartan Trail utrke u Hrvatskoj]] ||[[Dubrovnik]] ||2023. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |stepenice || ||align="left"|[[Towerrunning Tour u Hrvatskoj]] ||više || ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail ||um ||align="left"|[[UTMB/UTWT svjetska serija u Hrvatskoj]] ||[[Istra]] ||data-sort-value="2016."|2016. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|[[XTERRA Trail Run utrke u Hrvatskoj]] || ||2025. ||<small>''trči se<br>povremeno''</small> | align="center"|''<ref>https://www.vecernji.hr/sport/xterra-off-road-triatlon-stize-u-mali-losinj-1822411</ref> '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|Glow Run ||više ||barem 2019. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''Lošinj, Split, Zagreb...;<ref>https://dalmatinskiportal.hr/sport-365/fotogalerija-zavrseno-sedmo-izdanje-popularne-utrke-konzum-glow-run-split-2023-/182042</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5450</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5496</ref> u Puli se Visualia festival održava od 2013. i to je prvi festival svjetlosti u Hrvatskoj,<ref>https://www.pula.hr/hr/novosti/detail/27797/pula-se-priprema-za-deseti-jubilarni-visualia-festival-kada-svjetlost-stvara-caroliju/</ref> a prva festivalska utrka održana je 2017.<ref>https://www.livecamcroatia.com/hr/event-site/visualia-festival-u-puli</ref><ref>https://www.pula.hr/it/novita/detail/16551/veceras-pocinje-novi-svjetlosni-spektakl-visualia-festival-2017/</ref>; '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|Green Run || ||2017.ili2018. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''prva zelena utrka (??);<ref>{{Citiranje weba |url=https://greenrun.hr/ |title=Arhivirana kopija |access-date=10. ožujka 2025. |archive-date=17. ožujka 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250317213813/http://greenrun.hr/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://nekidaniels.com/portfolio_page/green-run-utrka/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=6065</ref> '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|LoveRun ||više ||. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''Poreč, Vukovar, Zadar, Zagreb...;<ref>https://www.htz.hr/hr-HR/ove-se-godine-i-u-zadru-trci-loverun-ubiljezite-datum</ref><ref>https://myloverun.eu/o-utrci</ref> '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | ||milja ||align="left"|[[Pivska milja]] (Beer Mile) u Hrvatskoj ||više ||barem 2015. (2017.) ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''Beer Mile Run, Beer Run; Bjelovar, Đakovo, Kotoriba, Križ, Križevci, Kutina, Poreč, Pula, Rab, Svetvinčenat, Šibenik, Varaždin, Vodnjan, Zagreb...;<ref>https://magazin-trcanje.com/2024/06/03/pivska-milja-se-vraca-u-zagreb/</ref><ref>https://ribafish.com/pivska-milja-se-vraca-u-zagreb/</ref><ref>https://www.rab-visit.com/en/what-to-do/upcoming/event-calendar/4th-new-year-pan-beer-run/5895</ref> 1. službena utrka pivske milje u Hrvatskoj održana je u Puli 2017.;<ref>http://magazin-trcanje.com/2017/06/30/summer-beer-mile-volimo-pivo-i-volimo-dobru-utrku/</ref> MedvedRUN je utrka sličnog koncepta<ref>https://www.jutarnji.hr/dobrahrana/price/utrka-s-okusom-piva-cak-i-ja-koja-mrzim-trcati-svake-godine-obavezno-idem-na-medvedrun-15081035</ref> kao i Žejna trka koja se održava u sklopu manifestacije Skok u jesen u Bedekovčini<ref>https://www.zagorje.com/clanak/vijesti/zejna-trka-jeste-li-dovoljno-hrabri-da-popijete-pivo-svaki-krug-u-utrci</ref>; '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|[[Plogging|Plogging utrke]] u Hrvatskoj ||više ||barem 2019. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''Pula, Split, Vodnjan, Zagreb...;<ref>https://www.natura-histrica.hr/hr/novost/najava-odrzavanja-plogging-utrke-u-nedjelju-13.03.2022.-u-park-sumi-sijana-u-puli-328</ref><ref>https://www.vodnjan-dignano.hr/hr/manifestacije/dignano-run---prva-plogging-utrka</ref><ref>https://www.regionalexpress.hr/site/more/istrun-plogging-utrka-za-ochuvanje-okolisha</ref> '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|Samsung Running Festival u Hrvatskoj ||[[Zagreb]] ||barem 2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''pokrenut 1995. u Mađarskoj; održavao se u Austriji, Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Srbiji, Švicarskoj...;<ref>http://www.presscentar.hr/objava.php?id=1138&key=b1a68f6fbbbf5ef7a9fc660612ab1a00</ref> '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|Terry Fox Run u Hrvatskoj || ||barem 2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|Utrka s bačvama vina ||više ||barem 2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''[[Brtonigla]] (prva u svijetu??<!-- "jedinstvena u izvoru" -->)<ref>https://gdaeblog.wordpress.com/wp-content/uploads/2009/05/umagevents_2009n1.pdf</ref>, [[Zmajevac]] (od 2021.) bačvatlon - utrka u guranju bačve vina uzbrdo<ref>https://magazin.hrt.hr/price-iz-hrvatske/vinatlon-i-bacvatlon-prave-su-atrakcije-u-baranji-10859643</ref><ref>https://www.knezevi-parkovi.hr/2021/10/26/odrzan-prvi-vinatlon/</ref><ref>https://www.baranjainfo.hr/odrzan-prvi-vinatlon-nova-eno-gastro-manifestacija-u-zmajevcu/</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.obz.hr/index.php/component/k2/item/2654-baranja-je-bogatija-za-jos-jednu-vinsku-manifestaciju-u-petak-i-subotu-dozivite-vinatlon |title=Arhivirana kopija |access-date=9. ožujka 2025. |archive-date=10. kolovoza 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250810143846/https://www.obz.hr/index.php/component/k2/item/2654-baranja-je-bogatija-za-jos-jednu-vinsku-manifestaciju-u-petak-i-subotu-dozivite-vinatlon |url-status=dead }}</ref><ref>https://stv.hr/clanak/baranja-dobila-jos-jednu-vinsku-manifestaciju-vinatlon-u-zmajevcu/236</ref> '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|[[Vinska utrka|Vinske utrke]] (Wine Run) u Hrvatskoj ||više ||barem 2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|Vivicitta u Hrvatskoj / Atletska utrka Vivicitta u Hrvatskoj ||više ||barem 2010. ||<small>''trči se<br>povremeno''</small> | align="center"|''prva Vivicitta je održana 1984. godine u Italiji; generalni organizator je UISP (Unione Italiana Sport per tutti) iz Bologne; službena utrka je duljine 10km;<ref>https://www.sarajevo.ba/hr/article/5797/medunarodna-gradska-atletska-utrka-vivicitta-sportski-savez-ks</ref><ref>https://www.regionalexpress.hr/site/more/najavljena-atletska-utrka-vivicitta</ref> '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|Wings for Life World Run u Hrvatskoj ||više ||barem 2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''jedinstvena je utrka u svijetu po tome što nema cilj nego natjecatelje lovi presretačko vozilo;<ref>https://www.redbull.com/hr-hr/posebna-mjesta-za-trcanje-u-svijetu</ref> '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|World Harmony Run u Hrvatskoj ||više ||barem 2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=808</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|2 milje Maksimirskih naselja – Memorijal Mladen Čižić ||[[Zagreb]] ||2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''pokrenuta pod nazivom "Utrka povodom Dana Maksimirskih naselja", godinu potom preimenovana u "Dvije milje" te 2020. u sadašnji naziv;<ref>https://www.akmaksimir.com/nase-utrke/2-milje-maksimirskih-naselja/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3585</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail<trek || ||align="left"|3bunj Trail ||[[Tribunj]] ||2015. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka po [[škrape|škrapama]], [[škrile (kamen)|škrilama]], [[makadam]]u, poljskim stazama, [[suhozid]]ima; prva dva izdanja bile su trek utrke;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4112</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |H || ||align="left"|3 km na 3 kralja ||[[Zagreb]] ||. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.atletskiklubagram.hr/vijesti/domaca-natjecanja/krenula-nova-godina-hodanja-3km-na-3-kralja-u-novom-izdanju.html</ref><ref>https://ak-dinamo.hr/utrka-3-km-na-3-kralja-bezak-zlatna-prevendar-broncana/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|12 kilometara za 12 redarstvenika ||[[Vinkovci]] ||. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|12h Dotke ||Zagreb, [[Dotršćina]] ||2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://ligadotka.com/12h-dotke/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|24 sata S’LJeMana ||[[Medvednica]] ||barem 2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''moguće prva utrka tog formata u Hrvatskoj(??);<ref>https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/u-roku-od-24-sata-na-vrh-sljemena-popeo-se-11-puta-2862524</ref><ref>https://www.trcanje.hr/24sata-sljemana/497/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||um ||align="left"|[[100 km po Zagorju]] ||Varaždin– || ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''prvi hrvatsko - jugoslavenski supermaraton;<ref name="#9">{{Citiranje weba |url=https://ak-sloboda.hr/wp-content/uploads/2016/04/ST-ST-rev1.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=25. ožujka 2019. |archive-date=25. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190325223604/https://ak-sloboda.hr/wp-content/uploads/2016/04/ST-ST-rev1.pdf |url-status=dead}}</ref> moguće da se radi o utrci Varaždinska stotka, koja je navedena niže;<ref>https://web.archive.org/web/20190325223604/https://ak-sloboda.hr/wp-content/uploads/2016/04/ST-ST-rev1.pdf</ref><ref>https://www.trcanje.hr/poceci-ultramaratona-u-hrvatskoj-2-dio/16131/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[trail trčanje|trail]] ||um ||align="left" style="background:#FFFF9F;"|[[100 milja Istre]] ||[[Istra]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''prva hrvatska ultra trail utrka; prva hrvatska utrka na sto milja;<ref>https://www.vecernji.hr/sport/startala-utrka-100-milja-istre-najjaca-ultra-trail-utrka-u-hrvatskoj-povijesti-1076657</ref> od 2016. dio Ultra-Trail World Toura''<ref>https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/100-milja-istre-najveca-trail-utrka-u-hrvatskoj-20170403</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||um ||align="left"|108 km za 108. brigadu / Ultramaraton Ovčara–Slavonski Brod ||[[Ovčara]]–[[Slavonski Brod]] ||2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=726</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta&stepenice || ||align="left"|162 stube ||[[Zagreb]] ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''u stazu su uključene Schlosserove stube, njih 162, po kojima je utrka dobila ime;<ref>https://www.trcanje.hr/zagrebacke-162-stube/17619/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/162-stube-trcimo-11-put/11220/</ref> 2012. staza je produžena - dodane su stube kod ŠNZ Andrija Štampar (?? stube, za ukupno ?? stube);<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2341</ref> utrka je duljine 4200m (162 stube) ili 4500m (?? stube, 2012.); '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |stepenice || ||align="left"|539 skok ||[[Rijeka]] ||barem 2015. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka po Trsatskim stubama, koje vode od riječke Delte do crkve Gospe Trsatske te su najkraći put od centra Rijeke do Trsata; danas ukupan broj stuba iznosi 561, ali trči se njih 539;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3931</ref><ref>https://www.rijeka.run/hr/utrka/539-skok</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |sky || ||align="left"|Absolute Biokovo Challenge ||[[Biokovo]] ||2021. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka se bodovala za Europsko Sky race prvenstvo; staza ima certifikat International Skyrunning Federacije;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5901</ref><ref>https://pp-biokovo.hr/hr/novosti/trece-izdanje-absolute-biokovo-challenge-donosi-brojne-novosti</ref> prva Skyrunning utrka u Hrvatskoj; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||m_pm ||align="left"|Adria Advent Maraton ||[[Crikvenica]] ||2011. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''jedini profesionalni međunarodni trkački maraton i polumaraton u Europi koji se trči neposredno uz morsku obalu;<ref>https://www.trcanje.hr/jubilarni-5-adria-advent-maraton/8390/</ref> Crikvenički maraton; rute polumaratona i maratona su izmjerene prema, u svijetu, jedinstvene regulacije po Jones-Counter metodi te je crikvenička staza stoga u skladu s DLV i IAAF pravilima;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2462</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3043</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka Biograd - za Dan Grada ||[[Biograd]] ||1998. ||??? | align="center"|''održava se u siječnju;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=503</ref> možda (??) preimenovana u Run Biograd; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka Biograd ||[[Biograd]] ||2003. ||??? | align="center"|''održava se u lipnju;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=362</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=783</ref> od 2009. zove se Biogradska rivijera;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1220</ref> možda (??) preimenovana u Run Biograd; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka Cvjetnom obalom ||[[Turanj]] ([[Sveti Filip i Jakov|Sv. Filip i Jakov]]) ||2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=370</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka Dolinom Kardinala ||[[Krašić]] ||1997. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.runinternational.eu/maps/croatia/1001-utrka-dolinom-kardinala</ref><ref>https://ika.hkm.hr/vijesti/13-atletska-utrka-dolinom-kardinala/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka Dvigrad - Kanfanar ||[[Kanfanar]] ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trickeri.org/16-blogs/razno/459-atletska-utrka-dvigrad-kanfanar</ref><ref>http://www.kanfanar.hr/uploads/glasila/kl25.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka Galovac ||[[Galovac]] ||2003. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=433</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka Medulin riviera ||[[Medulin]] ||2011. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://medulin.hr/novost/8-atletska-utrka-medulin-riviera</ref>; održavale su se još Božićna atletska utrka Medulin riviera (2010.) i Novogodišnja atletska utrka Medulin (2016.) i Road Race Medulin Riviera 10k (2015.)<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4342</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka "Otok – Sv. Luka" / Atletska utrka "Sv. Luka" ||[[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok (Dalmatinski)]] ||1996. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=66</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=967</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka pod bakljama Maslenica ||[[Maslenica]] ||2006. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=379</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka "Pozdrav domovini" / Atletska utrka "Pozdrav domovini – Kup Oluje" ||[[Zadar]] ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.radioslatina.hr/slatinski-atleticari-karlo-i-domagoj-drokan-okitili-se-srebrom-i-broncom-na-12-atletskoj-utrci-pozdrav-domovini-kup-oluje-2023-u-zadru/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2535</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka Pridraga – Novigrad ||[[Pridraga]]–[[Novigrad]] ||2000. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=381</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka "Sv. Roko" ||[[Sveti Filip i Jakov|Sv. Filip i Jakov]] ||2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1369</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska trka u čast zagorskih velikana ||[[Veliko Trgovišće]]–[[Kumrovec]] ||2004. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=301</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|B2B Run<br>B2Run ||više ||2015. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''Osijek, Rijeka, Split, Zagreb; prva poslovna utrka u Hrvatskoj; od 2019. dio svjetske serije korporativnih utrka B2Run;<ref>https://www.tportal.hr/biznis/clanak/prijavite-se-na-b2b-run-ove-godine-trci-se-u-cetiri-grada-20160203</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://lider.media/lider-trend/magenta-1-b2b-run-postaje-dio-uspjesne-svjetske-serije-b2run/ |title=Arhivirana kopija |access-date=25. veljače 2019. |archive-date=25. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190225225450/https://lider.media/lider-trend/magenta-1-b2b-run-postaje-dio-uspjesne-svjetske-serije-b2run/ |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Bakljada na Pašmanu / Bakljada – noćna utrka kroz Pašman ||[[Pašman]] ||1995. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>{{Citiranje weba |url=http://opcinapasman.hr/bakljada-2007/ |title=Arhivirana kopija |access-date=10. lipnja 2024. |archive-date=27. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627062657/http://opcinapasman.hr/bakljada-2007/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1716</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail<trek || ||align="left"|Baranja trail, ''prije'' Surduk trek ||[[Baranja]] ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2500</ref><ref>https://nasice.com/najava-i-poziv-4-surduk-trek-ndash-baranja/</ref><ref>https://osijeknews.hr/surduk-trek-mijenja-naziv-u-baranja-trail/</ref><ref>https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/surud-trek-uz-pomoc-karte-nadjite-zadane-tocke-u-prirodi-a-usput-se-osvjezite-domacim-delicijama---447780.html</ref><ref>http://orijentacijskiklubsova.blogspot.com/2012/05/surduk-trek-baranja.html</ref><ref>http://orijentacijskiklubsova.blogspot.com/2012/09/surduk-trek-baranja-2012-godine.html</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |sky || ||align="left"|Baške Oštarije Trail || ||2021. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.lika-online.hr/na-baskim-ostarijama-uspjesno-odrzana-utrka-baske-ostarije-trail/</ref> od 2024. u ISF kalendaru(??);<ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/lika-senj/baske-ostarije-trail-ove-godine-na-velebit-dovode-svjetsku-skyrunning-elitu/?meta_refresh=true</ref><ref>http://indirektno.com/prvi-licki-skyrunner-na-velebit-je-doveo-elitu-trkackog-sporta-a-svojim-rezultatima-doprinosi-promociji-sporta-licko-senjske-zupanije/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Biokovo Vertikala]] ||[[Park prirode Biokovo|PP Biokovo]] ||2015. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''prva utrka formata 'vertikalni kilometar' u Hrvatskoj - visinska razlika između starta i cilja je 1km; Učka Vertical je dvije godine starija utrka koja nosi isto ime, ali nema taj format<ref name="#10">{{Citiranje weba |url=http://www.visitopatija.net/en/blog/ucka-vertikal-croatia |title=Arhivirana kopija |access-date=23. studenoga 2018. |archive-date=24. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181124054956/http://www.visitopatija.net/en/blog/ucka-vertikal-croatia |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4420</ref>'' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |brdska || ||align="left"|Biser Slavonije / Brdska utrka "Biser Slavonije" / Brdska utrka Papuk / Brdska utrka Jankovac ||[[Jankovac]] ([[Papuk]]) ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=377</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=962</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1805</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[treking|trek]] || ||align="left"|Blatersa ||[[Medvednica]] ||2008.ili2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''održava se u prosincu;<ref>https://www.dugoselski-sport.hr/index.php/sport-mix/120-atletika/1720-ak-martin-dugo-selo-14-blatersa-utrka-medvednicom</ref> ljetna Blatersa;<ref>https://gelender.hr/blog/2009/07/18/traversa-18-07-09/</ref>'' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[planinsko trčanje|planinska]] || ||align="left"|[[Boroša]] ||[[Zagreb]] ||1990. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''planinska utrka; prototip je planinskog izazova, iz centra grada do najvišeg vrha planine; pokrenuta kao "Štrapacijada",<ref>https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid0q8fLTQ6bZmZtAKFpWyMiFB5jNJTazTHkh1qMY2QSUXFxod2s9JAJCf3rbjDegDx5l&id=100085834421969</ref> pa preimenovana i do 2016. zvala se Brdska utrka "Sljeme",<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=546</ref> ali je u čast Julija Boroše, idejnog začetnika i glavnog organizatora od prvog izdanja do 2013., promijenila ime;<ref>https://www.trcanje.hr/od-trga-do-sljemena-zagrebacka-planinska-utrka/10122/</ref> stara ruta utrke prolazila je kroz sljemenski tunel i bila duža od nove rute;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2478</ref> Planinska utrka Medvednica<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/rezultati/?idrezultata=1966</ref>; najstarija hrvatska planinska trka;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3443</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Božićna utrka Osijek ||[[Osijek]] ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2639</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|Božićna utrka Pero Mazija ||[[Zadar]] ||2000. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''5km;<ref>https://radio.hrt.hr/radio-zadar/vijesti/nastavlja-se-obiljezavanje-dana-zupanije-3738424</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=153</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2453</ref><ref>https://www.057info.hr/sport/2016-12-29/rezultati-bozicne-atletske-utrke-pero-mazija/</ref> nema veze sa utrkom Zadar Christmas Run koja je isto duljine 5km;<ref>https://zadarskilist.novilist.hr/zadar-zupanija/uskoro-sportsko-humanitarna-bozicna-utrka-zadar-christmas-run-2023/</ref><ref>https://www.zadar.hr/hr/dogadanja/zadar-christmas-run</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Božićna utrka u spomen Marijana Lukine ||[[Gornja Stubica]] ||2003. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=484</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Božićni čaj na Savi ||[[Slavonski Brod]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=950</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Božićno-novogodišnja utrka Split / Božićna utrka Split ||[[Split]] ||2003. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1902</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2641</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Brdska utrka "Japetić" / Brdska trka "Jap" ||[[Jastrebarsko]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=281</ref><ref>https://akjastreb99.hr/3-brdska-trka-jap/</ref> održavala se utrka Jap Trail; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Brdska utrka "Kamešnica" ||[[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok (Dalmatinski)]] ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=276</ref><ref>https://www.atletskiklubagram.hr/vijesti/domaca-natjecanja/matosevic-slavila-na-kamesnici-uz-novi-rekord-staze.html</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2788</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Brdska utrka "Obrovac – Sv. Rok" ||[[Obrovac]] ||2004. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=434</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Brdska utrka "Vilinska špica" ||[[Lepoglava]] ||2009. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.dsr-lancic-knapic.hr/3-brdska-utrka-vilinska-spica-lepoglava-josip-fodrek-osvojio-3-mjesto-1</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Brdska utrka "Visočica" ||[[Park prirode Velebit|PP Velebit]] ([[Rizvanuša]]) ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''započela kao Brdska utrka Gospić;<ref>https://www.morh.hr/esta-meunarodna-brdska-utrka-qvisoica-2012q-20072012/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=374</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=551</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1969</ref> utrka je 2013. uvrštena u kalendar Svjetskog vijeća za vojni sport (International Military Sports Council - CISM);<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2909</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Brodski polumaraton / Bromara ||[[Slavonski Brod]] ||2004. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=168</ref><ref>https://www.brodportal.hr/clanak/odrzana-20-bromara---slavonskobrodski-polumaraton-34582</ref><ref>https://zsugsb.hr/odrzan-15-brodski-polumaraton-bromara/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Brtonigla Adventure Trek ||[[Brtonigla]] ||2011. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/941-brtonigla-adventure-trek-201245</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.istria-trails.com/hr/manifestacije/brtonigla-adventure-trek |title=Arhivirana kopija |access-date=7. siječnja 2025. |archive-date=8. studenoga 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241108211306/http://www.istria-trails.com/hr/manifestacije/brtonigla-adventure-trek |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Cestovna trka Lukač – Virovitica ||[[Lukač]]–[[Virovitica]] ||1997. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=917</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Cestovna utrka Bedenec ||[[Bedenec]] ||2011. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave11/satnica%20pdf.pdf</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2571</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|Cestovna utrka Murter / Cestovna utrka Murter – Tisno – Murter / Cestovna utrka Murter – Lovišća – Murter ||[[Murter (Murter-Kornati)|Murter]] ||1995. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''12.4km;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=802</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2188</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|Crazy Hill Trail ||[[Ludbreg]] ||2015. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Cres Trek ||[[Cres]] ||2010. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/947-cres-treking-2012</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2681</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4088</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |krostrail || ||align="left"|Crosstrail utrka Voda & Vatra ||[[Terme Topusko]] ||barem 2018. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5142</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Četiri zagrebačka trga ||[[Zagreb]] ||2002. ||2011. | align="center"|''Zagrebački noćni cener, pokrenut 2012. radi gašenja utrke Četiri zagrebačka trga, odvija se većinski ili(??) manjinski istom stazom i prolazi kroz 4 trga pa je svojevrsni sljednik;<ref>https://zagrebacka-policija.gov.hr/vijesti/cetiri-zagrebacka-trga-2011-23866-39326/39326</ref><ref>https://www.zagreb.run/utrke/zagrebacki-nocni-cener/povijest-utrke/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail ||um ||align="left" style="background:#FFFF9F;"|Dalmacija Ultra Trail ||[[Dalmacija]] ||2016. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''od prvog izdanja utrka ima ITRA bodove''<ref>{{Citiranje weba |url=https://brela.hr/hr/392/odrzana-prva-utrka-dalmacija-ultra-trail |title=Arhivirana kopija |access-date=18. studenoga 2018. |archive-date=19. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181119011121/https://brela.hr/hr/392/odrzana-prva-utrka-dalmacija-ultra-trail |url-status=dead}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Dan Uljanika<br>[[Trka Uljanika]] ||[[Pula]] ||1983. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''posveta danu polaganja kamena temeljca i početku izgradnje brodogradilišta Uljanik;<ref>http://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/914-31-utrka-dan-uljanika</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1291</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Dječji Dubrava kros ||Zagreb ||2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''u sklopu manifestacije Dani Dubrave;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2913</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Dječji jesenski kros ||[[Velika Gorica]] ||2002. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://gvg.hr/2012/10/vise-od-600-djece-sudjelovalo-na-11-jesenskom-krosu/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Dravski ultracross ||[[Varaždin]] ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2435</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|[[Dubrovački polumaraton]] ||[[Dubrovnik]] ||2015. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Dugoselski polumaraton ||[[Dugo Selo]] ||2002. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=839</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Đurđenovački mali maraton ||[[Đurđenovac]]–[[Našice]]–[[Đurđenovac]] ||data-sort-value="1980."|2022.<br>1980.-ih ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/jeste-li-znali-durdenovacki-mali-maraton/17467/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Extreme breg race ||[[Podgora Krapinska]] ||2019. ||2020. | align="center"|''utrka je cijelom duljinom uspon;<ref>https://www.zagorje.com/clanak/vijesti/prvi-extreme-breg-race-dobio-svog-kralja-i-kraljicu-brega</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5775</ref><ref>https://www.utrka.com/utrke/extreme/2021/info/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Fameja / Timska utrka Fameja ||[[Pazin]] ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.pazin.hr/vise-od-250-ljudi-na-fameji/</ref><ref>https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/955-fameja-2010</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||um ||align="left"|[[Forrest Gump – 12-satni ultramaraton]] ||[[Zagreb]] ||1998. ||2014. | align="center"|''prva hrvatska vremenska ultra;<ref>http://www.novilist.hr/Sport/Ostali-sportovi/Hrvatska-zenska-atletska-reprezentacija-Kao-dizelasi-se-sporo-palimo-ali-mozemo-doci-daleko?meta_refresh=true</ref><ref name="#11">https://www.trcanje.hr/12-satni-ultramaraton-forrest-gump-2010/538/</ref> nije održavan od 2001. do uključujući 2008.;<ref name="#11"/> u sklopu utrke, u nekoliko navrata, održavala se i utrka na 100 km - prva "stotka" u nezavisnoj Hrvatskoj;<ref name="#12">{{Citiranje časopisa |url=http://www.cro100.run/o-projektu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. studenoga 2018. |archive-date=17. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200317060745/http://www.cro100.run/o-projektu/ |url-status=dead}}</ref> na izdanju 2013. održano je prvo državno prvenstvo Hrvatske u ultramaratonu (utrka na 100 km);<ref name="#6"/><ref name="#7"/><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1996</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|Fužinarski polumaraton “Tri jezera” ||[[Fužine]] ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''spaja tri jezera: Potkoš, Bajer i Lepenicu; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Generator snow run ||[[Delnice]] ||2017. ||?? | align="center"|''specifična utrka - trči se po snježnoj stazi (uvijek??);<ref>https://www.novilist.hr/regija/dvodnevna-utrka-generator-snow-biciklom-i-trkom-niz-delnicke-snjezne-staze/</ref><ref>https://www.mtb.hr/bloghr/vijesti/generator-snow-mtb-run-2020-report-ovaj-put-ipak-bez-snijega-2/</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.generator-race.com/snow |title=Arhivirana kopija |access-date=10. ožujka 2025. |archive-date=28. studenoga 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221128051106/https://www.generator-race.com/snow |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|Giro di Monte Grande ||[[Veli Vrh]] ([[Pula]]) ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.regionalexpress.hr/site/more/uspjeno-odran-3.giro-di-monte-grande-video</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3120</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Gorički trail ||[[Jurovčak]] ||2018.ili2019. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5843</ref> gorički trail je trčanje po vinogradu, 10 redova uzbrdo i nizbrdo (prva u svijetu??);<ref>https://www.mnovine.hr/medimurje/drustvo/trcanje-po-vinogradu-nazvano-goricki-trail-danas-kod-hazica/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |gradski izazov || ||align="left"|Gradski izazov Sinj ||[[Sinj]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2900</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3971</ref><ref>https://www.visitsinj.hr/hr/vodic/dogadjanja-kroz-godinu/gradski-izazov-cetina-adventure</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Grobnik Trekking ||[[Grobnik]] ||2011. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/962-grobniktreking</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Hagemann ||[[Družbinec]] ||1992. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''glavna utrka je duljine 11760m;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=369</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Hahlić za uru ||[[Hahlić]] ||2010. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3010</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |urbani trail || ||align="left"|Halloween Osijek Urban Trail ||[[Osijek]] ||2021. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>http://www.osijek031.com/osijek.php?najava_id=84589</ref><ref>https://www.stotinka.hr/hrv/dogadjaj/1805</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |H || ||align="left"|Hodačka utrka Pridraga – Novigrad ||[[Pridraga]]–[[Novigrad]] ||2007. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=381</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |H || ||align="left"|Hodačka utrka Turanj – Sv. Filip i Jakov ||[[Turanj]]–[[Sveti Filip i Jakov|Sv. Filip i Jakov]] ||barem 2007. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=375</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Hvarski polumaraton ||[[Hvar]] ||2011. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/rezultati/?idrezultata=2003</ref><ref>https://www.hvar.hr/portal/zavrsen-prvi-hvarski-polumaraton/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|ImberTrek ||[[Omiš]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4427</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|IstraTrek ||više ||2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''Barban, Boljun, Brseč – Skitača, Buzet, Gračišće, Labin, Motovun, Pazin, Pićan, Pula, Žminj;<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.istratrek.srk-alba.hr/povijest/ |title=Arhivirana kopija |access-date=4. lipnja 2024. |archive-date=27. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627062657/http://www.istratrek.srk-alba.hr/povijest/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/971-istra-trek-najava</ref> dobivao se 1 kvalifikacijski bod za Ultra Trail du Mont Blanc;<ref>https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/934-brooks-istra-trek</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[planinsko trčanje|planinska]] || ||align="left"|[[Ivančica (atletska utrka)|Ivančica]] / Brdska utrka "Ivančica" ||[[Ivanec]] ||1992. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''brdska/planinska utrka;<ref>https://www.trcanje.hr/25-brdska-ivancica/10278/</ref> Spomen utrka Milana Cahuna;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=90</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=775</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Japtrek Out ||više ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''[[Ivančići]]<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3272</ref>, [[Sveta Jana]]<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3795</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail<trek || ||align="left"|Ja-Sam maraton<br>Jaska Eko trail-maraton ||[[Plešivica]] ||data-sort-value="2006."|2010.<br>2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''održavao se i pod nazivom Eko Flor trail-maraton;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2431</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3298</ref> u sklopu utrke se 2013. održalo prvo prvenstvo Hrvatske u planinskom trčanju na duge staze i 2007. prvo pojedinačno prvenstvo Hrvatske u planinskom trčanju na duge staze;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=410</ref> utrka nastavlja višegodišnju tradiciju natjecanja održanih pod nazivima “Samoborski trekking” (I. izdanje 2006.<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=410</ref><ref>http://www.samoborskiglasnik.net/sport.asp?datum=20060911</ref>), “Samoborski planinski maraton” (od 2008.)<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=554</ref> i “Samoborski eko maraton” (od 2009.<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1005</ref>);<ref>https://gelender.hr/blog/2013/07/29/jaska-eko-trail-maraton/</ref><ref>https://www.tzgj.hr/doc/program_dogadanja.pdf</ref><ref>https://www.trcanje.hr/u-nedjelju-se-na-plesivici-trci-najtezi-maraton-u-ovom-dijelu-europe/4141/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/posljednji-jaska-eko-trail-maraton/8171/</ref><ref>https://akjastreb99.hr/bezali-smo-9-jaska-eko-trail/</ref><ref>https://3sporta.com/uspio-i-5-jaska-eko-trail-maraton/</ref> održavao se i pod nazivom Jaskanski Eko-Flor trek-maraton;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2031</ref> kao Ja-Sam maraton prvi put se održao 2016.;<ref>http://www.aksljeme.com/jasam-maraton-potpuna-dominacija-sljemenasa/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Jesenski kros Međimurja ||[[Čakovec]] ||2003. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>http://www.akm.hr/proljetni-i-jesenski-kros/cms/s17</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Jesenski kros na Savi ||Zagreb ||1975. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Ante-Bla%C5%BEanin-Povijest-AK-Maksimir.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||mm ||align="left"|Jezerčica preko Sljemena / Hidroelektra Jezerčica || ||data-sort-value="."|<br> ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''trka duljine oko 30km; revitalizirana u 1990.-im;<ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Ante-Bla%C5%BEanin-Povijest-AK-Maksimir.pdf</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke-kojih-vise-nema/14455/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Jozefina ||[[Senj]]–[[Brinje]]<br>[[Brinje]]–[[Senj]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''prva utrka u Hrvatskoj koja povezuje more i unutrašnjost;<ref>https://www.akmaksimir.com/jozefina/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Jurjevski polumaraton / Polumaraton Jurjevo / Memorijal Branka Vrančića i Leopolda Japeca ||[[Gornja Stubica]] ||1994. ||2014. | align="center"|''<ref>https://www.runinternational.eu/maps/croatia/1070-polumaraton-jurjevo</ref><ref>https://www.gornjastubica.hr/files/Polumaraton%20Jurjevo%202014.pdf</ref><ref>http://www.ak.rudolf-peresin.com/n/ivica_mucak_pobjednik_jurjevskog_polumaratona_2013./29</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||milja ||align="left"|[[Karlovačka milja]] ||[[Karlovac]] ||2019. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''jedinstvena je utrka duljine 1579m (godina utemeljenja Karlovca);''<ref>https://www.utrka.com/utrke/karlovackicener/2022/info/</ref><ref>https://radio-mreznica.hr/helena-valentic-i-ivan-katic-pobjednici-prve-karlovacke-milje-odrzane-i-djecje-utrke/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |style="background:#FFDAB9;"|cesta || ||align="left"|[[Karlovački cener]] ||[[Karlovac]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka je od IAAF-a za 2020. dobila status "(Bronze) Label" čime je postala prva utrka u Hrvatskoj sa "Label" statusom; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[kros]] || ||align="left"|[[Kastafski kros]] ||[[Kastav|Kastaf]]ska šuma ||1976. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''od 2005. utrka je i "Memorijal prof. Zehrid Kadrić-Zeko", žargonski zvana "Zekina utrka"; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |stepenice&brdski sprint || ||align="left"|Kiseli kvadricepsi 555 (KK555) ||[[Zagreb]] ||2013.ili2014. ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''specifična utrka: održavala se na najdužim stepenicama u Zagrebu: 555 stepenica - Alanske stube (nekada Partizanske stube) i najstrmijom ulicom u Zagrebu: Donje prekrižje - duljina 555 metara i 80 metara visinske razlike - mjerilo se ukupno vrijeme iz zbroja stepenica KK555 i ulice KK555;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2728</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3302</ref><ref>https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/5-stvari-koje-treba-znati-o-najduzim-stepenicama-u-zagrebu---582808.html</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |brdski sprint || ||align="left"|Kolo-tur-e kup ||[[Zagreb]] ||2007. ||?? | align="center"|''brdska sprint utrka; staza je duga 300-tinjak metara i trči se uzbrdo cijelom dužinom; utrka se održava po kup sistemu - dva natjecatelja trče jedan protiv drugoga, pobjednik prolazi u sljedeći krug i tako sve do finala; jedna od prvih utrka tog tipa u Hrvatskoj;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=411</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Kožinska atletska utrka "Ante Stručić i prijatelji" – Kožinsko lito / Atletska utrka Kožino ||[[Kožino]] ||2003. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=378</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2151</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Krapinski ringišpil ||[[Krapina]] ||2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''jedinstvena kružna utrka u kojoj se može nastupiti u četiri različite dionice;<ref>https://evarazdin.hr/sport/dvostruka-pobjeda-trkaca-ak-varazdin-na-6-krapinskom-ringispilu-380029/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Krktrk ||[[Krk]] ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.novilist.hr/regija/krktrk-2013-zdrav-nacin-zivota-duboko-ukorijenjen-medu-otocanima/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |canicross || ||align="left"|Kros DOGađanje “Brze šape” ||Zagreb ||2015. ||2016. | align="center"|''prva canicross utrka u Hrvatskoj; sport je po paskom ICF-a, ali je u Hrvatskoj u svojim začecima uglavnom organiziran uz već postojeće trail utrke na kojima su nastupali trkači koji posjeduju pse, a od kojih je većina inače bila sudionikom trail utrka;''<ref>https://3sporta.com/sto-je-canicross-i-kako-se-ukljuciti-u-utrke-s-ljubimcem/</ref><ref>https://zniranac.com/canicross-trcanje-sa-psom/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4428</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Kros grada Daruvara ||[[Daruvar]] ||1983. ||''trči se'' |''<ref>https://daruvar.hr/kup-toplice/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Kros kroz Jelenski jarak / Kros utrka "Kroz Jelenski jarak" ||[[Vrbovsko]] ||2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=366</ref><ref>https://gorskenovosti.net/2015/08/07/10-cross-kroz-jelenski-jarak-od-59-trkaca-najbrzi-duro-komlenovic-clan-kluba-cvjemont-iz-kutine/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Kros Novog lista dolinom Kupe ||[[Brod na Kupi]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka za učenike i studente; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Kros povodom Međunarodnog dana mladih ||[[Varaždin]] ||2004. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=395</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Kros Ramiz Tikveša, ''prije'' Kros utrka grada Metkovića ||[[Metković]] ||. ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''nije održavana od 2001. do 2016.;<ref>https://metkovic-news.com/sport/kros-utrka-u-spomen-na-velikoga-trenera-i-sportskoga-entuzijasta-ramiza-tikvesu/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[kros]] || ||align="left"|[[Kros Sportskih novosti]] ||[[Zagreb]] ||1984. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka za učenike i studente; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Kros u šumi Musapstan ||[[Zadar]] ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Kros u Tvrđavi ||[[Slavonski Brod]] ||2018. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''specifična utrka - odvija se unutar [[Tvrđava Brod|Tvrđave Brod]];<ref>https://www.stoperica.hr/natjecanje/2-kros-u-tvrdavi/3</ref><ref>https://www.brodportal.hr/clanak/3-kros-u-tvrdavi-%E2%80%93-pista-edition--26193</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Kros utrka Bedenec<br>Jesenski kros Bedenec ||[[Bedenec]] ||data-sort-value="2005."|2012.<br>2004.ili2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' ''<ref>https://www.eivanec.com/12-cross-utrka-bedenec-2023-pobjednik-medu-muskarcima-karmelo-mrvica-najbrza-kod-zena-ivana-zeljko/</ref><ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave11/satnica%20pdf.pdf</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Kros utrka Frkanovec - srce gornjeg Međimurja ||[[Frkanovec]] ||2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/cms/upload/File/najave/2014/srce_gornjeg_medjimurja.jpg</ref><ref>https://www.akm.hr/kros-utrka-%22frkanovec-srce-gornjeg-me%C4%91imurja%22-13-05-2023-8-kros-utrka-%22frkanovec-srce-gornjeg-me%C4%90imurja%22/sadrzaj/746</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Kros utrka Lančić–Knapić ||[[Lančić]]/[[Knapić]] ||2010. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.dsr-lancic-knapic.hr/detalji/7-cross-utrka-lancic-knapic-pobijedili-damir-balasko-i-jana-burek-2</ref><ref>https://ak-varazdin.hr/2021/06/07/11-cross-utrka-lancic-knapic-2021/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Kros utrka povodom Dana Grada Jastrebarsko ||[[Jastrebarsko]] ||barem 2011. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2304</ref><ref>https://ak-ran047.hr/2017/11/16/odrzana-cross-utrka-povodom-dana-grada-jastrebarsko/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|KRUG Osijek ||[[Osijek]] ||2024.<br>?? ||<small>''trči se''</small><br>?? | align="center"|''kronometarski trkački događaj u kojem trkač sam bira kada će startati svoju utrku u zadanom vremenskom okviru do 6 sati. Može ju istrčati i nekoliko puta dok ne bude zadovoljan svojim vremenom.; staza dužine 3100 metara kojom se trči preko dva osječka mosta - cestovnog i pješačkog; održava se u zimskim ili ljetnim uvjetima;<ref>https://www.stotinka.hr/hrv/dogadjaj/2522</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|Kumrovečki maraton ||[[Kumrovec]] || ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''moguće da se radi o utrci Partizanski marš, koja je navedena niže;<ref>https://web.archive.org/web/20190325223604/https://ak-sloboda.hr/wp-content/uploads/2016/04/ST-ST-rev1.pdf</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke-kojih-vise-nema/14455/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Kupska atletska utrka - Memorijal Julija Boroše-Jumba ||[[Pisarovina]] ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/cms/upload/File/najave/2012/kupska%20utrka.pdf</ref><ref>http://www.ka-tim.hr/wp-content/uploads/2018/06/7-kupska-utrka-5-2018-2.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Kupski noćni polumaraton - Utrka prijateljstva ||bgcolor="#CAE00D"|[[Brod na Kupi]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2970</ref><ref>https://gorskikotar.hr/11-kupski-nocni-polumaraton-utrka-prijateljstva/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|Kutina – Voloder „Voloderska jesen“ / Utrka "Voloderska jesen" ||[[Kutina]]–[[Voloder]] ||data-sort-value="1980."|2010.<br>1980. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka na 15km; nije održavana od 1989. do uključujući 2009.; pokrenuta u sklopu Voloderskih jeseni; idejni pokretač i prvi organizator je Marcel Vučetić dok je utrku obnovio Danijel Kepe;<ref>https://www.trcanje.hr/kutinska-utrka/6296/</ref> in memoriam Franjo Mihalić;<ref>https://www.trcanje.hr/17-medunarodna-utrka-kutina-voloder-in-memoriam-franjo-mihalic/10649/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Kvarnersko Istarske Treking Avanture / Kvarner Istria Trekking Adventure (KITA) ||više ||2009.ili2010. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://blog.dnevnik.hr/kita/?page=blog&subdomain=kita</ref><ref>https://blog.dnevnik.hr/kita/2010/11/index.html</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Labinjonski treking / Labinjonski Uskršnji treking ||[[Brseč]]–Skitača ||2006. ||?? | align="center"|''duljine oko 40km;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1126</ref><ref>https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/917-5-labinjonski-uskrnji-treking</ref> moguće da se radi o utrci IstraTrek;<ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave10/Labinjonski_treking_letak.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Lagvitrek ||Zagreb ||2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>http://www.aksljeme.com/author/janko/page/22/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1560</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2038</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail<trek || ||align="left"|Lika Cave Trail ||[[Perušić]]<br>([[Pećinski park Grabovača|Grabovača]]) ||2016. ||?? | align="center"|''prvo izdanje bila je treking utrka; prvi pećinski trekking/trail - jedinstvena utrka u svijetu<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.kic-gospic.eu/sport/lika-cave-trail-2017/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20181219044640/http://www.kic-gospic.eu/sport/lika-cave-trail-2017/ |archive-date=19. prosinca 2018. |access-date=18. prosinca 2018.}}</ref> - trčanje od spilje do spilje (i kroz njih) na području Pećinskog parka Grabovača, jedinog pećinskog parka u Hrvatskoj;<ref>https://www.trcanje.hr/akcija-upisa-u-registar-na-prvom-pecinskom-trekkingu-u-hrvatskoj/9227/</ref> slovenski "Black hole trail" i "K24 trail" su slične utrke; kasnije se u Perušiću održavala utrka Lika Adventure Trail u organizaciji Pećinskog Parka Grabovača;<ref>https://3sporta.com/odrzana-tri-traila-planinskim-krajevima-risnjak-lika-adventure-i-hajducki/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5479</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|Lošinjski polumaraton ||[[Veli Lošinj]] ||2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.visitlosinj.hr/EasyEdit/UserFiles/dogadjanja/9-losinjski-polumaraton-raspis.pdf</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1939</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||m ||align="left"|Ludbreški maraton ||[[Ludbreg]] || ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''1. izdanje možda 1973.<ref>https://web.archive.org/web/20190325223604/https://ak-sloboda.hr/wp-content/uploads/2016/04/ST-ST-rev1.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros&trail || ||align="left"|Magunja kros - Sukošan ||[[Sukošan]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3427</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.antenazadar.hr/clanak/2015/06/zavrsena-ovogodisnja-magunja-trail-i-kros-u-sukosanu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=5. siječnja 2025. |archive-date=10. kolovoza 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250810143753/https://www.antenazadar.hr/clanak/2015/06/zavrsena-ovogodisnja-magunja-trail-i-kros-u-sukosanu/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3871</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4383</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |planinska || ||align="left"|[[Makarska – Vošac]] / Brdska utrka Makarska – Vošac ||[[Makarska]]–[[Vošac]] ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3355</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://ak-svetimarko.hr/biokovska-utrka/ |title=Arhivirana kopija |access-date=26. veljače 2019. |archive-date=27. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190227061803/http://ak-svetimarko.hr/biokovska-utrka/ |url-status=dead}}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=257</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=548</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3784</ref> Brdska utrka Makarska - Biokovo;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2487</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||m_pm ||align="left"|Maraton Slatina – Orahovica / Maraton Merkur ||[[Slatina]]–[[Orahovica]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''istovremeno se održava i polumaraton koji starta u [[Mikleuš]]u i ima cilj u Orahovici;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=74</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Mala Erpenja Trekk ||[[Mala Erpenja]] ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://intranet.hgss.hr/novosti/osiguranje-utrke-mala-erpenja-trekk-2016/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Mali maraton Sisak – Trebarjevo ||[[Sisak]]–[[Desno Trebarjevo]] ||1996. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>{{Citiranje weba |url=http://champstat.net/hr/arhiva/190 |title=Arhivirana kopija |access-date=21. svibnja 2024. |archive-date=21. svibnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240521012911/http://champstat.net/hr/arhiva/190 |url-status=dead }}</ref><ref>https://sisakportal.hr/zupanija/i-ove-godine-se-trci-mali-maraton-sisak-trebarjevo/</ref><ref>https://www.utrka.com/utrke/sisaktrebarjevo/2023/info/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Maraton Zadar – Vir / Virski maraton||[[Zadar]]–[[Vir]] ||2012. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2823</ref><ref>https://www.otok-vir.info/tekstovi-i-clanci/treci-virski-maraton-03052014.html</ref><ref>https://ezadar.net.hr/sport/1990277/do-sad-cak-273-prijavljena-trkaca-za-5-virski-maraton/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2823</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |stepenice&cesta || ||align="left"|Marjanska skalinada ||[[Split]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''819 stepenica, utrka je duljine 1320m;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2700</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|Martinski polumaraton ||[[Dugo Selo]] ||2002. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=437</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|MedoTrekk ||[[Medvednica]] ||2005. ||<small>''trči se<br>povremeno''</small> | align="center"|''između 2005. i 2014. dva puta se nije održao;<ref>https://www.facebook.com/photo/?fbid=517882171650610&set=a.318584158247080&locale=es_LA</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Međimurska utrka vatrogasaca ||[[Merhatovec]] ||2015. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/cms/upload/File/najave/2016/poziv-utrka-2016.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||mm ||align="left"|Međudržavni maraton Slavonski Brod – Žeravac ||bgcolor="#CAE00D"|[[Slavonski Brod]]–[[Žeravac]] ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''duljine 24-27km;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=949</ref><ref>https://plusportal.hr/sport/atletika/po_deseti_puta_slavonski_brod_-_zeravac-7796</ref><ref>http://www.ebrod.net/slavonski-brod/clanak/1-listopada-jedanaesti-puta-trci-se-maraton-do-zeravca-u-duzini-25-km-16825.html</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|Međunarodna utrka vatrogasaca / Vatrogasna utrka Fire Run ||[[Mali Lošinj]] ||2011. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2032</ref><ref>http://ak-losinj.hr/vatrogasna-utrka/</ref>; utrka je Euro kup profesionalnih vatrogasaca od 2014.<ref>https://hvz.gov.hr/vijesti/1289</ref><ref>https://jvp-labin.hr/jvp-labin-na-vatrogasnoj-utrci-u-losinju-osvojio-dva-zlata/</ref>; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Međunarodni prekogranični ultramaraton Osijek – Apatin ||bgcolor="#CAE00D"|[[Osijek]]–[[Apatin]]<br>[[Apatin]]–[[Osijek]] ||2015. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.025info.unija.net/vesti/sport_12/prvi-medunarodni-preko_18180</ref><ref>https://osijeknews.hr/4-medunarodni-prekogranicni-ultramaraton-apatin-osijek/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|[[Memorijal Ivan Starek]] / Polumaraton Starek ||Zagreb ||1987. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''trka u početku nije bila polumaraton, da bi 1990. to i postala;<ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Ante-Bla%C5%BEanin-Povijest-AK-Maksimir.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijal Milana Neralića ||[[Slunj]] ||2012. ||<small>''trči se<br>povremeno''</small> | align="center"|''<ref>https://hbl.lzmk.hr/clanak/neralic-milan</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|[[Memorijal Zvonka Panežića]] ||[[Velika]]–[[Požega]] ||1974. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''15,6km; do 2013. trčalo se na ruti Požega–Velika;<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sport-pozega.hr/novosti/atletika/item/1580-odrzan-43-trkacki-memorijal-zvonka-panezica.html |title=Arhivirana kopija |access-date=3. ožujka 2019. |archive-date=6. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190306043017/http://www.sport-pozega.hr/novosti/atletika/item/1580-odrzan-43-trkacki-memorijal-zvonka-panezica.html |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalna utrka 17 poginulih pripadnika 129. brigade HV / Memorijalna utrka Draganić ||[[Draganić]] ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.zraka.com/2024/11/10/12-memorijalna-utrka-17-poginulih-pripadnika-129-brhv/</ref><ref>https://trend.com.hr/2024/11/09/12-memorijalna-utrka-u-draganicu-u-spomen-na-17-poginulih-pripadnika-129-brigade-hv-a/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3051</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalna utrka Ivan Sokač ||[[Poljana Biškupečka]] ||2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=367</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalna utrka Ivan Stipaničić ||[[Kostrena]] ||2010. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.labin.com/vijesti/ivan-stanic-osigurao-pobjedu-u-rijeckoj-zimskoj-ligi-u-trcanju-39052</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalna utrka "Josip Putar" ||[[Lepoglava]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=399</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalna utrka "Nitko prije nas" ||[[Bujavica]]–[[Kutina]] ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1177</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalna utrka u spomen na poginule pripadnike 104. brigade ||[[Poljana Biškupečka]] ||2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://marathon95.hr/2020/10/05/12-memorijalna-utrka-u-spomen-na-poginule-pripadnike-104-brigade/</ref><ref>https://www.eivanec.com/14-memorijalna-utrka-u-spomen-na-poginule-pripadnike-104-brigade-prva-mjesta-za-kresimira-balaskog-medu-muskima-i-anju-jambresic-u-konkurenciji-zena/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalna utrka "U Vukovar s ljubavlju" ||[[Osijek]]–[[Vukovar]] ||prije 2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1317</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalna utrka Vukovar – Tovarnik ||[[Vukovar]]–[[Tovarnik]] ||2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.nacional.hr/memorijalna-utrka-25-obljetnica-ubojstva-tovarnickog-zupnika-ivana-burika/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2235</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalni ultramaraton Josip Jović ||[[Karlovac]]–[[Plitvice]] ||2010. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://karlovacka-policija.gov.hr/vijesti/veceras-ispred-pu-karlovacke-startao-14-memorijalni-ultra-maraton-josip-jovic/39821</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://cronika.hr/vijesti/2019/u-cast-josipa-jovica-sinoc-krenuo-10-memorijalni-ultra-maraton-udruge-sjp-grom/ |title=Arhivirana kopija |access-date=7. siječnja 2025. |archive-date=5. studenoga 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241105053649/https://cronika.hr/vijesti/2019/u-cast-josipa-jovica-sinoc-krenuo-10-memorijalni-ultra-maraton-udruge-sjp-grom/ |url-status=dead }}</ref> organizira se i Memorijalna utrka Josip Jović od Grabovca do Plitvica;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5439</ref><ref>https://zslsz.hr/vijesti/lika/uspjesno-zavrsena-1-memorijalna-utrka-josip-jovic</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||um ||align="left"|Memorijalni ultramaraton "Rubenčić – Smolec" ||[[Vrbovec]]–[[Lipik]] ||2001. ||?? | align="center"|''duljine 101km;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=429</ref><ref>https://www.zagrebacka-zupanija.hr/vijesti/32/9-memorijalni-ultra-maraton-rubencic-smolec</ref> kasnije postao Biciklistički memorijalni maraton "Rubenčić – Smolec" (Vrbovec–Lipik–Subocka);<ref>https://radiovrbovec.hr/vijesti/biciklisticki-memorijalni-maraton-rubencic-smolec/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalni ultramaraton Šibenik – Knin “OLUJA 95” ||[[Šibenik]]–[[Knin]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3447</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |stepenice&cesta || ||align="left"|Metkovska skalinada ||[[Metković]] ||2015. ||<small>''trči se<br>povremeno''</small> | align="center"|''550 stepenica, utrka je duljine 1470m, trči se stepenicama 80% utrke;<ref>https://trcanje.net/arhiva/6738</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Mini maraton "Sv. Rok" ||[[Brtonigla]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=142</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|MljeTrekk / Mljet treking ||[[Mljet]] ||2010. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1720</ref><ref>https://3sporta.com/mljet-x-terra-triatlon-i-duatlon-najava/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2682</ref> Green Trekk Mljet je utrka sličnog naziva koja se održava od 2017.;<ref>https://magazin-trcanje.com/2017/09/22/na-mljetu-odrzano-prvo-izdanje-green-trekka/</ref><ref>https://np-mljet.hr/2-green-trekk-mljet/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Modrožanska utrka ||[[Gornja Stubica]] ([[Modrovec]]) ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=799</ref> Memorijal Marijana Lukine;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3545</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[trail trčanje|trail]]<trek || ||align="left"|[[Mosor Grebbening]]<br>Mosorski planinarski maraton<br>Planinarski maraton Mosor ||[[Mosor]] (Gata) ||data-sort-value="1993."|2007.<br>1993. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''korijen trekinga u Hrvatskoj - utrka s kojom je počeo treking u Hrvatskoj; tijekom povijesti mijenjala organizatore, ime i trasu;<ref>https://www.dugirat.com/sport/89-rekreacija/20607-mosor-grebbening-utrka-s-kojom-je-poceo-treking-u-hrvata</ref> u početku nije bio natjecateljskog karaktera, više je bio nalik uobičajenim planinarskim pohodina u organizaciji planinarskih društava;<ref>https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid0q8fLTQ6bZmZtAKFpWyMiFB5jNJTazTHkh1qMY2QSUXFxod2s9JAJCf3rbjDegDx5l&id=100085834421969</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Nikolinska utrka ||[[Gojanec]] ||1993. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1346</ref>; Memorijalna utrka u spomen supermaratonca Marijana Cafuka (od 2010.);<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2317</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|[[Nin – Zadar]] / Mali maraton Nin – Zadar / Polumaraton Nin – Zadar ||[[Nin]]–[[Zadar]] ||1983. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''glavna utrka organizirana u raznim formatima, najčešće polumaraton;<ref>https://www.zadarskilist.hr/clanci/18112018/polumaraton-nin-zadar-slavili-srdan-samardzic-i-tanja-samardzic</ref><ref>https://www.grad-zadar.hr/vijest/dogadanja-76/38-mali-maraton-nin--zadar-2021-7179.html</ref><ref>https://zadarskitjednik.hr/sport-i-rekreacija/galerija-xxl-ivan-bulic-i-lucija-kopic-pobjednici-kisnog-i-vjetrovitog-polumaratona-nin-zadar-2502045</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=431</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Noćna utrka grada Samobora ||[[Samobor]] ||1962. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://kciptsamobor.com/nugs/61-nocna-utrka-grada-samobora-josip-leopold-2/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Noćni maraton ||[[Zagreb]] ||2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3556</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Nova na Savi ||[[Zagreb]] ||2011. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.akmaksimir.com/nova-na-savi/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1930</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |H || ||align="left"|Nova na Savi ||[[Zagreb]] ||2012. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.akmaksimir.com/nova-na-savi/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1930</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2308</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Novogodišnja utrka grada Osijeka / Novogodišnja utrka Osijek ||[[Osijek]] ||1984. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''glavna utrka je duljine 3200m (krug oko mostova);<ref>https://akslavonija-zito.hr/luka-batarilo-cerdic-drugu-godinu-zaredom-pobjednik-novogodisnje-utrke/</ref><ref>https://akademija-art.hr/2024/01/02/foto-tradicionalna-41-novogodisnja-utrka-grada-osijeka/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" |cesta || ||align="left"|[[Novogodišnja utrka u Varaždinu|Novogodišnja utrka grada Varaždina]] /<br> Varaždinska Novogodišnja utrka ||[[Varaždin]] ||1977. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''jedina je utrka u svijetu koja počinje točno u ponoć na prijelazu iz Stare u Novu godinu<ref>https://varazdinski.net.hr/vijesti/sport/120363/foto-tocno-u-ponoc-krenula-45-novogodisnja-utrka-grada-varazdina-pobjednici-uros-gutic-i-tea-faber/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|Ogulin Trail - Memorijal Marjana Špehar ||[[Ogulin]] ||2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|Omiški polumaraton kanjonom rijeke Cetine ||[[Omiš]] ||2016. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.radiodalmacija.hr/1-omiski-polumaraton-1-listopada-2016/ |title=Arhivirana kopija |access-date=5. siječnja 2025. |archive-date=10. kolovoza 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250810143657/https://www.radiodalmacija.hr/1-omiski-polumaraton-1-listopada-2016/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/drugi-omiski-polumaraton-kanjonom-rijeke-cetine/10638/</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.radiodalmacija.hr/1-omiski-polumaraton-1-listopada-2016/ |title=Arhivirana kopija |access-date=5. siječnja 2025. |archive-date=10. kolovoza 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250810143657/https://www.radiodalmacija.hr/1-omiski-polumaraton-1-listopada-2016/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4106</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |stepenice || ||align="left"|Osječanka 250 ||[[Osijek]] ||2019. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''druga certificirana Run Up utrka u Hrvatskoj od strane TWA;<ref>https://www.trcanje.hr/1-osjecanka-250-run-up-utrka-od-16-katova/12623/</ref><ref>https://sib.net.hr/vijesti/1196739/osjecanka-250-trcali-kroz-neboder-u-centru-grada/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5639</ref><ref>https://osijeknews.hr/svjetsko-priznanje-osjecanki-250/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|[[Osječki polumaraton|Osječki Ferivi polumaraton]] ||[[Osijek]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Osječki vatrogasni cener ||[[Osijek]] ||2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''Prvi "cener" u Hrvatskoj i regiji;<ref>https://radio.hrt.hr/radio-osijek/sport/osjecki-vatrogasni-cener-3764459</ref><ref>https://www.facebook.com/events/299879480673057/?active_tab=about&locale=hr_HR</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Oslobođenje Zagreba ||Zagreb || ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''trka se održavala 8. svibnja, start i cilj su bili na Trgu republike - danas Trg Bana Jelačića;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke-kojih-vise-nema/14455/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Papučki maraton ||[[Orahovica]] ||2018. ||2019. | align="center"|''najvertikalniji hrvatski maraton;<ref>https://www.zsugbelisce.hr/novosti/najvertikalniji-hrvatski-maraton/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Parenzana maraton, ''prije'' Ultra maraton "Draga Parenzana" ||bgcolor="#CAE00D"|[[Trst]]–[[Vižinada]] ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://regionalobala.si/novica/parenzana-upihnila-110-sveck</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Partizanski marš ||[[Kumrovec]] ||1953. ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''duljine oko 25km - u tisku se utrka često imenovala kao maraton;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke-kojih-vise-nema/14455/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Pazinčica Clearwater Revival ||[[Pazin]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''brdsko-biciklističko-trekersko-trkačka utrka;<ref>https://blog.dnevnik.hr/welcome2/2006/03/1620791533/pazincica-clearwater-revival.html?page=blog&id=1620791533&subpage=0&subdomain=welcome2</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Pazin–Učka team race /<br>Učka–Pazin team race ||[[Pazin]]–[[Učka]]<br>[[Učka]]–[[Pazin]] ||2005. ||?? | align="center"|''utrka je zrcalila start i cilj; radi se o štafetnoj utrci u kojoj svaka ekipa ima 3 člana;<ref>https://trickeri.org/arhiva/16-blogs/razno/649-pazin-ua-team-race-treput</ref><ref>https://www.ipazin.net/tihomir-bobolanovic-ales-hrvatin-i-ivan-stanic-pobjednici-utrke-ucka-pazin-team-race/</ref><ref>https://www.regionalexpress.hr/site/more/shtafetna-utrka-pazin-uchka-team-race</ref><ref>https://www.ipazin.net/ovaj-put-ucka-pazin-team-race/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Planinska utrka Kozjak ||[[Kozjak]] ([[Kaštel Sućurac]]) ||2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://3sporta.com/planinska-utrka-kozjak-nikola-spoljar-i-matea-parlov-kostro-apsolutni-pobjednici-ph-a-u-planinskom-trcanju/</ref><ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave11/Kozjak2011_konacni.pdf</ref> in memoriam Ivica Radeljić;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3426</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Planinska utrka Promina ||[[Drniš]] ||2014. ||?? | align="center"|''utrka je bila jedna od četiri ovakvog tipa u Hrvatskoj;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3290</ref><ref>https://radiodrnis.hr/uspjesno-odrzana-planinska-utrka-promina-2015/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Planinski mini maraton "Lupoglav-Korita" / Mini maraton "Korita" / Brdska utrka "Korita" ||[[Lupoglav]] ||1995. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''bila utrka Kupa Hrvatske u planinskom trčanju;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=141</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=972</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" |cesta ||m ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|[[Plitvički maraton]] ||[[Nacionalni park Plitvička jezera|NP Plitvička jezera]] ||1981. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''AIMS certifikat; pokrenuo AD Veteran i Ivan Teklić;<ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Ante-Bla%C5%BEanin-Povijest-AK-Maksimir.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Podsused–Zagreb ||[[Podsused]]–Zagreb ||data-sort-value="1906."|1983.<br>1906. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka njeguje tradiciju prvog dugoprugaškog trčanja na ovim prostorima - prva utrka cestovne atletike u Zagrebu održala se 1906. na relaciji od Podsuseda do Britanca; utrka je bila zaboravljena, dok ju član AK Veteran Joško Ušaj nije otkrio u starim novinama u Arhivu grada Zagreba. 1983. je pokrenuta utrka Stazama pionira zagrebačke atletike ili jednostavnije Podsused – Zagreb, koja nastavlja tradiciju te prve utrke;<ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Ante-Bla%C5%BEanin-Povijest-AK-Maksimir.pdf</ref><ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Kre%C5%A1imir-Ko%C5%A1i%C4%87-Povijest-i-rezultati-AK-Maksimir.pdf</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1288</ref><ref>https://www.akmaksimir.com/podsused-zagreb/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|[[Atletska utrka Poličnik|Poličnik]] ||[[Poličnik]] ||1995. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' 10km;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=482</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Polojska ultra ||[[Slavonski Brod]] ||2017./2018. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''zvala se Superheroj Mazator; jedina cestovna ultra u Hrvatskoj;<ref>https://www.trcanje.hr/polojska-ultra-2020/12885/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5152</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|Polumaraton Jaska<br>Jaskanski polumaraton ||[[Jastrebarsko]] ||1999. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''Memorijal Predrag Bošnjak;<ref>https://www.trcanje.hr/20-polumaraton-jaska-memorijal-predrag-bosnjak/11331/</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.marathon95.hr/vijesti/marathon95/20-polumaraton-jaska |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20181219044548/https://www.marathon95.hr/vijesti/marathon95/20-polumaraton-jaska |archive-date=19. prosinca 2018. |access-date=18. prosinca 2018.}}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/24-jaskanski-polumaraton/17173/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Polumaraton Lanterna / Minimaraton Lanterna / Tar minimaraton / Minimaraton Tar – Vabriga ||[[Tar]] ||2006. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=143</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=971</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1627</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|Polumaraton Maslenica – Novigrad /<br>Atletska utrka "Da se ne zaboravi", ''prije'' Atletska utrka "Da se ne zaboravi" Novigrad–Posedarje ||[[Maslenica]]–[[Novigrad]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''do 2008. utrka je bila Novigrad-Posedarje, 2009. postaje Maslenica–Novigrad;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=504</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=989</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|[[Polumaraton Mihanović]] ||[[Zagorje]] ([[Klanjec]]–[[Kumrovec]]–[[Tuhelj]]–[[Tuheljske Toplice]]) ||1988. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''staza prolazi dijelom Zagorja koji je inspirirao Antuna Mihanovića da ispjeva pjesmu „Lijepa naša domovino“ koja je kasnije postala hrvatskom himnom;<ref>http://www.zagorje.com/clanak/sport/jedna-od-najstarijih-utrka-polumaraton-mihanovic-okupila-95-trkaca</ref> ruta<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=304</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=730</ref><ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave10/mihanovic2010.pdf</ref><ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave11/mihanovic2011.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Polumaraton Topusko ||[[Topusko]] ||2002. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>http://magazin-trcanje.com/event/18-polumaraton-topusko/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Polumaraton Tuheljske Toplice / Polumaraton Tuhelj, ''prije'' Mali maraton Mihanović ||[[Tuheljske Toplice]] ||između 1988. i 1990. ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''trka je imala je nekoliko staza, najpoznatija je ona sa startom i ciljem u Tuheljskim Toplicama;<ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Ante-Blažanin-Povijest-AK-Maksimir.pdf</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke-kojih-vise-nema/14455/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Polumaraton Virovitica – Barcz / Cestovne prekogranične trke Virovitica–Barcs i Terezino polje–Barcs ||bgcolor="#CAE00D"|[[Virovitica]]–[[Barcs]] ||1992. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=573</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Polumaratoni za žene ||više ||2006. ||?? | align="center"|''[[Križevci]] (prvi 2008.), [[Opatija]] (prvi 2008.), [[Poreč]] (prvi 2007.), [[Velika Gorica]]/Zagreb (prvi 2006.);<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=69</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=390</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=575</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=728</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=577</ref> održavali se pod više naziva;<ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave10/opatija2010.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Proljetni kros Međimurja ||[[Čakovec]] ||1990. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.akm.hr/proljetni-kros-2024-odr%C5%BDan-35-kros-u-%C4%8Cakove%C4%8Ckom-parku/sadrzaj/783</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Proljetni kros podno Mogile ||Zagreb ||možda 1976. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Ante-Bla%C5%BEanin-Povijest-AK-Maksimir.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|ProminaTrek, ''prije'' Promina Trail ||[[Drniš]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>{{Citiranje weba |url=https://dalmatinskatrailliga.com/dalmatinska-trail-liga/organizatori/prominatrek-povijest/ |title=Arhivirana kopija |access-date=7. siječnja 2025. |archive-date=14. siječnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250114062742/https://dalmatinskatrailliga.com/dalmatinska-trail-liga/organizatori/prominatrek-povijest/ |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Rab trail ||[[Lopar]] ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5838</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Radobojska uspinjača, ''prije'' Radobojski maraton ||[[Radoboj]] ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.utrka.com/utrke/uspinjaca/2019/info/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=852</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2584</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Rekord Sljemena ||Zagreb, [[Sljeme]] || ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''startali su po jedan MTB biciklist i jedan trkač istovremeno, startalo se kronometarski svaku minutu; start je bio kod donje stanice bivše sljemenske žičare, a cilj na samom vrhu kod TV tornja - staza te trke podudara se sa drugim dijelom staze trke Boroša;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke-kojih-vise-nema/14455/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|[[Riječki polumaraton]] ||[[Rijeka]] ||2002. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=685</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Risnjak Trek ||[[Risnjak]] ||2005. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2686</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|Risnjak Trail ||[[Risnjak]] ||2013. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2687</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3200</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|RIT/ACMT Fun Run ||[[Dubrovnik]] ||2009. ||?? | align="center"|''<ref>https://net.hr/danas/u-dubrovniku-odrzan-drugi-studentski-dan-sporta-8affa7a6-b1c4-11eb-8691-0242ac130027</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|[[Rovinjski polumaraton]] ||[[Rovinj]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=657</ref> održava se u sklopu Popolane (prva održana 2007.);<ref>https://istrain.hr/sport/vijesti/67e8f775e7c57/krajem-travnja-u-rovinju-ce-se-odrzati-jos-jedna-popolana/vijest</ref><ref>https://racemango.com/hr/dogadanja/popolana-svi-za-nasu-unu-2024-04-07/informacije</ref><ref>https://www.nauticka-patrola.hr/rovinj-popolana-16-4-hodajte-trcite-ili-se-utrkujte-na-biciklu/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |aerodrom || ||align="left"|Runway Run Dubrovnik ||[[Dubrovnik]] ||2020. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''druga utrka po aerodromu u Hrvatskoj;<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.dubrovnikpress.hr/kontakt/odr%C5%BEana-prva-utrka-dubrova%C4%8Dkim-aerodromom-runway-run.html |title=Arhivirana kopija |access-date=8. siječnja 2025. |archive-date=10. kolovoza 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250810143654/https://www.dubrovnikpress.hr/kontakt/odr%C5%BEana-prva-utrka-dubrova%C4%8Dkim-aerodromom-runway-run.html |url-status=dead }}</ref><ref>https://3sporta.com/utrka/runway-run-dubrovnik/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Samoborska trek shnita ||[[Samobor]] ||barem 2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1335</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|San Rocco Run ||[[Brtonigla]] ||2013. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/1038-san-rocco-run-2014</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|[[Savski Hendrix polumaraton]]<br>Proljetni zagrebački polumaraton<br>''"Savski polumaraton"''<br>''"[[Savska trka]]"'' ||[[Zagreb]] ||data-sort-value="1982."|2009.<br>1997.<br>1982. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''prvi 'offroad' polumaraton u Hrvatskoj;<ref name="#13">http://www.aksljeme.com/nase-trke-2/</ref> pokrenuo AD Veteran; utrka povodom Dana žena; 1982. je organizirana prva trka, krug od 8.5 km po Savskom nasipu ispred Boćarskog doma, pod imenom "Nada Dimić" po sponzoru utrke, istoimenoj tvornici; početkom 90ih promjenom vlasnika tvornice postaje trka "Endi"; 1996. mijenja ime u "Luigi Ferrari" prema nazivu brenda koji je bio pokrovitelj utrke i te godine je u formi od 8.5 km održana zadnji put; 1997. je trka produžena do polumaratona i nosila naziv "Polumaraton Luigi Ferrari"; 2001. je trasa prebačena na kružnu asfaltnu stazu Jaruna i utrka je promijenila naziv u "Proljetni zagrebački polumaraton";<ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Ante-Bla%C5%BEanin-Povijest-AK-Maksimir.pdf</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=531</ref> 2009. je staza vraćena na prvobitno mjesto i utrka je promijenila naziv u (1.) "Savski polumaraton";<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=953</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1995</ref> 2015. utrka dobiva nadimak/mijenja naziv u "Hendrix polumaraton" i danas je još poznata i kao "Savski Brooks/Hendrix polumaraton"; utrka kojoj su konstante Sava i nasip te se od 1982. neprekidno održava je neslužbeno poznata kao "Savska trka"<ref>https://magazin-trcanje.com/2018/01/16/neraskidiva-veza-gitaristickog-virtuoza-i-zagrebackih-trkaca/</ref>'' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|Sinjski polumaraton ||[[Sinj]] ||1998. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=990</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[trail trčanje|trail]] ||m ||align="left" |[[Sljemenski maraton]]<br>«Kuda idu divlje svinje»<ref name="#14">https://3sporta.com/15-garmin-sljemenski-maraton-s-novim-rekordima/</ref> ||Zagreb ([[Medvednica]]) ||2000. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3778</ref> prva trail trka u Hrvatskoj;<ref>https://magazin-trcanje.com/event/kenjkavi-polumaraton/</ref> premijerno organiziran kada trail kao službena disciplina još nije ni postojao;<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.aktivator.hr/sportovi/koje-su-najteze-trkacke-utrke-u-hrvatskoj/ |title=Arhivirana kopija |access-date=21. rujna 2023. |archive-date=19. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210919221225/https://www.aktivator.hr/sportovi/koje-su-najteze-trkacke-utrke-u-hrvatskoj/ |url-status=dead }}</ref> poznat i kao Sljemenski krug; planinski maraton; najteža je utrka maratonske dužine u Hrvatskoj<ref name="#14"/><ref name="#15">http://www.aksljeme.com/9-sljemeskog-maratona/</ref> i ima reputaciju najteže trail utrke u Hrvatskoj;<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.aktivator.hr/sportovi/koje-su-najteze-trkacke-utrke-u-hrvatskoj/ |title=Arhivirana kopija |access-date=21. rujna 2023. |archive-date=19. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210919221225/https://www.aktivator.hr/sportovi/koje-su-najteze-trkacke-utrke-u-hrvatskoj/ |url-status=dead }}</ref> iako je trail utrka imao je status utrke državnog prvenstva u planinskom trčanju; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||m ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|[[Splitski maraton]] ||[[Split]] ||2020. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.radiodalmacija.hr/uspjesno-odrzani-20-splitski-polumaraton-i-1-splitski-maraton/ |title=Arhivirana kopija |access-date=16. svibnja 2023. |archive-date=4. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210804064355/https://www.radiodalmacija.hr/uspjesno-odrzani-20-splitski-polumaraton-i-1-splitski-maraton/ |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|[[Splitski polumaraton]] ||[[Split]] ||2001. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''do 2014. održavana pod nazivom «Polumaraton Svetog Duje»;<ref>https://www.trcanje.hr/splitski-polumaraton-u-novom-ruhu/7614/</ref> AIMS certifikat<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://splitmarathon.com/povijest/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20181219182315/http://splitmarathon.com/povijest/ |archive-date=19. prosinca 2018. |access-date=19. prosinca 2018.}}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=522</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Stara pila<br>Oko vile Rebar ||[[Sljeme]] || ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''trka je bila poznata po unikatnim medaljama, koje je svojeručno izrađivao organizator trke Ivica Habuš od ispiljenih ploški sljemenskog palog drveća;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke-kojih-vise-nema/14455/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |planinska || ||align="left"|[[Starigrad – Veliko Rujno]] / Brdska utrka Starigrad – Veliko Rujno ||[[Starigrad]]–[[Veliko Rujno]] ||2000. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''planinska/brdska utrka<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=278</ref><ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave10/Rujno2010.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |planinska || ||align="left"|Stazom deva – povratak trkača ||Dubrovnik ||2016. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka serpentinama od magistrale do Tvrđave Imperijal; naziv utrke je "Stazom deva", budući da su se devama nazivali dobrovoljci dostavljači potrepština do prve linije tijekom Domovinskog rata; utrka kojom se na simboličan način odaje počast braniteljima Dubrovnika i ljudima koji su tim opskrbnim putem donosili hranu i vodu do simbola obrane Dubrovnika, tvrđave Imperijal.''<ref>https://www.dulist.hr/povratak-trkaca-tko-su-bili-najbrzi-na-stazi-deva/458919/</ref><ref>https://magazin-trcanje.com/event/stazom-deva/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |zidine&stepenice || ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|[[Ston Wall Marathon|STONe Wall Marathon]] ||[[Ston]] ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''?? stepenica, utrka je duljine ??m;<ref>https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/koliko-skalina-trebaju-pretrcati-sudionici-stonskog-maratona-425086</ref> trči se po [[Stonske zidine|stonskim zidinama]], koje su nakon Kineskog zida najduži očuvani obrambeni zid na svijetu; do 2011. održavan pod nazivom Stonmarathon;<ref>https://www.trcanje.hr/stonmarathon-2009/502/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |utrka na štiklama || ||align="left"|Story [[utrka na štiklama]] ||[[Zagreb]] ||2010. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''prva utrka na štiklama u Hrvatskoj;<ref>https://story.hr/Lifestyle/a21456/Storyjeva-Utrka-na-stiklama-obiljezila-vikend-u-Zagrebu.html</ref><ref>https://www.jutarnji.hr/naslovnica/prva-hrvatska-utrka-na-stiklama-3165104</ref><ref>https://zadovoljna.dnevnik.hr/clanak/pssst/foto-utrka-zena-u-stiklama-prvi-puta-u-hrvatskoj.html</ref><ref>https://www.rtl.hr/show/domace-zvijezde/odrzana-utrka-u-stiklama-ove-godine-trcali-i-muskarci-86eb5bf8-b9eb-11ec-84e3-0242ac120022</ref><ref>https://www.tportal.hr/fun/clanak/odrzana-trka-u-visokim-petama-20100508</ref> kasnije organizirane Štikleci - muška utrka u štiklama<ref>https://radio-stubica.hr/ovo-je-najbrzi-loborec-u-stiklama-vec-trecu-godinu/</ref>, NaPetu – Z sprint u štiklama ... '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Stubički kros ||[[Donja Stubica]] ||barem 2009. ||?? | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||sm ||align="left"|[[Supermaraton Zagreb – Čazma]]<br>«Od Kaptola do Kaptola»<ref name="#16">https://bjelovar.live/supermaraton-zagreb-cazma-pobjednici-robert-radojkovic-i-dubravka-vesligaj/</ref> ||Zagreb–[[Čazma]] ||1976. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka od Zagrebačkog do Čazmanskog kaptola; duga je 61.35 km; nije se održala samo jedne godine;<ref name="#16"/> povod utrke je bilo obilježavanje 750-te obljetnice postojanja Čazme; idejni začetnik utrke je novinar Boris Kožar koji je organizirao, trčao i pobijedio na tom prvom izdanju čiji je prijenos radila Zagrebačka televizija;<ref name="#9"/> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[treking|trek]] || ||align="left"|[[Škraping]] ||[[Pašman]] ||2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''najstarija otočna treking utrka, jedinstvena internacionalna treking utrka po oštrom otočnom kamenju, najveća međunarodna treking utrka u Hrvatskoj, škraping ušao u svijet hrvatskih adrenalinskih sportova''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1336</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Traversa / Sljemenska traversa ||[[Medvednica]] ([[Podsused]]–[[Zelina]]) ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://gelender.hr/blog/category/bolestine/traversa1/</ref> 2008. (prosinac) organizirana je i Zimska noćna traversa, dok je Traversa organizirana u svibnju;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=904</ref> 2009. (travanj) organizirana je Traversa-reversa koja je imala rutu Zelina–Podsused, dok je Traversa organizirana u srpnju;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1148</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Trči i uživaj ||[[Opatija]] ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://poduckun.net/odrzana-atletska-utrka-trci-i-uzivaj-opatija</ref><ref>https://opatija.hr/odrzano-7-izdanje-atletskog-druzenja-trci-i-uzivaj/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |brdski sprint || ||align="left"|Trofej Sljeme – TOP SPORT brdski sprint ||[[Zagreb]] ||2007. ||?? | align="center"|''TOP SPORT brdski sprint održavao se u sklopu utrke Trofej Sljeme; po dvojica natjecatelja trče jedan protiv drugog po kup sistemu (na ispadanje), pobjednik prolazi dalje i tako sve do finala; staza je duga oko 120m; jedna od prvih utrka tog tipa u Hrvatskoj;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=402</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|[[Turopoljska trka]] ||[[Velika Gorica]] ||1993. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''polumaraton; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[trail trčanje|trail]]<trek ||um ||align="left"|Učka Trail<br>Učka Trek ||[[Učka]] ||data-sort-value="2007."|2013.<br>2007.<br>2003. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''započela je kao Učka Night Trek 2003. i to je bila noćna treking utrka, koja je imala više format pustolovne utrke i natjecalo se timski – 2 natjecatelja. 2006. održala se po danu prvi puta i promijenila ime u Učka Mountain trek, ali održala se na istoj stazi kao i prijašnjih godina. 2007. je promijenjen format iz pustolovnih utrka, a to je da se staza mijenja svaki put i da ostaje tajna do pred samu utrku. timsko natjecanje zamijenjeno je pojedinačnim od ?? izdanja; Učka Trek je bila i kvalifikacijska utrka za UTMB;<ref>http://poduckun.net/9-ucka-mountain-trek-2011/</ref> trail utrka od 2013.;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2690</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3436</ref> utrka Ultra trail Učka premijerno je održana 2025.<ref>https://www.riprsten.com/ostalo/premijerno-izdanje-utrke-ultra-trail-ucka-ovog-svibnja</ref>; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |planinska || ||align="left"|[[Učka Vertical]]<br>[[Brdska trka Učka]] ||[[Učka]] ||data-sort-value="2006."|2013.<br>2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''start utrke je u Medveji ili Lovranu,<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=259</ref> a cilj na Vojaku (Učka); AK Sljeme organizirao je Brdsku trku "Učka", poznatu i kao Brdska trka Lovran–Učka,<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=547</ref> kasnije Brdska trka [[Medveja]]–[[Vojak]] od 2006. do 2009.; Učka Vertical, koja se organizira od 2013.<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2688</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3437</ref> je nasljednik te utrke; iako ima naziv "vertical" što je uobičajeno za utrke formata 'vertikalni kilometar' ona nije tog formata;<ref name="#10"/>''<ref>http://www.pp-ucka.hr/ucka-outdoor/sportska-natjecanja-i-utrke/</ref><ref name="#13"/> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||sm ||align="left"|Ultra maraton "Istra u vašem srcu!" / Ultra maraton Savudrija – Novigrad ||[[Savudrija]]–[[Novigrad]] ||2006. ||?? | align="center"|''duljine 53.8 km;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=146</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=530</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Umag RUN, ''prije'' Umaški polumaraton ||[[Umag]] ||1990. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=139</ref><ref>https://www.istrasport.eu/deseti-istria-gran-fondo-i-umag-run-okupit-ce-u-umagu-gotovo-2000-natjecatelja/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=523</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Umaški minimaraton / Umaški Mini Maraton "Riviera" / Mini Maraton "Riviera" Umag ||[[Umag]] ||1990. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''duljine staza 11km i 5km;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=975</ref><ref>https://www.runinternational.eu/race-calendar-2009/may/126-umaski-minimaraton-riviera</ref><ref>https://triatlonkk.blogspot.com/2012/05/23th-international-mini-marathon.html?m=1</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka Centrum Mundi ||[[Ludbreg]] ||2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3295</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka "Crtom bojišnice" ||[[Bobovac]]–[[Sunja]] ||1997. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=373</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka "Crtom bojišnice" / Utrka Crtom bojišnice 129. brigade HV ||[[Karlovac]] ||2007. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=805</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1524</ref><ref>http://www.ka-tim.hr/11-crtom-bojisnice-129-br/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka Gojanec – u spomen supermaratonca Marijana Cafuka / Ljetna utrka Gojanec ||[[Gojanec]] ||1978. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave10/gojanec2010.pdf</ref><ref>https://www.trcanje.hr/cms/upload/File/najave/2012/poziv.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka grada Čakovca ||[[Čakovec]] ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>{{Citiranje weba |url=http://champstat.net/hr/arhiva/1075 |title=Arhivirana kopija |access-date=21. svibnja 2024. |archive-date=4. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240604141308/http://champstat.net/hr/arhiva/1075 |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2143</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka grada Gline / Cestovna utrka Glina ||[[Glina]] ||2001. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave10/Glina%202010.pdf</ref><ref>https://www.glina.hr/foto-povodom-dana-gline-odrzana-popularna-utrka-cestovne-utrke-glina-2022/</ref>; nije održavana od 2005. do 2009.;<ref>https://www.trcanje.hr/obnavlja-se-utrka-u-glini/545/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka grada Koprivnice ||[[Koprivnica]] ||1979. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=458</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka grada Labina ||[[Labin]] ||1997. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=391</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka grada Mursko Središće ||[[Mursko Središće]] ||2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>http://www.akm.hr/13-utrka-grada-mursko-sredisce-25-08-2018-rezultati-utrke-grada-mursko-sredisce/sadrzaj/504</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka grada Solina / Atletska utrka Male Gospe Solin ||[[Solin]] ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''povodom Dana grada Solina i blagdana Male Gospe;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=811</ref><ref>https://slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/prva-atletska-utrka-za-sve-uzraste-u-solinu-20152</ref><ref>https://infozona.hr/news/atletska-utrka-solin/7456</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka Klinča Sela ||[[Klinča Sela]] ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2503</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrka-klinca-sela/9342/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka kralja Petra Svačića ||[[Vojnić]] ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=717</ref><ref>https://trend.com.hr/2013/10/12/6-medunarodna-utrka-qkralja-petra-svacicaq/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka lipičkim perivojem ||[[Lipik]] ||2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3531</ref><ref>https://lipik.hr/uspjesno-odrzan-jos-jedan-dan-zdravlja-rekreacije-i-zdrave-prehrane-u-lipiku-2014/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |atl.staza ||milja ||align="left"|Utrka na 1 milju Slavonski Brod ||[[Slavonski Brod]] ||1984. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''najdugovječnija hrvatska utrka na milju; utrke su bile poznate pod nazivom „utrke za palačinke“;<ref>https://www.trcanje.hr/najdugovjecnija-hrvatska-utrka-na-milju/16583/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/wp-content/uploads/2022/07/Povjesnica2021.pdf</ref><ref>http://www.ebrod.net/slavonski-brod/clanak/-%22utrka-na-jednu-milju%22-po-sedamnaesti-puta-odrzana-u-slavonskom-brodu-26165.html</ref><ref>https://plusportal.hr/media/images/old_sb/Files/141109214944852/Povjesnica%20utrke%20na%20jednu%20milju%20u%20Slavonskom%20Brodu.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1sat ||align="left"|Utrka na 1 sat Varaždin ||[[Varaždin]] ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''disciplina koja nije imala tradiciju u Hrvatskoj; utrka je pokrenula ovu disciplinu u Hrvatskoj - desetljećima stari državni rekordi su popravljani, godinama kasnije pokrenuto i državno prvenstvo u disciplini; jedno vrijeme bila jedina utrka na 1h u Hrvatskoj;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1176</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=773</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1722</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka na Velebitu ||[[Velebit]] ||1832. ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''prva poznata utrka održana na teritoriju Hrvatske;<ref>https://web.archive.org/web/20190325223604/https://ak-sloboda.hr/wp-content/uploads/2016/04/ST-ST-rev1.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka prijateljstva Štrigova – Razkrižje ||bgcolor="#CAE00D"|[[Štrigova]]–[[Razkrižje]] ||2003. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2193</ref><ref>https://emedjimurje.net.hr/vijesti/sport/198843/strigova-razkrizje-17-medjunarodna-utrka-prijateljstva-ove-subote-u-18-sati/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |H || ||align="left"|Utrka u brzom hodanju "Ivan Starek" / Hodačka utrka Starek ||[[Zagreb]] ||2006. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=857</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3074</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |H || ||align="left"|Utrka u brzom hodanju Zadar ||[[Zadar]] ||barem 2009. ||?? | align="center"|''bila dio Alpe Adria Racewalking cupa<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1040</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka za Hrvatsku ||[[Bribir]] ||1996. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1168</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka za mač Grofa Draskovicha ||[[Trakošćan]] ||2015. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4025</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |zidine&stepenice || ||align="left"|[[Utrka zidinama]] ||[[Dubrovnik]] ||2015. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka [[Dubrovačke gradske zidine|dubrovačkim gradskim zidinama]]; 1080 stepenica, utrka je duljine ??m;<ref>https://3sporta.com/drugo-izdanje-dubrovackog-polumaratona-dubrovnik-docekuje-trkace-iz-cijelog-svijeta/</ref><ref>https://du-motion.com/hr/utrke/run-the-wall</ref> dio je TWA Towerrunning Tour-a; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left" style="background:#FFFF9F;"|Valamar Trail ||[[Rabac]] ||2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''posebnost utrke je vrsta terena - staze se prostiru kroz pjeskovite dijelove, šumu i stijene; na utrci 2017. održano je prvo državno prvenstvo Hrvatske u trailu;<ref name="#8"/><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3578</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||um ||align="left"|Varaždinska stotka ||Varaždin–[[Lepoglava]]–[[Možđenec]]–[[Ludbreg]]–Varaždin ||1979. ||1988. | align="center"|''prva utrka na 100 km na području Hrvatske; organizator Boris Kožar i AK Sloboda; utrka je imala kružnu rutu;<ref name="#12"/><ref>https://www.trcanje.hr/poceci-ultramaratona-u-hrvatskoj-2-dio/16131/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|[[Varaždinski polumaraton]] / Varaždin polumaraton ||[[Varaždin]] ||1995. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=540</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3014</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[trail trčanje|trail]]<trek ||um ||align="left" style="background:#FFFF9F;"|[[Velebit 100 milja]]<br>Velebit Ultra Trail (VUT)<br>[[Velebitski treking]] ||[[Park prirode Velebit|PP Velebit]] ||2003. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''do ?? bila treking utrka; prva treking utrka u Hrvatskoj iako je iste godine još održano i prvo izdanje utrke Učka Trek;<ref>http://www.outdoor.hr/o-treking-ligi</ref><ref>https://www.trcanje.hr/osnove-trekinga/2852/</ref> prva Hrvatska ultra trek/trail utrka; dva mjeseca starija utrka od UTMB-a; moguće da je to prva Hrvatska i svjetska '100-majlerica' budući da postoje informacije o krivom mjerenju duljine staze prvog izdanja te s obzirom na trek prirodu utrke;<ref>{{Citiranje weba |url=https://zniranac.com/ultra-trail-du-tour-du-mont-blanc-vs-velebit-100-milja/ |title=Arhivirana kopija |access-date=16. siječnja 2019. |archive-date=16. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190116102149/https://zniranac.com/ultra-trail-du-tour-du-mont-blanc-vs-velebit-100-milja/ |url-status=dead}}</ref> nekoliko puta mijenjala naziv i duljinu glavne utrke: Velebit Ultra Trail, Velebit 100 milja; od 2012.ima status kvalifikacijske utrke za UTMB: utrka na 100 milja nosi 6 ITRA bodova, a 50 milja 4 ITRA bodova; na utrci 2011. održano je prvo državno prvenstvo Hrvatske u trekingu;<ref name="#5"/><ref>https://www.outdoor.hr/rezultati-arhiva-251</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Vinski maraton ||[[Zmajevac]] ||2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.jutarnji.hr/promo/18-izdanje-vinskog-maratona-u-zmajevcu-22-i-23-rujna-15376332?utm_source=upscore_box</ref> slična utrka, ultramaraton, maraton i polumaraton, pod nazivom Wine Run - Parenzana Magic (Portorož(–Buje)(–Grožnjan)–Livade) organizirana je 2014. - kasnije preimenovana u Istrian Wine Run;<ref>https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/1061-wine-run-parenzana-magic</ref><ref>https://www.trcanje.hr/4-istrian-wine-run-trcanjem-i-vinom-protiv-olujnog-nevremena/10679/</ref><ref>https://www.journal.hr/lifestyle/istrian-wine-run-atletska-utrka-po-vinskim-podrumima/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4009</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Virovitica 1, 2, 3, 4...doživjeti stotu ||[[Virovitica]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=571</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |skysnow || ||align="left"|Visočica Sky Snow Trail ||[[]] ||2024.<br>2007. ||<small>''trči se''</small><br>2016. | align="center"|''<ref>https://www.lika-online.hr/visocica-sky-snow-trail-povratak-legendarnog-planinskog-natjecanja/</ref><ref>https://zslsz.hr/vijesti/lika/10-medunarodna-planinska-utrka-na-velebitu--visocica-2016-</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|[[Volim trčanje]] ||Zagreb ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''glavne utrke su duljine 11.5km i 15.8km;<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.volim.trcanje.hr/rekorderi-i-statistika/ |title=Arhivirana kopija |access-date=19. prosinca 2018. |archive-date=19. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181219044223/http://www.volim.trcanje.hr/rekorderi-i-statistika/ |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Vrbovečki polumaraton / Polumaraton Vrbovec ||[[Vrbovec]] ||1994. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://akvrbovec.wordpress.com/2019/06/18/26-vrbovecki-polumaraton-rezultati/</ref><ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave11/PROPOZICIJE_2011_g.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Vrlička utrka ||[[Vrlika]] ||2000. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=837</ref> Memorijal Stipe Erceg;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2461</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Vukovarski "HAMBURG" maraton ||[[Vukovar]] ||2021. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''prvi "HAMBURG" maraton u Hrvatskoj;<ref>https://www.trcanje.hr/znate-li-sto-je-tzv-hamburg-maraton/15494/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=6006</ref><ref>https://press032.com/odrzan-32-vukovarski-hamburg-maraton/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Zagorje Trekk ||[[Zagorje]] ||2011. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''Zagorje Kumrovec Trekk;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2672</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1904</ref> utrka sličnog naziva, Trekking Zagorje održala se 2014. (???);<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3235</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3165</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|Zagreb-Aerodrom ||Zagreb ||1982. ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''pokrenuo AD Veteran;<ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Ante-Bla%C5%BEanin-Povijest-AK-Maksimir.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |stepenice || ||align="left"|Zagreb Firefighter Stair Challenge ||[[Zagreb]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''666 stepenica - od razine -4 do +26 u glavnoj poslovnoj zgradi VMD-a u Strojarskoj ulici 20; od 2013. do 2016. održavala se u poslovnoj zgradi Zagrepčanka u Savskoj cesti 41 - 480 stepenica;<ref>https://www.zagreb-firefighter-stair-challenge.com.hr/zfsc-2013-2016/</ref><ref>https://istrain.hr/index/istrain-arhiva/59013-rovinjski-vatrogasci-briljirali-na-zagreb-firefighter-stair-challenge-666-stepenica-pod-punom-opremom-za-plemeniti-cilj</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |urbani trail || ||align="left"|Zagreb Trail ||[[Zagreb]] ||2015. ||?? | align="center"|''prvi urbani trail na svijetu(??); po prvi puta se primijenio koncept "Trail-Trekk-Trail";<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3978</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4674</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||um ||align="left"|Zagreb – Vukovar ||Zagreb–[[Vukovar]] ||2002. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''puni naziv utrke je "Memorijalni ultramaraton Zagreb – Vukovar - Putevi dragovoljaca HOS-a i bojovnika Domovinskog rata";<ref>http://www.udhos-zagreb.hr/archives/4913</ref> višednevna utrka ukupne dužine 344.1 km - trči se u pet dionica;<ref name="#2"/> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Zagrebačka novogodišnja utrka ||[[Zagreb]] ||1996. ||između 2005. – 2010. | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=68</ref><ref>https://www.zagreb.run/utrke/zagrebacki-nocni-cener/povijest-utrke/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |style="background:#FFDAB9;"|cesta ||m ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|[[Zagrebački maraton]] ||[[Zagreb]] ||1992. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''pokrenuli Darko Terek i AD Veteran;<ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Ante-Bla%C5%BEanin-Povijest-AK-Maksimir.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Zagrebački noćni cener ||[[Zagreb]] ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''svojevrsni sljednik utrke Četiri zagrebačka trga;<ref>https://www.zagreb.run/utrke/zagrebacki-nocni-cener/povijest-utrke/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |style="background:#FFDAB9;"|cesta ||pm ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|[[Zagrebački polumaraton]] ||Zagreb ||? ||<small>''trči se''</small> | align="center"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |stepenice || ||align="left"|Zagrepčanka 512 ||Zagreb ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''490 stepenica, održava se u poslovnoj zgradi Zagrepčanka u Savskoj cesti 41;<ref>https://www.zagrepcanka512.trcanje.hr/o-utrci/</ref> prva organizirana utrka stepenicama (unutar neke zgrade) u Hrvatskoj<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.turistplus.hr/hr/prva_utrka_po_stepenicama/915/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. studenoga 2018. |archive-date=19. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181119051700/https://www.turistplus.hr/hr/prva_utrka_po_stepenicama/915/ |url-status=dead}}</ref> - stepenice su i prije bile dio ruta nekih utrka (ruta Sljemenskog maratona od 2007. prolazi Horvatovim stubama (500 stuba prolazi se tri puta)<ref name="#15"/> te utrka 162 stube koja se organizira od 2008. također prolazi stubama<ref>https://www.trcanje.hr/162-stube-trcimo-11-put/11220/</ref>), ali nikad prije većinski ili cjeloviti dio utrke nije prolazio stepenicama; dio je TWA Towerrunning Tour-a od 2013.<ref>https://www.index.hr/vijesti/clanak/odrzana-zagrepcanka-512-humanitarna-utrka-vatrogasaca-i-gradjanstva/861978.aspx</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |krostrail || ||align="left"|Zrinske vatre crosstrail ||[[Zrinska gora]] ||barem 2017. ||?? | align="center"|''prva, jedina i originalna crosstrail utrka u Hrvatskoj(??);<ref>https://trcanje.hr/cms/upload/File/najave/2017/Hrvatska%20zajedno%202017-Zrinske%20vatre%20crosstrail.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|Zrmanja trail ||[[Zrmanja]] ||2016. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''trčanje uglavnom nizbrdo po kanjonu, škrapama;<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.aktivator.hr/sportovi/koje-su-najteze-trkacke-utrke-u-hrvatskoj/ |title=Arhivirana kopija |access-date=21. rujna 2023. |archive-date=19. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210919221225/https://www.aktivator.hr/sportovi/koje-su-najteze-trkacke-utrke-u-hrvatskoj/ |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Že100ko by UPRI Gelender ||[[Samobor]]-Vugrinščak ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''poznata i kao Samobor100; kultna underground trek utrka;<ref>https://blogeri.gelender.hr/ze100ko/ze100ko-1/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |aerodrom || ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|Željava Air Base polumaraton ||[[Željava]] ||2023. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.lika-online.hr/zeljava-air-base-polumaraton-legendarni-aerodrom-u-rujnu-postaje-dom-polumaratonaca/</ref><ref>https://www.vecernji.hr/vijesti/trcali-po-pistama-tajne-baze-bivse-drzave-koju-zovu-i-hrvatska-area-51-1708726</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Žminj teče(ka) ||[[Žminj]] ||2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''7,3km;<ref>https://magazin-trcanje.com/2017/08/27/ingrid-nikolesic-i-luka-paliska-slavili-na-zminj-teceka/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|Žumberačka utrka ||[[Sošice]] ([[Žumberak|PP Žumberak]]) ||1996. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''glavna utrka je duljine 15.5km;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=61</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Žumberak trail, ''prije'' Jaskanski vinski treking ||[[Jastrebarsko]] ||2011. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''ovakav oblik natjecanje nije postojao nigdje na svijetu(??);<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/rezultati/?idrezultata=2210</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4090</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2210</ref><ref>https://www.tzgj.hr/hr/novosti/zumberak-trail-.html</ref> utrka sličnog naziva (KotloWine trek) održana 2017. u Jastrebarskom;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4894</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Županijski polumaraton Križevci–Kalnik ||[[Križevci]]–[[Kalnik]] ||2010. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.krizevci.info/2019/04/30/10-zupanijski-polumaraton-krizevci-kalnik-19-ktc/</ref><ref>https://www.krizevci.info/2024/05/02/polumaraton-kalnik-krizevci-odsad-na-certificiranoj-stazi-prijave-su-otvorene/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Županjska petica ||[[Županja]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://novosti.hr/u-nedjelju-zupanjska-petica/</ref> '' |} |} ==Vidi== *[[Ekipna atletska prvenstva Hrvatske]] **[[Ekipno prvenstvo Hrvatske u atletici|Ekipno prvenstvo Hrvatske u atletici na otvorenom i u dvorani]] *[[Hrvatske atletske lige]] **[[Treking liga]] - ''utemeljena 2005. godine kao skup treking utrka povezanih u jedinstvenu natjecateljsku ligu'' *[[Hrvatski atletski kupovi]] * prof. Stjepan Stolnik: [[Trčanje u Hrvatskoj (knjiga)|Trčanje u Hrvatskoj]] ''- sadrži slike, imena sudionika, crtice povijesti atletike u Hrvatskoj i okolici, građu o povijesti dugoprugaškog trčanja u Hrvatskoj unatrag 120 godina''<ref name="#9"/> *[[Popis atletskih stadiona i dvorana u Hrvatskoj]] *[[Hrvatski savez nordijskog hodanja]] ==Izvori== {{izvori}} ==Literatura== *[http://www.has.hr/index.php/drzavni-rekordi/na-otvorenom/muskarci HAS državni rekordi - muškarci na otvorenom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180421184021/http://www.has.hr/index.php/drzavni-rekordi/na-otvorenom/muskarci |date=21. travnja 2018. }} *[http://www.has.hr/index.php/drzavni-rekordi/na-otvorenom/zene HAS državni rekordi - žene na otvorenom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180317202342/http://www.has.hr/index.php/drzavni-rekordi/na-otvorenom/zene |date=17. ožujka 2018. }} *[http://www.has.hr/index.php/drzavni-rekordi/dvoranski-rekordi/muskarci-dvorana HAS državni rekordi - muškarci u dvorani] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180824183305/http://www.has.hr/index.php/drzavni-rekordi/dvoranski-rekordi/muskarci-dvorana |date=24. kolovoza 2018. }} *[http://www.has.hr/index.php/drzavni-rekordi/dvoranski-rekordi/zene-dvorana HAS državni rekordi - žene u dvorani] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150219160723/http://www.has.hr/index.php/drzavni-rekordi/dvoranski-rekordi/zene-dvorana |date=19. veljače 2015. }} *[http://www.iau-ultramarathon.org IAU], ''International Yearly Rankings, popis najboljih vremena hrvatskih i svjetskih ultramaratonaca'' ==Vanjske poveznice== * [http://www.has.hr/ Hrvatski atletski savez] * [http://huva.com.hr Hrvatska udruga vanstadionske atletike (HUVA)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190425110416/http://huva.com.hr/ |date=25. travnja 2019. }} * [https://skyrunning.hr/skyrunning.php Skyrunning Hrvatska] * [https://www.havu.hr/ Hrvatska atletska veteranska udruga ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230704160629/https://www.havu.hr/ |date=4. srpnja 2023. }} * [http://www.trickeri.org/ Treking Hrvatska] * [http://www.outdoor.hr/treking-liga Treking liga] * [http://www.trcanje.hr/ Trčanje.hr], prije [https://www.utrke.net/ Utrke.net] * [https://world-track.org/ World-Track] * [https://runeurope.run/croatia/ Run Europe Croatia] ;Baze podataka * [http://www.all-athletics.com/ All-Athletics baza podataka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170630144318/http://www.all-athletics.com/ |date=30. lipnja 2017. }} * [http://statistik.d-u-v.org/index.php DUV ultramaraton baza podataka] * [https://data.opentrack.run/en-gb/x/ Rezultati natjecanja] * [https://www.watchathletics.com/ watchathletics, baza rezultata] * [https://racemango.com/hr Race Mango, kalendar utrka] * [https://racebase.hr/ Racebase.hr, kalendar utrka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250312163058/https://racebase.hr/ |date=12. ožujka 2025. }} * [https://my.raceresult.com/events/ my.raceresult.com, kalendar utrka] * [https://stageraces.com/#event-listing StageRaces, kalendar etapnih trkačkih i biciklističkih utrka] [[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Atletika]] [[Kategorija:Atletika u Hrvatskoj]] 96ziufc45wmgtzdc6zwcui6s4qs18vf 0 539376 7569591 6251042 2026-08-04T12:55:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569591 wikitext text/x-wiki '''Georg Gotthard Steininger''' ([[Pečuh]], 1782. ili [[1792.]] – [[Varaždin]], poslije [[1850.]]), hrvatski graditelj [[orgulje|orgulja]] koji je djelovao u [[Varaždin]]u.<ref>[https://books.google.hr/books?id=cgDJaeFFUPoC&pg=PA130&lpg=PA130&dq=andrija+fabing The Organ: An Encyclopedia] Napisao/la Douglas Earl Bush,Richard Kassel, ISBN 0415941741 , str.130, Google Knjige</ref> Radio je od 1817. do 1850. na popravku, gradnji i pregradnji orgulja u Maloj Subotici, Volavju, Klupcima, Bednji, kapeli u Trakošćanu, Donjoj Višnjici i drugdje.<ref>[http://organum.hr/index.php/o-orguljarima/orguljari-u-hrvatskoj-kroz-povijest/ Organum Orguljari u Hrvatskoj u prošlosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518093541/http://organum.hr/index.php/o-orguljarima/orguljari-u-hrvatskoj-kroz-povijest/ |date=18. svibnja 2015. }} Autor: Božidar Grga, Šibenik, 20. veljače 2012.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Steininger, Gotthard}} [[Kategorija:Graditelji orgulja]] [[Kategorija:Životopisi, Varaždin]] fvfvuxsvxqfaw1gs3v91s2m32ib5gi6 0 539606 7570005 5943217 2026-08-05T08:04:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570005 wikitext text/x-wiki '''Ignatz Petter''' ([[1805.]] – [[Varaždin]], [[1866.]]), hrvatski graditelj [[orgulje|orgulja]] koji je djelovao od 1840. do 1863. godine.<ref>[https://books.google.hr/books?id=cgDJaeFFUPoC&pg=PA130&lpg=PA130&dq=andrija+fabing The Organ: An Encyclopedia] Napisao/la Douglas Earl Bush,Richard Kassel, ISBN 0415941741 , str.130, Google Knjige</ref> te graditelj i popravljač orgulja koji je djelovao u [[Varaždin]]u od 1830. godine. Izgradio je orgulje u Gušćerovcu, Varaždinu, Bjelovaru, Hlebinama i drugdje.<ref>[http://organum.hr/index.php/o-orguljarima/orguljari-u-hrvatskoj-kroz-povijest/ Organum Orguljari u Hrvatskoj u prošlosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518093541/http://organum.hr/index.php/o-orguljarima/orguljari-u-hrvatskoj-kroz-povijest/ |date=18. svibnja 2015. }} Autor: Božidar Grga, Šibenik, 20. veljače 2012.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Petter, Ignatz}} [[Kategorija:Graditelji orgulja]] [[Kategorija:Životopisi, Varaždin]] [[Kategorija:Hrvatski proizvođači glazbala i glazbene opreme]] cdsgrgowoc1ghpm4bfhwkgm1f5l509w 0 551385 7569940 7170334 2026-08-05T05:23:51Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569940 wikitext text/x-wiki [[Slika:HNES osuda Tita 2015.jpg|mini|257x257px|Četvrta javna sjednica HNES-a u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|KD Vatroslava Lisinskog]], 31. listopada 2015. godine]] '''Hrvatsko nacionalno etičko sudište''' ('''HNES''') bila je građanska akcija<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Šeparović|first=Zvonimir|title=Priopćenje za javnost Održana Godišnja skupština Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta|url=https://www.dnevno.hr/wp-content/uploads/2016/02/HNES-Godi%C5%A1nja-Skupstina-30012016-priop%C4%87enje-za-javnost.pdf|url-status=live|access-date=10. travnja 2025.|website=Dnevno.hr}}</ref> koja je za cilj držala kritizirati kulturu,<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=Jakšić|first=Jelena|date=2015-06-27|title=SUD ODLUČIO: ''Zahtjevamo ostavku ministra Šipuša i na kraju – ostavku Vlade RH!''|url=https://www.zagreb.info/vijesti/sud-porucuje-zahtjevamo-ostavku-ministra-sipusa-i-na-kraju-ostavku-vlade-rh/6333/|access-date=2025-04-10|website=Zagreb.info|language=hr}}</ref> političke pojave i političare u Hrvatskoj, kao i »nepoželjne osobe-strance«. Nastala je na inicijativu i prijedlog [[Hrvatsko žrtvoslovno društvo|Hrvatskog žrtvoslovnog društva]] 2014. godine, a kao njen predsjednik djelovao je [[Zvonimir Šeparović]].<ref name=":2">{{Citiranje weba|last=Narod.hr|date=2014-09-20|title=Hrvatsko nacionalno etičko sudište: Josipović, Pusić, Mesić i Pupovac ne rade u interesu hrvatskoga naroda i države|url=https://narod.hr/hrvatska/hrvatsko-nacionalno-eticko-sudiste-josipovic-pusic-mesic-pupovac-ne-rade-u-interesu-hrvatskoga-naroda-drzave|access-date=2025-04-10|website=narod.hr|language=hr}}</ref> Šeparović je izjavio da je osnovao HNES »u želji da upozori javnost na opasnosti koje vrebaju Hrvatskoj«<ref name=":10">{{Citiranje weba|date=2025-01-29|title=Obljetnica je smrti istinskog domoljuba dr. Zvonimira Šeparovića…|url=https://bezcenzure.hr/toptema/obljetnica-je-smrti-istinskog-domoljuba-dr-zvonimira-separovica/|access-date=2025-04-10|website=Bez Cenzure|language=hr}}</ref> i »kako bismo etički osudili one koji to zaslužuju«.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-06-26|title=Iva Međugorac: POSLJEDNJI INTERVJU PROFESORA ŠEPAROVIĆA! – HRVATSKO ŽRTVOSLOVNO DRUŠTVO|url=https://viktimologija.com.hr/wp/iva-medugorac-posljednji-intervju-profesora-separovica/|access-date=2025-04-10|language=hr}}</ref> Djelovanje udruge u medijima je<!-- Navode se mišljenja jednog sociologa i par odvjetnika u Novom listu, ne znam kako bih to uklopio ovdje. ~ Hijerovit --> nazivano ideološkim, osobito zbog toga što se presudama osobe obilježuje kao »veleizdajnike« i »nacionalne izdajnike«, ali i zbog povezanosti nekih od članova s [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]-om i politikom te stranke.<ref name=":3">{{Citiranje novina|last=Zdenko Duka|date=2015-06-07|title=Kome sudi Hrvatsko nacionalno etičko sudište: Šeparovićev sramotni lov na »izdajnike«|language=hr|work=Novi list|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/kome-sudi-hrvatsko-nacionalno-eticko-sudiste-separovicev-sramotni-lov-na-izdajnike/?meta_refresh=true|access-date=2025-04-10}}</ref><ref name=":4">{{Citiranje weba|last=Ivančić|first=Viktor|date=8. studenog 2015.|title=Cro Klux Klan|url=https://www.portalnovosti.com/cro-klux-klan|url-status=live|access-date=2025-04-10|website=Portal Novosti}}</ref><ref name=":5">{{Citiranje weba|last=I.Ć.|date=2016-06-15|title=Tomac i Šeparović najavljuju "spektakl": Osudit će Oreškovića jer je htio rušiti vladajući HDZ|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/tomac-i-ekipa-najavljuju-spektakl-osudit-ce-oreskovica-jer-je-htio-rusiti-vladajuci-hdz/899875.aspx|access-date=2025-04-10|website=index.hr|language=hr}}</ref><ref name=":6">{{Citiranje weba|last=Čović|first=Bartul|date=2015-11-26|title=Na krivoj strani povijesti u Lisinskom|url=https://slobodnifilozofski.com/2015/11/bartul-covic-na-krivoj-strani-povijesti.html|url-status=live|access-date=2025-04-10|website=Slobodni Filozofski|language=hr}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje weba|last=Oršolić|first=Marijan|date=4. studenog 2015.|title=Noć vještica u Lisinskom|url=https://www.prometej.ba/clanak/osvrti/marijan-orsolic/noc-vjestica-u-lisinskom-2245|url-status=dead|access-date=2025-04-10|website=www.prometej.ba|language=en-gb|archive-date=27. ožujka 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250327225359/https://www.prometej.ba/clanak/osvrti/marijan-orsolic/noc-vjestica-u-lisinskom-2245}}</ref> Među osobama koje je udruga »osudila« nalaze se prominentni političari SDP-a te politički suparnici HDZ-a. Udrugu su pozitivno popratili portali ''[[Dnevno]]'', ''[[Narod (portal)|Narod]]'' i ''[[Hrvatski fokus]]''.<ref name=":7" /> == Članovi == Udruga smatra da su njeni članovi »istaknute osobe izrazitog moralnog integriteta, stručnosti i ugleda, odnosno prominentne ličnosti iz javnog života, te utjecajni pojedinci«.<ref name=":2" /> Među članovima nalaze se brojne osobe iz [[Dijaspora|dijaspore]], kao i [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovački Hrvati]]<ref name=":1" /> te [[Srbi u Hrvatskoj|hrvatski Srbi]].<ref name=":10" /> Među članovima udruge bili su [[Josip Pečarić]], [[Nikola Debelić]], [[Josip Jurčević]], [[Zdravko Tomac]], [[Nevenka Nekić]], Zorica Gregurić,<ref>{{Citiranje weba|date=8. veljače 2017.|title=HNES osuđuje rušitelja Hrvatske! ‘Pokušao je srušiti Franju Tuđmana. Njegovi agenti godinama rade protiv Hrvatske’|url=https://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/hnes-osuduje-rusitelja-hrvatske-pokusao-je-srusiti-franju-tudmana-njegovi-agenti-godinama-rade-protiv-hrvatske-998224/|url-status=live|access-date=10. travnja 2025.|website=Dnevno.hr}}</ref><ref name=":5" /> mons. [[Valentin Pozaić]], Željko Olujić, Ante Deur, Vlado Iljkić, [[Ante Beljo]],<ref name=":3" /> [[Eva Kirchmayer-Bilić|Eva Kirhmayer Bilić]],<ref>{{Citiranje weba|date=2015-11-06|title=VIDEO: Pogledajte prilog sa sjednice HNES-a i osude Tita i Milanovića|url=https://direktno.hr/direkt/video-pogledajte-prilog-sa-sjednice-hnes-a-i-osude-tita-i-milanovica-29959/|access-date=2025-04-10|website=direktno.hr|language=hr}}</ref> [[Đuro Vidmarović]], [[Stjepan Razum]], [[Mile Prpa]], [[Stanko Popović]], Antun Babič, Miroslav Tomac, [[Stjepan Domaćinović|Stjepan Domačinović]], Miljenko Prskalo, Željko Koretić,<ref name=":1" /> Predrag Mišić,<ref name=":8">{{Citiranje weba|date=2016-03-31|title=Hrvatsko nacionalno etičko sudište: Totalna pomrčina međunarodne pravd|url=https://www.hkv.hr/vijesti/hic/hic-politika/23346-hrvatsko-nacionalno-eticko-sudiste-totalna-pomrcina-medunarodne-pravde.html|access-date=2025-04-10|website=Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća|language=hr-hr}}</ref> Ermia Lekaj Prljaskaj i [[Dubravko Jelčić]].<ref name=":9">{{Citiranje weba|last=Narod.hr|date=2016-01-31|title=Antun Babić: Hrvatsko nacionalno etičko sudište ide hrabro naprijed|url=https://narod.hr/hrvatska/antun-babic-hrvatsko-nacionalno-eticko-sudiste-ide-hrabro-naprijed|access-date=2025-04-10|website=narod.hr|language=hr}}</ref> == Javne sjednice == Prva sjednica udruge održana je u [[Vukovar]]u, u Pastoralnom centru Sveti Bono;<ref>{{Citiranje weba|last=Pranjić|first=A.|date=20. rujna 2014.|title=HNES: Evo ih! Oni su izdali Hrvatsku! Mesić, Pusić, Pupovac…|url=https://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/hnes-evo-ih-oni-su-izdali-hrvatsku-mesic-pusic-pupovac-132985/|url-status=live|access-date=11. travnja 2025.|website=Dnevno.hr}}</ref> rasprava se vodila o »[[veleizdaja|veleizdajničkim]]« pojavama u Hrvatskoj, utvrđivanju prvih etičkih optužbi i »izdajnika« i dogovoru o budućem radu. Dana 10. prosinca 2014. u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]] povodom [[Dan ljudskih prava|Međunarodnog dana ljudskih prava]] održana je druga javna sjednica.<ref name="HKV.hr">[http://www.hkv.hr/vijesti/najave/19152-sutra-druga-javna-sjednica-hrvatskog-nacionalnog-etickog-sudista.html]. Pristup stranicama: 12. studenog 2015.</ref> Dana [[31. listopada]] [[2015.]] u dvorani Vatroslava Lisinskog održana je četvrta javna sjednica na kojoj se etički sudilo [[Josip Broz Tito|J. B. Titu]] te njegovim suradnicima i sljedbenicima, za koga se smatrao [[Zoran Milanović]].<ref> [http://kamenjar.com/sjednica-hnes-a-odluka-o-osudi-josipa-broza-tita-za-genocid-i-druge-zlocine-nad-hrvatima/ 4. sjednica HNES-a: Odluka o osudi Josipa Broza Tita i druge zločine nad Hrvatima], ''kamenjar.com'', objavljeno 31. listopada 2015., pristupljeno 1 ožujka 2016. </ref> Noć prije sjednice, na ulaznim vratima Dvorane grafitiran je izraz »USTAŠKI DERNEK«.<ref name=":6" /> Nakon uvodnog izlaganja na sjednici, predsjednik udruge Šeparović uzviknuo je »Za dom!«, na što su dijelovi publike odgovorili s »Uvijek!«.<ref name=":4" /><ref name=":7" /> [[Anto Kovačević]] na kraju svoga govora uzviknuo je »Liberté, égalité, fraternité!«, smatrajući da Hrvatska utjelovljuje ideale Francuske revolucije.<ref name=":6" /> Šesta sjednica održana je u Ružičkinoj kući u Vukovaru 5. ožujka 2016. kako bi se »osudili« [[Vojislav Stanimirović]] i ćirilični ulični znakovi u Vukovaru.<ref>{{Citiranje weba|date=5. ožujka 2016.|title=ETIČKA OSUDA VOJE STANIMIROVIĆA I SRPSKE ĆIRILICE U GRADU MUČENIKU VUKOVARU|url=https://www.hrvatskidomvukovar.hr/index.php?id=310|url-status=live|access-date=2025-04-10|website=www.hrvatskidomvukovar.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=R. I.|date=6. ožujka 2016.|title=Protiv parainstitucionalnog djelovanja|url=https://www.portalnovosti.com/protiv-parainstitucionalnog-djelovanja|url-status=live|access-date=2025-04-10|website=Portal Novosti}}</ref> === Osude === Udruga je, među ostalima, osudila [[George Soros|Georgea Sorosa]],<ref>{{Citiranje weba|last=R.I.|date=2017-02-08|title=FOTO Ovo je urnebesno, netko je nabrojao sve pravopisne greške s plakata hrvatskih desničara|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/ovo-je-urnebesno-netko-je-pobrojio-sve-pravopisne-greske-s-plakata-hrvatskih-desnicara/949185.aspx|access-date=2025-04-10|website=index.hr|language=hr}}</ref> [[Tihomir Orešković|Tihomira Oreškovića]],<ref name=":5" /> [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]],<ref name=":4" /> [[Stipe Mesić]]a, [[Ivo Josipović|Ive Josipovića]], [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]], [[Vesna Pusić|Vesne Pusić]], [[Budimir Lončar|Budimira Lončara]], [[Milorad Pupovac|Milorada Pupovca]], [[Vesna Teršelič|Vesne Teršelič]], [[Carl Bildt|Carla Bildta]] i druge.<ref name=":0" /> Vesna Teršelič podnijela je policijsku prijavu protiv udruge nakon zaprimanja »presude«, nakon čega je njen predsjednik Šeparović bio na razgovoru s policijom.<ref name=":3" /> Udruga je uslijed toga osudila djelovanje policije za »zlorabljenje tijela državne represije u korist politički podobnih miljenika trenutne vlasti« te »brutalan nasrtaj na građanska prava i slobode«.<ref>{{Citiranje weba|date=2015-05-20|title=Šeparović pozvan na obavijesni razgovor - oštra osuda HNES-a|url=https://mail.hakave.org/vijesti/politika/20369-separovic-pozvan-na-obavijesni-razgovor-ostra-osuda-hnes-a.html|access-date=2025-04-10|website=Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća|language=hr-hr}}</ref> Udruga je na svojim sjednicama kritizirala i [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatsku radioteleviziju]] za »prokomunističko i antihrvatsko tj. protudemokratsko djelovanje« te pokušaje rušenja [[Trinaesta Vlada Republike Hrvatske|trinaeste Vlade]] Republike Hrvatske.<ref name=":9" /> Slične kritike »dugotrajnog veleizdajničkog djelovanja« izražene su i protiv drugih hrvatskih medija, kojima je udruga zamjerila što nisu pratili »neprocjenjiv doživljaj« sjednice, zaključujući da će im taj »grijeh biti upisan kao još jedna točka optužnice«. Kritika je bila usmjerena i na učestalo medijsko popraćivanje »gay okupljenika ili sličnih i štetnih beznačajnih događanja«.<ref name=":7" /> Udruga je 2016. godine osudila premijera [[Tihomir Orešković|Tihomira Oreškovića]] za »političku nekulturu i nekorektnost«, »ugrožavanje nacionalnog opstanka« te stvaranje »mini koalicije sa manjinskom grupom [[Most (hrvatska politička stranka)|Mosta]], a protiv vladajuće snage HDZ-a«, pri čemu su tvrdili da je premijer bio zaslužan za »spriječavanje, kočenje opstruiranje provođenja HDZ-ovog programa«. Stranku Most pritom su optužili za »sadašnju duboku krizu ne samo hrvatske vlade nego i cijelog hrvatskog društva«.<ref name=":5" /> === Ostalo === Udruga je kritizirala Haaški sud zbog oslobađajuće presude [[Vojislav Šešelj|Vojislavu Šešelju]] 2016. godine, tvrdeći da je presuda »protivna logici«.<ref name=":8" /> Zalagala se među ostalim i za preimenovanje [[Trg Republike Hrvatske (Zagreb)|Trga maršala Tita]],<ref name=":9" /> zabranu isticanja totalitarističkog znakovlja te donošenje zakona o [[Lustracija|lustraciji]].<ref name=":10" /> Članovi udruge 21. rujna 2019. godine otplovili su iz [[Zadar|Zadra]] u podršku proglašenju Isključivog gospodarskog pojasa Hrvatske na Jadranu koje organizira udruga ''Naroda akcija''.<ref>{{Citiranje weba|date=2019-09-04|title=057info {{!}} Hrvatski intelektualci će s nadbiskupom isploviti prema krajnjoj točki hrvatskog mora|url=https://www.057info.hr/vijesti/2019-09-04/hrvatski-intelektualci-ce-s-nadbiskupom-isploviti-prema-krajnjoj-tocki-hrvatskog-mora/|access-date=2025-04-10|language=hr}}</ref> Pritom je Lovro Meštrović, predsjednik splitskog ogranka [[Hrvatski suverenisti|Hrvatskih suverenista]],<ref>{{Citiranje weba|date=2021-02-09|title=Osnovan ogranak Hrvatskih suverenista za grad Split|url=https://suverenisti.hr/2021/02/09/osnovan-ogranak-hrvatskih-suverenista-za-grad-split/|access-date=2025-04-10|website=Hrvatski suverenisti|language=hr}}</ref> potpisao »deklaraciju« i simboličku ploču bacio u more, obećavši da će akciju nastaviti djelovanjem u [[Hrvatski sabor|Saboru]].<ref>{{Citiranje weba|title=VIDEO Potpisali Deklaraciju, bacili ploču u more i simbolički proglasili IGP|url=https://dalmatinskiportal.hr/hrvatska/igp/51668|access-date=2025-04-10|website=Dalmatinski portal|language=hr}}</ref> Udruga je u više navrata organizirala tribine na kojima su naknadno argumentirane HNES-ove osude političkih figura poput Ive Josipovića i Tita te ulozi te udruge u lustraciji.<ref>{{Citiranje weba|title=U palači Herzer večeras gostuju Tomac i Jurčević - Varaždinske Vijesti|url=https://www.varazdinske-vijesti.hr/aktualno/u-palaci-herzer-u-ponedjeljak-gostuju-tomac-i-jurcevic-8822|access-date=2025-04-10|website=www.varazdinske-vijesti.hr|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=zupanija|title=Profesor Zdravko Tomac predstavio svoju knjigu "Crveni predsjednik"|url=https://pszupanija.hr/stara_stranica/novosti/ured-zupana/item/1525-profesor-zdravko-tomac-predstavio-svoju-knjigu-crveni-predsjednik.html|access-date=2025-04-10|website=pszupanija.hr|language=hr-hr}}</ref> ==Izvori== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.viktimologija.com.hr/index.php/priopcenja/485-u-vukovaru-je-odrzana-prva-sjednica-hrvatskog-nacionalnog-etickog-sudista-hnes Hrvatsko žrtvoslovno društvo: U Vukovaru je održana prva sjednica Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta (HNES)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151117031449/http://www.viktimologija.com.hr/index.php/priopcenja/485-u-vukovaru-je-odrzana-prva-sjednica-hrvatskog-nacionalnog-etickog-sudista-hnes |date=17. studenoga 2015. }} [[Kategorija:Hrvatske udruge]] [[Kategorija:Politički aktivisti]] 0ftq234as0ihllris3hxgmlycrn3fxf 0 557982 7569686 7565539 2026-08-04T15:25:16Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Podmazivanje|Podmazivanje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569686 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Mobil 1 motor oil.jpg|mini|desno|250px|[[Motorno ulje]].]] [[datoteka:Steam engine lubrication.jpg|mini|desno|250px|[[Podmazivanje]] [[Koljenasto vratilo|koljenastog vratila]].]] [[datoteka:Hydrodynamic lubrication attitude angle.svg|mini|desno|250px|Jednostavni radijalni [[klizni ležaj]] s rukavcem (unutra) i blazinicom (vanjski dio) kružnog oblika, nastaje samo jedna klizna površina sa svojim "uljnim klinom" koji osigurava hidrodinamičko [[podmazivanje]].]] [[datoteka:Graphite filled groove bushing.png|mini|desno|250px|Kružni utor za podmazivanje u obliku broja 8.]] '''Maziva''' su [[Kemijska tvar|kemijske tvari]] specifičnih fizikalnih i kemijskih svojstava koje se rabe za [[podmazivanje]]. Djeluju tako što smanjuju [[trenje]] između kliznih ploha koje se pod [[opterećenje]]m nalaze u međusobnom relativnom [[gibanje|gibanju]]. Maziva služe i za smanjenje trošenja [[Strojni dio|strojnih dijelova]] i za odvođenje [[toplina|topline]], te za zaštitu od [[korozija|korozije]] i stvaranja naslaga i taloga zbog [[oksidacija|oksidacije]] i drugih kemijskih promjena. Kao prva maziva upotrebljavala su se životinjska i biljna [[ulja]] i [[masti]] sve do prije stotinjak godina, kada je mlada [[Nafta|naftna industrija]] iznijela na [[tržište]] maziva ulja dobivena od teških naftnih [[frakcija]]. Danas svijest o potrebi [[Zaštita okoliša|očuvanja okoliša]] i zdravlja utječe i na proizvodnju svih vrsta maziva, tako da se iz njih isključuju sastojci štetni za zdravlje i okoliš, a u pojedinim se područjima rabe i biološki razgradiva maziva na osnovi biljnih ulja ili sintetskih [[Esteri|esterskih]] ulja. Prema [[Agregatna stanja|agregatnom stanju]] razlikuju se tekuća maziva (ulja), polučvrsta (mazive masti) i čvrsta maziva.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/39637 |title=maziva |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> Mazivi slojevi su vrlo tanki tanki te ovisno o [[Opterećenje|opterećenju]] i [[brzina|brzini]] međusobnog [[gibanje|gibanja]] podmazivanih površina mogu imati debljinu manju od 1 [[metar|µm]] pa do preko 100 µm. Maziva se sastoje od baznog ulja i dodataka (aditiva). Bazna ulja mogu biti mineralna, sintetička te biljnog ili životinjskog podrijetla. Dodatci služe za poboljšanje svojstava baznih ulja, za postizanje drugih svojstava koja bazna ulja nemaju te za smanjenje nepoželjnih svojstava baznih ulja.<ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref> == Tekuća maziva == '''Tekuća maziva''' najvažnija su vrsta maziva. Sastoje se od baznog [[ulja]] i aditiva. Bazno ulje može biti [[Mineralna ulja|mineralno]] ili sintetsko. Mineralno bazno ulje proizvodi se [[Rafinerija nafte|rafinacijom teških frakcija nafte]] dobivenih vakuumskom [[destilacija|destilacijom]] na temperaturi višoj od 350 [[celzij|°C]] i danas čini više od četiri petine od ukupno proizvedenih količina maziva. Maziva ulja mineralne osnove primjenjuju se za podmazivanje većine [[vozila]] i [[stroj]]eva pri normalnim uvjetima rada. Za posebno teške uvjete rada (ekstremno visoke ili niske temperature), težu zapaljivost, dug vijek trajanja i slično primjenjuju se maziva koja sadrže sintetska bazna ulja ([[Ugljikovodici|ugljikovodična]], [[esteri|esterska]], [[silikon]]ska i drugo). Aditivima se može smanjiti ovisnost [[viskoznost]]i o [[temperatura|temperaturi]], poboljšati tečnost pri niskim i postojanost pri višim temperaturama, povećati sposobnost zaštite od [[korozija|korozije]], te [[čvrstoća]] mazivoga sloja i time poboljšati podnošenje iznimno velikih [[tlak]]ova, te smanjiti trošenje strojnih dijelova. Glavno je svojstvo maziva [[viskoznost]] kao mjera njegova unutarnjeg [[trenje|trenja]]. Za podmazivanje uz veće [[brzina|brzine]] gibanja potrebna je manja viskoznost, a uz veća [[opterećenje|opterećenja]] veća viskoznost maziva. Viskoznost ovisi o temperaturi pa se s njezinim porastom smanjuje. Promjena viskoznosti s promjenom temperature označuje se indeksom viskoznosti (ulja većeg indeksa viskoznosti pokazuju manju promjenu viskoznosti s promjenom temperature). Mineralna bazna ulja imaju indeks viskoznosti do približno 100, dok se dodatkom aditiva može postići i znatno viši indeks viskoznosti (do 200). Sintetska ulja mogu imati indeks viskoznosti i veći od 200. Tekuća maziva svrstavaju se ponajprije u motorna ulja (maziva za [[vozila]]) i industrijska ulja (maziva za [[stroj]]eve), a rabe se i marinska maziva za [[brod]]ske motore i uređaje, maziva za [[željeznica|željeznice]], [[zrakoplov]]e, [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] strojeve i drugo. === Bazna ulja === Za proizvodnju mazivih ulja najčešće se koriste mineralna bazna ulja zbog dobrih svojstava i povoljne cijene. Mineralna se bazna ulja dobivaju iz [[nafta|nafte]] [[Frakcijska destilacija|frakcijskom]] i vakuumskom [[destilacija|destilacijom]] te [[rafinacija|rafinacijom]] destilata [[Otapalo|otapalima]] (solventima) pomoću kojih se iz destilata uklanjaju nepoželjni i manje stabilni sastojci te kruti [[parafin]]ski spojevi. Rafinacijom se dobivaju toplinski i oksidacijski stabilnija i [[korozija|korozijski]] manje agresivna ulja, koja uz to imaju manju sklonost skrućavanju i povećanju [[viskoznost]]i pri niskim temperaturama. Postupci klasične ili konvencionalne rafinacije jesu solventna rafinacija, odnosno ekstrakcija [[furfural]]om, zatim solventna deparafinacija i konačno dorada [[vodik]]om. Rafinacijom odgovarakućih destilata dobivaju se bazna ulja ili solventni rafinati potrebne viskoznosti za namješavanje različitih mazivih ulja. Za pridobivanje baznog ulja vrlo visoke viskoznosti ([[Engleski jezik|eng]]. ''brightstock'') potrebnog za namješavanje mazivih ulja velike viskoznosti koristi se ostatak nakon vakuumske destilacije, koji se obrađuje postupcima deasfaltizacije, solventne rafinacije i deparafinacije. U posljednje se vrijeme za proizvodnju baznih ulja iz naftnih destilacijskih frakcija ili krutog parafina sve više koriste postupci obrade vodikom gdje se pri visokim [[tlak]]ovima i [[temperatura]]ma pomoću posebnih [[katalizator]]a postiže osim uklanjanja nepoželjnih sastojaka i promjena strukture pojedinih prisutnih [[Kemijski spojevi|kemijskih spojeva]] radi povećanja udjela poželjnih kemijskih struktura izoparafina. Na taj se način postižu još bolja svojstva mineralnih baznih ulja, koja se tada često nazivaju i hidrorafinirana ili hidrotretirana. Ovisno o žestini obrade vodikom mogu se proizvesti mineralna bazna ulja koja se uporabnim svojstvima u velikoj mjeri približavaju pojedinim sintetičkim baznim uljima. Mineralna se bazna ulja koriste najvećim dijelom za proizvodnju maziva, no dio se koristi i kao procesna ulja u [[Industrija|industriji]], elektroizolacijska ulja u [[transformator]]ima i električnim sklopkama i uređajima, te kao ulja u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji i tako dalje. === Motorna ulja === {{Glavni|Motorno ulje}} '''Motorna ulja''' čine približno polovicu ukupne proizvodnje svih maziva. Najviše se proizvode motorna ulja za [[Benzinski motor|benzinske]] i [[Dieselov motor|dieselove motore]], a posebnu skupinu čine ulja za male [[motor]]e [[motorkotač]]a, poljoprivrednih strojeva, lančanih pila te za izvanbrodske motore. [[Dvotaktni motor]]i najčešće se podmazuju mješavinom motornog ulja i [[benzin]]a. Motorna se ulja razvrstavaju prema viskoznosti na temelju takozvane klasifikacije SAE (prema [[Engleski jezik|eng]]. ''Society of Automotive Engineers''). Za pokretanje motora pri niskim temperaturama viskoznost ulja određena je brojkama (manje brojke označuju i manju viskoznost) i slovom W (prema engl. ''Winter'': zima), na primjer SAE 10W, dok se viskoznost potrebna za podmazivanje motora u radu označuje samo brojkama, na primjer SAE 30. U današnje se doba mnogo rabe višegradacijska ulja, koja su zbog male promjene svoje viskoznosti s promjenom temperature pogodna za primjenu i ljeti i zimi. Osim prema SAE, postoje i klasifikacije prema radnim svojstvima ulja za pojedine tipove i načine korištenja motora, na primjer u Europi prema specifikacijama Udruge proizvođača automobila ACEA ([[Francuski jezik|fr]]. ''Association des Constructeurs Européens d’Automobiles''), a u Americi prema preporuci Američkog instituta za naftu API (eng. ''American Petroleum Institute''). === Industrijska ulja === '''Industrijska ulja''' za [[stroj]]eve svojim su radnim svojstvima prilagođena vrsti stroja i mjestu primjene. Tako na primjer maziva za [[zupčanik]]e smanjuju trošenje i oštećenja pri velikim [[pritisak|pritiscima]] među zupcima, [[Hidraulički fluid|hidraulična ulja]] smanjuju trošenje dijelova [[crpka|crpki]], razvodnih [[ventil]]a i [[cilindar]]a te štite od korozije, turbinskim se uljima podmazuju [[ležaj]]evi [[turbina]] uz dobro odvajanje vode i dobru otpornost na starenje, ulja za [[kompresor]]e otporna su na visoke temperature pri stlačivanju plinova i zaštita su od trošenja i stvaranja naslaga i taloga i tako dalje. Posebnu skupinu industrijskih maziva čine tekuća maziva za [[hlađenje]] i [[podmazivanje]] pri [[Obrada metala|obradi metala]]. Viskoznost je glavni kriterij i za izbor industrijskih ulja, a ona se klasificiraju prema Međunarodnoj organizaciji za normizaciju ([[ISO]]), na primjer ISO VG 46 označuje ulje s kinematičkom viskoznošću 46 mm²/s (pri 40 °C). == Čvrsta maziva == Od čvrstih maziva najčešće se primjenjuju [[grafit]] i [[molibden]]ov disulfid, posebno za podmazivanje opterećenih [[Klizni ležaj|kliznih površina]] kod manjih [[brzina]]. Mazive masti plastična su maziva kod kojih je sredstvima za zgušnjavanje bazno ulje dovedeno u stanje [[gel]]a, pa u tom obliku služe za podmazivanje [[Valjni ležaj|valjnih]] i [[Klizni ležaj|kliznih ležajeva]] i drugih kliznih površina. == Proizvodnja maziva u Hrvatskoj == U [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u rafineriji u [[Rijeka|Rijeci]], proizvodnja baznih mineralnih ulja i motornih ulja započela je već potkraj 19. stoljeća, a u [[Zagreb]]u se maziva ulja i mazive masti proizvode od 1927. Danas se u Hrvatskoj godišnje proizvodi približno 37 500 [[tona]] maziva, i to u rafinerijama [[INA]]-e u Rijeci (20 000 tona) i u Zagrebu (15 000 tona), te u mješaonici ulja Pating kraj [[Varaždin]]a (2 500 tona), dok je godišnja potrošnja maziva oko 27 000 tona. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Naftni derivati]] [[Kategorija:Tribologija]] [[Kategorija:Podmazivanje]] pl63gnh01ky21wi33fz2dev191uyv6g 0 557983 7569697 7565544 2026-08-04T15:34:46Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Podmazivanje|Podmazivanje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569697 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Steam engine lubrication.jpg|mini|desno|250px|Podmazivanje [[Koljenasto vratilo|koljenastog vratila]].]] [[datoteka:Régimes de frottement.svg|mini|desno|250px|Prijelaz iz suhog trenja (lijevo) u tekuće trenje (desno).]] [[datoteka:Citromcsapagy.svg|mini|desno|250px|Hidrodinamičko trenje nastaje ako se potrebni [[tlak]] za podmazivanje stvara samo [[gibanje]]m tijela.]] [[datoteka:Hydrodynamic-Bearing-Demonstration-Rig-2003 01450.jpg|mini|desno|250px|Oprema koja pokazuje način rada [[Hidraulički ležaj|hidrodinamičkih ležaja]].]] [[datoteka:Wheel Bearing Grease.jpg|mini|desno|250px|Crvena [[maziva mast]] za [[ležaj]] [[kotač]]a za [[automobil]]e.]] '''Podmazivanje''' je primjena [[maziva]] za smanjivanje [[trenje|trenja]] među površinama koje se dodiruju, a [[gibanje|gibaju]] se jedna u odnosu na drugu (tarne površine). Omogućuje rad pokretnih [[Strojni dio|strojnih dijelova]], napose ležaja, kliznih staza i vodilica, [[zupčanik]]a, [[cilindar]]a i [[stap]]ova, [[Spojka|spojki]], [[Lančani prijenos|lanaca za prijenos snage]], [[Koljenasto vratilo|koljenastih vratila]], podizača [[ventil]]a i [[Čelik-čelo|čelične užadi]]. Osim smanjenja trenja i njegovih štetnih posljedica (razvijanje [[toplina|topline]], trošenje tarnih površina i gubitak [[energija|energije]]), njime se odvode toplina i čestice nastale trošenjem materijala, a sprječava se i dovođenje stranih čestica među tarne površine njihovim [[brtva|brtvljenjem]]. Najpovoljnije je podmazivanje kojim se postiže tekuće trenje, kada se među tarnim površinama samodovođenjem maziva stvara kontinuirani film ([[Hidraulički ležaj|hidrodinamičko podmazivanje]]). Kako bi se režim hidrodinamičkoga podmazivanja održao u optimalnim granicama, za veće brzine klizanja potrebna je manja [[viskoznost]] maziva; nasuprot tomu, za povećano opterećenje potrebno je mazivo veće viskoznosti. Strojni dijelovi kod kojih nije moguće postići hidrodinamičko podmazivanje podmazuju se na drugi način, na primjer s krutim mazivima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/48917 |title=podmazivanje |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Pojam i vrste trenja == {{glavni|Trenje}} Za siguran i pravilan [[pogon]] [[strojni dio|strojnih dijelova]] izuzetno je važno ispravno podmazivanje kliznih površina. Na tim površinama javlja se trenje koje nepovoljno utječe na rad [[stroj]]a tako što mu smanjuje [[Djelotvornost|iskorištenje]] i povećava trošenje (habanje). Trenje je otpor koji se javlja između dodirnih površina dvaju tijela i suprotstavlja se međusobnom klizanju ili valjanju tih površina. S obzirom na podmazivanje razlikuju se sljedeće vrste trenja: * suho trenje: javlja se na fizikalno čistim dodirnim površinama bez [[vlaga|vlage]] i bilo kakvog sredstva za podmazivanje. Površine se dodiruju u pojedinim točkama. * granično trenje: javlja se na površinama nalijeganja koje na sebi imaju tanki granični sloj [[maziva]]. Površine se dodiruju u točkama gdje je probijen granični sloj. * mješovito trenje: pri kojem se površine nalijeganja dodiruju, ali ne izravno, nego preko graničnih slojeva. * tekuće trenje: pri kojem se površine nalijeganja ne dodiruju, a vrhove neravnina njihovih površina razdvaja tanki sloj maziva. Ovo je najpovoljniji slučaj trenja u strojevima i podmazivanjem bi se trebalo ostvariti upravo takvo trenje. Tekuće trenje može biti: ** hidrodinamičko trenje: ako se potrebni [[tlak]] za podmazivanje stvara samo [[gibanje]]m tijela; ** hidrostatičko trenje: ako se potreban tlak maziva za nošenje stvara [[crpka|crpkom]] (pumpom) s posebnim [[pogon]]om.<ref> Mato Lučić: "Elementi strojeva i konstruiranje", udžbenik za 2. razred trogodišnjih srednjih strukovnih škola u području strojarstva, ''Naklada Lučić'', Osijek, 2014. </ref> === Hidraulički ležaj === {{glavni|Hidraulički ležaj}} '''Hidraulički ležaj''' je [[ležaj]] čija se nosivost isključivo zasniva na tankom sloju [[Tekućine|tekućine]] ([[ulja]]) ili [[plin]]a, odnosno [[fluid]]a. Oni su mogu podijeliti na hidrostatske i hidrodinamičke ležaje. '''Hidrostatski ležaji''' imaju vanjsku [[Sisaljka|pumpu]], koja vrši [[tlak]] na fluid, a to je obično ulje, voda ili [[zrak]]. '''Hidrodinamički ležaji''' se zasnivaju na velikoj [[brzina|brzini]] kraja osovine, koja sama stvara tlak fluida između dvije metalne površine. Hidraulički ležaji se upotrebljavaju za velika opterećenja, velike brzine i primjenu gdje je potrebna visoka preciznost, gdje bi obični kuglični ležaji imali puno kraći vijek trajanja, stvarali buku i [[vibracije]]. Tako na primjer, ležaji za pogonski [[elektromotor]] [[Tvrdi disk|tvrdog diska]], kod [[Računalo|računala]] ili kompjutera, su hidraulički ležaji, puno tiši i jeftiniji od kugličnih ležaja.<ref>[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/nas/Elementistrojeva2/Download/Lezajevi.pdf]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Elementi strojeva II", Tehnički fakultet Rijeka, 2009.</ref> == Maziva == {{glavni|Maziva}} '''Maziva''' su [[Kemijska tvar|kemijske tvari]] specifičnih fizikalnih i kemijskih svojstava koje se rabe za podmazivanje. Djeluju tako što smanjuju [[trenje]] između kliznih ploha koje se pod [[opterećenje]]m nalaze u međusobnom relativnom [[gibanje|gibanju]]. Maziva služe i za smanjenje trošenja [[Strojni dio|strojnih dijelova]] i za odvođenje [[toplina|topline]], te za zaštitu od [[korozija|korozije]] i stvaranja naslaga i taloga zbog [[oksidacija|oksidacije]] i drugih kemijskih promjena. Kao prva maziva upotrebljavala su se životinjska i biljna [[ulja]] i [[masti]] sve do prije stotinjak godina, kada je mlada [[Nafta|naftna industrija]] iznijela na [[tržište]] maziva ulja dobivena od teških naftnih [[frakcija]]. Danas svijest o potrebi [[Zaštita okoliša|očuvanja okoliša]] i zdravlja utječe i na proizvodnju svih vrsta maziva, tako da se iz njih isključuju sastojci štetni za zdravlje i okoliš, a u pojedinim se područjima rabe i biološki razgradiva maziva na osnovi biljnih ulja ili sintetskih [[Esteri|esterskih]] ulja. Prema [[Agregatna stanja|agregatnom stanju]] razlikuju se tekuća maziva (ulja), polučvrsta (mazive masti) i čvrsta maziva.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/39637 |title=maziva |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> === Podmazivanje i maziva === Radi olakšanja klizanja površina nalijeganja, te radi smanjivanja ili čak sprječavanja trošenja, upotrebljavaju se [[maziva]]. Ona treba da omreže klizna mjesta, da prianjaju uz materijale, da razdvajaju hrapavošću izazvane međusobne neravnosti površina nalijeganja, da sama imaju nisku unutrašnju žilavost ([[viskoznost]]), da ne nagrizaju materijale i da ih štite od [[korozija|korozije]], a da po mogućnosti i hlade, prenose [[tlak]], brtve i štite maziva mjesta od nečistoće i vode. Kao maziva dolaze u obzir: * tekuća maziva ([[ulja]]): ona uglavnom udovoljavaju najbolje zahtijevima i često se s njima može ostvariti hidrodinamičko podmazivanje; * [[maziva mast]]: to su plastične tvari kod kojih su [[metal]]nim [[sapun]]ima ili materiji za zgušćavanje dodana ulja; * mješavine čvrstih maziva s uljima ili mastima: čvrsta maziva u prahu miješaju se s uljima ili mastima. Služe kao tankoslojno mazanje pri poteskoćama uhodavanja; * kruta maziva: to su krute tvari u prahu ili u obliku ljusaka, koje dobro prianjaju uz klizne površine i time im poboljšavaju klizna svojstva. Najčešće se upotrebljavaju u spoju s uljima, mastima, umjetnim masama (na primjer [[grafit]] ili molibdendisulfid); * umjetne mase s kliznim sposobnostima: u obzir dolaze poliamid (PA), poliacetal (POM), politetrafluoretilen (PTFE) i fluoretilen-propilen (PFEP), koji se upotrebljavaju za klizne tračnice, ležajeve, brtvila kod vratila i zupčanike. Osim toga mogu se kruta maziva dodati (pomiješati) umjetnim masama, da bi im se poboljšala klizna svojstva (na primjer grafit ili molibdendisulfid za blazinice od umjetnih masa); * suhi tanki mazivi slojevi: to su čvrsta maziva u tankim slojevima (TSF), koja služe kao trajno mazivo, isključujući mogućnost zagađivanja hrane ili tekstila; * plinovi: ponekad i [[zrak]] služi kao mazivo kliznih ležaja kod malih brzohodnih strojeva.<ref> "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Vanjske poveznice == {{commons|Lubrication}} [[Kategorija:Tribologija]] [[Kategorija:Podmazivanje| ]] 8dm39ktve7rlw9peivi3qehdeqnurcw 0 562255 7570038 6532052 2026-08-05T09:07:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570038 wikitext text/x-wiki '''Ilija Mitrović''' odnosno '''Ilija Mitrović Janković''' (? - [[1693.]])<ref name="Udruga Ključana"/><ref name="HL">Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 236., 533.</ref> je bio hrvatski [[uskok]] iz obitelji [[Mitrović]]a. Sin je sjevernodalmatinskog serdara i mletačkog kavalijera [[Janko Mitrović|Janka Mitrovića]], brat [[Stojan Mitrović|Stojana]] i [[Zaviša Mitrović|Zaviše]].<ref name="HBL"/> Imao je i jednu sestru.<ref name="Udruga Ključana"/> Premda su poznatiji kao Janković, prezimenom nije Janković nego Mitrović. U devedeset posto mletačkih dokumenata prezime poznatijeg brata Stojana piše se prezime Mitrović, a ne Janković, što mu je po ocu.<ref name="Stagličić"/> Ilija je bio najstariji od braće. Borio se protiv Turaka, no nije se podavao mletačkom zapovijedanju i nikako ga nisu uklopili u svoj vojno-upravni sustav. I za mirnih vremena pravio je probleme Osmanlijama i time neizravno Mlečanima. U doba mira odmetnuo se i napadao krajeve pod osmanskom vlašću. Nakon što Osmanlije nisu uspjeli u [[opsada Beča 1683.|opsadi Beča]], jeseni 1684. digao je [[ustanak u sjevernoj Dalmaciji 1684.|ustanak]] protiv Turaka u Dalmaciji. Sa svojim je četama vodio pohode na Liku i Bosnu. Skončao je od Mlečana, koji su ga otrovali 1693. godine.<ref name="Udruga Ključana">[https://hr-hr.facebook.com/Udruga.kljucana/posts/569653299767893 Udruženje Ključana i prijatelja Ključa, 'Stjepan Tomašević' Ključ, Facebook] ''Povijesna građa Hajduci i uskoci (i narodno blago)'', 30. kolovoza 2013. (pristupljeno 24. travnja 2016.</ref> Stojanu i Iliji mletački je dužd [[Alviso II. Mocenigo]] dodijelio naslov grofa ("conte") 20. kolovoza 1705. za vojničke zasluge i vrline.<ref name="HBL">Josip Vrandečić (1993.): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4444 Dede Mitrović Janković (Dedich)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160530092917/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4444 |date=30. svibnja 2016. }}, Hrvatski biografski leksikon, LZMK, pristupljeno 24. travnja 2015.</ref><ref name="Stagličić">Ivan Stagličić: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/11102011/konacni-dokaz-o-hrvatskom-podrijetlu-janka-mitrovica Konačni dokaz o hrvatskom podrijetlu Janka Mitrovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140919005351/http://zadarskilist.hr/clanci/11102011/konacni-dokaz-o-hrvatskom-podrijetlu-janka-mitrovica |date=19. rujna 2014. }}, Zadarski list, 11. listopada 2011., pristupljeno 24. travnja 2015.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Literatura == *[[Ivan Mitrović]]: Povijest Hrvata Krmpota, Medviđe i Zelengrada, Rijeka : I. Mitrović, 2011., {{ISBN|9789535658603}} {{GLAVNIRASPORED:Mitrović, Ilija}} [[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]] [[Kategorija:Hrvatsko-turski ratovi (nakon 1527.)]] db9x0db0bvizgqefejlh6oez29v3tpm 0 563842 7569858 7493964 2026-08-04T21:30:32Z Croxyz 205325 7569858 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = NK Varteks | slika = | puno ime = Nogometni klub Varteks | nadimak = ''Bumbari'', ''Krojači'' | godina osnivanja = 29. svibnja 2011. | igralište = Stadion u u Hrašćici | kapacitet stadiona = | predsjednik = | trener = {{Z|HRV}} [[Dražen Besek]] | liga = [[2. NL]] | sezona = [[2. NL 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 11. | trenutačna sezona = | pattern_la1 = | pattern_b1 = | pattern_ra1 = | leftarm1 = FF6D00 | body1 = FF6D00 | rightarm1 = FF6D00 | shorts1 = 0018F9 | socks1 = FF6D00 | pattern_la2 = | pattern_b2 = | pattern_ra2 = | leftarm2 = 0018F9 | body2 = 0018F9 | rightarm2 = 0018F9 | shorts2 = FFFFFF | socks2 = 0018F9 |}} '''Nogometni klub Varteks Varaždin''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz grada [[Varaždin]]a. Trenutačno se natječe u [[2. NL]]. == Povijest == Klub je osnovan 29. svibnja 2011. skupštinom na kojoj su sudjelovali većinom pripadnici [[White Stones]]a. Osnivači su kao glavni razlog istaknuli nezadovoljstvo stanjem u [[NK Varaždin]]u.<ref name="varteks">{{cite news |url=http://www.hrsport.net/vijesti/418522/nogomet-nogometni-svijet/pokrenuto-osnivanje-nk-varteksa |title=Pokrenuto osnivanje NK Varteksa |last=Strahija |first=Ivana |date=2011-04-29 |work=Sportnet.hr |language=Hrvatski |accessdate=2016-05-22 |archive-date=1. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150701195912/http://www.hrsport.net/vijesti/418522/nogomet-nogometni-svijet/pokrenuto-osnivanje-nk-varteksa/ |url-status=dead }}</ref> Navijači i ljubitelji su ga osnovali "iz čiste ljubavi prema NK Varteksu, s ciljem očuvanja tradicije i imena nekad velikog kluba uz koji smo rasli i za koji smo živjeli."<ref>[https://hr-hr.facebook.com/NkVarteks/about/?ref=page_internal NK Varteks - Facebook] ''Info'' (pristupljeno 11. svibnja 2017.)</ref> i jer su iscrpili sva sredstva za spriječiti promjenu imena kluba, a nisu htjeli dopustiti da se zaboravi ime Varteks.<ref name="24sata">[http://www.24sata.hr/sport/razocarani-navijaci-osnovali-nk-varteks-da-bi-sacuvali-ime-227362 24sata] Marko Vidalina: ''Razočarani navijači osnovali NK Varteks da bi sačuvali ime '', 12. srpnja 2011. (pristupljeno 11. svibnja 2017.)</ref> Prema izjavi tajnika kluba i vođe White Stonesa Rikarda Kahline, projekt je dobio potporu klupskih legendi [[Dražen Besek]], [[Robert Težački]], [[Đuro Lukač]], [[Mensur Duraković]], [[Zoran Brlenić]]<ref>Zbog Zorana Brlenića bumbar je postao simbol Varteksa. Anđelko Herjavec jednom je rekao: "Svaki igrač ima svoje mušice u glavi, ali Brla ima bumbara" i tako je ostao nadimak starom NK Varteksu. Obnovitelji NK Varteksa namjeravaju preuzeti taj nadimak.</ref> Klupske boje su plava i narančasta. Klub igra u dresovima u kakvima je igrao Varteks u 1990-im.<ref name="24sata"/> Uzor su slične akcije [[FC United of Manchester]]a i Wimbledona koji je selidbom u drugu četvrt promijenio ime u [[MK Dons]], a navijači su osnovali [[AFC Wimbledon]].<ref name="24sata"/> Klub bilježi svoj prvi uspjeh u drugoj sezoni osvojivši [[2. ŽNL Varaždinska|2. ŽNL Varaždinsku]] {{sezona wp|2. ŽNL Varaždinska|2012./13.}} U sezoni 2014./15. NK Varteks završava na 4. mjestu, ali ipak ostvaruje promociju u [[Međužupanijska nogometna liga Čakovec – Varaždin|MŽNL Čakovec – Varaždin]]. U sezoni 2016./17. NK Varteks završava na 2. mjestu te ostvaruje promociju u 3. HNL – Istok. Sezonu kasnije Varteks završava na posljednjem mjestu 3. HNL – Istok i ispada u [[Međužupanijska nogometna liga Čakovec – Varaždin|4. NL Čakovec – Varaždin]]. U ljetnom prijelaznom roku u klub dolazi bivši igrač 'starog Varteksa', prekaljeni [[Veldin Karić]]. Sezonu 2018./19. Bumbari završavaju drugoplasirani te ponovo ostvaruju promociju u [[3. HNL – Sjever]]. U sezoni 2021/22, Varteks osvaja Županijski kup, pobjedom nad ekipom Bednje, a osvajaju ga i u sezonama 2023/24 i 2024/25. Na ljeto 2024. trener kluba postaje '''Dražen Besek''', legenda varaždinskog nogometa, a klub osvaja prvo mjesto u prvenstvu i plasira se direktno u 2. NL (treći rang natjecanja). Radi se o jedinstvenoj ligi, koja se igra u cijeloj Hrvatskoj i najvećem uspjehu u povijesti kluba.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-07-02|title=Dražen Besek: Rang nije bitan, igrat ćemo moderan nogomet, a Varteks je brend!|url=https://www.nk-varteks.com/novosti/911-drazen-besek-rang-nije-bitan-igrat-cemo-moderan-nogomet-varteks-je-brend|access-date=2025-07-28|website=www.nk-varteks.com|language=hr-hr}}</ref> == Uspjesi == [[3. NL – Sjever]] * Prvak: [[3. NL – Sjever 2024./25.|2024./25.]] [[Međužupanijska nogometna liga Čakovec – Varaždin|MŽNL/4. NL Čakovec – Varaždin]] * Doprvak: [[MŽNL Čakovec – Varaždin 2016./17.|2016./17.]], [[4. NL Čakovec – Varaždin 2018./19.|2018./19.]] [[2. ŽNL Varaždinska|2. ŽNL Varaždin – Istok]]: * Prvak: [[2. ŽNL Varaždinska 2012./13.|2012./13.]] [[Kup Županijskog nogometnog saveza Varaždin|Kup Varaždinske županije]] * Osvajač: [[Kup Županijskog nogometnog saveza Varaždin 2021./22.|2021./22.]], [[Kup Županijskog nogometnog saveza Varaždin 2023./24.|2023./24.]], [[Kup Županijskog nogometnog saveza Varaždin 2024./25.|2024./25.]], [[Kup Županijskog nogometnog saveza Varaždin 2025./26.|2025./26.]] == Pregled po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !napomena |- ! colspan="12" | Varteks ! |- |[[2. ŽNL Varaždinska 2011./12.|2011./12.]] ||V. ||[[2. ŽNL Varaždinska|2. ŽNL Varaždin – Istok]] ||bgcolor="goldenrod"|3. ||11 ||20 ||10 ||5 ||5 ||54 ||27 ||35 | |- |[[2. ŽNL Varaždinska 2012./13.|2012./13.]] ||V. ||2. ŽNL Varaždin – Istok ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||17 ||5 ||0 ||73 ||16 ||56 | |- |[[1. ŽNL Varaždinska 2013./14.|2013./14.]] ||IV. ||[[1. ŽNL Varaždinska]] ||13. ||16 ||30 ||8 ||12 ||10 ||41 ||43 ||36 | |- |[[1. ŽNL Varaždinska 2014./15.|2014./15.]] ||V. ||1. ŽNL Varaždinska ||4. ||16 ||30 ||17 ||5 ||8 ||77 ||35 ||56 | |- |[[MŽNL Čakovec 2015./16.|2015./16.]] ||IV. ||[[Međužupanijska nogometna liga Čakovec – Varaždin|MŽNL Čakovec – Varaždin]] ||7. ||16 ||30 ||13 ||3 ||14 ||48 ||49 ||42 | |- |[[MŽNL Čakovec 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||MŽNL Čakovec – Varaždin ||bgcolor="silver"|2. ||16 ||30 ||19 ||6 ||5 ||62 ||32 ||63 | |- |[[3. HNL – Istok 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||[[3. HNL – Istok]] ||16. ||16 ||30 ||6 ||8 ||16 ||27 ||52 ||26 | |- |[[MŽNL Čakovec 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||[[Međužupanijska nogometna liga Čakovec – Varaždin|4. NL Čakovec – Varaždin]] ||bgcolor="silver"|2. ||16 ||30 ||19 ||4 ||7 ||81 ||32 ||61 | |- |[[3. HNL – Sjever 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||[[3. HNL – Sjever]] || 5.||12 ||16 || 8|| 5|| 3|| 41|| 21|| 20 |prvenstvo prekinuto |- |[[3. HNL – Sjever 2020./21.|2020./21.]] || III.|| 3. HNL – Sjever|| 8.|| 12|| 27|| 9|| 7|| 11|| 43|| 51|| 34 | |- |[[3. HNL – Sjever 2021./22.|2021./22.]] || III.|| 3. HNL – Sjever|| 9. ||12 || 27 || 7 || 5 || 15 || 32 || 52 || 26 | |- |[[3. NL – Sjever 2022./23.|2022./23.]] || IV. || [[3. NL – Sjever]] ||bgcolor="goldenrod"|3. || 12 || 27 ||15 || 6 || 6 || 51 || 31 || 51 | |- |[[3. NL – Sjever 2023./24.|2023./24.]] || IV. || 3. NL – Sjever || 4. || 10 || 27 || 13 || 7 || 7 || 48 || 26 || 46 | |- |[[3. NL – Sjever 2024./25.|2024./25.]] || IV. || 3. NL – Sjever ||bgcolor="gold"|1. || 16 || 30 || 22 || 3 || 5 || 72 || 23 || 69 | |- | [[2. NL 2025./26.|2025./26.]] || III. || [[2. NL]] ||11. || 16 ||30 ||8 ||7 ||15 ||34 ||48 || 31 | |- |} == Poznati igrači == * [[Tihomir Šoštarić]]<ref>Dejan Šmehil: [https://100posto.hr/sport/veznjak-a-prvi-topnik-lige-s-31-golom-hajduk-ga-oteo-ispred-nosa-dinamu-a-sad-zagorski-biser-trpa-uz-pomoc-ikone-hnl-a ''Svjetski raritet: Veznjak, a prvi topnik lige s 31 golom: Hajduk ga oteo ispred nosa Dinamu, a sad zagorski biser trpa uz pomoć ikone HNL-a!'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, 100posto.hr. 15. svibnja 2019. Pristupljeno 15. svibnja 2019.</ref> * [[Veldin Karić]] * [[Neven Vukman]] * [[Saša Dreven]] * [[Dejan Glavica]] * [[Josip Golubar]] * [[Ivan Režić]] * [[Leon Benko]] * Matija Katanec * Zoran Kastel == Vidi još == * [[NK Varaždin Varaždin|NK Varaždin]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.nk-varteks.com/ Službena stranica] * [https://www.facebook.com/NkVarteks/ NK Varteks – Facebook] * [https://www.youtube.com/channel/UCPAqAEOWv4aa-iE55zdsrOw NK Varteks – YouTube] * [https://semafor.hns.family/klubovi/4979/nk-varteks/ Profil], HNS Semafor * [https://www.transfermarkt.de/nk-varteks-2011-/startseite/verein/53177 NK Varteks – Transfermarkt] {{GLAVNIRASPORED:Varteks (2011.), NK}} [[Kategorija:Nogomet u Varaždinu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Varaždinskoj županiji‎]] [[Kategorija:NK Varaždin| Varteks 2011]] k3pfdg6fdli1vfqqijtdz3y6wmwgulm 7569859 7569858 2026-08-04T21:30:56Z Croxyz 205325 7569859 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = NK Varteks | slika = | puno ime = Nogometni klub Varteks | nadimak = ''Bumbari'', ''Krojači'' | godina osnivanja = 29. svibnja 2011. | igralište = Stadion u Hrašćici | kapacitet stadiona = | predsjednik = | trener = {{Z|HRV}} [[Dražen Besek]] | liga = [[2. NL]] | sezona = [[2. NL 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 11. | trenutačna sezona = | pattern_la1 = | pattern_b1 = | pattern_ra1 = | leftarm1 = FF6D00 | body1 = FF6D00 | rightarm1 = FF6D00 | shorts1 = 0018F9 | socks1 = FF6D00 | pattern_la2 = | pattern_b2 = | pattern_ra2 = | leftarm2 = 0018F9 | body2 = 0018F9 | rightarm2 = 0018F9 | shorts2 = FFFFFF | socks2 = 0018F9 |}} '''Nogometni klub Varteks Varaždin''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz grada [[Varaždin]]a. Trenutačno se natječe u [[2. NL]]. == Povijest == Klub je osnovan 29. svibnja 2011. skupštinom na kojoj su sudjelovali većinom pripadnici [[White Stones]]a. Osnivači su kao glavni razlog istaknuli nezadovoljstvo stanjem u [[NK Varaždin]]u.<ref name="varteks">{{cite news |url=http://www.hrsport.net/vijesti/418522/nogomet-nogometni-svijet/pokrenuto-osnivanje-nk-varteksa |title=Pokrenuto osnivanje NK Varteksa |last=Strahija |first=Ivana |date=2011-04-29 |work=Sportnet.hr |language=Hrvatski |accessdate=2016-05-22 |archive-date=1. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150701195912/http://www.hrsport.net/vijesti/418522/nogomet-nogometni-svijet/pokrenuto-osnivanje-nk-varteksa/ |url-status=dead }}</ref> Navijači i ljubitelji su ga osnovali "iz čiste ljubavi prema NK Varteksu, s ciljem očuvanja tradicije i imena nekad velikog kluba uz koji smo rasli i za koji smo živjeli."<ref>[https://hr-hr.facebook.com/NkVarteks/about/?ref=page_internal NK Varteks - Facebook] ''Info'' (pristupljeno 11. svibnja 2017.)</ref> i jer su iscrpili sva sredstva za spriječiti promjenu imena kluba, a nisu htjeli dopustiti da se zaboravi ime Varteks.<ref name="24sata">[http://www.24sata.hr/sport/razocarani-navijaci-osnovali-nk-varteks-da-bi-sacuvali-ime-227362 24sata] Marko Vidalina: ''Razočarani navijači osnovali NK Varteks da bi sačuvali ime '', 12. srpnja 2011. (pristupljeno 11. svibnja 2017.)</ref> Prema izjavi tajnika kluba i vođe White Stonesa Rikarda Kahline, projekt je dobio potporu klupskih legendi [[Dražen Besek]], [[Robert Težački]], [[Đuro Lukač]], [[Mensur Duraković]], [[Zoran Brlenić]]<ref>Zbog Zorana Brlenića bumbar je postao simbol Varteksa. Anđelko Herjavec jednom je rekao: "Svaki igrač ima svoje mušice u glavi, ali Brla ima bumbara" i tako je ostao nadimak starom NK Varteksu. Obnovitelji NK Varteksa namjeravaju preuzeti taj nadimak.</ref> Klupske boje su plava i narančasta. Klub igra u dresovima u kakvima je igrao Varteks u 1990-im.<ref name="24sata"/> Uzor su slične akcije [[FC United of Manchester]]a i Wimbledona koji je selidbom u drugu četvrt promijenio ime u [[MK Dons]], a navijači su osnovali [[AFC Wimbledon]].<ref name="24sata"/> Klub bilježi svoj prvi uspjeh u drugoj sezoni osvojivši [[2. ŽNL Varaždinska|2. ŽNL Varaždinsku]] {{sezona wp|2. ŽNL Varaždinska|2012./13.}} U sezoni 2014./15. NK Varteks završava na 4. mjestu, ali ipak ostvaruje promociju u [[Međužupanijska nogometna liga Čakovec – Varaždin|MŽNL Čakovec – Varaždin]]. U sezoni 2016./17. NK Varteks završava na 2. mjestu te ostvaruje promociju u 3. HNL – Istok. Sezonu kasnije Varteks završava na posljednjem mjestu 3. HNL – Istok i ispada u [[Međužupanijska nogometna liga Čakovec – Varaždin|4. NL Čakovec – Varaždin]]. U ljetnom prijelaznom roku u klub dolazi bivši igrač 'starog Varteksa', prekaljeni [[Veldin Karić]]. Sezonu 2018./19. Bumbari završavaju drugoplasirani te ponovo ostvaruju promociju u [[3. HNL – Sjever]]. U sezoni 2021/22, Varteks osvaja Županijski kup, pobjedom nad ekipom Bednje, a osvajaju ga i u sezonama 2023/24 i 2024/25. Na ljeto 2024. trener kluba postaje '''Dražen Besek''', legenda varaždinskog nogometa, a klub osvaja prvo mjesto u prvenstvu i plasira se direktno u 2. NL (treći rang natjecanja). Radi se o jedinstvenoj ligi, koja se igra u cijeloj Hrvatskoj i najvećem uspjehu u povijesti kluba.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-07-02|title=Dražen Besek: Rang nije bitan, igrat ćemo moderan nogomet, a Varteks je brend!|url=https://www.nk-varteks.com/novosti/911-drazen-besek-rang-nije-bitan-igrat-cemo-moderan-nogomet-varteks-je-brend|access-date=2025-07-28|website=www.nk-varteks.com|language=hr-hr}}</ref> == Uspjesi == [[3. NL – Sjever]] * Prvak: [[3. NL – Sjever 2024./25.|2024./25.]] [[Međužupanijska nogometna liga Čakovec – Varaždin|MŽNL/4. NL Čakovec – Varaždin]] * Doprvak: [[MŽNL Čakovec – Varaždin 2016./17.|2016./17.]], [[4. NL Čakovec – Varaždin 2018./19.|2018./19.]] [[2. ŽNL Varaždinska|2. ŽNL Varaždin – Istok]]: * Prvak: [[2. ŽNL Varaždinska 2012./13.|2012./13.]] [[Kup Županijskog nogometnog saveza Varaždin|Kup Varaždinske županije]] * Osvajač: [[Kup Županijskog nogometnog saveza Varaždin 2021./22.|2021./22.]], [[Kup Županijskog nogometnog saveza Varaždin 2023./24.|2023./24.]], [[Kup Županijskog nogometnog saveza Varaždin 2024./25.|2024./25.]], [[Kup Županijskog nogometnog saveza Varaždin 2025./26.|2025./26.]] == Pregled po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !napomena |- ! colspan="12" | Varteks ! |- |[[2. ŽNL Varaždinska 2011./12.|2011./12.]] ||V. ||[[2. ŽNL Varaždinska|2. ŽNL Varaždin – Istok]] ||bgcolor="goldenrod"|3. ||11 ||20 ||10 ||5 ||5 ||54 ||27 ||35 | |- |[[2. ŽNL Varaždinska 2012./13.|2012./13.]] ||V. ||2. ŽNL Varaždin – Istok ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||17 ||5 ||0 ||73 ||16 ||56 | |- |[[1. ŽNL Varaždinska 2013./14.|2013./14.]] ||IV. ||[[1. ŽNL Varaždinska]] ||13. ||16 ||30 ||8 ||12 ||10 ||41 ||43 ||36 | |- |[[1. ŽNL Varaždinska 2014./15.|2014./15.]] ||V. ||1. ŽNL Varaždinska ||4. ||16 ||30 ||17 ||5 ||8 ||77 ||35 ||56 | |- |[[MŽNL Čakovec 2015./16.|2015./16.]] ||IV. ||[[Međužupanijska nogometna liga Čakovec – Varaždin|MŽNL Čakovec – Varaždin]] ||7. ||16 ||30 ||13 ||3 ||14 ||48 ||49 ||42 | |- |[[MŽNL Čakovec 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||MŽNL Čakovec – Varaždin ||bgcolor="silver"|2. ||16 ||30 ||19 ||6 ||5 ||62 ||32 ||63 | |- |[[3. HNL – Istok 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||[[3. HNL – Istok]] ||16. ||16 ||30 ||6 ||8 ||16 ||27 ||52 ||26 | |- |[[MŽNL Čakovec 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||[[Međužupanijska nogometna liga Čakovec – Varaždin|4. NL Čakovec – Varaždin]] ||bgcolor="silver"|2. ||16 ||30 ||19 ||4 ||7 ||81 ||32 ||61 | |- |[[3. HNL – Sjever 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||[[3. HNL – Sjever]] || 5.||12 ||16 || 8|| 5|| 3|| 41|| 21|| 20 |prvenstvo prekinuto |- |[[3. HNL – Sjever 2020./21.|2020./21.]] || III.|| 3. HNL – Sjever|| 8.|| 12|| 27|| 9|| 7|| 11|| 43|| 51|| 34 | |- |[[3. HNL – Sjever 2021./22.|2021./22.]] || III.|| 3. HNL – Sjever|| 9. ||12 || 27 || 7 || 5 || 15 || 32 || 52 || 26 | |- |[[3. NL – Sjever 2022./23.|2022./23.]] || IV. || [[3. NL – Sjever]] ||bgcolor="goldenrod"|3. || 12 || 27 ||15 || 6 || 6 || 51 || 31 || 51 | |- |[[3. NL – Sjever 2023./24.|2023./24.]] || IV. || 3. NL – Sjever || 4. || 10 || 27 || 13 || 7 || 7 || 48 || 26 || 46 | |- |[[3. NL – Sjever 2024./25.|2024./25.]] || IV. || 3. NL – Sjever ||bgcolor="gold"|1. || 16 || 30 || 22 || 3 || 5 || 72 || 23 || 69 | |- | [[2. NL 2025./26.|2025./26.]] || III. || [[2. NL]] ||11. || 16 ||30 ||8 ||7 ||15 ||34 ||48 || 31 | |- |} == Poznati igrači == * [[Tihomir Šoštarić]]<ref>Dejan Šmehil: [https://100posto.hr/sport/veznjak-a-prvi-topnik-lige-s-31-golom-hajduk-ga-oteo-ispred-nosa-dinamu-a-sad-zagorski-biser-trpa-uz-pomoc-ikone-hnl-a ''Svjetski raritet: Veznjak, a prvi topnik lige s 31 golom: Hajduk ga oteo ispred nosa Dinamu, a sad zagorski biser trpa uz pomoć ikone HNL-a!'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, 100posto.hr. 15. svibnja 2019. Pristupljeno 15. svibnja 2019.</ref> * [[Veldin Karić]] * [[Neven Vukman]] * [[Saša Dreven]] * [[Dejan Glavica]] * [[Josip Golubar]] * [[Ivan Režić]] * [[Leon Benko]] * Matija Katanec * Zoran Kastel == Vidi još == * [[NK Varaždin Varaždin|NK Varaždin]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.nk-varteks.com/ Službena stranica] * [https://www.facebook.com/NkVarteks/ NK Varteks – Facebook] * [https://www.youtube.com/channel/UCPAqAEOWv4aa-iE55zdsrOw NK Varteks – YouTube] * [https://semafor.hns.family/klubovi/4979/nk-varteks/ Profil], HNS Semafor * [https://www.transfermarkt.de/nk-varteks-2011-/startseite/verein/53177 NK Varteks – Transfermarkt] {{GLAVNIRASPORED:Varteks (2011.), NK}} [[Kategorija:Nogomet u Varaždinu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Varaždinskoj županiji‎]] [[Kategorija:NK Varaždin| Varteks 2011]] t95vq30bjz816xy6x6tpjbph1wzcz7o 0 566315 7569647 7501673 2026-08-04T14:52:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569647 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Grzegorz Krychowiak | slika = [[Datoteka:Loco-Spar18 (5).jpg|250px]] | opis slike = Krychowiak u dresu Lokomotiv Moskve u [[2018.]] godini. | država = {{Z+X|POLJ}} | puno ime = Grzegorz Krychowiak | nadimak = | datum rođenja = [[29. siječnja]] [[1990.]] | datum smrti = | visina = 186 cm | trenutačni klub = ''Igračka mirovina'' | broj u klubu = | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni]] | ugovor = | mlade godine = <br /> <br /> 2004. <br /> 2005. – 2006. <br /> 2006. – 2008. | juniorski klubovi = Orzeł Mrzeżyno <br /> Żaki 94 Kołobrzeg <br /> Stal Szczecin <br /> [[Arka Gdynia]] <br /> [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]] | godina = 2008. – 2012. <br /> 2009. – 2011. <br /> 2011. – 2012. <br /> 2012. – 2014. <br /> 2014. – 2016. <br /> 2016. – 2018. <br />2017. – 2018. <br />2018. – 2019. <br> 2019. – 2021. <br> 2021. – 2023. <br> 2022. <br> 2022. – 2023. <br> 2023. – 2024. <br> 2024. – 2025. <br> 2025. | profesionalni klubovi = [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]] <br /> {{nowrap|→ [[Stade de Reims-Champagne|Stade Reims]] (posudba)}} <br /> → [[FC Nantes|Nantes]] (posudba) <br /> [[Stade de Reims-Champagne|Stade Reims]] <br /> [[Sevilla F.C.|Sevilla]] <br /> [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]<br />→ [[West Bromwich Albion F.C.|WBA]] (posudba) <br />→ [[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]] (posudba) <br> [[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]] <br> [[FK Krasnodar|Krasnodar]] <br> → [[AEK Atena F.C.|AEK Atena]] (posudba) <br> → [[Al-Shabab FC|Al-Shabab]] (posudba) <br> [[Abha Club|Abha]] <br> [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]] <br> Mazur Radzymin | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br /> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}70 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br /> {{0}}{{0}}58 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}53 {{0}}{{0}}(18) <br> {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br> {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br> {{0}}{{0}}20 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine u reprezentaciji = 2007. – 2011. <br> 2008. – 2012. <br> 2008. – 2023. | reprezentacija = {{Z|POLJ}} [[Poljska nogometna reprezentacija do 20 godina|Poljska do 20]] <br> {{Z|POLJ}} [[Poljska nogometna reprezentacija do 21 godine|Poljska do 21]] <br> {{NogRep|POLJ}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}100 {{0}}{{0}}{{0}}(5) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = }} '''Grzegorz Krychowiak''' ([[Gryfice]], [[29. siječnja]] [[1990.]]) bivši je [[Poljska|poljski]] [[nogometaš]] koji je igrao na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|veznog]]. Iz omladinske škole [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeauxa]] je prešao u prvu momčad tog kluba, gdje je nekoliko godina proveo na posudbe u [[Stade de Reims-Champagne|Stade Reimsu]] i [[FC Nantes]]u. Za 4,5 milijuna [[euro|eura]] je Krychowiak potpisao za [[Andaluzija|andaluzijsku]] [[Sevilla F.C.|Sevillu]], gdje je osvojio [[UEFA Europska liga|Europsku ligu UEFA-e]] dva puta zaredom. Iz Seville je se pridružio Paris Saint-Germainu po zagovoru trenera [[Unai Emery]]ja. Iz pariškog kluba je otišao na dvije posudbe, prvi u West Bromwich Albion, drugi u moskovski Lokomotiv. Nakon jedne sezone je potpisao višegodišnji ugovor s Lokomotiv Moskvom. Za poljsku nogometnu reprezentaciju je debitirao u [[2008.]] godini i skupio je preko 60 nastupa za domovinu. Predstavljao je Poljsku na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europsko prvenstvo u 2016. godini]]. == Klupska karijera == === Francuska === U studenom [[2009.]] godine je se Krychowiak pridružio [[Stade de Reims-Champagne|Stade Reimsu]] do kraja sezone.<ref>{{fra oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.stade-de-reims.com/news/index.php?post=20270628-Grzegorz-Krychowiak-qualifie- |naslov=Grzegorz Krychowiak qualifié ! |rad=stade-de-reims.com |dan=2009-11-27 |preuzeto=2016-07-05 |archive-date=29. studenoga 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091129011250/http://www.stade-de-reims.com/news/index.php?post=20270628-Grzegorz-Krychowiak-qualifie- |url-status=bot: unknown }}</ref> Postao je ubrzo regularni član francuske momčadi, s kojom je krajem te sezone izborio plasman u [[Ligue 2]]. Bordeaux i Stade Reims su potom produžili njegovu posudbu na još jednu godinu. U svojoj prvoj sezoni u Ligue 2 je proglašen za najbljeg igrača Stade Reimsa te sezone od strane navijača.<ref>{{fra oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.lunion.fr/article/marne/stade-de-reims-grzegorz-un-coeur-en-or |naslov=Stade de Reims / Grzegorz, un coeur en or |rad=lunion.fr |dan=2012-03-12 |preuzeto=2016-07-05 |archive-date=6. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160806131056/http://www.lunion.fr/article/marne/stade-de-reims-grzegorz-un-coeur-en-or |url-status=dead}}</ref> U studenom [[2011.]] godine je Krychowiak ponovno otišao na posudbu u [[FC Nantes]].<ref>{{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.girondins.com/en/krychowiak-loaned-nantes.html |naslov=Krychowiak - Loaned to Nantes |rad=girondins.com |dan=2011-11-16 |preuzeto=2016-07-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160807013940/http://www.girondins.com/en/krychowiak-loaned-nantes.html |archive-date=7. kolovoza 2016.}}</ref> U lipnju [[2012.]] godine je Krychowiak potpisao trogodišnji ugovor sa svojim starim klubom Stade Reims.<ref> {{fra oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.lequipe.fr/Football/Actualites/Krychowiak-a-reims/290647 |naslov=Krychowiak à Reims |rad=lequipe.fr |dan=2012-06-11 |preuzeto=2016-07-05}} </ref> === Sevilla === [[Španjolska|Španjolski]] [[La Liga|prvoligaš]] [[Sevilla F.C.|Sevilla]] je platila 4,5 milijuna eura Stade Reimsu za Poljaka u srpnju [[2014.]] godine.<ref>{{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.football-espana.net/43406/sevilla-sign-krychowiak |naslov=Sevilla to sign Krychowiak |rad=football-espana.net |dan=2014-09-19 |preuzeto=2016-07-05 |archive-date=19. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190819162246/https://www.football-espana.net/43406/sevilla-sign-krychowiak |url-status=dead }}</ref> Krychowiak je debitirao za Sevillu [[12. kolovoza]] [[2014.]] u završnici [[UEFA Superkup|Superkupa UEFA-e]] u [[Wales]]u, gdje je [[Real Madrid]] odnio naslov. Krychowiak je odigrao cijelu utakmicu.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/28741099 |naslov=Super Cup: Cristiano Ronaldo scores twice in Real Madrid win |rad=bbc.com |dan=2014-08-12 |preuzeto=2016-04-15}} </ref> U [[Finale UEFA Europske lige 2015.|završnici Europske lige u 2015.]] protiv [[FK Dnjipro|Dnjipra]] je Krychowiak zatresao mrežu u 28. minuti u rodnoj zemlji, gdje su na kraju Španjolci slavili s 3:2. Krychowiak je tako postao četvrti poljski nogometaš koji je osvojio [[UEFA Europska liga|Europsku ligu]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/newsid=2252427.html |naslov=Press hail Sevilla, salute Dnipro |rad=uefa.com |dan=2015-05-28 |preuzeto=2016-07-05}} </ref> Poljski veznjak je se također našao u najbolju momčad La Lige te sezone, kao jedini igrač Seville.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-3126163/Lionel-Messi-Cristiano-Ronaldo-lead-La-Liga-team-year-Gareth-Bale-misses-out.html |naslov=Cristiano Ronaldo and Lionel Messi lead La Liga team of the year... but there's no place for Gareth Bale after disappointing season |rad=dailymail.co.uk |dan=2015-06-17 |preuzeto=2016-07-05}} </ref> 2015./16. sezonu je započeo u finalu Superkupa UEFA-e protiv [[FC Barcelona|Barcelone]] u prvih jedanaest. Krychowiak je igrao 120 minuta sa slomljenim rebrima.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/33872239 |naslov=Barcelona 5-4 Sevilla |rad=bbc.com |dan=2015-08-12 |preuzeto=2016-07-05}} </ref> === Paris Saint-Germain === Francuski [[Ligue 1|nogometni prvak]] [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] potvrdio je dolazak poljskog reprezentativca u srpnju [[2016.]] godine. Krychowiak je potpisao petogodišnji ugovor s [[Pariz|Parižanima]]. Poljak je koštao Francuze 30 milijuna eura i drugo je pojačanje trenera [[Unai Emery|Unaija Emeryja]], koji ga je vodio u Sevilli.<ref>{{citiranje www |url=http://direktno.hr/en/2014/sport/53159/Poljak-odlazi-u-Paris-Saint-Germain-za-30-milijuna-eura!.htm |naslov=Poljak odlazi u Paris Saint Germain za 30 milijuna eura! |rad=direktno.hr |dan=2016-07-03 |preuzeto=2016-07-05 |archive-date=14. rujna 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160914233534/http://direktno.hr/en/2014/sport/53159/Poljak-odlazi-u-Paris-Saint-Germain-za-30-milijuna-eura!.htm |url-status=dead }}</ref> Krychowiak je debitirao za parišku momčad u prijateljskom susretu protiv [[Leicester City F.C.|Leicester Cityja]] u kolovozu [[2016.]] godine.<ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje weba |url=http://bleacherreport.com/articles/2658227-grzegorz-krychowiak-adds-a-level-of-class-that-can-take-psg-forward-in-201617 |title=Grzegorz Krychowiak Adds a Level of Class That Can Take PSG Forward in 2016/17 |publisher=bleacherreport.com |date=2016-08-17 |accessdate=2017-08-31}}</ref> === West Bromwich Albion === Kolovoza 2017. bio je posuđen u [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]].<ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje weba |url=https://www.wba.co.uk/news/2017/august/albion-complete-krychowiak-loan-deal/ |title=Albion complete Krychowiak deal |publisher=West Bromwich Albion |date=2017-08-30 |accessdate=2017-08-30}}</ref> Za engleski klub je službeno debitirao [[9. rujna]] [[2017.]] godine u 3:1 porazu. === Lokomotiv Moskva === U srpnju [[2018.]] godine je [[Rusija|ruski]] nogometni klub [[FK Lokomotiv Moskva]] posudio Krychowiaka na jednu sezonu.<ref>{{rus oznaka}} {{Citiranje weba |url=https://www.fclm.ru/ru/publications/news/18235 |title=Гжегож Крыховяк перешел в «Локомотив» |publisher=fclm.ru |date=2018-07-24 |accessdate=2019-09-25}}</ref> Krychowiak je debitirao u [[Ruska Premijer liga|Premijer ligi]] za [[Moskva|moskovski]] klub dana [[4. kolovoza]] te godine u neriješenom dvoboju protiv gradskog rivala [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskve]]. Isti mjesec je zabio svoj prvijenac i jedini gol utakmice u susretu protiv [[PFK Krylja Sovjetov (Samara)|samarske Krylje Sovjetov]]. U srpnju [[2019.]] godine je Krychowiak prešao iz pariškog kluba u Lokomotiv Moskvu za 12,5 milijuna [[euro|eura]].<ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje weba |url=https://www.besoccer.com/new/krychowiak-is-now-a-lokomotiv-moscow-player-665929 |title=Krychowiak is now a Lokomotiv Moscow player |publisher=besoccer.com |date=2019-07-04 |accessdate=2019-09-25 |archive-date=7. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190707080836/https://www.besoccer.com/new/krychowiak-is-now-a-lokomotiv-moscow-player-665929 |url-status=dead }}</ref> == Reprezentativna karijera == Za poljsku nogometnu reprezentaciju je debitirao u [[2008.]] godini i skupio je preko 60 nastupa za domovinu. U prosincu [[2008.]] godine je odigrao prvu utakmici za domovinu protiv [[Srpska nogometna reprezentacija|Srbije]].<ref> {{pol oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.90minut.pl/mecz.php?id_mecz=600165 |naslov=Polska 1-0 Serbia |rad=90minut.pl |dan=2008-12-14 |preuzeto=2016-07-05}} </ref> Svoj prvi podogak za reprezentaciju je zabio [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruziji]] u [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016.#Skupina D|kvalifikacijama za Europsko prvenstvo u 2016.]] u studenom [[2014.]] godine.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.eurosport.com/football/euro-2016/2016/poland-maintain-excellent-run-with-win-in-georgia_sto4477372/story.shtml |naslov=Poland maintain excellent run with win in Georgia |rad=eurosport.com |dan=2014-11-14 |preuzeto=2016-07-05}} </ref> Poljski nogometni izbornik objavio je u svibnju [[2016.]] popis za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], na kojem je se nalazio Krychowiak.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/36417368 |naslov=Euro 2016: Full squads for every country |rad=bbc.com |dan=2016-06-05 |preuzeto=2016-07-05}} </ref> U [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Skupina C|prvoj utakmici na Europskom prvenstvu]] protiv [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverne Irske]] je desetka reprezentacije odigrala cijelu utakmicu.<ref> {{citiranje www |url=http://www.vecernji.hr/euro-2016-strane-reprezentacije/sjeverna-irska-debitira-na-euru-od-18-sati-protiv-poljske-1091682 |naslov=Poljska otvorila Euro minimalnom pobjedom nad Sjevernom Irskom |rad=vecernji.hr |dan=2016-06-12 |preuzeto=2016-06-15}} </ref> U narednim utakmicama je Krychowiak svaku utakmicu započeo u prvih jedanaest, do [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Četvrtfinale|ispadanja]] protiv [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] u [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Četvrtfinale|četvrtfinalu]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons}} {{Sastav Poljska 2016. EP}} {{Sastav Poljska 2018 SP}} {{Sastav Poljska 2020. EP}} {{Sastav Poljska 2022 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Krychowiak, Grzegorz}} [[Kategorija:Poljski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši AEK Atene]] [[Kategorija:Nogometaši Girondins de Bordeauxa]] [[Kategorija:Nogometaši Lokomotiv Moskve]] [[Kategorija:Nogometaši FC Nantesa]] [[Kategorija:Nogometaši Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Nogometaši Seville]] [[Kategorija:Nogometaši West Bromwich Albiona]] cxpsm9exwihxy8g9xjirl6yo2ohn7gc 0 566730 7569709 6250721 2026-08-04T15:43:14Z Argo Navis 852 + 4 kategorije; ±[[Kategorija:Astronautika]]→[[Kategorija:Orbite]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569709 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Voyager_Path.svg|mini|Putanje koje su omogućile NASA-inim letjelicama "Voyager" posjet četirima plinskim divovima i postizanje ubrzanja dovoljnog za izlazak iz Sunčeva sustava]] U orbitalnoj mehanici i zrakoplovnom inženjerstvu, '''gravitacijska praćka''', '''manevar gravitacijske asistencije''', ili '''swing-by''' je korištenje relativnog kretanja (na primjer, u orbiti oko Sunca), i [[Gravitacija|gravitacije]] [[planet]]a ili drugog [[Nebesko tijelo|astronomskog objekta]] s ciljem promjene puta i brzine svemirske letjelice, kako bi se uštedjelo gorivo, [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] i financijska sredstva. Asistencija se može koristiti za [[ubrzanje]] svemirskog broda, odnosno povećanje ili smanjenje brzine i/ili promjenu putanje. Asistencija se ostvaruje kretanjem gravitirajućeg dok vuće letjelicu.<ref>{{Citiranje weba |author=Dave Doody |url=http://www2.jpl.nasa.gov/basics/bsf4-1.php |title=Basics of Space Flight Section I. The Environment of Space |website=Jpl.nasa.gov |date=15. rujna 2004. |accessdate=26. lipnja 2016.}}</ref> Manevar se koristio za interplanetarne sonde od ''[[Mariner 10|Marinera 10]]'' nadalje, uključujući i dvije sonde <span>[[Program Voyager|Voyager]], koje su napravile </span>značajne prelete Jupitera i Saturna. == Objašnjenje == Gravitacijska praćka oko planeta mijenja brzinu svemirske letjelice (u odnosu na [[Sunce]]) na ulazu i izlazu iz gravitacijskog polja planeta. Brzina svemirskog broda se povećava tijekom približavanja planetu i smanjuje se tijekom bijega iz njegova gravitacijskog polja. Svi se planeti vrte oko Sunca. Letjelica iskorištava ovo kretanje u svoju korist: kako bi povećala svoju brzinu, letjelica mora ići u smjeru kretanja planeta (uzimajući malu količinu orbitalne energije planeta); kako bi smanjila brzinu, letjelica se kreće suprotno od kretanja planeta. Iznos kinetičke energije oba tijela ostaje konstantan. Gravitacijska praćka se može koristiti i za promijenu putanje i brzine svemirske letjelice oko Sunca. Slična Zemaljska analogija: teniska loptica odbija se od prednjeg dijela vlaka u pokretu. Zamislite, stojite na željezničkoj platformi, i bacate lopticu brzinom od 30&#x20;km/h u smjeru vlaka koji se približava brzinom od 50&#x20;km/h Strojar vlaka vidi loptu koja se približava brzinom od 80&#x20;km/h, a zatim odlazi 80&#x20;km/h nakon što je elastično odskočila s prednjeg dijela vlaka. Zbog kretanja vlaka, završna brzina loptive je 130&#x20;km/h u odnosu na željezničku platformu; lopta je dodala dvije brzine vlaka na svoju brzinu. [[Datoteka:Gravitational_slingshot.svg|lijevo|mini|200x200px|Pojednostavljeni primjer gravitacijske praćke: brzina letjelice mijenja se do dvostruke brzine planeta]] Prevodeći ovu analogiju u svemir, "nepomičan" promatrač vidi kako se planet kreće ulijevo brzinom ''U'', a svemirska letjelica brzinom ''v''. Ako letjelica putuje ispravnom putanjom, proći će blizu planeta, brzinom ''U + v'' relativno na površinu planeta jer se planet kreće u suprotnom smjeru brzinom ''U''. Kad letjelica napusti orbitu, ima brzinu ''U + v'' relativno na površinu planeta ali u suprotnom smjeru (ulijevo). S obzirom na to da se planet kreće brzinom ''U'', ukupna brzina letjelice relativno na promatrača bit će jednaka brzini planeta plus brzini letjelice relativno na površinu planeta. Brzina je tad ''U + (U + v) = 2U + v ''. Ovaj pojednostavljeni primjer je nemoguće preraditi bez dodatnih detalja o orbiti, ali ako se svemirska letjelica kreće po [[Parabola|paraboličnoj]] putanji, ona tad može napustiti planet u suprotnom smjeru bez paljenja vlastitih motora, a rezultantna brzina zaista iznosi ''2U'' nakon što letjelica napusti gravitaciju planeta. Ovo objašnjenje može prividno kršiti [[zakon očuvanja energije]] i [[Kutna količina gibanja|kutne količine gibanja]], dodajući brzinu letjelici iz ničega, ali u obzir se moraju uzeti i efekti svemirske letjelice na planet, kako bi se dobila cjelovita slika. Linearna količina gibanja koju letjelica dobije jednaka je po veličini količini gibanja koju planet izgubi, pa letjelica dobiva brzinu dok planet gubi brzinu. Međutim, planet ima ogromnu masu u usporedbi s letjelicom, što čini promjenu brzine zanemarivom. Ovi učinci na planet su toliko beznačajne, da ih se može zanemariti u izračunima.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dur.ac.uk/bob.johnson/SL/ |title=Slingshot effect |website=Dur.ac.uk |accessdate=26. lipnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130809043437/http://www.dur.ac.uk/bob.johnson/SL/ |archivedate=9. kolovoza 2013.}}</ref> Realistični prikazi u prostoru zahtijevaju uporabu tri dimenzije. Primjenjuju se isti principi, samo se brzini letjelice dodaje brzina planeta, što zahtijeva [[Vektor|zbrajanje vektora]], kao što je prikazano u nastavku. [[Datoteka:Grav_slingshot_diag.svg|središte|mini|400x400px|Dvodimenzionalni dijagram gravitacijske praćke. Strelice pokazuju smjer u kojem se brod kreće prije i nakon susreta s planetom. Dužina strelice pokazuje brzinu letjelice.]] [[Datoteka:Mdis_depart_anot.ogv|mini|250x250px|Pogled s MESSENGER-a, dok koristi Zemlju kao gravitacijsku praćku kako bi si umanjio brzinu što bi omogućilo umetanje u orbitu oko Merkura.]] Zbog reverzibilnost orbita, gravitacijska praćka se također može koristiti za smanjivanje brzine letjelice. I [[Mariner 10|Мariner-10]] i [[MESSENGER]] izveli su taj manevar, kako bi stigli do [[Merkur]]a. Ako je potrebna još veća brzina no što se može dobiti od gravitacijske praćke, najekonomičniji način korištenja raketnog goriva je na [[periapsis]]u. Motori rakete uvijek daju istu promjenu brzine(∆v), ali promjena kinetičke energije je proporcionalna brzini vozila u trenutku paljenja. Stoga, da bi se dobila maksimalna kinetička energija od motora, paljenje se mora dogoditi na periapsisu, kad letjelica ima najveću brzinu. [[Oberthov učinak]] detaljnije opisuje ovu tehniku. == Izvori== {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Gravitacijska praćka}} [[Kategorija:Orbite]] [[Kategorija:Astrodinamika]] [[Kategorija:Gravitacija]] [[Kategorija:Pogoni]] [[Kategorija:Tehnologija svemirskih letova]] 74kth70o3pcggx1fb4fpvr40lk73zu7 0 567759 7569597 7193746 2026-08-04T13:02:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569597 wikitext text/x-wiki Don '''Gracija Ivanović''' ([[Dobrota]], [[15. veljače]] [[1903.]] — [[Kotor]], [[20. kolovoza]] [[1983.]]),<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8740 Hrvatski biografski leksikon] Joško Barić (2005): ''IVANOVIĆ, Gracija'' (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref> hrvatski [[kulturna povijest|kulturni]] i [[crkvena povijest|crkveni]] povjesničar, vjerski pisac, [[publicist]], književni [[prevoditelj]]<ref name="Balić-Nižić">[https://hrcak.srce.hr/clanak/162452 Croatica Christiana periodica, Vol.24 No.46 Prosinac 2000.] Nedjeljka Balić-Nižić: Nabožni soneti Bokeljke Ane Marije Marović, str. 201</ref> i visoki crkveni dužnosnik<ref name="Musić">[https://hgdcgkotor.files.wordpress.com/2014/10/hg-111-web.pdf Hrvatski glasnik br.111 srpanj-kolovoz 2014.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150419180129/https://hgdcgkotor.files.wordpress.com/2014/10/hg-111-web.pdf |date=19. travnja 2015. }} Dario Musić: Kotor moje mladosti, str. 72</ref> iz [[Kotor]]a.<ref name="Srakić">[http://vjesnik.djos.hr/docs/o_nama_02.pdf Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije] Marin Srakić: Urednici i suradnici Glasnika/Vjesnika Đakovačke i Srijemske biskupije od 1873. do danas, str. 14</ref> Preveo je nabožne sonete [[Ana Marija Marović|Ane Marije Marović]].<ref name="Balić-Nižić"/> Suradnik Vjesnika Đakovačke biskupije.<ref name="Srakić"/> Bio je [[župnik]] crkve sv. Eustahija u [[Dobrota|Dobroti]]. Poslije smrti [[Kotorska biskupija|kotorskog biskupa]] [[Franjo Uccellini-Tice|Franje Uccellinija-Tice]] 1937. obnašao je dužnost [[apostolski administrator|apostolskog administratora]] biskupije do izbora novog biskupa. Bio je omiljen među vjernicima koji su ga željeli za biskupa, ali don Gracija se nije htio prihvatiti te dužnosti. Zbog toga su crkvene vlasti morale se odlučiti između prčanjskog župnika don [[Niko Luković|Nika Lukovića]] i kotorskog kanonika don [[Pavao Butorac|Pava Butorca]], obojicu uglednih svećenika i povjesničara Boke, a na kraju je 1938. izabran Butorac.<ref name="Musić"/><ref name="hierarchy">(eng.) [http://catholic-hierarchy.org/diocese/dkoto.html Catholic-Hierarchy] ''Diocese of Kotor (Cattaro)'' (pristupljeno 31. srpnja 2016.)</ref> Nakon što je Butorac postavljen za dubrovačkog biskupa 1950.,<ref>(eng.) [http://catholic-hierarchy.org/bishop/bbuto.html Catholic-Hierarchy] ''Bishop Pavao Butorac †'' (pristupljeno 31. srpnja 2016.)</ref> don Gracija je bio apostolski administrator biskupije od 1950. do 1981. godine.<ref>[http://www.hkv.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=7659:hrvati-u-crnoj-gori-i-boki-kotorskoj-36&catid=165:uro-vidmarovi&Itemid=148 Hrvatsko kulturno vijeće] Đuro Vidmarović: ''Hrvati u Crnoj Gori i Boki kotorskoj (3/6). Kronotaksa kotorskih biskupa'', 3. veljače 2011. (pristupljeno 31. srpnja 2016.)</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Ivanović, Gracija}} [[Kategorija:Crkveni povjesničari]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Dobrota]] [[Kategorija:Životopisi, Kotor]] b1lw8pvkpg9533a6rz0lczgtakrlj61 0 570483 7569598 7360844 2026-08-04T13:05:07Z Prof saxx 7403 update 2026. 7569598 wikitext text/x-wiki {{Lokacijska karta+|Indija|width=600|places= {{Lokacijska karta~|Indija|lat=20.552377|long=75.700436|label=[[Špiljski hramovi u Ajanti|1.]]|position=left|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=20.02639|long=75.17917|label=[[Ellora|2.]]|position=bottom|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=27.1766|long=78.066|label=[[Utvrda Agra|3.]]|position=right|float=right}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=27.1027|long=78.0232|label=[[Taj Mahal|4.]]|position=left|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=19.8875|long=86.09472|label=[[Konark|5.]]|position=left|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=12.61667|long=80.19167|label=[[Mahabalipuram|6.]]|position=right|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=26.63|long=93.35|label=[[Nacionalni park Kaziranga|7.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=26.50|long=91.85|label=[[Nacionalni park Manas|8.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=27.1553|long=77.5051|label=[[Nacionalni park Keoladeo|9.]]|position=top|float=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=15.50222|long=73.91167|label=[[Velha Goa|10.]]|position=bottom|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=24.863|long=79.92|label=[[Khajuraho|11.]]|position=left|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=15.3144|long=76.47167|label=[[Hampi|12.]]|position=right|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=20.552377|long=75.700436|label=[[Fatehpur Sikri|13.]]|position=right|float=right}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=15.94833|long=75.816667|label=[[Pattadakal|14.]]|position=left|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=18.95833|long=72.93055|label= [[Špilje Elephante|15.]]|position=left|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=10.783055 |long=79.1325|label=[[Brihadisvara|16.]]|position=bottom|float=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=11.1219 |long=79.2710|label=[[Gangaikonda Cholapuram|16.]]|position=right|float=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=10.951483 |long=79.3562|label=[[Airavatesvara|16.]]|position=left|float=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=21.945 |long=88.8958|label=[[Nacionalni park Sundarbans|17.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=22.766 |long= 77.383|label=[[Sanchi|19.]]|position=left|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=28.59388|long=77.25001|label=[[Delhi]]|position=left|float=left|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=30.71666|long=79.6666|label=[[Nanda Devi|18.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=26.68|long=88.46|label=[[Indijske planinske pruge|22.]]|position=left|float=left|mark=Pink pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=31.85|long=76.94|label=[[Indijske planinske pruge|22.]]|position=left|float=left|mark=Pink pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=11.51028|long=76.93583|label=[[Indijske planinske pruge|22.]]|position=right|float=right|mark=Pink pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=24.718|long=84.999|label=[[Svetište Mahabodhi|23.]]|position=left|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=22.923|long=77.576|label=[[Bhimbetka|24.]]|position=right|float=right}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=22.4833|long=73.5332|label=[[Champaner-Pavagadh|25.]]|position=right|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=18.940122|long=72.836202|label=[[Mumbai]]|position=top|float=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=26.9247|long=75.825|label=[[Jantar Mantar|28.]]|position=left|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=11.33 |long=76.37|label=[[Zapadni Gati|29.]]|position=left|float=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=10.10 |long=77.04|label=|position=left|float=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=17.32 |long=73.45|label=|position=left|float=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=12.38 |long=75.52|label=|position=left|float=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=26.92|long=70.9|label=|position=left|float=left|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=25.1475|long=73.5831|label=[[Rajasthanske brdske utvrde|30.]]|position=top|float=right|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=24.8863|long=74.647|label=|position=left|float=left|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=26.114|long=76.2715|label=|position=right|float=right|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=26.9859|long=75.8507|label=|position=right|float=right|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=23.85892|long=72.10162|label=[[Rani-ki-Vav|31.]]|position=left|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=31.733333|long=77.55|label=[[Nacionalni park Velikih Himalaja|32.]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=30.75|long=76.78|label=[[djela Le Corbusiera|33.]]|position=left|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=27.7|long=88.133333|label=[[Nacionalni park Khangchendzonga|34.]]|position=right|float=right|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=23.03|long=72.58|label=[[Ahmadabad|35.]]|position=left|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=26.9247|long=75.825|label=<small>[[Jaipur|37.]]</small>|position=right|float=right}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=18.2591|long=79.943|label=[[Hram Ramappa|38.]]|position=left|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=23.8845|long=70.214|label=[[Dholavira|39.]]|position=left|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=13.12|long=75.59|label=[[Svetišta kraljevstva Hoysala|40.]]|position=right|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=23.68|long=87.68|label=[[Santiniketan|41.]]|position=left|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=26.5628|long=94.5235|label=[[Moidam|42.]]|position=top|float=left}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=20.4321|long=73.5633|label=[[Maratski vojni krajolik Indije|43.]]|position=left|float=left|mark=White pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=19.1148 |long=73.5130|label=|position=left|float=left|mark=White pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=18.4236 |long=73.2836|label=|position=left|float=left|mark=White pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=18.4214 |long=72.4848|label=|position=left|float=left|mark=White pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=18.1410 |long=73.2640|label=|position=left|float=left|mark=White pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=18.1446 |long=73.4057|label=|position=left|float=left|mark=White pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=17.569 |long=73.3443|label=|position=left|float=left|mark=White pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=17.4859 |long=73.054|label=|position=left|float=left|mark=White pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=16.4840 |long=74.0629|label=|position=left|float=left|mark=White pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=16.3339 |long=73.20|label=|position=left|float=left|mark=White pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=16.0233 |long=73.2735|label=|position=left|float=left|mark=White pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=12.1502 |long=79.2405|label=|position=left|float=left|mark=White pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indija|lat=25.3780|long=83.0251|label=[[Sarnath|44.]]|position=top|float=bottom}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Indija|Indiji]]; Numerirana svjetska baština u '''[[Delhi]]ju''': 20. [[Humajunova grobnica]], 21. [[Kutab minaret]] i 27. [[Crvena palača]]; Numerirana svjetska baština u '''[[Mumbai]]ju''': 26. [[Chhatrapati Shivaji Terminus]] i 36. [[Viktorijanski i art deco Mumbai]]; [[Datoteka:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]]; [[File:Yellow pog.svg|8px]] svjetska mješovita baština; Serijski lokaliteti: [[File:Orange pog.svg|8px]] 16. [[Veliki hramovi dinastije Chola]]; [[File:Pink pog.svg|8px]] 22. [[Indijske planinske pruge]]; [[File:Blue pog.svg|8px]] 29. [[Zapadni Gati]], [[File:Brown pog.svg|8px]] 30. [[Rajasthanske brdske utvrde]]; [[File:White pog.svg|8px]] 43. [[Marathski vojni krajolik Indije]]}} Kronološki popis [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Indija|Indiji]] po godini upisa na [[UNESCO]]-ovu listu: [[Datoteka:Ajanta_(63).jpg|mini|1. [[Špiljski hramovi u Ajanti]]]] [[Datoteka:TajMahalbyAmalMongia.jpg|mini|2. [[Taj Mahal]]]] [[Datoteka:Hampi_virupaksha_temple.jpg|mini|12. Hramski kompleks [[Hampi]]ja]] [[Datoteka:Sunderbans_map.png|mini|17. [[Nacionalni park Sundarbans]]]] [[Datoteka:Chhatrapati Shivaji Maharaj Terminus at night, Mumbai, Maharashtra, India (2003).jpg|mini|26. [[Chhatrapati Shivaji Terminus]] u [[Mumbai]]ju]] [[Datoteka:Red_Fort_3.jpg|mini|27. [[Crvena palača]]]] # 1983. - [[Špiljski hramovi u Ajanti]] # 1983. - Hramovi i samostani u [[Ellora|Ellori]], isklesani u stijenama # 1983. - [[Utvrda Agra]] # 1983. - [[Taj Mahal]] # 1984. - Hram sunca u [[Konark]]u # 1985. - Hramski kompleks u [[Mahabalipuram]] # 1985. - [[Nacionalni park Kaziranga]] [[File:Green pog.svg|10px]] # 1985. - [[Nacionalni park Manas]] [[File:Green pog.svg|10px]] # 1985. - [[Nacionalni park Keoladeo]] [[File:Green pog.svg|10px]] # 1986. - Crkve i samostani u [[Velha Goa|Velha Goi]] # 1986. - Hramski kompleks [[Khajuraho]]a # 1986. - Hramski kompleks [[Hampi]]ja # 1986. - Grad mogula [[Fatehpur Sikri]] # 1987. - Hramski kompleks [[Pattadakal]] # 1987. - [[Špilje Elephante]] # 1987. - [[Veliki hramovi dinastije Chola]]: [[Brihadisvara]] u Thanjavuru [[File:Orange pog.svg|10px]] # 1987. - [[Nacionalni park Sundarbans]], najveći ekosustav mangrova na svijetu, dijeli ga s Bangladešom [[File:Green pog.svg|10px]] # 1988. - Nacionalni park [[Nanda Devi]] [[File:Green pog.svg|8px]] # 1989. - Budističko svetište kod [[Sanchi]]ja # 1993. - [[Humajunova grobnica]] u [[Delhi (grad)|Delhi]]ju # 1993. - [[Kutab minaret]] s džamijom i grobnicama u [[Delhi (grad)|Delhi]]ju # 1999. - [[Indijske planinske pruge]] [[File:Pink pog.svg|10px]] # 2002. - [[Svetište Mahabodhi]] u [[Bodhgaya|Bodhgayi]] # 2003. - Spilje [[Bhimbetka]] # 2004. - Arheološki park [[Champaner-Pavagadh]] # 2004. - [[Chhatrapati Shivaji Terminus]] u [[Mumbai]]ju # 2007. - [[Crvena palača]] u [[Delhi (grad)|Delhi]]ju # 2010. - [[Jantar Mantar]] u [[Jaipur]]u # 2012. - [[Zapadni Gati]] [[File:Blue pog.svg|10px]] # 2013. - [[Rajasthanske brdske utvrde]] [[File:Brown pog.svg|10px]] # 2014. - [[Rani-ki-Vav]] (Kraljičin stepenasti bunar) u [[Patan]]u, Gujarat # 2014. - [[Nacionalni park Velikih Himalaja]] [[File:Green pog.svg|8px]] # 2016. - Arhitektonska [[djela Le Corbusiera]] # 2016. - [[Nacionalni park Khangchendzonga]] [[File:Yellow pog.svg|10px]] # 2017. - Povijesni grad [[Ahmadabad]] # 2018. - [[Viktorijanski i art deco Mumbai]] # 2019. - [[Jaipur|Grad Jaipur, Rajastan]] # 2021. - [[Dinastija Kakatiya|Kakatiyanski]] [[hram Ramappa]] (Rudreshwara), [[Telangana]] # 2021. - Harapanski grad [[Dholavira]] # 2023. - [[Svetišta kraljevstva Hoysala]] ([[Chennakeshava hram u Beluru]], [[Hoysaleswara]] i [[Chennakeshava hram u Somanathapuri]]) # 2023. - [[Santiniketan]] # 2024. - [[Moidam]]i, grobni humci dinastije Ahom # 2025. - [[Maratski vojni krajolik Indije]] [[File:White pog.svg|10px]] # 2026. - Drevno budističko nalazište [[Sarnath]] ==Popis predložene svjetske baštine Indije== # 1998. - Hramovi [[Bishnupur]]a # 1998. - [[Palača Mattancherry]] # 1998. - Spomenici [[Mandu]]a # 2004. - [[Harimandir Sahib]] („Zlatni hram”) u [[Amritsar]]u # 2004. - Otok [[Majuli]] na rijeci [[Brahmaputra]] # 2006. - [[Nacionalni park Namdapha]] # 2006. - [[Indijski rezervat divljih magaraca]] # 2009. - Zaštićeno područje [[Bhitarkanika]] # 2009. - [[Nacionalni park doline Neora]] # 2009. - [[Nacionalni park pustinje Thar]] # 2010. - Mogulski parkovi [[Kašmir]]a # 2010. - Indijski dio [[put svile|puta svile]] # 2011. - Spomenici sultanata [[Golkonda]] u [[Hyderabad]]u # 2012. - [[Delhi]] # 2014. - Kulturni krajolik naroda [[Apatani]] # 2014. - Arheološki ostaci [[Lothal]]a # 2014. - [[Lotusov hram u New Delhiju]] # 2014. - [[Ćelijski zatvor]] na [[Andamani]]ma # 2014. - [[Chettinad]], skupine sela tamilskih trgovaca # 2014. - [[Jezero Chilika]] # 2014. - Spomenici i utvrde [[dekan]]skog [[sultanat]]a [[Bijapur]] # 2014. - Ekamra Kshetra – Grad hramova [[Bhubaneswar]] # 2014. - Indijska važna mjesta tkanja [[sar]]ova # 2014. - [[Palača Padmanabhapuram]] # 2014. - Spomenici otočnog grada [[Srirangapatna]] # 2014. - Otok [[Narcondam]] # 2014. - Neolitičko naselje [[Burzahom]] # 2014. - Utvrđeno selo [[Thembang]] # 2014. - Mjesta indijskog nenasilnog otpora za oslobođenje ([[satyagraha]]) # 2014. - Hram [[Sri Ranganathaswamy]], [[Srirangam]] # 2014. - [[Indijske planinske pruge]], proširenje na pruge brda Matheran, Maharashtre i doline Kangra # 2015. - [[Veliki put trupaca]] # 2015. - Evolucija arhitekture [[indijski hram|indijskog hrama]], [[Badami]]-[[Čalukja]] arhitektura # 2015. - Indijski kulturni krajolik hladne pustinje, [[Ladakh]] # 2026. - Zaštićeno područje [[Keibul Lamjao]] # 2018. - Zaštićeno područje [[Garo Hills]] (GHCA) # 2019. - Povijesni kompleksi [[Orchha]] # 2021. - Ikonička riječna obala povijesnog grada [[Varanasi]]ja # 2021. - Hramovi [[Kanchipuram]]a # 2021. - [[Hire Benkal]], nalazište megalita # 2021. - [[Bhedaghat-Lametaghat]] u dolini Narmada # 2021. - Rezervat tigrova [[Satpura]] # 2022. - [[Geoglifi regije Konkan]] u Indiji # 2022. - [[Jingkieng jri]]: kulturni krajolik mostova živog korijenja # 2022. - Hram [[Sri Veerabhadra]] i monolitski bik (Nandi), [[Lepakshi]] (Umjetnička tradicija kiparstva i slikarstva Vijayanagara) # 2022. - [[Sunčev hram, Modhera]] i pripadajući spomenici # 2022. - Skulpture u stijenama i reljefi [[Unakoti]]ja # 2022. - [[Vadnagar]], višeslojno povijesno naselje u Gujaratu # 2024. - Serija obalnih utvrda obale [[Konkan]], Maharashtra # 2024. - [[Utvrda Gwalior]], Madhya Pradesh # 2024. - [[Khooni Bhandara]], Burhanpur # 2024. - Umjetnost u stijenama doline [[Chambal]] # 2024. - Hram [[Bhojeshwar Mahadev]], Bhojpur # 2024. - Spomenici [[Gond]]a u [[Ramnagar]]u, Mandla # 2024. - Povijesni kompleks [[Dhamnar]]a # 2025. - [[Nacionalni park doline Kanger]] # 2025. - Megalitski menhiri [[Mudumal]]a # 2025. - Serija [[Ašokanski edikt|Ašokanskih edikata]] duž Maurjanskih ruta # 2025. - Serija hramova [[Chausath Yogini]] # 2025. - Serija [[Gupta hramovi|Gupta hramova]] sjeverne Indije # 2025. - Utvrđena palača [[Bundelas]]a # 2025. - Park fosila [[Salkhan]], Sonbhadra # 2025. - Ofioliti brda [[Naga]] # 2025. - [[Deccanski trapovi]] u Panchganiju i Mahabaleshwaru # 2025. - Geološka baština otočja [[Thonsepar]] (''St' Mary's Island cluster'') # 2025. - [[Špilje Megalajanskog doba]] # 2025. - Prirodna baština [[Erra Matti Dibbalu]]a # 2025. - Prirodna baština brda [[Tirumala]] # 2025. - Prirodna baština [[Varkala|Varkale]] # 2025. - Skupina budističkih trokutastih mjesta [[Odisha|Odishe]] ==Poveznice== * [[Popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] {{Svjetska baština u Indiji}} {{Indija}} [[Kategorija:Svjetska baština u Indiji| ]] [[Kategorija:Popisi svjetske baštine|I ]] mr5hb6r4szrgkygx8jc1uosv3q440sn 0 570810 7569676 7417919 2026-08-04T15:18:19Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Magnetska levitacija|Magnetska levitacija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569676 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Andre Geim | slika = Andre Geim 2010-1.jpg | slika_širina = 200px | naslov = | datum_rođenja = [[21. listopada]] [[1958.]] | mjesto_rođenja = [[Soči]], [[Krasnodarski kraj]], [[Rusija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = [[Nizozemci|Nizozemac]], [[Britanci|Britanac]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Fizika]] | radna_institucija = Moskovski institut za fiziku i tehniku <br> Institut za fiziku čvrstoga stanja Ruske akademije znanosti u Černogolovki <br> [[Ruska akademija znanosti]] <br> Sveučilište u Manchesteru <br> Radboudovo sveučilište u Nijmegenu, [[Nizozemska]] | alma_mater = Moskovski institut za fiziku i tehniku <br> Institut za fiziku čvrstoga stanja Ruske akademije znanosti u Černogolovki | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = [[Grafen]], [[nanotehnologija]] <br> [[Magnet]]ska [[levitacija]] <br> [[Macaklin]]ska traka | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] 2010. | religija = | fusnote = }} '''Andre Geim''' ili '''Andrej Konstantinovič Gejm''' ([[Ruski jezik|rus]]. ''Андре́й Константи́нович Гейм''; [[Soči]], [[Krasnodarski kraj]], 21.&nbsp;listopada&nbsp;1958.), nizozemski i britanski [[fizičar]] ruskoga podrijetla. [[Diploma|Diplomirao]] (1982.) na Moskovskom institutu za fiziku i tehniku, doktorirao (1987.) na Institutu za fiziku čvrstoga stanja Ruske akademije znanosti u Černogolovki. [[Profesor]] je (od 1994. do 2001.) na Radboudovu sveučilištu u Nijmegenu ([[Nizozemska]]), potom na [[Manchester]]skom sveučilištu. Bavi se istraživanjem [[Supravodljivost|supravodiča]], [[Nanotehnologija|nanotehnologijom]], razvojem [[materijal]]a koji omogućuje prianjanje u jednom smjeru ([[Engleski jezik|eng]]. ''gecko tape''). Otkrio je [[Dijamagnetizam|dijamagnetsku]] [[Levitacija|levitaciju]] [[voda|vode]]. Za pionirske pokuse na [[grafen]]u s [[Konstantin Novoselov|K. S. Novosjolovom]] 2010. dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/69386 |title=Gejm, Andrej Konstantinovič (Andre Geim) |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Nanotehnologija == {{Glavni|Nanotehnologija}} [[datoteka:Intercalactionrp.svg|mini|lijevo|200px|[[Molekula]]rna struktura [[grafen]]a.]] [[datoteka:Graphen.jpg|mini|desno|300px|[[Grafen]] čini šesterokutna mreža [[ugljik]]ovih [[atom]]a.]] '''Nanotehnologija''' ili '''nanotehnika''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''ννος'' ili ''νάννος'': patuljak&nbsp;+&nbsp;''τεχνιϰός'': vješt, uvježban, od τέχνη: umijeće, vještina) je skup disciplina koje se bave [[istraživanje]]m, razvojem i primjenom struktura, uređaja i sustava kojima su izmjere reda veličine [[atom]]a, [[molekula]] i makromolekula, dakle u području do 100&nbsp;[[nanometar]]a (1&nbsp;nm&nbsp;=&nbsp;10^–9&nbsp;m), a koji zahvaljujući svojim malim izmjerama imaju posebna svojstva. To brzo napredujuće područje isprepleće se s nizom drugih područja, na primjer s [[elektronika|elektronikom]], [[medicina|medicinom]], [[Znanost materijala|znanošću o materijalima]], [[Kataliza (kemija)|kemijskom katalizom]], a zasniva se na istraživanju osnovnih pojava i materijala u nanopodručju (nanoznanosti). Kod [[dimenzija]] ispod 100&nbsp;nm pojave [[kvantna fizika|kvantne fizike]] prevladavaju nad pojavama poznatima iz svakodnevnog iskustva ([[klasična fizika]]). To se prije svega odnosi na restrukturiranje [[elektron]]skoga sustava (kvantizacija), koje dovodi do novih elektronskih svojstava. Osim toga, vrlo mala tijela imaju znatno veći omjer broja [[atom]]a smještenih na površini i broja atoma u unutrašnjosti, no što ga imaju makrotijela. To može znatno utjecati na strukturu, stabilnost i reaktivnost malih tijela, čime materijal dobiva nova svojstva. Istraživanje i razvoj u tom području obuhvaća kontrolirano rukovanje nanostrukturama i njihovo uključivanje u veće dijelove, sustave i arhitekture, pri čem se svojstvima tih kompleksnijih struktura upravlja u nanopodručju. Gdjekad složene strukture mogu biti i veće od 100&nbsp;nm, a da pokazuju jedinstvena svojstva. Osnovni su ciljevi istraživanja u području nanotehnike: razumijevanje temeljnih pojava na nanoljestvici; sposobnost oblikovanja i sinteze materijala na atomskoj razini radi postizanja ciljanih svojstava i funkcija; razumijevanje osnovnih procesa kojima živi organizmi stvaraju materijale i funkcionalne komplekse, te upotreba tog znanja kao putokaz za nove sintetske procese i umjetne materijale; razvoj eksperimentalnih [[alat]]a za određivanje svojstava nanostrukturiranih materijala kao i teorija i modela potrebnih za ostvarenje ciljeva. Pojavu nanotehnike omogućio je razvoj eksperimentalnih alata i teorijskih modela koji su pak omogućili manipulaciju pojedinačnim atomima, nakupinama atoma i molekulama.&nbsp;Pritom je osobitu ulogu imao izum [[Pretražni mikroskop s tuneliranjem|pretražnog mikroskopa s tuneliranjem]] (eng. ''Scanning Tunneling Microscope'' ili STM) i metoda koje su se razvile iz nje i uz nju, kao i značajno povećanje razlučivosti [[Elektronski mikroskop|elektronske mikroskopije]], koje je danas ispod 0,1&nbsp;nm. Pretražni mikroskop s tuneliranjem omogućuje oslikavanje položaja atoma u realnom prostoru i njihovo preslagivanje u nove strukture. Takav pristup stvaranju nanostruktura omogućuje istraživanja, ali ne i proizvodnju velikoga broja struktura u kratkom vremenu. Drukčiji je pristup pojava samoorganiziranja, na primjer molekula u [[otopina]]ma i [[metal]]nih atoma koji se samoorganiziraju u pravilno raspoređene gomilice atoma jednakih veličina na površini [[poluvodič]]a i [[oksidi|oksida]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/42898 |title=nanotehnika (nanotehnologija) |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> === Grafen === {{Glavni|Grafen}} '''Grafen''' (prema [[grafit]]) je sloj [[grafit]]a debljine jednoga [[atom]]a i [[duljina|duljine]] do nekoliko [[mikrometar]]a, dvodimenzionalna mreža [[ugljik]]ovih atoma šesterokutne (heksagonalne) strukture. Zbog iznimnih [[mehanika|mehaničkih]] svojstava (velike [[gustoća|gustoće]], [[čvrstoća|čvrstoće]], [[elastičnost]]i), velike [[Električna vodljivost|električne vodljivosti]] i gotovo potpune prozirnosti može se primijeniti u izradi [[kompozit]]nih [[materijal]]a, [[elektronika|elektroničkih]] i [[Logički sklopovi|logičkih sklopov]]a, te [[zaslon]]a osjetljivih na dodir ([[Engleski jezik|eng]]. ''touch screen'') i [[Solarni članak|sunčanih članaka]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/69374 |title=grafen |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{GLAVNIRASPORED:Geim, Andre}} [[Kategorija:Ruski fizičari]] [[Kategorija:Britanski fizičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] [[Kategorija:Magnetska levitacija]] l88z81b6iiei8wkcq9ipv4giffy10cc 0 572920 7569880 7193845 2026-08-04T22:15:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569880 wikitext text/x-wiki '''Hrvati u Norveškoj''' su osobe u [[Norveška|Norveškoj]] s punim, djelomičnim, ili većinskim [[Hrvati|hrvatskim]] podrijetlom i norveškim državljanstvom, kao i osobe podrijetlom Hrvati, rođene u drugim državama a s prebivalištem u Norveškoj. == Brojčano stanje == Procjenjuje govore da je 2000 Hrvata i njihovih potomaka u Kraljevini Norveškoj. Zadnjih se godina dogodilo neznatnog povećanje broja Hrvata u Norveškoj, ali kao posljedica prirodnog priraštaja, odnosno rađanja trećeg naraštaja Hrvata u Norveškoj i ne toliko uzrokovano migracijom iz Hrvatske.<ref name="hrvatiizvanrh">(): [http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/hmiu/hrvatsko-iseljenistvo-u-norveskoj/30 ''Hrvatsko iseljeništvo u Norveškoj''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161108142216/http://hrvatiizvanrh.hr/hr/hmiu/hrvatsko-iseljenistvo-u-norveskoj/30 |date=8. studenoga 2016. }}, [[Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske]], nedatirano. Pristupljeno 27. listopada 2016.</ref> == Povijest == Prva doseljavanja su u prvoj polovici 20. stoljeća, kao dio iseljavanja u prekomorske zemlje.<ref name="Geoadria">Rebeka Mesarić Žabčić: [https://hrcak.srce.hr/clanak/25257 Uloga i djelovanje hrvatskih udruga u Norveškoj i Švedskoj], Geoadria 11/2 (2006) str. 312</ref> U Norvešku su se Hrvati prvi put u bitnijem broju doselili poslije drugog svjetskog rata. Ponajviše se to radilo o Hrvatima iz krajeva koji su bili dio Jugoslavije. Bili su to uglavnom manje skupine ljudi. Doselili su se tijekom 1950-ih i početkom 1960-ih. Uglavnom su to bili [[hrvatska politička emigracija|politički emigranti]], osobito izbjeglice koje su napustile svoje krajeve radi neslaganja s tadašnjim režimom ili samom konstitucijom države.<ref name="hrvatiizvanrh"/> Razlozi iseljavanja bili su i nedovoljna razvijenost i siromaštvo države pogođene užasnom ekonomskom politikom.<ref name="Geoadria"/> Drugi veliki val doseljavanja Hrvata bio je najveći. Uslijedio je krajem 1960-ih i početkom 1970-ih godina. Doselili su iz [[ekonomska migracija|ekonomskih razloga]], kao posljedica sloma privredne reforme, lošeg stanja tržišta rada u domovini i jugokomunističke politike ciljanog gospodarskog uništavanja hrvatskih krajeva praćene politikom liberaliziranog davanja putovnica Hrvatima. Iza naizgled liberalne i otvorene politike prema Zapadu (gdje se tržište rada bilo u procvatu) i slobode kretanje stanovništva stajala je politika koja je stimulirala iseljavanje Hrvata (koji su slanjem doznaka u domovinu financirali režim koji ih je i doveo do iseljavanja) što je imalo za posljedicu ugrožavanje biološke baze Hrvata u domovini, smanjenje broja i postotnog udjela Hrvata. Od skupina koje su doselile u Norvešku, velika je jedna skupina pristigla iz okolice [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]]. Pretežno su doselili Hrvati iz sjeveroistočne Hrvatske, ali je bilo i Hrvata iz južne i sjeverozapadne Hrvatske, Like, riječkog primorja i dr.<ref name="hrvatiizvanrh"/> Zbog [[Domovinski rat|velikosrpske agresije]] na Hrvatsku i BiH uslijedio 1990-ih je novi val doseljavanja Hrvata u Norvešku.<ref name="Geoadria"/> == Zemljopisna razdioba == Najviše je Hrvata doselilo u [[Oslo]]. Naseljavanje Hrvata zabilježeno je također u svim većim gradovima.<ref name="hrvatiizvanrh"/> == Kulturni život == Od 10. ožujka 1989. godine djeluje udruga [[Hrvatska zajednica u Norveškoj]] (Kroatisk Forbund i Norge) iz Osla. Iznimno je humanitarno pomagala i organizirala dostavu pomoći Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata. Državljani RH organizirani su i u Hrvatskom kulturnom društvu Zrinski i Frankopan, iz Osla, te u Norveško-hrvatskom društvu prijateljstva.<ref name="hrvatiizvanrh"/> Hrvatska zajednica u Norveškoj je Zajednica je ujedno i podružnica [[Hrvatski svjetski kongres|Hrvatskog svjetskog kongresa]] za Norvešku. Glavna je nositeljica aktivnosti Hrvata u Norveškoj; športskih, kulturnih, društvenih te posebno rada na priznanju Hrvatske kao neovisne države.<ref name="HZUN">(): [http://www.kroatisk.no/hr/o-nama O nama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160826121956/http://www.kroatisk.no/hr/o-nama |date=26. kolovoza 2016. }}, Hrvatska zajednica u Norveškoj, nedatirano. Pristupljeno 27. listopada 2016.</ref> U Oslu djeluje [[Hrvatska katolička misija]]. Izdaje glasilo Listić. Svete mise na hrvatskom jeziku održavaju se svakog ili svakog drugog tjedna, u [[Askim]]u i [[Moss]]u.<ref name="hrvatiizvanrh"/> == Obrazovanje == Škola na hrvatskom jeziku djeluje pri jednoj od udruga Hrvata, Hrvatskoj zajednici u Oslu. Novčari ju financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH. Hrvatsku nastavu (stanje 2016.) pohađa 40 učenika, izvodi ju jedan učitelj, a održava se dva puta tjedno.<ref name="hrvatiizvanrh"/> Hrvatski jezik i književnost predaje se na [[Sveučilište u Oslu|Sveučilištu u Oslu]]. Lektorat nije u nadležnosti MZOŠ-a RH.<ref name="hrvatiizvanrh"/> == Šport == OD 1973. godine djeluje hrvatski nogometni klub [[NK Croatia Oslo|Croatia]] - Oslo (IL Croatia), najstarije je organizirano hrvatsko društvo u Norveškoj.<ref>[http://www.kroatisk.no/hr/nk-croatia-oslo NK Croatia Oslo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170102050212/http://www.kroatisk.no/hr/nk-croatia-oslo |date=2. siječnja 2017. }}, Hrvatska zajednica u Norveškoj, 26. ožujka 2011. Pristupljeno 27. listopada 2016.</ref> Na inicijativu ovog nogometnog kluba, osnovana je udruga [[Hrvatska zajednica u Norveškoj]], glavna nositeljica aktivnosti Hrvata u ovoj državi.<ref name="HZUN"/> == Poznati Hrvati u Norveškoj == Poznate osobe hrvatskog podrijetla. * [[Ivan Poljac]], prvi predsjednik Hrvatske zajednice u Norveškoj<ref name="HZUN"/> * [[Mato Grubišić]], nogometaš * Vladimir Drozdjak / Droždek, dirigent, voditelj zborova<ref>Iva Jurčić, Novinarska grupa OŠ Samobor: [http://samoborskiglasnik.net/kult.asp?datum=20080218&tempg=2008 Norveški mješoviti zbor posjetio OŠ Samobor: Tko pjeva, zlo ne misli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210603054545/http://www.samoborskiglasnik.net/kult.asp?datum=20080218&tempg=2008 |date=3. lipnja 2021. }}, Samoborski glasnik, 18. veljače 2008. Pristupljeno 27. listopada 2016.</ref><ref>IČ/VLM: [http://www.vecernji.hr/hrvatska/za-enu-sarac-uplatio-45000-kuna-nikada-mu-to-necu-zaboraviti-434765 ''Za Enu Šarac uplatio 45.000 kuna: Nikada mu to neću zaboraviti!''], Večernji list, 24. srpnja 2012. Pristupljeno 27. listopada 2016.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://hr-hr.facebook.com/Hrvatska-Zajednica-u-Norveskoj-423751214349663/ Hrvatska zajednica u Norveškoj], Facebook *[http://www.kroatisk.no/hr Hrvatska zajednica u Norveškoj] {{Hrvati}} [[Kategorija:Hrvatsko iseljeništvo|Norveška]] [[Kategorija:Etničke grupe Norveške]] 8aoxhtwlnoy9a97fdthgdun541hatj0 0 574445 7569872 5762443 2026-08-04T21:52:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569872 wikitext text/x-wiki [[Slika:Coat of arms Kosaca XV c AD p2.png|159px|desno|mini|Grb velikaške obitelji Kosača]] '''Hrana Vuković''' je bio veliki vojvoda iz obitelji [[Kosače|Kosača]]. Mlađi je sin [[Vuk Hrana|Vuka Hrane]] i brat vojvode [[Vlatko Vuković|Vlatka Vukovića]]. Hrana je povećao ugled i moć obiteljskog roda. [[Ljudevit Thallóczy]] Hranu naziva "velikim knezom Bosanskoga Kraljevstva", a [[Marko Perojević]] "velikim vojvodom bosanskim". O djelovanju Hrane Vukovića ništa se ne zna. Hrana je imao sinove [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića]], velikog vojvodu Bosne, [[Vukac Hranić Kosača|Vukca]], kneza, i [[Vuk Hranić Kosača|Vuka]], također kneza. Djed hercega [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]].<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=244 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170318085622/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=244 |date=18. ožujka 2017. }} ''KOSAČE, plemićki rod''</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-biog-plem}} {{GLAVNIRASPORED:Vuković, Hrana}} [[Kategorija:Bosanska i humska vlastela]] [[Kategorija:Kosače]] jkwykyaa9jk8gfuxb1kmux7m3and2cf 0 576904 7569847 6867495 2026-08-04T21:15:40Z Argo Navis 852 7569847 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Thiou | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = AnnecyThiou.jpg | slika_opis = Thiou u [[Annecy]]u. | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = FRA | naselja = [[Annecy]] | duljina = 3,6 | površina porječja = 299 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = 8,5 | najveći istjek = | plovna od - do = nije plovna | smrznuta = | brane = | izvor = [[Annecy (jezero)|jezero Annecy]] | sutok = | izvor_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=i}}--> | izvor_nadmorska_visina = 446,8 | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=it}}--> | ušće_nadmorska_visina = 425 | slijev = Sredozemni | ulijeva se u = [[Fier (rijeka)|Fier]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Francuska | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Thiou''' je mala rijeka u francuskoj prefekturi [[Gornja Savoja|Gornjoj Savoji]] i jedna od najkraćih francuskih i europskih rijeka.<ref name="vodič"> {{fra oznaka}} [http://www.annecy-ville.fr/le-thiou-riviere-de-haute-savoie/ Annecy-ville.fr], Turistički vodič općinom Annecy: ''Thiou: rijeka Gornje Savoje'', 24. kolovoza 2010. (pristupljeno 5. siječnja 2017.) </ref> Zahvaljujući izvorištu u alpskom jezeru [[Annecy (jezero)|Annecy]]u, na 447 metara nadmorske visine, smatra se jednom od najčišćih francuskih rijeka. U većinskom dijelu svoga kratkoga toka, dugoga 3,5 kilometara, prolazi gradom [[Annecy]]em, u kojem vijaganjem i meandriranjem stvara brojne [[kanal (građevina)|kanal]]e. Brojni kanali i meandri u Annecyu premošćeni su [[most]]ovima i prolazima, zbog čega se taj grad naziva "Alpskom Venecijom", a pojavljuju se i kao česti motiv na gradskim [[razglednica]]ma i kao pozadina prilikom snimanja [[oglas]]a.<ref name="vodič"/> Thiou je početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] odigrao važnu ulogu u gospodarskom razvitku svoga kraja, jer je rijeka korištena kao izvor energije i pogonsko sredstvo u [[vodenica]]ma i [[hidroelektrana]]ma. Ulijeva se u rijeku [[Fier (rijeka)|Fier]], pritoku [[Rhone]], i dio je razgranate mreže sredozemnog slijeva u francuskom alpskom području. Ušće rijeke nalazi se kod grada [[Cran-Gevrier]]a, na 425 metara nadmorske visine.<ref name="vodič"/> Za svoju dljuinu toka, Thiou ima razmjerno veliko [[porječje]], površine 299 [[km2|četvornih kilometara]], kao i vrijednosti [[istjek (hidrologija)|prosječnog površinskog istjeka]], koje se kreću oko 8-8,5 [[kubni metar u sekundi|kubnih metara u sekundi]]. Najviši vodostaj rijeka ima u kasno [[proljeće]], kada dolazi do kopnjenja [[snijeg]]a u [[Alpe|Alpama]]. Izravna posljedica toga je i svrstavanje u rijeke sa snježnim (alpskim) riječnim režimom, prema kojem rijeka više vode dobiva od otopljenog snijega i leda, nego od [[padalina]]. U srednjem i gornjem toku rijeka je pretežito mirnijeg toka, nego u svom donjem dijelu.<ref name="vodič"/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rijeke u Francuskoj]] [[Kategorija:Porječje Rhône]] le8yqoxp3qua6nfgt946qn3pihnhvs0 7569848 7569847 2026-08-04T21:16:23Z Argo Navis 852 /* Izvori */ 7569848 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Thiou | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = AnnecyThiou.jpg | slika_opis = Thiou u [[Annecy]]u. | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = FRA | naselja = [[Annecy]] | duljina = 3,6 | površina porječja = 299 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = 8,5 | najveći istjek = | plovna od - do = nije plovna | smrznuta = | brane = | izvor = [[Annecy (jezero)|jezero Annecy]] | sutok = | izvor_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=i}}--> | izvor_nadmorska_visina = 446,8 | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=it}}--> | ušće_nadmorska_visina = 425 | slijev = Sredozemni | ulijeva se u = [[Fier (rijeka)|Fier]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Francuska | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Thiou''' je mala rijeka u francuskoj prefekturi [[Gornja Savoja|Gornjoj Savoji]] i jedna od najkraćih francuskih i europskih rijeka.<ref name="vodič"> {{fra oznaka}} [http://www.annecy-ville.fr/le-thiou-riviere-de-haute-savoie/ Annecy-ville.fr], Turistički vodič općinom Annecy: ''Thiou: rijeka Gornje Savoje'', 24. kolovoza 2010. (pristupljeno 5. siječnja 2017.) </ref> Zahvaljujući izvorištu u alpskom jezeru [[Annecy (jezero)|Annecy]]u, na 447 metara nadmorske visine, smatra se jednom od najčišćih francuskih rijeka. U većinskom dijelu svoga kratkoga toka, dugoga 3,5 kilometara, prolazi gradom [[Annecy]]em, u kojem vijaganjem i meandriranjem stvara brojne [[kanal (građevina)|kanal]]e. Brojni kanali i meandri u Annecyu premošćeni su [[most]]ovima i prolazima, zbog čega se taj grad naziva "Alpskom Venecijom", a pojavljuju se i kao česti motiv na gradskim [[razglednica]]ma i kao pozadina prilikom snimanja [[oglas]]a.<ref name="vodič"/> Thiou je početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] odigrao važnu ulogu u gospodarskom razvitku svoga kraja, jer je rijeka korištena kao izvor energije i pogonsko sredstvo u [[vodenica]]ma i [[hidroelektrana]]ma. Ulijeva se u rijeku [[Fier (rijeka)|Fier]], pritoku [[Rhone]], i dio je razgranate mreže sredozemnog slijeva u francuskom alpskom području. Ušće rijeke nalazi se kod grada [[Cran-Gevrier]]a, na 425 metara nadmorske visine.<ref name="vodič"/> Za svoju dljuinu toka, Thiou ima razmjerno veliko [[porječje]], površine 299 [[km2|četvornih kilometara]], kao i vrijednosti [[istjek (hidrologija)|prosječnog površinskog istjeka]], koje se kreću oko 8-8,5 [[kubni metar u sekundi|kubnih metara u sekundi]]. Najviši vodostaj rijeka ima u kasno [[proljeće]], kada dolazi do kopnjenja [[snijeg]]a u [[Alpe|Alpama]]. Izravna posljedica toga je i svrstavanje u rijeke sa snježnim (alpskim) riječnim režimom, prema kojem rijeka više vode dobiva od otopljenog snijega i leda, nego od [[padalina]]. U srednjem i gornjem toku rijeka je pretežito mirnijeg toka, nego u svom donjem dijelu.<ref name="vodič"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Rijeke u Francuskoj]] [[Kategorija:Porječje Rhône]] j6uqmzyzbdv4mboyyeqowqehsc5zh3t 0 584265 7569915 7339226 2026-08-05T01:11:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569915 wikitext text/x-wiki {{Infookvir web stranica | ime = Hrvatski arhiv weba (HAW) | slika = | logo = [[Datoteka: Logotip Hrvatskog arhiva weba.svg|250px]] | url = [https://haw.nsk.hr haw.nsk.hr] | vrsta = Zbirka mrežnih publikacija | komercijalna = | registracija = | vlasnik = [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] | autor = [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] | datum objave = [[2004.]] | status = | alexa = }} '''Hrvatski arhiv weba (HAW)''' [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]] zbirka je sadržaja preuzetih s [[web]]a. Njegova je svrha preuzimanje i trajno čuvanje publikacija s interneta kao dijela [[Hrvatska kulturna baština|hrvatske kulturne baštine]]. ==Povijest== Zakon o knjižnicama ([https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_10_105_1616.html NN 105/1997]) iz 1997. godine prvi put propisuje da obuhvat obveznog primjerka uključuje mrežne publikacije. [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] već 1998. započinje s [[Katalogizacija|katalogizacijom]] mrežnih publikacija koje se tada nisu [[Arhivistika|arhivirale]] te im se moglo pristupiti jedino na njihovoj izvornoj [[URL|web adresi]]. Mnogi mrežni sadržaji vrijedni čuvanja zbog toga su nepovratno izgubljeni. Novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ([https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_17_356.html NN 17/2019]) iz 2019. propisuje da obuhvat obveznog primjerka mrežnih publikacija uključuje e-knjige, e-serijske publikacije, mrežne stranice i dr. te dužnosti nakladnika i Nacionalne i sveučilišne knjižnica u Zagrebu. ===Digitalni arhiv mrežnih publikacija (DAMP)=== U suradnji sa [[Sveučilišni računski centar|Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu]], Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od 2004. godine počinje izgrađivati '''Digitalni arhiv mrežnih publikacija (DAMP)''' i pokreće projekt uspostave sustava za preuzimanje i arhiviranje obveznog primjerka mrežnih publikacija<ref>[https://haw.nsk.hr/za-nakladnike/ Za nakladnike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201130005803/https://haw.nsk.hr/za-nakladnike/ |date=30. studenoga 2020. }}, [[Hrvatski arhiv weba]], pristupljeno 16. studenog 2020.</ref> s ciljem trajnog čuvanja i osiguravanja pristupa građi i za buduće generacije. Sustav je izgrađen na konceptu selektivnog pobiranja javno dostupnih sadržaja. Arhivirani primjerci mrežnih stranica pohranjeni su na način da se korisnicima omogući cjelovito iskustvo pregledavanja sadržaja, uz puni doživljaj izgleda i dinamičnih elemenata izvorne stranice. ===Hrvatski arhiv weba (HAW)=== Naziv je 2010. godine promijenjen u '''Hrvatski arhiv weba (HAW)''', koji točnije opisuje namjenu i svrhu arhiviranja sadržaja s weba i u skladu je s nazivima sličnih arhiva drugih nacionalnih knjižnica. ==Sadržaj i korištenje== Publikacije koje se za arhiviranje odabiru prema zadanim kriterijima<ref>[https://haw.nsk.hr/kriteriji-odabira/ Kriteriji odabira za katalogizaciju i arhiviranje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201130015722/https://haw.nsk.hr/kriteriji-odabira/ |date=30. studenoga 2020. }} , [[Hrvatski arhiv weba]], pristupljeno 16. studenog 2020.</ref> Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavljaju dio hrvatske nacionalne baštine i upotpunjuju nacionalnu zbirku sadržajima vrijednim u [[Znanost|znanstvenom]] i [[Kultura|kulturološkom]] smislu. S naročitom se pažnjom prikupljaju sadržaji koji postoje samo na webu i dokumentiraju aktualni društveni trenutak, društvene trendove, popularna zbivanja, važne sportske, političke, kulturne i druge događaje. Od 2011. godine Hrvatski arhiv weba jednom godišnje harvestira sve javno dostupne sadržaje na nacionalnoj [[Sustav domenskih imena|internetskoj domeni]] [[.hr]]. Također, povremeno se provode [https://haw.nsk.hr/tematske-zbirke/ tematska harvestiranja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201121130258/https://haw.nsk.hr/tematske-zbirke/ |date=21. studenoga 2020. }} sadržaja o aktualnim temama ili događajima od nacionalnog značaja. Arhivirane publikacije dostupne su iz kataloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i na stranici samog arhiva. Arhivirani sadržaji mogu se pretraživati s pomoću naslova, URL-a, ključnih riječi i predmetnih područja. [[Nakladnik|Nakladnici]] i autori mrežnih publikacija mogu obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o izlaženju svoje publikacije putem sustava eOP.<ref>[https://haw.nsk.hr/prijava-e-publikacija/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251027050917/https://haw.nsk.hr/prijava-e-publikacija/ |date=27. listopada 2025. }} eOP – prijava e-publikacija Pristupljeno 19. studenoga 2025.</ref>. ==Izvori== ;Bilješke i literatura {{izvori}} * [https://haw.nsk.hr/o-arhivu-weba/ O arhivu weba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201130015019/https://haw.nsk.hr/o-arhivu-weba/ |date=30. studenoga 2020. }}, [[Hrvatski arhiv weba]], pristupljeno 16. studenog 2020. ==Vanjske poveznice== ;Mrežna mjesta * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, službeno mrežno mjesto * [https://haw.nsk.hr/wp-content/uploads/2020/07/HAW-letak-2020.pdf HAW letak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200930052221/https://haw.nsk.hr/wp-content/uploads/2020/07/HAW-letak-2020.pdf |date=30. rujna 2020. }} {{GLAVNIRASPORED:Hrvatski arhiv weba}} [[Kategorija:Arhivistika]] [[Kategorija:Internet]] [[Kategorija:Znanost i tehnologija u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatske web stranice]] hy4pohakrhq587r18s39yyvqna3xooq 0 586090 7570097 6633921 2026-08-05T11:05:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570097 wikitext text/x-wiki '''Internetski šahovski poslužitelj''' (ICS) je vanjski [[poslužitelj]] koji pruža kapacitete za igrati, raspravljati i razmatrati [[šah]] preko [[Internet]]a. Izraz se posebice odnosi na infrastrukturu za spajanje igrače kroz razne grafičke šahovske [[Klijent (računarstvo)|klijente ]] locirane na računalu svakog korisnika. == Povijest == {{glavni|Popis internetskih šahovskih poslužitelja}} [[1970-te|1970-ih]] šah se mogao igrati [[dopisni šah|dopisno]] u [[PLATO (računalni sustav)|Platovskom]] programu zvanom "chess3". Nekoliko korisnika redovno se služilo chess-om 3. Često je pojedini korisnik napravio nekoliko poteza dnevno, ponekad [[simultanka|simultano]] igrajući partije u tijeku. Teorijski moglo se koristiti chess3 za igrati cijelu partiju šaha u jednoj sesiji, ali nije bilo uobičajeno ovako koristiti chess3. PLATO ni na koji način nije bio spojen na Internetov prethodnik [[ARPANET]] koji bi dopuštao masovnu uporabu u javnosti i posljedica je bila da je još uvijek relativno nepoznat javnosti. [[1980-te|1980-ih]] igranje šaha [[šah preko e-pošte|preko e-pošte]] još uvijek poprilična novotarija. Latencija s e-poštom bila je manja nego kod tradicijskog [[dopisni šah|dopisnog šaha]] preko papirnih [[pismo|pisama]]. Igrač je često mogao dovršiti dvanaestak poteza tjedno. Poboljšanjem mrežne tehnologije, javnost, široka uporaba centraliziranih poslužitelja za igru uživo postala je mogućnost. === Internet Chess Club === {{Glavni|Internet Chess Club}} Prvi internetski šahovski poslužitelj, '''Internet Chess Server''', (ICS) pokrenut je 15. siječnja 1992. godine, programirali su ga Michael Moore i Richard Nash.<ref>[http://www.freechess.org/Events/Anniversary/ "Internet Chess Anniversary – History"], [[Free Internet Chess Server]], preuzeto 14. rujna 2009 (eng.).</ref>Na poslužitelj su se igrači prijavljivali preko [[telnet]]a a ploča je bila tekst u [[ASCII]]. Bilo je mnogo bugova pa su se događali lažni matovi, bili su mogući nedopušteni potezi. Siječnja 1992. pokrenut je [[Free Internet Chess Server]]. [[Daniel Sleator]] iz ICS-a 1. ožujka 1995. najavio je namjeru komercijaliziranja ICS-a i preimenovao ga je u [[Internet Chess Club]]. Nezadovoljni programeri iz ICS-a 1996. predvođeni Chrisom Petroffom pokrenuli su [[Free Internet Chess Server]].<ref name="History of ICS">[http://www.edcollins.com/chess/fics-icc.htm "Pawns Call King a Rook"], Brad Stone, preuzeto 14. rujna 2009. (eng.)</ref> 1996. [[John Fanning]], stric utemeljitelja [[Napster]]a [[Shawn Fanning|Shawna Fanninga]] pokrenuo je komercijalni Chess.net.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.chess.net/ |title=Welcome to Chess.net (eng.)<!-- Bot generated title --> |access-date=16. lipnja 2017. |archive-date=2. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170702065326/http://www.chess.net/ |url-status=dead }}</ref> 1997. pokrenut je [[World Chess Network]]. Tijekom godina poslije stvoreno je nekoliko internetskih šahovskih poslužitelja. Najpopularniji su [[Chess.com]],<ref name="alexa">{{cite web |url=http://www.alexa.com/siteinfo/chess.com |title=Chess.com Site Info |publisher=[[Alexa Internet]] |language=eng. |accessdate=28. veljače 2014. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061937/http://www.alexa.com/siteinfo/chess.com |url-status=dead }}</ref><!--Updated monthly by OKBot.--> [[ChessHub|Chesshub.com]], [[Lichess]].org, [[Internet Chess Club|ICC]], [[Playchess.com]], [[Free Internet Chess Server|FICS]] i [[Chesscube]]. Šah je također bio u ponudi nespecijalističkih stranica [[Yahoo! Games]]. [[Chess Live]], prije US Chess Live dok je bio podružnica [[United States Chess Federation|Šahovskog saveza SAD]] je bio pretplatnički poslužitelj koji je otvoren 8. veljače 2000., a zatvoren 29. svibnja 2007. godine kad ga je kupio [[Internet Chess Club]] i spojen sa [[ World Chess Network]] čime je stvoren [[World Chess Live]].<ref>{{cite news |language=eng. |title=WCL – Press release |author=Joel M. Berez and Martin Grund |publisher=World Chess Live |date=29. svibnja 2007. |url=http://www.worldchesslive.com/trywcl/pressrelease.html |access-date=16. lipnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110810181908/http://www.worldchesslive.com/trywcl/pressrelease.html |archive-date=10. kolovoza 2011.}}</ref> World Chess Live spojen je u i postao dio [[Internet Chess Club]]a 19. ožujka 2012.<ref>{{cite news |url=http://www.worldchesslive.com/ |language=eng. |title=Welcome to World Chess Live |publisher=World Chess Live |accessdate=2. srpnja 2012. |archive-date=17. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120617084054/http://www.worldchesslive.com/ |url-status=dead }}</ref> == Vidi == * [[Računalni šah]] * [[Šahovski program]] * [[Popis inačica šaha]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20100313150500/http://members.cox.net/cpetroff/FICS/ History of the Internet Chess Server 1992–1995], Chris Petroff (eng.) [[Kategorija:Internetski šahovski poslužitelji| ]] 6ewsvtyy6b5t20pacius3e9bovcbj0d 0 591435 7569664 7566491 2026-08-04T15:10:59Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Magnetizam]]; +[[Kategorija:Magnetska levitacija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569664 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Faraday emf experiment.svg|mini|desno|300px|Prikaz [[Michael Faraday|Faradayeve]] opreme sa željeznim prstenom. Ako dolazi do promjene magnetskog toka u [[Električna zavojnica|zavojnici]] na lijevoj strani prstena, onda dolazi do [[Elektromagnetska indukcija|inducirane]] [[električna struja|električne struje]] na desnoj zavojnici. Lenzovo pravilo govori da je [[magnetski tok]] inducirane struje uvijek je suprotan izvornomu magnetskom toku.<ref name="Giancoli">{{cite book |last=Giancoli |first=Douglas C. |title=Physics: Principles with Applications |year=1998 |pages=623–624 |edition=Fifth}}</ref>]] [[datoteka:Induction2.jpg|290px|desno|mini|Smjer inducirane struje se određuje pomoću [[Pravilo desne ruke|pravila desne ruke]].]] '''Lenzovo pravilo''' ili '''Lenzov zakon''' (prema [[Heinrich Lenz|Heinrichu Lenzu]]) je pravilo prema kojemu je smjer [[Elektromagnetska indukcija|induciranoga]] [[Napon|električnoga napona]] i njime pokrenute električne struje u strujnoj petlji kroz koju se mijenja [[magnetski tok]] uvijek takav da poništava promjenu magnetskoga toka kojim je napon induciran, to jest [[magnetski tok]] inducirane struje uvijek je suprotan izvornomu magnetskom toku.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=69653 |title=Lenzovo pravilo |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref> Lenzovo pravilo se naziva i '''Faraday-Lenzov zakon elektromagnetske indukcije''' ili ponekad samo [[Faradayev zakon indukcije]], a to je osnovni zakon [[elektromagnetizam|elektromagnetizma]], dok jednakost vrijedi: :<math> \mathcal{E} = - {{d\Phi_B} \over dt}</math>. Inducirana [[elektromotorna sila]] (''ε'') u zatvorenoj konturi jednaka je negativnoj promjeni obuhvaćenog [[magnetski tok|magnetskog toka]] (''Φ_B'') kroz konturu u jedinici [[Vrijeme (fizika)|vremena]] (''t''). == Objašnjenje == U zatvorenom [[strujni krug|strujnom krugu]] stvara se [[Elektromagnetska indukcija|inducirana struja]] kada se on giba u [[magnetsko polje|magnetskom polju]]. Inducirana struja nastane također kod svake promjene [[magnetski tok|magnetskog toka]] koji nastane jačanjem ili slabljenjem, stvaranjem ili nestajanjem struje u primarnoj [[električna zavojnica|električnoj zavojnici]]. No u ovim slučajevima nije lako odrediti smjer inducirane elektromotorne sile pomoću [[Pravilo desne ruke|pravila desne ruke]]. U tom se slučaju možemo poslužiti takozvanim Lenzovim zakonom koji glasi: '''Inducirana struja ima takav smjer da svojim magnetskim poljem nastoji spriječiti svaku promjenu zbog koje je nastala.''' Pomicanjem žice po okviru u magnetskom polju inducira se [[elektromotorna sila]]. Inducirana struja, koja pri tom nastane, stvara magnetski tok, suprotan smjeru magnetskog toka magneta, što možemo odrediti po pravilu desne ruke. Inducirana struja nastoji, dakle, sprječiti uzrok zbog kojeg je nastala. Uopće možemo reći ako inducirana struja nastaje povećanjem ili smanjenjem magnetskoga toka, onda je njezin smjer uvijek takav da nastoji održati isti tok, odnosno spriječiti svaku njegovu promjenu. Taj se zakon potpuno slaže sa [[Zakon očuvanja energije|zakonom o održanju energije]], jer da bismo stvorili indukciju, moramo uložiti [[Rad (fizika)|rad]] na svladavanju otpora koji izaziva magnetsko polje inducirane struje.<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Elektrodinamika]] [[Kategorija:Magnetska levitacija]] 994nkqhqdg2jsihny7hzqvyp5d97a27 0 592439 7569925 7238706 2026-08-05T02:17:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569925 wikitext text/x-wiki {{wikipedizirati}} {{pravopis}} '''Hrvatski klizački savez''' je hrvatska krovna organizacija za [[umjetničko klizanje]], [[sinkronizirano klizanje]]<!--, [[brzo klizanje]]--> i [[brzo klizanje na kratkim stazama]]. Medunarodni naziv za Savez je '''Croatian Skating Federation'''. Osnovan je 28. listopada 1939. godine u Zagrebu.<ref name="#1">{{Citiranje weba |url=http://www.hoo.hr/hr/hrvatski-olimpijski-odbor/nacionalni-sportski-savezi/107-savezi-olimpijskih-sportova/hrvatski-klizacki-savez |title=Arhivirana kopija |access-date=12. rujna 2017. |archive-date=5. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170805095654/http://www.hoo.hr/hr/hrvatski-olimpijski-odbor/nacionalni-sportski-savezi/107-savezi-olimpijskih-sportova/hrvatski-klizacki-savez |url-status=dead }}</ref> Član je ''Međunarodnoga klizačkoga saveza (International Skating Union - ISU)'' od 25. siječnja 1992. godine.<ref name="#1"/> Savez je jedan od rijetkih klizačkih saveza u svijetu koji ima čak pet međunarodnih natjecanja koja su u kalendaru Međunarodnog klizačkog saveza. To su [[Zlatna pirueta]], [[Zlatni medvjed (umjetničko klizanje)|Zlatni medvjed]], '''Trofej Mladost''' i '''ISU Junior Grand Prix – Croatia Cup''' u umjetničkom klizanju te '''Trofej Zagrebačkih pahuljica''' u [[sinkronizirano klizanje|sinkroniziranom klizanju]].<ref> [http://www.croskate.hr/hr/o-nama/povijest/ Povijest HKS-a], Hrvatski klizački savez. Pristupljeno 15. svibnja 2016.</ref> ==Umjetničko klizanje==<!-- natjecanja poredana po važnosti --> ===Olimpijske igre=== ====Pojedinačno==== Najbolji rezultat je 10. mjesto [[Sanda Dubravčić|Sande Dubravčić]] 1984. ====Parovi==== HKS još nije imao predstavnika. ===Svjetsko prvenstvo=== ====Pojedinačno==== Najbolji rezultat je 9. mjesto [[Sanda Dubravčić|Sande Dubravčić]] 1984. ====Parovi==== ''Sportski par:'' Lana Petranović/ Antonio Souza Kordeiru su ostvarili najbolji rezultat s 16. mjestom 2019. ''Plesni par:'' Kamilla Szolnoki / Dejan Illes su ostvarili najbolji rezultat s 33. mjestom 2001. ===Grand Prix Finale umjetničkog klizanja=== <small>nakon 2018.</small> Još se niti jedan natjecatelj (pojedinačno ili u paru) nije kvalificirao. ===Europsko prvenstvo=== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="2" | Medalje ! align="center" colspan="2" | Pojedinačno ! align="center" colspan="2" | Parovi ! align="center" rowspan="2" | Ukupno |- | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | sportski | align="center" width="50" | plesni |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--pojedinačno, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--pojedinačno, ž--> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--par, sportski--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--par, plesni--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 0 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--pojedinačno, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--pojedinačno, ž--> 1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--par, sportski--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--par, plesni--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 1 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--pojedinačno, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--pojedinačno, ž--> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--par, sportski--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--par, plesni--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 0 |- |} ====Pojedinačno==== ''italic - hrvatski klizači koji su medalje osvojili za Jugoslaviju'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Klizač(ica) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | ''[[Sanda Dubravčić]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |} ====Parovi==== ''Sportski par:'' Lana Petranović / Antonio Souza-Kordeiru su ostvarili najbolji rezultat s 8. mjestom 2019. ''Plesni par:'' Kamilla Szolnoki / Dejan Illes su ostvarili najbolji rezultat s 28. mjestom 2001. ===Grand Prix umjetničkog klizanja=== <!-- {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Klizač(ica) ! width=35 | [[Image:Med_1.png]] ! width=35 | [[Image:Med_2.png]][[Image:Med_3.png]] ! width="50"| <big>Σ</big> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | | || || |} --> ===[[Zlatna pirueta]]=== ''nepotpuni podaci'' ''Pobjednici na barem 1 natjecanju.'' <!-- parove NE rastavljati --> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Klizač(ica) ! width=35 | [[Image:Med_1.png]] ! width=35 | [[Image:Med_2.png]][[Image:Med_3.png]] ! width="50"| <big>Σ</big> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Sanda Dubravčić]] |5 ||1 ||6 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Idora Hegel]] |1 ||1 ||2 |} ===Svjetska ljestvica - najbolja pozicija=== <small>''listopad 2018.''</small> Napomena: ''Zbog nedostupnosti podataka, radi se o pozicijama na ljestvici na <u>kraju</u> sezone'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- | !M !!Ž !!Sportski par !!Plesni par |-align="center" !ISU World Standings * |94.<br>Nicholas Vrdoljak |47.<br>Idora Hegel |39.<br>Lana Petranović / Antonio Souza-Kordeiru |118.<br>Andrea Major / Dejan Illes |-align="center" !ISU Season's World Ranking ** |<br> |<br> |<br> |<br> |} :''* uzima u obzir rezultate ostvarene u tekućoj i dvije prijašnje sezone'' :''** uzima u obzir samo rezultate ostvarene u tekućoj sezoni'' ==Sinkronizirano klizanje== ===Svjetsko prvenstvo=== ==Brzo klizanje== ===Olimpijske igre=== Na dugim stazama najbolji rezultat je 31. mjesto [[Dubravka Vukušić|Dubravke Vukušić]] 1984. Na kratkim stazama Hrvatska još nije imala predstavnika. ===Svjetsko prvenstvo=== ;Kratke staze Najbolji rezultat je 28. mjesto Martina Kolenca 2019., 500m i 1000m. ===Svjetski kup=== ''ISU World Cup'' Najbolji rezultat je ulazak u četvrtfinale na 500m Ivan Martinića 2019.<ref>{{Citiranje weba |url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/520495/zimski-sportovi-ostalo/hrvatska-po-prvi-puta-u-povijesti-usla-u-cetvrtfinale-svjetskog-brzoklizackog-natjecanja/ |title=Arhivirana kopija |access-date=9. veljače 2019. |archive-date=10. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190210044518/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/520495/zimski-sportovi-ostalo/hrvatska-po-prvi-puta-u-povijesti-usla-u-cetvrtfinale-svjetskog-brzoklizackog-natjecanja/ |url-status=dead }}</ref> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Klizači(ce) !! <small>{{Tooltip|Tip|Ks-Kratke staze, Ds-Duge staze}}</small> !! <small>Pobjede</small> !! <small>Top 3</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left"|[[]] ||<small>Ks</small> ||0 ||0 |} ===Europsko prvenstvo=== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="3" | Medalje ! align="center" colspan="6" | Duge staze ! align="center" colspan="6" | Kratke staze ! align="center" rowspan="3" | Ukupno |- | align="center" colspan="2" | samalog |align="center" colspan="2" | <small>pojedinačne<br>udaljenosti</small> | align="center" colspan="2" | ekipno | align="center" colspan="2" | <small>bodovni<br>poredak</small> | align="center" colspan="2" | <small>pojedinačne<br>udaljenosti</small> | align="center" colspan="2" | štafete |- | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--duge staze, samalog, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--duge staze, samalog, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--duge staze, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--duge staze, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--duge staze, ekipno, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--duge staze, ekipno, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--kratke staze, ukupna pobjeda, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--kratke staze, ukupna pobjeda, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--kratke staze, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--kratke staze, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--kratke staze, štafete, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--kratke staze, štafete, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 0 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--duge staze, samalog, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--duge staze, samalog, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--duge staze, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--duge staze, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--duge staze, ekipno, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--duge staze, ekipno, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--kratke staze, ukupna pobjeda, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--kratke staze, ukupna pobjeda, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--kratke staze, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--kratke staze, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--kratke staze, štafete, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--kratke staze, štafete, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 0 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--duge staze, samalog, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--duge staze, samalog, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--duge staze, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--duge staze, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--duge staze, ekipno, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--duge staze, ekipno, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--kratke staze, ukupna pobjeda, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--kratke staze, ukupna pobjeda, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--kratke staze, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--kratke staze, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--kratke staze, štafete, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--kratke staze, štafete, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 0 |- |} ===Europa kup finale=== ==Nacionalni rekordi== {| bgcolor="#f7f8ff" cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="font-size: 95%; border: gray solid 1px; border-collapse: collapse;text-align:center;" |+'''Legenda''' | style="background: #ffffff;" width="20" | {{Tooltip|'''WR'''|World Record}} | bgcolor="#ffffff" align="left" | Svjetski rekord |- | style="background: #FFE135;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | Olimpijske discipline |} ===Umjetničko & Sinkronizirano klizanje=== ''pro 2017.'', izvor:<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.isu.org/statistics |title=Arhivirana kopija |access-date=9. prosinca 2017. |archive-date=14. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181214163617/https://www.isu.org/statistics |url-status=dead }}</ref> {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" |- !style="text-align:left; background:#FFFFFF" |Nazivlje |-bgcolor="#FFFFFF" | :kratki program = engl. ''short program (SP) [prije original program, technical program]'' :slobodni (/dugi) program = engl. '' free skating (FS), free skate, long program'' :ritmički ples = engl. ''rhythm dance (RD)'' :slobodni ples = engl. ''free dance (FD)'' :kratki ples = engl. ''short dance (SD) '' :obavezni ples = engl. ''compulsory dance (CD)'' :originalni ples = engl. ''original dance (OD) [prije original set pattern dance (OSPD)]'' :obavezne figure = engl. ''compulsory figures (CF)'' |} ''<small>Nap: Nakon [[:en:ISU Judging System|izmjene]] načina bodovanja 2003.</small>'' ''<small>Nap: Svjetski rekord total score-a za plesni par iznosi preko 200.0, dok ostali iznose preko 220.0 bodova.</small>'' <div style="height:350px; overflow-y:scroll;"> {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! rowspan="2" colspan="2"|Discipline→ ! colspan="2" style="background:#FFE135;"|Pojedinačno ! colspan="2" style="background:#FFE135;"|Parovi ! rowspan="2"|Sinkronizirano |- |align="center"|M |align="center"|Ž |align="center"|sportski |align="center"|plesni |- | colspan="7"| |- ! colspan="2" style="background:#FFE135;"|total score |187.28<br>Nicholas Vrdoljak ||142.64<br>Idora Hegel |153.93<br>L. Petranović / A. Souza-Kordeiru ||''nema rezultata'' | |- ! rowspan="4"|s<br>e<br>g<br>m<br>e<br>n<br>t<br>i <!-- segmenti --> | kratki<br>program, SP |61.71<br>Nicholas Vrdoljak ||48.63<br>Idora Hegel |53.14<br>L. Petranović / A. Souza-Kordeiru ||X | |- | {{nowrap|slobodni (dugi)}}<br>program, FS |125.57<br>Nicholas Vrdoljak ||94.22<br>Idora Hegel |100.90<br>L. Petranović / A. Souza-Kordeiru ||X | |- | ritmični<br>ples, RD |X ||X ||X || ||X |- | slobodni<br>ples, FD |X ||X ||X || ||X |- | colspan="7"| |- ! rowspan="4"|u&nbsp;&nbsp;s<br>k&nbsp;&nbsp;e<br>i&nbsp;&nbsp;g<br>n&nbsp;m<br>u&nbsp;&nbsp;e<br>t&nbsp;&nbsp;n<br>i&nbsp;&nbsp;t<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;i <!-- ukinuti segmenti --> | kratki ples, SD<br><small>(2011. do '18.)</small> |X ||X ||X || ||X |- | obavezni ples, CD <br><small>(do 2010.)</small> |X ||X ||X ||<!-- vjerojatno<br>K. Szolnoki / D. Illes kao jedini plesni par koji je nastupio na sp-u i ep-u do 2010. --> ||X |- | originalni ples, OD<br><small>(do 2010.)</small> |X ||X ||X ||<!-- vjerojatno<br>K. Szolnoki / D. Illes kao jedini plesni par koji je nastupio na sp-u i ep-u --> ||X |- | slobodni ples, FD<br><small>(do 2010.)</small> |X ||X ||X || ||X |- ! colspan="2" | total score<br>CD+OD+FD |X ||X ||X ||<!-- vjerojatno<br>K. Szolnoki / D. Illes kao jedini plesni par koji je nastupio na sp-u i ep-u --> ||X |- ! colspan="2" | total score<br>SD+FD (do '10.) |X ||X ||X || ||X |- |} </div> ===Brzo klizanje=== ''2 - 1 - 2023'' <br> <ref>http://speedskatingresults.com/index.php?p=11</ref> {| bgcolor="#f7f8ff" cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="font-size: 95%; border: gray solid 1px; border-collapse: collapse;text-align:center;" |+'''Legenda''' | style="background: #ffffff;" width="20" | {{Tooltip|'''SLWB'''|Sea Level World Best}} | bgcolor="#ffffff" align="left" | {{nowrap|Najbolje svjetsko vrijeme na morskoj razini}} |- | style="background: #BCD4E6;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | Svjetsko ''allround'' prvenstvo |- | style="background: #ffffff;" width="20" | {{Tooltip|'''s'''|Split time}} <!-- 's' ispred rezultata npr. s 1;20.33 ; bilježe se kao najbolji rezultati, ali se ne priznaju kao WR --> | bgcolor="#ffffff" align="left" | prolazno vrijeme |} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! colspan="4" rowspan="2" |Discipline ! colspan="2" style="background:#FFE135;"| Duge staze<br>(400m) ! colspan="2" style="background:#FFE135;"| Kratke staze<br>(111.12m) |- |align="center" |muškarci |align="center" |žene |align="center" |muškarci |align="center" |žene |- |colspan="8"| |- ! rowspan="16"| p<br>o<br>j<br>e<br>d<br>i<br>n<br>a<br>č<br>n<br>o | align="right" colspan="3"| 400m | || |colspan="2"| —— |- | align="right" colspan="3"| 500m |40.50<br>[[Nenad Žvanut]] ||50.30<br>[[Dubravka Vukušić]] |style="background:#FFE135;"|41.243<br>Martin Kolenc ||style="background:#FFE135;"|44.033<br>Valentina Aščić |- | align="right" colspan="3" style="background:#FFE135;"| 500m x2 | || |colspan="2"| —— |- | align="right" colspan="3" style="background:#FFE135;"| 1000m |1:24.20<br>[[Nenad Žvanut]] ||1:40.86<br>[[Dubravka Vukušić]] |1:25.161<br>Martin Kolenc ||1:32.277<br>Valentina Aščić |- | align="right" colspan="3" style="background:#FFE135;"| 1500m |2:14.20<br>[[Nenad Žvanut]] ||2:37.53<br>[[Dubravka Vukušić]] |2:18.017<br>Martin Kolenc ||2:21.456<br>Valentina Aščić |- | align="right" colspan="3"| 3000m |4:58.10<br>[[Nenad Žvanut]] ||style="background:#FFE135;"|6:04.47<br>[[Dubravka Vukušić]] | || |- | align="right" colspan="3" style="background:#FFE135;"| 5000m |8:44.30<br>[[Nenad Žvanut]] ||12:26.16<br>Diana Blagdan |rowspan="3"| —— ||rowspan="3"| —— |- | align="right" colspan="3"| 10000m |style="background:#FFE135;"| || |- | align="right" colspan="3"| 1 sat | || |- |colspan="7"| |- ! rowspan="4" |s<br>a<br>m<br>a<br>l<br>o<br>g | align="right" colspan="2"| adelskalender | || |rowspan="4"| —— ||rowspan="4"| —— |- | rowspan="3" align="center" |kom<br>bi<br>na<br>ci<br>je | align="right" | {{Tooltip|velika|500m, 1500m, 5000m, 10000m}} |style="background: #BCD4E6;"| ||— |- | align="right" | {{Tooltip|mala|500m, 1500m, 3000m, 5000m}} | ||style="background: #BCD4E6;"| |- | align="right" | {{Tooltip|sprint|500m, 1000m, 500m, 1000m}} | || |- |colspan="7"| |- |colspan="3" |bodovi (OI/SP/EP) |colspan="2" | —— | || |- |colspan="8"| |- ! rowspan="4" colspan="2"|e<br>k<br>i<br>p<br>n<br>o | align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;"| potjera (3) | || |rowspan="2"| —— ||rowspan="2"| —— |- | align="right" colspan="2" | sprint | || |- | rowspan="2" |štafete<br>(4) * | align="right" | 3000m |colspan="2" | —— | ||style="background:#FFE135;"|4:40.068 |- | align="right" | 5000m |colspan="2" | —— |style="background:#FFE135;"| ||— |- |} ''* Štafeta nije oblika "4x"; 4 klizača kliže proizvoljnu daljinu.'' <!-- ==Svjetski rekorderi== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan="2"|Klizač(ica) !! rowspan="2" data-sort-type="number"|<big>Σ</big> !! rowspan="2" data-sort-type="number"|<small>Total<br>score</small> !! rowspan="2" data-sort-type="number"|<small>Segmenti</small> !! rowspan="2" data-sort-type="number"|<small>TES,<br>PCS</small> !! rowspan="2" class="unsortable"|Discipline // parove NE rastavljati s obzirom na specifičnost sporta (uspješni parovi zajedno cijelu karijeru) npr. |- align="right" bgcolor="#FFFFFF" | align="left"| [[Ivan Ivić]]<br>&<br>[[Josipa Josipović]] || || || || ||align="left"| // |- !style="height:10px;"| !! |- align="center" bgcolor="#FFFFFF |M/Ž/mix || align="left"| [[]] ||0x ||— ||0x ||— ||align="left"| |} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan="2"|{{nowrap|Brz-i/a klizač(ica)}} !! rowspan="2" data-sort-type="number"|<big>Σ</big> !! colspan="4"|Pojedinačno !! rowspan="2" data-sort-type="number"|{{Tooltip|E,<br>4x|Ekipno, Štafete }} !! rowspan="2" class="unsortable"|Discipline |- ! !! ! rowspan="1" colspan="1" data-sort-type="number"|<small>Duge<br>staze</small> !! colspan="1"|<small>Kratke<br>staze</small> !! style="border-left: 3px solid black;" data-sort-type="number"|<small>Pojedinačne<br>udaljenosti</small> !! data-sort-type="number"|<small>Samalog</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M/Ž || align="left" | [[]] ||0x |0x ||— |style="border-left: 3px solid black;"|— ||— |— ||align="left"| |} --> == Ostalo == Prvo klizalište u Hrvatskoj uredio je zagrebački trgovac i športaš [[Ladislav Beluš]]. Njegovom zaslugom u Zagrebu je 24. prosinca 1874. utemeljen Klizački klub. U Hrvatskoj je prva površina s umjetnim ledom uređena na Šalati u Zagrebu 1961.<ref>http://proleksis.lzmk.hr/31477/</ref> ;<big>Umjetničko klizanje</big> [[Željka Čižmešija]] je na SP-u 1990. postala posljednji natjecatelj u umjetničkom klizanju koji je izveo ''compulsory figures'' na službenom međunarodnom natjecanju.<ref>{{Cite book |title=Figure Skating: A History |last=Hines |first=James R. |year=2006 |publisher=University of Illinois Press |isbn=0-252-07286-3}}</ref> Prvi nastup na OI u umjetničkom klizanju bio je nastup [[Sanda Dubravčić|Sande Dubravčić]] 1980. godine. Četiri godine kasnije na OI u Sarajevu ona je upalila olimpijski plamen. Prvi nastup na OI u muškoj konkurenciji umjetničkog klizanja bio je nastup [[Miljan Begović|Miljana Begovića]] 1984.<ref name="#2">http://www.olimpijci.hr/uploads/files/Hrvatska_i_sportasice_na_olimpijskim_igrama.pdf</ref> Kamilla Szolnoki / Dejan Illes su prvi plesni par koji je nastupio na SP-u (2001.) i EP-u (2001.). Amy Ireland / Michael Bahoric su prvi sportski par koji je nastupio na SP-u (2008.) i EP-u (2008.). [[Sanda Dubravčić]] je jedini natjecatelj u umjetničkom klizanju iz Hrvatske koji ima plasmane u prvih 10 na OI, SP i EP-u. Najviše nastupa na OI imaju Željka Čižmešija, Sanda Dubravčić, Idora Hegel (2) i Miljan Begović, Tomislav Čižmešija (1). ;Svjetska prvenstva u Hrvatskoj *Svjetsko prvenstvo u sinkroniziranom klizanju 2024., Zagreb ''(trebalo se održati 2021., ali je Svjetsko prvenstvo otkazano zbog Covid19 pandemije)'' *Svjetsko prvenstvo u sinkroniziranom klizanju 2009., Zagreb *Svjetsko prvenstvo u sinkroniziranom klizanju 2004., Zagreb ;;Mlađe kategorije na svjetskim natjecanjima ''nakon 2017.'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! ! Spol ! width=30 | [[Image:Med_1.png]] ! width=30 | [[Image:Med_2.png]] ! width=30 | [[Image:Med_3.png]] ! width=40 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="3"|SP<br>Junior |M |0 ||0 ||0 |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |0 ||0 ||0 |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Par |0 ||0 ||0 |0 |- |colspan="6"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="3"|GP Finale<br>Junior |M |0 ||0 ||0 |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |0 ||0 ||0 |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Par |0 ||0 ||0 |0 |- |colspan="6"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="3"|OIM |M |0 ||0 ||0 |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |0 ||0 ||0 |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Par |0 ||0 ||0 |0 |} ;<big>Brzo klizanje</big> Prvi nastup na OI u brzom klizanju bio je 1984., nastupi [[Dubravka Vukušić|Dubravke Vukušić]] i [[Nenad Žvanut|Nenada Žvanuta]].<ref name="#2"/> ;<big>Brzo klizanje na kratke staze</big> Nastup Valentine Aščić u B finalu (ukupno 14.) na EP 2021. prvi je plasman jednog hrvatskog reprezentativca u finalnu utrku na nekom velikom prvenstvu.<ref>Matej Kačan, [https://sportnet.rtl.hr/vijesti/547259/zimski-sportovi-ostalo/valentina-ascic-izborila-prvo-finale-na-velikim-natjecanjima/ Valentina Aščić izborila prvo finale na velikim natjecanjima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219045725/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/547259/zimski-sportovi-ostalo/valentina-ascic-izborila-prvo-finale-na-velikim-natjecanjima/ |date=19. veljače 2021. }}, Sportnet, objavljeno 24. siječnja 2021., pristupljeno 24. siječnja 2021.</ref> Nastup Martina Kolenca u polufinalu na SP 2021. bio je prvi nastup Hrvatske u polufinalu svjetskog prvenstva.<ref>{{Citiranje weba |url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/548673/zimski-sportovi-ostalo/martin-kolenc-nastupio-u-prvom-hrvatskom-polufinalu-na-sp-u-brzom-klizanju/ |title=Arhivirana kopija |access-date=7. ožujka 2021. |archive-date=3. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210403021942/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/548673/zimski-sportovi-ostalo/martin-kolenc-nastupio-u-prvom-hrvatskom-polufinalu-na-sp-u-brzom-klizanju/ |url-status=dead }}</ref> Prvi nastup na OI bio je Valentine Aščić 2022. U konkurenciji za odlazak s podjednakim zaslugama bila je i Katarina Burić, ali kako je ostvarena samo jedna ženska kvota savez se odlučio za prvu. ;;Mlađe kategorije na svjetskim natjecanjima ''nakon 2017.'' ^+N - ''je samalog poredak u brzom klizanju / bodovni poredak u klizanju na kratke staze / ukupni poredak u Svjetskom kupu na kraju sezone'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan="2"|<small>Natjecanje</small> ! Spol ! width=30 | [[Image:Med_1.png]] ! width=30 | [[Image:Med_2.png]] ! width=30 | [[Image:Med_3.png]] ! width=40 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="9"|d&nbsp;&nbsp;s<br>u&nbsp;&nbsp;t<br>g&nbsp;&nbsp;a<br>e&nbsp;&nbsp;z<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;e <!--duge staze--> |rowspan="3"|SP<br>Junior |M |0⁺⁰ ||0⁺⁰ ||0⁺⁰ |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |0⁺⁰ ||0⁺⁰ ||0⁺⁰ |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |<small>ekipno</small> |0 ||0 ||0 |0 |- |colspan="6"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="2"|OIM |M |0 ||0 ||0 |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |0 ||0 ||0 |0 |- |colspan="6"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="2"|SK<br>Junior |M |0⁺⁰ ||0⁺⁰ ||0⁺⁰ |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |0⁺⁰ ||0⁺⁰ ||0⁺⁰ |0 |- |colspan="7"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="6"|k&nbsp;s<br>r&nbsp;&nbsp;t<br>a&nbsp;a<br>t&nbsp;&nbsp;z<br>k&nbsp;e<br>e&nbsp;&nbsp;&nbsp; <!--kratke staze--> |rowspan="3"|SP<br>Junior |M |0⁺⁰ ||0⁺⁰ ||0⁺⁰ |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |0⁺⁰ ||0⁺⁰ ||0⁺⁰ |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |<small>štafete</small> |0 ||0 ||0 |0 |- |colspan="6"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="2"|OIM |M |0 ||0 ||0 |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |0 ||0 ||0 |0 |} ==Vidi još== * [[Zagrebačke pahuljice]] * [[Popis objekata za športove na ledu u Hrvatskoj]]<!--dvorane, natkrivena klizališta, otvorena (bez krova) klizališta --> ===Međunarodna natjecanja u Hrvatskoj=== <!--moguće: Memorijal Lare Đerić, Zagreb (od 2009.), Memorijal Antuna Škrtića --> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- !colspan="7" align="center"|''Turniri s barem 15 izdanja ili 1. turniri svoje vrste u Hrvatskoj ili turniri posebni u europskim razmjerima'' |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{Tooltip|Grana|umjetničko, sinkro - sinkronizirano, brzoKs - brzo na Kratke staze, brzoDs - brzo na Duge staze}} ! Naziv turnira ! Lokacija ! 1.<br>izdanje !! Zadnje<br>izdanje ! class="unsortable"|Bilješke <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"| ||[[]] ||. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|''<ref></ref> '' --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |brzoKs ||align="left"|[[Alpe Adria Trophy Series u Hrvatskoj]] ||[[Zagreb]] ||. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.kbkmeteor.hr/natjecanja/alpe-adria-trophy-series-1-zagreb-open-2014/</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://champstat.net/hr/arhiva/2387 |title=Arhivirana kopija |access-date=21. svibnja 2024. |archive-date=21. svibnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240521011840/http://champstat.net/hr/arhiva/2387 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://champstat.net/hr/arhiva/2776 |title=Arhivirana kopija |access-date=21. svibnja 2024. |archive-date=13. prosinca 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241213172429/http://champstat.net/hr/arhiva/2776 |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |umjetničko ||align="left"|ISU Junior Grand Prix – Croatia Cup / ISU JGP Croatia Cup ([[:en:ISU Junior Grand Prix in Croatia|engl.]]) ||[[Zagreb]] ||1999. ||?? | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |umjetničko ||align="left"|Mladost Trophy / Trofej Mladosti ||[[Zagreb]] ||2000. ||?? | align="center"|''<ref>http://www.kkkmedvescak.hr/index.php/668-14-mladost-trophy-2013</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |sinkro ||align="left"|Trofej Zagrebačkih pahuljica ([[:en:Zagreb Snowflakes Trophy|engl.]]) ||[[Zagreb]] ||2001. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |umjetničko ||align="left"|[[Zlatna pirueta]] ||[[Zagreb]], [[Sisak]] ||1967. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|''najstarije natjecanje u umjetničkom klizanju na svijetu; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |umjetničko ||align="left"|[[Zlatni medvjed (umjetničko klizanje)|Zlatni medvjed]] ([[:en:Golden Bear of Zagreb|engl.]]) ||[[Zagreb]] ||1989. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|''<ref>http://www.croskate.hr/hr/natjecanja/zlatni-medvjed/</ref> '' |} ==Vanjske poveznice== *[http://www.croskate.hr/ Službena stranica saveza] ;Baze podataka *[http://www.schaatsstatistieken.nl SchaatsStatistieken] *[http://speedskatingresults.com/ SpeedSkatingResults] *[http://www.speedskatingbase.eu/ SpeedSkatingBase] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220703231558/http://speedskatingbase.eu/ |date=3. srpnja 2022. }} *[http://shorttrack.sportresult.com/ ISU kratke staze - rezultati] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141105165244/http://shorttrack.sportresult.com/ |date=5. studenoga 2014. }} *[http://www.shorttrackonline.info/ ShortTrackOnline] *[http://www.shorttracklive.info/ ShortTrackLive] ==Izvori== {{izvori|30em}} [[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Klizanje]] [[Kategorija:Umjetničko klizanje u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Brzo klizanje u Hrvatskoj]] m4fowiwp8erumuznk4gww250wgfjxbj 0 596542 7569941 6774083 2026-08-05T05:31:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569941 wikitext text/x-wiki '''Hrvatsko glazbeno društvo Majevica''' ('''Hrvatsko pjevačko društvo Majevica'''), [[kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|hrvatsko]] glazbeno društvo iz [[Tuzla|Tuzle]]. Nazvano prema planini [[Majevica|Majevici]]. Osnovano je u vremenima neposredno nakon [[zaposjedanje BiH 1878.|austro-ugarskog zaposjedanja]] i oslobađanja od osmanske vlasti, kad su tekovine suvremene zapadne civilizacije ulazile u Bosnu i Hercegovinu.<ref name="Bahrija Habul">(boš.) [https://www.facebook.com/groups/129383347131728/?view=permalink&id=1277979505605434#_=_ Facebook - Tuzla - povratak u prošlost] Objava 19. siječnja 2017. Dragana Matoševića s Tuzla - jučer, danas, sutra: ''Muzičke škole u Tuzli, tekst priredio: Bahrija Habul'' (pristupljeno 26. studenoga 2017.)</ref> Uz buđenje suvremenog školstva, u čemu najveću ulogu imaju časne sestre [[Družba Kćeri Božje ljubavi|Družbe Kćeri Božje Ljubavi]],<ref name="Kloster i sinagoga">(srp.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.191973924186491.63386.188327324551151/192106977506519/?type=3&theater Facebook - Tuzla grad i ljudi] 11. lipnja 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)</ref> uskoro se budi glazbena kultura. Do 1886. se širila samo obveznim školskim predmetima u redovnim školama, a od te godine osnivaju se pjevačka odnosno glazbena društva. Hrvatsko je društvo osnovano [[1895.]]/96. godine.<ref name="Bahrija Habul"/> Osnovala ga je skupina hrvatskih pregalaca. [[Marijan Hadži Divković]] je bio među njima i višegodišnji predsjednik Društva.<ref name="HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4858 Hrvatski biografski leksikon LZMK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171206143736/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4858 |date=6. prosinca 2017. }} Redakcija (1993.): ''Marijan Hadži Divković'' (pristupljeno 26. studenoga 2017.)</ref> Hrvatski književnik [[Josip Kosor]] je 1897. doselio u Tuzlu (tada Donju Tuzlu) na mjesto [[pisar]]a u kotarskome sudu i učlanio se u Majevicu, gdje je pjevao u zboru [[drugi bas]] i svirao [[brač (glazbalo)|brač]]. Tuzlu je za stalno napustio 1923. godine.<ref>[http://www.hnk.hr/ivica-maticevic-ljetopis-josipa-kosora/ Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171206142019/http://www.hnk.hr/ivica-maticevic-ljetopis-josipa-kosora/ |date=6. prosinca 2017. }} Priredio: Ivica Matičević: ''Ljetopis Josipa Kosora'', 2014. (pristupljeno 26. studenoga 2017.)</ref> Društvo je djelovalo sve do dolaska komunista na vlast 1945. godine, kad su ugašena brojna hrvatska društva u Tuzli: Hrvatski sokol (osnovan 1905.), Hrvatska narodna zajednica (osnovana 1907.), [[Organizacija radnika Hrvata]] (osnovana 1907.), [[Hrvatski dom u Tuzli|Hrvatski dom s čitaonicom]] (osnovan 1913.), [[HNK Zrinjski Tuzla|Hrvatski nogometni klub Zrinjski]] (osnovan 1913.) i [[Društvo Hrvatska žena]] (početak 20. st.). Podružnica HKD Napredak zabranjena je 1949. poslije.<ref>[http://www.fst.ba/povijest-zupe Franjevački samostan Tuzla] ''Povijest samostana i župe'' (pristupljeno 26. studenoga 2017.)</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kultura u Tuzli]] [[Kategorija:Hrvatske glazbene udruge]] [[Kategorija:Hrvatska kulturno-umjetnička društva iz Bosne i Hercegovine]] qd152hnf1px0ud7szpza3y8g9vbmjr0 0 597231 7569612 6677778 2026-08-04T13:37:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569612 wikitext text/x-wiki {{NPOV/OK}} {{Infookvir novine | ime = Graničar | tip = tjednik | format = |slika = [[Slika:Graničar,Zemun-naslovnica.jpg|200px]] | vlasnik = | izdavač = [[Ustaški nakladni zavod]], Zagreb<br>Glavno ravnateljstvo za promičbu<ref name="danas">(srp.) [http://www.danas.rs/dijalog/kolumnisti.886.html?news_id=358253&title=Magare%C4%87e+godine Danas] Cvijetin Milivojević: ''Magareće godine'', 3. listopada 2017. (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref> | glavni urednik = [[Gustav Krklec]]<br>V. Justić i M. Bosančić | odgovorni urednik = | izvršni urednik = | novinari = | utemeljen = 1. siječnja [[1942.]]<br>10. veljače 1945. | politička orijentacija = [[Ustaški pokret|ustaštvo]] | jezik = [[hrvatski]] | prestao izlaziti = 7. listopada [[1944.]]<br>10. travnja 1945. | cijena = 3 [[Kuna (NDH)|kn]]<ref name="danas"/> | sjedište = Zemun<br>Vinkovci | naklada = | ISSN = | oclc = }} '''Graničar – Tjednik za Zemun i Srijem''' bio je hrvatski [[tjednik]] iz [[Zemun]]a i Vinkovaca. Izlazio je 1942., 1943. i 1944. godine u Zemunu,<ref>(srp.) [https://radiogornjigrad.wordpress.com/2014/04/30/petar-erak-rumski-jevreji-u-drugom-svetskom-ratu/ radio gornji grad] ''Petar Erak: Rumski Jevreji u Drugom svetskom ratu'', 30. travnja 2014. (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref> a 1945. u Vinkovcima kao '''Graničar – Tjednik za Sriem'''. Sadržaj su bile vijesti i ustaški propagandni tekstovi.<ref name="gkvk">[http://knjiznice.nsk.hr/vinkovci/wp-content/uploads/sites/5/2015/07/gkvk-vinkovackenovinekrozpovijest.pdf Nacionalna i sveučilišna knjižnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218140747/http://knjiznice.nsk.hr/vinkovci/wp-content/uploads/sites/5/2015/07/gkvk-vinkovackenovinekrozpovijest.pdf |date=18. veljače 2021. }} ''Vinkovačke novine kroz povijest'', srpanj 2015. (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref> == Zemun == Izlazile su u Zemunu od 1. siječnja 1942. do 7. listopada 1944. godine, kao tjednik za Zemun i Srijem, u izdanju [[Ustaški nakladni zavod|Ustaškog nakladnog zavoda]] iz Zagreba. Glavni urednik mu je bio [[Gustav Krklec]].<ref>(srp.) [https://www.vesti.rs/Kultura/Ciji-je-Vladan-Desnica.html Vesti.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180225210446/https://www.vesti.rs/Kultura/Ciji-je-Vladan-Desnica.html |date=25. veljače 2018. }} Veljko Knežević, [http://www.vaseljenska.com/kultura/ciji-je-vladan-desnica/ Vaseljenska TV] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171214142620/http://www.vaseljenska.com/kultura/ciji-je-vladan-desnica/ |date=14. prosinca 2017. }}: ''Čiji je Vladan Desnica'', 19. rujna 2017. (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref> Za Graničar su članke pisali Krklec, [[Sekula Drljević]],<ref>(crnog.) [https://www.cdm.me/kolumne/o-crnogorskoj-nacionalnoj-i-drzavnoj-ideologiji-dr-sekule-drljevica/ CdM] ''O crnogorskoj nacionalnoj i državnoj ideologiji dr Sekule Drljevića'', 30. srpnja 2015. (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref> [[Petar Grgec]],<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7643 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180225210042/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7643 |date=25. veljače 2018. }} Ivo Balentović i Redakcija: ''Grgec, Petar'', LZMK, Zagreb, 2002. (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref> [[Vladimir Nazor]]<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11937 Hrvatski biografski leksikon] Nevenka Videk i Filip Hameršak: ''Nazor, Vladimir'', LZMK, Zagreb, 2016. (pristupljeno 25. veljače 2018.)</ref> i dr. List je u svojoj tiskari tiskao [[Stevan Filipesko]], kao i bilten za njemačku vojsku.<ref>(srp.) [http://mondo.rs/a830580/Info/Drustvo/Rehabilitovan-stampar-iz-Zemuna-Stevan-Filipesko.html Mondo.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180225210101/http://mondo.rs/a830580/Info/Drustvo/Rehabilitovan-stampar-iz-Zemuna-Stevan-Filipesko.html |date=25. veljače 2018. }} Danijela Pašić: ''Za sve dede i pradede koje nisu dočekale pravdu'', 16. rujna 2015. (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref> Jeseni 1944. sovjetske snage i Titovi partizani ulaze u Zemun. Graničaru je premješteno mjesto izlaženja u [[Vinkovci|Vinkovce]].<ref name="gkvk"/> == Vinkovci == Izlaženje su obnovile u Vinkovcima 10. veljače 1945. uz podnaslov "Tjednik za Sriem". Izdavač je bilo [[Vojno operativno zapovjedničtvo Iztok]]. U Vinkovcima su tiskane u Građanskoj tiskari u Vinkovcima. Uređivali su ih V. Justić i M. Bosančić. Izlazio je sve do pada NDH u Vinkovcima 13. travnja 1945. godine, a zadnji broj je bio 9. broj koji je izašao 10. travnja 1945. godine.<ref name="gkvk"/> == Bilješke == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski tjednici]] [[Kategorija:Mediji u NDH]] [[Kategorija:Kultura u Vinkovcima]] [[Kategorija:Povijest Vinkovaca]] nrq9aspfvqr76lvfh6mwqz8shv07aso 0 598505 7569907 6735657 2026-08-05T00:28:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7569907 wikitext text/x-wiki '''Hrvatska svijest''' bilo je glasilo [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatske]] nacionalne omladine. Izlazilo je u [[Sarajevo|Sarajevu]] od [[1913.]] godine. Pokrenuli su ju Hakija Hadžić i [[Ademaga Mešić]],<ref>[https://hip.ba/2017/11/27/dafer-beg-kulenovic-se-izjasnjavao-kao-hrvat-sto-se-dogodilo-sa-danasnjim-muslimanima/ Hercegovački info portal] ''Đafer-beg Kulenović se izjašnjavao kao Hrvat, što se dogodilo sa današnjim muslimanima?'', 27. studenoga 2017. (pristupljeno 22. prosinca 2017.)</ref> koji je u njoj poslije objavljivao članke.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 265-266.</ref> List je pokrenut 1913. godine u krugu [[Hrvatski muslimanski konvikt u Sarajevu|Hrvatskoga muslimanskog konvikta]] (Hakina konvikta) koji je bio jedan od središta u kojem se razvijala [[Mlada Hrvatska|mladohrvatska]] akcija u Sarajevu (od 1912. do 1914), pod brigom Ademage Mešića, [[Bekir Mehmedbašić|Bekira Mehmedbašića]] i [[Šemsi-beg Salihbegović|Šemsi-bega Salihbegovića]] i tehničkom upravom [[Hakija Hadžić|Hakije Hadžića]], Mije Vučka i [[Ivan Ranđeo|Ivana Ranđela]]. Uređivao ju je Šemsi-beg Salihbegović, a vlasnici su bili dr [[Bahrija Kadić]] i [[Nikola Preka]].<ref>[http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/hrvati_i_muslimani.html Portal Hrvata Bosne i Hercegovine] ''Hrvati i ili muslimani u prošlosti'' (pristupljeno 22. prosinca 2017.)</ref> Pred Prvi svjetski rat i Hadžić je uređivao Hrvatsku svijest.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7048 Hadžić, Hakija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012080928/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7048 |date=12. listopada 2016. }}, autor Filip Hameršak (2002.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 1. listopada 2016.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Sarajevski tisak (do 1918.)]] [[Kategorija:Tiskani mediji na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini‎]] [[Kategorija:Hrvatski pravaški tisak]] r9l2u417u4y89rqghfochecu4wwbu6x 0 601382 7569807 7566862 2026-08-04T20:18:59Z Zeljko 1196 7569807 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Gorka naranča | slika = Bitter orange - Citrus aurantium 06.JPG | slika_opis =''C. ×aurantium'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Sapindales]] | familia =[[Rutaceae]] | genus ='''''[[Citrus]]''''' | genus_autorstvo = | species =''C. × aurantium'' | subspecies = | dvoimeno =''Citrus × aurantium'' | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Gorka naranča''' (kisela naranča, seviljska naranča, [[Latinski jezik|lat.]] ''Citrus × aurantium''), biljka iz roda [[Agrumi|agruma]] (''[[Citrus]]'') porijeklom iz [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], dok je danas je raširena po cijelom svijetu. Na [[Mediteran]] su je donijeli [[Arapi]] u 10. stoljeću, a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je ima najviše na južnodalmatinskim otocima i oko [[Dubrovnik]]a. == Opis == Stablo je visoko, guste krošnje i bodljikavih grana. [[Cvijet]] je nešto veći od cvijeta [[Slatka naranča|slatke naranče]] (''[[Citrus sinensis|C. sinensis]]''), [[Latica|latice]] su bijele. Plod gorke naranče okusa je sličnog [[grejp]]frutu, i koristi se za izradu [[sok]]ova, [[sirup]]a, [[liker]]a i [[marmelada]] u Britaniji. Okus je kiselkastogorkast, i sirovi plodovi se ne jedu. Upotrebljava se kora naranče koja se kandira u rastvoru [[šećer]]a. == Ljekovitost == Gorka naranča je ljekovita. U tradicionalnoj [[Kina|kineskoj]] medicini koristi se za liječenje bolova u [[Prsa|prsima]], a na Zapadu za poboljšanje probave i cirkulacije. neki od aktivnih sastojaka su sinefrin, hesperidin, hordenin, oktopamin i tiramin.<ref>[http://www.narodnilijek.com/web/gorka-naranca/ Narodni lijek]</ref> == Slike == <gallery> "Citrus aurantium".jpg|Plodovi Sour orange (8449598322).jpg|Plodovi Bitter orange - Citrus aurantium 10.JPG|Krošnja s plodovima Otíñar K04.jpg|Mlađe stablo </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] l1fsz7nbj5eviplizhkxau0vv9o4xdz 7569971 7569807 2026-08-05T07:08:08Z Zeljko 1196 7569971 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Citrus × aurantium | slika = Bitter orange - Citrus aurantium 06.JPG | slika_opis = ''C. × aurantium'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''C. × aurantium'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus × aurantium'' | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Citrus × aurantium''' je hibrid iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. ''C. × aurantium'' obuhvaća brojne uzgojne oblike nastale križanjem [[Pomelo|pomela]] (''[[Citrus maxima|C. maxima]]'') i mandarine ([[Citrus reticulata|C. reticulata]]), među kojima su [[gorka naranča]], [[slatka naranča]] i [[grejp]] ili [[Citrus × aurantium f. aurantium]]. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000607909;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Opis == ''Citrus × aurantium'' hibridni je kultigen iz porodice rutovki (Rutaceae). Obuhvaća zimzelene grmove i stabla visoka približno 4–15 m. [[Trn]]ovi mogu izostati ili su malobrojni i tanki. [[Listovi]] su naizmjenični i jednolisnato sastavljeni; plojke su eliptične, jajolike ili obrnuto jajolike, gole, cjelovita, valovita ili sitno narovašena ruba. Peteljka je člankovito spojena s plojkom te usko do široko okriljena.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, pojedinačni ili skupljeni po nekoliko u kratke pazušne cvatove. Čaška je peterorežnjasta, a pet je [[latica]] bijelo, slobodno i mesnato. Prašnika je uglavnom 20–25. Plodnica je najčešće deset- do dvanaestogradna, s jasno razvijenim vratom.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je kuglast do spljošteno kuglast hesperidij, bez izrazite vršne bradavice. [[Kora (biljke)|Kora]] je razmjerno debela, žljezdasta, hrapava ili glatka te pri dozrijevanju žuta, narančasta ili narančastocrvena. Meso ploda, ovisno o uzgojnoj skupini, može biti slatko, kiselo ili gorko-kiselo.<ref name="WFO "/> U priloženom izvoru razlikuju se tri glavne hortikulturne skupine <ref name="WFO "/>: * Skupina gorke naranče (Sour Orange Group) obuhvaća stabla visoka oko 5–6 m, s umjereno okriljenim peteljkama. Plod je širok približno 4,5–6 cm, žut do narančastožut, s korom debelom 4–5 mm i kiselim mesom. U ovu skupinu pripada gorka ili kisela naranča. * Skupina slatke naranče (Sweet Orange Group) ima uže okriljene peteljke i slatke plodove koji pri dozrijevanju postaju žutonarančasti. To je biljka tradicionalno poznata kao Citrus × sinensis, odnosno slatka naranča. * Skupina grejpa (Grapefruit Group) obuhvaća viša stabla, obično sa široko okriljenim peteljkama. Plod je kuglast, često spljošten pri osnovi i vrhu, s debelom, hrapavom i snažno aromatičnom korom te gorko-kiselim mesom. Tradicionalno je označavan imenom Citrus × paradisi, odnosno grejp ili grejpfrut. == Ljekovitost == Gorka naranča je ljekovita. U tradicionalnoj [[Kina|kineskoj]] medicini koristi se za liječenje bolova u [[Prsa|prsima]], a na Zapadu za poboljšanje probave i cirkulacije. neki od aktivnih sastojaka su sinefrin, hesperidin, hordenin, oktopamin i tiramin.<ref>[http://www.narodnilijek.com/web/gorka-naranca/ Narodni lijek]</ref> == Slike == <gallery> "Citrus aurantium".jpg|Plodovi Sour orange (8449598322).jpg|Plodovi Bitter orange - Citrus aurantium 10.JPG|Krošnja s plodovima Otíñar K04.jpg|Mlađe stablo </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] opkqmpv1a11wvqimgoljwv9433nj6j4 7569974 7569971 2026-08-05T07:08:25Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Gorka naranča]] na [[Citrus × aurantium]] preko preusmjeravanja 7569971 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Citrus × aurantium | slika = Bitter orange - Citrus aurantium 06.JPG | slika_opis = ''C. × aurantium'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''C. × aurantium'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus × aurantium'' | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Citrus × aurantium''' je hibrid iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. ''C. × aurantium'' obuhvaća brojne uzgojne oblike nastale križanjem [[Pomelo|pomela]] (''[[Citrus maxima|C. maxima]]'') i mandarine ([[Citrus reticulata|C. reticulata]]), među kojima su [[gorka naranča]], [[slatka naranča]] i [[grejp]] ili [[Citrus × aurantium f. aurantium]]. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000607909;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Opis == ''Citrus × aurantium'' hibridni je kultigen iz porodice rutovki (Rutaceae). Obuhvaća zimzelene grmove i stabla visoka približno 4–15 m. [[Trn]]ovi mogu izostati ili su malobrojni i tanki. [[Listovi]] su naizmjenični i jednolisnato sastavljeni; plojke su eliptične, jajolike ili obrnuto jajolike, gole, cjelovita, valovita ili sitno narovašena ruba. Peteljka je člankovito spojena s plojkom te usko do široko okriljena.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, pojedinačni ili skupljeni po nekoliko u kratke pazušne cvatove. Čaška je peterorežnjasta, a pet je [[latica]] bijelo, slobodno i mesnato. Prašnika je uglavnom 20–25. Plodnica je najčešće deset- do dvanaestogradna, s jasno razvijenim vratom.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je kuglast do spljošteno kuglast hesperidij, bez izrazite vršne bradavice. [[Kora (biljke)|Kora]] je razmjerno debela, žljezdasta, hrapava ili glatka te pri dozrijevanju žuta, narančasta ili narančastocrvena. Meso ploda, ovisno o uzgojnoj skupini, može biti slatko, kiselo ili gorko-kiselo.<ref name="WFO "/> U priloženom izvoru razlikuju se tri glavne hortikulturne skupine <ref name="WFO "/>: * Skupina gorke naranče (Sour Orange Group) obuhvaća stabla visoka oko 5–6 m, s umjereno okriljenim peteljkama. Plod je širok približno 4,5–6 cm, žut do narančastožut, s korom debelom 4–5 mm i kiselim mesom. U ovu skupinu pripada gorka ili kisela naranča. * Skupina slatke naranče (Sweet Orange Group) ima uže okriljene peteljke i slatke plodove koji pri dozrijevanju postaju žutonarančasti. To je biljka tradicionalno poznata kao Citrus × sinensis, odnosno slatka naranča. * Skupina grejpa (Grapefruit Group) obuhvaća viša stabla, obično sa široko okriljenim peteljkama. Plod je kuglast, često spljošten pri osnovi i vrhu, s debelom, hrapavom i snažno aromatičnom korom te gorko-kiselim mesom. Tradicionalno je označavan imenom Citrus × paradisi, odnosno grejp ili grejpfrut. == Ljekovitost == Gorka naranča je ljekovita. U tradicionalnoj [[Kina|kineskoj]] medicini koristi se za liječenje bolova u [[Prsa|prsima]], a na Zapadu za poboljšanje probave i cirkulacije. neki od aktivnih sastojaka su sinefrin, hesperidin, hordenin, oktopamin i tiramin.<ref>[http://www.narodnilijek.com/web/gorka-naranca/ Narodni lijek]</ref> == Slike == <gallery> "Citrus aurantium".jpg|Plodovi Sour orange (8449598322).jpg|Plodovi Bitter orange - Citrus aurantium 10.JPG|Krošnja s plodovima Otíñar K04.jpg|Mlađe stablo </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] opkqmpv1a11wvqimgoljwv9433nj6j4 7569977 7569974 2026-08-05T07:12:09Z Zeljko 1196 7569977 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Citrus × aurantium'' | slika = Bitter orange - Citrus aurantium 06.JPG | slika_opis = ''C. × aurantium'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''C. × aurantium'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus × aurantium'' | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Citrus × aurantium''''' je hibrid iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. ''C. × aurantium'' obuhvaća brojne uzgojne oblike nastale križanjem [[Pomelo|pomela]] (''[[Citrus maxima|C. maxima]]'') i mandarine ([[Citrus reticulata|C. reticulata]]), među kojima su [[gorka naranča]], [[slatka naranča]] i [[grejp]] ili [[Citrus × aurantium f. aurantium]]. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000607909;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Opis == ''Citrus × aurantium'' hibridni je kultigen iz porodice rutovki (Rutaceae). Obuhvaća zimzelene grmove i stabla visoka približno 4–15 m. [[Trn]]ovi mogu izostati ili su malobrojni i tanki. [[Listovi]] su naizmjenični i jednolisnato sastavljeni; plojke su eliptične, jajolike ili obrnuto jajolike, gole, cjelovita, valovita ili sitno narovašena ruba. Peteljka je člankovito spojena s plojkom te usko do široko okriljena.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, pojedinačni ili skupljeni po nekoliko u kratke pazušne cvatove. Čaška je peterorežnjasta, a pet je [[latica]] bijelo, slobodno i mesnato. Prašnika je uglavnom 20–25. Plodnica je najčešće deset- do dvanaestogradna, s jasno razvijenim vratom.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je kuglast do spljošteno kuglast hesperidij, bez izrazite vršne bradavice. [[Kora (biljke)|Kora]] je razmjerno debela, žljezdasta, hrapava ili glatka te pri dozrijevanju žuta, narančasta ili narančastocrvena. Meso ploda, ovisno o uzgojnoj skupini, može biti slatko, kiselo ili gorko-kiselo.<ref name="WFO "/> U priloženom izvoru razlikuju se tri glavne hortikulturne skupine <ref name="WFO "/>: * Skupina gorke naranče (Sour Orange Group) obuhvaća stabla visoka oko 5–6 m, s umjereno okriljenim peteljkama. Plod je širok približno 4,5–6 cm, žut do narančastožut, s korom debelom 4–5 mm i kiselim mesom. U ovu skupinu pripada gorka ili kisela naranča. * Skupina slatke naranče (Sweet Orange Group) ima uže okriljene peteljke i slatke plodove koji pri dozrijevanju postaju žutonarančasti. To je biljka tradicionalno poznata kao Citrus × sinensis, odnosno slatka naranča. * Skupina grejpa (Grapefruit Group) obuhvaća viša stabla, obično sa široko okriljenim peteljkama. Plod je kuglast, često spljošten pri osnovi i vrhu, s debelom, hrapavom i snažno aromatičnom korom te gorko-kiselim mesom. Tradicionalno je označavan imenom Citrus × paradisi, odnosno grejp ili grejpfrut. == Ljekovitost == Gorka naranča je ljekovita. U tradicionalnoj [[Kina|kineskoj]] medicini koristi se za liječenje bolova u [[Prsa|prsima]], a na Zapadu za poboljšanje probave i cirkulacije. neki od aktivnih sastojaka su sinefrin, hesperidin, hordenin, oktopamin i tiramin.<ref>[http://www.narodnilijek.com/web/gorka-naranca/ Narodni lijek]</ref> == Slike == <gallery> "Citrus aurantium".jpg|Plodovi Sour orange (8449598322).jpg|Plodovi Bitter orange - Citrus aurantium 10.JPG|Krošnja s plodovima Otíñar K04.jpg|Mlađe stablo </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] 85npl4mpfsgw635bllcdkumrg1x28rj 7569978 7569977 2026-08-05T07:13:11Z Zeljko 1196 7569978 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Citrus × aurantium'' | slika = Bitter orange - Citrus aurantium 06.JPG | slika_opis = ''C. × aurantium'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''C. × aurantium'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus × aurantium'' | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Citrus × aurantium''''' je hibrid iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. ''C. × aurantium'' obuhvaća brojne uzgojne oblike nastale križanjem [[Pomelo|pomela]] (''[[Citrus maxima|C. maxima]]'') i mandarine ([[Citrus reticulata|C. reticulata]]), među kojima su [[gorka naranča]], [[slatka naranča]] i [[grejp]] ili ''[[Citrus × aurantium f. aurantium]]''. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000607909;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Opis == ''Citrus × aurantium'' hibridni je kultigen iz porodice rutovki (Rutaceae). Obuhvaća zimzelene grmove i stabla visoka približno 4–15 m. [[Trn]]ovi mogu izostati ili su malobrojni i tanki. [[Listovi]] su naizmjenični i jednolisnato sastavljeni; plojke su eliptične, jajolike ili obrnuto jajolike, gole, cjelovita, valovita ili sitno narovašena ruba. Peteljka je člankovito spojena s plojkom te usko do široko okriljena.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, pojedinačni ili skupljeni po nekoliko u kratke pazušne cvatove. Čaška je peterorežnjasta, a pet je [[latica]] bijelo, slobodno i mesnato. Prašnika je uglavnom 20–25. Plodnica je najčešće deset- do dvanaestogradna, s jasno razvijenim vratom.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je kuglast do spljošteno kuglast hesperidij, bez izrazite vršne bradavice. [[Kora (biljke)|Kora]] je razmjerno debela, žljezdasta, hrapava ili glatka te pri dozrijevanju žuta, narančasta ili narančastocrvena. Meso ploda, ovisno o uzgojnoj skupini, može biti slatko, kiselo ili gorko-kiselo.<ref name="WFO "/> U priloženom izvoru razlikuju se tri glavne hortikulturne skupine <ref name="WFO "/>: * Skupina gorke naranče (Sour Orange Group) obuhvaća stabla visoka oko 5–6 m, s umjereno okriljenim peteljkama. Plod je širok približno 4,5–6 cm, žut do narančastožut, s korom debelom 4–5 mm i kiselim mesom. U ovu skupinu pripada gorka ili kisela naranča. * Skupina slatke naranče (Sweet Orange Group) ima uže okriljene peteljke i slatke plodove koji pri dozrijevanju postaju žutonarančasti. To je biljka tradicionalno poznata kao Citrus × sinensis, odnosno slatka naranča. * Skupina grejpa (Grapefruit Group) obuhvaća viša stabla, obično sa široko okriljenim peteljkama. Plod je kuglast, često spljošten pri osnovi i vrhu, s debelom, hrapavom i snažno aromatičnom korom te gorko-kiselim mesom. Tradicionalno je označavan imenom Citrus × paradisi, odnosno grejp ili grejpfrut. == Ljekovitost == Gorka naranča je ljekovita. U tradicionalnoj [[Kina|kineskoj]] medicini koristi se za liječenje bolova u [[Prsa|prsima]], a na Zapadu za poboljšanje probave i cirkulacije. neki od aktivnih sastojaka su sinefrin, hesperidin, hordenin, oktopamin i tiramin.<ref>[http://www.narodnilijek.com/web/gorka-naranca/ Narodni lijek]</ref> == Slike == <gallery> "Citrus aurantium".jpg|Plodovi Sour orange (8449598322).jpg|Plodovi Bitter orange - Citrus aurantium 10.JPG|Krošnja s plodovima Otíñar K04.jpg|Mlađe stablo </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] plscgkjt9t2lav22eynhyh7bp7v2whb 0 604779 7569751 7467925 2026-08-04T16:51:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569751 wikitext text/x-wiki {{Trkaći automobil | Ime automobila = Haas VF-18 | Slika = [[File:Kevin Magnussen-Test Days 2018 Circuit Barcelona (3).jpg|270px]] | Kategorija = [[Formula 1]] | Konstruktor = [[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | Dizajner = Rob Taylor <br> Ben Agathangelou <!-- Veličine automobila --> | Međuosovinski razmak = | Težina = 733 kg <!-- Tehnički podaci --> | Šasija = [[Dallara]] | Ime motora = [[Ferrari]] | Zapremnina motora = 1.6 L | Konfiguracija motora = V6 turbo | Smještaj motora = | Ime mjenjača = [[Ferrari|Ferrarijev]] longitudinalni mjenjač | Brzine mjenjača = Poluautomatski sekvencijalni mjenjač sa 8 brzina + vožnja unatrag | Tip mjenjača = | Diferencijal = Diferencijal s ograničenim proklizavanjem | Gorivo = [[Royal Dutch Shell|Shell]] V-Power | Gume = [[Pirelli]] {{Pirelli}} <!-- Povijest natjecanja --> | Momčad =[[Haas F1|Haas F1 Team]] | Vozači = {{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] {{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] | Prva utrka = [[Velika nagrada Australije 2018.]] | Utrka = 0 | Pobjeda = 0 | Prvo startno mjesto = 0 | Najbrži krug = 0 }} '''Haas VF-18''' je bolid američke momčadi [[Haas F1]] u [[Formula 1|Formuli 1]]. ==Dizajn bolida== ===Šasija=== ===Motor=== *Naziv: [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] 063 *Proizvođač: [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] *Težina: 145 kilograma *Zapremnina: 1,6 litara *Broj cilindara: 6 *Broj ventila: 24 *V kut: 90° *Maksimalni broj obrtaja u minuti: 15.000 *Maksimalni protok goriva: 100kg/h *Elementi motora: Motor s unutarnjim izgaranjem, turbopunjač, MGU-K, MGU-H, spremnik energije i kontrolna jedinica. ===Aerodinamika=== ===Mjenjač i gume=== Momčad je koristila ''OZ Racing 13'' felge i [[Pirelli]]jeve gume (Pirelli P Zero - Pirelli Cinturato), te ''Ferrari'' poluautomatski mjenjač s 8 brzina i jednom brzinom unatrag. ==Predstavljanje i testiranje bolida== [[Haas F1|Haas F1 Team]] je bila prva momčad koja je predstavila bolid za novu [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] sezonu. Novi VF-18 pokazan je u bojama sličnim onima iz njihove prve Formula 1 sezone.<ref>[https://www.f1puls.com/24752/haas-predstavio-novi-bolid/ Haas predstavio novi bolid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180215023729/https://www.f1puls.com/24752/haas-predstavio-novi-bolid/ |date=15. veljače 2018. }} ''F1puls'' Objavljeno 14. veljače 2018. Pristupljeno 16. veljače 2018.</ref><ref>[https://maxf1.net/haas-prvi-pokazao-fotografije-novoga-f1-bolida-za-2018/ Haas prvi pokazao fotografije novog F1 bolida] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191215235112/https://maxf1.net/haas-prvi-pokazao-fotografije-novoga-f1-bolida-za-2018/ |date=15. prosinca 2019. }} ''MaxF1'' Objavljeno 14. veljače 2018. Pristupljeno 16. veljače 2018.</ref> ==Sezona 2018.== ===Rezultati=== {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- ! Vozač ! Grid / Utrka ! [[Velika nagrada Australije 2018.|AUS]] <br> {{Z|AUS}} ! [[Velika nagrada Bahreina|BAH]] <br> {{Z|BHR}} ! [[Velika nagrada Kine|KIN]] <br> {{Z|KIN}} ! [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]] <br> {{Z|AZE}} ! [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]] <br> {{Z|ŠPA}} ! [[Velika nagrada Monaka|MON]] <br> {{Z|MNK}} ! [[Velika nagrada Kanade|KAN]] <br> {{Z|KAN}} ! [[Velika nagrada Francuske|FRA]] <br> {{Z|FRA}} ! [[Velika nagrada Austrije|AUT]] <br> {{Z|AUT}} ! [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]] <br> {{Z|UK}} ! [[Velika nagrada Njemačke|NJE]] <br> {{Z|NJE}} ! [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]] <br> {{Z|MAĐ}} ! [[Velika nagrada Belgije|BEL]] <br> {{Z|BEL}} ! [[Velika nagrada Italije|ITA]] <br> {{Z|ITA}} ! [[Velika nagrada Singapura|SIN]] <br> {{Z|SIN}} ! [[Velika nagrada Rusije|RUS]] <br> {{Z|RUS}} ! [[Velika nagrada Japana|JAP]] <br> {{Z|JAP}} ! [[Velika nagrada SAD|SAD]] <br> {{Z|SAD}} ! [[Velika nagrada Meksika|MEK]] <br> {{Z|MEX}} ! [[Velika nagrada Brazila|BRA]] <br> {{Z|BRA}} ! [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]] <br> {{Z|UAE}} |- |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" | rowspan=2| {{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] | align="center"|''Startni grid'' | align="center"|6. | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | |- | align="center"|''Utrka'' |style="background:#efcfff" align="center"|Odu. | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | |- |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" | rowspan=2| {{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] | align="center"|''Startni grid'' | align="center"|5. | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | |- | align="center"|''Utrka'' |style="background:#efcfff" align="center"|Odu. | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | | bgcolor="" | |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" |} ===Plasman=== {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- ! Poz. ! Vozač ! Bodovi |- | align="center"| – | {{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] | align="center"|'''0''' |- | align="center"| – | {{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]] | align="center"|'''0''' |- ! Poz. ! Konstruktor ! Bodovi |- | align="center"| – | {{Z|SAD}} [[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | align="center"|'''0''' |} ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Bolidi Formule 1]] b6prmemgv4b6fjhf4itgtpkhvnrdypm 0 606077 7569877 6590023 2026-08-04T22:03:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569877 wikitext text/x-wiki {{Infookvir časopis | naziv = Hrvat | slogan = | slika = Hrvat muslimanski godišnjak 1943.jpg | opis-slike = Naslovnica | glavni urednik = | kategorija = | izlazi = godišnje | sjedište = | izdavač = | broj stranica = | naklada = | prvi broj = 1943. | zadnji broj = | raniji nazivi = | web = | ISSN = }} '''Hrvat - muslimanski godišnjak''' je bio [[Islam u Hrvata|hrvatski muslimanski]] godišnji list. Izašao je broj za [[1943.]] godinu (1362. po [[Hidžretski kalendar|hidžretu]]).<ref>[https://hrperoistine.wordpress.com/2010/11/28/lazi-i-progoni-kroz-povijest-nastavljaju-se-i-danas-protiv-hrvata-islamske-vjere/ Hrvatsko pero istine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180227094334/https://hrperoistine.wordpress.com/2010/11/28/lazi-i-progoni-kroz-povijest-nastavljaju-se-i-danas-protiv-hrvata-islamske-vjere/ |date=27. veljače 2018. }} Semper Magis: ''Laži i progoni kroz povijest, nastavljaju se i danas protiv Hrvata islamske vjere '', 2010. (pristupljeno 27. veljače 2018.)</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://hrvati-islamske-vjere.jimdo.com/knjige/hrvat-muslimanski-godišnjak/ Hrvati islamske vjere] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219013120/https://hrvati-islamske-vjere.jimdofree.com/knjige/hrvat-muslimanski-godi%C5%A1njak/ |date=19. veljače 2021. }} Hrvat muslimanski godišnjak (poveznica neaktivna) {{mrva-tisak}} [[Kategorija:Hrvatski tiskani mediji]] 6z7cowxjw7iaw0yvx8htuszrmhxznhc 0 607040 7569789 6104255 2026-08-04T18:50:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569789 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|znanstvenik}} '''Helena Gamulin-Brida''' ([[Selca]], Brač, [[6. ožujka]] {{biologija u|1910}} {{--}} [[Zagreb]], [[4. srpnja]] {{biologija u|1989}}), hrvatska zoologinja, morska biologinja.<ref name="HL">''Hrvatski leksikon A-K'', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 373</ref> Kći liječnika [[Vojtjeh Brida|Vojtjeha Bride]] i supruga biologa [[Ćiro Gamulin|Ćire Gamulina]].<ref name="HBL">Jasna Šikić: [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6610 ''Gamulin-Brida, Helena''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180305063047/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6610 |date=5. ožujka 2018. }}, Hrvatski biografski leksikon LZMK, Zagreb. 1998. Pristupljeno 4. ožujka 2018.</ref> == Životopis == Rodila se je u Selcima na otoku Braču. U Dubrovniku je završila Učiteljsku školu 1929. godine i potom je radila pet godina kao učiteljica u osnovnoj školi u [[Vrisnik]]u i [[Jelsa|Jelsi]]. Od 1944. predavala je na [[Vis]]u. U [[Split]]u je završila 1947. godine Višu pedagošku školu, a od 1946. je šest godina predavala na Realci u Splitu i zatim tri godine na [[učiteljska škola u Zagrebu|učiteljskoj školi]]a u [[Zagreb]]u. U Zagrebu je studirala biologiju na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkom fakultetu]] i diplomirala 1954., a 1960. doktorirala tezom ''Biocenoze dubljeg [[litoral]]a u kanalima srednjeg Jadrana''.<ref name="HBL"/> Od 1958. je u Splitu bila voditeljicom laboratorija za [[bentos]] [[Institut za oceanografiju i ribarstvo|Instituta]] za oceanografiju i ribarstvo. Predavala je u Zagrebu [[sistematska zoologija|sistematsku zoologiju]] i [[zoogeografija|zoogeografiju]] na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu od 1968. godine. Bavila se je najviše [[jadranska bentoska biocenoza|jadranskom bentoskom biocenozom]]. Napisala je više od sedamdeset znanstvenih i preko pedeset stručnih i didaktičnih radova<ref name="HL"/> u listovima [[Priroda (časopis)|Priroda]], [[Acta Adriatica]], [[Acta Biokovica]] i drugima. Autorica srednjoškolskog udžbenika za biologiju (suautor Z. Pavletić) koji je doživio više izdanja.<ref name="HBL"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Gamulin-Brida, Helena}} [[Kategorija:Životopisi, Selca]] [[Kategorija:Hrvatski zoolozi]] [[Kategorija:Hrvatski morski biolozi]] 7b4q3e38yi34ry9z5knvf8aw3g8tfqf 0 608977 7569587 7332881 2026-08-04T12:36:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569587 wikitext text/x-wiki {{Infookvir knjiga | naziv = Gospodar svijeta | naziv_izvornika = Lord of the World | prijevod = Aleksandra Marija Chwalowsky | slika = [[Datoteka:Lord of the World book cover 1907.jpg|220px]] | opis_slike = Naslovnica iz 1907. | autor = Robert Hugh Benson | ilustrator = | dizajn korica = | država = Ujedinjeno Kraljevstvo | jezik = engleski | serijal = | žanr = [[utopijska i distopijska fikcija|distopijska fikcija]] | vrsta_djela = roman | izdavač = [[Dodd, Mead and Company]] | datum_izdanja = 1907. | vrijeme_i_mjesto_nastanka = | vrsta_korica = | broj_stranica = 352 (eng. izvornik) | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = početak 21. stoljeća<ref name="kgz-raos"/> | mjesto_radnje = | glavni_lik = političar i teoretičar novog sustava Oliver Brand<br> njegova lijepa družica Mabel <br> svećenik Percy Franklin | teme = | isbn = | prethodna = | sljedeća = }} '''Gospodar svijeta''' (hrvatski prijevod imena engleskog izvornika ''Lord of the World'') je najvažnije i svjetski poznato djelo engleskog književnika, katoličkog svećenika [[Robert Hugh Benson|Roberta Hugha Bensona]]. Benson je za života je slovio kao jedan od najboljih engleskih pisaca svoga vremena, da bi kasnije pomalo pao u zaborav. Djela mu se odlikuju se bogatstvom jezika i pronicavim intelektom, maštovitošću i talentom. Roman Gospodar svijeta objavio je [[književnost u 1907.|1907.]] godine. To je jedan od prvih [[distopija|distopijskih]] romana uopće, djelo koje ni dan-danas, više od stotinu godina kasnije, ne gubi na svojoj aktualnosti. Štoviše, njegov prikaz svijeta, atmosfere i odnosa u 21. stoljeću pokazao se upravo zastrašujuće preciznim. Ta je proročanska knjiga, koju opravdano možemo nazvati književnim klasikom, kruna njegova iznimno vrijednog spisateljskog opusa.<ref name="Verbum">[http://verbum.hr/knjige/autor-benson-robert-hugh/ Verbum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180326141649/http://verbum.hr/knjige/autor-benson-robert-hugh/ |date=26. ožujka 2018. }} ''Robert Hugh Benson'' (pristupljeno 26. ožujka 2018.)</ref> Roman je po mnogima najproročanskije djelo u svjetskoj književnosti, koje na vrlo slikovit i uzbudljiv način prikazuje svijet posljednjih vremena u kojemu prikriveni [[sekularistički totalitarizam]] neprimjetno zarobljava ljude, uništava vjeru i pripravlja put [[Antikrist]]ovoj vladavini.<ref name="Gospodar svijeta">[http://verbum.hr/knjige/gospodar-svijeta-169/ Verbum] ''Gospodar svijeta, IX. izdanje'' (pristupljeno 26. ožujka 2018.)</ref> Napeta radnja, živo i znalački opisani likovi, pronicavi prikaz budućnosti..., sve je to doprinijelo da se Gospodar svijeta nametne kao najpoznatija književna obrada teme kraja povijesti i konačnog sukoba dobra i zla.<ref name="Gospodar svijeta"/> Pišući ovaj roman prije više od stotinu godina i smjestivši ga upravo u naše vrijeme, Benson je sa zapanjujućom točnošću predvidio suvremene procese poput [[ujedinjenje Europe|ujedinjenja Europe]], [[Globalizacija|globalizacij]]e i pokušaja uspostave [[Novi svjetski poredak|novoga svjetskog poretka]], pojave institucionalnih napada na vjerski identitet, brak i obitelj,<ref name="Gospodar svijeta"/> pitanje ozakonjenja [[eutanazija|eutanazije]], [[medijska manipulacija]], [[GMO|genetski modificirana hrana]]... itd.<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Benson%2c+Robert+Hugh&xm0=1&selectedId=180000239 ''Gospodar svijeta : roman / Robert Hugh Benson ; [prijevod Aleksandra Marija Chwalowsky] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180327084637/http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Benson%2c+Robert+Hugh&xm0=1&selectedId=180000239 |date=27. ožujka 2018. }}''], Katalog Knjižnica Grada Zagreba. Pristupljeno 27. ožujka 2018.</ref> Krajnji obračun je između dviju osoba, prvi je svećenik koji brani postavke Katoličke Crkve koja se ruši, a druga je osoba karizmatični i tajanstveni lik koji osvaja mase obećavši mir u zamjenu za slijepu poslušnost.<ref name="kgz-raos">[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Benson%2c+Robert+Hugh&xm0=1&selectedId=91001086 ''Gospodar svijeta : [roman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180327084509/http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Benson%2c+Robert+Hugh&xm0=1&selectedId=91001086 |date=27. ožujka 2018. }} / Robert Hugh Benson ; s engleskoga preveo Predrag Raos''], Katalog Knjižnica Grada Zagreba. Pristupljeno 27. ožujka 2018.</ref> Ne treba stoga čuditi da su obojica posljednjih papa istaknuli ovaj roman kao vrlo značajan i aktualan. [[Papa Franjo]] je – preporučivši njegovo čitanje – naglasio da se radi o knjizi koja "gotovo kao da je proročanstvo" i koja pomaže razumjeti kako opasnosti svijeta u kojem živimo tako i ideološku pozadinu suvremenih društvenih procesa.<ref name="Gospodar svijeta"/> Knjiga je doživjela 7 izdanja na hrvatskome jeziku počevši od 2005. (6 Verbumovih u prijevodu Aleksandra Marija Chwalowsky i jedan Stilusov u prijevodu Predraga Raosa).<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=1&xm0=1&spid0=10&spv0=Benson%2c+Robert+Hugh ''Rezultati pretraživanja''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180327084701/http://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=1&xm0=1&spid0=10&spv0=Benson%2C%20Robert%20Hugh |date=27. ožujka 2018. }}. Katalog Knjižnica Grada Zagreba. Pristupljeno 27. ožujka 2018.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{dopusnica|www.verbum.hr|tvrtke Verbum|Tvrtke|Verbum}} {{GLAVNIRASPORED:Gospodar svijeta}} [[Kategorija:Distopija]] [[Kategorija:Knjige]] h816exltirjigizen5buaf61rn52g51 10 609553 7570088 6951059 2026-08-05T10:48:23Z Flamingounicorn 243866 | bodyclass = hlist 7570088 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | bodyclass = hlist | naziv = Android | naslov = [[Android (operacijski sustav)|Android]] | slika = [[Datoteka:Android logo 2019.svg|75px]] | iznad = | grupa1 = [[Dosadašnje inačice sustava Androida|Inačice]] | popis1 = *[[Dosadašnje inačice sustava Androida#Android 1.0/1.1|1.0]] *[[Dosadašnje inačice sustava Androida#Android 1.0/1.1|1.1]] *[[Android Cupcake|Cupcake (1.5)]] *[[Android Donut|Donut (1.6)]] *[[Android Eclair|Eclair (2.0-2.1)]] *[[Android Froyo|Froyo (2.2)]] *[[Android Gingerbread|Gingerbread (2.3)]] *[[Android Honeycomb|Honeycomb (3.x)]] *[[Android Ice Cream Sandwich|Ice Cream Sandwich (4.0)]] *[[Android Jelly Bean|Jelly Bean (4.1-4.3)]] *[[Android KitKat|KitKat (4.4)]] *[[Android Lollipop|Lollipop (5.x)]] *[[Android Marshmallow|Marshmallow (6.0)]] *[[Android Nougat|Nougat (7.x)]] *[[Android Oreo|Oreo (8.x)]] *[[Android Pie|Pie (9.0)]] *[[Android 10]] *[[Android 11]] *[[Android 12]] ([[Android 12L]]) *[[Android 13]] *[[Android 14]] *[[Android 15]] | grupa2 = Izvedenice | popis2 = *[[Android Auto]] *[[Android Things]] *[[Android TV]] *[[Wear OS]] | ispod = }} ron7mxralyijo1fd5et3rrv65lymetm 0 610885 7569820 7316452 2026-08-04T20:34:55Z Zeljko 1196 /* Vanjske poveznice */ 7569820 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kumkvat | slika = Citrus-japonica-20080127.JPG | slika_opis = Kumkvat | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''C. japonica'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus japonica'' | dvoimeno_autorstvo = [[Thunb.]] }} '''Kumkvat''' (kumkvaj, [[Latinski jezik|lat.]] ''Citrus japonica''), vrsta južnog voća iz roda [[Agrumi|agruma]] i porodice [[Rutovke|rutovki]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.catalogueoflife.org/col/details/species/id/4ec49dbe9f29316e6e90bfa5bbb16f64 |title=Catalogue of Life: 28th March 2018 |access-date=11. travnja 2018. |archive-date=12. travnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180412082552/http://www.catalogueoflife.org/col/details/species/id/4ec49dbe9f29316e6e90bfa5bbb16f64 |url-status=dead }}</ref> Ova vrsta nekada je klasificirana rodu ''[[Fortunella]]'', kojoj danas pripadaju samo neke fosilne vrste. Vrsta potiče iz [[Japan]]a, a njezini plodovi su niskokalorični, prepuni [[Vitamini|vitamina]], [[Minerali|minerala]] i antioksidansa, i imaju okus sličan [[Mandarina|mandarini]], a jedu se zajedno s korom.<ref>[http://www.index.hr/fit/clanak/kumkvat-idealno-voce-za-mrsavljenje/1037658.aspx IndexHr]</ref> Drveće kumkvata nije podložno napadu bolesti i štetnika. Uzgaja se i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], i kao ukrasno drvo i zbog plodova. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] 2iriwjm4scqnd7gktc7hqfyuyzhu8d3 7570061 7569820 2026-08-05T09:39:55Z Zeljko 1196 7570061 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kumkvat | slika = Citrus-japonica-20080127.JPG | slika_opis = Kumkvat | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''C. japonica'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus japonica'' | dvoimeno_autorstvo = [[Thunb.]] }} '''Kumkvat''' (kumkvaj, [[Latinski jezik|lat.]] ''Citrus japonica''), vrsta južnog voća iz roda [[Agrumi|agruma]] i porodice [[Rutovke|rutovki]]. <ref name="Kew "/> Ova vrsta nekada je klasificirana rodu ''[[Fortunella]]'', kojoj danas pripadaju samo neke fosilne vrste. Drveće kumkvata nije podložno napadu bolesti i štetnika. Uzgaja se i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], i kao ukrasno drvo i zbog plodova. == Etimologija == Specifični pridjev japonica znači „japanska”, jer je Thunberg biljku opisao prema materijalu iz [[Japan]]a, gdje se odavna uzgajala; prema Kewu njezin je prirodni areal, međutim, u jugoistočnoj [[Kina|Kini]] i na [[Hainan]]u.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:771939-1 Kew], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Citrus japonica'' prihvaćena je vrsta rutovki (''[[Rutaceae]]''), prirodno rasprostranjena od jugoistočne [[Kina|Kine]] do otoka [[Hainan]]. Raste prvenstveno u suptropskom biomu. Vrste koje su se prije izdvajale u rod Fortunella, uključujući ''F. japonica'', ''F. margarita'', ''F. crassifolia'' i ''F. hindsii'', u ovom su širem taksonomskom shvaćanju uključene u Citrus japonica.<ref name="WFO "/> Zimzeleni je [[grm]] ili [[stablo]] visoko do približno 5 m, s deblom promjera do 20 cm. Grančice su brojne, a trnovi promjenjive veličine: na mladim izbojima mogu biti dugi do 5 cm, dok su na cvjetnim grančicama mnogo kraći. Listovi su jednolisnato sastavljeni, a katkad se na istoj biljci pojavljuju i prividno jednostavni [[listovi]]. Peteljka je duga 6–9 mm i usko okriljena. Plojka je eliptična do obrnuto eliptična, velika 4–6 × 1,5–3 cm, pri osnovi zaobljena do široko klinasta, prema vrhu nazubljena ili rijetko cjelovita, a na vrhu zaobljena i katkad kratko ušiljena.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su gotovo sjedeći, pojedinačni ili skupljeni u malene pazušne čuperke. [[Čaška]] ima četiri ili pet režnjeva. [[Latica]] je pet, bijele su i duge najviše oko 5 mm. [[Prašnik]]a je približno 20, a filamenti su povezani u četiri ili pet snopića. Plodnica je tro- ili četverogradna, približno jednako duga kao vrat; u svakom se pretincu nalaze tri ili četiri sjemena zametka.<ref name="WFO "/> U samoniklih kineskih populacija [[plod]] je svijetlonarančast do crven, kuglast do blago spljošten i promjera oko 9–10 mm. Kora je slatka i jestiva, dok je pulpa kisela. Plod sadrži tri ili četiri široko jajolike [[sjeme]]nke, glatke sjemene lupine; u njima se katkad razvija više zametaka, a supke su zelene. Cvate u travnju i svibnju, a plodovi dozrijevaju od listopada do prosinca. Uzgojni kumkvati imaju znatno veće, kuglaste ili duguljaste plodove koji se najčešće jedu cijeli, zajedno s korom.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000608080;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] 4yak77nilu09b2n44mwq40nt3fdbze9 7570073 7570061 2026-08-05T09:55:30Z Zeljko 1196 7570073 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kumkvat | slika = Citrus-japonica-20080127.JPG | slika_opis = Kumkvat | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''C. japonica'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus japonica'' | dvoimeno_autorstvo = [[Thunb.]] }} '''Kumkvat''' (kumkvaj, [[Latinski jezik|lat.]] ''Citrus japonica''), vrsta južnog voća iz roda [[Agrumi|agruma]] i porodice [[Rutovke|rutovki]]. <ref name="Kew "/> Ova vrsta nekada je klasificirana rodu ''[[Fortunella]]'', kojoj danas pripadaju samo neke fosilne vrste. Drveće kumkvata nije podložno napadu bolesti i štetnika. Uzgaja se i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], i kao ukrasno drvo i zbog plodova. == Etimologija == Specifični pridjev japonica znači „japanska”, jer je Thunberg biljku opisao prema materijalu iz [[Japan]]a, gdje se odavna uzgajala; prema Kewu njezin je prirodni areal, međutim, u jugoistočnoj [[Kina|Kini]] i na [[Hainan]]u.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:771939-1 Kew], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Citrus japonica'' prihvaćena je vrsta rutovki (''[[Rutaceae]]''), prirodno rasprostranjena od jugoistočne [[Kina|Kine]] do otoka [[Hainan]]. Raste prvenstveno u suptropskom biomu. Vrste koje su se prije izdvajale u rod Fortunella, uključujući ''F. japonica'', ''F. margarita'', ''F. crassifolia'' i ''F. hindsii'', u ovom su širem taksonomskom shvaćanju uključene u Citrus japonica.<ref name="WFO "/> Zimzeleni je [[grm]] ili [[stablo]] visoko do približno 5 m, s deblom promjera do 20 cm. Grančice su brojne, a trnovi promjenjive veličine: na mladim izbojima mogu biti dugi do 5 cm, dok su na cvjetnim grančicama mnogo kraći. Listovi su jednolisnato sastavljeni, a katkad se na istoj biljci pojavljuju i prividno jednostavni [[listovi]]. Peteljka je duga 6–9 mm i usko okriljena. Plojka je eliptična do obrnuto eliptična, velika 4–6 × 1,5–3 cm, pri osnovi zaobljena do široko klinasta, prema vrhu nazubljena ili rijetko cjelovita, a na vrhu zaobljena i katkad kratko ušiljena.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su gotovo sjedeći, pojedinačni ili skupljeni u malene pazušne čuperke. [[Čaška]] ima četiri ili pet režnjeva. [[Latica]] je pet, bijele su i duge najviše oko 5 mm. [[Prašnik]]a je približno 20, a filamenti su povezani u četiri ili pet snopića. Plodnica je tro- ili četverogradna, približno jednako duga kao vrat; u svakom se pretincu nalaze tri ili četiri sjemena zametka.<ref name="WFO "/> U samoniklih kineskih populacija [[plod]] je svijetlonarančast do crven, kuglast do blago spljošten i promjera oko 9–10 mm. Kora je slatka i jestiva, dok je pulpa kisela. Plod sadrži tri ili četiri široko jajolike [[sjeme]]nke, glatke sjemene lupine; u njima se katkad razvija više zametaka, a supke su zelene. Cvate u travnju i svibnju, a plodovi dozrijevaju od listopada do prosinca. Uzgojni kumkvati imaju znatno veće, kuglaste ili duguljaste plodove koji se najčešće jedu cijeli, zajedno s korom.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000608080;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Citrus × aurantium var. japonica'' <small>(Thunb.) Hook.f.</small> in Bot. Mag. 100: t. 6128 (1874) * ''Citrus × aurantium subsp. japonica'' <small>(Thunb.) Engl.</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 199 (1896) * ''Fortunella japonica'' <small>(Thunb.) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 171 (1915) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] glxt5lauu0xkpaeiofpv76ljuwyc85n 7570076 7570073 2026-08-05T10:00:53Z Zeljko 1196 /* Sinonimi */ 7570076 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kumkvat | slika = Citrus-japonica-20080127.JPG | slika_opis = Kumkvat | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''C. japonica'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus japonica'' | dvoimeno_autorstvo = [[Thunb.]] }} '''Kumkvat''' (kumkvaj, [[Latinski jezik|lat.]] ''Citrus japonica''), vrsta južnog voća iz roda [[Agrumi|agruma]] i porodice [[Rutovke|rutovki]]. <ref name="Kew "/> Ova vrsta nekada je klasificirana rodu ''[[Fortunella]]'', kojoj danas pripadaju samo neke fosilne vrste. Drveće kumkvata nije podložno napadu bolesti i štetnika. Uzgaja se i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], i kao ukrasno drvo i zbog plodova. == Etimologija == Specifični pridjev japonica znači „japanska”, jer je Thunberg biljku opisao prema materijalu iz [[Japan]]a, gdje se odavna uzgajala; prema Kewu njezin je prirodni areal, međutim, u jugoistočnoj [[Kina|Kini]] i na [[Hainan]]u.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:771939-1 Kew], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Citrus japonica'' prihvaćena je vrsta rutovki (''[[Rutaceae]]''), prirodno rasprostranjena od jugoistočne [[Kina|Kine]] do otoka [[Hainan]]. Raste prvenstveno u suptropskom biomu. Vrste koje su se prije izdvajale u rod Fortunella, uključujući ''F. japonica'', ''F. margarita'', ''F. crassifolia'' i ''F. hindsii'', u ovom su širem taksonomskom shvaćanju uključene u Citrus japonica.<ref name="WFO "/> Zimzeleni je [[grm]] ili [[stablo]] visoko do približno 5 m, s deblom promjera do 20 cm. Grančice su brojne, a trnovi promjenjive veličine: na mladim izbojima mogu biti dugi do 5 cm, dok su na cvjetnim grančicama mnogo kraći. Listovi su jednolisnato sastavljeni, a katkad se na istoj biljci pojavljuju i prividno jednostavni [[listovi]]. Peteljka je duga 6–9 mm i usko okriljena. Plojka je eliptična do obrnuto eliptična, velika 4–6 × 1,5–3 cm, pri osnovi zaobljena do široko klinasta, prema vrhu nazubljena ili rijetko cjelovita, a na vrhu zaobljena i katkad kratko ušiljena.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su gotovo sjedeći, pojedinačni ili skupljeni u malene pazušne čuperke. [[Čaška]] ima četiri ili pet režnjeva. [[Latica]] je pet, bijele su i duge najviše oko 5 mm. [[Prašnik]]a je približno 20, a filamenti su povezani u četiri ili pet snopića. Plodnica je tro- ili četverogradna, približno jednako duga kao vrat; u svakom se pretincu nalaze tri ili četiri sjemena zametka.<ref name="WFO "/> U samoniklih kineskih populacija [[plod]] je svijetlonarančast do crven, kuglast do blago spljošten i promjera oko 9–10 mm. Kora je slatka i jestiva, dok je pulpa kisela. Plod sadrži tri ili četiri široko jajolike [[sjeme]]nke, glatke sjemene lupine; u njima se katkad razvija više zametaka, a supke su zelene. Cvate u travnju i svibnju, a plodovi dozrijevaju od listopada do prosinca. Uzgojni kumkvati imaju znatno veće, kuglaste ili duguljaste plodove koji se najčešće jedu cijeli, zajedno s korom.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000608080;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == {{div col|cols=3}} Homotipski: * ''Citrus × aurantium var. japonica'' <small>(Thunb.) Hook.f.</small> in Bot. Mag. 100: t. 6128 (1874) * ''Citrus × aurantium subsp. japonica'' <small>(Thunb.) Engl.</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 199 (1896) * ''Fortunella japonica'' <small>(Thunb.) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 171 (1915) Heterotipski: * ''Atalantia hindsii'' <small>(Champ. ex Benth.) Oliv.</small> in G.Bentham, Fl. Hongk.: 51 (1861) * ''× Citrofortunella madurensis'' <small>(Lour.) D.Rivera, Obón, De la Torre & A.Barber</small> in D.Rivera & al., Varied. Trad. Frut. Cuenca Río Segura Cat. Etnobot.: 191 (1998) * ''Citrus × aurantium var. globifera'' <small>Engl.</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 199 (1896) * ''Citrus × aurantium subvar. madurensis'' <small>(Lour.) Engl.</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 199 (1896) * ''Citrus × aurantium subvar. margarita'' <small>(Lour.) Engl.</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 199 (1896) * ''Citrus × aurantium var. olivicormis'' <small>Risso ex Loisel.</small> in H.L.Duhamel du Monceau, Traité Arbr. Arbust., nouv. éd. 7: 95 (1819) * ''Citrus × aurantium subvar. spinosa'' <small>Siebold & Zucc. ex Engl.</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 199 (1896) * ''Citrus hindsii'' <small>(Champ. ex Benth.) Govaerts</small> in World Checkl. Seed Pl. 3(1): 15 (1999) * ''Citrus inermis'' <small>Roxb.</small> in Fl. Ind., ed. 1832. 3: 393 (1832) * ''Citrus japonica subf. crassifolia'' <small>(Swingle) M.Hiroe</small> in Forest Pl. Hist. Jap. Islands 1: 217 (1974) * ''Citrus japonica var. fructu-elliptica'' <small>Siebold & Zucc.</small> in Fl. Jap. (Lugduni) 1: 35 (1836) * ''Citrus japonica subf. hindsii'' <small>(Champ. ex Benth.) M.Hiroe</small> in Forest Pl. Hist. Jap. Islands 1: 217 (1974) * ''Citrus japonica var. madurensis'' <small>(Lour.) Guillaumin</small> in Agric. Prat. Pays Chauds, n.s., 14: 121 (1932) * ''Citrus japonica subf. margarita'' <small>(Lour.) M.Hiroe</small> in Forest Pl. Hist. Jap. Islands 1: 217 (1974) * ''Citrus madurensis'' <small>Lour.</small> in Fl. Cochinch.: 467 (1790) * ''Citrus margarita'' Lour. in Fl. Cochinch.: 467 (1790) * ''Citrus × nobilis var. microcarpa'' <small>Hassk.</small> in Flora 25(2, Beibl. 3): 43 (1842) * ''Fortunella bawangica'' <small>C.C.Huang</small> in Rhodora 111: 537 (2010) * ''Fortunella crassifolia'' <small>Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 4: 172 (1915) * ''Fortunella hindsii'' <small>(Champ. ex Benth.) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 175 (1915) * ''Fortunella hindsii var. chintou'' <small>Swingle</small> in J. Arnold Arbor. 21: 130 (1940) * ''Fortunella japonica var. margarita'' <small>(Lour.) Makino</small> in Ill. Fl. Nippon: 385 (1940) * ''Fortunella margarita'' <small>(Lour.) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 170 (1915) * ''Sclerostylis hindsii'' <small>Champ. ex Benth.</small> in Hooker's J. Bot. Kew Gard. Misc. 3: 327 (1851) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] 66g9su1omnch339ezmngpda4zo1c6f2 0 615031 7570089 7087726 2026-08-05T10:48:48Z Zeljko 1196 7570089 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Pomelo | slika = Pomelo fruit.jpg | kraljevstvo = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] |classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = ''[[Citrus]]'' | species = '''''C. maxima''''' | dvoimeno = ''Citrus maxima'' | dvoimeno_autorstvo = (Burm.) Merr. |}} [[Datoteka:Aranger Citrus maxima.jpg|mini|desno|Stablo]] '''Pomelo''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Citrus maxima''; sin. ''Citrus grandis'') je član [[Agrumi|agruma]] u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodna je voćka koja nije stvorena križanjem drugih agruma.<ref name="morton1">{{cite web|last=Morton|first=Julia F.|date=1987|title=Pummelo: ''Citrus maxima''|url=http://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/pummelo.html|access-date=31 January 2020|work=Fruits of warm climates|publisher=NewCROP, New Crop Resource Online Program, Center for New Crops and Plant Products, Purdue University|pages=147–151|via=purdue.edu}}</ref> Pomelo potječe iz jugoistočne [[Azija|Azije]] te se katkad naziva [[tajland]]skim ili [[Kina|kineskim]] [[grejpfrut]]om. U [[Kineska kultura|kineskoj kulturi]], pomelo je simbol prosperiteta i sreće, a često se nalazi i na meniju lokalnih kuhinja kao neizbježan dio mnogobrojnih tradicionalnih jela. Koristi se i za pripremu [[desert]]a.<ref>{{Citiranje weba|title=Grapefruit|url=https://hort.purdue.edu/newcrop/morton/grapefruit.html|access-date=2023-05-28|website=hort.purdue.edu}}</ref> == Etimologija == Specifični pridjev maxima znači „najveća” i odnosi se na vrlo velike plodove. Često susretano ime Citrus grandis (L.) Osbeck Kew vodi kao sinonim. Basionim je Aurantium maximum Burm.<ref name="WFO "/> == Morfologija == ''Citrus maxima'' prihvaćena je vrsta rutovki (''[[Rutaceae]]''), poznata pod hrvatskim nazivom pomelo. Stablo je podrijetlom od [[Assam]]a i istočne [[Himalaja|Himalaje]] do Mjanmara, Tajlanda, Laosa, Kambodže i Vijetnama, a danas se uzgaja i udomaćeno je u mnogim tropskim krajevima. Raste prvenstveno u vlažnom tropskom biomu.<ref name="WFO "/> Mlade su [[Grana|grane]] često ljubičaste, spljoštene i bridaste. Mlade grane, naličje [[List|list]]ova, stapke [[cvat]]ova i plodnice dlakavi su. Peteljka je izrazito okriljena, duga 2–4 cm i široka do 3 cm. Plojka je široko jajolika do eliptična, obično velika 9–16 × 4–8 cm ili veća, debela i tamnozelena; pri osnovi je zaobljena, a na vrhu zaobljena do tupa i katkad završava kratkim šiljkom.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su pojedinačni ili skupljeni u grozdove. Cvjetni su [[pup]]ovi najčešće ljubičasti, rjeđe mliječnobijeli. [[Čaška]] je tro- do peterorežnjasta, a latice su duge 1,5–2 cm. Prašnika je 25–35, pri čemu neki mogu ostati nepotpuno razvijeni. Vrat je dug i debeo.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je kuglast, spljošten, kruškolik ili široko obrnuto stožast hesperidij, najčešće širi od 10 cm. Pri dozrijevanju je blijedožut do žućkastozelen, s velikim i istaknutim uljnim žlijezdama. Usplođe je debelo i spužvasto, a pulpa je podijeljena na 10–15, rijetko do 19 segmenata te može biti bijela, ružičasta, crvenkasta ili rijetko mliječnožuta. Plod može sadržavati do 200 sjemenki, ali postoje i besjemeni uzgojni oblici.<ref name="WFO "/> [[Sjeme]]nke su nepravilna oblika, s jasno izraženim grebenima; mnoge mogu ostati nerazvijene. Razvijena sjemenka najčešće ima jedan zametak s mliječnobijelim supkama. Plodovi se jedu svježi i prerađuju, a vrsta se upotrebljava i u tradicionalnoj medicini. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000608138;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Ljekovitost == Različiti dijelovi pomela tradicionalno se upotrebljavaju u azijskoj medicini. [[Ulja|Ulje]] dobiveno iz listova primjenjuje se kod kožnih tegoba, [[Glavobolja|glavobolje]] i bolova u trbuhu, kora ploda protiv kašlja i oteklina, a cvjetovi kao sredstvo za smirenje kod tjeskobe i poremećaja spavanja. Plod se tradicionalno rabio i kod probavnih tegoba, astme, štucanja i kašlja.<ref name="Science "/> Pulpa, kora, listovi i eterično ulje sadržavaju [[Flavonoid|flavonoide]], [[Limonoidi|limonoide]], [[Kumarin|kumarin]]e, fenolne kiseline, karotenoide i druge biološki aktivne spojeve. Njihovi su ekstrakti u laboratorijskim istraživanjima i pokusima na životinjama pokazali antioksidacijsko, antimikrobno, protuupalno, antihiperlipidemijsko, antidijabetičko i hepatoprotektivno djelovanje. Klinička istraživanja zasad su malobrojna, pa se pomelo ne može smatrati dokazanim lijekom za navedene bolesti.<ref name="Science "/> Pomelo sadržava furanokumarine koji mogu utjecati na crijevne enzime i prijenosnike lijekova. U kliničkom istraživanju sok pomela povećao je bioraspoloživost ciklosporina, pa može izazivati interakcije s pojedinim lijekovima slično grejpu. <ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/topics/agricultural-and-biological-sciences/citrus-maxima Citrus Maxima], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> Citrus maxima on Hong Kong Market.jpg|Pomelo na prodajnom mjestu u Hong Kongu Citrus maxima - Alipore - Kolkata 2013-02-10 4592.JPG|Plod. Pummelo whole and half.jpg|Plod . </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.catalogueoflife.org/col/search/scientific/genus/Citrus/species/maxima/match/1/match/1 Citrus species maxima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180516015254/http://www.catalogueoflife.org/col/search/scientific/genus/Citrus/species/maxima/match/1/match/1 |date=16. svibnja 2018. }} * [https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxonomydetail.aspx?id=10744 gringlobal] * [https://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=501574#null search_topic] * [http://www.theplantlist.org/ theplantlist] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190523171514/http://www.theplantlist.org/ |date=23. svibnja 2019. }} * [http://www.zdravahrana.com/info/abc-ishrane/pomelo.html] * [http://www.calobonga.com/calorieCounter/food/9295/0/calorie-counter.lz Pomelo Nutrition Information] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120501114652/http://www.calobonga.com/calorieCounter/food/9295/0/calorie-counter.lz |date=1. svibnja 2012. }} from USDA SR 22 database * [http://www.itfnet.org/v1/2013/03/2406/ Pomelo: The "lucky" giant citrus] [[Kategorija:Agrumi]] shnvs9p282q948mjifua41tdcrjgqbw 7570094 7570089 2026-08-05T10:57:39Z Zeljko 1196 /* Galerija */ 7570094 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Pomelo | slika = Pomelo fruit.jpg | kraljevstvo = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] |classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = ''[[Citrus]]'' | species = '''''C. maxima''''' | dvoimeno = ''Citrus maxima'' | dvoimeno_autorstvo = (Burm.) Merr. |}} [[Datoteka:Aranger Citrus maxima.jpg|mini|desno|Stablo]] '''Pomelo''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Citrus maxima''; sin. ''Citrus grandis'') je član [[Agrumi|agruma]] u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodna je voćka koja nije stvorena križanjem drugih agruma.<ref name="morton1">{{cite web|last=Morton|first=Julia F.|date=1987|title=Pummelo: ''Citrus maxima''|url=http://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/pummelo.html|access-date=31 January 2020|work=Fruits of warm climates|publisher=NewCROP, New Crop Resource Online Program, Center for New Crops and Plant Products, Purdue University|pages=147–151|via=purdue.edu}}</ref> Pomelo potječe iz jugoistočne [[Azija|Azije]] te se katkad naziva [[tajland]]skim ili [[Kina|kineskim]] [[grejpfrut]]om. U [[Kineska kultura|kineskoj kulturi]], pomelo je simbol prosperiteta i sreće, a često se nalazi i na meniju lokalnih kuhinja kao neizbježan dio mnogobrojnih tradicionalnih jela. Koristi se i za pripremu [[desert]]a.<ref>{{Citiranje weba|title=Grapefruit|url=https://hort.purdue.edu/newcrop/morton/grapefruit.html|access-date=2023-05-28|website=hort.purdue.edu}}</ref> == Etimologija == Specifični pridjev maxima znači „najveća” i odnosi se na vrlo velike plodove. Često susretano ime Citrus grandis (L.) Osbeck Kew vodi kao sinonim. Basionim je Aurantium maximum Burm.<ref name="WFO "/> == Morfologija == ''Citrus maxima'' prihvaćena je vrsta rutovki (''[[Rutaceae]]''), poznata pod hrvatskim nazivom pomelo. Stablo je podrijetlom od [[Assam]]a i istočne [[Himalaja|Himalaje]] do Mjanmara, Tajlanda, Laosa, Kambodže i Vijetnama, a danas se uzgaja i udomaćeno je u mnogim tropskim krajevima. Raste prvenstveno u vlažnom tropskom biomu.<ref name="WFO "/> Mlade su [[Grana|grane]] često ljubičaste, spljoštene i bridaste. Mlade grane, naličje [[List|list]]ova, stapke [[cvat]]ova i plodnice dlakavi su. Peteljka je izrazito okriljena, duga 2–4 cm i široka do 3 cm. Plojka je široko jajolika do eliptična, obično velika 9–16 × 4–8 cm ili veća, debela i tamnozelena; pri osnovi je zaobljena, a na vrhu zaobljena do tupa i katkad završava kratkim šiljkom.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su pojedinačni ili skupljeni u grozdove. Cvjetni su [[pup]]ovi najčešće ljubičasti, rjeđe mliječnobijeli. [[Čaška]] je tro- do peterorežnjasta, a latice su duge 1,5–2 cm. Prašnika je 25–35, pri čemu neki mogu ostati nepotpuno razvijeni. Vrat je dug i debeo.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je kuglast, spljošten, kruškolik ili široko obrnuto stožast hesperidij, najčešće širi od 10 cm. Pri dozrijevanju je blijedožut do žućkastozelen, s velikim i istaknutim uljnim žlijezdama. Usplođe je debelo i spužvasto, a pulpa je podijeljena na 10–15, rijetko do 19 segmenata te može biti bijela, ružičasta, crvenkasta ili rijetko mliječnožuta. Plod može sadržavati do 200 sjemenki, ali postoje i besjemeni uzgojni oblici.<ref name="WFO "/> [[Sjeme]]nke su nepravilna oblika, s jasno izraženim grebenima; mnoge mogu ostati nerazvijene. Razvijena sjemenka najčešće ima jedan zametak s mliječnobijelim supkama. Plodovi se jedu svježi i prerađuju, a vrsta se upotrebljava i u tradicionalnoj medicini. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000608138;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Ljekovitost == Različiti dijelovi pomela tradicionalno se upotrebljavaju u azijskoj medicini. [[Ulja|Ulje]] dobiveno iz listova primjenjuje se kod kožnih tegoba, [[Glavobolja|glavobolje]] i bolova u trbuhu, kora ploda protiv kašlja i oteklina, a cvjetovi kao sredstvo za smirenje kod tjeskobe i poremećaja spavanja. Plod se tradicionalno rabio i kod probavnih tegoba, astme, štucanja i kašlja.<ref name="Science "/> Pulpa, kora, listovi i eterično ulje sadržavaju [[Flavonoid|flavonoide]], [[Limonoidi|limonoide]], [[Kumarin|kumarin]]e, fenolne kiseline, karotenoide i druge biološki aktivne spojeve. Njihovi su ekstrakti u laboratorijskim istraživanjima i pokusima na životinjama pokazali antioksidacijsko, antimikrobno, protuupalno, antihiperlipidemijsko, antidijabetičko i hepatoprotektivno djelovanje. Klinička istraživanja zasad su malobrojna, pa se pomelo ne može smatrati dokazanim lijekom za navedene bolesti.<ref name="Science "/> Pomelo sadržava furanokumarine koji mogu utjecati na crijevne enzime i prijenosnike lijekova. U kliničkom istraživanju sok pomela povećao je bioraspoloživost ciklosporina, pa može izazivati interakcije s pojedinim lijekovima slično grejpu. <ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/topics/agricultural-and-biological-sciences/citrus-maxima Citrus Maxima], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> Citrus maxima on Hong Kong Market.jpg|Pomelo na prodajnom mjestu u Hong Kongu Citrus maxima - Alipore - Kolkata 2013-02-10 4592.JPG|Plod. Pummelo whole and half.jpg|Plod . </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Aurantium maximum'' <small>Burm.</small> in Auctuarium, sign. Z: 1, verso (1755) Heterotipski: * ''Aurantium decumana'' <small>(L.) Mill.</small> in Gard. Dict., ed. 8.: n.° 4 (1768) * ''Citrus × aurantium var. decumana'' <small>L.</small> in Sp. Pl., ed. 2.: 1101 (1763), nom. illeg. * ''Citrus × aurantium var. grandis'' <small>L.</small> in Sp. Pl.: 783 (1753) * ''Citrus × aurantium f. grandis'' <small>(L.) M.Hiroe</small> in Forest Pl. Hist. Jap. Islands 1: 223 (1974) * ''Citrus costata'' <small>Raf.</small> in Sylva Tellur.: 142 (1838) * ''Citrus decumana'' <small>L.</small> in Syst. Nat., ed. 12. 2: 508 (1767), nom. illeg. superfl. * ''Citrus grandis'' <small>(L.) Osbeck</small> in Dagb. Ostind. Resa: 98 (1757) * ''Citrus grandis f. buntan'' <small>Hayata</small> in Icon. Pl. Formosan. 8: 17 (1919) * ''Citrus grandis var. oblonga'' Hassk. in Flora 25(2, Beibl. 3): 44 (1842) * ''Citrus grandis var. sabon'' <small>(Siebold) Karaya</small> in Sborn. Nauchn. Trudov Prikl. Bot. Genet. Selekts. 112: 65 (1987) * ''Citrus grandis var. sphaerocarpos'' <small>Hassk.</small> in Flora 25(2, Beibl. 3): 44 (1842) * ''Citrus grandis var. yamabuki'' <small>(Yu.Tanaka) Karaya</small> in Sborn. Nauchn. Trudov Prikl. Bot. Genet. Selekts. 112: 65 (1987) * ''Citrus obovoidea'' <small>Takahashi</small> in Kankitsu: 84 (1931) * ''Citrus pampelmos'' <small>Risso</small> in Hist. Nat. Prod. Eur. Mérid. 1: 412 (1826) * ''Citrus pompelmos'' <small>Risso</small> in Fl. Nice: 83 (1844) * ''Citrus sabon'' <small>Siebold ex Hayata</small> in Icon. Pl. Formosan. 8: 18 (1919) * ''Citrus yamabuki'' <small>Yu.Tanaka</small> in Icon. Jap. Citrus Fruits 1: 224 (1946), not validly publ. * ''Sarcodactilis helicteroides'' <small>C.F.Gaertn.</small> in Suppl. Carp.: 39 (1805) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.catalogueoflife.org/col/search/scientific/genus/Citrus/species/maxima/match/1/match/1 Citrus species maxima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180516015254/http://www.catalogueoflife.org/col/search/scientific/genus/Citrus/species/maxima/match/1/match/1 |date=16. svibnja 2018. }} * [https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxonomydetail.aspx?id=10744 gringlobal] * [https://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=501574#null search_topic] * [http://www.theplantlist.org/ theplantlist] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190523171514/http://www.theplantlist.org/ |date=23. svibnja 2019. }} * [http://www.zdravahrana.com/info/abc-ishrane/pomelo.html] * [http://www.calobonga.com/calorieCounter/food/9295/0/calorie-counter.lz Pomelo Nutrition Information] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120501114652/http://www.calobonga.com/calorieCounter/food/9295/0/calorie-counter.lz |date=1. svibnja 2012. }} from USDA SR 22 database * [http://www.itfnet.org/v1/2013/03/2406/ Pomelo: The "lucky" giant citrus] [[Kategorija:Agrumi]] 72zznfm6dxfx1ttt51y6pl9vv7ed0s1 7570096 7570094 2026-08-05T10:58:35Z Zeljko 1196 /* Ljekovitost */ 7570096 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Pomelo | slika = Pomelo fruit.jpg | kraljevstvo = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] |classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = ''[[Citrus]]'' | species = '''''C. maxima''''' | dvoimeno = ''Citrus maxima'' | dvoimeno_autorstvo = (Burm.) Merr. |}} [[Datoteka:Aranger Citrus maxima.jpg|mini|desno|Stablo]] '''Pomelo''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Citrus maxima''; sin. ''Citrus grandis'') je član [[Agrumi|agruma]] u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodna je voćka koja nije stvorena križanjem drugih agruma.<ref name="morton1">{{cite web|last=Morton|first=Julia F.|date=1987|title=Pummelo: ''Citrus maxima''|url=http://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/pummelo.html|access-date=31 January 2020|work=Fruits of warm climates|publisher=NewCROP, New Crop Resource Online Program, Center for New Crops and Plant Products, Purdue University|pages=147–151|via=purdue.edu}}</ref> Pomelo potječe iz jugoistočne [[Azija|Azije]] te se katkad naziva [[tajland]]skim ili [[Kina|kineskim]] [[grejpfrut]]om. U [[Kineska kultura|kineskoj kulturi]], pomelo je simbol prosperiteta i sreće, a često se nalazi i na meniju lokalnih kuhinja kao neizbježan dio mnogobrojnih tradicionalnih jela. Koristi se i za pripremu [[desert]]a.<ref>{{Citiranje weba|title=Grapefruit|url=https://hort.purdue.edu/newcrop/morton/grapefruit.html|access-date=2023-05-28|website=hort.purdue.edu}}</ref> == Etimologija == Specifični pridjev maxima znači „najveća” i odnosi se na vrlo velike plodove. Često susretano ime Citrus grandis (L.) Osbeck Kew vodi kao sinonim. Basionim je Aurantium maximum Burm.<ref name="WFO "/> == Morfologija == ''Citrus maxima'' prihvaćena je vrsta rutovki (''[[Rutaceae]]''), poznata pod hrvatskim nazivom pomelo. Stablo je podrijetlom od [[Assam]]a i istočne [[Himalaja|Himalaje]] do Mjanmara, Tajlanda, Laosa, Kambodže i Vijetnama, a danas se uzgaja i udomaćeno je u mnogim tropskim krajevima. Raste prvenstveno u vlažnom tropskom biomu.<ref name="WFO "/> Mlade su [[Grana|grane]] često ljubičaste, spljoštene i bridaste. Mlade grane, naličje [[List|list]]ova, stapke [[cvat]]ova i plodnice dlakavi su. Peteljka je izrazito okriljena, duga 2–4 cm i široka do 3 cm. Plojka je široko jajolika do eliptična, obično velika 9–16 × 4–8 cm ili veća, debela i tamnozelena; pri osnovi je zaobljena, a na vrhu zaobljena do tupa i katkad završava kratkim šiljkom.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su pojedinačni ili skupljeni u grozdove. Cvjetni su [[pup]]ovi najčešće ljubičasti, rjeđe mliječnobijeli. [[Čaška]] je tro- do peterorežnjasta, a latice su duge 1,5–2 cm. Prašnika je 25–35, pri čemu neki mogu ostati nepotpuno razvijeni. Vrat je dug i debeo.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je kuglast, spljošten, kruškolik ili široko obrnuto stožast hesperidij, najčešće širi od 10 cm. Pri dozrijevanju je blijedožut do žućkastozelen, s velikim i istaknutim uljnim žlijezdama. Usplođe je debelo i spužvasto, a pulpa je podijeljena na 10–15, rijetko do 19 segmenata te može biti bijela, ružičasta, crvenkasta ili rijetko mliječnožuta. Plod može sadržavati do 200 sjemenki, ali postoje i besjemeni uzgojni oblici.<ref name="WFO "/> [[Sjeme]]nke su nepravilna oblika, s jasno izraženim grebenima; mnoge mogu ostati nerazvijene. Razvijena sjemenka najčešće ima jedan zametak s mliječnobijelim supkama. Plodovi se jedu svježi i prerađuju, a vrsta se upotrebljava i u tradicionalnoj medicini. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000608138;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Ljekovitost == Različiti dijelovi pomela tradicionalno se upotrebljavaju u azijskoj medicini. [[Ulja|Ulje]] dobiveno iz listova primjenjuje se kod kožnih tegoba, [[Glavobolja|glavobolje]] i bolova u trbuhu, kora ploda protiv kašlja i oteklina, a cvjetovi kao sredstvo za smirenje kod tjeskobe i poremećaja spavanja. Plod se tradicionalno rabio i kod probavnih tegoba, astme, štucanja i kašlja.<ref name="Science "/> Pulpa, kora, listovi i eterično ulje sadržavaju [[Flavonoid|flavonoide]], [[Limonoidi|limonoide]], [[Kumarin|kumarin]]e, fenolne kiseline, karotenoide i druge biološki aktivne spojeve. Njihovi su ekstrakti u laboratorijskim istraživanjima i pokusima na životinjama pokazali antioksidacijsko, antimikrobno, protuupalno, antihiperlipidemijsko, antidijabetičko i hepatoprotektivno djelovanje. Klinička istraživanja zasad su malobrojna, pa se pomelo ne može smatrati dokazanim lijekom za navedene bolesti.<ref name="Science "/> Pomelo sadržava furanokumarine koji mogu utjecati na crijevne [[enzim]]e i prijenosnike lijekova. U kliničkom istraživanju sok pomela povećao je bioraspoloživost ciklosporina, pa može izazivati interakcije s pojedinim lijekovima slično [[grejp]]u. <ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/topics/agricultural-and-biological-sciences/citrus-maxima Citrus Maxima], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> Citrus maxima on Hong Kong Market.jpg|Pomelo na prodajnom mjestu u Hong Kongu Citrus maxima - Alipore - Kolkata 2013-02-10 4592.JPG|Plod. Pummelo whole and half.jpg|Plod . </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Aurantium maximum'' <small>Burm.</small> in Auctuarium, sign. Z: 1, verso (1755) Heterotipski: * ''Aurantium decumana'' <small>(L.) Mill.</small> in Gard. Dict., ed. 8.: n.° 4 (1768) * ''Citrus × aurantium var. decumana'' <small>L.</small> in Sp. Pl., ed. 2.: 1101 (1763), nom. illeg. * ''Citrus × aurantium var. grandis'' <small>L.</small> in Sp. Pl.: 783 (1753) * ''Citrus × aurantium f. grandis'' <small>(L.) M.Hiroe</small> in Forest Pl. Hist. Jap. Islands 1: 223 (1974) * ''Citrus costata'' <small>Raf.</small> in Sylva Tellur.: 142 (1838) * ''Citrus decumana'' <small>L.</small> in Syst. Nat., ed. 12. 2: 508 (1767), nom. illeg. superfl. * ''Citrus grandis'' <small>(L.) Osbeck</small> in Dagb. Ostind. Resa: 98 (1757) * ''Citrus grandis f. buntan'' <small>Hayata</small> in Icon. Pl. Formosan. 8: 17 (1919) * ''Citrus grandis var. oblonga'' Hassk. in Flora 25(2, Beibl. 3): 44 (1842) * ''Citrus grandis var. sabon'' <small>(Siebold) Karaya</small> in Sborn. Nauchn. Trudov Prikl. Bot. Genet. Selekts. 112: 65 (1987) * ''Citrus grandis var. sphaerocarpos'' <small>Hassk.</small> in Flora 25(2, Beibl. 3): 44 (1842) * ''Citrus grandis var. yamabuki'' <small>(Yu.Tanaka) Karaya</small> in Sborn. Nauchn. Trudov Prikl. Bot. Genet. Selekts. 112: 65 (1987) * ''Citrus obovoidea'' <small>Takahashi</small> in Kankitsu: 84 (1931) * ''Citrus pampelmos'' <small>Risso</small> in Hist. Nat. Prod. Eur. Mérid. 1: 412 (1826) * ''Citrus pompelmos'' <small>Risso</small> in Fl. Nice: 83 (1844) * ''Citrus sabon'' <small>Siebold ex Hayata</small> in Icon. Pl. Formosan. 8: 18 (1919) * ''Citrus yamabuki'' <small>Yu.Tanaka</small> in Icon. Jap. Citrus Fruits 1: 224 (1946), not validly publ. * ''Sarcodactilis helicteroides'' <small>C.F.Gaertn.</small> in Suppl. Carp.: 39 (1805) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.catalogueoflife.org/col/search/scientific/genus/Citrus/species/maxima/match/1/match/1 Citrus species maxima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180516015254/http://www.catalogueoflife.org/col/search/scientific/genus/Citrus/species/maxima/match/1/match/1 |date=16. svibnja 2018. }} * [https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxonomydetail.aspx?id=10744 gringlobal] * [https://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=501574#null search_topic] * [http://www.theplantlist.org/ theplantlist] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190523171514/http://www.theplantlist.org/ |date=23. svibnja 2019. }} * [http://www.zdravahrana.com/info/abc-ishrane/pomelo.html] * [http://www.calobonga.com/calorieCounter/food/9295/0/calorie-counter.lz Pomelo Nutrition Information] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120501114652/http://www.calobonga.com/calorieCounter/food/9295/0/calorie-counter.lz |date=1. svibnja 2012. }} from USDA SR 22 database * [http://www.itfnet.org/v1/2013/03/2406/ Pomelo: The "lucky" giant citrus] [[Kategorija:Agrumi]] i9hw6wi9v5up5bwz5tyth027xf0t790 0 615541 7570119 5082149 2026-08-05T11:56:59Z EmausBot 46911 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Citrus × aurantium]] 7570119 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Citrus × aurantium]] lw5ftw01r9fbrprqs2g8lehbopac2q2 0 615543 7570118 5082153 2026-08-05T11:56:48Z EmausBot 46911 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Citrus × aurantium]] 7570118 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Citrus × aurantium]] lw5ftw01r9fbrprqs2g8lehbopac2q2 0 616803 7569703 6819653 2026-08-04T15:37:48Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Nebeska mehanika|Nebeska mehanika]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Gravitacija|Gravitacija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569703 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Newton Cannon.svg|mini|240x240px|desno|'''[[Isaac Newton|Newtonov]] misaoni pokus''': ako bi [[top]] izvan atmosfere ispalio kuglu brzinom manjom od [[Brzina kruženja|prve kozmičke brzine]] (''v_k'' = 7,9 km/s), kugla bi imala putanju A ili B i pala bi na [[Zemlja|Zemlju]]; kugla ispaljena prvom kozmičkom brzinom postigla bi kružnu putanju C i gibala bi se stalnom [[orbitalna brzina|orbitalnom brzinom]]; kugla ispaljena još većom brzinom bi putovala po elipsi D promjenjivom brzinom; kugla ispaljena [[Brzina oslobađanja|drugom kozmičkom brzinom]] (''v_o'' = 11,2 km/s) bi putovala po [[hiperbola|hiperboli]] E do nekog iznosa opadajućom brzinom i više nikada ne bi pala na Zemlju.]] '''Bestežinsko stanje''' je stanje [[Tijelo (fizika)|fizikalnog tijela]] na koje prividno ne djeluje [[sila teže]] ([[gravitacija]]). U takvu se stanju nalaze [[astronaut]]i i svi predmeti u [[Svemirske letjelice|svemirskoj letjelici]] za vrijeme leta oko [[Zemlja|Zemlje]] takozvanom [[Orbitalna brzina|prvom kozmičkom brzinom]] ili 7,91 [[metar|km]]/[[sekunda|s]]. Zbog djelovanja [[Centrifugalna sila|centrifugalne sile]] poništava se djelovanje Zemljine gravitacije, pa u svemirskoj letjelici tijela i predmeti nemaju [[težina|težinu]], već lebde u prostoru bez obzira na svoju [[masa|masu]] (na primjer zrnce prašine, kap vode, čovjek). Tijekom dvaju letova Poljakov je proveo u svemiru ukupno 678 dana, 16 sati i 58 minuta.<ref name="HE"> {{Citiranje weba|title=Bestežinsko stanje|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/7284?ID=7284|url-status=live|access-date=2024-01-15|website=Hrvatska enciklopedija}}</ref> == Učinci == Jedna od posljedica bestežinskog stanja je nestanak istjecanja [[tekućine|tekućina]] iz svojih spremnika, što uzrokuje znatne teškoće kod smještaja tekućeg raketnog goriva i njegovog napajanja [[Raketa|raketnih motora]]. [[Datoteka:Candle Flame in Microgravity.jpg|mini|Plamen svijeće na svemirskoj postaji Mir]] U bestežinskom stanju nema [[Uzgon|uzgona]], stoga prestaje i [[Konvekcija|konventivni]] prijenos [[Tvar|tvari]] i [[Toplina|topline]], što u slučaju plamena znači da postaje kuglast. [[Datoteka:Foale ZeroG.jpg|mini|Astronauti unutar [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodne svemirske postaje]] oko Zemlje padaju jednako kao i sama postaja, stoga ne osjećaju težinu prema podlozi, tj. osjećaju bestežinsko stanje.]] Dosadašnji višemjesečni letovi astronauta pokazali su da bestežinsko stanje u pogledu [[fiziologija|fizioloških]] i bioloških učinaka nije nepremostiva teškoća i da se sustavnim treningom živi organizmi mogu osposobiti da i dulje vrijeme izdrže to fiziološki neprirodno stanje. Svjetski rekord neprekidnog boravka u bestežinskom stanju drži ruski astronaut i liječnik [[Valerij Poljakov]], koji je u [[Mir (svemirska postaja)|orbitalnoj postaji Mir]] ostvario misiju u trajanju 437 dana, 17 sati i 58 minuta (od 8. siječnja 1994. do 20. ožujka 1995). Tijekom dvaju letova Poljakov je u svemiru proveo ukupno 678 dana, 16 sati i 58 minuta.<ref name="HE"/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gravitacija]] dqnr1mlug5y0z6itfipla45sc5jxx36 7569704 7569703 2026-08-04T15:39:06Z Argo Navis 852 7569704 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Newton Cannon.svg|mini|300px|desno|'''[[Isaac Newton|Newtonov]] misaoni pokus''': ako bi [[top]] izvan atmosfere ispalio kuglu brzinom manjom od [[Brzina kruženja|prve kozmičke brzine]] (''v_k'' = 7,9 km/s), kugla bi imala putanju A ili B i pala bi na [[Zemlja|Zemlju]]; kugla ispaljena prvom kozmičkom brzinom postigla bi kružnu putanju C i gibala bi se stalnom [[orbitalna brzina|orbitalnom brzinom]]; kugla ispaljena još većom brzinom bi putovala po elipsi D promjenjivom brzinom; kugla ispaljena [[Brzina oslobađanja|drugom kozmičkom brzinom]] (''v_o'' = 11,2 km/s) bi putovala po [[hiperbola|hiperboli]] E do nekog iznosa opadajućom brzinom i više nikada ne bi pala na Zemlju.]] '''Bestežinsko stanje''' je stanje [[Tijelo (fizika)|fizikalnog tijela]] na koje prividno ne djeluje [[sila teže]] ([[gravitacija]]). U takvu se stanju nalaze [[astronaut]]i i svi predmeti u [[Svemirske letjelice|svemirskoj letjelici]] za vrijeme leta oko [[Zemlja|Zemlje]] takozvanom [[Orbitalna brzina|prvom kozmičkom brzinom]] ili 7,91 [[metar|km]]/[[sekunda|s]]. Zbog djelovanja [[Centrifugalna sila|centrifugalne sile]] poništava se djelovanje Zemljine gravitacije, pa u svemirskoj letjelici tijela i predmeti nemaju [[težina|težinu]], već lebde u prostoru bez obzira na svoju [[masa|masu]] (na primjer zrnce prašine, kap vode, čovjek). Tijekom dvaju letova Poljakov je proveo u svemiru ukupno 678 dana, 16 sati i 58 minuta.<ref name="HE"> {{Citiranje weba|title=Bestežinsko stanje|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/7284?ID=7284|url-status=live|access-date=2024-01-15|website=Hrvatska enciklopedija}}</ref> == Učinci == [[Datoteka:Candle Flame in Microgravity.jpg|mini|300px|lijevo|Plamen svijeće na svemirskoj postaji Mir]] [[Datoteka:Foale ZeroG.jpg|mini|300px|lijevo|Astronauti unutar [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodne svemirske postaje]] oko Zemlje padaju jednako kao i sama postaja, stoga ne osjećaju težinu prema podlozi, tj. osjećaju bestežinsko stanje.]] Jedna od posljedica bestežinskog stanja je nestanak istjecanja [[tekućine|tekućina]] iz svojih spremnika, što uzrokuje znatne teškoće kod smještaja tekućeg raketnog goriva i njegovog napajanja [[Raketa|raketnih motora]]. U bestežinskom stanju nema [[uzgon]]a, stoga prestaje i [[Konvekcija|konventivni]] prijenos [[tvar]]i i [[Toplina|topline]], što u slučaju plamena znači da postaje kuglast. Dosadašnji višemjesečni letovi astronauta pokazali su da bestežinsko stanje u pogledu [[fiziologija|fizioloških]] i bioloških učinaka nije nepremostiva teškoća i da se sustavnim treningom živi organizmi mogu osposobiti da i dulje vrijeme izdrže to fiziološki neprirodno stanje. Svjetski rekord neprekidnog boravka u bestežinskom stanju drži ruski astronaut i liječnik [[Valerij Poljakov]], koji je u [[Mir (svemirska postaja)|orbitalnoj postaji Mir]] ostvario misiju u trajanju 437 dana, 17 sati i 58 minuta (od 8. siječnja 1994. do 20. ožujka 1995). Tijekom dvaju letova Poljakov je u svemiru proveo ukupno 678 dana, 16 sati i 58 minuta.<ref name="HE"/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gravitacija]] e5whu634euct8hfrpasab997qicfo1n 0 625395 7569706 7167750 2026-08-04T15:41:02Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Orbite]]; ±[[Kategorija:Nebeska mehanika]]→[[Kategorija:Astrodinamika]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569706 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Newton Cannon.svg|mini|300px|desno|Newtonova zamišljena topovska kugla: ako bi [[top]] na nekoj uzvisini ispalio kuglu s [[brzina|brzinom]] manjom od [[orbitalna brzina|brzine kruženja]] (''v_k'' = 7,9 km/s ili prva kozmička brzina) ona bi imala putanju A ili B i pala bi na [[Zemlja|Zemlju]]; ako bi kugla išla brzinom kruženja ona bi imala kružnu putanju C i gibala bi se stalnom brzinom; ako bi kugla krenula brzinom većom od brzine kruženja ona bi putovala po elipsi D; ako bi kugla krenula brzinom većom od [[brzina oslobađanja|brzine oslobađanja]] (''v_o'' = 11,2 km/s = [[druga kozmička brzina]]) ona bi putovala po [[hiperbola|hiperboli]] E i napustila bi [[Zemlja|Zemlju]].]] [[datoteka:STS120LaunchHiRes.jpg|mini|300px|desno|Za [[Zemlja|Zemlju]] (''M'' = 6 ∙10²⁴ [[kilogram|kg]]) brzina kruženja ili [[orbitalna brzina]] na samoj površini (''r'' = 6 378 [[metar|km]]) iznosila bi 7 910 [[Metar u sekundi|m/s]] ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. ]] '''Brzina kruženja''' ili '''prva kozmička brzina''' ''v_k'' ovisi o [[Gravitacijska konstanta|gravitacijskoj konstanti]] [[nebesko tijelo|nebeskoga tijela]] ''G'', njegovoj [[masa|masi]] ''M'' i o [[polumjer]]u kružne [[putanja|staze]] ''r'': :<math> v_k = \sqrt{\frac{G \cdot M}{r}} </math> Iako zbog [[Otpor sredstva|otpora]] [[atmosfera|atmosfere]] staze [[umjetni satelit|satelit]]a oko [[Zemlja|Zemlje]] na visinama manjima od 200 [[kilometar]]a nisu moguće, prva kozmička brzina na površini Zemlje teoretski iznosi 7,91 [[Metar u sekundi|km/s]], na površini [[Mjesec]]a 1,68 km/s, [[Mars]]a 3,56 km/s.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/33595 |title=kozmička brzina |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2018.}}</ref> === Kruženje satelita === Isaac Newton je shvatio da je [[kružno gibanje]] sastavljeno od dviju komponenti, od gibanja [[Jednoliko pravocrtno gibanje|stalnom brzinom po pravcu]] i od [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednoliko ubrzanog gibanja]] sa smjerom prema središtu kruženja. Kad ne bi bilo [[gravitacija|privlačenja]], tijelo bi jednolikom brzinom ''v_k'' odmicalo po pravcu i za vrijeme ''t'' prešlo put ''v_k∙t''. No istodobno, zbog gravitacijskog privlačenja, tijelo pada prema centru i u tom padu, u vrijeme ''t'', prevali put ''gt²/2''. Ako tijelo ipak ostaje na [[kružnica|kružnici]], mora biti da ono u vrijeme ''t'' za toliko odmakne od kružnice za koliko ujedno i padne na kružnicu! Taj proces prisutan je na svakom mjestu kružnice, na svakom ma kako malom odsječku puta. Ako bi brzina gibanja ''v'' bila manja od [[Orbitalna brzina|brzine kruženja]] ''v_k'', to tijelo bi zbog slobodnog pada prišlo središtu Zemlje više nego što bi se u jednolikom gibanju po pravcu od nje odmaknulo, pa bi tako prelazilo s kružnice većeg [[polumjer]]a na kružnicu manjeg polumjera, te bi u spirali napokon palo na Zemlju. Prisilimo li neko tijelo da se na vrtuljku giba brzinom ''v'', tada ono u smjeru prema centru ima ubrzanje ''g'' ([[centripetalna sila|centripetalno ubrzanje]]). Između brzine gibanja ''v'' po kružnoj stazi polumjera ''r'' i centripetalne akceleracije ''g'' postoji veza: :<math> g = \frac{v^2}{r} </math> Giba li se tijelo po kružnici i pojačamo li centripetalnu silu, porast će i ubrzanje i brzina. No ako je sila privlačenja gravitacijska, a u centru gibanja nalazi se masa ''M'', tada je centripetalna akceleracija posve određena i jednaka izrazu: :<math>g = G \cdot \frac{M}{r^2}\ </math> Tim uvjetom se za dani polumjer staze od svih mogućih centripetalnih ubrzanja odabire samo jedno ubrzanje (akceleracija), a njoj odgovara samo jedna, posve određena brzina. Izjednačavanjem gornjih dvaju izraza, dobivamo: :<math>v = v_k = \sqrt{\frac{G \cdot M}{r}} </math> Za [[Zemlja|Zemlju]] (''M'' = 6 ∙10²⁴ [[kilogram|kg]]) '''brzina kruženja''' ili [[orbitalna brzina]] na samoj površini (''r'' = 6 378 [[metar|km]]) iznosila bi 7 910 [[Metar u sekundi|m/s]] ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Na svakoj drugoj razini iznad površine Zemlje brzina kruženja ima drugu vrijednost.<ref> [[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989. </ref> == Kozmička brzina == {{Glavni|Kozmička brzina}} '''Kozmička brzina''' je [[brzina]] koju treba postići [[fizikalno tijelo]] (na primjer [[Prirodni satelit|prirodni]] ili [[umjetni satelit]]) kako bi se i bez dodatne [[sila|sile]] [[potisak|potiska]] nastavilo kretati [[krug|kružnom]] [[putanja|stazom]] oko nekoga [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] (prva kozmička brzina), oslobodilo njegova [[gravitacijsko polje|gravitacijskoga polja]] i počelo udaljavati [[Parabola|paraboličnom]] stazom ([[druga kozmička brzina]]), odnosno oslobodilo gravitacijskog utjecaja [[Sunce|Sunca]] ('''treća kozmička brzina'''). [[Centrifugalna sila]] tijela koje je postiglo prvu kozmičku brzinu izjednačava se s privlačnom silom planeta. Ako zbog nekog razloga, na primjer zbog sudara s česticama prašine ili plinova iz atmosfere, ne dođe do postupnog opadanja brzine, tijelo se zauvijek kreće po prvobitnoj kružnoj stazi. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Astrodinamika]] [[Kategorija:Orbite]] 8m6l1qumtzzfv3us9sbw692opt4ycjd 0 625631 7569741 6029025 2026-08-04T16:42:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569741 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Gorica | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Hrvatski rukometni klub Gorica | nadimak = | godina osnivanja = 1955. | godina prestanka rada = | dvorana = Gradska dvorana Velika Gorica | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[Premijer liga (rukomet)|Premijer liga]] | sezona = 2017./18. | plasman = 9. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= }} '''Hrvatski rukometni klub "Gorica"''' ('''''HRK Gorica; Gorica''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Velika Gorica|Velike Gorice]], [[Zagrebačka županija]]. U sezoni 2017./18. prva momčad kluba je osvojila 9. mjesto u [[Hrvatska rukometna prvenstva|hrvatskoj "Premijer ligi"]], dok je druga momčad osvojila 9. mjesto u ''3. HRL - "Središte"''. == O klubu == U [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]] se [[rukomet]] igra od 1955. godine i tada dolazi do osnutka kluba '''''RK "Radnik"''''', koji djeluje do 1963. godine, kada se privremeno gasi. Klub potom obnavlja rad 1968. i djeluje do 1969. Klub obnavlja rad 1977. godine, te nastupa uglavnom u ''Međuopćinskoj ligi''. ''"Radnik"'' je 1990. godine ostvario plasman u ''Hrvatsku rukometnu ligu''. U prvoj sezoni po osamostaljenju [[Hrvatska|Hrvatske]] i početka [[Domovinski rat|Domovinskog Rata]], 1992. godine, ''Radnik'' osvaja skupinu ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL]]''. Tijekom 1992. godine se mijenja ime u '''''Gorica''''', te klub nastupa u ''1. B HRL'' do sezone 1998./99, a potom ponovno u ''2. HRL'', te ''3. HRL - Središte'', koju osvaja 2001. godine, i ulazi u ''2. HRL - Zapad'', koju osvaja u sezoni 2003./04., kada i ostvaruje plasman u tada [[Premijer liga (rukomet)|''1. HRL'' (kasnije ''Premijer ligu'')]], u kojoj igra do 2008. godine, a vraća se u najviši stupanj hrvatske lige 2010. godine, u kojoj dalje nastupa. U sezoni 2017./18. je ''Gorica'' nastupila u [[Kup EHF|EHF kupu]]. == Uspjesi == ; [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL]] * prvak: 2009./10. ; [[Hrvatski rukometni kup]] * 3. mjesto: 2004./05. == Poznati igrači == == Poveznice == * [http://www.hrk-gorica.hr/ hrk-gorica.hr - službene stranice] * [https://www.facebook.com/hrkgorica/ HRK Gorica, facebook stranica] * [http://hrs.hr/natjecanja-2/sva-natjecanja/ hrs.hr, ''Gorica'', rezultati] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180822050240/http://hrs.hr/natjecanja-2/sva-natjecanja/ |date=22. kolovoza 2018. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/hrvatski-rukometni-klub-gorica/ sportilus.com, ''Hrvatski rukometni klub Gorica''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180822113532/https://www.sportilus.com/klubovi/hrvatski-rukometni-klub-gorica/ |date=22. kolovoza 2018. }} * [http://www.rszz.info/index.php?option=com_content&view=article&id=86%3Ahrk-gorica&catid=52&Itemid=2 rszz.info, rszz.info - Rukometni savez Zagrebačke županije, HRK Gorica] * [http://europeancup.eurohandball.com/ehfc/men/2017-18/clubs/23758/HRK+Gorica eurohandball.com, HRK Gorica] == Izvori == * [http://www.hrk-gorica.hr/o-klubu hrk-gorica.hr, ''O klubu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180822114857/http://www.hrk-gorica.hr/o-klubu |date=22. kolovoza 2018. }}, pristupljeno 22. kolovoza 2018. {{izvori}} {{mrva-ruk}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Zagrebačkoj županiji|Gorica]] [[Kategorija:Velika Gorica]] 0wktnfv0t8x7mmon4aq5nt1om90tops 0 626004 7569929 7085935 2026-08-05T02:43:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569929 wikitext text/x-wiki '''Hrvatski nacionalni skupni katalog''' je hrvatski [[skupni katalog]]. == Kapaciteti == Prvi je i jedinstveni distribuirani skupni katalog u Hrvatskoj. Korisnicima omogućuje uslugu pronalaženja informacija o tiskanim i elektroničkim izvorima. Obuhvaća više od 45 knjižničnih kataloga visokoškolskih i specijalnih [[knjižnica]], uključujući katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Sadrži konsolidirane i deduplicirane [[metapodatak|metapodatke]] za više od 1 500 000 [[bibliografski zapis|bibliografskih zapisa]]. Korisnicima pruža informacije o lokaciji pronađene jedinice građe, podatke o statusu dostupnosti te raspoloživosti primjerka za posudbu u realnom vremenu. Hrvatski nacionalni skupni katalog zajednički je doprinos svih uključenih institucija u izgradnji nacionalne informacijske infrastrukture.<ref name="NSK">[http://www.nsk.hr/u-nsk-svecano-potpisan-sporazum-o-suradnji-na-razvoju-i-odrzavanju-hrvatskog-nacionalnog-skupnog-kataloga/ Nacionalna i sveučilišna knjižnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180829072208/http://www.nsk.hr/u-nsk-svecano-potpisan-sporazum-o-suradnji-na-razvoju-i-odrzavanju-hrvatskog-nacionalnog-skupnog-kataloga/ |date=29. kolovoza 2018. }} ''U NSK svečano potpisan Sporazum o suradnji na razvoju i održavanju Hrvatskog nacionalnog skupnog kataloga'' Objavljeno 28. svibnja 2018. (pristupljeno 28. kolovoza 2018.)</ref> == Partneri == Razvijaju ga [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica]] u Zagrebu, [[Sveučilište u Zagrebu]], [[Hrvatsko katoličko sveučilište]], [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet]] Sveučilišta u Zagrebu, [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinski fakultet]] Sveučilišta u Zagrebu, [[Fakultet strojarstva i brodogradnje]] Sveučilišta u Zagrebu te Sveučilište u Zagrebu [[Fakultet elektrotehnike i računarstva]].<ref>[http://skupnikatalog.nsk.hr/ Hrvatski nacionalni skupni katalog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180822051510/http://skupnikatalog.nsk.hr/ |date=22. kolovoza 2018. }} (pristupljeno 28. kolovoza 2018.)</ref> == Povijest == Izradom i objavom Smjernica za izradu skupnog kataloga lipnja 2016. godine započeo je rad na uspostavi. Pokusna inačica kataloga objavljena je u njegovoj punoj funkcionalnosti u svibnju 2017. godine. Programska načela i ciljevi definirani su provedbom znanstveno-istraživačkih projekata NISKA i NISKA2 te projektom Model sveučilišnog knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu, koji u sklopu programa Europske komisije [[Tempus]] je novčano poduprt. Sporazum o suradnji na razvoju i održavanju Hrvatskog nacionalnog skupnog kataloga između ovih ustanova potpisan je 28. svibnja 2018. godine. Sudjelovanje u distribuiranom skupnom katalogu omogućeno svim hrvatskim knjižnicama bez obzira na knjižnični program u upotrebi i knjižnični format.<ref name="NSK"/> == Vidi == *[[CROLIST]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2016/08/knjiga-modeli-NSK-KB.pdf Nacionalna i sveučilišna knjižnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180111075834/http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2016/08/knjiga-modeli-NSK-KB.pdf |date=11. siječnja 2018. }} Model sveučilišnog knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu *[http://buki.nsk.hr/smjernice-izradu-skupnog-kataloga-knjiznica-iz-sustava-znanosti-visokog-obrazovanja/ Nacionalna i sveučilišna knjižnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180829072129/http://buki.nsk.hr/smjernice-izradu-skupnog-kataloga-knjiznica-iz-sustava-znanosti-visokog-obrazovanja/ |date=29. kolovoza 2018. }} Smjernica za izradu skupnog kataloga [[Kategorija:Hrvatska]] [[Kategorija:Knjižničarstvo]] dy3g4jfudfpb14u7escvbpq8pixo9q6 0 627327 7569740 7486111 2026-08-04T16:40:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569740 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = RK Borovo | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Hrvatski rukometni klub Borovo Vukovar | nadimak = | godina osnivanja = 2001. | godina prestanka rada = | dvorana = [[Športska dvorana Borovo Naselje|ŠD Borovo Naselje]], [[Vukovar]] | kapacitet dvorane = 3.000 | trener = | liga = [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL - Sjever]] | sezona = [[1. HRL 2018./19.|2018./19.]] | plasman = 14. mjesto | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= }} '''Hrvatski rukometni klub Borovo''' je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Vukovar]]a, [[Vukovarsko-srijemska županija]]. <br> U sezoni 2018./19. klub nastupa u ''[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL - Sjever]]''. == O klubu == Klub je osnovan 2001. godine kao sljednik nekadašnjeg ''[[RK Borovo|RK "Borova"]]'', koji je djelovao od 1948. do 1991. godine. <br> klub je do do sezone 2017./16. nastupao u ''3. HRL - Istok'' i ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL - Sjever]]'', odnosno ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL - Istok]]'' koju osvaja u sezoni 2017./18. i plasira se u ''[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL - Sjever]]''. Nakon samo polusezone u [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL - Sjever]], klub odustaje od natjecanja i biva izbačen u 3. hrvatsku rukometnu ligu Istok gdje nastavlja daljnje natjecanje. == Uspjesi == ; [[Druga hrvatska rukometna liga]] * prvak: [[2. HRL 2017./18.|2017./18. (Istok)]] == Plasmani po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 90%" !sezona !!rang !!liga !!pozicija !!doigravanje !!napomene, izvori |- !colspan="6"| Borovo |- |[[3. HRL 2001./02.|2001./02.]] ||III. ||3. HRL – Sjever 2 ||8. / 12 || || |- bgcolor="gold" |[[3. HRL 2002./03.|2002./03.]] ||III. ||3. HRL – Istok ||1. / 12 || || |- |[[2. HRL 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL - Sjever]] ||5. / 12 || || |- |[[2. HRL 2004./05.|2004./05.]] ||II. ||2. HRL – Sjever ||8. / 12 || || |- |2005./06. || || || || || |- |2006./07. || || || || || |- |[[2. HRL 2007./08.|2007./08.]] ||II. ||2. HRL – Sjever ||6. / 12 || || |- |[[2. HRL 2008./09.|2008./09.]] ||III. ||2. HRL – Sjever ||6. / 12 || || |- |[[2. HRL 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||2. HRL – Sjever ||7. / 12 || || |- bgcolor="goldenrod" |[[2. HRL 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||2. HRL – Sjever ||3. / 10 || || |- |[[2. HRL 2011./12.|2011./12.]] ||III. ||2. HRL – Sjever ||5. / 12 || || |- |[[2. HRL 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||2. HRL – Sjever ||4. / 11 || || |- bgcolor="goldenrod" |[[2. HRL 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||2. HRL – Sjever ||3. / 12 || || |- |[[2. HRL 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||2. HRL – Sjever ||5. / 12 || || |- |[[2. HRL 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||2. HRL – Sjever ||5. / 12 || || |- bgcolor="goldenrod" |[[2. HRL 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL - Istok]] ||3. / 10 || || |- bgcolor="gold" |[[2. HRL 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HRL – Istok ||1. / 10 || || |- |2018./19. (jesenski dio polusezone) ||II. ||[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL - Sjever]] || / 14 || || |2018./19. (proljetni dio polusezone)||II. || 3. HRL Istok|| |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Vukovar]] * [[Borovo Naselje]] * [[RK Borovo]] * [[RK Borovo (žene)]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/HRKBorovo/ HRK Borovo, facebook stranica] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=61&comp=0 furkisport.hr/hrs, ''Borovo'', rezultati po sezonama] * [https://www.sportilus.com/klubovi/hrvatski-rukometni-klub-borovo-vukovar/ sportilus.com, Hrvatski Rukometni klub Borovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180922173539/https://www.sportilus.com/klubovi/hrvatski-rukometni-klub-borovo-vukovar/ |date=22. rujna 2018. }} == Izvori == * Marijan Flander i dr: ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj : od prvih početaka do 1985. godine'', Zagreb, 1986., UDK: 796.322(497.13)(091), str. 141 * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{izvori}} [[Kategorija:Šport u Vukovaru|Borovo]] [[Kategorija:Rukometni klubovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji|Borovo]] 9qwdy2q9hyoaixsek14ska0et6pvao5 0 627445 7569700 7169278 2026-08-04T15:35:57Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Strojarstvo]]; +[[Kategorija:Podmazivanje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569700 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Schmiernippel01.jpg|mini|desno|250px|Mazalice za podmazivanje [[maziva|mašću]].]] [[datoteka:Wiki-Projekt Private Fahrzeugsammlung Braunschweig NIK 1865.JPG|mini|desno|250px|Mazalica na vratima [[automobil]]a (1956. ''VW Beetle'')]] [[datoteka:Engine oiler.jpg|mini|desno|250px|Mazalica ili zauljivač treba [[Mineralna ulja|ulje]] raspršiti u finu maglu u struji zraka.]] '''Mazalica''' je dio [[stroj]]a ili [[mehanizam|mehanizma]] kojim se osigurava [[podmazivanje]] [[klizni ležaj|kliznih ležaja]] ili površina i tako smanjuje njihovo [[trenje]] i trošenje (habanje). Podmazivanje se provodi u redovitim vremenskim razmacima ili neprestano (kontinuirano), propuštanjem određenih količina [[maziva]] ([[ulja]] ili [[masti]]) na kliznu površinu. Količinom (intenzitetom) podmazivanja upravlja se ručno ili automatski.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/39622 |title=mazalica |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2018.}}</ref> == Mazalice za podmazivanje mašću == '''Mazalice za podmazivanje mašću''' koriste se samo za [[podmazivanje]] manje opterećenih kliznih površina, kod kojih primjena složenijih sustava ne bi bila isplativa (racionalna). To su obično cilindrični spremnici manjeg obujma ([[volumen]]a) u koje se stavlja mast. Ona se povremeno ručno istiskuje zavrtanjem poklopca, ili pak pod [[pritisak|pritiskom]] pera samostalno izlazi na kliznu površinu kroz provrt na drugoj strani mazalice (takozvana Staufferova mazalica). == Mazalice za podmazivanje uljem == '''Mazalice za podmazivanje uljem''' složenije su izvedbe. Imaju jedan ili više staklenih ili metalnih spremnika s uljem, koje se do kliznih površina, [[slobodni pad|slobodnim padom]] ili pod [[tlak]]om, razvodi [[cijev]]ima. Kod takvih se mazalica mazivo uglavnom dostavlja (dozira) automatski, u određenim vremenskim razmacima i količinama. Kod nekih [[stroj]]eva postoje središnje mazalice s onolikim brojem spremnika koliko ima mjestâ za [[podmazivanje]]. [[Pogon]] obično dobivaju od samoga stroja, preko sustava [[poluga]], [[Lančani prijenos|lanaca]], [[Remenski prijenos|klinastoga remenja]] ili slično. Na taj se način njihov rad usklađuje s radom stroja, pa se promjenom njegova [[Broj okretaja|broja okretaja]], mijenja i dobava maziva. === Mazalica ili zauljivač za pneumatiku === {{Glavni|Pneumatika}} '''Mazalica''', '''uljilo''' ili '''zauljivač''' treba [[Mineralna ulja|ulje]] raspršiti u finu maglu u struji zraka. Za ubrizgavanje ulja koristi se princip [[ejektor]]a. Za postizanje fine magle (sitne kapi) potrebna je posebna konstrukcija. Glavna struja zraka prolazi kroz ejektor stvarajući podtlak ([[Venturijeva cijev]]) kojim se ulje podiže kroz cjevčicu. Prigušnim vijkom podesi se da to ulje polagano kapa u gornju komoru. Pneumatski uređaji su tvornički podmazani (90% trajnosti u radu bez zauljivanja zraka). Ako se jednom započne sa zauljivanjem zraka, tvorničko podmazivanje se naruši (odnese), pa se zauljivanje više ne smije obustaviti. Zauljivanje zraka nužno je za motore velikog promjera ili velike brzine rada. Obični zauljivači nisu prikladni za podmazivanje pneumatskih sustava jer je potrebna smjesa najfinijih čestica uljne magle raspršenih u stlačenom zraku. Takvu finu uljnu maglu daju mikrozauljivači. Regulacija kapi ulja obavlja se preko regulacijskog vijka, a promatranje se vrši kroz kontrolnu kapu kapalice. Zauljivač se obavezno ugrađuje u paru s odgovarajućim filtrom. Za zauljivanje se koriste rijetka mineralna ulja [[viskoznost]]i od 10 do 50 mm²/s pri 20 ˚C otporna na koroziju i oksidaciju.<ref> Vladimir Koroman, Rade Mirković: "Hidraulika i pneumatika", "Školska knjiga", Zagreb, 1991.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Podmazivanje]] il7hxa7pea22w5ol47tnr7hp3kl4qwq 0 628232 7569694 7565542 2026-08-04T15:32:39Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Organska kemija]]; +[[Kategorija:Podmazivanje]]; +[[Kategorija:Tehnologija motora]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569694 wikitext text/x-wiki [[datoteka:SIGAUS aceite.jpg|mini|desno|250px|Dodavanje motornog ulja.]] [[datoteka:Mobil 1 motor oil.jpg|mini|desno|250px|Uzorak motornog ulja.]] [[datoteka:Hydrodynamic lubrication attitude angle.svg|mini|desno|250px|Jednostavni radijalni [[klizni ležaj]] s rukavcem (unutra) i blazinicom (vanjski dio) kružnog oblika, nastaje samo jedna klizna površina sa svojim "uljnim klinom" koji osigurava hidrodinamičko [[podmazivanje]].]] '''Motorno ulje''' ili '''mazivo za vozila''' spada u tekuće [[maziva|mazivo]], u koje spadaju još i industrijska ulja (maziva za [[stroj]]eve), a koriste se i marinska maziva za [[brod]]ske [[motor]]e i uređaje, maziva za [[Željeznica|željeznice]], [[zrakoplov]]e, poljoprivredne strojeve i druga. Motorna ulja čine približno polovicu ukupne proizvodnje svih maziva. Najviše se proizvode motorna ulja za [[Benzinski motor|benzinske]] i [[Dieselov motor|dieselove motore]], a posebnu skupinu čine ulja za male [[motor]]e [[motorkotač]]a, poljoprivrednih strojeva, lančanih pila te za izvanbrodske motore. [[Dvotaktni motor]]i najčešće se podmazuju mješavinom motornog ulja i [[benzin]]a. Motorna se ulja razvrstavaju prema viskoznosti na temelju takozvane klasifikacije SAE (prema [[Engleski jezik|eng]]. ''Society of Automotive Engineers''). Za pokretanje motora pri niskim temperaturama viskoznost ulja određena je brojkama (manje brojke označuju i manju viskoznost) i slovom W (prema engl. ''Winter'': zima), na primjer SAE 10W, dok se viskoznost potrebna za podmazivanje motora u radu označuje samo brojkama, na primjer SAE 30. U današnje se doba mnogo rabe višegradacijska ulja, koja su zbog male promjene svoje viskoznosti s promjenom temperature pogodna za primjenu i ljeti i zimi. Osim prema SAE, postoje i klasifikacije prema radnim svojstvima ulja za pojedine tipove i načine korištenja motora, na primjer u Europi prema specifikacijama Udruge proizvođača automobila ACEA ([[Francuski jezik|fr]]. ''Association des Constructeurs Européens d’Automobiles''), a u Americi prema preporuci Američkog instituta za naftu API (eng. ''American Petroleum Institute'').<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/39637 |title=maziva |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Tekuća maziva == '''Tekuća maziva''' najvažnija su vrsta maziva. Sastoje se od baznog [[ulja]] i aditiva. Bazno ulje može biti [[Mineralna ulja|mineralno]] ili sintetsko. Mineralno bazno ulje proizvodi se [[Rafinerija nafte|rafinacijom teških frakcija nafte]] dobivenih vakuumskom [[destilacija|destilacijom]] na temperaturi višoj od 350 [[celzij|°C]] i danas čini više od četiri petine od ukupno proizvedenih količina maziva. Maziva ulja mineralne osnove primjenjuju se za podmazivanje većine [[vozila]] i [[stroj]]eva pri normalnim uvjetima rada. Za posebno teške uvjete rada (ekstremno visoke ili niske temperature), težu zapaljivost, dug vijek trajanja i slično primjenjuju se maziva koja sadrže sintetska bazna ulja ([[Ugljikovodici|ugljikovodična]], [[esteri|esterska]], [[silikon]]ska i drugo). Aditivima se može smanjiti ovisnost [[viskoznost]]i o [[temperatura|temperaturi]], poboljšati tečnost pri niskim i postojanost pri višim temperaturama, povećati sposobnost zaštite od [[korozija|korozije]], te [[čvrstoća]] mazivoga sloja i time poboljšati podnošenje iznimno velikih [[tlak]]ova, te smanjiti trošenje strojnih dijelova. Glavno je svojstvo maziva [[viskoznost]] kao mjera njegova unutarnjeg [[trenje|trenja]]. Za podmazivanje uz veće [[brzina|brzine]] gibanja potrebna je manja viskoznost, a uz veća [[opterećenje|opterećenja]] veća viskoznost maziva. Viskoznost ovisi o temperaturi pa se s njezinim porastom smanjuje. Promjena viskoznosti s promjenom temperature označuje se indeksom viskoznosti (ulja većeg indeksa viskoznosti pokazuju manju promjenu viskoznosti s promjenom temperature). Mineralna bazna ulja imaju indeks viskoznosti do približno 100, dok se dodatkom aditiva može postići i znatno viši indeks viskoznosti (do 200). Sintetska ulja mogu imati indeks viskoznosti i veći od 200. Tekuća maziva svrstavaju se ponajprije u motorna ulja (maziva za [[vozila]]) i industrijska ulja (maziva za [[stroj]]eve), a rabe se i marinska maziva za [[brod]]ske motore i uređaje, maziva za [[željeznica|željeznice]], [[zrakoplov]]e, [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] strojeve i drugo. === Bazna ulja === Za proizvodnju mazivih ulja najčešće se koriste mineralna bazna ulja zbog dobrih svojstava i povoljne cijene. Mineralna se bazna ulja dobivaju iz [[nafta|nafte]] [[Frakcijska destilacija|frakcijskom]] i vakuumskom [[destilacija|destilacijom]] te [[rafinacija|rafinacijom]] destilata [[Otapalo|otapalima]] (solventima) pomoću kojih se iz destilata uklanjaju nepoželjni i manje stabilni sastojci te kruti [[parafin]]ski spojevi. Rafinacijom se dobivaju toplinski i oksidacijski stabilnija i [[korozija|korozijski]] manje agresivna ulja, koja uz to imaju manju sklonost skrućavanju i povećanju [[viskoznost]]i pri niskim temperaturama. Postupci klasične ili konvencionalne rafinacije jesu solventna rafinacija, odnosno ekstrakcija [[furfural]]om, zatim solventna deparafinacija i konačno dorada [[vodik]]om. Rafinacijom odgovarakućih destilata dobivaju se bazna ulja ili solventni rafinati potrebne viskoznosti za namješavanje različitih mazivih ulja. Za pridobivanje baznog ulja vrlo visoke viskoznosti ([[Engleski jezik|eng]]. ''brightstock'') potrebnog za namješavanje mazivih ulja velike viskoznosti koristi se ostatak nakon vakuumske destilacije, koji se obrađuje postupcima deasfaltizacije, solventne rafinacije i deparafinacije. U posljednje se vrijeme za proizvodnju baznih ulja iz naftnih destilacijskih frakcija ili krutog parafina sve više koriste postupci obrade vodikom gdje se pri visokim [[tlak]]ovima i [[temperatura]]ma pomoću posebnih [[katalizator]]a postiže osim uklanjanja nepoželjnih sastojaka i promjena strukture pojedinih prisutnih [[Kemijski spojevi|kemijskih spojeva]] radi povećanja udjela poželjnih kemijskih struktura izoparafina. Na taj se način postižu još bolja svojstva mineralnih baznih ulja, koja se tada često nazivaju i hidrorafinirana ili hidrotretirana. Ovisno o žestini obrade vodikom mogu se proizvesti mineralna bazna ulja koja se uporabnim svojstvima u velikoj mjeri približavaju pojedinim sintetičkim baznim uljima. Mineralna se bazna ulja koriste najvećim dijelom za proizvodnju maziva, no dio se koristi i kao procesna ulja u industriji, elektroizolacijska ulja u [[transformator]]ima i električnim sklopkama i uređajima, te kao ulja u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji i tako dalje.<ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Tribologija]] [[Kategorija:Podmazivanje]] [[Kategorija:Tehnologija motora]] 9tjfwvzek1b9pfkik14o50815j9gsty 0 631808 7569701 7514592 2026-08-04T15:36:24Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Podmazivanje|Podmazivanje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569701 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Luftgelagerte Hochfrequenz-Bohrspindel mit integriertem Vorschub (mehrfach patentiert).gif|mini|250px|desno|Visokookretno vreteno sa zračnim ležajem i ugrađenim posmakom.]] [[datoteka:Luftlagerung einer Hochfrequenz-Spindel für das Leiterplattenbohren.jpg|mini|250px|desno|Visokookretno vreteno sa zračnim ležajem.]] [[datoteka:Laserbearbeitung (Schnitt durch ebenes Lagerelement).jpg|mini|250px|desno|Presjek kroz zračni ležaj.]] [[datoteka:Standardlager rund.jpg|mini|250px|desno|Standardni izgled zračnog ležaja.]] [[datoteka:Luftgelagerter Messerantrieb bewegt.gif|mini|250px|desno|Stroj za [[rezanje]] sa zračnim ležajima.]] '''Zračni ležaj''' je posebna vrsta [[klizni ležaj|kliznog ležaja]] vrlo malog [[trenje|trenja]] jer su površine [[rukavac|rukavca]] i [[ležaj]]a pri gibanju odvojene slojem [[stlačeni zrak|stlačenog zraka]]. Sloj stlačenog zraka između rukavca [[osovina|osovine]] (ili [[vratilo|vratila]]) i ležaja moguće je dobiti na dva načina, pa se prema načelu stvaranja sloja zraka u ležajnome međuprostoru razlikuju dvije vrste zračnih ležaja: * zračnodinamički ležaj ili aerodinamički ležaj i * zračnostatički ležaj ili aerostatički ležaj. == Zračnodinamički ležaj == '''Zračnodinamički ležaji''' su oni koji se za stvaranje sloja stlačenoga zraka koriste okolnim [[zrak]]om [[atmosferski tlak|atmosferskog tlaka]]. Za vrijeme mirovanja rukavac leži oslonjen na donju površinu šupljine ležaja. Kad započne vrtnja rukavca uvlači se zrak iz okolice u klinasti ležajni međuprostor (uski procjep između rukavca i ležaja). Razmjerno s količinom uvučenoga zraka raste njegov [[tlak]] i pri dostatnoj brzini vrtnje (od 500 do 600 [[Broj okretaja|okr/min]]), tlak je dovoljno velik da se zrak podvuče pod rukavac i odvoji ga od ležaja (rukavac "lebdi" u šupljini ležaja). Zračnodinamički ležaji imaju veliko [[trenje]] pri pokretanju. Zato je u praksi česta izvedba zračnih ležaja kojima se stlačeni zrak dovodi na početku [[vrtnja|vrtnje]], a dovod se prekida pri dostatnoj [[Kružno gibanje|brzini vrtnje]]. == Zračnostatički ležaj == '''Zračnostatički ležaji''' imaju cijelo vrijeme rada osiguran dovod zraka pod tlakom od 0,5 do 8 [[Bar (jedinica)|bara]] ([[stlačeni zrak]]) kroz profilirane [[sapnica|sapnice]] (mlaznice). Vrijednost tlaka ovisi o opterećenju, i to tako da je tlak to veći što je [[opterećenje]] [[ležaj]]a veće. Zračnostatički ležaji imaju jednu ili više ulaznih komora u koje se uvodi stlačeni zrak. U nastavku ulazne komore je sapnica. Pri prolasku kroz sapnicu zraku se povećava [[brzina]] [[Strujanje zraka|strujanja zraka]], a snizuje tlak. Nakon izlaska iz sapnice zrak puni drugi komoru i pod povećanim tlakom izlazi u ležajni međuprostor i potom u okolnu atmosferu. Tlak zraka ovisi i o veličini ležajnoga međuprostora. Što je ležajni međuprostor uži, tlak je veći, a potrošnja zraka manja. Preporučljiva debljina sloja zraka (to jest razmak između rukavca i ležaja) jest od 0,005 do 0,030 milimetara. Zrak za zračne ležajeve po mogućnosti treba očistiti od prljavštine, a poželjno je i da bude suh. Za zračne ležaje ugrađene u uređaje s posebnom zatvorenom atmosferom, na primjer atmosferom [[Plemeniti plinovi|plemenitih plinova]], [[dušik]]a i slično, upotrebljavaju se ti plinovi, što znači da se pod "zrakom" razumijeva bilo koji [[plin]]. == Podjela s obzirom na oblik rukavca == Zračni ležaji (zračnodinamički i zračnostatički) razlikuju se i po obliku rukavca i po djelovanju opterećenja i mogu biti: * cilindrični poprječni i cilindrični uzdužni zračni ležaji, * stožasti poprječno-uzdužni zračni ležaji, * kuglasti uzdužni i kuglasti poprječno-uzdužni zračni ležaji. == Materijali zračnih ležaja == Izbor materijala za zračne ležaje najviše ovisi o radnim uvjetima (radna [[temperatura]], [[korozija]] i [[brzina]] [[vrtnja|vrtnje]]), a manje o [[opterećenje|opterećenju]]. Najčešći su [[materijal]]i: * [[čelik|čelici]] ([[Ugljični čelik|ugljični]], niskolegirani s Ni i Cr, [[Legirani čelik|visokolegirani tvrdi čelici]] otporni na koroziju i [[Brzorezni čelik|brzorezni čelici]]), * [[Čelični lijev|nodularni ljevovi]], * [[bronca|bronce]] (kositrena, olovna, aluminijska), * [[Sinteriranje|sinterirani]] (staljeni) materijali za [[klizni ležaj|klizne ležaje]] i * [[polimer]]ni materijali. == Primjena == Zračni su ležaji vrlo prikladni u [[precizna mehanika|preciznoj mehanici]] jer je zbog neznatnoga [[trenje|trenja]] njihovo trošenje malo pa im je vijek upotrebe dug, nije ih potrebno [[podmazivanje|podmazivati]] i nije nužna fina obrada površina. Mogu se primijeniti za sva opterećenja, a posebno se preporučuju za velike brzine vrtnje, do 60 000 okr/min. Zračni se ležaji upotrebljavaju u [[elektromotor]]ima, malim [[alatni stroj|alatnim strojevima]], pretvaračima plinova u tekućine, [[žiroskop]]ima u žiroskopskim priborima, mjeračima zakretnog momenta, optičkim mjernim uređajima, razuljama ([[libela]]ma), [[Mjerač ubrzanja|mjeračima ubrzanja]], [[CD]] [[pogon]]ima u glazbenim linijama i računalima i tako dalje.<ref> Anđelka Ređep: ''Finomehanika'', udžbenik za srednje strukovne škole, "Školska knjiga", Zagreb, 2009.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Strojevi]] [[Kategorija:Aerodinamika]] [[Kategorija:Ležaji]] [[Kategorija:Podmazivanje]] 1l6ki3yrr4ub9nh5h5v0oer4xaghd4o 0 638379 7570037 7490485 2026-08-05T09:07:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570037 wikitext text/x-wiki {{NPOV/popraviti|autor=Kubura}} '''Ilija Jurić''' ([[Konjic]], [[19. srpnja]] [[1913.]] – [[28. veljače]] [[1991.]]), [[hrvatska književnost|hrvatski]] domovinski i [[hrvatsko iseljeništvo|iseljenički]] [[književnik]], [[novinar]], [[kipar]], [[slikar]] i iseljenički djelatnik.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca">Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170729132950/http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti |date=29. srpnja 2017. }}, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 10. ožujka 2019.</ref> == Životopis == Rodio se je u Konjicu, u kojem je pohađao osnovnu. U Sarajevu je pohađao gimnaziju. Već kao gimnazijalac pisao je i objavljivao književne i novinske uradke. Poslije je sve više surađivao novinarskim i književnim prilozima. Objavio je uradke u mnogim novinama i časopisima kao što su [[Omladina (list)|Omladina]], [[Mladost (list)|Mladost]], [[Mlada Hrvatska]], [[Sarajevski novi list]], [[Jutarnji list]], [[Naš put]], [[Spremnost]] i drugdje. Jedno je vrijeme studirao slikarstvo i kiparstvo na Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom drugoga svjetskog rata obnašao je različite dužnosti u hrvatskoj državnoj službi u Crikvenici, Zagrebu i Sarajevu.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> Poslije rata otišao je iz domovine u [[hrvatska politička emigracija|emigraciju]] skupa sa suprugom i dvoje djece, zajedno s tisućama sunarodnika. Iz Austrije i logora u Italiji uspio se je prebaciti u Argentinu krajem 1947. godine. Ondje je često promijenio mjesta boravka, što zbog skrbi za osnovne životne potrebe svoje obitelji, što zbog svoje bohemske naravi. Bio je tako u Buenos Airesu, Rosariju, Mendosi, opet Buenos Airesu, pa Comodoru Rivadaviji i na kraju Cordobi. U emigraciji je pisao još više. Objavio je dosta romana, pripovjedaka, drama, pjesama, igrokaza i novinarskih priloga. Nesvojstveno za hrvatsku emigraciju, igrokazi su mu izvedeni u (amaterskom) kazalištu, što je bila velika sreća, makar se radilo samo o amaterskom kazalištu. Još dok je bio u logoru u Fermu 1946., izveli su mu komediju ''Fiskulturu''. Koncem 1940-ih izveli su mu dramu ''Fazlagića Kulu'' u Buenos Airesu. Početkom 1980-ih izveli su mu u nekim australskim mjestima dramu ''Za obraz''. Skupa s uredništvom [[Hrvatski vjesnik|Hrvatskog vjesnika]] u Australiji pokrenuo je i uređivao početkom 1970-ih humoristički časopis [[Trnokop (časopis)|Trnokop]]. Hrvatski vjesnik mu je ukazao povjerenje i dodijelio mu je mjesto direktora. Jurić je odlučio odseliti u Australiju, no to je otpalo, jer su mu zbog političkih razloga australske vlasti zabranile ulaz i njemu i njegovoj obitelji.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> Djelovao je i na organiziranje hrvatskih emigranata te je ovaj vrsni domoljub neprestance osnivao ogranke [[Hrvatski domobran (organizacija)|Hrvatskog domobrana]] i [[Hrvatsko narodno vijeće|Hrvatskog narodnog vijeća]], čijim je bio sabornikom. Kako u hrvatskoj emigrantskoj zajednici, tako je bio poznat i ostalim Argentincima, pišući za novine [[El Patagonico]] i [[Cronica]], dnevni list najviše naklade u južnom dijelu Argentine.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> Dok je bio u [[Comodoro Rivadavia|Comodoru Rivadaviji]], ondje je poučavao u kiparstvu na školi Escuela Especial de Formacion Laboral Nro.738 te držao katedru za kiparstvo na Escuela Municipal de Bellas Artes i tako je zaradio mirovinu. Kiparska djelatnost je ono po čemu je ostavio traga diljem Argentine. Većinom je kipove djelao u drvu, no također je klesao kipove u kamenu te u keramici.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> Također je i slikao i omiljena tehnika bila mu je [[ulje na platnu]].<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> Davno je napismeno prorekao osamostaljenje i međunarodno priznanje Hrvatske. Umro je 28. veljače 1991. godine.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> == Djela == Objavio je književna djela:<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/><br> - Mi ostajemo (roman), Sarajevo 1944. <br> - Ilusiones Sangrientas (pripovijest; na španjolskom), Rosario 1950. <br> - Comunismo sin mascara (suautor s fra [[Blaž Štefanić|Blažom Štefanićem]]; publicističko-dokumentarni prilozi na španjolskom), Rosario 1950. <br> - Kraljičino vrelo (roman), Buenos Aires 1952. <br> - Ženidba Muje Grabovice (dotjerao i uredio; [[junački ep]]), Madrid 1965. <br> - Drina zove (pjesme), Sydney 1968. <br> - Vidovnjak (roman), Cordoba (Argentina) 1984. Njegovu su kiparski uradci po gradovima diljem Argentine gdje je živio. Ističu se 5 metara visoki spomenik Radniku (Monumento al Trabajador) na Rivadavia aveniji u Comodoro Rivadavia te bisti Bude u prirodnoj veličini u Kineskom salonu u Mendozi.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> == Nagrade i priznanja == *[[Šimun Šito Ćorić]] uvrstio ga je u svoju antologiju ''60 hrvatskih emigrantskih pisaca''.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Jurić, Ilija}} [[Kategorija:Životopisi, Konjic]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski kipari iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski slikari iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski novinari iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvati u Argentini]] <!-- argentinski kipari, novinari ... --> jn824kjjzlmsamj12tye4zcdellvdek 0 639718 7569942 7522194 2026-08-05T06:02:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569942 wikitext text/x-wiki {{Infookvir liječnik | ime = Hrvoje Lorković | slika = | širina slike = | opis = | puno ime = | datum rođenja = [[12. studenoga]] [[1930.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]] | datum smrti = [[11. svibnja]] [[2018.]] | mjesto smrti = [[Split]] | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | narodnost = | alma mater = | zvanje = | grana medicine = [[Fiziologija]] | ostala zanimanja = | poznat po = | poslodavci = | politička stranka = | nagrade = | potpis = | stranica = }} '''Hrvoje Lorković''' ([[Zagreb]], [[12. studenoga]] [[1930.]] - [[Split]], [[11. svibnja]] [[2018.]]), [[hrvatska književnost|hrvatski]] domovinski i [[hrvatsko iseljeništvo|iseljenički]] [[književnik]] i [[fiziolog]].<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca">Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131127164846/http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti |date=27. studenoga 2013. }}, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 2. travnja 2019.</ref> ==Životopis== Rodio se je u 12. studenog 1930. u Zagrebu. U Zagrebu je išao u srednju školu, u klasičnu gimnaziju. Studirao je biologiju u Beogradu. U Zagrebu je doktorirao [[fiziologija|fiziologiju]]. Iselio je 1962. godine. Znanstvenim i pedagoškim se je radom bavio u Tübingenu, Londonu, Minneapolisu, desetak godina u Iowa Cityu te nakon toga vratio se je u Europu u SR Njemačku, u [[Ulm]] u kojem se je zaposlio kao sveučilišni profesor.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> Bio je dopisni član [[HAZU]] od [[2002.]] godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://info.hazu.hr/hr/novosti_i_dogadanja/kalendar_dogadanja/umro-prof-dr-sc-hrvoje-lorkovic-dopisni-clan-hrvatske-akademije-znanosti,4487.html |title=Informacija na stranicama HAZU-a |accessdate=24. travnja 2020.}}</ref> ==Djela== Objavio je djela:<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> *Znanstveni opus uglavnom mu je na engleskom jeziku. Čini ga mnoštvo znanstvenih radova s područja mišićne fiziologije, poglavlje knjige o fiziologiji stroncija. Surađivao je u uredništvu fiziološkog udžbenika za medicinare. *Beletristički opus čini mu šezdesetak [[esej]]a u [[Hrvatska revija|Hrvatskoj reviji]], [[Hrvatski list|Hrvatskom listu]], Danici i drugdje. Pisao je i eseje na njemačkom nacionalno-psihološke i filozofske naravi, koje imaju i literarnog. *Karakteristika (studija-roman-kronika), Hills-Salzburg, 1972.(pod pseudonimom Rok Remetić) == Nagrade i priznanja == *1985. je godine dobio nagradu Merkle za istraživački rad.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> *[[Šimun Šito Ćorić]] uvrstio ga je u svoju antologiju ''60 hrvatskih emigrantskih pisaca''.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Lorković, Hrvoje}} [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]] [[Kategorija:Hrvati u Njemačkoj]] [[Kategorija:Fiziolozi]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] s3p9zz941op852s53ux3p91cdaw23ry 0 642187 7569943 7490271 2026-08-05T06:02:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569943 wikitext text/x-wiki '''Hrvoje Ostojić''' ([[Sarajevo]], [[9. listopada]] [[književnost u 1909.|1909.]] {{--}} [[Johannesburg]], [[16. srpnja]] [[književnost u 1989.|1989.]]), [[hrvatska književnost|hrvatski]] domovinski i [[hrvatsko iseljeništvo|iseljenički]] [[književnik]] iz BiH.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca">Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131127164846/http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti |date=27. studenoga 2013. }}, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012.) Pristupljeno 5. svibnja 2019.</ref> ==Životopis== Rodio se je u Sarajevu u obitelji Hrvata podrijetlom iz Povalja na otoku Braču. U rodnom je gradu završio pučku školu. Još u đačkim danima pisao je pjesme. U Zagrebu je završio gimnaziju i Trgovačku akademiju. Objavio je je pjesme, priče i novele u listovima i časopisima kao što su bili Mladost, Svijet, Omladina, Novo doba, Venac i još ponegdje. U Južnu Afriku je odselio 1934. godine. Do prije drugoga svjetskog rata redovito se javljao javljao u zagrebačkom Svijetu u rubrici naslova ''Pismo iz Južne Afrike - Priče iz 'zlatnoga' grada'' sa svojim pripovijestima. Do kraja života je ostao u Južnoj Africi. Oženio se je 1947. Slovenkom Sašom Ražem. Supokretač je dvomjesečnika iz Johannesburga na hrvatskom [[Male novine|Malih novina]] za J. Afriku i [[Rodezija|Rodeziju]] 1950. godine. Uređivao je list, a izlazio je dvije godine. Umro je u Johannesburgu 16. srpnja 1989.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> == Djela == Još prije drugoga svjetskog rata objavio je više desetaka pjesama, priča i novela. Poslije rata jedan je napisao primjerak pisaćim strojem bez hrvatskih slova zbirku pjesama. Druge dvije zbirke pjesama je objavio u Johannesburgu.:<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> - Krugovi (pjesme), 1960. <br> - Olovni oblaci (pjesme), 1971. == Nagrade i priznanja == *[[Šimun Šito Ćorić]] uvrstio ga je u svoju antologiju ''60 hrvatskih emigrantskih pisaca''.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Ostojić, Hrvoje}} [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski novelisti iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski književnici iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvati u Južnoj Africi]] [[Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945. – 1989.)]] argc4ic7t5w3mrpnfib3qe86b6t6t50 0 645182 7569787 7489371 2026-08-04T18:44:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569787 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Hefei | ime_genitiv =Hefeija | izvorno_ime =合肥市<br>Hofei | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama = | veličina_slike =300px | opis_slike = Panorama Hefeija 2014. | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta =Location_of_Hefei_Prefecture_within_Anhui_(China).png | veličina_karte =300px | opis_karte =Položaj Hefeija u pokrajini Anhui u Kini | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =31 | širina-minute =52 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =117 | dužina-minute =17 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z|KIN}} [[Kina]] | lokacija1_ime =[[Politička podjela Kine|Pokrajina]] | lokacija1_info =[[Anhui]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Ling Yun (凌云) | stranka_vođe = | titula_vođe1 =Sekretar Komunističke partije | ime_vođe1 =Song Guoquan (宋国权) | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 725 [[Kilometar četvorni|km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža =438,2 km² | površina_šira =11.434,25 km² | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 37 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2018. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =3.865.000 stanovnika/km² | stanovništvo_gustoća =5.300/km² | stanovništvo_uže =3.718.000 stanovnika/km² | stanovništvo_uže_gustoća =8.500 stanovnika/km² | stanovništvo_šire =7.869.000 | stanovništvo_šire_gustoća =690 stanovnika/km² | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Kinesko standardno vrijeme | utc_pomak =+8 | vremenska_zona_DST =ne primjenjuje se | utc_pomak_DST =+8 | poštanski_broj =230000 | pozivni_broj =551 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = [[BDP]] (2016.) | prazno_info = 721,3 milijardi [[CNY]] | prazno1_ime = - po glavi stanovnika | prazno1_info = 92.000 ¥ | prazno2_ime = Registarske pločice | prazno2_info = 皖A | prazno3_ime = Drvo grada | prazno3_info = [[Velecvjetna magnolija]] | prazno4_ime = Gradski cvijet | prazno4_info = [[Obični mogranj|Cvijet nara]] | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://hefei.gov.cn/ hefei.gov.cn] | bilješke = }} '''Hefei''' ([[kineski]]: 合肥; doslovno: „Spoj rijeka”) je glavni i najveći grad kineske pokrajine [[Anhui]], na istoku [[Kina|Kine]]. Hefei je kroz povijest također bio poznat i kao ''Luzhou'' ili ''Luyang'', te ''Ho-fei'' i ''Luchow''). Grad ima status prefekture i sačinjen je od 7 distrikta, a služi kao političko, gospodarsko, kulturno središte pokrajine Anhui. Prefektura koje graniče s Hefeijem su: [[Huainan]] na sjeveru, [[Chuzhou]] na sjeveroistoku, [[Wuhu]] na jugoistoku, [[Tongling]] na jugu, [[Anqing]] na jugozapadu i [[Lu'an]] na zapadu. [[Datoteka:Hefei montage1.png|lijevo|mini|250px|Razglednica Hefeija: Istočna obala labuđeg jezera (poslovna četvrt, CBD), Dashushan, Gradski zčatni hram Luzhou-Fu i stari grad Hefei.]] ==Zemljopis== [[Datoteka:Hefei 117.27992E 31.86362N.jpg|lijevo|mini|250px|Satelitska snimka Hefeija 2005. god.]] Hefei se nalazi 130 kilometara zapadno od [[Nanjing]]a u južnom središnjem Anhuiju. [[Jezero Chao]], udaljeno samo 15&nbsp;km jugoistočno od grada, jedno je od najvećih slatkovodnih jezera u Kini. Iako je [[jezero]] u posljednjih nekoliko desetljeća zagađeno [[dušik]]om i [[fosfor]]om, situacija se poboljšava zahvaljujući naporima obje vlade i naroda. Hefei ima [[suptropska klima|suptropsku klimu]] s četiri godišnja doba, koja se odlikuje blizinom planina i položajem grada na obali. Prosječna godišnja temperatura iznosi 16,18&nbsp;°C, siječanj je najhladniji mjesec s prosjekom od 2,8&nbsp;°C. Najtopliji mjesec je srpanj s prosjekom od 28,3&nbsp;°C, te s temperaturama iznad 37&nbsp;°C. Hefei ima godišnju količinu oborina od nešto više od 1.000&nbsp;mm godišnje. Sunce sja u Hefeiju u rasponu od 35 % u ožujku do 50 % u kolovozu, što gradu daje 1.868 sunčanih sati godišnje.<ref>[https://web.archive.org/web/20130318113757/http://cdc.cma.gov.cn/dataSetLogger.do?changeFlag=dataLogger Kineska meteorološka uprava], 18. ožujka 2013. {{zh}} Pristupljeno 12. lipnja 2019.</ref> ==Povijest== ===Stari vijek=== [[Datoteka:Mingjiao Temple 03 2012-06.JPG|lijevo|mini|Mingjiao budistički hram iz 6. st.]] Od 8. do 6. stoljeća prije Krista Hefei je bio mjesto mnogih malih država, kasnije dijela [[Chu (država)]]. Brojni su arheološki nalazi iz tog razdoblja. Ime '''Hefei''' je prvi put dodijeljeno županiji postavljenoj na području pod [[Dinastija Han|dinastijom Han]] u 2. stoljeću prije Krista. [[Kraj dinastije Han]] obilježila je i Bitka kod Xiaoyao Forda (逍遙津) u Hefeiju u 3. stoljeću (vjerojatno oko 217.). Zhang Liao, general države [[Cao Wei]], poveo je 800 izabranih konjanika kako bi porazio 200.000 vojnika suparničke države [[Istočni Wu]]. Nakon ove bitke uslijedilo je nekoliko desetljeća ratovanja u Hefeiju između Wua i Weija. Tijekom 4. do 6. stoljeća poslije Krista, ova presudna granična regija između sjevernih i južnih država bila je u velikoj borbi; zbog toga su se često mijenjali njegov naziv i administrativni status. Tijekom razdoblja [[Dinastija Sui|dinastije Sui]] (581. – 618.) i [[T'ang]] (618. – 907.), ona je postala sjedište prefekture '''Lu''', naziv koji je zadržao sve do 15. stoljeća kada je postao viša prefektura '''Luzhou'''. ===Srednji vijek=== Sadašnji grad potječe iz [[Dinastija Sung|dinastije Song]] (960. – 112.), pri čemu je stariji Hefei bio nešto sjevernije od današnjeg grada. U 10. godini cara Xininga (十年, 1077. god.), porezi prikupljeni iz prefekture '''Luchow''' ili '''Liu-tcheou''' (庐州, ''Luzhou'') bili su 50315 Guana, što je oko 25 milijuna današnjih kineskih [[Yuan]]-a, te je bio 11. u cijeloj Kini.<ref>S.A. Mitchell Sr., ''China. A New Universal Atlas Containing Maps of the various Empires, Kingdoms, States and Republics Of The World'', izd. 1853., Wayback Machine, 2012. {{eng oznaka}} Pristupljeno 12. lipnja 2019.</ref> Tijekom 10. stoljeća ([[Pet dinastija i Deset kraljevstava]]) bio je neko vrijeme glavni grad neovisnog [[Wu (Deset kraljevstava)|kraljevstva Wu]] (902. – 938.) i bio je važno središte države [[Južni Tang]] (937. – 975.). Nakon 1127. postao je obrambeno središte obrane dinastije [[Dinastija Sung#Južni Sung|Južni Song]] (1126. – 1279.) protiv [[Džurdži]] osvajača koji će osnovati [[Dinastija Jin (1115.–1234.)|dinastiju Jin]], ali i središte rastuće trgovine između dviju država. [[Datoteka:HefeiWallMap.jpg|mini|lijevo|Karta Hefeija iz 1803. god.]] [[Datoteka:Main_Teaching_Building_of_HFUT.jpg|mini|Tehnološko sveučilište Hefei.]] ===Novi vijek=== Za [[Dinastija Qing|dinastije Qing]] Hefei je bio privremeni glavni grad Anhuija od 1853. do 1862. godine. Bio je centar za prikupljanje žitarica, graha, pamuka i konoplje, kao i centar za rukotvorine od tkanine, kože, bambusa i željeza. Kada je 1911. godine osnovana [[Republika Kina|Kineska republika]], ukinuta je viša prefektura, a grad je dobio ime '''Hefei'''. Izgradnja željezničke pruge [[Tianjin]]-[[Pukou]] 1912. godine, dalje na istoku, jedno je vrijeme učinila Hefei provincijom, a velik dio njegove važnosti prešao je u [[Bengbu]]. No, nakon što je od 1932.-'36. izgrađena pruga koja povezuje Hefei s Yuxikouom (grad na rijeci Jangce nasuprot [[Wuhu]]) na jugoistoku i uz rijeku [[Huai]] do [[Huainan]]a na sjeveru, oživilo je gospodarstvo područja Hefei, koje je postalo stjecište proizvoda iz Wuhua do [[Nanjing]]a. Nakon pobjede Kine u [[Drugi kinesko-japanski rat|Drugom kinesko-japanskom ratu]] 1945. god., 1949. Hefei je postao glavni grad Anhuija. Iako je Hefei sredinom tridesetih godina 20. stoljeća bio tihi trgovački gradić s oko 30.000 stanovnika, u sljedećih 20 godina broj stanovnika porastao je za više od deset puta. Veliki dio novog rasta proizašao je iz njegova razvoja kao industrijskog grada 1950-ih kada je izgrađena [[termoelektrana]], koja koristi ugljen iz Huainana, tvornica pamuka, tvornica kemijskih gnojiva, što je podržavao novoizgrađeni željeznički kompleks i čeličana. Kasnije su nastale i tvornice tvorničkih i poljoprivrednih strojeva, te aluminijska proizvodnja i druge lake industrije. Od tada je organizirano i nekoliko sveučilišta u gradu. [[Datoteka:%E6%B5%AE%E8%8E%8A.JPG|mini|Baohe paviljon na vodi u vrtu Huipai]] ==Znamenitosti== [[Datoteka:三河古镇小巷 - panoramio.jpg|mini|Avenija Bao parka, stari grad]] Iako je turizam u Hefeiju počeo kasnije, on je prepoznao vlastitu povijesnu baštinu kao turističke resurse s humanističkim značajkama: * Avenija Bao parka (Bao he) koju je izgradio Bao Zheng u 11. st. * Baogong hram (包公廟宇; ''Bāo Gōngyi'') i škola iz 11. st., podignut pored groba Bao Zhenga. * Xiaoyaojin (逍遥津), drevno bojno polje razdoblja Tri kraljevstva pretvoreno je u javni park s povijesnim i kulturnim sadržajima, lijepim okolišem i ugodnim krajolikom. * Vrt Hui (徽园 ''Huī yuán'') otvoren je u rujnu 2001.; u parku se nalazi oko 45 slikovitih mjesta, uključujući vrt Hefei, park Lu'an i cestu Cao Cao Yunbing. <gallery> Slika:Baohe.JPG|Bao park Slika:Xiao_yao_jin.jpg|Ulaz u park Xiaoyaojin Slika:The_Memorial_Temple_of_Bao_Zheng_in_Hefei_2012-06.JPG|Glavna dvorana Bao Gong hrama 2012. Slika:20120429游乐园 - panoramio.jpg|Zabavni park Hefeija </gallery> ==Uprava== [[Datoteka:Binhu Center.jpg|mini|Binhu centar, upravna zgrada Hefeija.]] Administrativne podjele u Hefeiju su se često mijenjale tijekom povijesti, no danas službeno su formirane aktualne administrativne jedinice, odnosno 4 [[distrikt]]a (区 qu), 1 samostalni gradski okrug (市 shi) i 4 okruga (县 xian): {| class="wikitable" style="font-size:90%; margin:auto;" |- ! Zemljovid ! # ! Ime ! Hanzi ! Pinyin ! Površina (km²) ! Broj naselja ! Broj sela |- | rowspan="18" style="text-align:center;"| [[File:Administrative Division Hefei.png|200px]] |- | colspan="7" style="text-align:center; background:#d3d3d3;"|'''Gradsko područje''' |- |1. |[[File:Blue pog.svg|8px]] [[Yaohai]] |瑶海区 |Yáohǎi Qū |142,9 |3 |18 |- |2. |[[File:Orange pog.svg|8px]] [[Luyang]] |庐阳区 |Lúyáng Qū |139,32 |1 |14 |- |3. |[[File:Green pog.svg|8px]] [[Shushan]] |蜀山区 |Shǔshān Qū |261,36 |2 |17 |- |4. |[[File:Pink ff0080 pog.svg|8px]] [[Baohe]] |包河区 |Bāohé Qū |294,94 |2 |38 |- | colspan="7" style="text-align:center; background:#d3d3d3;"|'''Predgrađa i sela''' |- |5. |[[File:Purple pog.svg|8px]] [[Changfeng]] |长丰县 |Chángfēng Xiàn |1.928,45 |14 |193 |- |6. |[[File:Orange ff8040 pog.svg|8px]] [[Feidong]] |肥东县 |Féidōng Xiàn |2.205,92 |14 |249 |- |6. |[[File:Yellow pog.svg|8px]] [[Feixi]] |肥西县 |Féixī Xiàn |2.082,66 |19 |241 |- |7. |[[File:Pink pog.svg|8px]] [[Lujiang]] |庐江县 |Lújiāng Xiàn |2.347,48 |17 |194 |- | colspan="7" style="text-align:center; background:#d3d3d3;"|'''Satelitski grad''' |- |9. |[[File:Lightgreen pog.svg|8px]] [[Chaohu]] |巢湖市 |Cháohú Shì |2.031,22 |12 |138 |} == Stanovništvo == Prema procjeni u gradu Hefei je 2009. živjelo 1.432.642 stanovnika, no već 2018. godine ukupan broj stanovnika u gradu iznosi 3.865.000 stanovnika. Većina stanovništva u Hefeiju su [[Han Kinezi]], te postoji samo relativno mali broj [[Huej]] Kineza koji žive u gradu, za koje je izgrađeno nekoliko [[džamija]]. Od više od pet milijuna ljudi u gradu, mali broj čine radnici migranti iz drugih dijelova Anhuija. {| align="center" border="0" cellspacing="2" cellpadding="5" style="border:1px solid #AAAAAA;" |-bgcolor="#AAAAFF" |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Kretanje broja stanovnika |-bgcolor="#eeeeff" ! 1990. !! 2000. !! 2009. !!2018. |- bgcolor="#f7f9ff" | align=center| 733.396<ref name="autogenerated1">''[https://web.archive.org/web/20130614231330/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&lng=de&des=wg&geo=-54&srt=npan&col=adhoq&msz=1500&men=gcis&lng=en China: largest cities and towns and statistics of their population]'', www.world-gazetteer.com, 17. 12. 2012. {{eng oznaka}} Pristupljeno 10. lipnja 2019.</ref> | align=center| 1.302.775<ref name="autogenerated1" /> | align=center| 1.432.642<ref name="autogenerated1" /> | align=center| 3.865.000<ref name="autogenerated1" /> |} ==Gospodarstvo== [[Datoteka:South Erhuan Rd.jpg|mini|Poslovna četvrt Hefeija (Hefei BRT), ulica Erhuan.]] Prije [[Kineski građanski rat|kineskog građanskog rata]] Hefeijeva glavna industrija bila je poljoprivreda. Nakon Drugog svjetskog rata, glavni grad Anhuija prebačen je iz [[Anqing]]a u Hefei. Kako bi pomogli razvoj grada, mnogi su talentirani ljudi poslani iz drugih dijelova zemlje. Suvremeni Hefei ima, između ostalog, industriju strojeva, elektronike, kemije, čelika, tekstila i cigareta. God. 2016., BDP Hefeija je iznosio 627,43 milijarde eura. Hefei je ''[[The Economist]]'' identificirao u prosincu 2012. kao najbrže rastuće svjetsko gradsko gospodarstvo.<ref>"[http://www.economist.com/node/21567579 Ekonomije metropola]", 2012. {{eng oznaka}} Pristupljeno 11. lipnja 2019.</ref> [[Datoteka:201705 Platform of Metro Hefei Railway Station.jpg|mini|Unutrašnjost podzemne željeznice u Hefeiju]] ==Promet== Hefei ima stotine [[autobus]]nih linija, među kojima je i sustav brzog tranzita Hefei otvoren 2010. godine. Samo 2000. godine u gradu je vozilo gotovo 4.500 autobusa na 161 prometnih linija ukupne duljine od 2.040 kilometara, a prosječna dnevna kilometraža javnog prijevoza iznosila je 720.000&nbsp;km. Udio putovanja u javnom prijevozu se od tada stalno povećavao.<ref>[http://www.hfbus.cn/ Hefei Bus Group] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160112212835/http://www.hfbus.cn/ |date=12. siječnja 2016. }} {{zh}} Pristupljeno 11. lipnja 2019.</ref> Dana 30. svibnja 2013. otvorena je nova međunarodna [[zračna luka]] Hefei-Xinqiao koja je zamijenila staru zračnu luku Hefei-Luogang. U prosincu 2016. godine puštena je u rad prva linija [[podzemna željeznica|podzemne željeznice]] Hefei (linija 1), a u prosincu 2017. godine puštena je u rad i druga linija (linija 2). Sveukupno, planirana je mreža podzemne željeznice s osam linija koja će biti duga od oko 300&nbsp;km.<ref>[http://www.metro-report.com/news/metro/single-view/view/hefei-opens-metro-line-1.html Metro Report international 26. prosinca 2016.: Hefei otvara metro liniju 1.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180706192758/http://www.metro-report.com/news/metro/single-view/view/hefei-opens-metro-line-1.html |date=6. srpnja 2018. }} {{eng oznaka}} pristupljeno 12. lipnja 2019.</ref> ==Zbratimljeni gradovi== {{div col}} * [[Aalborg]] {{Z+X|DAN}} (1989.) * [[Belfast]] {{Z+X|UK}} (2003.) * [[Bujumbura]] {{Z+X|BUR}} (1986.) * [[Columbus, Ohio]] {{Z+X|SAD}} (1988.) * [[Darebin]] {{Z+X|AUS}} (2003.) * [[Freetown]] [[Datoteka:Flag of Sierra Leone.svg|20px]] [[Sijera Leone]] (1984.) * [[Kurume]] {{Z+X|JAP}} (1980.) * [[Lleida]] {{Z+X|ŠPA}} (1998.) * [[Osnabrück]] {{Z+X|NJE}} (2006.) * [[Santiago de Chile]] {{Z+X|ČIL}} (2007.) * [[Ufa]] {{Z+X|RUS}} (216.) * [[Wonju]] {{Z+X|JKO}} (2002.) {{div col end}} ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat-inline}} [[Kategorija:Glavni gradovi kineskih pokrajina]] rbibeoi6hnmoudh0quakwocleaw0xx7 0 647184 7570039 7490487 2026-08-05T09:08:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570039 wikitext text/x-wiki {{Značajnost}}{{Pravopis}}{{Nedostaju izvori}} '''Ilija Šikić''' ([[Zagreb]], [[27. srpnja]] [[književnost u 1955.|1955.]]),<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=HSK|date=2013-11-08|title=Hrvatski svjetski kongres - ŠIKIĆ, Ilija|url=https://hsk.hr/2013/11/08/iki-ilija/|access-date=2025-04-21|website=Hrvatski svjetski kongres|language=hr}}</ref> [[hrvatska književnost|hrvatski]] domovinski i [[hrvatsko iseljeništvo|iseljenički]] [[književnik]]<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca">Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170729132950/http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti |date=29. srpnja 2017. }}, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012.) Pristupljeno 12. srpnja 2019.</ref> ==Životopis== Tijekom rane mladosti selio se s obitelji, u [[Lipik]], [[Pakrac]] i [[Darda|Dardu]], gdje je završio osnovnu školu.<ref name=":0" /> U Zagrebu je proveo najviše vremena i završio prvi razred glazbene škole Pavao Markovac, smjer solo pjevanja. U inozemstvo je otišao 1982. i ubrzo postao politički emigrant jer je još u domovini bio politički djelatan protiv totalitarne SFRJ. Nastanio se je u Baselu 1982.{{ni}} u Švicarskoj, gdje i danas živi. Radio je kao suradnik Švicarskog crvenog križa, u socijalnim službama, kao IT nastavnik, arhivar, te suvlasnik i voditelj tehnologijske non-profit tvrtke AquaLauta GmbH, a sada je umirovljenik. [[Datoteka:Ilija Šikić portrait.png|mini|foto portret Ilije Šikića]] Objavljivao je pojedinačne pjesme ili pregršti po tisku, osobito za mladež, Omladinski tjednik, Studentski list (i recenzije suvremenih zbirki pjesama mladih pjesnika), Oko, časopisima za književnost i inoj periodici (OFF, Pitanja, Polet...) Njegovi su se stihovi mogli u par navrata čuti na Zagrebačkom radiju, po priredbama poput Književnoga petaka, Goranova proljeća, Tribine Društva hrvatskih književnika, na okupljalištima mladeži, u javnim ustanovama i pod vedrim nebom. Zabilježen je u antologijama, panoramama, polemikama i prikazima novije hrvatske poezije (Zbornik OFF poezije, mlado i najmlađe hrvatsko pjesnikovanje, A. Cesarec, Zagreb 1979. Spomenut je i u "Suvremeno hrvatsko pjesništvo" zavoda za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1988. kao suutemeljitelj i član umjetničke skupine AMPLITUDA. Zastupljen je u “Antologiji XXI stoljeća hrvatskog urbanog pjesništva”, Osijek, 2010. Prva zasebno objavljena zbirka pjesama mu je na njemačkom jeziku objavljena u Edition Fischer, "Götze Zeit", Frankfurt, 1991. ISBN 3-89406-248-7. Zbirka zagonetki, pitalica, brojalica i nadopunjalica je u cijelosti objavljena u Prinosima za povijest književnosti u Hrvata, Šimuna Ćorića "60 hrvatskih emigrantskih pisaca" Zagreb, 1995. Tri zbirke duhovnih i refleksivnih pjesama objavljuje kao samizdat pod naslovom "kumir" u jednoj knjizi (Berlin, 2011. ISBN 978-3844203424). Objavljuje pjesme, članke i eseje u HAZUD-ovima publikacijama Hrvatski dijasporski list, Ars croatica i Acta croatica u Baselu. Tu je bio i tehnički urednik reprintnih izdanja niza knjiga hrvatskih autora i /ili knjiga o njima, koji su uglavnom stvarali u srednjem vijeku u Švicarskoj i Europi ([[Matija Vlačić Ilirik]], [[Andrija Jamometić]], [[Ivan Stojković]], [[Pavao Skalić]]...) Bavio se grafičkim i industrijskim dizajnom, opremanjem knjiga, ilustracijama. Tiskao karte i Portfolio, mapu s tridesetak tuš-minijatura koje su bile izložene na samostojnoj izložbi u galeriji "Libertas" u Pforzheimu, Njemačka 1983. Reprodukcije se mogu naći u Grafičkom fondu Hrvatske nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Sinkronizirao je nekoliko znanstveno-popularnih filmova za ''Gospel Media''. Pisao je traktate kršćanskoga sadržaja za ''Schweizerische Traktat-Mission''. Publicira i na internetu. Uz to je neumorno djelatan u domovinskom, inozemnom i emigrantskom tisku i medijima glede netočnosti ili zlonamjernih napadaja na hrvatski identitet ili državnost. Djelovao je kao lektor, korektor, nakladnik i kao urednik. Obnašatelj niza dužnosti u životu diaspore (MH, HNV, HAZUD, HKC, Radices Croatiae itd.). Bio je uz to i član društva prijatelja Bazelskog Staatsarchiv-a, Schweizerische Erfinder und Patentinhaber Verein-a Sektion Zürich, suvlasnik i voditelj non-profit tvrtke AquaLauta GmbH za razvoj i proizvodnju naprava za biološko pročišćavanje vode UV-zrakama, vijećnik zaklade August Schmid Stiftung Zürich. Ilija Šikić je vrlo aktivan u raznim aktivističkim skupinama, povremeno i kao moderator ili glasnogovornik. Zagovara i piše [[Korijenski pravopis|korijenskim pravopisom]].{{Ni}} == Djela == * zbirka poezije na njemačkom jeziku ''Goetze Zeit'', Frankfurt, 1991. * 3 zbirke poezije na hrvatskom ''kumir'', Berlin, 2011. * stotinjak eseja uz uporabu KI za istraživanja i "brainstorming" (uglavnom na njemačkom jeziku) https://syllectic.blogspot.com/ == Nagrade i priznanja == *Zastupljen u više panorama, zbornika i prikaza novije hrvatske poezije, posebice mladoga i najmlađeg hrvatskog pjesnikovanja. [[Šimun Šito Ćorić]] uvrstio ga je u svoju antologiju ''60 hrvatskih emigrantskih pisaca''.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Šikić, Ilija}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvati u Švicarskoj]] 796dwpy2dnp9dyc9y56z4ca1xsggnaw 0 649424 7569810 7516463 2026-08-04T20:23:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569810 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|vojna osoba}} '''Hifzi-beg Đumišić''' (oko [[1840.]] – [[1875.]]), bosanski vojskovođa, poznat po borbama protiv Srba i Crnogoraca.<ref name="bosnae">(boš.) [http://bosnae.info/index.php/herojska-pogibija-hifzi-bega-dumisica-zaboravljenog-jednog-od-najsrcanijih-junaka-xix-stoljeca Bosnae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190817194408/http://bosnae.info/index.php/herojska-pogibija-hifzi-bega-dumisica-zaboravljenog-jednog-od-najsrcanijih-junaka-xix-stoljeca |date=17. kolovoza 2019. }} ''Herojska pogibija Hifzi bega Đumišića – zaboravljenog i jednog od najsrčanijih junaka XIX stoljeća'' 16. lipnja 2017. (pristupljeno 17. kolovoza 2019.)</ref> == Životopis == Rođen u uglednoj obitelji iz Banje Luke. Otac Nazif-[[aga]] bio je bogati i ugledni velikaš, a djed Abdulah Hifzi efendija – banjalučki [[muselim]] (načelnik). Istakao se u bojevima u [[Hercegovački ustanak (1875. – 1878.)|Bosanskohercegovačkom ustanku]].<ref name="bosnae"/> Poginuo je u 35. godini života pored ceste Bijeljina - Rača dok je sa svojim bataljunom prevozio brašno bosanskim vojnicima u Bijeljinu. U selu Trnjaci njegova je kolona je upala u zasjedu srpske vojske. Prvo se sklonio sa svojom skupinom u improvizirane rovove uz ceste, potom na konju stao na čelo svoje vojske i krenuo na srpske snage. Kad su mu nakon druge srpske zasjede ubili konja, uzeo je konja svog trubača i nastavio napad. Kad su naišli na treću srpsku zasjedu, vojska je prešla rječicu Bistrik. Navečer je poginuo od srpskog metka. Poslije se otkrilo da je vojska kojoj se dovozilo hranu imala dovoljno hrane pa je Đumišić nepotrebno poslan u opasnu misiju iz koje se nije vratio živ, čak da je namjerno otjeran u smrt sa svojom pratnjom koja je gotovo sva izginula. Sumnjiči se da ih je izdao Salih Zeki paša, bijeljinski muselim.<ref name="bosnae"/> U Đummišićevu čast su mu [[turbe]] podigli [[Bijeljina|bijeljinski]] begovi u selu [[Trnjaka|Trnjaci]] 1904. godine kod mjesta pogibije. Turbe je srušio 1961. godine (prema drugim izvorima to je bilo 1970-ih) ondašnji predsjednik Skupštine općine Bijeljina, koji je od ostataka turbeta sebi napravio kuću.<ref name="bosnae"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Đumišić, Hifzi}} [[Kategorija:Životopisi, Banja Luka]] [[Kategorija:Vojni zapovjednici]] opoaicw8chb3fa5qjhdloyqugofr0zj 0 652104 7569938 7490185 2026-08-05T05:05:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7569938 wikitext text/x-wiki {{wikipedizirati izvore}} '''Hrvatski športsko ribolovni savez''' ('''HŠRS''') je krovna organizacija za [[Hrvatska|hrvatski]] [[športski ribolov]]. Osnovan je 27.01.1935. godine u Zagrebu.<ref name="#1">http://ribolovni-savez.hr/o-nama/</ref> Član je ''Federacije za ribolov na slatkim vodama (Fédération Internationale de la Pêche Sportive en Eau Douce (FIPSed)'' ili ''International Federation of Sport Angling in Fresh Waters)'' i ''Konfederacije za športski ribolov (Confédération Internationale de la Pêche Sportive (CIPS))'' u koje je primljen na sjednici CIPS-a održanoj 29.08.1991. godine u Szegedu. Time je HŠRS postao '''prvi športski savez Republike Hrvatske koji je prihvaćen u svoju međunarodnu asocijaciju'''.<ref name="#1"/> Član je ''Međunarodne federacije za športski ribolov muhom (Fédération Internationale de Peche Sportive Mouche (FIPS-Mouche)'' ili ''International Sport Fly Fishing Federation)'' od 2006. godine<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hoo.hr/hr/hrvatski-olimpijski-odbor/nacionalni-sportski-savezi/153-savezi-neolimpijskih-sportova/hrvatski-sportsko-ribolovni-savez |title=Arhivirana kopija |access-date=19. rujna 2019. |archive-date=30. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181130050835/https://www.hoo.hr/hr/hrvatski-olimpijski-odbor/nacionalni-sportski-savezi/153-savezi-neolimpijskih-sportova/hrvatski-sportsko-ribolovni-savez |url-status=dead }}</ref> te ''(International Casting Sport Federation (ICSF))''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.icsf-castingsport.com/organisation/members/ |title=Arhivirana kopija |access-date=20. rujna 2019. |archive-date=20. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190920195927/https://www.icsf-castingsport.com/organisation/members/ |url-status=dead }}</ref> Međunarodni naziv za Savez je '''Croatian Sport Fishing Federation'''. Do 2005. nosio je naziv ''Savez Hrvatskih športskih ribarskih društava''.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.huchen-angler.com/ribarski_savezi |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=19. rujna 2019. |archive-date=3. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191103022146/http://www.huchen-angler.com/ribarski_savezi |url-status=dead }}</ref> == Svjetske igre == :''Na programu 1981., 1985., 1993. – 2005.'' ===Bacačke discipline (Casting)=== {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! style="height:49px;"|# |- |1 |- |} | {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan="2" | Ribič ! width=50 colspan="2" | Zlato ! width=50 colspan="2" | Srebro ! width=50 colspan="2" | Bronca ! width=50 rowspan="2" | Ukupno |- | <span style="font-size:75%">višeboj</span> || <span style="font-size:75%">discipline</span> | <span style="font-size:75%">višeboj</span> || <span style="font-size:75%">discipline</span> | <span style="font-size:75%">višeboj</span> || <span style="font-size:75%">discipline</span> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Marko Popović (ribič)|Marko Popović]] | style="background:#F7F6A8;" |0 ||style="background:#F7F6A8;" |1 | style="background:#DCE5E5;" |0 ||style="background:#DCE5E5;" |0 | style="background:#FFDAB9;" |0 ||style="background:#FFDAB9;" |0 | 1 |} |} == Svjetska prvenstva == (nepotpuno)<ref name="#1"/> ===Lov ribe=== ====Pojedinačno==== {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! style="height:20px;"|# |- |1 |- |2 |- |3 |- |4 |- |5 |} | {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! !!Ribič<ref>https://muskozensko.jezik.hr/wp-content/uploads/2020/12/JS_17_2011_14.pdf</ref> !!Disciplina ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | [[Alan Perko]] * ||<small>ribolov na plovak | style="background:#F7F6A8;" | 1<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/svjetski-prvak-a-nas/</ref> | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | [[Mihael Pongrac]] ||<small>ribolov na plovak | style="background:#F7F6A8;" | 1<ref>https://medjimurski.hr/nas-mihael-pongrac-svjetski-je-prvak-u-ribolovu/</ref> | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž || align="left" | Matea Minanov ||<small>ribolov na plovak | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | 1<ref>https://ribiska-zveza.si/downloads/ribiz__10_2013_eUd1a.pdf</ref> | style="background:#FFDAB9;" | | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | Matija Kraševac ||<small>ribolov na plovak | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž || align="left" | Marijana Mutak ||<small>ribolov na plovak | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#FFDAB9;" | 1 | |} |} ''* osvojenim zlatom 2019. postao je najmlađi prvak u povijesti svjetskih prvenstava''<ref>http://ribolovni-savez.hr/hrvatska-sedma-alan-perko-prvak-svijeta/</ref> ====Par==== {{col-begin}} {{col-break}} ;Parovi {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right; font-size:85%;" |- ! style="height:20px;"|# |- |1 |- |2 |- |3 |- |4 |- |5 |- |7 |- |8 |- |9 |- |10 |- |11 |- |12 |- |13 |- |} | {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%;" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Ribiči !!Disciplina ! width=40 | Zlato ! width=40 | Srebro ! width=40 | Bronca ! width=40 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Dalibor Banaj]] – [[Hrvoje Jakopčević]] ||lov šarana | style="background:#F7F6A8;" | 3<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/svjetsko-prvenstvo-u-saranskom-ribolovu/</ref><ref>https://pozeski.hr/pozezani-dalibor-i-hrvoje-ponovno-postali-prvaci-svijeta-u-ribolovu-sarana/</ref> | style="background:#DCE5E5;" | 2<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.034portal.hr/index.php?id=20814 |title=Arhivirana kopija |access-date=5. travnja 2025. |archive-date=10. kolovoza 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250810143429/https://www.034portal.hr/index.php?id=20814 |url-status=dead }}</ref> | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 6 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Mario Boldin – Željko Capan ||lov šarana | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#FFDAB9;" | | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Josip Pecigoš]] – Željko Vodernjak ||lov šarana | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#FFDAB9;" | | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Željko Mokri]] – Zoran Petković ||lov šarana | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#FFDAB9;" | | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Goran Gotšlih – Željko Mokri ||lov šarana | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#FFDAB9;" | | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Željko Spasić – Goran Tisanić ||lov šarana | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Damir Ladnjak – Tomislav Vukšić ||lov šarana | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Filip Pecigoš – Josip Pecigoš ||lov pastrvskog grgeča | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | 1<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/svjetsko-prvenstvo-u-ribolovu-pastrvskog-grgeca-2/</ref> | style="background:#FFDAB9;" | | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Siniša Josip Pavlinić – Josip Pecigoš ||lov pastrvskog grgeča | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | 1<ref>https://www.vecernji.hr/vijesti/clanovima-srk-a-trakoscan-naslov-svjetskih-viceprvaka-225166</ref> | style="background:#FFDAB9;" | | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Nikola Franjić – Ivo Visković ||lov šarana | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#FFDAB9;" | 1 | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Tihomir Delić – Dalibor Stanić ||lov šarana | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#FFDAB9;" | 1 | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Igor Pavičić – Dubravko Rajković ||lov šarana | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#FFDAB9;" | 1<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/osvajac-prve-svjetske-saranaske-medalje/</ref> | |} |} {{col-break}} ;Pojedinačno {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! style="height:20px;"|# |- |1 |- |2 |- |} | {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Ribič<ref>https://muskozensko.jezik.hr/wp-content/uploads/2020/12/JS_17_2011_14.pdf</ref> ! width=40 | Zlato ! width=40 | Srebro ! width=40 | Bronca ! width=40 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#FFDAB9;" | | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#FFDAB9;" | | |} |} {{col-end}} ====Ekipno==== ''* uz godinu'' - nastupilo 4 ili manje reprezentacija na SP-u (nepotpuno) {{col-begin}} {{col-break}} {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |+{{nowrap|Ribolov na plovak (Coarse angling) /<br>Lov ribe udicom na plovak<ref>https://tzo-bilje.hr/svjetsko-prvenstvo-u-ribolovu-udicom-na-plovak-povijesni-pregled-rezultata/</ref><br>(1957.–2024.; žene ?.–2023.)}} |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center" style="border-bottom: 3px solid black;"|M<ref>https://tzo-bilje.hr/svjetsko-prvenstvo-u-ribolovu-na-plovak/</ref><ref>https://ribolov-koprivnica.com/69-svjetsko-prvenstvo-ribolovu-plovkom-hrvatska-osma/</ref><ref>https://ribolovni-savez.hr/seniori-u-lovu-ribe-udicom-na-plovak-zlatni/</ref><ref>https://ribo-lov.com/2024/09/23/hrvatska-svjetski-prvak-krasevcu-bronca-u-pojedinacnoj-konkurenciji/</ref><ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/svjetsko-prvenstvo-u-lovu-ribe-udicom-na-plovak/</ref> | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | 2024. ||1 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | 2025.<ref>https://www.vecernji.hr/vijesti/reprezentacija-hrvatske-u-lovu-ribe-udicom-na-plovak-osvojila-svjetsko-srebro-1889441</ref> ||1 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" style="border-bottom: 3px solid black;" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | ||0 |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center"|Ž | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | 2023.<ref>https://ribolov-koprivnica.com/hrvatska-najbolja-na-29-svjetskom-prvenstvu-za-zene-u-ribolovu-na-plovak/</ref> || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | 2013.<ref>https://ribiska-zveza.si/downloads/ribiz__10_2013_eUd1a.pdf</ref><ref>https://www.total-fishing.com/englands-ladies-storm-to-gold-in-world-match-fishing-championships/</ref> || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | || |} {{col-break}} {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |+{{nowrap|Mušičarenje (Fly fishing)<ref>https://www.fips-mouche.com/results-2/</ref><br>(1981.–2024.; žene 2022.–2024.)}} |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center" style="border-bottom: 3px solid black;"|M | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" style="border-bottom: 3px solid black;" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | ||0 |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center"|Ž | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | ||0 |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-break}} {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |+{{nowrap|Feeder<ref>https://foranglers.co.za/second-freestyle-method-feeder-world-championships-here-in-south-africa/</ref><ref>https://fisheryreports.com/Competitions/11/Stages<!-- Maver – Zammataro Austria info --></ref> / Feeder ribolov<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/svjetsko-prvenstvo-u-feeder-ribolovu-2/</ref> /<br>Lov ribe hranilicom na dnu /<br>Lov ribe udicom na dnu s hranilicom<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/svjetsko-prvenstvo-u-feeder-ribolovu-2/</ref><br>(2011.–2024.)}} |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center" style="border-bottom: 3px solid black;"|M | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" style="border-bottom: 3px solid black;" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | || |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center"|Ž | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | || |} {{col-break}} {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |+{{nowrap|Feeder ribolov slobodnim stilom<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/svjetsko-prvenstvo-u-feeder-ribolovu-slobodnim-stilom/</ref> /<br>Freestyle Method Feeder /<br>Freestyle/Method Feeder /<br>Feeder Freestyle / Method Feeder<ref>https://foranglers.co.za/freestyle-method-feeder-getting-traction-worldwide/</ref><ref>https://foranglers.co.za/second-freestyle-method-feeder-world-championships-here-in-south-africa/</ref><ref>https://www.fipsas.it/pesca-di-superficie/discipline-pesca-di-superficie/acque-interne/feeder/internazionale-feeder/2022-2/4585-programma-campionato-mondiale-di-pesca-a-feeder-freestyle-method/file</ref><br>(2021.–2024.)}} |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center" style="border-bottom: 3px solid black;"|M<ref>https://www.facebook.com/FIPSed1954/posts/pfbid0y9XWzCXyirxBAnVdPDRZJbb4VWhkr5vT87ThCPH3bn3r3fKic7n4oxsTRcG2Rs4Cl</ref><ref>https://foranglers.co.za/freestyle-method-feeder-getting-traction-worldwide/</ref> | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" style="border-bottom: 3px solid black;" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | ||0 |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center"|Ž | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | || |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-break}} {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |+{{nowrap|Lov šarana (carp)<ref>https://carpsa.co.za/world-carp-fishing-tournament/</ref><br>(1999.–2024.; žene 2020.ili2021.–2024.<ref>https://www.carpology.net/article/news/history-to-be-made-in-england/</ref><ref>https://www.telegraph.co.uk/womens-sport/2022/08/26/people-think-fishing-relaxing-thing-do-opposite/</ref>)}} |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center" style="border-bottom: 3px solid black;"|M<ref>https://www.ribolov.hr/uspjesi-hrvatskih-saranskih-reprezentacija-na-svjetskim-natjecanjima/</ref><ref>https://ribo-lov.com/2024/09/09/saranasi-svjetski-prvaci-banaj-i-jakopcevic-u-paru-srebrni/</ref> | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | 2001., 2002., 2005., 2007., 2014., 2024. || 6 * |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | 2000.(??<ref>https://ribolovni-savez.hr/o-nama/</ref>), 2003., 2013., 2015., 2018. || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | 2000.(??<ref>https://www.ribolov.hr/uspjesi-hrvatskih-saranskih-reprezentacija-na-svjetskim-natjecanjima/</ref>), 2004. || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" style="border-bottom: 3px solid black;" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | 2011., 2025.<ref>{{Citiranje weba |url=https://sbonline.net/hrvatska-saranska-reprezentacija-cetvrta-na-svijetu-777 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. studenoga 2025. |archive-date=6. listopada 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251006173245/https://sbonline.net/hrvatska-saranska-reprezentacija-cetvrta-na-svijetu-777 |url-status=dead }}</ref> || |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center"|Ž | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | ||0 |} ''* najuspješnija reprezentacija na svijetu u ovoj disciplini''<ref>https://ribolovni-savez.hr/hrvatski-saranasi-prvi-banaju-i-jakopcevicu-srebro-u-paru-goran-ozbolt-dvostruki-svjetski-prvak-u-castingu/</ref> {{col-break}} {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |+{{nowrap|Lov pastrvskog grgeča (black bass)<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/svjetsko-prvenstvo-u-ribolovu-pastrvskog-grgeca-2/</ref><ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/svjetsko-prvenstvo-u-ribolovu-pastrvskog-grgeca/</ref><br>(2005.–?.)}} |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center" style="border-bottom: 3px solid black;"|M | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" style="border-bottom: 3px solid black;" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | 2015.<ref>https://www.facebook.com/photo/?fbid=2303568443211027&set=pcb.2303570373210834</ref> || |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center"|Ž | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | || |} ''SP u ribolovu bassa je jedino ribolovno svjetsko prvenstvo<br />na kojem sudjeluju ekipe sa svih svjetskih kontinenata.''<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/daniel-dalien-vignjevic-o-bassolovu-u-hrvatskoj-i-predstojecem-sp-u-portugalu/</ref> {{col-end}} {{col-begin}} {{col-break}} {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |+{{nowrap|Spin ribolov grabežljivaca umjetnim mamcem iz čamca /<br>Lov grabežljivaca umjetnim mamcem iz čamca /<br> Spin ribolov pastrve umjetnim mamcem iz čamca /<br>Lov pastrve umjetnim mamcem iz čamca /<br>(Carnivorous artificial bait boat angling)<br>(?.–?.)}} |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center" style="border-bottom: 3px solid black;"|M | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" style="border-bottom: 3px solid black;" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | || |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center"|Ž | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | || |} {{col-break}} {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |+{{nowrap|Spin ribolov grabežljivaca umjetnim mamcem iz kajaka /<br>Lov grabežljivaca umjetnim mamcem iz kajaka /<br> (Carnivorous artificial baits from kayak)<br>(2022.–?.)<ref>https://www.facebook.com/FIPSed1954/posts/pfbid02XVJfFYyK472Xi4MfBGgk4KQmDCVWETm7hXiPfdTN1UfoaQJvaq1b7yMVtEMdqvdEl</ref><ref>https://apexwatercraft.com/2023/06/13/ejs-recap-of-the-world-kayak-fishing-championships/</ref><ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/prvo-svjetsko-prvenstvo-u-kayak-ribolovu/</ref>}} |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center" style="border-bottom: 3px solid black;"|M | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" style="border-bottom: 3px solid black;" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | || |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center"|Ž | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | || |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-break}} {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |+{{nowrap|Spin ribolov grabežljivaca umjetnim mamcem s obale /<br>Lov grabežljivaca umjetnim mamcem s obale /<br> Spin ribolov pastrve umjetnim mamcem s obale /<br>Lov pastrve umjetnim mamcem s obale /<br>(Carnivorous artificial bait shore angling)<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/dvadeset-godina-svjetskih-prvenstava-u-spinu-pastrve-s-obale/</ref><ref>https://ribo-lov.com/2021/08/25/razgovor-s-mariom-matijasicem-uoci-svjetskog-prvenstva-u-ribolovu-pastrva/</ref><ref>https://ribolov-koprivnica.com/hrvatska-reprezentacija-u-spin-ribolovu-peta-na-svijetu/</ref><br>(2002./2003.–?.)}} |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center" style="border-bottom: 3px solid black;"|M | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | 2009., 2011. || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | 2014., 2016. || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" style="border-bottom: 3px solid black;" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | 2002., 2003., 2004. || |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center"|Ž | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | || |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-break}} {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |+{{nowrap|Lov pastrve prirodnim mamcima na brzim vodama /<br>(Trout fishing with natural baits)<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/svjetsko-prvenstvo-u-ribolovu-pastrve-prirodnim-mamcem-na-brzim-vodama-2/</ref><ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/u-susret-svjetskom-prvenstvu/</ref><br>(1993.–2024.)}} |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center" style="border-bottom: 3px solid black;"|M | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | || 0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" style="border-bottom: 3px solid black;" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | 2022.*<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/svjetsko-prvenstvo-u-ribolovu-pastrve-prirodnim-mamcem-na-brzim-vodama/</ref>, 2023.*<ref>https://ribolov-koprivnica.com/zavrsilo-svjetsko-prvenstvo-u-ribolovu-pastrva-prirodnim-mamcima-prva-italija/</ref>, 2024.*<ref>https://www.fips-ed.com/wp-content/uploads/2023/12/Ranking_1leg_Trout_2024.pdf?fbclid=IwY2xjawM4mI9leHRuA2FlbQIxMQABHqmEt5PIa0l-QuUS4lAqaCXKI6bp2NU6kYGJOqjIiPhJh9exV0d6mKCib7Zz_aem_5l_AVgkBzkdvImgyqDFpGg</ref>, 2025.*<ref>https://www.fips-ed.com/wp-content/uploads/2023/12/Ranking_final_Trout_Natural_Baits_2025.pdf?fbclid=IwY2xjawM4lhpleHRuA2FlbQIxMABicmlkETBjYWtod3ZybmRlMHJwcUF0AR6Y7oYPsnblTKJ5BXmxaN4pBuKh5Gsr5WpM6FNrOcmVJtdPfF0FNsNM_6v2PQ_aem_i8Cy4_1IkPq-gIhC9wOMDg</ref> || |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center"|Ž | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | || |} {{col-break}} {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |+{{nowrap|"Trout area"<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/svjetska-prvenstva-u-dvije-nove-discipline/</ref><ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/talijani-osvojili-trout-area-svjetsko-prvenstvo/</ref><ref>https://ribolov-koprivnica.com/4-svjetsko-prvenstvo-u-disciplini-area-fishing-povijesni-prvi-nastup-hrvatske/</ref> /<br>??Lov pastrve umjetnim mamcem s obale na jezeru??<br>(2021.<ref>https://www.fipsasabruzzo.it/1st-trout-area-world-championship/</ref><ref>https://www.facebook.com/photo/?fbid=3139723622928834&set=pcb.3139723729595490</ref>–2024.)}} |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center" style="border-bottom: 3px solid black;"|M | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" style="border-bottom: 3px solid black;" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | ||0 |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center"|Ž | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | ||0 |} {{col-end}} {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |+{{nowrap|Ribolov kroz otvore u ledu / Ribolov na ledu<br>(<small>specifično u HR</small> "tikvarenje" ili "tikvičarenje")<ref>https://prakticni-ribolov.hr/ribolovnarijekamaijezerima/ice-fishing/</ref> /<br>(Ice fishing / Ice angling)<br>(?.–2024.)}} |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center" style="border-bottom: 3px solid black;"|M | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" style="border-bottom: 3px solid black;" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | || |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center"|Ž | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | ||0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | || |} ===Podvodni ribolov=== ====Pojedinačno==== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! !!Ribič<ref>https://muskozensko.jezik.hr/wp-content/uploads/2020/12/JS_17_2011_14.pdf</ref> ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |MŽ || align="left" | | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#FFDAB9;" | | |} ====Ekipno==== ''* uz godinu'' - nastupilo 4 ili manje reprezentacija na SP-u {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |+{{nowrap|Podvodni ribolov /<br>Spearfishing<ref>https://apneapassion.com/news-and-advices/competitions-and-events/world-freshwater-championship/</ref><br>(.–2023.; žene .–2023.)}} |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center" style="border-bottom: 3px solid black;|M | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" style="border-bottom: 3px solid black;" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | || |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center"|Ž | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | || 0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | || 0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | || 0 |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | || 0 |} ===Bacačke discipline (Casting)=== ====Pojedinačno==== {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! style="height:49px;"|# |- |1 |- |2 |- |3 |- |4 |- |5 |- |} | {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan="2"| !! rowspan="2" | Ribič<ref>https://muskozensko.jezik.hr/wp-content/uploads/2020/12/JS_17_2011_14.pdf</ref> ! width=50 colspan="2" | Zlato ! width=50 colspan="2" | Srebro ! width=50 colspan="2" | Bronca ! width=50 rowspan="2" | Ukupno |- ! <span style="font-size:75%">višeboj</span> !! <span style="font-size:75%">discipline</span> ! <span style="font-size:75%">višeboj</span> !! <span style="font-size:75%">discipline</span> ! <span style="font-size:75%">višeboj</span> !! <span style="font-size:75%">discipline</span> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | [[Goran Ožbolt]] | style="background:#F7F6A8;" | ||style="background:#F7F6A8;" | 2<ref>https://ribo-lov.com/2024/09/10/goran-ozbolt-dvostruki-svjetski-prvak-u-castingu/</ref> | style="background:#DCE5E5;" | ||style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | ||style="background:#FFDAB9;" | 1 | 4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | [[Bruno Brovet]] | style="background:#F7F6A8;" | ||style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | ||style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#FFDAB9;" | ||style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž || align="left" | Snežana Žurga | style="background:#F7F6A8;" | ||style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | ||style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | ||style="background:#FFDAB9;" | | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | [[Marko Popović (ribič)|Marko Popović]] | style="background:#F7F6A8;" | ||style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | ||style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#FFDAB9;" | ||style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž || align="left" | (žena 2007.) | style="background:#F7F6A8;" | ||style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | ||style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#FFDAB9;" | ||style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} |} ====Ekipno==== ''* uz godinu'' - nastupilo 4 ili manje reprezentacija na SP-u (nepotpuno) {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |+{{nowrap|Casting<br>(?.–?.)}} |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center" style="border-bottom: 3px solid black;"|M | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" style="border-bottom: 3px solid black;" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | || |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center"|Ž | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" style="border-bottom: 3px solid black;" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | || |-align="left" bgcolor="#FFFFFF" !rowspan=4 align="center"|{{Tooltip|SVI|Ukupna konkurencija}}<br>(M+Ž) | align="center" style="background:#F7F6A8;" | '''1.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#DCE5E5;" | '''2.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#FFDAB9;" | '''3.''' | || |- align="left" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" style="background:#9acdff;" | '''4.''' | || |} ==Klupska Svjetska prvenstva== ==Svjetski rekorderi== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Ribič<ref>https://muskozensko.jezik.hr/wp-content/uploads/2020/12/JS_17_2011_14.pdf</ref> !! data-sort-type="number"|<big>Σ</big> !! data-sort-type="number"|<small>Casting</small> !! data-sort-type="number"|<small>Flycasting</small> !! data-sort-type="number"|<small>Feeder</small> !! class="unsortable"|Discipline |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" |[[]] ||0x |?x ||— ||— ||align="left"| |} ==#1 na FIPSed svjetskoj ljestvici== ''Zbrajaju se rezultati postignuti na posljednjih 5 Svjetskih prvenstava u disciplini.''<ref>https://www.facebook.com/FIPSed1954/posts/fipsed-individual-and-general-rankings-past-5-years-carp-fishing-world-champions/2284819248419280/</ref><ref>https://www.facebook.com/photo.php?fbid=2434607060107164&id=1803750743192802&set=a.2407858302782040</ref> *Dalibor Banaj, lov šarana<ref>https://www.facebook.com/photo/?fbid=2292396440994894&set=pcb.2284819248419280</ref> *Hrvoje Jakopčević, lov šarana<ref>https://www.facebook.com/photo/?fbid=2434607243440479&set=a.2407858302782040</ref> *M reprezentacija u lovu šarana, 2018.<ref>https://www.facebook.com/photo/?fbid=2292396244328247&set=pcb.2284819248419280</ref> ==Nacionalni rekordi== <ref>https://www.icsf-castingsport.com/resources/world-records</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! colspan="2" | Disciplina ! Muškarci ! Žene |-petoboju (skich, arenberg, dalje – uteg, arenberg i dalj – muha) |colspan="4"| |- ! rowspan="8" | Casting | align="right" | <br>(engl. ''fly distance single handed'') | m<br> | m<br> |- | align="right" | <br>(engl. ''spinning distance single handed'') | m<br> | m<br> |- | align="right" | <br>(engl. ''fly distance double handed'') | m<br> | m<br> |- | align="right" | <br>(engl. ''spinning distance double handed'') | m<br> | m<br> |- | align="right" | <br>(engl. ''multiplier distance double handed'') | m<br> | m<br> |- | align="right" | petoboj | bodova<br> | bodova<br> |- | align="right" | sedmoboj | bodova<br> | bodova<br> |- | align="right" | allround | bodova<br> | bodova<br> |- |colspan="4"| |- ! rowspan="6" | Flycasting | align="right" | <br>(engl. ''trout accuracy'') | bodova<br> | bodova<br> |- | align="right" | <br>(engl. ''trout distance'') | m<br> | m<br> |- | align="right" | <br>(engl. ''sea trout distance'') | m<br> | m<br> |- | align="right" | <br>(engl. ''salmon distance'') | m<br> | m<br> |- | align="right" | <br>(engl. ''spey 18' '') | m<br> | m<br> |- | align="right" | <br>(engl. ''spey 15,1 '') | bodova<br> | bodova<br> |- |} ==Ostalo== Hrvatska ribolovna reprezentacija nastupa samostalno pod hrvatskom zastavom na svjetskim prvenstvima u lovu ribe udicom na plovak od 1991. Oni su bili uopće prva hrvatska sportska reprezentacija, koja je nastupila samostalno na svjetskom prvenstvu pod hrvatskom zastavom. Bilo je to na SP u Szegedu u Mađarskoj.<ref>https://tzo-bilje.hr/svjetsko-prvenstvo-u-ribolovu-na-plovak/</ref> ;Državne lige *Hrvatska ribolovna liga za žene u lovu ribe udicom na plovak<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/hrvatska-ribolovna-liga-za-zene/</ref><ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/prva-ribolovna-liga-zene/</ref> (prva sezona ?.) *Hrvatska ribolovna liga<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/prva-hrvatska-ribolova-liga/</ref> (prva sezona ?.) *Hrvatska ribolovna liga u lovu ribe udicom na plovak / Hrvatska ligu u lovu ribe udicom na plovak<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.klikni.hr/sport/2023/08/13/u-zupanijskom-sportsko-ribolovnom-savezu-ispisuje-se-lijepa-sportska-prica/ |title=Arhivirana kopija |access-date=30. ožujka 2025. |archive-date=30. ožujka 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250330011023/https://www.klikni.hr/sport/2023/08/13/u-zupanijskom-sportsko-ribolovnom-savezu-ispisuje-se-lijepa-sportska-prica/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/prva-ribolovna-liga-u-lovu-ribe-udicom-na-plovak-uvjerljivo-vodstvo-cakovcana/</ref> (prva sezona ?.) *Hrvatska mušičarska liga<ref>https://ribo-lov.com/2022/03/12/musicarska-liga-u-2022-godini-15-natjecatelja-i-4-ekipe/</ref> (prva sezona ?.) *Hrvatska feeder liga<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/hrvatska-feeder-liga-9/</ref><ref>https://www.zsrubaranje.hr/feeder-liga-2024/</ref> / Hrvatska liga u lovu ribe hranilicom na dnu - feeder (prva sezona ?.) *Hrvatska spin liga / Liga HŠRS-a u ribolovu predatora s obale umjetnim mamcem<ref>https://ribo-lov.com/2023/06/19/hsrs-subasic-novi-stari-prvak-spin-lige/</ref><ref>https://ribo-lov.com/2025/02/26/najava-spin-lige-hsrs-a-2025/</ref> / Prvenstvo Hrvatske u ribolovu grabežljivaca umjetnim mamcem s obale<ref>https://www.jelenje.hr/najava-22-23-04-2023-hrvatska-spin-liga-na-rjecini/</ref><ref>https://www.mojportal.hr/sport/pastrve-u-siracu-lovili-ribici-iz-cijele-hrvatske-ovo-je-odlicna-priprema-za-svjetsko-prvenstvo/</ref> / Prvenstvo Hrvatske u ribolovu predatora s obale umjetnim mamcima / Hrvatska spin liga u ribolovu grabežljivaca s obale<ref>https://ribolov-koprivnica.com/u-kninu-odrzana-prva-dva-kola-spin-lige/</ref> /<ref>https://epodravina.hr/foto-vrhunskim-ribolovom-na-dobri-zakljucena-sezona-hrvatske-spin-lige-pogledajte-konacne-rezultate/</ref><ref>https://www.teklic.hr/aktualno/aktualno-hrvatska/spin-liga-rjecina-treci-put-ugostila-najbolje-ribice-iz-hrvatske/251503/</ref> Hrvatska spin liga pastrve umjetnim mamcem s obale<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/dvadeset-godina-svjetskih-prvenstava-u-spinu-pastrve-s-obale/</ref> / Hrvatska spin liga u ribolovu pastrve umjetnim mamcem s obale<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/hrvatska-spin-liga-umjetnim-mamcem-s-obale/</ref> (prva sezona ?.) *Hrvatska liga u ribolovu grabežljivaca iz čamca (umjetnim mamcem)<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/hrvatska-liga-ribolov-grabezljivaca-iz-camca/</ref> / Hrvatska spin liga – čamac<ref>https://ribo-lov.com/2025/02/27/najava-spin-lige-camac/</ref> / Hrvatska spin liga iz čamca<ref>https://ribolov-koprivnica.com/3-kolo-hrvatske-spin-lige-iz-camca/</ref> / Hrvatska spin liga u ribolovu grabežljivaca iz čamca<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/hrvatska-liga-ribolov-grabezljivaca-iz-camca-3/</ref><ref>https://ribolov-koprivnica.com/osnovana-hrvatska-liga-ribolov-grabezljivaca-iz-camca/</ref> (prva sezona 2017. god.)<ref>https://web.archive.org/web/20190611034310/https://www.dm-ribolov.com/home/osnovana-hrvatska-liga-ribolov-grabezljivaca-iz-camca</ref> *Hrvatska liga u lovu pastrve prirodnim mamcima na brzim vodama<ref>https://www.facebook.com/100063674855444/posts/hrvatska-liga-lov-pastrve-prirodnim-mamcima-na-brzim-vodamanatjecanja-i-prvenstv/1107842331348252/</ref> (prva sezona ?.) *Hrvatska liga u lovu pastrve prirodnim mamcima na jezeru<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/prvenstvo-hrvatske-u-ribolovu-pastrve-na-jezeru/</ref> (prva sezona ?.) *Hrvatska pastrvaška liga<ref>https://www.klanjec.hr/hrvatska-pastrvaska-liga-odrzana-u-zelenjaku/</ref> (prva sezona ?.) *Hrvatska liga "trout area" / Hrvatska liga u lovu pastrve na jezeru umjetnim mamcem<ref>https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid026SVsTbuJyeWd1xkBKj7cvVp3mgWNVUdELBc4Ddtvd726ihijPmjmx1mr5KkWiZrWl&id=61555919450298</ref> (prva sezona 2024. god.) *Hrvatska šaranska liga<ref>https://saranska-liga.hr/</ref><ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/hrvatska-saranaska-liga-4/</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.klikni.hr/sport/2023/08/13/u-zupanijskom-sportsko-ribolovnom-savezu-ispisuje-se-lijepa-sportska-prica/ |title=Arhivirana kopija |access-date=30. ožujka 2025. |archive-date=30. ožujka 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250330011023/https://www.klikni.hr/sport/2023/08/13/u-zupanijskom-sportsko-ribolovnom-savezu-ispisuje-se-lijepa-sportska-prica/ |url-status=dead }}</ref> (prva sezona 2001. god.)<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/osvajac-prve-svjetske-saranaske-medalje/</ref> *Hrvatska liga pastrvskog grgeča<ref>https://www.zabok-ribolov.com/cro-bass-liga/</ref> / Hrvatska bass liga (?? prva sezona 2009. god. (lov s obale) / 2014. god. prva sezona lov iz čamca)<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/daniel-dalien-vignjevic-o-bassolovu-u-hrvatskoj-i-predstojecem-sp-u-portugalu/</ref> ''(imamo 1. Hrvatska Rapala SIL-EM bass liga 2007.<ref>https://ribolov-koprivnica.com/old_web/ARHIV/Arhiv07.htm</ref>, Rapala Bass liga 2006.<ref>https://ribolov-koprivnica.com/old_web/Arhiv.htm</ref> *Casting liga HŠRS-a<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/pojedinacna-liga-hrvatske-u-castingu/</ref><ref>https://ribo-lov.com/2024/09/10/goran-ozbolt-dvostruki-svjetski-prvak-u-castingu/</ref> / Casting liga Hrvatske<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/prvenstvo-hrvatske-u-bacackim-disciplinama/</ref> (prva sezona ?.) *Hrvatska kayak ribolovna liga / Hrvatska kayak spin liga u ribolovu (prva sezona ??2016.)<ref>https://srklokvarka.com/kay-fc-liga-2016-mrzla-vodica/</ref><ref>https://epodravina.hr/podravci-uspjesni-hrvatskoj-kayak-spin-ligi-ribolovu/</ref><ref>https://epodravina.hr/foto-podravci-uvjerljivi-kayak-ribolovnoj-ligi/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20170912192806/http://kayfc.eu/</ref> *Street Fishing Croatia (neslužbena od 2012.??; službena od 2023.)<ref>https://www.facebook.com/StreetFishingCroatia/posts/pfbid021tYAfKCu9VZE7ZLY9orE4SPcbtZ8ai9bNNUFhMHFTz2BewH1fDeBzJrLZ37WRiAzl</ref><ref>https://www.facebook.com/StreetFishingCroatia/posts/pfbid02U8P43VSKye6mP1qbd1ssjmCCxpc11icGQsoRsDNifvwnXo2AwNwknnjtLdSvK3acl</ref><ref>https://www.facebook.com/StreetFishingCroatia/posts/pfbid0v1UUj9Xe1cmsSciirGRZy8DYCGLTqxFozHDdPNwpBGY8ELu4EYdnLCPV6vpCjKvjl</ref><ref>https://glas-slavonije.hr/osijek/2024/08/08/prvo-kolo-urban-fishing-lige-u-nedjelju-563780/</ref><ref>https://www.osijek031.com/osijek.php?najava_id=104323</ref> ;Ostale lige *Pike masters liga (PML) - prva specijalizirana "štuka" liga (prva sezona 2016. god.)<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/daniel-dalien-vignjevic-o-bassolovu-u-hrvatskoj-i-predstojecem-sp-u-portugalu/</ref><ref>https://www.pecaros-os.com/index.php?topic=4469.0</ref><ref>https://www.pecaros-os.com/index.php?topic=5040.0</ref><ref>https://fishingincroatia.blogspot.com/2016/05/pike-masters-liga-2016.html</ref><ref>https://www.srd-oresje.com/natjecanja/8-pike-masters-21-10-2017/</ref><ref>https://www.srd-oresje.com/natjecanja/ix-pike-masters-19-05-2018/</ref><ref>https://www.facebook.com/groups/pikemasters/about</ref> *Pike masters junior liga<ref>https://grad-svetanedelja.hr/2019/11/13/pike-masters-junior-kup/</ref><ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/daniel-dalien-vignjevic-o-bassolovu-u-hrvatskoj-i-predstojecem-sp-u-portugalu/</ref><ref>https://grad-svetanedelja.hr/2019/10/31/odrzana-pike-masters-liga-u-oresju/</ref><ref>https://www.zabok-ribolov.com/index.php/358-zavrsila-pikemasters-liga-2017</ref> ;Svjetska prvenstva u Hrvatskoj <!-- koja sve postoje, popis: https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/svjetska-i-europska-prvenstva-u-2024/ --> *?. Svjetsko prvenstvo u castingu 2025., Rijeka<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.icsf-castingsport.com/calender-results/world-championship-2025-hVpz |title=Arhivirana kopija |access-date=30. ožujka 2025. |archive-date=30. ožujka 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250330224734/https://www.icsf-castingsport.com/calender-results/world-championship-2025-hVpz |url-status=dead }}</ref> *25. Svjetsko prvenstvo u lovu na šarana i amura 2025., Đakovo (Koritnjak i Jošava)<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/hrvatska-domacin-svjetskog-saranskog-prvenstva/</ref> *24. Svjetsko prvenstvo u lovu na šarana i amura 2024., Našice (Lapovac i Šandor)<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/hrvatska-domacin-svjetskog-saranskog-prvenstva/</ref> *29. Svjetsko prvenstvo nacija i klubova u ribolovu pastrve prirodnim mamcima na brzim vodama 2023., Kumrovec / Klanjec<ref>https://ribolov-koprivnica.com/u-kumrovcu-otvoreno-29-svjetskom-prvenstvu-u-ribolovu-pastrva-prirodnim-mamcima/</ref><ref>https://ribolov-koprivnica.com/29-svjetsko-prvenstvo-u-ribolovu-pastrve-odrzat-ce-se-na-rijeci-sutli/</ref><ref>https://ribolov-koprivnica.com/zavrsilo-svjetsko-prvenstvo-u-ribolovu-pastrva-prirodnim-mamcima-prva-italija/</ref> *68. Svjetsko prvenstvo u lovu ribe udicom na plovak 2022., Bilje (Stara Drava), Topoljski Dunavac<ref>https://tzo-bilje.hr/svjetsko-prvenstvo-u-ribolovu-na-plovak/</ref><ref>https://www.baranjainfo.hr/68-svjetsko-prvenstvo-u-ribolovu/</ref><ref>https://www.nacional.hr/68-svjetsko-prvenstvo-u-ribolovu-u-disciplini-lov-ribe-udicom-na-plovak-odrzava-se-u-baranji-od-05-11-rujna/</ref> *39. Svjetsko prvenstvo u ribolovu udicom na plovak za klubove 2019., ? *20. Svjetsko ribolovno prvenstvo u lovu ribe udicom na plovak u kategoriji veterana 2018., Stara Mura u Žabniku, Stara Mura kod Podturna i Ribnjak Selnica<ref>https://medjimurska-zupanija.hr/2018/05/26/svjetsko-ribolovno-prvenstvo-najvece-u-povijest-slijedeci-mjesec-u-medimurju/</ref> *61. Svjetsko prvenstvo u lovu ribe udicom na plovak 2014., [[Prelog]], kanal HE D. Dubrava<ref>http://sportskiribolov.hr/slatke-vode/dogadaji/sp-ribolov-udicom-na-plovak-2014/</ref><ref>https://hrcak.srce.hr/clanak/222274</ref><ref>http://ribolov-koprivnica.com/zavrseno-61-svjetsko-prvenstvo/</ref> *?. Svjetsko prvenstvo 2014., [[Dubravsko jezero]] *18. Svjetsko prvenstvo u ribolovu pastrve prirodnim mamcima na brzim vodama 2010., Sinj (Ruda)<ref>https://www.agroklub.com/seoski-turizam/ribolov-na-rudi/7687/</ref><ref>https://www.jutarnji.hr/naslovnica/ulovio-potocnu-pastrvu-od-91-kilogram-i-82-centimetra-3826383</ref><ref>https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/rijeka-ruda-spremna-za-ribice-i-svjetsko-prvenstvo-95281</ref> *8. Svjetsko prvenstvo u ribolovu pastrve umjetnim mamcima 2010., Knin (Krka)<ref>https://ribolov-knin.weebly.com/viii-svjetsko-prvenstvo-2010.html</ref><ref>https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/vijesti/zupanija/sutra-zapocinje-ribolovna-sezona-na-kraljicu-krke-mi-pastrvu-ulovimo-pa-pustimo-a-kormorani-je-zgrabe-i-progutaju-1080599</ref> *32. Svjetsko prvenstvo u castingu 2010., Novi Vinodolski, Ledenice<ref>https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/rijeka-ruda-spremna-za-ribice-i-svjetsko-prvenstvo-95281</ref><ref>https://ld-gradina.com/test/wordpress/?page_id=137</ref> *?. Svjetsko klupsko prvenstvo u lovu ribe 2006., [[Osijek]] *?. Svjetsko prvenstvo u lovu ribe za žene 2005., Zagreb *?. Svjetsko klupsko prvenstvo u lovu ribe 2002., Zagreb *?. Svjetsko prvenstvo u lovu ribe za žene 2001., [[Kutina]] *?. Svjetsko prvenstvo u lovu ribe udicom na plovak 1998., [[Zagreb]], Jarun<ref>https://tzo-bilje.hr/svjetsko-prvenstvo-u-ribolovu-na-plovak/</ref> ===Međunarodna natjecanja u Hrvatskoj=== <ref>https://www.osijek031.com/viewtopic.php?t=30734</ref> <!-- potencijalna natjecanja za popis: Kup GORANSKE MAMARE, memorijalni šaranski Kup “Josip Stanić – Jole”, Memorijalni šaranski kup Borislav Kučak Lučica, Memorijalni kup Željka Trbovića, Štukijada Gospić, Smuđijada, Basijada na Jugu 2 Osijek, Kup Kaštela u sportskom ribolovu (2008.), Memorijal Branko Deronja - lov ribe udicom na dnu, Gacka Open Otočac (oko 2012.) --> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- !colspan="7" align="center"|''Natjecanja s barem 15 izdanja ili 1. natjecanja svoje vrste u Hrvatskoj ili natjecanja posebna u europskim razmjerima'' |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan=2|Vrsta ! rowspan=2|Naziv natjecanja ! rowspan=2|Lokacija ! rowspan=2|1.<br>izdanje ! rowspan=2|Zadnje<br>izdanje ! rowspan=2 class="unsortable"|Bilješke |- !style="height:10px;"|{{Tooltip|?|casting, feeder, lov štapom, udičarenje rukom, udica na plovak}} !!{{Tooltip|?|čamac/kajak/obala}} <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"| ||[[]] ||. ||''održava se'' |'' '' --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Alpe – Adria Cup u lovu na ribe udicom na plovak ||više ||. ||''održava se'' |''<ref>https://www.klikni.hr/aktualno/2024/08/08/srd-cesma-slavi-veliki-95-rodendan/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Alpe – Adria kup u spin ribolovu pastrve ||više ||. ||''održava se'' |''<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/alpe-adria-kup-medimurske-pastrve/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |feeder ||obala ||align="left"|Kup jadransko – podunavskih zemalja u feeder ribolovu (ribolovu na dnu hranilicom) /<br>Dunavsko – jadranski kup (RAJP) u feeder ribolovu ||više || ||''održava se'' |''svake godine održava se u drugoj državi;<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/kup-jadransko-podunavskih-zemalja-u-feeder-ribolovu-pobjeda-nisave-iz-nisa/</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.klikni.hr/sport/2023/08/13/u-zupanijskom-sportsko-ribolovnom-savezu-ispisuje-se-lijepa-sportska-prica/ |title=Arhivirana kopija |access-date=30. ožujka 2025. |archive-date=30. ožujka 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250330011023/https://www.klikni.hr/sport/2023/08/13/u-zupanijskom-sportsko-ribolovnom-savezu-ispisuje-se-lijepa-sportska-prica/ |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |predatori umjetnim mamcem ||obala ||align="left"|Kup jadransko – podunavskih zemalja u lovu predatora umjetnim mamcem s obale /<br>Kup jadransko – podunavskih zemalja u spin ribolovu (pastrve umjetnim mamcem s obale) ||više ||2022. ||''održava se'' |''<ref>https://ribo-lov.com/2023/07/07/hsrs-kup-jadransko-podunavskih-zemalja-hrvatska-izvrsna-treca/</ref><ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/kup-jadransko-podunavskih-zemalja-u-spin-ribolovu/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |udicom na plovak ||obala ||align="left"|Kup jadransko – podunavskih zemalja u lovu ribe udicom na plovak /<br>Dunavsko – jadranski kup u lovu ribe udicom na plovak ||više ||2007. ||''održava se'' |''svake godine održava se u drugoj državi;<ref>https://ribo-lov.com/2024/04/24/18-kup-jadransko-podunavskih-zemalja-plovak/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov šarana || ||align="left"|Kup jadransko – podunavskih zemalja u lovu šarana i amura /<br>Dunavsko – jadranski kup u lovu šarana i amura /<br>Dunavsko – jadranski CARP kup ||više ||2010. ||''održava se'' |''svake godine održava se u drugoj državi;<ref>https://regionalni.hr/na-lapovcu-se-odrzava-14-medunarodni-kup-jadransko-podunavskih-zemalja-u-lovu-sarana-i-amura/</ref><ref>https://nasice.com/na-scaron-ice-odrzan-dunavsko-ndash-jadranski-carp-cup-ndash-lapovac-2015/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |mušičarenje ||obala ||align="left"|Kup jadransko – podunavskih zemalja u mušičarenju /<br>Dunavsko – jadranski kup u mušičarenju ||više ||2011. ||''održava se'' |''svake godine održava se u drugoj državi;<ref>https://trendribolov.com/13-kup-jadransko-podunavskih-zemalja-u-musicarenju-2023/</ref> '' |- |colspan="7"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|?? ||[[Plešce]], rijeka Čabranka ||2007. ||''održava se'' |''<ref>https://www.zabok-ribolov.com/index.php/372-13-klupsko-natjecanje-na-cabranci</ref><ref>https://zabok-ribolov.com/index.php/434-klupsko-natjecanje-na-cabranki</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Amerikano kup ||[[]] ||2018. ||''održava se'' |''<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/amerikano-natjecanja-na-hrvatski-nacin/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov šarana || ||align="left"|Carp Cup Borovik ||[[Đakovo]], jezero Borovik ||2000. ||''održava se'' |''<ref>https://zsru-djakovo.hr/wp-content/uploads/2012/10/borovik_2012rezultati.pdf</ref> nije održavan od 2013. do 2017.;<ref>https://glas-slavonije.hr/regija/0000/00/00/sportski-je-ribolov-turisticki-neiskoristen-17528/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov šarana || ||align="left"|Carp Cup Mlinac ||[[Đakovo]], jezero Mlinac ||barem 2011. ||''održava se'' |''<ref>https://www.osijek031.com/viewtopic.php?t=30734</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov šarana || ||align="left"|Croatian Carp Cup Jošava ||[[Đakovo]], jezero Jošava ||2000. ||''održava se'' |''prvi međunarodni kup u lovu šarana održan u Hrvatskoj;<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/osvajac-prve-svjetske-saranaske-medalje/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov šarana || ||align="left"|Extreme carp cup ||[[Ludbreg]] ||2006. ||''održava se'' |''<ref>https://evarazdin.hr/nasim-krajem/sportski-dogadaji-u-sklopu-dana-ludbreske-svete-nedjelje-310802/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov mladice || ||align="left"|Hucho Kup Kamačnik ||[[Severin na Kupi]] ||2024. ||''održava se'' |''timsko natjecanje u lovu mladice; prvo takvo natjecanje organizirano u Hrvatskoj;<ref>https://gorskenovosti.net/2024/01/18/u-organizaciji-srd-kamacnik-na-kupi-odrzano-timsko-natjecanje-u-lovu-mladice-1-hucho-kup-kamacnik/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Humanitarni kup Caffe bara Forum ||[[Draškovec]], ribnjak Trnišće ||2006. ||''održava se'' |''<ref>https://emedjimurje.net.hr/vijesti/sport/3008637/draskovec-odrzan-19-humanitarni-kup-caffe-bara-forum-rekordan-broj-natjecatelja-na-ribnjaku-trnisce/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Janinsko natjecanje u lovu ribe<br>Memorijalni turnir „Vladimir Sokolić” (od 2015.) ||[[Lobor]] ||2006. ||''održava se'' |''<ref>https://www.radio-zlatar.hr/?go=novosti&ID=42186</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||kajak ||align="left"|Kayak Fishing Cup – Lokvarska pastrva ||[[Lokve]], jezero Mrzla Vodica ||2017. ||''održava se'' |''<ref>https://srklokvarka.com/kayak-fishing-kup-lokvarska-pastrva/</ref><ref>https://srklokvarka.com/kay-fc-kayak-fishing-cup-lokvarska-pastrva-2019/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |spin ribolov ||čamac ||align="left"|Kup Goranske Mamare ||[[Lokve]], jezero Mrzla vodica ||2013. ||''održava se'' |''<ref>https://www.zabok-ribolov.com/index.php/333-4-kup-goranske-mamare</ref><ref>https://www.zabok-ribolov.com/index.php/356-5-kup-goranske-mamare</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |udicom na plovak || ||align="left"|Kup Grada Bjelovara – Memorijal "Ivica Naglić" (od 1999.) ||[[Bjelovar]], jezero Lug ||1981. ||''održava se'' |''<ref>https://zsrdub.hr/srd-bjelovacka/natjecanje/39.-kup-grada-bjelovara-i-21.-memorijal-ivica-naglic-odrzani-na-jezeru-lug</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Kup grada Pazina / Zimski kup grada Pazina ||[[Pazin]] ||. ||''održava se'' |''najstarije „amerikano natjecanje“ u Hrvatskoj;<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/amerikano-natjecanja-na-hrvatski-nacin/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |udicom na plovak || ||align="left"|Kup Kerestinec u lovu ribe na plovak ||[[Kerestinec]] ||2010. ||''održava se'' |''<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.samoborskiglasnik.net/sport.asp?datum=20160817&kategorija=0 |title=Arhivirana kopija |access-date=27. ožujka 2025. |archive-date=10. kolovoza 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250810143421/http://www.samoborskiglasnik.net/sport.asp?datum=20160817&kategorija=0 |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Kup Međimurske pastrve ||[[Sveta Marija]], kanal HE Donja Dubrava ||2006. ||''održava se'' |''najznačajnije hrvatsko i jedno od najstarijih (hrvatskih ili svjetskih??) spineraških natjecanja u spin ribolovu pastrve;<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/alpe-adria-kup-medimurske-pastrve/</ref> prvi(?) kup u ribolovu pastrva umjetnim varalicama;<ref>https://ribolov-koprivnica.com/old_web/Arhiv.htm</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Kup Šoderica u ribolovu grabežljivaca iz čamca ||[[Koprivnica]], jezero Šoderica ||1997. ||''održava se'' |''najstarije hrvatsko natjecanje u ribolovu iz čamca;<ref>https://ribolov-koprivnica.com/24-kup-soderica-carp-podravina-osvojio-prvo-mjesto/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Kup Šoderica u ribolovu udicom na plovak ||[[Koprivnica]], jezero Šoderica ||1961. ||''održava se'' |''<ref>https://ribolov-koprivnica.com/old_web/ARHIV/Arhiv07.htm</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Spin kup Šoderica ||[[Koprivnica]], jezero Šoderica ||1997. ||''održava se'' |''<ref>https://ribolov-koprivnica.com/odrzan-22-spin-kup-soderica/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |udicom na plovak || ||align="left"|Kup Trakošćana ||[[Trakošćan]] ||prije 2015. ||''održava se'' |'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov šarana || ||align="left"|Međunarodni ekipni šaranski kup “Lapovac” ||[[Našice]], jezero Lapovac ||. ||''održava se'' |'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov šarana || ||align="left"|Međunarodni humanitarni šaranski kup ||[[Zaprešić]], jezero Zajarki ||2009. ||''održava se'' |''<ref>{{Citiranje weba |url=https://zapad.tv/srd-saran-zapresic-odrzalo-medunarodni-humanitarni-kup/ |title=Arhivirana kopija |access-date=28. ožujka 2025. |archive-date=14. siječnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250114110034/https://zapad.tv/srd-saran-zapresic-odrzalo-medunarodni-humanitarni-kup/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://zapad.tv/odrzan-14-humanitarni-medunarodni-saran-kup/ |title=Arhivirana kopija |access-date=28. ožujka 2025. |archive-date=10. kolovoza 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250810143437/https://zapad.tv/odrzan-14-humanitarni-medunarodni-saran-kup/ |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov šarana || ||align="left"|Međunarodni šaranski kup SRD "Jezera" ||[[Bedekovčina]] ||2001. ||''održava se'' |''<ref>https://www.zabok-ribolov.com/index.php/128-11-medunarodni-saranski-kup-srd-jezera-bedekovcina</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |udicom na plovak || ||align="left"|Memorijal Antuna Čika u lovu ribe udicom na plovak / Memorijal Antun Čik ||[[Bjelovar]], ribnjaci Vujčevac ||1976. ||''održava se'' |''jedan je od rijetkih u Hrvatskoj koji se organizira i u muškoj i u ženskoj konkurenciji;<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/medunarodni-memorijal-antuna-cika/</ref><ref>https://www.zvono.eu/na-ribnjacima--vujcevac--odrzan-44--memorijal--antun-cik--481</ref><ref>https://www.zvono.eu/na-ribnjacima--vujcevac--odrzan-44--memorijal--antun-cik--481</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijal Dragutin Vondrak ||[[Banova Jaruga]], jezero Pakra 2 ||2019. ||''održava se'' |''najveće i najmasovnije pojedinačno plovkaroško natjecanje u Hrvatskoj i s najvećim nagradnim fondom;<ref>https://bjelovarac.hr/najnovije/memorijal-dragutin-vondrak-okupio-150-natjecatelja-pobjeda-kristijana-komara-iz-bjelovara/</ref><ref>https://www.pakrackilist.hr/index.php/vijesti-novosti/13166-memorijal-dragutin-vondrak-99-ribolovaca-natjecanju-dragi-spomen</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijal ing. Anđelko Petek Pajo ||[[Klanjec]] ||prije 2003. ||''održava se'' |''<ref>https://zip.com.hr/drustvo/jos-jedno-izdanje-pajinog-memorijala/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |udicom na plovak || ||align="left"|Memorijal Josip Vinski ||[[Galović Selo]] ||2013. ||''održava se'' |'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijal Pavo Dronk (u lovu ribe varalicom) ||[[Đakovo]], jezero Jošava ili jezero Borovik ||2000. ||''održava se'' |''<ref>https://zsru-djakovo.hr/?p=338</ref><ref>https://zsru-djakovo.hr/?p=1607</ref><ref>http://www.posavskahrvatska.hr/ostalo/ribolov/natjecanje_i_organizacija_za_prepisati.aspx</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijal poginulim bojovnicima Domovinskog rata Grada Zagreba – Ribolov ||[[Zagreb]] ||2000. ||''održava se'' |''<ref>http://www.udhos-zagreb.hr/naslovnica/memorijali/15-memorijal-2014</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijal Slavko Ilčić-Čiro ||[[Popovača]] ||. ||''održava se'' |'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |udicom na plovak || ||align="left"|Memorijal "Tomislav Čubrić - Tomo" ||[[Galović Selo]] ||2006. ||''održava se'' |''<ref>https://www.facebook.com/photo/?fbid=949241285092713&set=a.345085618841619&locale=hr_HR</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalni kup "Dragutin Jurašin" ||[[Slunj]] ||2008. ||''održava se'' |''<ref>https://www.srd-slunjcica.hr/dogadanja/17-memorijalni-kup-dragutin-jurasin</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalni kup "Franjo Genzić" ||[[Dugo Selo]] ||2010. ||''održava se'' |''<ref>https://www.dugoselska-kronika.hr/dugo-selo/odrzano-ribicko-natjecanje-srd-a-dugo-selo-prvak-12-memorijalnog-kupa-franjo-genzic-tomislav-vrabec-a-lucija-ivos-u-kategoriji-kadeta</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |udicom na plovak || ||align="left"|Memorijalni kup "Joža Šostar" ||[[Ogulin]], jezero Sabljaci ||1991. ||''održava se'' |''<ref>https://ogulin.eu/2024/07/23/najava-ovogodisnjeg-34-memorijalnog-kupa-joza-sostar-na-jezeru-sabljaci/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalni ribolovni kup "Darko Lisac i Rajko Starčević" ||[[Glina]], jezero Bajer ||2011. ||''održava se'' |''<ref>https://www.glina.hr/glina-6-memorijalni-ribolovni-kup-darko-lisac/</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.radiomarija.hr/index.php/aktualnosti/4235-odrzan-11-memorijalni-ribolovni-kup-u-cast-poginulih-umrlih-i-nestalih-branitelja |title=Arhivirana kopija |access-date=1. travnja 2025. |archive-date=10. kolovoza 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250810143424/https://www.radiomarija.hr/index.php/aktualnosti/4235-odrzan-11-memorijalni-ribolovni-kup-u-cast-poginulih-umrlih-i-nestalih-branitelja |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalni ribolovni turnir "Darijo Čurković" ||[[]], jezero Vlačine ||2011. ||''održava se'' |''<ref>https://ezadar.net.hr/sport/3596793/odrzan-9-memorijalni-ribolovni-turnir-darijo-curkovic-na-jezeru-vlacine/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalni ribolovni turnir "Nikola Nikica Majorinc" ||[[Bjelovar]] ||2000. ||''održava se'' |''<ref>http://zvonimirpetrin.from.hr/2019/10/03/24/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov šarana || ||align="left"|Memorijalni šaranski kup "Branko Milošević" ||[[Velika Ludina]], jezero Hangar ||2013. ||''održava se'' |''<ref>https://www.radiomoslavina.hr/2021/08/memorijalni-saranski-kup-branko-milosevic/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov šarana || ||align="left"|Memorijalni šaranski kup "Marijan Černoš" / Memorijalni carp cup "Marijan Černoš" ||[[Rakitje]], jezero Finzula ||2006. ||''održava se'' |''<ref>https://grad-svetanedelja.hr/wp-content/uploads/2016/08/2._tabela_financijskih_potpora_-_2016._godina72_201705183049.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov šarana i amura || ||align="left"|Memorijalni šaranski kup "Pavao Karabelj" ||[[Sveta Nedelja]], jezero Orešje || ||''održava se'' |''<ref>https://www.srd-oresje.com/natjecanja/memorijalni-kup-pavao-karabelj-jezero-oresje-6-8-04-2018/</ref><ref>https://grad-svetanedelja.hr/wp-content/uploads/2016/08/2._tabela_financijskih_potpora_-_2016._godina72_201705183049.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov šarana || ||align="left"|Memorijalni šaranski kup u spomen na Velimira Kvesića ||[[Bročice]], jezero Bajer ||2005. ||''održava se'' |''<ref>https://www.savez-udhos.hr/19-memorijalni-saranski-kup-u-spomen-na-velimira-kvesica/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalni turnir u sportskom ribolovu "Darijo Čurković" ||[[Suhovare]], Baštica ||2011. ||''održava se'' |''<ref>https://ezadar.net.hr/sport/2334389/1-memorijalni-turnir-u-sportskom-ribolovu-darijo-curkovic/?v=1485782358?galerija=2334389</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Monarch-Dok kup / MD kup ||[[Dalj]], Dunav ||2005. ||''održava se'' |''<ref>https://www.pecaros-os.com/index.php?topic=4752.0</ref><ref>https://www.bistrobih.ba/nova/2007/11/18/3-internacionalni-kup-monarch-dok/</ref><ref>https://djurdjevac.hr/dogadanja-u-gradu/na-medunarodnom-9-monarch-dok-kupu-pobjedu-odnio-durdevacki-ribic/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Natjecanje u lovu ribe udicom na plovak drvenim štapom ||[[Lekenik]] ||. ||''održava se'' |'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Novogodišnji kup]] ||Bjelovarsko-bilogorska županija ||1990. ||''održava se'' |''nije održan 1991. i 2020.;<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/novogodisnji-kup-po-trideseti-put/</ref><ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/novogodisnji-kup-tradicija-duza-od-tri-desetljeca/</ref><ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/novogodisnji-kup/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Ontario Challenge ||Blato (Zagreb), jezero Ontario<ref>https://www.index.hr/vijesti/clanak/ribici-u-zagrebu-spasavaju-ribu-koja-je-pobjegla-zbog-izlijevanja-save/2486315.aspx</ref><ref>https://www.jutarnji.hr/video/news/gradani-i-turisti-pohitali-na-jezera-u-predgradu-zagreba-ribici-upozoravaju-kupanje-je-zabranjeno-15086015</ref> ||2013. ||?? |''<ref>https://www.zabok-ribolov.com/index.php/29-susreti-i-druzenja/zajednicki-susreti-i-druzenja-2013/242-ontario-challenge-2013</ref><ref>https://spineri.com/ontario-challenge-2014/</ref><ref>https://www.zabok-ribolov.com/index.php/rd-mozirje/31-susreti-i-druzenja/zajednicki-susreti-i-druzenja-2014/269-ontario-challenge-2014</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Ontario Spin Kup ||Blato (Zagreb), jezero Ontario ||barem 2010. ||''održava se'' |''<ref>https://fishingincroatia.blogspot.com/2010/02/predator-savagear-spin-kup-lake-ontario.html</ref><ref>https://zabok-ribolov.com/index.php/138-piskor-spin-cup-ontario-2012</ref><ref>https://www.facebook.com/topfishing.zagreb/posts/pfbid0wqqyaDnN3MtjMBaXGSu7fyTDMXx15sRBAUjCcxvqmfkmQMVytaGRfhy7YXeSU5RXl</ref> 2011. se po prvi puta održalo natjecanje u lovu varalicom u paru iz čamca;<ref>https://zabok-ribolov.com/index.php/ponesto-o-musicarenju/18-susreti-i-druzenja/zajednicki-susreti-i-druzenja-2011/202-proljetni-piskor-spin-kup</ref> proljetni i jesenji kup;<ref>https://zabok-ribolov.com/index.php/ponesto-o-musicarenju/18-susreti-i-druzenja/zajednicki-susreti-i-druzenja-2011/202-proljetni-piskor-spin-kup</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov šarana || ||align="left"|Quantum carp cup ||[[Rakitje]], jezero Finzula ||2004. ||''održava se'' |''<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.samoborskiglasnik.net/sport.asp?datum=20060508 |title=Arhivirana kopija |access-date=21. travnja 2025. |archive-date=10. kolovoza 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250810143543/http://www.samoborskiglasnik.net/sport.asp?datum=20060508 |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Rapala kupovi ||više ||barem 2000. ||?? |''organizirala tvrtka SIL-EM; varaličarski kupovi; "ulovi i pusti"; Erdutski dunavac, Karlovac-Šumbar, Osijek, Trakoščan...;<ref>https://www.facebook.com/igor.pavicic.9/posts/pfbid0dwusQ4nJpNp6hFA6wkV4aKuTorPFcuvbyZVtPhoi4v76pk9vEy7Rp2wS4Rag6wD2l</ref><ref>https://www.hina.hr/vijest/7071400</ref><ref>http://www.posavskahrvatska.hr/ostalo/ribolov/rapala_cup_osijek_2007.aspx</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Royal Tenen Spin kup ||[[Knin]] ||2013. ||''održava se'' |''ribolov pastrve umjetnim mamcem s obale (spin ribolov);<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/royal-tenen-spin-cup-pobjeda-hrvoja-kuzmica/</ref><ref>https://www.dalmacijadanas.hr/kninjani-pobjednici-medunarodnog-natjecanja-royal-tenen-spin-cup/</ref><ref>https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/vijesti/zupanija/sutra-zapocinje-ribolovna-sezona-na-kraljicu-krke-mi-pastrvu-ulovimo-pa-pustimo-a-kormorani-je-zgrabe-i-progutaju-1080599</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ul spin ribolov || ||align="left"|Sakura ultra light kup ||[[Lokve]], Lokvarsko jezero, jezero Mrzla Vodica ||2014. ||''održava se'' |''<ref>https://srklokvarka.com/1-sakura-ultra-light-kup-najava/</ref><ref>https://srklokvarka.com/1-sakura-ultra-light-kup-osvrt-2014/</ref><ref>https://srklokvarka.com/2-sakura-ultra-light-kup-najava-2015/</ref><ref>https://srklokvarka.com/2-sakura-ultra-light-kup-osvrt-2015/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov soma || ||align="left"|Somijada Borovik / Black Cat cup Borovik ||[[Đakovo]], jezero Borovik ||2014. ||''održava se'' |''<ref>https://zsru-djakovo.hr/?p=687</ref><ref>https://zsru-djakovo.hr/?p=813</ref><ref>https://www.novi-radio.hr/hr/vijesti/somijada-borovik-2017/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov soma || ||align="left"|Somijada Duga Resa / Memorijal "Josip Ivanić" – Somijada ||više ||prije 2014. ||''održava se'' |''<ref>https://radio-mreznica.hr/memorijalna-somijada-veceras-u-galovic-selu/</ref> [[Cerovački Galovići]], [[Gornje Mrzlo Polje Mrežničko]], Tušmer;<ref>https://kaportal.net.hr/zupanija/duga-resa/106817/somijadi-gornjem-mrzlom-polju-najuspjesniji-klenici-s-ulovom-dva-soma/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov pastrvskog grgeča || ||align="left"|Storm kupovi ||više ||barem 2003. ||?? |''organizirala tvrtka SIL-EM; varaličarski kupovi; "ulovi i pusti";<ref>https://www.facebook.com/igor.pavicic.9/posts/pfbid0dwusQ4nJpNp6hFA6wkV4aKuTorPFcuvbyZVtPhoi4v76pk9vEy7Rp2wS4Rag6wD2l</ref> Trakoščan...; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov pastrvskog grgeča || ||align="left"|Storm Cup Borovik – Međunarodno varaličarsko natjecanje u lovu pastrvskog grgeča ||[[Đakovo]], jezero Borovik ||2003. ||?? |''prvi kup u Hrvatskoj na kojem se lovio jedino i ciljano pastrvski grgeč; "ulovi i pusti";<ref>https://prakticni-ribolov.hr/vijesti/osvajac-prve-svjetske-saranaske-medalje/</ref><ref>https://www.facebook.com/igor.pavicic.9/posts/pfbid0dwusQ4nJpNp6hFA6wkV4aKuTorPFcuvbyZVtPhoi4v76pk9vEy7Rp2wS4Rag6wD2l</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov šarana || ||align="left"|Šaranski kup "Željko Migač" ||[[Podravske Sesvete]] ||2009. ||''održava se'' |''<ref>https://www.podravske-sesvete.eu/vijesti3.htm</ref><ref>https://www.podravske-sesvete.hr/index.php/udruge-drustva-i-klubovi/klubovi/srk-keciga/563-saranski-kup-zeljko-migac</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov štuke živim mamcem || ||align="left"|Šćukijada Duga Resa ||[[Duga Resa]], Tušmer ||2006. ||''održava se'' |''<ref>https://kaportal.net.hr/zupanija/duga-resa/106243/foto-galerija-na-tradicionalnoj-dugoreskoj-scukijadi-sudjelovale-23-ekipe-najuspjesniji-bezopasni-pogledajte-sve-rezultate/?galerija=2748261&slika=banner1</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://ksr-mreznica.hr/?page_id=192 |title=Arhivirana kopija |access-date=1. travnja 2025. |archive-date=26. siječnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250126045431/http://ksr-mreznica.hr/?page_id=192 |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Šćukijada na Sekulinama – lov grabežljivca umjetnim mamcima ||[[Molve]], jezero Sekuline ||barem 2004. ||?? |''<ref>https://www.facebook.com/groups/146405278779405/posts/8400699840016533/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov štuke ? mamcem || ||align="left"|Štukijada ||[[Čađavica]] ||2006. ||''održava se'' |''<ref>https://domovina333.blogspot.com/2019/10/odrzana-14-stukijada-u-organizaciji-sru.html</ref><ref>https://www.radioslatina.hr/ribolovac-zvonimir-stanic-iz-valpova-pobjednik-17-stukijade-u-cadavici/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |lov štuke ? mamcem || ||align="left"|Štukijada – lov štuke na plovak ||[[Križnica]] ||2008. ||''održava se'' |''<ref>https://blog.dnevnik.hr/povratakpitomace/2008/10/1625429345/1-otvoreno-natjecanje-u-ulovu-stuke-na-plovak.html?page=blog&id=1625429345&subpage=0&subdomain=povratakpitomace</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Team spin cup ||[[Trakošćan]] ||2007. ||?? |''<ref>https://www.zabok-ribolov.com/index.php/rd-mozirje/16-susreti-i-druzenja/zajednicki-susreti-i-druzenja-2009/186-team-spin-cup-2009-rezultati-natjecanja</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |street fishing || ||align="left"|Urban street fishing Krapina – Memorijal "Zdravko Demirović Zagi" ||[[Krapina]] ||2013. ||''održava se'' |''<ref>https://fishingandoutdoor.eu/hr/urban-street-fishing-krapina-2017/</ref><ref>https://zabok-ribolov.com/index.php/438-urban-street-fishing-2024-krapina</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Urban Street Fishing kup Ludbreg ||[[Ludbreg]] ||2020. ||''održava se'' |''<ref>https://ribolov-koprivnica.com/u-ludbregu-odrzan-2-urban-street-fishing-kup/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |street fishing || ||align="left"|Urban street fishing Odra ||[[Poljana Čička]], Odra ||2014. ||''održava se'' |''<ref>https://croatia-fishing-urban-street-rock.blogspot.com/2014_01_26_archive.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Varaličarski kup Šoderica ||[[Koprivnica]], jezero Šoderica ||2002. ||?? |''špinersko natjecanje;<ref>https://www.zabok-ribolov.com/index.php/slatkovodne-ribe-u-hrvatskim-vodama/9-jezera/63-soderica-u-koprivnici</ref> '' |} ==Vidi== *[[Hrvatski savez za športski ribolov na moru]] ==Vanjske poveznice== * [http://ribolovni-savez.hr/ HŠRS] * [https://www.fips-ed.com/ FIPSed] * [https://www.fips-mouche.com/ FIPS-Mouche] * [https://www.icsf-castingsport.com/about ICSF (Castingsport)] *[https://www.huchen-angler.com/ribarski_savezi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191103022146/http://www.huchen-angler.com/ribarski_savezi |date=3. studenoga 2019. }} *[http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/3139.htm Narodne novine] Pravilnik o dozvolama za športski ribolov od 18. prosinca 2004. *[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_82_1581.html Narodne novine] Pravilnik o športskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu od 6. srpnja 2005. *[https://prakticni-ribolov.hr/ Praktični ribolov] *[http://sportskiribolov.hr/o-nama/ SportskiRibolov.hr] *[https://ribo-lov.com/category/ribolov/ Ribo-Lov.com] *[https://web.archive.org/web/20090516182715/https://www.ribolovac.info/ Ribolovac.info] *[https://www.ribarstvo.hr/ Geoinformacijski sustav ribarstva] *[https://slatkovodno.ribarstvo.hr/ Informacijski sustav slatkovodnog ribarstva] **[https://slatkovodno.ribarstvo.hr/Content/Upute/UputeRibic.htm mRibič] - aplikacija za unos očevidnika športskog ribolova na slatkim vodama<ref>https://www.sru-saran-bakic.hr/dostupna-nova-verzija-aplikacije-mribic/</ref> *[https://www.plavariba.com/kopija-od-usluge/ Baza linkova na ribolovne regulative] ==Izvori== {{izvori}} {{Mrva}} [[Kategorija:Hrvatski športski savezi|ribolovni]] [[Kategorija:Športski ribolov u Hrvatskoj]] 7k5ihidscklfkwwkc1q067g0catdzxt 0 655146 7569988 7390207 2026-08-05T07:45:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569988 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Ibrahim [[Efendija|ef.]] Fejić |slika = Ibrahim Fejic.jpg|220px |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[1879.]] |mjesto rođenja = [[Mostar]] |datum smrti = [[15. prosinca]] [[1962.]] |mjesto smrti = [[Sarajevo]] |položaj = 7. [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulema]] |mandat_start = 1947. |mandat_kraj = 1957. |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]] <br> ([[naibu-reis]]) |nasljednik = [[Sulejman Kemura|Sulejman ef. Kemura]] |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]] |fusnote = }} '''Ibrahim [[Efendija|ef.]] Fejić''' ([[Mostar]], [[1879.]] – [[Sarajevo]], [[15. prosinca]] [[1962.]]), [[Bošnjaci|bošnjački]] je teolog, sedmi po redu [[reis-ul-ulema]] u razdoblju [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. == Životopis == Ibrahim ef. Fejić je osnovno obrazovanje završio u [[Mostar]]u, a obrazovanje nastavio u Karađoz-begovoj medresi u istom gradu. Po završetku [[medresa|medrese]] nastavio je pohađanje višeg tečaja islamskih znanosti pred mostarskim alimom i muderisom hadži Salih ef. Alibegovićem, od kojeg je dobio i idžazet (diplomu). Po završetku školovanja posvećuje se vjersko-prosvjetnom radu u Mostaru, a posebno nakon postavljenja za muderisa Karađoz-begove medrese. Godine [[1920.]] ponuđen mu je položaj člana Ulema medžlisa u [[Sarajevo|Sarajevu]], a prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bio je biran za [[gradonačelnik]]a Mostara. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Ibrahim ef. Fejić je aktivno sudjelovao u [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkom pokretu]], a pet članova njegove obitelji dalo su svoje živote za oslobođenje zemlje. Na temelju novog Ustava [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]], donesenog [[1947.]] godine, imenovan je [[12. rujna]] [[1947.]] sedmim po redu reis-ul-ulemom Islamske zajednice, a prvim reis-ul-ulemom u novoj [[SFR Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Svečana inauguracija i predaja menšure reis-ul-ulemi Ibrahim ef. Fejiću po prvi put u povijesti Rijaseta obavljena je u [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovoj]] umjesto [[Careva džamija u Sarajevu|Carevoj džamiji]] u Sarajevu. U svom desetogodišnjem djelovanju na ovom položaju naročito je radio na saniranju prilika u Islamskoj zajednici i normalizaciji odnosa s novom vlasti, te suzbijanju revanšizma. U studenom [[1957.]] godine na osobni zahtjev zbog duboke starosti povukao se u mirovinu, a umro je [[15. prosinca]] [[1962.]] godine u Sarajevu.<ref>{{cite web |title=In Memoriam Ibrahim ef. Fejić |url=http://magazinplus.eu/in-memoriam-ibrahim-ef-fejic-reisu-l-ulema/ |website=magazinplus.eu |accessdate=25. listopada 2019.}}</ref> == Povezani članci == * [[Reis-ul-ulema]] * [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] * Reis-ul-ulema [[Sulejman Kemura|Sulejman ef. Kemura]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/item/8714-mustafa-hilmi-ef-hadziomerovic-prvi-reisu-l-ulema In Memoriam: Ibrahim ef. Fejić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190325143728/https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/item/8714-mustafa-hilmi-ef-hadziomerovic-prvi-reisu-l-ulema |date=25. ožujka 2019. }} {{niz| prethodi= [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]] <br> ([[naibu-reis]])| sredina= [[reis-ul-ulema|Reis-ul-ulema]]<br>[[1947.]] – [[1957.]] | slijedi= [[Sulejman Kemura|Sulejman ef. Kemura]]<br> ([[reis-ul-ulema]]) }} {{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}} {{GLAVNIRASPORED:Fejić, Ibrahim}} [[Kategorija:Reis-ul-ulema]] [[Kategorija:Životopisi, Mostar]] negkxuhr0mxtloqtyf252hrvdn3bzq5 0 657200 7569845 7295279 2026-08-04T21:12:23Z Argo Navis 852 7569845 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Sham Chun | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Shenzhen West at dust2021.jpg | slika_opis = Sham Chun u [[Šenžen]]u | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = KIN | naselja = [[Hong Kong]], [[Šenžen]] | duljina = 37 | površina porječja = 312,5 | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = planina [[Wutong]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|22.582222|114.214444|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = [[Šenženski zaljev]] | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|22|30|N|114|2|E|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Južnokineskomorski | ulijeva se u = | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Kina | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Sham Chun''' (深圳河), rijeka zvana još i "Šenžen" (深圳市), po istoimenom gradu kroz koji prolazi. Zajedno s rijekom [[Sha Tau Kok]] čini granicu između [[Hong Kong]]a i [[Kina|Narodne Republike Kine]] i utječe u [[Šenženski zaljev]]. Rijeka Sham Chun izvire na planini [[Wutong]], koja se nalazi u provinciji [[Guangdong]], na tromeđi distrikta [[Luohu (distrikt)|Luohu]], [[Yantian (distrikt)|Yantian]] i grada [[Šenžen]]a. Njezine glavne pritoke su rijeke: [[Ping Yuen]], [[Shek Sheung]], [[Sheung Yue]], [[Ng Tung]], [[Tan Shan]] i [[Buji]]. == Izvori == {{izvori}} {{mrva- | slika = [[Slika:Icon river tributary L.svg|30px]] | govori o = rijeci }} [[Kategorija:U izradi, Rijeke]] [[Kategorija:Rijeke u Kini]] [[Kategorija:Pritoci Južnog kineskog mora]] 6pwlrpj6ukhyuooka76ob62fls74yql 7569846 7569845 2026-08-04T21:13:07Z Argo Navis 852 7569846 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Sham Chun | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Shenzhen West at dust2021.jpg | slika_opis = Sham Chun u [[Šenžen]]u | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = KIN | naselja = [[Hong Kong]], [[Šenžen]] | duljina = 37 | površina porječja = 312,5 | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = planina [[Wutong]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|22.582222|114.214444|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = [[Šenženski zaljev]] | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|22|30|N|114|2|E|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Južnokineskomorski | ulijeva se u = | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Kina | pushpin_label_position_A = top | pushpin_label_position_B = bottom }} '''Sham Chun''' (深圳河), rijeka zvana još i "Šenžen" (深圳市), po istoimenom gradu kroz koji prolazi. Zajedno s rijekom [[Sha Tau Kok]] čini granicu između [[Hong Kong]]a i [[Kina|Narodne Republike Kine]] i utječe u [[Šenženski zaljev]]. Rijeka Sham Chun izvire na planini [[Wutong]], koja se nalazi u provinciji [[Guangdong]], na tromeđi distrikta [[Luohu (distrikt)|Luohu]], [[Yantian (distrikt)|Yantian]] i grada [[Šenžen]]a. Njezine glavne pritoke su rijeke: [[Ping Yuen]], [[Shek Sheung]], [[Sheung Yue]], [[Ng Tung]], [[Tan Shan]] i [[Buji]]. == Izvori == {{izvori}} {{mrva- | slika = [[Slika:Icon river tributary L.svg|30px]] | govori o = rijeci }} [[Kategorija:U izradi, Rijeke]] [[Kategorija:Rijeke u Kini]] [[Kategorija:Pritoci Južnog kineskog mora]] tey90w50bynjnm9a6ti85t6aaj1oxn0 0 660756 7569860 6652154 2026-08-04T21:32:18Z CommonsDelinker 3582 Slika Collision_paths_of_our_Milky_Way_galaxy_and_the_Andromeda_galaxy.jpg je uklonjena jer ju je na Zajedničkom poslužitelju obrisao Yann 7569860 wikitext text/x-wiki {{površan prijevod|engleski|engleskog}} {{izdvojeni članak|ožujak 2020.}} [[Datoteka:Andromeda_and_Milky_Way_collision.ogv|mini|350px|[[NASA]]-in umjetnički prikaz sudara Andromede i Mliječnog puta.]] [[Datoteka:Andromeda and Milky Way collision sequence.jpg|mini|250px|Ova serija slikovnih ilustracija prikazuje predviđeno spajanje naše galaksije Mliječni put i susjedne galaksije Andromeda.]] '''Sudar Andromede i Mliječnog puta''' [[Međudjelujuće galaktike|galaktički je sudar]] koji je predviđen za oko 4,5 milijardi godina između dvije [[Galaktika|galaksije]] u [[Mjesna skupina|Lokalnoj grupi]] – [[Mliječni put|Mliječnog puta]] (koji sadrži [[Sunčev sustav]] i [[Zemlja|Zemlju]]) i [[Andromeda (galaksija)|Andromede]].<ref name="Sohn">{{Citiranje časopisa |author=Sangmo Tony Sohn |title=The M31 velocity vector. I. Hubble Space Telescope proper-motion measurements |date=1. srpnja 2012. |journal=[[The Astrophysical Journal]] |volume=753 |issue=1 |pages=7}}</ref><ref name="nature1">{{Citiranje časopisa |author=Cowen |first=Ron |title=Andromeda on collision course with the Milky Way |url=http://www.nature.com/news/andromeda-on-collision-course-with-the-milky-way-1.10765 |date=31. svibnja 2012. |journal=Nature}}</ref><ref>[[Abraham Loeb|Loeb, Abraham]]; Cox, TJ. (June 2008). [[Astronomy (časopis)|Astronomy]]. p. 28.</ref> Nezadrživo se privlače jureći u zagrljaj brzinom od 120 kilometara u sekundi. Udaljenost između Mliječnog puta i Andromede iznosi dvije milijarde i dvjesto milijuna [[Svjetlosna godina|svjetlosnih godina]] (2,2 × 10⁹ gs). Za oko dvije milijarde godina dvije galaksije počet će se se spajati u loptastu megagalaksiju i izgubit će svoje spirale.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa |title=Spajanje Mliječnog puta i Andromede |url=http://www.poslovni.hr/after5/spajanje-mlijecnog-puta-i-andromede-45472 |accessdate=2020-01-13}}</ref> To je privlačenje posljedica sile gravitacije dviju galaksija i [[tamna tvar|tamne tvari]] koja ih okružuje.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Neomedia Komunikacije |title=Naša galaksija Mliječni put sudarit će se sa susjednom Andromedom / Novi list |url=http://www.novilist.hr/content/view/full/176207 |accessdate=2020-01-13}}</ref> Zvijezde galaktika dovoljno su udaljene da je nemoguće njihovo sudaranje. Neke će se zvijezde izbaciti iz rezultirajuće galaksije, pod nadimkom ''Miiječnomeda'', u obliku gigantske eliptične galaksije.<ref>{{Citiranje časopisa |author=A. F. P. Beta |title=Sudar Mliječnog puta i Andromede za četiri milijarde godina |url=http://www.nezavisne.com/nauka-tehnologija/svemir/Sudar-Mlijecnog-puta-i-Andromede-za-cetiri-milijarde-godina/143437 |date=2012-06-01 |accessdate=2020-01-17}}</ref> == Veličina galaksija == Galaksija Mliječni put šira je za 15, a teža 50 posto od prijašnjih vjerovanja te se kreće brzinom od 914.000, a ne 792.000 km/h. Velika je gotovo kao Andromeda i nije, kao što se dosad mislilo, njena mala sestra.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Galaksija Mliječni put je velika poput Andromede |url=https://www.24sata.hr/lifestyle/galaksija-mlijecni-put-je-velika-poput-andromede-96755 |accessdate=2020-01-17}}</ref> Posao izačunavanja je bio toliko ozbiljan da su donedavno najprecizniji modeli varirali od između 700 milijardi do čak 2000 milijardi puta veće mase od mase Sunca. Metoda se može savršeno primijeniti i na bilo kakav drugi gravitacijski međuodnos. Pa su tako znanstvenici usput procijenili i da je galaksija Andromeda nešto masivnija od Mliječnog puta.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Izračunali masu Mliječne staze - neviđeno je veća od Sunca |url=https://www.express.hr/znanost/izracunali-masu-mlijecne-staze-nevi-eno-je-veca-od-sunca-16208 |accessdate=2020-01-17}}</ref> == Sigurnost == [[Datoteka:Andromeda_Collides_Milky_Way.jpg|desno|mini|350px| Na temelju podataka iz svemirskog teleskopa Hubble, predviđa se da će se galaksija Mliječni put (na slici desno) i Andromeda galaksija (lijevo u sredini) iskriviti jedni drugima povlačenjem plime tijekom 3,75 milijardi godina, kao što je prikazano na ovoj slici. ]] Galaksija Andromeda približava se Mliječnom putu brzinom oko 110 ili 120 km/s<ref name="nature1">{{Citiranje časopisa |author=Cowen |first=Ron |title=Andromeda on collision course with the Milky Way |url=http://www.nature.com/news/andromeda-on-collision-course-with-the-milky-way-1.10765 |date=31. svibnja 2012. |journal=Nature}}</ref><ref name=":0" /> kako je naznačeno [[Plavi pomak|plavim pomakom]]. Međutim, bočnu brzinu (izmjerenu kao [[Vlastito gibanje (astronomija)|pravilno kretanje]]) vrlo je teško izmjeriti s preciznošću kako bi se izvukli razumni zaključci: bočna brzina od samo 7,7 km/s značila bi da se Andromeda galaksija kreće prema točki od 177.800 [[Svjetlosna godina|svjetlosnih godina]] prema strani Mliječnog puta ((7,7 km / s) / (110 km / s) × (2,540,000 ly)), a takva brzina tijekom osmogodišnjeg vremenskog okvira iznosi samo 1/3000 piksela [[Svemirski teleskop Hubble|Svemirskog teleskopa Hubble]] ( Hubbleova razlučivost: 0,05 lučnih sekunda: (7,7 km / s) / (300 000 km / s) × (8 g) / (2,540 000 sg) × 180 ° / π × 3600 = 0,000017 lučnih sekunda). Sve do [[2012.]] nije bilo poznato hoće li se mogući sudar definitivno dogoditi ili ne.<ref name="vanderMarel2012">{{Citiranje časopisa |author=van der Marel |first=Roeland P. |title=The M31 Velocity Vector. III. Future Milky Way-M31-M33 Orbital Evolution, Merging, and Fate of the Sun |date=1. srpnja 2012. |journal=The Astrophysical Journal |volume=753 |issue=9 |pages=9}}</ref> U 2012. godini, istraživači su zaključili da je sudar siguran koristeći Hubble za praćenje kretanja zvijezda u Andromedi između 2002. i 2010. s točnošću podpiksela.<ref name="Sohn">{{Citiranje časopisa |author=Sangmo Tony Sohn |title=The M31 velocity vector. I. Hubble Space Telescope proper-motion measurements |date=1. srpnja 2012. |journal=[[The Astrophysical Journal]] |volume=753 |issue=1 |pages=7}}</ref> Otkriveno je da je Andromedina tangencijalna ili bočna brzina u odnosu na Mliječni put mnogo manja od brzine prilaska, pa se očekuje da će se ona izravno sudariti s Mliječnim putem za oko četiri i pol milijarde godina. Ovakvi sudari relativno su česti s obzirom na dug životni vijek galaksija. Vjeruje se da se Andromeda u prošlosti sudarila s barem jednom drugom galaksijom, a nekoliko patuljastih galaksija poput Sgr dSph i [[Magellanovi oblaci|Magellanovih oblaka]] trenutno se sudaraju s Mliječnim putem i spajaju se u nju. S Andromedom će se sudariti [[M32]] i [[M101]]. Studije također pokazuju da će M33, [[Trokut (galaksija)|galaksija Trokut]] - treća najveća i treća najsjajnija galaksija Lokalne grupe - također sudjelovati u sudaru. Njegova najvjerojatnija sudbina je da završe u orbiti oko ostataka galaksija Mliječni put i Andromeda i konačno se spoje s njom u još udaljenijoj budućnosti. Međutim, sudar s Mliječnim putem prije nego što se sudario s galaksijom Andromeda ili izbacivanje iz Lokalne grupe ne može se isključiti.<ref name="vanderMarel2012">{{Citiranje časopisa |author=van der Marel |first=Roeland P. |title=The M31 Velocity Vector. III. Future Milky Way-M31-M33 Orbital Evolution, Merging, and Fate of the Sun |date=1. srpnja 2012. |journal=The Astrophysical Journal |volume=753 |issue=9 |pages=9}}</ref> == Sudari između zvijezda == Dok Andromeda galaksija sadrži oko 1 bilijun zvijezda, a Mliječni put sadrži oko 300 milijardi, vjerojatnost sudara dvaju zvijezda zanemariva je zbog ogromnih udaljenosti između zvijezda. Na primjer, najbliža zvijezda Suncu je [[Proksima Centaura]], udaljena oko 4,2 svjetlosne godine (4,0 × 1013 km; 2,5 × 1013 milja) ili 30 milijuna (3 × 107) sunčevih promjera. Da bismo vizualizirali tu ljestvicu, ako bi Sunce bila [[Stolni tenis|ping-pong]] lopta, Proksima Centaura bio bi [[grašak]] udaljen oko 1100 km (680 milja), a Mliječni put bi bio širok oko 30 milijuna km. Iako su zvijezde uobičajenije u blizini središta svake galaksije, prosječna udaljenost između zvijezda i dalje je 160 milijardi (1,6 × 1011) km (100 milijardi milja). To je analogno jednoj ping-pong kugli svakih 3,2 km. Dakle, vrlo je malo vjerojatno da bi se bilo koje dvije zvijezde iz galaksija koje se spajaju sudarale. == Sudari [[Crna rupa|crnih rupa]] == Mliječni put i Andromeda sadrže središnju [[Supermasivna crna rupa|supermasivnu crnu rupu]] (SMBH), a to su [[Strijelac A *]] (oko 3,6 × 106 M☉) i objekt unutar koncentracije P2 u jezgri Andromede (1–2 × 108 M☉), Te će se crne rupe konvergirati u blizini središta [[Novoformirana galaksija|novoformirane galaksije]] tijekom razdoblja koje može potrajati milijunima godina, zbog procesa poznatog kao [[dinamičko trenje]]: kako se SMBH kreću u odnosu na okolni oblak mnogo manje masivnih zvijezda, gravitacijske interakcije dovode na neto prijenos orbitalne energije iz SMBH-a na zvijezde, uzrokujući "zvijezde" u orbite višeg polumjera, a SMBH-i "potonuće" prema galaktičkoj jezgri. Kad SMBH dođu unutar jedne svjetlosne godine jedna od druge, počet će snažno emitirati gravitacijske valove koji će zračiti daljnju orbitalnu energiju dok se u potpunosti ne spoje. Plin pokupljen u kombinaciji crne rupe mogao bi stvoriti blistav [[kvazar]] ili aktivnu jezgru galaktike, oslobađajući toliko energije kao 100 milijuna eksplozija [[Supernova|supernove]]. Od [[2006.]] godine, simulacije su pokazale da bi se Sunce moglo približiti središnjem dijelu kombinirane galaksije, potencijalno se približava jednoj od crnih rupa prije nego što se u potpunosti izbaci iz galaksije. Alternativno, Sunce se može približiti nekoj od crnih rupa malo bliže i biti razbijena gravitacijom crne rupe. Dijelovi bivšeg Sunca bili bi uvučeni u crnu rupu. == Sudbina Sunčevog sustava == Dvoje znanstvenika s Harvard-Smithsonian centra za astrofiziku izjavili su da kada, pa i hoće li se dvije galaksije sudarati, ovisit će o Andromedinoj poprečnoj brzini. Na osnovu trenutnih izračuna predviđaju 50% šanse da će se u spojenoj galaksiji Sunčev sustav izbaciti tri puta dalje od jezgre galaktike od njegove trenutne udaljenosti. Također predviđaju 12% šanse da će Sunčev sustav biti izbačen iz nove galaksije negdje tijekom sudara.<ref name="Cox2008">{{Citiranje časopisa |author=Cox, T. J. |title=The Collision Between The Milky Way And Andromeda |year=2008 |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |volume=386 |issue=1 |pages=461–474}}</ref> Takav događaj ne bi imao štetne učinke na sustav i šanse za bilo kakve smetnje Suncu ili samim planetima mogu biti smanjene. Ako se izuzme planetarni inženjering, do trenutka sudaranja dviju galaksija na površini Zemlje već će postati previše vruće da bi tekuća voda mogla postojati, okončavajući sav zemaljski život; za koju se procjenjuje da će se pojaviti za oko 3,75 milijardi godina zbog postupnog povećanja svjetlosti Sunca (povisit će se za 35–40% iznad trenutne svjetlosti).<ref name="Schroeder">{{Citiranje časopisa |author=Schröder |first=K.-P. |title=Distant future of the Sun and Earth revisited |year=2008 |journal=[[Monthly Notices of the Royal Astronomical Society]] |volume=386 |issue=1}}</ref> Međutim, život u Sunčevom sustavu (ako još uvijek postoji) može biti ugrožen povećanom razinom radijacije i većom učestalošću eksplozija supernova u galaksiji. Dodatna opasnost predstavlja mogućnost da će utjecaji okolnih zvijezda izbaciti više tijela iz [[Oortov oblak|Oortovog oblaka]] i uputiti ih u orbite koje idu u središte Sunčevog sustava. == Mogući pokrenuti zvjezdani događaji == Kad se dvije spiralne galaksije sudaraju, [[vodik]] prisutan na njihovim diskovima se sažima, stvarajući [[Zvjezdorodna galaktika|snažno]] [[stvaranje zvijezda]], što se može vidjeti na međudjelujućim interakcijskim sustavima poput [[Ticala (galaktike)|galaksija Ticala]]. U slučaju sudara Andromeda-Mliječni put, vjeruje se da će u diskovima obje galaksije ostati malo plina, pa će spomenuti zvjezdani prasak biti relativno slab, premda će možda biti dovoljan da formira [[kvazar]] .<ref name="Cox2008">{{Citiranje časopisa |author=Cox, T. J. |title=The Collision Between The Milky Way And Andromeda |year=2008 |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |volume=386 |issue=1 |pages=461–474}}</ref> == Ostatak spajanja == Galaktički proizvod sudara dobio je nadimak ''[[Mliječnomeda]]''. Prema simulacijama, ovaj će objekt izgledati poput divovske [[Eliptična galaktika|eliptične galaksije]], ali sa središtem koje pokazuje manju zvjezdanu gustoću od trenutnih eliptičnih galaksija.<ref name="Cox2008">{{Citiranje časopisa |author=Cox, T. J. |title=The Collision Between The Milky Way And Andromeda |year=2008 |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |volume=386 |issue=1 |pages=461–474}}</ref> Međutim, moguće je da će rezultirajući objekt biti velika [[Lećasta galaktika|lećasta galaksija]], ovisno o količini preostalog plina u Mliječnom putu i Andromedi.<ref name="Ueda2014">{{Citiranje časopisa |author=Junko Ueda |title=Cold molecular gas in merger remnants. I. Formation of molecular gas disks |year=2014 |journal=The Astrophysical Journal Supplement Series |volume=214 |issue=1 |pages=1}}</ref> U dalekoj budućnosti, otprilike 150 milijardi godina od danas, preostale galaksije Lokalne grupe udružit će se s tim objektom, što je sljedeća evolucijska faza lokalne skupine galaksija.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Fred C. Adams |title=A dying universe: the long-term fate and evolution of astrophysical objects |year=1997 |journal=Reviews of Modern Physics |volume=69 |issue=2 |pages=337–372}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Mliječni put]] [[Kategorija:Galaktike]] [[Kategorija:Galaksije u Andromedi]] [[Kategorija:Mjesna skupina]] [[Kategorija:Budući događaji]] bbs5q5opt9dzlbzli4npnqx5csvl5za 0 663713 7569861 6525381 2026-08-04T21:32:21Z CommonsDelinker 3582 Slika Collision_paths_of_our_Milky_Way_galaxy_and_the_Andromeda_galaxy.jpg je uklonjena jer ju je na Zajedničkom poslužitelju obrisao Yann 7569861 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Andromeda and Milky Way collision sequence.jpg|mini|250px|Ova serija slikovnih ilustracija prikazuje predviđeno spajanje naše galaksije Mliječni put i susjedne galaksije Andromeda]] '''''Mliječnomeda'''''<ref>{{Citiranje weba |url=https://net.hr/danas/znanost/samo-smo-ograniceni-ljudi-koliko-daleko-mozemo-otici-u-svemir/ |title=OSTAT ĆEMO ZAUVIJEK ZATOČENI U NAŠEM KUTKU SVEMIRA: Znanstveno objašnjenje otkriva koliko smo mali i beznačajni… |date=2016-05-29 |work=Net.hr |language=hr |accessdate=2020-01-22 |archive-date=8. veljače 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180208064902/http://net.hr/danas/znanost/samo-smo-ograniceni-ljudi-koliko-daleko-mozemo-otici-u-svemir/ |url-status=dead }}</ref> ('''''Milkomeda''''' ili '''''Milkdromeda''''') je galaktički proizvod [[Sudar Andromede i Mliječnog puta|sudara Andromede i Mliječnoga puta]]. Prema simulacijama, ovaj će objekt izgledati poput divovske [[Eliptična galaktika|eliptične galaktike]], ali sa središtem koje pokazuje manju zvjezdanu gustoću od trenutnih eliptičnih galaksija. Međutim, moguće je da će rezultirajući objekt biti velika [[Lećasta galaktika|lećasta galaksija]], ovisno o količini preostalog plina u Mliječnom putu i Andromedi.<ref name="Ueda2014">{{Citiranje časopisa |author=Junko Ueda |title=Cold molecular gas in merger remnants. I. Formation of molecular gas disks |year=2014 |journal=The Astrophysical Journal Supplement Series |volume=214 |issue=1 |pages=1}}</ref> U dalekoj budućnosti, otprilike 150 milijardi godina od danas, preostale galaksije [[Mjesna skupina|Lokalne grupe]] udružit će se s tim objektom, što je sljedeća evolucijska faza lokalne skupine galaksija.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Fred C. Adams |title=A dying universe: the long-term fate and evolution of astrophysical objects |year=1997 |journal=Reviews of Modern Physics |volume=69 |issue=2 |pages=337–372}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-astro}} [[Kategorija:Galaktike]] 9m2jxb5vy8lj3w3y5c5cyvwv71ml05w 0 665731 7569699 7358604 2026-08-04T15:35:05Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Podmazivanje|Podmazivanje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569699 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Sample of hydrazine hydrate.jpg|mini|desno|250px|[[Hidrazin]] se obično upotrebljava u vodenoj otopini (hidrazin-hidrat) kao inhibitor [[korozija|korozije]].]] [[datoteka:Pasivizacija 1.png|mini|desno|250px|Mehanizam [[Pasivnost metala|pasiviranja]] [[Nehrđajući čelik|nehrđajućeg čelika]]: [[atom]]i [[krom]]a u [[čelik]]u reagiraju s [[molekula]]ma [[kisik]]a iz [[zrak]]a kako bi tvorili zaštitni sloj kromovog oksida.]] [[datoteka:Benzotriazole-3D-spacefill.png|mini|desno|250px|[[Benzotriazol]] se koristi kao inhibitor [[korozija|korozije]] i to prije svega za [[bakar (element)|bakar]] i njegove [[slitina|slitine]].]] [[datoteka:Sublimed camphor.jpg|mini|desno|250px|Uzorak [[sublimacija|sublimiranog]] [[kamfor]]a.]] [[datoteka:Arctic pipe.jpg|mini|desno|250px|Inhibitor korozije su naročito prikladni za zaštitu od korozije unutrašnjosti [[cijev]]i i drugih šupljih predmeta u vrijeme njihova rada ili [[skladište]]nja.]] [[datoteka:Parni kondenzator.png|mini|desno|250px|Presjek kroz tipični [[parni kondenzator]] hlađen rashladnom vodom.]] [[datoteka:SagradaFamiliaRoof2.jpg|mini|desno|250px|Migrirajući inhibitori korozije (MCI), kao sredstva za zaštitu armature od korozije se dodaju mješavini [[beton]]a tijekom gradnje novih i za vrijeme procesa sanacije starih konstrukcija, pri čemu MCI migrira kroz [[beton]] do čelične armaturne mreže.]] [[datoteka:Fosforečnan zinečnatý.PNG|mini|desno|250px|[[Cink]]ov fosfat je bijeli prah koji se široko koristi kao korozijski premaz na metalnim površinama.]] '''Inhibitor korozije''' ili '''korozijski inhibitor''' je [[kemijska tvar]] koja dodana u korozivni okoliš smanjuje brzinu [[korozija|korozije]] do tehnološki prihvatljivih iznosa. Dodaju se povremeno ili stalno (kontinuirano) u zatvorene ili iznimno u otvorene prostore. Prema kemijskom sastavu inhibitori su [[Anorganska kemija|anorganski]] ili [[Organska kemija|organski spojevi]]. Korozijskim inhibitorima smanjuje se korozijska agresivnost okoliša.<ref>"Tehnički leksikon", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, glavni urednik: Zvonimir Jakobović. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007., Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. {{ISBN|978-953-268-004-1}}, str. 416.</ref> == Podjela == Prema načinu djelovanja, inhibitori se dijele na anodne, katodne i miješane (anodno-katodne), prema tome koče li [[ionizacija|ionizaciju]] [[metal]]a (anodnu reakciju), [[redukcija|redukciju]] [[oksidans]]a (katodnu reakciju) ili oba ta procesa. === Anodni inhibitori === '''Anodni inhibitori''' sprječavaju [[ionizacija|ionizaciju]] [[metal]]a. Najvažniji su anodni inhibitori pasivatori, to jest topljive [[soli]] oksidativnih [[anion]]a, kakvi su [[krom]]ati CrO₄^-2, [[dušik|nitriti]] NO^-2, [[molibden|molibdati]], MoO₄^-2, [[volfram]]ati, WO₄^-2 i [[vanadij|vanadati]], VO^-3 koji u [[otopina]]ma s [[pH]] od 5 do 9 prevode [[željezo]], [[nikal]], [[kobalt]] i njihove [[legure]] u [[Pasivnost metala|pasivno stanje]] (snažno kočenje procesa korozije ili spora [[korozija]]). Takvi se inhibitori često nazivaju "opasnima" jer uz nedovoljnu koncentraciju ne pasiviraju čitavu metalnu površinu, osjetno smanjujući anodnu i povećavajući katodnu ploštinu, što izaziva jamičastu koroziju. Osim pasivatora, među anodne inhibitore ubrajaju se i takozvani '''taložni inhibitori''' koji s ionima konstrukcijskog metala, nastalima na lokalnim [[anoda]]ma, daju slojeve netopljivih korozijskih produkata. Među tim se inhibitorima ističe [[vodeno staklo]] (natrijev silikat) koje na anodama tvori sloj [[silikagel]]a i metalnog [[silikati|silikata]]. === Katodni inhibitori === Katodni inhibitori izravno koče katodnu reakciju (redukciju [[vodik]]a ili [[kisik]]a) ili djeluju kao taložni inhibitori, tvoreći na lokalnim [[katoda]]ma netopljive produkte. Pri [[Nagrizanje (metal)|dekapiranju]] i kiselinskom čišćenju postrojenja i [[uređaj]]a često se koriste inhibitori koji povećavaju prenapon redukcije H⁺ i izlučivanja vodika (na primjer spojevi As, Sb, Sn, Bi, i tako dalje). U slabo kiselim, neutralnim i lužnatim otopinama u kojima je katodna reakcija korozijskog procesa redukcija kisika apsorbiranog iz zraka (redukcija [[kisik]]a), koriste se katodni taložni inhibitori. Takvo djelovanje imaju [[cink]]ove i [[kalcij]]eve [[soli]]. Za razliku od anodnih, katodni inhibitori dodani u bilo kojoj količini smanjuju brzinu korozije i nisu opasni. === Mješoviti inhibitori === '''Mješoviti inhibitori''' imaju dvostruko djelovanje, i anodno i katodno (usporavaju anodnu i katodnu reakciju). To su najčešće organski spojevi koji se adsorbiraju na metalnu površinu, tvoreći spojeve u obliku zaštitnih monomolekulskih filmova, pa se često nazivaju i '''adsorpcijski inhibitori'''. Najpoznatiji su [[želatina]], [[agar]]-agar, [[škrob]], [[tanin]], K-glukonat. U ovu skupinu inhibitora spadaju i derivati [[acetilen]]a, soli organskih kiselina, spojevi s [[dušik]]om (amini) i njihove soli ([[nitrat]]i), spojevi sa [[sumpor]]om, tio[[alkoholi]] (merkaptani), sulfidi. === Hlapivi inhibitori korozije === '''Hlapivi inhibitori korozije''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Volatile Corrosion Inhibitor'' ili VCI) čine posebnu skupinu inhibitora koji štite metale od [[atmosfera|atmosferske]] korozije. To su [[Organska tvar|organske tvari]] u [[krutine|čvrstom stanju]] koje imaju dovoljno visok [[tlak]] [[para]] da bi [[sublimacija|sublimacijom]] (izravno [[isparavanje]] čvrste faze) učinile nekorozivnim okolni [[zrak]] ili neki drugi [[plin]]. Koriste se u obliku praha ili se njihovom alkoholnom otopinom natapaju [[papir]]i, odnosno spužvaste tvari (najčešće spužvasti poliplasti). Isparavanjem, hlapivi inhibitori korozije putuju prema svim dijelovima metalne površine te je pokrivaju. Pri dodiru s metalnom površinom, para hlapivih inhibitora korozije se [[kondenzacija|kondenzira]] u tanki monomolekularni film koji putem [[ion]]skog djelovanja štiti metal. Te molekule organskih inhibitora korozije su [[dipol]]ne, tako da se pozitivni dio molekule veže za površinu (-), a negativni dio je okrenut prema mediju i on je [[Hidrofobija|hidrofoban]], odnosno odbija [[voda|vodu]] i [[kisik]] te izolira predmet od njegove okoline. Nastali film se dalje održava i nadomješta daljnjom kondenzacijom pare. Hlapivi inhibitori korozije se, na primjer stavljaju u zaštitne omote za skladišno ili transportno konzerviranje metalnih predmeta. Para inhibitora se unutar takva omota otapa u filmu vlage, odnosno kondenzatu koji nastaje na površini konzerviranog predmeta i štiti predmet od korozije. Organski spojevi velike [[Relativna molekularna masa|molekularne težine]], koji snažno prianjaju uz metalne površine, stvaraju zaštitni sloj koji štiti metal od uzročnika korozije ([[atmosfera]], [[sumporovodik]], [[kiseline]], [[Lužine (kemija)|lužine]], [[soli]], i tako dalje). Upijajući zaštitni sloj fizički štiti metalnu površinu i sprječava dodir [[fluid]]a i metala. Usto zaštitni sloj inhibitora priječi ione da migriraju s površine metala u otopinu. Zaštitni sloj se zadržava i štiti kod niskih pH-vrijednosti. Svi inhibitori korozije pokazuju dobru toplinsku stabilnost pri [[temperatura]]ma do 300 °C. Neki organski spojevi pri tim temperaturama neće imati dobra svojstva inhibicije, ali ih je potrebno staviti u područje visokih temperatura da bi inhibitor dospio do mjesta hlađenja i kondenziranja tijekom tehnološkog procesa i tada djelovao zaštitno. == Primjena == Praktična primjena hlapivih inhibitora korozije u obliku praha poznata je još iz 19. stoljeća iz [[Švedska|Švedske]], gdje su [[kamfor]] koristili za zaštitu [[Oružje|oružja]]. Kasnije su korišteni prahovi organskoga i anorganskog nitrita, a danas su to uglavnom organske soli. Primjena inhibitora se koristi na mnogim [[tehnika|tehničkim]] područjima, gdje se druge metode zaštite od korozije (na primjer, [[Prevlaka (tehnologija)|prevlačenje]]) nisu pokazale uspješnim. Oni se koriste u sustavima za [[grijanje]] i [[hlađenje]], u [[parni kotao|parnim kotlovima]], pri dobivanju i preradi [[nafta|nafte]] i [[plin]]a, u kemijskoj industriji, pri hlađenju i [[podmazivanje|podmazivanju]] tijekom obrade [[rezanje]]m, pri [[Nagrizanje (metal)|kiselinskom nagrizanju metalnih predmeta]], za zaštitu različite opreme i [[stroj]]eva tijekom [[prijevoz]]a i tako dalje, čime se postižu značajne uštede i omogućuje kvalitetniji rad. Inhibitori služe i za sprječavanje pukotina zbog napetosne korozije, [[vodik]]ove bolesti metala i [[Zamor materijala|korozijskog zamora]], a naročito su prikladni za zaštitu od korozije unutrašnjosti [[cijev]]i i drugih šupljih predmeta u vrijeme njihova rada ili [[skladište]]nja. === Primjena hlapivih inhibitora === Hlapivi inhibitori korozije uspješno štite električne i elektronske komponente tijekom proizvodnje, montaže, skladištenja, prijevoza i primjene. Štite važne dijelove u rasklopnim i osiguračkim kutijama, komunikacijskim i pomorskim uređajima, radio i računalnim uređajima, električkim upravljačkim sklopovima, tiskanim pločama, kontaktima, motorima i generatorima. Osnovna prednost primjene inhibitora pred drugim metodama zaštite je vrlo jednostavna montaža, konstantnost električnih i mehaničkih svojstava, te samoobnavljanje zaštitnog djelovanja tijekom eksploatacije ili mirovanja navedenih elemenata. === Zaštita električnih i elektroničkih komponenata === Inhibicija je osobito prikladna za zaštitu postrojenja s potpuno kružnim tokom [[elektrolit]]a, ali se često isplati i u postrojenjima s djelomično kružnim, a katkad i protočnim tokom. U zatvorenom se sustavu inhibitor, kao negativni [[katalizator]], ne troši. Tako se određene vrste inhibitora mogu dodati vodi pri hidrostatskoj probi [[parni kondenzator|parnog kondenzatora]], [[Izmjenjivač topline|izmjenjivača]] ili kotlova. Inhibitori djeluju zaštitno i pri 100% [[relativna vlažnost|relativnoj vlažnosti]], pa je oprema zaštićena i pri najnepovoljnijim uvjetima. Također, inhibitori se mogu primijeniti i prilikom obustave [[pogon]]a, jer nije potrebno sušiti unutrašnjost opreme, a pogon je spreman za pokretanje u rad u svakom trenutku. === Prerada tehničkih kovina === Prerada tehničkih kovina od [[ingot]]a do [[žica|žice]], [[Lim (kovina)|lima]] ili cijevi traži primjenu velikog broja tehnoloških tekućina i [[mazivo|maziva]] tijekom različitih vrsta tehnološke obrade. Uporabom tehnoloških tekućina u svim fazama postižu se odlična svojstva površine, brzine proizvodnje i produžuje se vijek [[alat]]a za obradu. Tek obrađeni dijelovi su izloženi koroziji i kao takvi trebali bi se nakon obrade odmah zaštititi. Primjenom isparljivih inhibitora u tehnološkim tekućinama sprječava se korozija obrađenog dijela i troškovi naknadne obrade čišćenja korozijskih produkata s površine prije njegove daljnje obrade ili ugradnje. === Zaštita u graditeljstvu === Trajnost i upotrebljivost konstrukcija od [[armirani beton|armiranog betona]] izloženih korozijskom okolišu uvelike je smanjena, pa čak i do te mjere da je ugrožena sigurnost konstrukcije. Armaturna mreža se proizvodi od [[čelik]]a koji je sklon koroziji u atmosferi te ga je, na neki način, potrebno zaštititi. '''Migrirajući inhibitori korozije''' (MCI), kao sredstva za zaštitu armature od korozije, pripadaju najnovijoj tehnologiji zaštite. Oni se dodaju mješavini betona tijekom gradnje novih i za vrijeme procesa sanacije starih konstrukcija, pri čemu MCI migrira kroz [[beton]] do čelične armaturne mreže. Veže se za armaturu i čeličnu mrežu, stvarajući tanak zaštitni sloj MCI-ja koji sprječava kemijsku reakciju između okoliša i čelika u strukturi betona, a tako i daljnju koroziju. === Zaštita oružja === [[Oružje]] i vojnu opremu koja se kraće ili duže vrijeme nalazi izvan uporabe potrebno je štititi. Primjenom hlapivih inhibitora korozije kod skladištenja oružja i opreme izbjegava se dugotrajan postupak [[Konzervacija metala|konzervacije]] i naknadne dekonzervacije prije uporabe. Oružje se na primjer očisti i zapakira u vrećice u koje su u postupku proizvodnje [[Impregnacija|impregnirani]] hlapivi inhibitori korozije. Oni isparavaju i popunjavaju prostor u vrećici i na taj način čine okoliš nekorozivnim. Tako zapakirano oružje skladišti se u sanducima u koje se dodatno postavljaju emiteri koji u slučaju oštećenja vrećica štite opremu od korozije. U slučaju ratne ugroze, oružje se vadi iz vrećica i trenutačno je spremno za uporabu.<ref> Ivan Juraga, Vinko Šimunović, Ivan Stojanović i Vesna Alar: "Mehanizmi zaštite od korozije", [[Fakultet strojarstva i brodogradnje]], Zagreb, 2012. </ref> ===Zaštita metalnih predmeta kulturne i tehničke baštine=== Povijesni i arheološki predmeti kulturne ali i tehničke baštine još su jedno od područja primjene korozionih inhibitora. Kako se radi o specifičnoj primjeni ovdje prednost imaju prije svega netoksični inhibitori korozije.<ref>https://digital.csic.es/bitstream/10261/83873/1/Preprint-Corrosion%20inhibitors%20for%20the%20preservation%20of%20metallic%20heritage%20artefacts.docx pristupljeno 19.08.2020.</ref> == Izvor == {{izvori}} [[Kategorija:Kemijski spojevi]] [[Kategorija:Prevlaka metala]] [[Kategorija:Konzervacija i restauracija kulturne baštine]] [[Kategorija:Podmazivanje]] tiwad0ybrdamyolyo7yoad5y8vn33tq 0 667398 7570036 7428886 2026-08-05T09:04:41Z Marjan GoAnimate 367345 /* */ 7570036 wikitext text/x-wiki {{Infookvir politička stranka |ime = Domovinski pokret |izvorno ime = Domovinski pokret |logo = Domovinski Pokret logo.svg |veličina = 200px |logo opis = logotip |predsjednik = [[Ivan Penava]] |glavni tajnik = [[Mladen Barać]] |dužnosnik1 titula = Zamjenik predsjednika |dužnosnik1 ime = [[Stipo Mlinarić]] |dužnosnik2 titula = Politički tajnik |dužnosnik2 ime = [[Danijel Spajić]] |dužnosnik3 titula = |dužnosnik3 ime = |dužnosnik4 titula = Tajnik za mlade |dužnosnik4 ime = [[Maja Dragašević]] |slogan = |osnovana = [[29. veljače]] [[2020.]]<ref>Domovinski pokret: [https://www.domovinskipokret.hr/o-nama O nama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200229212426/https://www.domovinskipokret.hr/o-nama |date=29. veljače 2020. }}</ref> |raspuštena = |sastavljena od = |izdvojena iz = |prethodnica = |spojena s = |nasljednica = |sjedište = Vlaška ulica 81F, [[Zagreb]]<ref>[https://registri.uprava.hr/#!stranke/ogcBAAEAAAEAAAABRG9tb3ZpbnNraSBwb2tyZfQAAAAAAAAAAAEBAXJlZ0Jyb2pTdHJhbmvlAgA Domovinski pokret] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190122073402/https://registri.uprava.hr/#!stranke/ogcBAAEAAAEAAAABRG9tb3ZpbnNraSBwb2tyZfQAAAAAAAAAAAEBAXJlZ0Jyb2pTdHJhbmvlAgA |date=22. siječnja 2019. }}, www.registri.uprava.hr</ref> |država = {{Z+X|HRV}} |glasilo = |sestrinska stranka = |podmladak = |studentsko krilo = |broj članova = 12 000 <small>(2021.)</small><ref>Facebook profil ''Domovinskog pokreta'': [https://www.facebook.com/MiroslavSkoroofficial], video objavljen 10. svibnja 2021.</ref> |broj članova godina = [[2021.]] |ideologija = [[hrvatski nacionalizam]]<br>[[nacionalni konzervativizam]]<br>[[socijalni konzervatizam]]<br>[[euroskepticizam]] |položaj = [[desnica]] – [[krajnja desnica]] |nacionalna skupina = |međunarodna skupina = |europski parlament skupina = |tijelo1 = [[Hrvatski sabor]] |tijelo1 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|151}} |tijelo2 = |tijelo2 zastupljenost = |boje = |zastava = |službena stranica = https://dp.hr/ |napomena = |osnivač = [[Miroslav Škoro]] }} '''Domovinski pokret''' ('''DP''') [[hrvatska]] je [[Politička desnica|desna]] [[Hrvatski sabor|parlamentarna]] [[politička stranka]] koju je [[29. veljače]] [[2020.]] utemeljio [[Miroslav Škoro]], po kojemu je stranka prvotno nosila ime '''Domovinski pokret Miroslava Škore'''. == Ustroj == Glavno tijelo stranke je Domovinski odbor, koji se kod osnutka stranke sastoji od 18 članova. == Povijest == === Osnutak stranke === Domovinski pokret osnovan je [[29. veljače]] [[2020.]] godine u [[zagreb]]ačkom [[hotel]]u „Panorama”. Na osnivačkoj skupštini bilo je prisutno 175 članova, uglavnom osoba koje su time tek ušle u politiku. === Pokušaj ujedinjenja s Blokom za Hrvatsku === Dana [[16. srpnja]] [[2020.]] godine objavljeno je kako će se Domovinski pokret ujediniti s [[Blok za Hrvatsku|Blokom za Hrvatsku]], kome je predsjednik [[Zlatko Hasanbegović]]. Svi članovi Bloka koji bi to htjeli prešli bi u Domovinski pokret, koji bi tim ujedinjenjem dobio mjesto u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, a time bi i Hasanbegović bio koordinator Domovinskog pokreta za Zagreb i kandidat Domovinskog pokreta za gradonačelnika Zagreba na lokalnim izborima 2021. godine.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-07-16 |title=Hasanbegović gasi stranku i ulazi u Domovinski pokret. Škorina stranka planira politički rebrending |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/hasanbegovic-gasi-stranku-i-ulazi-u-domovinski-pokret-skorina-stranka-planira-politicki-rebrending/ |access-date=2021-08-19 |website=Novi list |language=en}}</ref> Do ujedinjenja u konačnici nije došlo,<ref>{{Citiranje weba |url=https://registri.uprava.hr/#!stranka-detalji/vQcBAAEBAAECAfLLegABQmxvayB6YSBIcnZhdHNr9QAAAAAB0gUAAAABAQFyZWdCcm9qU3RyYW5r5QIA |title=Blok za Hrvatsku |access-date=2021-08-19 |website=registri.uprava.hr |archive-date=22. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190122073402/https://registri.uprava.hr/#!stranka-detalji/vQcBAAEBAAECAfLLegABQmxvayB6YSBIcnZhdHNr9QAAAAAB0gUAAAABAQFyZWdCcm9qU3RyYW5r5QIA |url-status=dead }}</ref> a kandidat za gradonačelnika Zagreba 2021. godine bio je [[Miroslav Škoro]], koji je ušao u drugi krug protiv [[Tomislav Tomašević|Tomislava Tomaševića]] iz stranke [[Možemo!]], ali naposlijetku izgubio s osvojenih 34,75 % glasova.<ref>{{Citiranje weba|title=Veliki gradovi izabrali nove gradonačelnike|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/lokalni-izbori-2021-drugi-izborni-krug-1958639|website=vijesti.hrt.hr|date=30. svibnja 2021.}}</ref> U rujnu 2021. godine ponovno je objavljeno da će doći do ujedinjenja Domovinskog pokreta i stranke [[Blok za Hrvatsku]], na čelu koje je [[Zlatko Hasanbegović]].<ref>{{Citiranje weba |title=Hasanbegovićeva stranka ujedinjuje se s Domovinskim pokretom |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/hasanbegoviceva-stranka-ujedinjuje-se-s-domovinskim-pokretom-1520862 |access-date=2021-09-09 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> === Izbori za Hrvatski sabor 2020. === Dana 11. svibnja [[2020.]] godine Miroslav Škoro objavio je da je sklopljen koalicijski sporazum sa strankom [[Hrvatski suverenisti]] u sklopu zajedničkog izlaska na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|parlamentarne izbore 2020.]] godine. Otprije je poznato da se sporazumu priključio i [[Zlatko Hasanbegović|Hasanbegovićev]] [[Blok za Hrvatsku]]. Dana 18. svibnja [[2020.]] godine postalo je jasno da će stranka [[Most]] na izbore ići sama, a ne u koaliciji s Domovinskim pokretom na što je [[Miroslav Škoro|Škoro]] ustvrdio: „Ako je ovo Mostova konačna odluka, mogu je ovjeriti kod javnog bilježnika, nek' bude vjerodostojno!”.<ref> [https://www.index.hr/vijesti/clanak/most-ide-sam-na-izbore-skoro-neka-to-ovjere-kod-javnog-biljeznika/2183628.aspx Most ide sam na izbore. Škoro: Nek' to ovjere kod javnog bilježnika!]; index.hr, 17. svibnja 2020., pristupljeno 18. svibnja 2020.</ref> Unatoč propasti pregovora s Mostom, Škoro je nastavljao okupljati stranke, udruge i pojedince od centra do desnice. Dana [[27. svibnja]] pridružile su mu se [[Karolina Vidović Krišto]] i Ljiljana Zmijanović.<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/tri-prekrasne-dame-u-skorinim-redovima-domovinskom-pokretu-pridruzuju-se-karolina-vidovic-kristo-ljiljana-zmijanovic-i-marijana-petir-foto-20200527 Tri prekrasne dame u Škorinim redovima: Domovinskom pokretu pridružuju se Karolina Vidović Krišto, Ljiljana Zmijanović i - Marijana Petir?], www.tportal.hr, objavljeno 27. svibnja 2020.</ref> Dana 28. svibnja pridružila mu se i [[Stranka umirovljenika]] na čelu s Lazarom Grujićem.<ref>[https://www.net.hr/danas/hrvatska/grujiceva-stranka-umirovljenika-se-priklonila-miroslavu-skori-zajedno-izlaze-na-parlamentarne-izbore/amp/ Grujićeva Stranka umurovljenika se priklonila Miroslavu Škori, zajedno izlazr na parlamentarne izbore], www.net.hr, objavljeno 28. svibnja 2020.</ref> Domovinski pokret na te [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|parlamentarne izbore]] izašao je u svih 10 izbornih jedinica, dok su u 11. izbornoj jedinici podržali neovisnu listu [[Željko Glasnović|Željka Glasnovića]]. Sam predsjednik [[Miroslav Škoro]] bio je na vodećem mjestu u 2. izbornoj jedinici, što je objasnio time da je tamo dobio najviše glasova na predsjedničkim izborima.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/miroslav-skoro-ipak-ide-u-drugu-izbornu-jedinicu-pogledajte-tko-ce-mu-sve-tamo-konkurirati-10396366 Miroslav Škoro ipak ide u drugu izbornu jedinicu? Pogledajte tko će mu sve tamo konkurirati], www.jutarnji.hr, objavljeno 12. lipnja 2020., autor:Jutarnji.hr, pristupljeno 18. lipnja 2020.</ref> Zastupnici koalicije okupljene oko Domovinskog pokreta bili su: # izborna jedinica: [[Zlatko Hasanbegović]] (DP) # izborna jedinica: [[Miroslav Škoro]] (DP), [[Milan Vrkljan]] (DP) # izborna jedinica: [[Davor Dretar]] (DP) # izborna jedinica: [[Vesna Vučemilović]] (DP), [[Krešimir Bubalo]] (DP), [[Mario Radić]] (DP) # izborna jedinica: [[Ivan Penava]] (DP), [[Marijan Pavliček]] (HS), [[Ružica Vukovac]] (DP) # izborna jedinica: [[Stjepo Bartulica]] (DP), [[Željko Sačić]] (HS) # izborna jedinica: [[Ante Prkačin]] (DP) # izborna jedinica: nitko (postotak 4,83 %) – nositeljica liste [[Carla Konta]] (nez.) # izborna jedinica: [[Hrvoje Zekanović]] (HS), [[Karolina Vidović-Krišto]] (nez.) # izborna jedinica: [[Ruža Tomašić]] (HS) Koalicija okupljena oko Domovinskog pokreta osvojila je ukupno 16 mandata, od čega je članovima Pokreta pripadalo 12 mandata, a preostala 4 [[Hrvatski suverenisti|Hrvatskim suverenistima]]. Umjesto tri izabrana zastupnika u Sabor su otišli zamjenici pa je tako Krešimira Bubala zamijenio [[Stipo Mlinarić Ćipe]], Marija Radića Daniel Spajić, a Ružu Tomašić Marko Milanović Litre.<ref>[https://www.sabor.hr/radna-tijela/odbori-i-povjerenstva/izvjesce-o-provedenim-izborima-za-zastupnike-u-hrvatski-sabor Izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva o provedenim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor], 22. srpnja 2020., sabor.hr, pristupljeno 9. kolovoza 2020.</ref> === Raskol s Hrvatskim suverenistima === Dana [[15. rujna]] [[2020.]] godine objavljeno je kako su [[Hrvatski suverenisti]] odlučili razići se s Domovinskim pokretom. Kao razlog su naveli „kaos” u Domovinskom pokretu, odnosno, da se Domovinski pokret "pogubio" i da "oni ne žele biti dio te priče" te da su se "zbog toga odlučili distancirati". Kao razlog su još naveli da im smeta što se Domovinski pokret „želi udaljiti od desnice” i pomaknuti se prema centru.<ref>{{Citiranje weba |last=Džemidžić |first=Edwin Nicky |date=2020-09-15 |title=Raspad na desnici? Suverenisti se žele odmaknuti od Domovinskog pokreta: Škoro se pogubio, rejting mu opada |url=https://www.7dnevno.hr/vijesti/hrvatska/raspad-na-desnici-suverenisti-se-zele-odmaknuti-od-domovinskog-pokreta-skoro-se-pogubio-rejting-mu-opada/ |access-date=2021-08-19 |website=7dnevno |language=hr}}</ref> [[Hrvatski suverenisti]] ujedno su imali i svoj vlastiti klub zastupnika od samog početka parlamentarnog djelovanja, a ne zajednički s Domovinskim pokretom, a što je ujedno bilo predviđeno ugovorom u suradnji tih dviju stranaka. === Izlazak Škore i drugih saborskih zastupnika iz stranke === Dana [[5. siječnja]] [[2021.]] godine, dotadašnji saborski zastupnik [[Milan Vrkljan]] te nezavisna zastupnica u Klubu Domovinskog pokreta [[Karolina Vidović-Krišto]] izlaze iz stranke te daljnji politički rad nastavljaju kao nezavisni zastupnici. Godine 2022. Vrkljan osniva stranku [[Pravedna Hrvatska]], a Vidović-Krišto stranku [[Odlučnost i pravednost|Odlučnost i Pravednost]]. === Promjena imena stranke === Dana [[6. veljače]] [[2021.]] odlučeno je da se iz naziva stranke, dotad nazvane „Domovinski pokret Miroslava Škore”, ukloni ime Miroslava Škore zbog stečene prepoznatljivosti stranke u javnosti.<ref>Domovinski pokret: [https://www.domovinskipokret.hr/blog/Odrzan_Opci_sabor_Domovinskog_pokreta__Radic_izabran_za_zamjenika_predsjednika/370 Održan Opći sabor Domovinskog pokreta, Radić izabran za zamjenika predsjednika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304055828/https://www.domovinskipokret.hr/blog/Odrzan_Opci_sabor_Domovinskog_pokreta__Radic_izabran_za_zamjenika_predsjednika/370 |date=4. ožujka 2021. }} pristupljeno 6. veljače 2021.</ref> === Lokalni izbori 2021. === Na lokalnim izborima 2021. godine Domovinski pokret osvojio je vlast u [[Vukovar]]u, s [[Ivan Penava|Ivanom Penavom]] kao gradonačelnikom Vukovara.<ref>{{Citiranje weba|title=Penava obranio mjesto gradonačelnika Vukovara|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/dip-u-vukovaru-penava-u-prednosti-pred-mazarom-1960398|access-date=2021-08-19|website=Hrvatska radiotelevizija}}</ref> Ipak, najveća medijska praćenost bila je u [[Zagreb]]u, gdje je [[Miroslav Škoro]] bio kandidat za gradonačelnika Zagreba u drugom krugu protiv [[Tomislav Tomašević|Tomislava Tomaševića]] iz [[Možemo!]].<ref>{{Citiranje weba|date=2021-05-16|title=Slobodna Dalmacija - Škoro ide u drugi krug na megdan Tomaševiću: ‘To nije ni zeleno ni lijevo, to je ekstremno lijevo i to mora biti zaustavljeno, tako mi Bog pomogao‘|url=https://slobodnadalmacija.hr/izbori-2021/u-zagrebu-preokret-skoro-prestigao-jelenu-pavicic-vukicevic-ako-ovako-ostane-on-ide-u-drugi-krug-na-megdan-tomasevicu-1099284|access-date=2021-08-19|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> Škoro je izgubio u drugom krugu izbora.<ref name="#1">{{Citiranje weba|title=Škoro čestitao Tomaševiću: 'Mi predstavljamo svjetlo kršćanstva i konzervatizma u Hrvatskoj'|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/miroslav-skoro-cestitam-tomasevicu-zapljescimo-novom-gradonacelniku-zagreba-1496615|access-date=2021-08-19|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> U nekim je županijama Domovinski pokret dobio mjesta u županijskoj skupštini. U [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]] ista nije sastavljena dva puta.<ref>{{Citiranje weba|title=Propao i treći pokušaj konstituiranja Skupštine Splitsko-dalmatinske županije|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/propao-i-treci-pokusaj-konstituiranja-skupstine-splitsko-dalmatinske-zupanije-1508680|access-date=2021-08-19|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> Treći, ujedno i posljednji pokušaj sastavljanja skupštine dogodio se u kolovozu 2021. 3 zastupnika DP-a su bila ključna da bi HDZ i HGS mogli sastaviti većinu. Od toga, 2 zastupnika su ušla u koaliciju koja je postala vladajuća, a jedan od njih [[Mate Šimundić]], postao je predsjednik novosastavljene skupštine, a drugi je Marko Žaja.<ref>{{Citiranje weba|title=U trećem pokušaju konstituirana Skupština SDŽ: Mate Šimundić (DP) novi je predsjednik|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/u-trecem-pokusaju-konstituirana-skupstina-sdz-mate-simundic-dp-novi-je-predsjednik-1515795|access-date=2021-08-19|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> Nakon toga je oporbeni zastupnik DP-a, [[Nikola Grabovac]] ustvrdio da su obojica izbačeni iz Domovinskog pokreta.<ref>{{Citiranje weba|last=Jakšić|first=D. D. / Foto: Igor|title=Totalni raskol u Domovinskom pokretu. Šimundić i Žaja su izbačeni, Grabovac: “Oni su pristali na takav izbor”|url=https://www.dalmacijadanas.hr/totalni-raskol-u-domovinskom-pokretu-simundic-i-zaja-su-izbaceni-grabovac-oni-su-pristali-na-takav-izbor/|access-date=2021-08-19|website=Dalmacija danas – obala, otoci, Zagora. Najnovije vijesti iz Dalmacije.|language=hr}}</ref> Kasnije je potvrđeno da je nad Šimundićem pokrenut stegovni postupak.<ref>{{Citiranje weba|title=DP: Protiv Šimundića pokreće se stegovni postupak|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/dp-protiv-simundica-pokrece-se-stegovni-postupak-1516206|access-date=2021-08-19|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> ==== Odlazak Miroslava Škore i odjek ==== Dana [[20. srpnja]] [[2021.]] [[Miroslav Škoro]] je iznenada dao ostavku na mjesto predsjednika Domovinskog pokreta. Od tada stranku vodi [[Mario Radić]] kao vršitelj dužnosti predsjednika.<ref>{{Citiranje weba |title=Miroslav Škoro iznenada objavio: Povlačim se sa svih dužnosti u Domovinskom pokretu |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/skoro-podnio-neopozivu-ostavku-na-duznost-predsjednika-domovinskog-pokreta-te-na-sve-ostale-duznosti-1509499 |access-date=2021-08-19 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> Od tada su u stranci izbili unutarstranački sukobi, a [[Vesna Vučemilović]], sestra Miroslava Škore, napustila je stranku.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-07-29 |title=Jutarnji list - Vesna Vučemilović zatražila hitnu ispisnicu iz Domovinskog pokreta! |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/vesna-vucemilovic-zatrazila-hitnu-ispisnicu-iz-domovinskog-pokreta-15091509 |access-date=2021-08-19 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> Iako je Škoro dao svoje razloge ostavke, neki su izrazili sumnje u te razloge. Neki mediji su novonastalu situaciju povezali s [[Živi zid (organizacija)|Živim zidom]], gdje je sukob između [[Ivan Pernar|Ivana Pernara]] i [[Ivan Vilibor Sinčić|Ivana Vilibora Sinčića]] doveo do raskola i posrnuća stranke, koja je na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|parlamentarnim izborima 2020.]] ostala bez mandata u [[Hrvatski sabor|Saboru]].{{Nedostaje izvor}} Tijekom kolovoza [[2021.]] unutarstranački sukobi su se nastavili te je došlo do sve većeg udaljavanja Škore od vodstva Domovinskog pokreta. Tako su neki članovi DP-a stali na stranu Škore, a drugi na stranu vodstva DP-a. Tako se unutarstranački sukob u stranci razjasnio na dvije struje: „Škorinu struju” i struju vodstva DP-a. U međuvremenu je protiv Škore pokrenut stegovni postupak,<ref>{{Citiranje weba |date=2021-08-11 |title=Domovinski pokret pokreće stegovni postupak protiv Škore! |url=https://hr.n1info.com/vijesti/domovinski-pokret-pokrece-stegovni-postupak-protiv-skore/ |access-date=2021-08-19 |website=N1 |language=hr}}</ref> a [[Robert Pauletić]], još jedan istaknuti član stranke, napustio je Domovinski pokret.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-08-11 |title=Jutarnji list - I Robert Pauletić izašao iz DP-a: ‘Adio! Pitanje je koliko će desnici trebati da se oporavi od ovog debakla‘ |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/i-robert-pauletic-izasao-iz-dp-a-adio-pitanje-je-koliko-ce-desnici-trebati-da-se-oporavi-od-ovog-debakla-15094307 |access-date=2021-08-19 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> Škoro u intervjuu za [[Nova TV|Novu TV]] [[16. kolovoza]] [[2021.]] izjavljuje da je dao ostavku jer je postao razočaran u ono što je stranka postala.<ref>{{Citiranje weba|title=Škoro otkrio zašto je podnio ostavku i što se toga dana događalo; evo što je poručio dojučerašnjim bliskim suradnicima|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/skoro-otkrio-zasto-je-podnio-ostavku-evo-sto-je-porucio-dojucerasnjim-bliskim-suradnicima-20210816|access-date=2021-08-19|website=tportal.hr}}</ref> [[Miroslav Škoro]] 19. kolovoza 2021. napušta stranku.<ref>{{Citiranje weba|title=Škoro napustio Domovinski pokret, suparnicima poručio: 'Svatko će odgovarati za svoje'|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/skoro-da-sam-znao-tko-sjedi-u-mojoj-kuci-podnio-bih-ostavku-i-prije-1516687|access-date=2021-08-19|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> Time je stranci ostalo 8 mandata. Dva dana kasnije potvrđuje da je zatražio ispisnicu iz Domovinskog pokreta.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-08-21 |title=Jutarnji list - Miroslav Škoro za Jutarnji potvrdio: ‘Istina je, zatražio sam ispisnicu iz Domovinskog pokreta‘ |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/miroslav-skoro-za-jutarnji-potvrdio-istina-je-zatrazio-sam-ispisnicu-iz-domovinskog-pokreta-15096403 |access-date=2021-09-09 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> Nakon izlaza Škore iz stranke u anketi Crobarometra popularnost stranke pada na 5 %.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-08-25 |title=HDZ ostaje najpopularnija hrvatska stranka. Najveći rival više im nije SDP. Platforma MOŽEMO! sve je popularnija |url=https://www.novilist.hr/novosti/hdz-ostaje-najpopularnija-hrvatska-stranka-najveci-rival-vise-im-nije-sdp-platforma-mozemo-sve-je-popularnija/ |access-date=2021-09-09 |website=Novi list |language=en}}</ref> Škoro i [[Vesna Vučemilović]] su u rujnu 2021. godine potvrdili ulazak u saborski Klub zastupnika [[Hrvatski suverenisti|Hrvatskih suverenista]] (koji su za parlamentarne izbore bili u koaliciji s Domovinskim pokretom), čime se članstvo toga kluba zastupnika povećalo s 4 na 6.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-09-08 |title=Miroslav Škoro potvrdio: "Da, ulazim u klub Suverenista u Saboru!" |url=https://hr.n1info.com/vijesti/miroslav-skoro-potvrdio-da-ulazim-u-klub-suverenista-u-saboru/ |access-date=2021-09-09 |website=N1 |language=hr}}</ref> === Pod vodstvom Ivana Penave === Dana [[9. listopada]] [[2021.]] godine [[Ivan Penava]] postao je novi predsjednik Domovinskog pokreta.<ref>{{Citiranje weba |title=Ivan Penava izabran za novog predsjednika Domovinskog pokreta |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/postaje-li-ivan-penava-danas-novi-predsjednik-domovinskog-pokreta-1529505 |access-date=2021-10-09 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> [[Ante Prkačin]] napustio je Domovinski pokret u travnju 2023. te postao neovisnim zastupnikom, a od [[6. studenoga]] iste godine počeo je obnašati zastupničku dužnost kao član stranke [[Hrvatsko bilo]].<ref>[https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/prkacin-ante-10-saziv-hrvatskoga-sabora Ante Prkačin (HRB)], sabor.hr, pristupljeno 5. travnja 2024.</ref> Od tada stranka ima 7 zastupnika u Saboru. === Parlamentarni izbori 2024. === Uoči izbora za [[Hrvatski sabor|Hrvatski Sabor]] 2024. godine Domovinski pokret sklapa saveze sa nekoliko stranaka koje pretežu desnoj strani političkog spektra. Tako su se na listama našli, između ostalih sljedeći političari: [[Mislav Kolakušić]] i [[Ivan Vilibor Sinčić]] ([[Pravo i pravda (Hrvatska)|Pravo i pravda]]), nezavisni Željko Lacković te [[Marijan Pavliček]] ([[Hrvatski suverenisti]]).<ref>{{Citiranje weba|title=Sprema se nova suradnja na desnici: "Jako smo blizu dogovora..."|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/mislav-kolakusic-ce-u-prvoj-izbornoj-jedinici-predvoditi-listu-domovinskog-pokreta---839263.html|access-date=2025-07-27|website=Dnevnik.hr|language=hr}}</ref> Na samim parlamentarnim izborima ova koalicija osvaja 14 zastupničkih mandata što ju je učinilo trećom po snazi u Hrvatskom Saboru. Već povodom objave rezultata postalo je jasno da Mislav Kolakušić neće biti dijelom koalicije i u samom sazivu Hrvatskog Sabora i to zbog navodnih informacija o formiranju Vlade sa [[HDZ]]-om čime je koalicija odmah izgubila jednog zastupnika.<ref>{{Citiranje weba|title=Rezultati izbora: Obrađeno više od 99 posto biračkih mjesta, HDZ-u 61 mandat, Rijeke pravde na 42|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/parlamentarni-izbori-2024-rezultati-izbora---840176.html|access-date=2025-07-27|website=Dnevnik.hr|language=hr}}</ref> Uslijedili su postizborni dogovori s obzirom da nijedna stranka nije imala većinu u Saboru. Ipak, već u prvom roku od 30 dana dolazi do dogovora sa HDZ-om, unatoč pozivima i zahtjevima [[Rijeke pravde (koalicija)|svih oporbenih stranaka]] da se napravi jedna golema koalicija kako bi se HDZ-u onemogućio novi mandat u Vladi. <ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-08|title=Ivan Penava izašao s pregovora u Banskim dvorima: 'Gotovo je!' Doznajemo koje su resore dobili|url=https://net.hr/danas/vijesti/sastavljena-vlada-hdz-i-dp-dogovorili-vecinu-40bba532-0cf7-11ef-bf58-b6375c264e39|access-date=2025-07-27|website=net.hr|language=hr}}</ref> Postizborni dogovori uključivali su i preuzimanje nekoliko Ministarstava, pa su tako članovi Domovinskog pokreta postali ministrima [[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske|poljoprivrede, šumarstva i ribarstva]], [[Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske|gospodarstva]] te novo-osnovanog [[Ministarstvo demografije i useljeništva Republike Hrvatske|Ministarstva demografije i useljeništva]]. Ipak, ovaj potez je naišao na zgražanje ponekih zastupnika te tako iz koalicije odlazi i zastupnik [[Josip Jurčević]], a istu napušta i stranka Hrvatski suverenisti.<ref>{{Citiranje weba|title=DP dobiva tri ministarstva, osniva se novo. Jedan DP-ovac neće s HDZ-om|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2563086|access-date=2025-07-27|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Nakon svih promjena, koalicija ostaje na 9 zastupnika te sklapa dogovor sa HDZ-om o formiranju saborske većine. Jedan od uvjeta za koaliciju je bio i odustajanje od suradnje sa srpskom manjinskom strankom [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]]. Uz ostale povlastice, Domovinski Pokret je dobio i dva potpredsjednika Vlade.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-04|title=SDSS otpao, HDZ- i Domovinski pokret na korak do pakta. Komentari pljušte: 'Oni će naplatiti poniženje'|url=https://net.hr/danas/rtl-danas/sdss-otpao-hdz-i-domovinski-pokret-na-korak-do-pakta-komentari-pljuste-oni-ce-naplatiti-ponizenje-73909f04-0a35-11ef-ab31-069c63c7a033|access-date=2025-07-27|website=net.hr|language=hr}}</ref> Dana 17. svibnja 2024. godine prisegnula je [[Šesnaesta Vlada Republike Hrvatske]] kojom Domovinski Pokret i službeno ulazi u Vladu. Sama objava ulaska u Vladu Republike Hrvatske imala je negativan učinak te se na anketama osjetio pad potpore na manje od 5 % samoj stranci.<ref>{{Citiranje weba|title=Izglasana nova Vlada: Plenković i ministri prisegnuli, podržalo ih 79 zastupnika|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/predsjednik-i-clanovi-vlade-prisegnuli-pred-saborom-podrzalo-ih-je-79-zastupnika-1770125|access-date=2025-07-27|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> === Lokalni izbori 2025. === Domovinski Pokret izlazi na [[Lokalni i područni (regionalni) izbori u Hrvatskoj|lokalne izbore 2025. godine]], mahom u slavonskim županijama gdje ima najveću podršku. No ne osvajaju značajan dio općina osim jednog dijela zastupnika, a izgubili su i [[Vukovar|Grad Vukovar]] kojeg je do pred same izbore vodio sadašnji predsjednik stranke [[Ivan Penava]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-06-01|title=Tomašević pobijedio u Zagrebu, Split je opet HDZ-ov, DP izgubio Vukovar...|url=https://n1info.hr/vijesti/drugi-krug-lokalnih-izbora-1-6-2025/|access-date=2025-07-27|website=N1|language=hr-HR}}</ref> Nakon izbora je trebalo doći do osvježavanja same Vlade, pošto su neki ministri dobili nove stranačke odgovornosti te je jedno ministarstvo trebao preuzeti predsjednik Penava. == Predsjednici stranke == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! colspan=2|br. ! colspan="2"| ime ! trajanje mandata |- ! 1. ! style="background:#{{Izborni dijagram/Stranka|DPMŠ|tamno|HR}};"| | [[Miroslav Škoro]]||[[Datoteka:Miroslav Škoro (portrait).jpg|80px]] || [[29. veljače]] [[2020.]] – [[20. srpnja]] [[2021.]] |- !''v.d.'' ! style="background:#{{Izborni dijagram/Stranka|DPMŠ|tamno|HR}};"| |[[Mario Radić]]||[[Datoteka:Mario Radić.png|80px]]||[[20. srpnja]] [[2021.]] – [[9. listopada]] [[2021.]] |- !2. ! style="background:#{{Izborni dijagram/Stranka|DPMŠ|tamno|HR}};"| |[[Ivan Penava]]||[[Datoteka:Ivan Penava 28.06.2023 (cropped).png|80px]]||[[9. listopada]] [[2021.]] – ''u tijeku'' |} == Izbori == {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" | izbori ! rowspan="2" |u koaliciji sa !broj birača ! % ! broj zastupnika u saboru ! promjena ! Dio Vlade? |- ! colspan="2" |(cijela koalicija) ! colspan="3" | (samo DP) |- ![[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|2020.]] |— |181 493 |10,89 |<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|16|151|hex=#9370db}}</center> |{{Rast}} 16 | {{Ne|Oporba}} |- ![[Hrvatski parlamentarni izbori 2024.|2024.]] |[[Pravo i pravda (Hrvatska)|PiP]]-[[Blok za Hrvatsku|BLOK]]-[[Agrameri – nezavisna lista|Agrameri]] |202 670 |9,56 |<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|14|151|hex=#9370db}}</center> |{{Pad}} 2 | {{Da|Vlada}} |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://dp.hr/ Službena stranica – dp.hr] * [https://www.domovinskipokret.hr Prvotna službena stranica – domovinskipokret.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200229212356/https://www.domovinskipokret.hr/ |date=29. veljače 2020. }} * [https://m.facebook.com/domovinskipokret/ Domovinski pokret] na Facebooku {{Stranke 11. saziva Sabora}} {{Stranke 10. saziva Sabora}} [[Kategorija:Domovinski pokret|*]] [[Kategorija:Hrvatski nacionalizam]] 0eo2bjztc1mlxduc76i6nada96muavw 0 674067 7569680 7169554 2026-08-04T15:21:45Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Levitacija|Levitacija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569680 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Glass nanoparticle suspended in an optical cavity.png|mini|desno|300px|[[Staklo|Staklene]] nanočestice zarobljene u optičkoj pinceti.]] [[datoteka:Optical trap principle formula edit.svg|300px|mini|desno|[[Dielektrik|Dielektrične]] kuglice privlače se u sredinu snopa, malo iznad struka zrake. [[Sila]] koja djeluje na predmet linearno ovisi o njegovom pomicanju iz središta zamke, baš kao i kod jednostavnog [[opruga|opružnog]] sustava. To je sila za obnavljanje i jednaka je - ''k_trap ∙ x''.]] [[datoteka:Optical cell rotator.png|300px|mini|desno|Optički okretač [[stanica]] je laserska zamka zasnovana na vlaknima koja može zadržati i precizno usmjeriti žive stanice za tomografsku [[mikroskop]]iju.]] [[datoteka:Generic Optical Tweezer Diagram.jpg|300px|mini|desno|Općenita skica optičke pincete sa samo najosnovnijim dijelovima.]] [[datoteka:MicroChipAtomicTrap00.jpg|300px|mini|desno|[[Integrirani krug]] [[Atomska stupica|atomske stupice]] razvijene u ILS-u (eng. ''Institute for Laser Science'') 2005.]] [[datoteka:Comet Hale-Bopp 1995O1.jpg|mini|desno|300px|[[Komet Hale-Bopp]]: utjecaji [[Tlak elektromagnetskog zračenja|tlaka elektromagnetskog zračenja]] i [[Sunčev vjetar|sunčevog vjetra]] na repove prašine i plina jasno se vide.]] '''Optička pinceta''' je [[znanost|znanstveni]] [[instrument]] koji se koristi vrlo uskim [[laser]]skim snopom kako bi njime djelovao na mikroskopske čestice privlačnom ili odbojnom [[sila|silom]] od najčešće nekoliko piko[[njutn]]a. Može pokrenuti i zarobiti [[čestica|čestice]] promjera od pet nanometara do nekoliko mikrometara i držati ih nepomične u prostoru. Osnovni dijelovi optičke pincete su laser, dvije [[Optička leća|optičke leće]] i [[detektor]] ([[fotodioda]]). Laser je izvor [[svjetlost]]i a promatrani uzorak nalazi se na putu laserske svjetlosti, između dviju leća. Prva leća [[fokus]]ira paralelan snop laserske svjetlosti tako da mu je [[žarište]] u uzorku, a nakon prolaska svjetlosti kroz uzorak druga leća hvata raspršenu svjetlost i stvara paralelan snop. Čestica se zarobljava u središtu laserskoga snopa neposredno ispred žarišta. S pomoću detektora bilježi se [[Interferencija valova|interferencija]] laserske svjetlosti koja je prošla kroz uzorak bez [[Raspršenje svjetlosti|raspršenja]] i svjetlosti koja se raspršila, što omogućuje određivanje položaja čestice s točnošću od jednoga nanometra. Optička pinceta se uspješno primjenjuje na primjer za hvatanje i pomicanje pojedinih [[molekula]] [[DNK]], za istraživanje [[Koloidni sustav|koloidnih sustava]], molekula koje služe za prijenos tvari u [[stanica|stanici]], za hvatanje pojedinih [[virus]]a ili [[bakterija]]. Prvi se njome koristio [[Arthur Ashkin|A. Ashkin]] 1986., za što je 2018. dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/70606 |title=optička pinceta |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=}}</ref> == Objašnjenje == 27 godina prije nego što su [[znanstvenik|znanstvenici]] dokazali da [[laser]]ska [[svjetlost]] može usporiti [[atom]]e (atomska stupica), [[Arthur Ashkin|A. Ashkin]] je usporavanje i zarobljavanje predmeta u optičkoj stupici pokazao na malim [[Dielektrik|dielektričnim]] ([[električni izolator]]) kuglicama. Naime, već tada ga je zanimalo kako [[tlak elektromagnetskog zračenja]] (radijacijski tlak) iz laserskog zračenja utiče na kretanje predmeta. Glavni izazov u istraživanju optičkih [[sila]] bilo je nalaženje mehanizma kojim će se izbjeći zagrijavanje predmeta koje, zbog termalnog [[gradijent]]a, stvara silu čiji je učinak nekoliko redova veličina jači od sile uzrokovane tlakom zračenja. Ashkin je problem riješio obasjavanjem prozirnog, neapsorbirajućeg medija: mikrometarskih dielektričnih kuglica uronjenih u vodu. Ashkin je opazio da se mikrometarske kuglice ubrzavaju u smjeru rasprostiranja laserske zrake, ali također je opazio i manje pronicav rezultat koji proizlazi iz postojanja sile koja usmjerava kuglice prema središtu, odnosno prema osi laserske zrake. Ashkin zaključuje da prilikom sudara [[foton]]a o neapsorbirajuću (neelastičnu) kuglicu dolazi do promjene [[Količina gibanja|količine gibanja]] fotona, koji rezultira [[Impuls sile|impulsom sile]]. Dakle, svjetlost djeluje optičkom silom na predmete. Uz pomoć ove jednostavne zamisli te uz pomoć osnovnih zakona geometrijske [[optika|optike]] ([[Lom svjetlosti|zakona loma]] i zakona [[refleksija|refleksije]], koju zovemo defleksijom) [[matematika|matematički]] izvodi dijagram sila za dvije prostorne udaljenosti od središta laserske zrake – za mjesto gdje je kuglica bliže središtu zrake i za mjesto gdje je kuglica dalje od središta laserske zrake. Laserska zraka ima, idealno, [[Normalna raspodjela|Gaussovu raspodjelu]] jakosti, s najvećom vrijednošću jakosti na osi zrake. Iz dijagrama sila koje djeluju na kuglu, [[Rezultanta|rezultanta]] sila dolazi kao rezultat loma i defleksije dvije zrake na različitim dijelovima zakrivljene plohe kugle, pri ulasku svjetlosti u kuglu i prilikom izlaska iz [[kugla|kuglu]]. Ta sila ima dvije komponente – jednu koja ubrzava česticu prema središtu [[Zraka|zrake]], u smjeru povećanja jakosti laserske zrake, te drugu koja usmjerava česticu u smjeru gibanja [[foton]]a, dakle od izvora [[zračenje|zračenja]]. Upravo takvo ponašanje je [[pokus]]ima i opaženo: kada je laser bio isključen, kuglice od [[lateks]]a su se gibale [[Brownovo gibanje|Brownovim gibanjem]] u posudi s vodom; u trenutku dok je laserska zraka prolazila kroz sredstvo, kuglice bi se počele usmjereno gibati – prema središtu ([[os]]i) laserske zrake – dakle u smjeru [[gradijent]]a jakosti laserske zrake i u smjeru zrake. Ashkin je ponovio pokus i za slučaj kuglica [[Indeks loma|indeksa loma]] manjeg od vode: raspršio je mjehuriće [[zrak]]a u sredstvu velike [[viskoznost]]i – 80% vodenoj otopini [[glicerol]]a. Pokazao je da se mjehurići zraka veličine otprilike 8 [[mikrometar]]a kreću u smjeru prostiranja laserske zrake, ne u smjeru udaljavanja od osi zrake. Rezultantna sila je bila usmjerena od središta laserske zrake, jer je [[lom svjetlosti]] na dodiru s plohom manjeg indeksa loma drugačiji nego u slučaju kuglica od lateksa pa je i rezultantna sila drugačijeg usmjerenja. Ovim pokusom pokazao je da se dielektrične kuglice indeksa loma većeg od indeksa loma vode kreću u smjeru povećanja (gradijenta) jakosti (prema središtu zrake), dok se kuglice indeksa loma manjeg od indeksa loma otopine kreću u smjeru smanjenja jakosti (od središta zrake) – u smjeru negativnog gradijenta. Ashkin je pokazao da pokusom opažena sila u smjeru prema središtu osi zrake i u smjeru prema naprijed dovodi do stvaranja pravog optičkog potencijala koji je rezultat činjenice da postoji tlak zračenja. Rezultate svog istraživanja objavio je u članku ''Acceleration and Trapping of Particles by Radiation Pressure'' iz 1970. kojeg je objavio u časopisu ''Physical Review Letters''. U istom radu, Ashkin pokusom provjerava i sljedeću [[hipoteza|hipotezu]]: ako bi netko imao dvije potpuno identične laserske zrake, suprotnih smjerova, koje bi se presijecale negdje u prostoru, one bi tvorile optičku stupicu za neapsorbirajuća tijela u toj točki prostora, zahvaljujući silama koje proizlaze iz tlaka zračenja, a koje bi se u toj točki prostora poništile i utjecale na mirovanje tijela. Ashkin je ponovio pokus s kuglama [[Disperzija (optika)|disperziranim]] u vodi i opazio je sljedeće: kuglice obasjane samo jednom laserskom zrakom imaju veliku [[brzina|brzinu]] [[gibanje|gibanja]] u smjeru prema središtu zrake i u smjeru zrake. Ako se potom uvede dodatna zraka, jednake jakosti, ali suprotnog smjera, kuglica se počne zaustavljati te se konačno zarobi u optičku stupicu, to jest ostane zatočena u jednoj točki prostora. Ako se bilo koja od dviju zraka zaustavi, kuglica se brzo ubrza u smjeru rasprostiranja zrake koja je ostala prisutna u sredstvu. Ponovnim obasjavanjem kuglica iz oba smjera, one se vraćaju u ravnotežni položaj u kojem se i zaustavlja. Ashkina je zanimala primjena tlaka zračenja i optičke stupice na atomske i molekulske sustave. Naime, atomi i [[molekule]] su po svojoj prirodi poprilično prozirna sredstva. No, ako ih se obasja laserskom svjetlošću čija je [[frekvencija]] točno ugođena na frekvenciju atomskog prijelaza, [[Nuklearni udarni presjek|udarni presjek]] za međudjelovanje atoma s laserskom svjetlošću postaje deset milijuna puta veća od njegovog geometrijskog presjeka. To znači da će atom apsorbirati svjetlost, foton, i dobiti [[Kutna količina gibanja|moment gibanja]] u smjeru gibanja fotona. No, prilikom emisije fotona, oni se emitiraju nasumično u svim smjerovima pa je ukupna sila na atom u smjeru prostiranja zrake. Načelo optičke stupice usporava atom u središtu stupice, što se kasnije iskoristilo za lasersko hlađenje atoma u magnetooptičkoj stupci, za koju je Ashkinov suradnik [[Steven Chu|S. Chu]] zajedno s [[Claude Cohen-Tannoudji|C. Cohen-Tannoudjijem]] i [[William Daniel Phillips|W. D. Phillipsom]] nagrađen [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovom nagradom za fiziku]] 1997. Kroz već prije spomenutu suradnju s kolegom iz [[Bell Labs|Bell Laboratorija]] S. Chuom, Ashkin je radio i na problemu optičke manipulacije sitnim dielektričnim česticama u polju [[fokus]]irane laserske zrake. U radu objavljenom u časopisu ''Optics Letters'': ''Observation of a single-beam gradient force optical trap for dielectric particles'' iz 1986. objavljeni su rezultati pokusa vezani za proučavanje učinka fokusiranog laserskog zračenja na uhvat sitnih kuglica raspršenih u sredstvu nižeg indeksa loma ([[voda]]). U sličnom pokusu kao i prethodno opisanom, uveli su lasersku zraku u tekući sredstvo, fokusirali je [[Leća (optika)|lećom]] [[objektiv]]a i opazili da dielektrične kuglice ulaze u [[žarište]] laserske zrake, no da se ne nastavljaju gibati u smjeru zrake, već da ostaju zatočene u tom žarištu. Razlog takvom ponašanju je činjenica da je optička sila usmjerena uvijek prema mjestu jače jakosti, u ovom slučaju to je žarište zrake. Prijenos impulsa sile raspršenog zračenja na uhvaćenoj kuglici je takav da proizvodi silu čiji je rezultantni smjer u smjeru zadržavanja u žarištu zrake, odnosno takav da poništava učinak prijenosa impulsa fotona u smjeru zračenja. Na taj način čestica ostaje zarobljena u optičkoj pinceti. Svaki put kad žarište laserske zrake promijeni svoj položaj, zarobljena čestica prati taj pomak te ostaje i dalje čvrsto zarobljena u žarištu zrake. Ashkin je vidio velike mogućnosti u primjeni optičkih pinceta u [[biologija|biologiji]]. Krajem osamdesetih godina 20. stoljeća, demonstrirao je primjenu optičke stupice na [[virus]]e i žive stanice, poput [[bakterija]], pri čemu je koristio [[infracrveno zračenje]] niske energije ne bi li izbjegao termalno zagrijavanje i uništenje živih uzorka. U radu iz 1987. pod naslovom ''Optical trapping and manipulation of viruses and bacteria'' objavljenom u časopisu ''Science'', Ashkin je, zajedno sa suradnikom Josephom M. Dziedzicem, prikazao prvu primjenu laserske pincete na bakteriju [[Escherichia coli]] i [[virus mozaika duhana]]. Optička pinceta postala je neizostavan svjetlosni [[alat]] za izučavanje živih stanica i njihovih dijelova te procesa koji se u njima odvijaju. Znanstvenici svakodnevno koriste ovu tehniku u istraživanjima u području [[Biofizika|biofizike]] i biologije. Optičke se pincete uspješno koriste u istraživanju biofizike na nivou jedne molekule. Omogućile su složena istraživanja elastičnosti i dinamike savijanja molekula poput [[DNK]], [[RNK]], [[Bjelančevine|bjelančevina]] i drugih složenih biopolimera. Optičke pincete također su pomogle daljnjem razumijevanju kako "motorni proteini", kao što su kinezin i [[miozin]], pretvaraju [[Kemijska energija|kemijsku energiju]] u [[mehanički rad]]. Takvi biološki motori djeluju na nanometarskim udaljenostima malim silama iznosa 10⁻¹² [[njutn|N]] (pN). Upravo potreba za razumijevanjem sila u ovim bjelančevinama bila je važan pokretač razvoja tehnologije optičkih pinceta osjetljivih i na tako male sile. Optičke pincete omogućile su istraživanja velikog broja mehanički aktivnih [[enzim]]a, uključujući i mnoge koji su uključeni u biokemijske procese vezane za DNK molekulu. Optičke pincete također se koriste za proučavanje živih bioloških [[stanica]]. U početku su se koristile za selekciju, manipuliranje, guranje i privlačenje ([[Engleski jezik|eng]]. ''Push and Pull'') stanica, dakle, kao sredstvo kojim se kontrolira položaj stanice u prostoru. Kasnije je primjena optičkih pinceta omogućila i kvantitativno istraživanje procesa u živoj stanici ili oko nje, poput djelovanja sila u [[citoskelet]]u, proučavanju staničnih [[organela]] te složenih staničnih procesa kao što je na primjer [[stanična dioba]]. Upravo zahvaljujući činjenici da se laserskom svjetlošću može precizno upravljati živim stanicama u stvarnim uvjetima, došlo se do otkrića novih pojava i rješavanja starih problema u području stanične biologije. Iz svega navedenog, možemo reći da je pionirski rad A. Ashkina u izučavanju tlaka zračenja i višegodišnje istraživanje pojava koje iz njega proizlaze, usavršavanje postava pokusa i širenjem mogućnosti primjene optičkih stupica i optičkih pinceta ostavilo nezaboravan trag na znanost i istraživanje. To je razlog zašto je Ashkin dobio Nobelovu nagradu za fiziku.<ref> Silvije Vidović, Nataša Vujičić: "Nobelova nagrada za fiziku 2018. za optičku pincetu i pojačavanje laserskih pulseva", [http://popularizacija.ifs.hr/wp-content/uploads/2018/11/nobelova-nagrada.pdf], Matematičko-fizički list, LXIX 2 (2018. – 2019.), autori su s Instituta za fiziku, Centar za napredne laserske tehnike – CALT u Zagrebu; e-posta: ˇ calt@ifs.hr, pristupljeno 7.5.2020. </ref> == Tlak elektromagnetskog zračenja == {{glavni|Tlak elektromagnetskog zračenja}} '''Tlak elektromagnetskog zračenja''', '''radijacijski tlak''' ili '''svjetlosni tlak''' je [[tlak]] kojim [[svjetlost]] ili drugo [[elektromagnetsko zračenje]] djeluje na plohu na koju pada. U svakodnevnim uvjetima zanemarivo je malen, ali može biti velik za [[laser]]sko zračenje usmjereno na malu [[površina|površinu]]. Tlak elektromagnetskog zračenja [[Sunce|Sunca]] nije zanemariv pri proračunima putanja [[Svemirske letjelice|međuplanetarnih letjelica]]. Prvi ga je opisao [[Johannes Kepler|J. Kepler]] (1619.) tumačeći zašto je rep [[komet]]a uvijek usmjeren poprečno (radijalno) od Sunca, teorijski ga je predvidio [[James Clerk Maxwell|J. C. Maxwell]] (1862.), a prvi je pokusom dokazao njegovo postojanje (1899.) i izmjerio njegovo djelovanje na [[molekule]] [[plin]]a (1909.) [[Pjotr Nikolajevič Lebedev|P. N. Lebedev]]. Tlak elektromagnetskog zračenja je [[tlak]] koji pritišće bilo koju [[površina|površinu]], koja je izložena [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskom zračenju]]. Ako ga površina upije, onda je tlak jednak iznosu [[Toplinsko zračenje|zračenja]] podijeljenim [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]]. Ako je zračenje potpuno odbijeno (reflektirano), onda je tlak elektromagnetskog zračenja dvostruk. Tako na primjer, [[Sunce|Sunčevo]] zračenje ima snagu 1370 W/m², pa je onda tlak elektromagnetskog zračenja 4,6 x 10^-6 [[Pascal|Pa]] (upijeno). == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Optika]] [[Kategorija:Elektromagnetsko zračenje]] [[Kategorija:Biokemija]] [[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]] [[Kategorija:Levitacija]] pfo8t3vizhap2n2t3lju77xnnp9hrah 0 674186 7569630 7327438 2026-08-04T13:50:29Z Flamingounicorn 243866 7569630 wikitext text/x-wiki Popis epizoda serije [[Nad lipom 35]]. Ovo je podjela epizoda prema podacima dobivenim s mrežnih stranica Nove TV. == Pregled serije == {| class="wikitable" ! colspan=2 | Sezona ! | Epizoda ! | Premijera sezone ! | Kraj sezone |- |bgcolor="Orange" height="10px"| |align="center"| 1 |align="center"| 38 |align="center"| 15. listopada 2006. |align="center"| 2007. |- |bgcolor="Blue" height="10px"| |align="center"| 2 |align="center"| 42 |align="center"| [[2007.]] |align="center"| [[2008.]] |- |bgcolor="Green" height="10px"| |align="center"| 3 |align="center"| 23 |align="center"| [[2008.]] |align="center"| [[2009.]] |- |bgcolor="Purple" height="10px"| |align="center"|Specijali |align="center"|13 |align="center"|31. prosinca 2010. |align="center"|31. prosinca 2021. |} == Sezona 1 (2006. / 2007.) == {| class="wikitable" ! style="background:Orange;color:white" |Broj epizode ! style="background:Orange;color:white;width:75%" |Epizoda |- | 1 (1) | Jasmin Stavros |- | 2 (2) | Danijela Martinović |- | 3 (3) | Zlatko Pejaković |- | 4 (4) | Dražen Zečić |- | 5 (5) | Alka Vuica |- | 6 (6) | Joško Čagalj – Jole |- | 7 (7) | Hanka Paldum |- | 8 (8) | Osamdesete |- | 9 (9) | Mladen Grdović |- | 10 (10) | Božićna emisija |- | 11 (11) | Novogodišnja emisija |- | 12 (12) | Sandi Cenov i Baruni |- | 13 (13) | Slavonske lole |- | 14 (14) | Maja Blagdan |- | 15 (15) | Hari Mata Hari |- | 16 (16) | Mišo i Ivana Kovač |- | 17 (17) | Josipa Lisac, Stoka i Nered |- | 18 (18) | Kemal Monteno |- | 19 (19) | Luka Nižetić i Lana Jurčević |- | 20 (20) | Feminnem i Trio Gušt |- | 21 (21) | Jasmin Stavros, Željko Krušlin Kruška |- | 22 (22) | Maja Šuput, Leteći odred i Gazde |- | 23 (23) | Jasna Zlokić i Goran Karan |- | 24 (24) | Siniša Vuco |- | 25 (25) | Crveni koralji |- | 26 (26) | Dražen Zečić, Sarr-e-Roma |- | 27 (27) | Teška Industrija, E.T., Vanna, Gazde |- | 28 (28) | Dalmatino i hrvatski tamburaši |- | 29 (29) | Teška industrija |- | 30 (30) | Trio gušt, Tutti Frutti, Shorty |- | 31 (31) | Ivo Amulić |- | 32 (32) | Ivana Banfić, Mucalo, Alan Hržica |- | 33 (33) | Slavonske lole, Leteći odred, Duško Lokin |- | 34 (34) | Vinko Coce, Matko Jelavić, Jole |- | 35 (35) | Blanka Došen, Feminnem |- | 36 (36) | Mate Bulić, Tina i Nikša |- | 37 (37) | Crvena jabuka |- | 38 (38) | Jelena Rozga |} == Sezona 2 (2007. / 2008.) == {| class="wikitable" ! style="background:Blue;color:white" |Broj epizode ! style="background:Blue;color:white;width:75%" |Epizoda |- | 1 (39) | Davor Radolfi |- | 2 (40) | Toše Proeski |- | 3 (41) | Vlatka Pokos, Divlje Jagode |- | 4 (42) | Dražen Turina Šajeta |- | 5 (43) | Meri Cetinić i Baruni |- | 6 (44) | Magazin i Hari Rončević |- | 7 (45) | Dražen Zečić 2 |- | 8 (46) | Maja Blagdan i Dean Dvornik |- | 9 (47) | Klapa Maslina, Zoran Jelenković |- | 10 (48) | Jasmin Stavros 2 |- | 11 (49) | Alen Islamović |- | 12 (50) | Giuliano i 'Sultans of Shund' |- | 13 (51) | The Obala i Dean Dvornik, Maja Šuput i Feminnem |- | 14 (52) | Zlatko Pejaković, Crvena Jabuka, Berny |- | 15 (53) | Best of izdanje 2007 |- | 16 (54) | Novogodišnji specijal 07/08 |- | 17 (55) | Halid Bešlić |- | 18 (56) | Zlatko Pejaković 2 |- | 19 (57) | Antonija Šola, Emilija Kokić i Vladimir Kočiš Zec |- | 20 (58) | Aerodrom, Frano Lasić |- | 21 (59) | Karma |- | 22 (60) | Kvartet Gubec i Grupa Latino |- | 23 (61) | Neda Ukraden |- | 24 (62) | Zorica Kondža |- | 25 (63) | Baruni, E.T., Ibrica Jusić |- | 26 (64) | Siniša Vuco 2 |- | 27 (65) | Baruni |- | 28 (66) | Tijana Dapčević i Leo |- | 29 (67) | Goran Karan |- | 30 (68) | Milo Hrnić i Superman |- | 31 (69) | Luka Nižetić |- | 32 (70) | Vinko Coce |- | 33 (71) | Mladen Grdović, Minea, Antonija Šola |- | 34 (72) | Jole, Vuco, Slavonske Lole |- | 35 (73) | Danijela Martinović 2 |- | 36 (74) | Neda Ukraden i Franka Batelić |- | 37 (75) | Severina |- | 38 (76) | Baruni, Zvone Bohem i Nered |- | 39 (77) | Mucalo |- | 40 (78) | Alen Islamović, Rajko Dujmić, Vlado Kalember |- | 41 (79) | Višnja Pevec |- | 42 (80) | Tutti Frutti, Mate Bulić i Blanka Došen |} == Sezona 3 (2008. / 2009.)== {| class="wikitable" ! style="background:Green;color:white" |Broj epizode ! style="background:Green;color:white;width:75%" |Epizoda |- | 1 (81) | Hari Varešanović |- | 2 (82) | Magazin |- | 3 (83) | Filip Ude i Gazde |- | 4 (84 | Alen Vitasović |- | 5 (85) | Alen Nižetić i Trio Gušti |- | 6 (86) | Jelena Rozga i Kemal Monteno |- | 7 (87) | Žanamari Lalić, Vinko Coce, Klapa Libar |- | 8 (88) | Luka Nižetić 2 |- | 9 (89) | Jasmin Stavros, Maja Šuput i Damir Kedžo |- | 10 (90) | Karma i Ivan Zak |- | 11 (91) | Mladen Grdović 2 |- | 12 (92) | Maja Blagdan i Grupa Gracia |- | 13 (93) | Antonija Šola i Dalibor Brun |- | 14 (94) | Sandi, Emilija Kokić i Lana Jurčević |- | 15 (95) | Zlatko Pejaković 3 |- | 16 (96) | Best of izdanje 2008 |- | 17 (97) | Novogodišnja emisija 08/09 |- | 18 (98) | Novi Fosili |- | 19 (99) | Zlatko Pejaković i Rajko Dujmić |- | 20 (100) | Dalibor Brun, Milo Hrnić i Leo |- | 21 (101) | Dražen Zečić 3 |- | 22 (102) | Jasmin Stavros 3 |} == Novogodišnji specijali (2010. - 2021.) == {| class="wikitable" ! style="background:Purple;color:white" |Broj epizode ! style="background:Purple;color:white" |Epizoda ! style="background:Purple;color:white" |Datum |- |1 (103) |Jel me netko tražio 2010.<ref>{{Citiranje weba|date=31. prosinca 2009.|title=NOVA TV – Naslovnica – 31. prosinac 2009.|url=http://www.novatv.hr:80/net/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091231012147/http://www.novatv.hr:80/net/|archive-date=31. prosinca 2009.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=31. prosinca 2009.|title=S Novom u Novu: Gledajte nas ove najluđe noći!|url=https://dnevnik.hr/showbizz/film-tv/s-novom-u-novu.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210410184558/https://dnevnik.hr/showbizz/film-tv/s-novom-u-novu.html|archive-date=10. travnja 2021.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Dnevnik Nove TV]]}}</ref> Enis Bešlagić, Sanja Doležal, Žarko Potočnjak kao Božo Hajduk iz serije [[Najbolje godine (televizijska serija)|''Najbolje godine'']] |31. procinca 2009. |- | 2 (104) | Nova u Dragošju<ref>{{Citiranje weba|date=17. prosinca 2010.|title=Nova u Dragošju|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/nova-u-dragosju.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130622000540/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/nova-u-dragosju.html|archive-date=22. lipnja 2013.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Pridružili su se glumci iz serije ''Najbolje godine'' |31. prosinca 2010. |- | 3 (105) | I godina nova 2012.<ref>{{Citiranje weba|date=21. prosinca 2011.|title=I godina Nova 2012.|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/i-godina-nova.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150502013942/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/i-godina-nova.html|archive-date=2. svibnja 2015.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |31. prosinca 2011. |- | 4 (106) | I godina nova 2013.<ref>{{Citiranje weba|date=21. prosinca 2012.|title=I godina Nova 2013.|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/i-godina-nova-2013.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130219030146/http://novatv.dnevnik.hr/clanak//zabavni/i-godina-nova-2013.html|archive-date=19. veljače 2013.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Pridružili su im se glumice [[Jagoda Kumrić]], [[Ornela Vištica]] i član žirija [[MasterChef Hrvatska|''Masterchefa'']] [[Radovan Marčić]] |31. prosinca 2012. |- | 5 (107) | I godina nova 2014.<ref>{{Citiranje weba|date=23. prosinca 2013.|title=I godina nova 2014.|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/i-godina-nova-2014---316581.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140102193557/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/i-godina-nova-2014---316581.html|archive-date=2. siječnja 2014.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |31. prosinca 2013. |- | 6 (108) | I godina nova 2015.<ref>{{Citiranje weba|date=22. prosinca 2014.|title=I godina nova 2015.|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/i-godina-nova-2015---365841.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150101055816/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/i-godina-nova-2015---365841.html|archive-date=1. siječnja 2015.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Pridružili su se glumci iz serije [[Kud puklo da puklo (televizijska serija)|''Kud puklo da puklo'']] |31. prosinca 2014. |- | 7 (109) | I godina nova 2016.<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2015.|title=I godina Nova 2016. – emisija|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2016/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219094348/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2016/|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=22. prosinca 2015.|title=I godina Nova 2016. – članak|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/i-godina-nova-2016---420640.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20151226124603/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/i-godina-nova-2016---420640.html|archive-date=26. prosinca 2015.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Ponovo su im se pridružili glumci iz serije ''Kud puklo da puklo'' |31. prosinca 2015. |- | 8 (110) | I godina nova 2017.<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2016.|title=I godina nova 2017.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2017/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170101140335/http://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2017/|archive-date=1. siječnja 2017.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |31. prosinca 2016. |- | 9 (111) | I godina nova 2018.<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2017.|title=I godina nova 2018.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2018/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171230140533/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2018/|archive-date=30. prosinca 2017.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Pridružili su se glumci iz serije [[Čista ljubav (televizijska serija)|''Čista ljubav'']] |31. prosinca 2017. |- | 10 (112) | I godina nova 2019.<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2018.|title=I godina nova 2019.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2019/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219093433/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2019/|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=24. prosinca 2018.|title=Zabavite se uz novogodišnju emisiju s pregršt dobre glazbe i smijeha!|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2019/clanak/zanimljivosti/zabavite-se-uz-novogodisnju-emisiju-s-pregrst-dobre-glazbe-i-smijeha---542734.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226141223/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2019/clanak/zanimljivosti/zabavite-se-uz-novogodisnju-emisiju-s-pregrst-dobre-glazbe-i-smijeha---542734.html|archive-date=26. prosinca 2018.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Pridružili su se glumci iz serije [[Na granici (televizijska serija)|''Na granici'']] |31. prosinca 2018. |- | 11 (113) | I godina nova 2020.<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2019.|title=I godina nova 2020.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2020/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219092912/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2020/|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Pridružili su se glumci iz serija ''Na granici'' i [[Drugo ime ljubavi (televizijska serija)|''Drugo ime ljubavi'']] |31. prosinca 2019. |- | 12 (114) | I godina nova 2021.<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2020.|title=I godina Nova 2021.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2021/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210127124042/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2021/|archive-date=27. siječnja 2021.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=31. prosinca 2020.|title=Svima nam je potrebno veselja i pozitive, ispratite s nama Staru godinu uz novogodišnju emisiju "I godina Nova 2021"|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2021/clanak/zanimljivosti/svima-nam-je-potrebno-veselja-i-pozitive-ispratite-s-nama-staru-godinu-uz-novogodisnju-emisiju-i-godina-nova-2021---634279.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20201231225334/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2021/clanak/zanimljivosti/svima-nam-je-potrebno-veselja-i-pozitive-ispratite-s-nama-staru-godinu-uz-novogodisnju-emisiju-i-godina-nova-2021---634279.html|archive-date=31. prosinca 2020.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Ova novogodišnja emisija nije se emitirala uživo, sadržavala je ranije snimljene glazbene točke i igrane dijelove |31. prosinca 2020. |- |13 (115) |I godina nova 2022.<ref>{{Citiranje weba|title=I godina nova 2022.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2022/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219092300/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2022/|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=21. prosinca 2021.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2022/clanak/zanimljivosti/nova-tv-i-ove-godine-na-male-ekrane-donosi-zabavu-i-veselje-kako-bi-zajedno-ispratili-staru-godinu-u-najboljoj-atmosferi---689243.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20211221124619/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2022/clanak/zanimljivosti/nova-tv-i-ove-godine-na-male-ekrane-donosi-zabavu-i-veselje-kako-bi-zajedno-ispratili-staru-godinu-u-najboljoj-atmosferi---689243.html|archive-date=21. prosinca 2021.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Pridružili su se glumci [[Uršula Najev]], [[Filip Juričić]], [[Fabijan Pavao Medvešek]], [[Momčilo Otašević]], [[Ljubomir Kerekeš]] i [[Elvira Aljukić]] |31. prosinca 2021. |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Popisi epizoda hrvatskih televizijskih serija|Nad lipom 35]] bjj14lowafuhiykac9opnznuzv2514r 7570049 7569630 2026-08-05T09:24:04Z Flamingounicorn 243866 Flamingounicorn premješta stranicu [[Dodatak:Popis epizoda serije Nad lipom 35]] na [[Popis epizoda serije Nad lipom 35]]: Bolji imenski prostor 7569630 wikitext text/x-wiki Popis epizoda serije [[Nad lipom 35]]. Ovo je podjela epizoda prema podacima dobivenim s mrežnih stranica Nove TV. == Pregled serije == {| class="wikitable" ! colspan=2 | Sezona ! | Epizoda ! | Premijera sezone ! | Kraj sezone |- |bgcolor="Orange" height="10px"| |align="center"| 1 |align="center"| 38 |align="center"| 15. listopada 2006. |align="center"| 2007. |- |bgcolor="Blue" height="10px"| |align="center"| 2 |align="center"| 42 |align="center"| [[2007.]] |align="center"| [[2008.]] |- |bgcolor="Green" height="10px"| |align="center"| 3 |align="center"| 23 |align="center"| [[2008.]] |align="center"| [[2009.]] |- |bgcolor="Purple" height="10px"| |align="center"|Specijali |align="center"|13 |align="center"|31. prosinca 2010. |align="center"|31. prosinca 2021. |} == Sezona 1 (2006. / 2007.) == {| class="wikitable" ! style="background:Orange;color:white" |Broj epizode ! style="background:Orange;color:white;width:75%" |Epizoda |- | 1 (1) | Jasmin Stavros |- | 2 (2) | Danijela Martinović |- | 3 (3) | Zlatko Pejaković |- | 4 (4) | Dražen Zečić |- | 5 (5) | Alka Vuica |- | 6 (6) | Joško Čagalj – Jole |- | 7 (7) | Hanka Paldum |- | 8 (8) | Osamdesete |- | 9 (9) | Mladen Grdović |- | 10 (10) | Božićna emisija |- | 11 (11) | Novogodišnja emisija |- | 12 (12) | Sandi Cenov i Baruni |- | 13 (13) | Slavonske lole |- | 14 (14) | Maja Blagdan |- | 15 (15) | Hari Mata Hari |- | 16 (16) | Mišo i Ivana Kovač |- | 17 (17) | Josipa Lisac, Stoka i Nered |- | 18 (18) | Kemal Monteno |- | 19 (19) | Luka Nižetić i Lana Jurčević |- | 20 (20) | Feminnem i Trio Gušt |- | 21 (21) | Jasmin Stavros, Željko Krušlin Kruška |- | 22 (22) | Maja Šuput, Leteći odred i Gazde |- | 23 (23) | Jasna Zlokić i Goran Karan |- | 24 (24) | Siniša Vuco |- | 25 (25) | Crveni koralji |- | 26 (26) | Dražen Zečić, Sarr-e-Roma |- | 27 (27) | Teška Industrija, E.T., Vanna, Gazde |- | 28 (28) | Dalmatino i hrvatski tamburaši |- | 29 (29) | Teška industrija |- | 30 (30) | Trio gušt, Tutti Frutti, Shorty |- | 31 (31) | Ivo Amulić |- | 32 (32) | Ivana Banfić, Mucalo, Alan Hržica |- | 33 (33) | Slavonske lole, Leteći odred, Duško Lokin |- | 34 (34) | Vinko Coce, Matko Jelavić, Jole |- | 35 (35) | Blanka Došen, Feminnem |- | 36 (36) | Mate Bulić, Tina i Nikša |- | 37 (37) | Crvena jabuka |- | 38 (38) | Jelena Rozga |} == Sezona 2 (2007. / 2008.) == {| class="wikitable" ! style="background:Blue;color:white" |Broj epizode ! style="background:Blue;color:white;width:75%" |Epizoda |- | 1 (39) | Davor Radolfi |- | 2 (40) | Toše Proeski |- | 3 (41) | Vlatka Pokos, Divlje Jagode |- | 4 (42) | Dražen Turina Šajeta |- | 5 (43) | Meri Cetinić i Baruni |- | 6 (44) | Magazin i Hari Rončević |- | 7 (45) | Dražen Zečić 2 |- | 8 (46) | Maja Blagdan i Dean Dvornik |- | 9 (47) | Klapa Maslina, Zoran Jelenković |- | 10 (48) | Jasmin Stavros 2 |- | 11 (49) | Alen Islamović |- | 12 (50) | Giuliano i 'Sultans of Shund' |- | 13 (51) | The Obala i Dean Dvornik, Maja Šuput i Feminnem |- | 14 (52) | Zlatko Pejaković, Crvena Jabuka, Berny |- | 15 (53) | Best of izdanje 2007 |- | 16 (54) | Novogodišnji specijal 07/08 |- | 17 (55) | Halid Bešlić |- | 18 (56) | Zlatko Pejaković 2 |- | 19 (57) | Antonija Šola, Emilija Kokić i Vladimir Kočiš Zec |- | 20 (58) | Aerodrom, Frano Lasić |- | 21 (59) | Karma |- | 22 (60) | Kvartet Gubec i Grupa Latino |- | 23 (61) | Neda Ukraden |- | 24 (62) | Zorica Kondža |- | 25 (63) | Baruni, E.T., Ibrica Jusić |- | 26 (64) | Siniša Vuco 2 |- | 27 (65) | Baruni |- | 28 (66) | Tijana Dapčević i Leo |- | 29 (67) | Goran Karan |- | 30 (68) | Milo Hrnić i Superman |- | 31 (69) | Luka Nižetić |- | 32 (70) | Vinko Coce |- | 33 (71) | Mladen Grdović, Minea, Antonija Šola |- | 34 (72) | Jole, Vuco, Slavonske Lole |- | 35 (73) | Danijela Martinović 2 |- | 36 (74) | Neda Ukraden i Franka Batelić |- | 37 (75) | Severina |- | 38 (76) | Baruni, Zvone Bohem i Nered |- | 39 (77) | Mucalo |- | 40 (78) | Alen Islamović, Rajko Dujmić, Vlado Kalember |- | 41 (79) | Višnja Pevec |- | 42 (80) | Tutti Frutti, Mate Bulić i Blanka Došen |} == Sezona 3 (2008. / 2009.)== {| class="wikitable" ! style="background:Green;color:white" |Broj epizode ! style="background:Green;color:white;width:75%" |Epizoda |- | 1 (81) | Hari Varešanović |- | 2 (82) | Magazin |- | 3 (83) | Filip Ude i Gazde |- | 4 (84 | Alen Vitasović |- | 5 (85) | Alen Nižetić i Trio Gušti |- | 6 (86) | Jelena Rozga i Kemal Monteno |- | 7 (87) | Žanamari Lalić, Vinko Coce, Klapa Libar |- | 8 (88) | Luka Nižetić 2 |- | 9 (89) | Jasmin Stavros, Maja Šuput i Damir Kedžo |- | 10 (90) | Karma i Ivan Zak |- | 11 (91) | Mladen Grdović 2 |- | 12 (92) | Maja Blagdan i Grupa Gracia |- | 13 (93) | Antonija Šola i Dalibor Brun |- | 14 (94) | Sandi, Emilija Kokić i Lana Jurčević |- | 15 (95) | Zlatko Pejaković 3 |- | 16 (96) | Best of izdanje 2008 |- | 17 (97) | Novogodišnja emisija 08/09 |- | 18 (98) | Novi Fosili |- | 19 (99) | Zlatko Pejaković i Rajko Dujmić |- | 20 (100) | Dalibor Brun, Milo Hrnić i Leo |- | 21 (101) | Dražen Zečić 3 |- | 22 (102) | Jasmin Stavros 3 |} == Novogodišnji specijali (2010. - 2021.) == {| class="wikitable" ! style="background:Purple;color:white" |Broj epizode ! style="background:Purple;color:white" |Epizoda ! style="background:Purple;color:white" |Datum |- |1 (103) |Jel me netko tražio 2010.<ref>{{Citiranje weba|date=31. prosinca 2009.|title=NOVA TV – Naslovnica – 31. prosinac 2009.|url=http://www.novatv.hr:80/net/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091231012147/http://www.novatv.hr:80/net/|archive-date=31. prosinca 2009.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=31. prosinca 2009.|title=S Novom u Novu: Gledajte nas ove najluđe noći!|url=https://dnevnik.hr/showbizz/film-tv/s-novom-u-novu.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210410184558/https://dnevnik.hr/showbizz/film-tv/s-novom-u-novu.html|archive-date=10. travnja 2021.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Dnevnik Nove TV]]}}</ref> Enis Bešlagić, Sanja Doležal, Žarko Potočnjak kao Božo Hajduk iz serije [[Najbolje godine (televizijska serija)|''Najbolje godine'']] |31. procinca 2009. |- | 2 (104) | Nova u Dragošju<ref>{{Citiranje weba|date=17. prosinca 2010.|title=Nova u Dragošju|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/nova-u-dragosju.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130622000540/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/nova-u-dragosju.html|archive-date=22. lipnja 2013.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Pridružili su se glumci iz serije ''Najbolje godine'' |31. prosinca 2010. |- | 3 (105) | I godina nova 2012.<ref>{{Citiranje weba|date=21. prosinca 2011.|title=I godina Nova 2012.|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/i-godina-nova.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150502013942/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/i-godina-nova.html|archive-date=2. svibnja 2015.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |31. prosinca 2011. |- | 4 (106) | I godina nova 2013.<ref>{{Citiranje weba|date=21. prosinca 2012.|title=I godina Nova 2013.|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/i-godina-nova-2013.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130219030146/http://novatv.dnevnik.hr/clanak//zabavni/i-godina-nova-2013.html|archive-date=19. veljače 2013.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Pridružili su im se glumice [[Jagoda Kumrić]], [[Ornela Vištica]] i član žirija [[MasterChef Hrvatska|''Masterchefa'']] [[Radovan Marčić]] |31. prosinca 2012. |- | 5 (107) | I godina nova 2014.<ref>{{Citiranje weba|date=23. prosinca 2013.|title=I godina nova 2014.|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/i-godina-nova-2014---316581.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140102193557/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/i-godina-nova-2014---316581.html|archive-date=2. siječnja 2014.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |31. prosinca 2013. |- | 6 (108) | I godina nova 2015.<ref>{{Citiranje weba|date=22. prosinca 2014.|title=I godina nova 2015.|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/i-godina-nova-2015---365841.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150101055816/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/i-godina-nova-2015---365841.html|archive-date=1. siječnja 2015.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Pridružili su se glumci iz serije [[Kud puklo da puklo (televizijska serija)|''Kud puklo da puklo'']] |31. prosinca 2014. |- | 7 (109) | I godina nova 2016.<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2015.|title=I godina Nova 2016. – emisija|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2016/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219094348/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2016/|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=22. prosinca 2015.|title=I godina Nova 2016. – članak|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/i-godina-nova-2016---420640.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20151226124603/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/i-godina-nova-2016---420640.html|archive-date=26. prosinca 2015.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Ponovo su im se pridružili glumci iz serije ''Kud puklo da puklo'' |31. prosinca 2015. |- | 8 (110) | I godina nova 2017.<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2016.|title=I godina nova 2017.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2017/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170101140335/http://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2017/|archive-date=1. siječnja 2017.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |31. prosinca 2016. |- | 9 (111) | I godina nova 2018.<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2017.|title=I godina nova 2018.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2018/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171230140533/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2018/|archive-date=30. prosinca 2017.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Pridružili su se glumci iz serije [[Čista ljubav (televizijska serija)|''Čista ljubav'']] |31. prosinca 2017. |- | 10 (112) | I godina nova 2019.<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2018.|title=I godina nova 2019.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2019/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219093433/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2019/|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=24. prosinca 2018.|title=Zabavite se uz novogodišnju emisiju s pregršt dobre glazbe i smijeha!|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2019/clanak/zanimljivosti/zabavite-se-uz-novogodisnju-emisiju-s-pregrst-dobre-glazbe-i-smijeha---542734.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226141223/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2019/clanak/zanimljivosti/zabavite-se-uz-novogodisnju-emisiju-s-pregrst-dobre-glazbe-i-smijeha---542734.html|archive-date=26. prosinca 2018.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Pridružili su se glumci iz serije [[Na granici (televizijska serija)|''Na granici'']] |31. prosinca 2018. |- | 11 (113) | I godina nova 2020.<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2019.|title=I godina nova 2020.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2020/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219092912/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2020/|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Pridružili su se glumci iz serija ''Na granici'' i [[Drugo ime ljubavi (televizijska serija)|''Drugo ime ljubavi'']] |31. prosinca 2019. |- | 12 (114) | I godina nova 2021.<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2020.|title=I godina Nova 2021.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2021/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210127124042/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2021/|archive-date=27. siječnja 2021.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=31. prosinca 2020.|title=Svima nam je potrebno veselja i pozitive, ispratite s nama Staru godinu uz novogodišnju emisiju "I godina Nova 2021"|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2021/clanak/zanimljivosti/svima-nam-je-potrebno-veselja-i-pozitive-ispratite-s-nama-staru-godinu-uz-novogodisnju-emisiju-i-godina-nova-2021---634279.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20201231225334/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2021/clanak/zanimljivosti/svima-nam-je-potrebno-veselja-i-pozitive-ispratite-s-nama-staru-godinu-uz-novogodisnju-emisiju-i-godina-nova-2021---634279.html|archive-date=31. prosinca 2020.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Ova novogodišnja emisija nije se emitirala uživo, sadržavala je ranije snimljene glazbene točke i igrane dijelove |31. prosinca 2020. |- |13 (115) |I godina nova 2022.<ref>{{Citiranje weba|title=I godina nova 2022.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2022/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219092300/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2022/|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=21. prosinca 2021.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2022/clanak/zanimljivosti/nova-tv-i-ove-godine-na-male-ekrane-donosi-zabavu-i-veselje-kako-bi-zajedno-ispratili-staru-godinu-u-najboljoj-atmosferi---689243.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20211221124619/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2022/clanak/zanimljivosti/nova-tv-i-ove-godine-na-male-ekrane-donosi-zabavu-i-veselje-kako-bi-zajedno-ispratili-staru-godinu-u-najboljoj-atmosferi---689243.html|archive-date=21. prosinca 2021.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Pridružili su se glumci [[Uršula Najev]], [[Filip Juričić]], [[Fabijan Pavao Medvešek]], [[Momčilo Otašević]], [[Ljubomir Kerekeš]] i [[Elvira Aljukić]] |31. prosinca 2021. |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Popisi epizoda hrvatskih televizijskih serija|Nad lipom 35]] bjj14lowafuhiykac9opnznuzv2514r 7570053 7570049 2026-08-05T09:27:35Z Flamingounicorn 243866 sređeno, predložak popis epizoda 7570053 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu|string=Nad lipom 35}} U nastavku je popis epizoda hrvatske humoristično-glazbene televizijske serije ''[[Nad lipom 35]]'', prema izvoru s mrežnih stranica [[Nova TV (Hrvatska)|Nove TV]]. ==Pregled serije== {{Pregled serije |boja1 = #f8ba67 |poveznica1 = |epizode1 = 38 |premijera1 = {{premijera|15|10|2006}} |finale1 = {{finale|||2007}} |boja2 = #9aad64 |poveznica2 = |epizode2 = 42 |premijera2 = {{premijera|||2007}} |finale2 = {{finale|||2008}} |boja3 = #a9873d |poveznica3 = |epizode3 = 23 |premijera3 = {{premijera|||2008}} |finale3 = {{finale|||2009}} |boja4 = #8e1466 |poveznica4 = |epizode4 = 13 |premijera4 = {{premijera|31|12|2010}} |finale4 = {{finale|31|12|2021}} |poveznicaT4 = Specijali }} ==Epizode== ===Prva sezona (2006.–2007.)=== {{Popis epizoda |širina = 50 |navodnici = ne |boja = #f8ba67 |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = [[Jasmin Stavros]] |naslov2 = [[Danijela Martinović]] |naslov3 = [[Zlatko Pejaković]] |naslov4 = [[Dražen Zečić]] |naslov5 = [[Alka Vuica]] |naslov6 = [[Jole|Joško Čagalj – Jole]] |naslov7 = [[Hanka Paldum]] |naslov8 = Osamdesete |naslov9 = [[Mladen Grdović]] |naslov10 = Božićna emisija |naslov11 = Novogodišnja emisija |naslov12 = [[Sandi Cenov]], [[Baruni]] |naslov13 = Slavonske lole |naslov14 = [[Maja Blagdan]] |naslov15 = [[Hari Mata Hari]] |naslov16 = [[Mišo Kovač]], [[Ivana Kovač]] |naslov17 = [[Josipa Lisac]], [[Stoka]], [[Nered]] |naslov18 = [[Kemal Monteno]] |naslov19 = [[Luka Nižetić]], [[Lana Jurčević]] |naslov20 = [[Feminnem]], [[Trio Gušt]] |naslov21 = [[Jasmin Stavros]], [[Željko Krušlin Kruška]] |naslov22 = [[Maja Šuput]], [[Leteći odred]], [[Gazde]] |naslov23 = [[Jasna Zlokić]], [[Goran Karan]] |naslov24 = [[Siniša Vuco]] |naslov25 = [[Crveni koralji]] |naslov26 = [[Dražen Zečić]], Sarr-e-Roma |naslov27 = [[Teška industrija (sastav)|Teška industrija]], [[Electro team|E.T.]], [[Vanna]], [[Gazde]] |naslov28 = [[Dalmatino]], Hrvatski tamburaši |naslov29 = [[Teška industrija (sastav)|Teška industrija]] |naslov30 = [[Trio Gušt]], [[Tutti Frutti Band]], [[Shorty]] |naslov31 = [[Ivo Amulić]] |naslov32 = [[Ivana Banfić]], Mucalo, [[Alan Hržica]] |naslov33 = Slavonske lole, [[Leteći odred]], [[Duško Lokin]] |naslov34 = [[Vinko Coce]], [[Matko Jelavić]], [[Jole|Joško Čagalj – Jole]] |naslov35 = [[Blanka Došen]], [[Feminnem]] |naslov36 = [[Mate Bulić]], Tina, Nikša |naslov37 = [[Crvena jabuka]] |naslov38 = [[Jelena Rozga]] }} ===Druga sezona (2007.–2008.)=== {{Popis epizoda |širina = 50 |navodnici = ne |boja = #9aad64 |brojsve1 = 39. |broj1 = 1. |naslov1 = Davor Radolfi |naslov2 = Toše Proeski |naslov3 = Vlatka Pokos, Divlje Jagode |naslov4 = Dražen Turina Šajeta |naslov5 = Meri Cetinić i Baruni |naslov6 = Magazin i Hari Rončević |naslov7 = Dražen Zečić 2 |naslov8 = Maja Blagdan i Dean Dvornik |naslov9 = Klapa Maslina, Zoran Jelenković |naslov10 = Jasmin Stavros 2 |naslov11 = Alen Islamović |naslov12 = Giuliano i 'Sultans of Shund' |naslov13 = The Obala i Dean Dvornik, Maja Šuput i Feminnem |naslov14 = Zlatko Pejaković, Crvena Jabuka, Berny |naslov15 = Best of izdanje 2007 |naslov16 = Novogodišnji specijal 07/08 |naslov17 = Halid Bešlić |naslov18 = Zlatko Pejaković 2 |naslov19 = Antonija Šola, Emilija Kokić i Vladimir Kočiš Zec |naslov20 = Aerodrom, Frano Lasić |naslov21 = Karma |naslov22 = Kvartet Gubec i Grupa Latino |naslov23 = Neda Ukraden |naslov24 = Zorica Kondža |naslov25 = Baruni, E.T., Ibrica Jusić |naslov26 = Siniša Vuco 2 |naslov27 = Baruni |naslov28 = Tijana Dapčević i Leo |naslov29 = Goran Karan |naslov30 = Milo Hrnić i Superman |naslov31 = Luka Nižetić |naslov32 = Vinko Coce |naslov33 = Mladen Grdović, Minea, Antonija Šola |naslov34 = Jole, Vuco, Slavonske Lole |naslov35 = Danijela Martinović 2 |naslov36 = Neda Ukraden i Franka Batelić |naslov37 = Severina |naslov38 = Baruni, Zvone Bohem i Nered |naslov39 = Mucalo |naslov40 = Alen Islamović, Rajko Dujmić, Vlado Kalember |naslov41 = Višnja Pevec |naslov42 = Tutti Frutti, Mate Bulić i Blanka Došen }} ===Treća sezona (2008.–2009.)=== {{Popis epizoda |širina = 50 |navodnici = ne |boja = #a9873d |brojsve1 = 81. |broj1 = 1. |naslov1 = Hari Varešanović |naslov2 = Magazin |naslov3 = Filip Ude i Gazde |naslov4 = Alen Vitasović |naslov5 = Alen Nižetić i Trio Gušti |naslov6 = Jelena Rozga i Kemal Monteno |naslov7 = Žanamari Lalić, Vinko Coce, Klapa Libar |naslov8 = Luka Nižetić 2 |naslov9 = Jasmin Stavros, Maja Šuput i Damir Kedžo |naslov10 = Karma i Ivan Zak |naslov11 = Mladen Grdović 2 |naslov12 = Maja Blagdan i Grupa Gracia |naslov13 = Antonija Šola i Dalibor Brun |naslov14 = Sandi, Emilija Kokić i Lana Jurčević |naslov15 = Zlatko Pejaković 3 |naslov16 = Best of izdanje 2008 |naslov17 = Novogodišnja emisija 08/09 |naslov18 = Novi Fosili |naslov19 = Zlatko Pejaković i Rajko Dujmić |naslov20 = Dalibor Brun, Milo Hrnić i Leo |naslov21 = Dražen Zečić 3 |naslov22 = Jasmin Stavros 3 }} ===Novogodišnji specijali=== {{Popis epizoda |boja = #8e1466 |brojsve1 = 103. |broj1 = 1. |naslov1 = Jel me netko tražio 2010. |datum1 = {{premijera|31|12|2009}}<ref>{{Citiranje weba|date=31. prosinca 2009.|title=NOVA TV – Naslovnica – 31. prosinac 2009.|url=http://www.novatv.hr:80/net/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091231012147/http://www.novatv.hr:80/net/|archive-date=31. prosinca 2009.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=31. prosinca 2009.|title=S Novom u Novu: Gledajte nas ove najluđe noći!|url=https://dnevnik.hr/showbizz/film-tv/s-novom-u-novu.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210410184558/https://dnevnik.hr/showbizz/film-tv/s-novom-u-novu.html|archive-date=10. travnja 2021.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Dnevnik Nove TV]]}}</ref> |sadržaj1 = Enis Bešlagić, Sanja Doležal, Žarko Potočnjak kao Božo Hajduk iz serije [[Najbolje godine (televizijska serija)|''Najbolje godine'']]. |naslov2 = Nova u Dragošju |datum2 = {{premijera|31|12|2010}}<ref>{{Citiranje weba|date=17. prosinca 2010.|title=Nova u Dragošju|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/nova-u-dragosju.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130622000540/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/nova-u-dragosju.html|archive-date=22. lipnja 2013.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj2 = Pridružili su se glumci iz serije ''Najbolje godine''. |naslov3 = I godina nova 2012. |datum3 = {{premijera|31|12|2011}}<ref>{{Citiranje weba|date=21. prosinca 2011.|title=I godina Nova 2012.|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/i-godina-nova.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150502013942/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/i-godina-nova.html|archive-date=2. svibnja 2015.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj3 = |naslov4 = I godina nova 2013. |datum4 = {{premijera|31|12|2012}}<ref>{{Citiranje weba|date=21. prosinca 2012.|title=I godina Nova 2013.|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/i-godina-nova-2013.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130219030146/http://novatv.dnevnik.hr/clanak//zabavni/i-godina-nova-2013.html|archive-date=19. veljače 2013.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj4 = Pridružili su im se glumice [[Jagoda Kumrić]], [[Ornela Vištica]] i član žirija ''Masterchefa'' [[Radovan Marčić]]. |naslov5 = I godina nova 2014. |datum5 = {{premijera|31|12|2013}}<ref>{{Citiranje weba|date=23. prosinca 2013.|title=I godina nova 2014.|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/i-godina-nova-2014---316581.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140102193557/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/i-godina-nova-2014---316581.html|archive-date=2. siječnja 2014.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj5 = |naslov6 = I godina nova 2015. |datum6 = {{premijera|31|12|2014}}<ref>{{Citiranje weba|date=22. prosinca 2014.|title=I godina nova 2015.|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/i-godina-nova-2015---365841.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150101055816/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/i-godina-nova-2015---365841.html|archive-date=1. siječnja 2015.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj6 = Pridružili su se glumci iz serije [[Kud puklo da puklo (televizijska serija)|''Kud puklo da puklo'']]. |naslov7 = I godina nova 2016. |datum7 = {{premijera|31|12|2015}}<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2015.|title=I godina Nova 2016. – emisija|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2016/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219094348/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2016/|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=22. prosinca 2015.|title=I godina Nova 2016. – članak|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/i-godina-nova-2016---420640.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20151226124603/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/i-godina-nova-2016---420640.html|archive-date=26. prosinca 2015.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj7 = Ponovo su im se pridružili glumci iz serije ''Kud puklo da puklo''. |naslov8 = I godina nova 2017. |datum8 = {{premijera|31|12|2016}}<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2016.|title=I godina nova 2017.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2017/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170101140335/http://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2017/|archive-date=1. siječnja 2017.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj8 = |naslov9 = I godina nova 2018. |datum9 = {{premijera|31|12|2017}}<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2017.|title=I godina nova 2018.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2018/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171230140533/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2018/|archive-date=30. prosinca 2017.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj9 = Pridružili su se glumci iz serije [[Čista ljubav (televizijska serija)|''Čista ljubav'']] |naslov10 = I godina nova 2019. |datum10 = {{premijera|31|12|2018}}<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2018.|title=I godina nova 2019.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2019/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219093433/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2019/|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=24. prosinca 2018.|title=Zabavite se uz novogodišnju emisiju s pregršt dobre glazbe i smijeha!|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2019/clanak/zanimljivosti/zabavite-se-uz-novogodisnju-emisiju-s-pregrst-dobre-glazbe-i-smijeha---542734.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226141223/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2019/clanak/zanimljivosti/zabavite-se-uz-novogodisnju-emisiju-s-pregrst-dobre-glazbe-i-smijeha---542734.html|archive-date=26. prosinca 2018.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj10 = Pridružili su se glumci iz serije [[Na granici (televizijska serija)|''Na granici'']]. |naslov11 = I godina nova 2020. |datum11 = {{premijera|31|12|2019}}<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2019.|title=I godina nova 2020.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2020/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219092912/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2020/|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj11 = Pridružili su se glumci iz serija ''Na granici'' i [[Drugo ime ljubavi (televizijska serija)|''Drugo ime ljubavi'']]. |naslov12 = I godina nova 2021. |datum12 = {{premijera|31|12|2020}}<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2020.|title=I godina Nova 2021.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2021/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210127124042/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2021/|archive-date=27. siječnja 2021.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=31. prosinca 2020.|title=Svima nam je potrebno veselja i pozitive, ispratite s nama Staru godinu uz novogodišnju emisiju "I godina Nova 2021"|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2021/clanak/zanimljivosti/svima-nam-je-potrebno-veselja-i-pozitive-ispratite-s-nama-staru-godinu-uz-novogodisnju-emisiju-i-godina-nova-2021---634279.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20201231225334/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2021/clanak/zanimljivosti/svima-nam-je-potrebno-veselja-i-pozitive-ispratite-s-nama-staru-godinu-uz-novogodisnju-emisiju-i-godina-nova-2021---634279.html|archive-date=31. prosinca 2020.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj12 = Ova novogodišnja emisija nije se emitirala uživo, sadržavala je ranije snimljene glazbene točke i igrane dijelove. |naslov13 = I godina nova 2022. |datum13 = {{premijera|31|12|2021}}<ref>{{Citiranje weba|title=I godina nova 2022.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2022/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219092300/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2022/|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=21. prosinca 2021.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2022/clanak/zanimljivosti/nova-tv-i-ove-godine-na-male-ekrane-donosi-zabavu-i-veselje-kako-bi-zajedno-ispratili-staru-godinu-u-najboljoj-atmosferi---689243.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20211221124619/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2022/clanak/zanimljivosti/nova-tv-i-ove-godine-na-male-ekrane-donosi-zabavu-i-veselje-kako-bi-zajedno-ispratili-staru-godinu-u-najboljoj-atmosferi---689243.html|archive-date=21. prosinca 2021.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj13 = Pridružili su se glumci [[Uršula Najev]], [[Filip Juričić]], [[Fabijan Pavao Medvešek]], [[Momčilo Otašević]], [[Ljubomir Kerekeš]] i [[Elvira Aljukić]]. }} == Izvori == {{izvori}} {{DEFAULTSORT:Nad lipom 35, Popis epizoda serije}} [[Kategorija:Popisi epizoda hrvatskih televizijskih serija]] 362hqn9mo20y6iast1gdkcm45r5z5i5 7570055 7570053 2026-08-05T09:29:44Z Flamingounicorn 243866 7570055 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu|string=Nad lipom 35}} U nastavku je popis epizoda hrvatske humoristično-glazbene televizijske serije ''[[Nad lipom 35]]'', prema izvoru s mrežnih stranica [[Nova TV (Hrvatska)|Nove TV]]. ==Pregled serije== <onlyinclude>{{Pregled serije |boja1 = #f8ba67 |poveznica1 = |epizode1 = 38 |premijera1 = {{premijera|15|10|2006}} |finale1 = {{finale|||2007}} |boja2 = #9aad64 |poveznica2 = |epizode2 = 42 |premijera2 = {{premijera|||2007}} |finale2 = {{finale|||2008}} |boja3 = #a9873d |poveznica3 = |epizode3 = 23 |premijera3 = {{premijera|||2008}} |finale3 = {{finale|||2009}} |boja4 = #8e1466 |poveznica4 = |epizode4 = 13 |premijera4 = {{premijera|31|12|2010}} |finale4 = {{finale|31|12|2021}} |poveznicaT4 = Specijali }}</onlyinclude> ==Epizode== ===Prva sezona (2006.–2007.)=== {{Popis epizoda |širina = 50 |navodnici = ne |boja = #f8ba67 |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = [[Jasmin Stavros]] |naslov2 = [[Danijela Martinović]] |naslov3 = [[Zlatko Pejaković]] |naslov4 = [[Dražen Zečić]] |naslov5 = [[Alka Vuica]] |naslov6 = [[Jole|Joško Čagalj – Jole]] |naslov7 = [[Hanka Paldum]] |naslov8 = Osamdesete |naslov9 = [[Mladen Grdović]] |naslov10 = Božićna emisija |naslov11 = Novogodišnja emisija |naslov12 = [[Sandi Cenov]], [[Baruni]] |naslov13 = Slavonske lole |naslov14 = [[Maja Blagdan]] |naslov15 = [[Hari Mata Hari]] |naslov16 = [[Mišo Kovač]], [[Ivana Kovač]] |naslov17 = [[Josipa Lisac]], [[Stoka]], [[Nered]] |naslov18 = [[Kemal Monteno]] |naslov19 = [[Luka Nižetić]], [[Lana Jurčević]] |naslov20 = [[Feminnem]], [[Trio Gušt]] |naslov21 = [[Jasmin Stavros]], [[Željko Krušlin Kruška]] |naslov22 = [[Maja Šuput]], [[Leteći odred]], [[Gazde]] |naslov23 = [[Jasna Zlokić]], [[Goran Karan]] |naslov24 = [[Siniša Vuco]] |naslov25 = [[Crveni koralji]] |naslov26 = [[Dražen Zečić]], Sarr-e-Roma |naslov27 = [[Teška industrija (sastav)|Teška industrija]], [[Electro team|E.T.]], [[Vanna]], [[Gazde]] |naslov28 = [[Dalmatino]], Hrvatski tamburaši |naslov29 = [[Teška industrija (sastav)|Teška industrija]] |naslov30 = [[Trio Gušt]], [[Tutti Frutti Band]], [[Shorty]] |naslov31 = [[Ivo Amulić]] |naslov32 = [[Ivana Banfić]], Mucalo, [[Alan Hržica]] |naslov33 = Slavonske lole, [[Leteći odred]], [[Duško Lokin]] |naslov34 = [[Vinko Coce]], [[Matko Jelavić]], [[Jole|Joško Čagalj – Jole]] |naslov35 = [[Blanka Došen]], [[Feminnem]] |naslov36 = [[Mate Bulić]], Tina, Nikša |naslov37 = [[Crvena jabuka]] |naslov38 = [[Jelena Rozga]] }} ===Druga sezona (2007.–2008.)=== {{Popis epizoda |širina = 50 |navodnici = ne |boja = #9aad64 |brojsve1 = 39. |broj1 = 1. |naslov1 = Davor Radolfi |naslov2 = Toše Proeski |naslov3 = Vlatka Pokos, Divlje Jagode |naslov4 = Dražen Turina Šajeta |naslov5 = Meri Cetinić i Baruni |naslov6 = Magazin i Hari Rončević |naslov7 = Dražen Zečić 2 |naslov8 = Maja Blagdan i Dean Dvornik |naslov9 = Klapa Maslina, Zoran Jelenković |naslov10 = Jasmin Stavros 2 |naslov11 = Alen Islamović |naslov12 = Giuliano i 'Sultans of Shund' |naslov13 = The Obala i Dean Dvornik, Maja Šuput i Feminnem |naslov14 = Zlatko Pejaković, Crvena Jabuka, Berny |naslov15 = Best of izdanje 2007 |naslov16 = Novogodišnji specijal 07/08 |naslov17 = Halid Bešlić |naslov18 = Zlatko Pejaković 2 |naslov19 = Antonija Šola, Emilija Kokić i Vladimir Kočiš Zec |naslov20 = Aerodrom, Frano Lasić |naslov21 = Karma |naslov22 = Kvartet Gubec i Grupa Latino |naslov23 = Neda Ukraden |naslov24 = Zorica Kondža |naslov25 = Baruni, E.T., Ibrica Jusić |naslov26 = Siniša Vuco 2 |naslov27 = Baruni |naslov28 = Tijana Dapčević i Leo |naslov29 = Goran Karan |naslov30 = Milo Hrnić i Superman |naslov31 = Luka Nižetić |naslov32 = Vinko Coce |naslov33 = Mladen Grdović, Minea, Antonija Šola |naslov34 = Jole, Vuco, Slavonske Lole |naslov35 = Danijela Martinović 2 |naslov36 = Neda Ukraden i Franka Batelić |naslov37 = Severina |naslov38 = Baruni, Zvone Bohem i Nered |naslov39 = Mucalo |naslov40 = Alen Islamović, Rajko Dujmić, Vlado Kalember |naslov41 = Višnja Pevec |naslov42 = Tutti Frutti, Mate Bulić i Blanka Došen }} ===Treća sezona (2008.–2009.)=== {{Popis epizoda |širina = 50 |navodnici = ne |boja = #a9873d |brojsve1 = 81. |broj1 = 1. |naslov1 = Hari Varešanović |naslov2 = Magazin |naslov3 = Filip Ude i Gazde |naslov4 = Alen Vitasović |naslov5 = Alen Nižetić i Trio Gušti |naslov6 = Jelena Rozga i Kemal Monteno |naslov7 = Žanamari Lalić, Vinko Coce, Klapa Libar |naslov8 = Luka Nižetić 2 |naslov9 = Jasmin Stavros, Maja Šuput i Damir Kedžo |naslov10 = Karma i Ivan Zak |naslov11 = Mladen Grdović 2 |naslov12 = Maja Blagdan i Grupa Gracia |naslov13 = Antonija Šola i Dalibor Brun |naslov14 = Sandi, Emilija Kokić i Lana Jurčević |naslov15 = Zlatko Pejaković 3 |naslov16 = Best of izdanje 2008 |naslov17 = Novogodišnja emisija 08/09 |naslov18 = Novi Fosili |naslov19 = Zlatko Pejaković i Rajko Dujmić |naslov20 = Dalibor Brun, Milo Hrnić i Leo |naslov21 = Dražen Zečić 3 |naslov22 = Jasmin Stavros 3 }} ===Novogodišnji specijali=== {{Popis epizoda |boja = #8e1466 |brojsve1 = 103. |broj1 = 1. |naslov1 = Jel me netko tražio 2010. |datum1 = {{premijera|31|12|2009}}<ref>{{Citiranje weba|date=31. prosinca 2009.|title=NOVA TV – Naslovnica – 31. prosinac 2009.|url=http://www.novatv.hr:80/net/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091231012147/http://www.novatv.hr:80/net/|archive-date=31. prosinca 2009.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=31. prosinca 2009.|title=S Novom u Novu: Gledajte nas ove najluđe noći!|url=https://dnevnik.hr/showbizz/film-tv/s-novom-u-novu.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210410184558/https://dnevnik.hr/showbizz/film-tv/s-novom-u-novu.html|archive-date=10. travnja 2021.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Dnevnik Nove TV]]}}</ref> |sadržaj1 = Enis Bešlagić, Sanja Doležal, Žarko Potočnjak kao Božo Hajduk iz serije [[Najbolje godine (televizijska serija)|''Najbolje godine'']]. |naslov2 = Nova u Dragošju |datum2 = {{premijera|31|12|2010}}<ref>{{Citiranje weba|date=17. prosinca 2010.|title=Nova u Dragošju|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/nova-u-dragosju.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130622000540/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/nova-u-dragosju.html|archive-date=22. lipnja 2013.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj2 = Pridružili su se glumci iz serije ''Najbolje godine''. |naslov3 = I godina nova 2012. |datum3 = {{premijera|31|12|2011}}<ref>{{Citiranje weba|date=21. prosinca 2011.|title=I godina Nova 2012.|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/i-godina-nova.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150502013942/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/i-godina-nova.html|archive-date=2. svibnja 2015.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj3 = |naslov4 = I godina nova 2013. |datum4 = {{premijera|31|12|2012}}<ref>{{Citiranje weba|date=21. prosinca 2012.|title=I godina Nova 2013.|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/i-godina-nova-2013.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130219030146/http://novatv.dnevnik.hr/clanak//zabavni/i-godina-nova-2013.html|archive-date=19. veljače 2013.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj4 = Pridružili su im se glumice [[Jagoda Kumrić]], [[Ornela Vištica]] i član žirija ''Masterchefa'' [[Radovan Marčić]]. |naslov5 = I godina nova 2014. |datum5 = {{premijera|31|12|2013}}<ref>{{Citiranje weba|date=23. prosinca 2013.|title=I godina nova 2014.|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/i-godina-nova-2014---316581.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140102193557/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/i-godina-nova-2014---316581.html|archive-date=2. siječnja 2014.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj5 = |naslov6 = I godina nova 2015. |datum6 = {{premijera|31|12|2014}}<ref>{{Citiranje weba|date=22. prosinca 2014.|title=I godina nova 2015.|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/i-godina-nova-2015---365841.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150101055816/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/i-godina-nova-2015---365841.html|archive-date=1. siječnja 2015.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj6 = Pridružili su se glumci iz serije [[Kud puklo da puklo (televizijska serija)|''Kud puklo da puklo'']]. |naslov7 = I godina nova 2016. |datum7 = {{premijera|31|12|2015}}<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2015.|title=I godina Nova 2016. – emisija|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2016/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219094348/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2016/|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=22. prosinca 2015.|title=I godina Nova 2016. – članak|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/i-godina-nova-2016---420640.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20151226124603/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/i-godina-nova-2016---420640.html|archive-date=26. prosinca 2015.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj7 = Ponovo su im se pridružili glumci iz serije ''Kud puklo da puklo''. |naslov8 = I godina nova 2017. |datum8 = {{premijera|31|12|2016}}<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2016.|title=I godina nova 2017.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2017/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170101140335/http://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2017/|archive-date=1. siječnja 2017.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj8 = |naslov9 = I godina nova 2018. |datum9 = {{premijera|31|12|2017}}<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2017.|title=I godina nova 2018.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2018/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171230140533/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2018/|archive-date=30. prosinca 2017.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj9 = Pridružili su se glumci iz serije [[Čista ljubav (televizijska serija)|''Čista ljubav'']] |naslov10 = I godina nova 2019. |datum10 = {{premijera|31|12|2018}}<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2018.|title=I godina nova 2019.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2019/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219093433/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2019/|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=24. prosinca 2018.|title=Zabavite se uz novogodišnju emisiju s pregršt dobre glazbe i smijeha!|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2019/clanak/zanimljivosti/zabavite-se-uz-novogodisnju-emisiju-s-pregrst-dobre-glazbe-i-smijeha---542734.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226141223/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2019/clanak/zanimljivosti/zabavite-se-uz-novogodisnju-emisiju-s-pregrst-dobre-glazbe-i-smijeha---542734.html|archive-date=26. prosinca 2018.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj10 = Pridružili su se glumci iz serije [[Na granici (televizijska serija)|''Na granici'']]. |naslov11 = I godina nova 2020. |datum11 = {{premijera|31|12|2019}}<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2019.|title=I godina nova 2020.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2020/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219092912/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2020/|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj11 = Pridružili su se glumci iz serija ''Na granici'' i [[Drugo ime ljubavi (televizijska serija)|''Drugo ime ljubavi'']]. |naslov12 = I godina nova 2021. |datum12 = {{premijera|31|12|2020}}<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2020.|title=I godina Nova 2021.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2021/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210127124042/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2021/|archive-date=27. siječnja 2021.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=31. prosinca 2020.|title=Svima nam je potrebno veselja i pozitive, ispratite s nama Staru godinu uz novogodišnju emisiju "I godina Nova 2021"|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2021/clanak/zanimljivosti/svima-nam-je-potrebno-veselja-i-pozitive-ispratite-s-nama-staru-godinu-uz-novogodisnju-emisiju-i-godina-nova-2021---634279.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20201231225334/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2021/clanak/zanimljivosti/svima-nam-je-potrebno-veselja-i-pozitive-ispratite-s-nama-staru-godinu-uz-novogodisnju-emisiju-i-godina-nova-2021---634279.html|archive-date=31. prosinca 2020.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj12 = Ova novogodišnja emisija nije se emitirala uživo, sadržavala je ranije snimljene glazbene točke i igrane dijelove. |naslov13 = I godina nova 2022. |datum13 = {{premijera|31|12|2021}}<ref>{{Citiranje weba|title=I godina nova 2022.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2022/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219092300/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2022/|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=21. prosinca 2021.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2022/clanak/zanimljivosti/nova-tv-i-ove-godine-na-male-ekrane-donosi-zabavu-i-veselje-kako-bi-zajedno-ispratili-staru-godinu-u-najboljoj-atmosferi---689243.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20211221124619/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2022/clanak/zanimljivosti/nova-tv-i-ove-godine-na-male-ekrane-donosi-zabavu-i-veselje-kako-bi-zajedno-ispratili-staru-godinu-u-najboljoj-atmosferi---689243.html|archive-date=21. prosinca 2021.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj13 = Pridružili su se glumci [[Uršula Najev]], [[Filip Juričić]], [[Fabijan Pavao Medvešek]], [[Momčilo Otašević]], [[Ljubomir Kerekeš]] i [[Elvira Aljukić]]. }} == Izvori == {{izvori}} {{DEFAULTSORT:Nad lipom 35, Popis epizoda serije}} [[Kategorija:Popisi epizoda hrvatskih televizijskih serija]] az4mqe95rq28ysdkalc874jne0s4bkn 7570058 7570055 2026-08-05T09:31:13Z Flamingounicorn 243866 7570058 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu|string=Nad lipom 35}} U nastavku je popis epizoda hrvatske humoristično-glazbene televizijske serije ''[[Nad lipom 35]]'', prema izvoru s mrežnih stranica [[Nova TV (Hrvatska)|Nove TV]]. ==Pregled serije== <onlyinclude>{{Pregled serije |boja1 = #f8ba67 |poveznica1 = Popis epizoda serije Nad lipom 35#Prva sezona (2006.–2007.) |epizode1 = 38 |premijera1 = {{premijera|15|10|2006}} |finale1 = {{finale|||2007}} |boja2 = #9aad64 |poveznica2 = Popis epizoda serije Nad lipom 35#Druga sezona (2007.–2008.) |epizode2 = 42 |premijera2 = {{premijera|||2007}} |finale2 = {{finale|||2008}} |boja3 = #a9873d |poveznica3 = Popis epizoda serije Nad lipom 35#Treća sezona (2008.–2009.) |epizode3 = 23 |premijera3 = {{premijera|||2008}} |finale3 = {{finale|||2009}} |boja4 = #8e1466 |poveznica4 = Popis epizoda serije Nad lipom 35#Novogodišnji specijali (2009.–2021.) |epizode4 = 13 |premijera4 = {{premijera|31|12|2010}} |finale4 = {{finale|31|12|2021}} |poveznicaT4 = Specijali }}</onlyinclude> ==Epizode== ===Prva sezona (2006.–2007.)=== {{Popis epizoda |širina = 50 |navodnici = ne |boja = #f8ba67 |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = [[Jasmin Stavros]] |naslov2 = [[Danijela Martinović]] |naslov3 = [[Zlatko Pejaković]] |naslov4 = [[Dražen Zečić]] |naslov5 = [[Alka Vuica]] |naslov6 = [[Jole|Joško Čagalj – Jole]] |naslov7 = [[Hanka Paldum]] |naslov8 = Osamdesete |naslov9 = [[Mladen Grdović]] |naslov10 = Božićna emisija |naslov11 = Novogodišnja emisija |naslov12 = [[Sandi Cenov]], [[Baruni]] |naslov13 = Slavonske lole |naslov14 = [[Maja Blagdan]] |naslov15 = [[Hari Mata Hari]] |naslov16 = [[Mišo Kovač]], [[Ivana Kovač]] |naslov17 = [[Josipa Lisac]], [[Stoka]], [[Nered]] |naslov18 = [[Kemal Monteno]] |naslov19 = [[Luka Nižetić]], [[Lana Jurčević]] |naslov20 = [[Feminnem]], [[Trio Gušt]] |naslov21 = [[Jasmin Stavros]], [[Željko Krušlin Kruška]] |naslov22 = [[Maja Šuput]], [[Leteći odred]], [[Gazde]] |naslov23 = [[Jasna Zlokić]], [[Goran Karan]] |naslov24 = [[Siniša Vuco]] |naslov25 = [[Crveni koralji]] |naslov26 = [[Dražen Zečić]], Sarr-e-Roma |naslov27 = [[Teška industrija (sastav)|Teška industrija]], [[Electro team|E.T.]], [[Vanna]], [[Gazde]] |naslov28 = [[Dalmatino]], Hrvatski tamburaši |naslov29 = [[Teška industrija (sastav)|Teška industrija]] |naslov30 = [[Trio Gušt]], [[Tutti Frutti Band]], [[Shorty]] |naslov31 = [[Ivo Amulić]] |naslov32 = [[Ivana Banfić]], Mucalo, [[Alan Hržica]] |naslov33 = Slavonske lole, [[Leteći odred]], [[Duško Lokin]] |naslov34 = [[Vinko Coce]], [[Matko Jelavić]], [[Jole|Joško Čagalj – Jole]] |naslov35 = [[Blanka Došen]], [[Feminnem]] |naslov36 = [[Mate Bulić]], Tina, Nikša |naslov37 = [[Crvena jabuka]] |naslov38 = [[Jelena Rozga]] }} ===Druga sezona (2007.–2008.)=== {{Popis epizoda |širina = 50 |navodnici = ne |boja = #9aad64 |brojsve1 = 39. |broj1 = 1. |naslov1 = Davor Radolfi |naslov2 = Toše Proeski |naslov3 = Vlatka Pokos, Divlje Jagode |naslov4 = Dražen Turina Šajeta |naslov5 = Meri Cetinić i Baruni |naslov6 = Magazin i Hari Rončević |naslov7 = Dražen Zečić 2 |naslov8 = Maja Blagdan i Dean Dvornik |naslov9 = Klapa Maslina, Zoran Jelenković |naslov10 = Jasmin Stavros 2 |naslov11 = Alen Islamović |naslov12 = Giuliano i 'Sultans of Shund' |naslov13 = The Obala i Dean Dvornik, Maja Šuput i Feminnem |naslov14 = Zlatko Pejaković, Crvena Jabuka, Berny |naslov15 = Best of izdanje 2007 |naslov16 = Novogodišnji specijal 07/08 |naslov17 = Halid Bešlić |naslov18 = Zlatko Pejaković 2 |naslov19 = Antonija Šola, Emilija Kokić i Vladimir Kočiš Zec |naslov20 = Aerodrom, Frano Lasić |naslov21 = Karma |naslov22 = Kvartet Gubec i Grupa Latino |naslov23 = Neda Ukraden |naslov24 = Zorica Kondža |naslov25 = Baruni, E.T., Ibrica Jusić |naslov26 = Siniša Vuco 2 |naslov27 = Baruni |naslov28 = Tijana Dapčević i Leo |naslov29 = Goran Karan |naslov30 = Milo Hrnić i Superman |naslov31 = Luka Nižetić |naslov32 = Vinko Coce |naslov33 = Mladen Grdović, Minea, Antonija Šola |naslov34 = Jole, Vuco, Slavonske Lole |naslov35 = Danijela Martinović 2 |naslov36 = Neda Ukraden i Franka Batelić |naslov37 = Severina |naslov38 = Baruni, Zvone Bohem i Nered |naslov39 = Mucalo |naslov40 = Alen Islamović, Rajko Dujmić, Vlado Kalember |naslov41 = Višnja Pevec |naslov42 = Tutti Frutti, Mate Bulić i Blanka Došen }} ===Treća sezona (2008.–2009.)=== {{Popis epizoda |širina = 50 |navodnici = ne |boja = #a9873d |brojsve1 = 81. |broj1 = 1. |naslov1 = Hari Varešanović |naslov2 = Magazin |naslov3 = Filip Ude i Gazde |naslov4 = Alen Vitasović |naslov5 = Alen Nižetić i Trio Gušti |naslov6 = Jelena Rozga i Kemal Monteno |naslov7 = Žanamari Lalić, Vinko Coce, Klapa Libar |naslov8 = Luka Nižetić 2 |naslov9 = Jasmin Stavros, Maja Šuput i Damir Kedžo |naslov10 = Karma i Ivan Zak |naslov11 = Mladen Grdović 2 |naslov12 = Maja Blagdan i Grupa Gracia |naslov13 = Antonija Šola i Dalibor Brun |naslov14 = Sandi, Emilija Kokić i Lana Jurčević |naslov15 = Zlatko Pejaković 3 |naslov16 = Best of izdanje 2008 |naslov17 = Novogodišnja emisija 08/09 |naslov18 = Novi Fosili |naslov19 = Zlatko Pejaković i Rajko Dujmić |naslov20 = Dalibor Brun, Milo Hrnić i Leo |naslov21 = Dražen Zečić 3 |naslov22 = Jasmin Stavros 3 }} ===Novogodišnji specijali (2009.–2021.)=== {{Popis epizoda |boja = #8e1466 |brojsve1 = 103. |broj1 = 1. |naslov1 = Jel me netko tražio 2010. |datum1 = {{premijera|31|12|2009}}<ref>{{Citiranje weba|date=31. prosinca 2009.|title=NOVA TV – Naslovnica – 31. prosinac 2009.|url=http://www.novatv.hr:80/net/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091231012147/http://www.novatv.hr:80/net/|archive-date=31. prosinca 2009.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=31. prosinca 2009.|title=S Novom u Novu: Gledajte nas ove najluđe noći!|url=https://dnevnik.hr/showbizz/film-tv/s-novom-u-novu.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210410184558/https://dnevnik.hr/showbizz/film-tv/s-novom-u-novu.html|archive-date=10. travnja 2021.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Dnevnik Nove TV]]}}</ref> |sadržaj1 = Enis Bešlagić, Sanja Doležal, Žarko Potočnjak kao Božo Hajduk iz serije [[Najbolje godine (televizijska serija)|''Najbolje godine'']]. |naslov2 = Nova u Dragošju |datum2 = {{premijera|31|12|2010}}<ref>{{Citiranje weba|date=17. prosinca 2010.|title=Nova u Dragošju|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/nova-u-dragosju.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130622000540/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/nova-u-dragosju.html|archive-date=22. lipnja 2013.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj2 = Pridružili su se glumci iz serije ''Najbolje godine''. |naslov3 = I godina nova 2012. |datum3 = {{premijera|31|12|2011}}<ref>{{Citiranje weba|date=21. prosinca 2011.|title=I godina Nova 2012.|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/i-godina-nova.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150502013942/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/i-godina-nova.html|archive-date=2. svibnja 2015.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj3 = |naslov4 = I godina nova 2013. |datum4 = {{premijera|31|12|2012}}<ref>{{Citiranje weba|date=21. prosinca 2012.|title=I godina Nova 2013.|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/i-godina-nova-2013.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130219030146/http://novatv.dnevnik.hr/clanak//zabavni/i-godina-nova-2013.html|archive-date=19. veljače 2013.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj4 = Pridružili su im se glumice [[Jagoda Kumrić]], [[Ornela Vištica]] i član žirija ''Masterchefa'' [[Radovan Marčić]]. |naslov5 = I godina nova 2014. |datum5 = {{premijera|31|12|2013}}<ref>{{Citiranje weba|date=23. prosinca 2013.|title=I godina nova 2014.|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/i-godina-nova-2014---316581.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140102193557/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zabavni/i-godina-nova-2014---316581.html|archive-date=2. siječnja 2014.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj5 = |naslov6 = I godina nova 2015. |datum6 = {{premijera|31|12|2014}}<ref>{{Citiranje weba|date=22. prosinca 2014.|title=I godina nova 2015.|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/i-godina-nova-2015---365841.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150101055816/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/i-godina-nova-2015---365841.html|archive-date=1. siječnja 2015.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj6 = Pridružili su se glumci iz serije [[Kud puklo da puklo (televizijska serija)|''Kud puklo da puklo'']]. |naslov7 = I godina nova 2016. |datum7 = {{premijera|31|12|2015}}<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2015.|title=I godina Nova 2016. – emisija|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2016/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219094348/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2016/|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=22. prosinca 2015.|title=I godina Nova 2016. – članak|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/i-godina-nova-2016---420640.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20151226124603/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/i-godina-nova-2016---420640.html|archive-date=26. prosinca 2015.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj7 = Ponovo su im se pridružili glumci iz serije ''Kud puklo da puklo''. |naslov8 = I godina nova 2017. |datum8 = {{premijera|31|12|2016}}<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2016.|title=I godina nova 2017.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2017/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170101140335/http://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2017/|archive-date=1. siječnja 2017.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj8 = |naslov9 = I godina nova 2018. |datum9 = {{premijera|31|12|2017}}<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2017.|title=I godina nova 2018.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2018/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171230140533/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2018/|archive-date=30. prosinca 2017.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj9 = Pridružili su se glumci iz serije [[Čista ljubav (televizijska serija)|''Čista ljubav'']] |naslov10 = I godina nova 2019. |datum10 = {{premijera|31|12|2018}}<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2018.|title=I godina nova 2019.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2019/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219093433/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2019/|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=24. prosinca 2018.|title=Zabavite se uz novogodišnju emisiju s pregršt dobre glazbe i smijeha!|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2019/clanak/zanimljivosti/zabavite-se-uz-novogodisnju-emisiju-s-pregrst-dobre-glazbe-i-smijeha---542734.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226141223/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2019/clanak/zanimljivosti/zabavite-se-uz-novogodisnju-emisiju-s-pregrst-dobre-glazbe-i-smijeha---542734.html|archive-date=26. prosinca 2018.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj10 = Pridružili su se glumci iz serije [[Na granici (televizijska serija)|''Na granici'']]. |naslov11 = I godina nova 2020. |datum11 = {{premijera|31|12|2019}}<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2019.|title=I godina nova 2020.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2020/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219092912/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2020/|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj11 = Pridružili su se glumci iz serija ''Na granici'' i [[Drugo ime ljubavi (televizijska serija)|''Drugo ime ljubavi'']]. |naslov12 = I godina nova 2021. |datum12 = {{premijera|31|12|2020}}<ref>{{Citiranje weba|date=prosinac 2020.|title=I godina Nova 2021.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2021/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210127124042/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2021/|archive-date=27. siječnja 2021.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=31. prosinca 2020.|title=Svima nam je potrebno veselja i pozitive, ispratite s nama Staru godinu uz novogodišnju emisiju "I godina Nova 2021"|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2021/clanak/zanimljivosti/svima-nam-je-potrebno-veselja-i-pozitive-ispratite-s-nama-staru-godinu-uz-novogodisnju-emisiju-i-godina-nova-2021---634279.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20201231225334/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2021/clanak/zanimljivosti/svima-nam-je-potrebno-veselja-i-pozitive-ispratite-s-nama-staru-godinu-uz-novogodisnju-emisiju-i-godina-nova-2021---634279.html|archive-date=31. prosinca 2020.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj12 = Ova novogodišnja emisija nije se emitirala uživo, sadržavala je ranije snimljene glazbene točke i igrane dijelove. |naslov13 = I godina nova 2022. |datum13 = {{premijera|31|12|2021}}<ref>{{Citiranje weba|title=I godina nova 2022.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2022/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219092300/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2022/|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=21. prosinca 2021.|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2022/clanak/zanimljivosti/nova-tv-i-ove-godine-na-male-ekrane-donosi-zabavu-i-veselje-kako-bi-zajedno-ispratili-staru-godinu-u-najboljoj-atmosferi---689243.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20211221124619/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2022/clanak/zanimljivosti/nova-tv-i-ove-godine-na-male-ekrane-donosi-zabavu-i-veselje-kako-bi-zajedno-ispratili-staru-godinu-u-najboljoj-atmosferi---689243.html|archive-date=21. prosinca 2021.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> |sadržaj13 = Pridružili su se glumci [[Uršula Najev]], [[Filip Juričić]], [[Fabijan Pavao Medvešek]], [[Momčilo Otašević]], [[Ljubomir Kerekeš]] i [[Elvira Aljukić]]. }} == Izvori == {{izvori}} {{DEFAULTSORT:Nad lipom 35, Popis epizoda serije}} [[Kategorija:Popisi epizoda hrvatskih televizijskih serija]] j98lby9ww6d8lqgahz6fwgjb02vbcow 0 675843 7569945 7287785 2026-08-05T06:25:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569945 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" |+ <font size=+1>'''Hungaroring'''</font> |- | style="background:#efefef;" align="center" colspan="2"| {| border=0 cellpadding=2 cellspacing=0 align=center width=140px | [[File:Hungaroring.svg|250px]] |- align=center width=140px |} |- | '''Mjesto''' | Mogyoród, [[Peštanska županija]] |- | '''Država''' | {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]] |- | '''[[Vremenska zona]]''' | [[GMT]] |- | '''[[Zemljopisni koordinatni sustav|Koordinati]]''' | 47°34′56″N 19°15′04″E |- | '''Kapacitet''' | 70 000 gledatelja |- | '''Duljina''' | 4 381 [[metar]]a |}{{tab-predl|Staza za auto-moto utrke}} '''Hungaroring''' je [[automobilizam|trkača]] staza, smještena u mjestu Mogyoród u [[Mađarska|Mađarskoj]], te je trenutno domaćin [[VN Mađarske|Velike nagrade Mađarske]] u [[Formula 1|Formuli 1]]. ==Konfiguracija staze== Hungaroring se nalazi blizu [[Budimpešta|Budimpešte]], a Velika Nagrada Mađarske koja se vozi na ovoj stazi, je od [[Formula 1 – sezona 1986.|1986.]] stalna postaja u kalendaru [[Formula 1|Formule 1]]. Pošto je smještena u dolini, dizajneri staze u potpunosti su iskoristili prirodni potencijal ove lokacije, koristeći neravnine i uspone kako bi pred vozače stavili jedinstveni izazov. A kako se s nekih mjesta vidi i do 80% staze, sjajno je mjesto i za gledatelje.<ref>[https://www.grandprix.com/circuits/hungaroring.html Hungaroring] ''grandprix.com'' Pristupljeno 3. lipnja 2020.</ref> Unatoč svim pozitivnim osobinama ove staze, pretjecanja su vrlo rijetka i teško izvediva. Jedan od razloga je što se Hungaroring jedva koristi tijekom godine pa je staza vrlo prašnjava, zbog čega je na stazi samo jedna čista linija. Zato je sličnija privremenim uličnim stazama koje su u najboljem stanju u posljednjem krugu utrke. Drugi razlog je konfiguracija staze s puno sporih zavoja i kratkim pravcima. Najbolje mjesto za pretjecanje je prvi zavoj gdje se nalazi i DRS zona. Startno ciljna ravnina [[Formula 1 – sezona 2003.|2003.]] godine je produljena za 200 metara, a prvi zavoj postao je oštriji kako bi se olakšalo pretjecanje. U praksi su dobici tim zahvatom bili minimalni. Zbog nevjerojatno puno zavoja i samo jednog dužeg pravca, bolidi koriste gotovo sav downforce koji mogu dobiti (više se koristi samo u [[VN Monaka|Monaku]]). Motori su opterećeni više nego u prosjeku zbog male prosječne brzine, što otežava hlađenje, dok su kočnice ispodprosječno opterećene. Gume se iznadprosječno troše, pogotovo stražnje koje se najviše troše na ubrzanju iz velikog broja sporih zavoja.<ref>[https://maxf1.net/kalendar-2020/madarska/ VN Mađarske, Hungaroring] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200921090517/https://maxf1.net/kalendar-2020/madarska/ |date=21. rujna 2020. }} ''MAXF1'' Objavljeno 4. kolovoza 2019. Pristupljeno 3. lipnja 2020.</ref> ==Natjecanja== *[[Formula 1]] *[[Deutsche Tourenwagen Masters]] *[[FIA]] GT prvenstvo *[[Svjetsko prvenstvo turističkih automobila]] *[[Superbike svjetsko prvenstvo]] *[[Renault]] Sport serija ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== [https://www.statsf1.com/en/circuit-hungaroring.aspx Hungaroring] – ''StatsF1'' [[Kategorija:Staze za auto-moto utrke]] [[Kategorija:Staze Formule 1]] [[Kategorija:Automobilizam u Mađarskoj]] [[Kategorija:Športski objekti u Mađarskoj]] [[Kategorija:Turizam u Mađarskoj]] nfp91718u8lbtkj21umucwuw66813ux 0 676978 7569758 7381755 2026-08-04T17:03:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569758 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Hadži Pašina džamija | izvorno ime = | drugo ime = | slika = Hadži Pašina džamija (2).jpg | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Brčko]] | dz = BIH | koordinate = | koordinate_ref = | pushpin_map = BiH | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = | godina završetka = [[19. stoljeće]] | renoviran = [[2011.]] | srušen = | religija = [[islam]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Hadži Pašina džamija''' (poznata i kao '''Kolobarska drvenija''' i '''Drvena džamija'''), nekadašnja džamija, a danas [[tekija]] u [[Brčko]]m, u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], trenutačno u sastavu [[Tarikatski centar u Bosni i Hercegovini|Tarikatskog centra u Bosni i Hercegovini]]. == Povijest == [[Datoteka:Tekija brčko.jpg|thumb|lijevo|250px|Natpis na ulazu u tekiju]] Hadži Pašina džamija u [[Brčko]]m je podignuta u naselju Kolobara u prvoj polovini 19. stoljeća o trošku Hadži Paše Mujkanovića, brata Hadži Dizdara. Obojica braće su bili prognanici iz [[Šabac|Šapca]]. Jedan brat je dao podignuti džamiju u Kolobari, a drugi u središtu grada, poznatu kao [[Dizdarija džamija u Brčkom|Dizdarija džamija]]. Džamije su bile identične. Početkom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], miniranjem je porušena u petak 17. srpnja 1992. godine u 16 sati i 45 minuta. Ponovo je obnovljena u svom izvornom obliku 2011. godine.<ref>{{cite web |url=https://dzematrahic.ba/index.php/historija/brckog-i-okoline/6616-branske-starine-branske-drvenije- |title=Brčanske starine-drvenije |publisher=dzematrahic.ba |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2020-03-02 |archive-date=2. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200302093351/http://dzematrahic.ba/index.php/historija/brckog-i-okoline/6616-branske-starine-branske-drvenije- |url-status=dead }}</ref> Prilikom obnove džamija je, na upotrebu, predata šejhu [[Halil Brzina|Halilu ef. Brzini]] i [[Tarikatski centar u Bosni i Hercegovini|Tarikatskom centru u Bosni i Hercegovini]] i danas isključivo služi kao tekija [[Nakšibendije|nakšibendijskog]] tarikata u tom gradu.<ref>{{cite web |url=https://medzlisbrcko.ba/vijesti/svecano-otvorena-hadzipasina-dzamija/ |title=Svečano otvorena Hadžipašina džamija |publisher=medzlisbrcko.ba |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2020-03-02}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/kultura/vjerski-objekti/49-kultura/vjerski-objekti/islamski/500-brcko-hadzi-pasina-ili-drvena-dzamija Hadžo Pašina džamija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210928042322/https://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/kultura/vjerski-objekti/49-kultura/vjerski-objekti/islamski/500-brcko-hadzi-pasina-ili-drvena-dzamija |date=28. rujna 2021. }} [[Kategorija:Tekije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Džamije u Brčkom]] ctfzquupxrsqblldo9vp30uitj9nhmd 0 677160 7569833 6717367 2026-08-04T21:00:56Z Vulenator 368549 Incorporated text from a duplicate article: https://hr.wikipedia.org/wiki/Dvorac_Ladu%C4%8D 7569833 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Dvorac Laduč.jpg|mini|desno|250px|Dvorac Vraniczany (Dvorac Laduč)]] '''Dvorac Vraniczany''' (poznat i kao '''Dvorac Laduč''') dvorac je u mjestu [[Gornji Laduč]], općina [[Brdovec]], nedaleko od [[Zaprešić]]a. Smješten je na prijelazu između [[Sava|savske]] ravnice i južnih padina marijagoričkog pobrđa, u blizini [[Slovenija|slovenske]] granice, okružen perivojem. [[Zaštićeno kulturno dobro|Zaštićeno je kulturno dobro]].<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-2255|naziv=Dvorac Vraniczany|sadržaj=preuzet|pristupljeno=4. kolovoza 2026.}}</ref> Trenutno se dvorac koristi kao socijalna ustanova za djecu. == Povijest == Posjed se spominje od [[17. stoljeće|17. stoljeća]], kada je na njemu postojala plemićka [[kurija]]. Današnji dvorac sagrađen je na prijelazu iz [[19. stoljeće|19.]] u [[20. stoljeće]] (oko 1890. – 1910.) na mjestu nekadašnjih Starih dvora.<ref name="kulturnadobra" /> Posljednji vlasnici dvorca bili su [[Barun|baruni]] [[Vranyczany-Dobrinović]], a posljednja gospodarica imanja bila je barunica Tilda Vranyczany. Navedena obitelj zauzimala je značajno mjesto u gospodarskom, političkom i kulturnom životu [[Hrvatska|Hrvatske]] u 19. stoljeću. == Opis == Dvorac je sagrađen na mjestu stare barokne kurije kao jednokatna građevina nepravilnog U-tlocrta s izduženim glavnim južnim krilom čija je središnja zona istaknuta altanom s tri lučna otvora u prizemlju i željeznom konstrukcijom na katu. Arhitektonska plastika ima stilska obilježja [[Renesansa|neorenesanse]]. U organizaciji prostora dominira aksijalni koncept. U središnjem dijelu prizemlja izveden je atrij s reprezentativnim stubištem. Stropove salona oslikao je Ivan Druzani. Dvorac pripada vlastelinskom kompleksu s nizom gospodarskih građevina u prednjem dijelu imanja te perivojem geometrijski organiziranoga parternoga zelenila i pejzažnim parkom s jezerom u stražnjem dijelu.<ref name="kulturnadobra" /> == Zaštita == Pod oznakom Z-2255 zaveden je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravnog statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićenog kulturnog dobra]], klasificirano kao „stambene građevine”.<ref name="kulturnadobra"/> == Izvori == {{izvori}} {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Dvorci u Hrvatskoj|Vraniczany]] [[Kategorija:Arhitektura historicizma u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zaštićene stambene građevine u Zagrebačkoj županiji]] 73027x2kkzowljjlweg015wlggl8b7d 7570077 7569833 2026-08-05T10:02:29Z Vulenator 368549 General description edited to fit other nearby buildings of some type. Fixed Opis section to fir the new general description. 7570077 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Dvorac Laduč.jpg|mini|desno|250px|Dvorac Vraniczany (Dvorac Laduč)]] '''Dvorac Vraniczany''' (poznat i kao '''Dvorac Laduč''') [[Neorenesansa|neorenesansni]] je [[dvorac]] u [[Gornji Laduč|Gornjem Laduču]], [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]]. Nalazi se nedaleko od grada [[Zaprešić|Zaprešića]], u regiji [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskoga zagorja]]. Trenutno se dvorac koristi kao socijalna ustanova za djecu te je [[Kulturno dobro|zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-2255|naziv=Dvorac Vraniczany|sadržaj=preuzet|pristupljeno=4. kolovoza 2026.}}</ref> == Povijest == Posjed se spominje od [[17. stoljeće|17. stoljeća]], kada je na njemu postojala plemićka [[kurija]]. Današnji dvorac sagrađen je na prijelazu iz [[19. stoljeće|19.]] u [[20. stoljeće]] (oko 1890. – 1910.) na mjestu nekadašnjih Starih dvora.<ref name="kulturnadobra" /> Posljednji vlasnici dvorca bili su [[Barun|baruni]] [[Vranyczany-Dobrinović]], a posljednja gospodarica imanja bila je barunica Tilda Vranyczany. Navedena obitelj zauzimala je značajno mjesto u gospodarskom, političkom i kulturnom životu [[Hrvatska|Hrvatske]] u 19. stoljeću. == Opis == Dvorac je smješten na prijelazu između [[Sava|savske]] ravnice i južnih padina marijagoričkog pobrđa, u blizini [[Slovenija|slovenske]] granice, okružen perivojem. Sagrađen je na mjestu stare barokne kurije kao jednokatna građevina nepravilnog U-tlocrta s izduženim glavnim južnim krilom čija je središnja zona istaknuta altanom s tri lučna otvora u prizemlju i željeznom konstrukcijom na katu. Arhitektonska plastika ima stilska obilježja [[Renesansa|neorenesanse]]. U organizaciji prostora dominira aksijalni koncept. U središnjem dijelu prizemlja izveden je atrij s reprezentativnim stubištem. Stropove salona oslikao je Ivan Druzani. Dvorac pripada vlastelinskom kompleksu s nizom gospodarskih građevina u prednjem dijelu imanja te perivojem geometrijski organiziranoga parternoga zelenila i pejzažnim parkom s jezerom u stražnjem dijelu.<ref name="kulturnadobra" /> == Zaštita == Pod oznakom Z-2255 zaveden je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravnog statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićenog kulturnog dobra]], klasificirano kao „stambene građevine”.<ref name="kulturnadobra"/> == Izvori == {{izvori}} {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Dvorci u Hrvatskoj|Vraniczany]] [[Kategorija:Arhitektura historicizma u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zaštićene stambene građevine u Zagrebačkoj županiji]] 4n1z4rdy6g2tcbgtz6jwh2cmblk5bts 0 678432 7569790 7334998 2026-08-04T18:55:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569790 wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija|orig_naslov=Helga y Flora|slika=Helgayflorac13.png|natpis_pod_slikom=Službeni logo serije|format_serije=[[drama]]|trajanje_epizode=55 min (bez reklama)|glumci=[[Alejandro Sieveking]]<br>[[Catalina Saavedra]]<br>[[Amalia Kassai]]|tv_kuća=[[Canal 13 (Čile)|Canal 13]]|država={{Z|ČIL}} [[Čile]]|početak_serije=[[25. travnja]] [[2020.]]|kraj_serije=[[27. lipnja]] [[2015.]]|broj_epizoda=20|broj_sezona=1}} '''''Helga y Flora''''' ([[Hrvatski jezik|hr]]. ''Helga i Flora'') je [[čile]]anska kriminalistička [[Drama|dramska]] serija koja se u Čileu započela prikazivati [[25. travnja]] [[2020.|2020]].<ref>{{Citiranje časopisa|title=T13 {{!}} Tele 13|url=https://www.t13.cl/noticia/tendencias/helga-y-flora-primer-capitulo-27-04-2020|accessdate=2020-07-04}}</ref> Serija prati prve čileanske policajce [[1930-ih]] godina, koji moraju putovati do [[Ognjena zemlja|Ognjene zemlje]], u fiktivan južnočileanski grad zvan Kerren kako bi se riješio tajanstveni slučaj, koji će otvoriti vrata za niz drugih tajni i nerazriješenih zločina.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Nueva serie 'Helga y Flora' cautivó a la audiencia sabatina en su estreno: recibió elogios en redes |url=https://www.pagina7.cl/notas/entretencion-y-espectaculos/2020/04/26/nueva-serie-helga-y-flora-cautivo-a-la-audiencia-sabatina-en-su-estreno-recibio-elogios-en-redes.shtml |language=es |accessdate=2020-07-04 |archive-date=4. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200704055237/https://www.pagina7.cl/notas/entretencion-y-espectaculos/2020/04/26/nueva-serie-helga-y-flora-cautivo-a-la-audiencia-sabatina-en-su-estreno-recibio-elogios-en-redes.shtml |url-status=dead }}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://suricato.cl/helga-flora/ |title=Helga & Flora |work=Suricato |language=es-CL |accessdate=2020-07-04 |archive-date=3. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200703092934/https://suricato.cl/helga-flora/ |url-status=dead }}</ref> Seriju je producirala tvrtka [[Suricato Films|Suricato]],<ref name=":0" /> uz pomoć čileanske države, kroz ekonomsku korist koju je pružila čileanska televizijska regulatorna organizacija, pod nazivom Consejo Nacional de Televisión (''Čileanska nacionalno vijeće za televiziju'').<ref>{{Citiranje časopisa |author=El Líbero |title=“Helga y Flora”: En el fin del mundo con Sieveking |url=https://ellibero.cl/tiempo-libre/helga-y-flora-en-el-fin-del-mundo-con-sieveking/ |language=es |accessdate=2020-07-04}}</ref> Posljednja epizoda emitirana je [[27. lipnja]] [[2020.|2020]]. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Aclamada serie Helga y Flora llega a su fin con cuatro muertes y revelación del asesino de Kerren |url=https://www.biobiochile.cl/noticias/espectaculos-y-tv/tv/2020/06/28/aclamada-serie-helga-flora-llega-fin-cuatro-muertes-revelacion-del-asesino-kerren.shtml |date=2020-06-28 |accessdate=2020-07-04}}</ref> == O seriji == Priča o Helgi Gunkel ([[Amalia Kassai]]) i Flori Gutiérrez ([[Catalina Saavedra]]), prvim ženama čileanske policije. Obje su poslane na svoju prvu misiju: otputovati u Kerren, ranč Ognjene zemlje, kako bi istražili krađu Sigfrid, finokrvnog konja u vlasništvu Don Raymond Gamper (Alejandror Sieveking), moćnog vlasnika ranča njemačkog podrijetla kao i vlasnika svega i svačega, a za koga Vlada Čilea sumnja da možda pomaže [[Treći Reich|Trećem Reichu]]. == Glumačka postava == * [[Alejandro Sieveking]] (†).<ref>[https://www.13.cl/programas/helga-y-flora/extras/alejandro-sieveking-sobre-raymond-su-ultimo-personaje-es-irritante/ Alejandro Sieveking sobre Raymond, su último personaje: "es irritante"]</ref> * [[Catalina Saavedra]].<ref>[https://www.13.cl/programas/helga-y-flora/extras/es-una-mujer-sin-miedo-catalina-saavedra-nos-cuenta-detalles-de-flora/ "Es una mujer sin miedo": Catalina Saavedra nos cuenta detalles de "Flora"]</ref> * Amalia Kassai.<ref>[https://www.13.cl/programas/helga-y-flora/extras/ser-buena-policia-amalia-kassai-cuenta-los-secretos-de-helga/ "Ser buena policía": Amalia Kassai cuenta los secretos de "Helga"/]</ref> * [[Hernán Contreras]].<ref>[https://www.lacuarta.com/espectaculos/noticia/hernan-contreras-pondra-la-nota-romantica-en-helga-y-flora/487365/ Hernán Contreras: «Creo que va a pasar lo mismo que con Pacto de Sangre»]</ref> * [[Tiago Correa]].<ref>[https://www.latercera.com/culto/2020/04/24/tiago-correa-entre-una-nueva-serie-policial-y-la-casa-de-las-flores/ Tiago Correa: entre una nueva serie policial y La Casa de las Flores]</ref> * Ernesto Meléndez. * [[Daniela Lhorente]].<ref>[https://www.13.cl/programas/helga-y-flora/extras/daniela-lhorente-ursula-es-un-personaje-que-sabe-mucho/ Daniela Lhorente: Úrsula es un personaje “que sabe mucho”]</ref> * [[Alessandra Guerzoni]]. * [[Geraldine Neary]]. * [[Giordano Rossi]]. * Aldo Parodi. * Mario Ossandón. * Daniel Antivilo. * Juan Carlos Maldonado. * [[Ernesto Gutiérrez]]. * Isidora Loyola . * Lisandro Cabascango. * Patricio Riquelme. * [[Ernesto Gutiérrez]] (†). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Mrežna sjedišta === * [https://www.13.cl/programas/helga-y-flora/ www.13.cl – Helga y Flora] (službene stranice) {{es}} * [http://www.imdb.com/title/tt12226556/ IMDb – Helga y Flora] {{es}} [[Kategorija:Kriminalističke serije]] [[Kategorija:Televizija u Čileu]] oe061dq09r4q0xchpu90ghfwlqi50ow 0 678533 7569764 6787115 2026-08-04T17:28:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569764 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime = Hamar | slika =[[File:Dmitri-Markine-Hamer.jpg|300px]] | opis slike = Hamar žene | populacija = 46.532<ref name="2007-census"/> | regije = jugozapadna [[Etiopija]] | jezik = [[Hamer-Banna jezik]] | vjera = [[animizam]] | srodne = }} '''Hamar'''<ref>{{Cite web|last=Productions|first=Excelman|title=Gallery : Africa : Ethiopia : The Hamar People of the Omo Valley - Excelman Productions {{!}} Television Production Services, Field Producer, Line Producer|url=https://www.excelman.jpn.com/en/galerie/afrique/ethiopie-hamar/ethiopie-hamar.html|access-date=2020-06-30|website=Filming in Ethiopia : Gallery : Africa : Ethiopia : The Hamar People of the Omo Valley. Bull Jumping Ceremony, etc.|language=en}}</ref> (ponekad o '''Hamer''' ) je [[Omotski jezici|omotska]] zajednica koja naseljava jugozapadnu [[Etiopija|Etiopiju]]. Žive u [[Woreda|woredi]] [[Hamer (woreda)|Hamer]], plodnom dijelu doline [[Omo|rijeke Omo]], u [[Zona Debub Omo|zoni Debub Omo]], u [[Regija Južnih naroda, narodnosti i etničkih grupa|Regiji Južnih naroda, narodnosti i etničkih grupa]]. Oni su u velikoj mjeri [[Pastoralizam|pastoralisti]], pa njihova kultura daje veliku vrijednost stoci. == Demografija == Prema popisu stanovništva iz 2003. godine, ova etnička grupa obuhvaća 46.532 osobe, od čega oko 10.000 otpada na gradsko stanovništvo. Velika većina (99,13%) živi u [[Regija Južnih naroda, narodnosti i etničkih grupa|Regiji Južnih naroda, narodnosti i etničkih grupa]].<ref name="2007-census">[http://www.csa.gov.et/pdf/Cen2007_firstdraft.pdf 2007 Ethiopian census, first draft] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120604045256/http://www.csa.gov.et/pdf/Cen2007_firstdraft.pdf |date=4. lipnja 2012. }}, Ethiopian Central Statistical Agency (accessed 6 May 2009)</ref> Prema etiopskom nacionalnom popisu stanovništva iz 1994. godine, bilo je 42.838 govornika jezika Hamera i 42.448 osoba koje se se etnički izjasnile kao Hamer, što predstavlja otprilike 0,1% ukupne [[Stanovništvo Etiopije|etiopske populacije]].<ref>Hudson, Grover. ''75 Ethiopian Languages: 19 Cushitic, 20 Nilosaharan, 23 Omotic, 12 Semitic, and 1 Unclassified'', 2005.</ref> [[Datoteka:Hamer_bull_jumping_(6)_(29167685366).jpg|mini|[[Ceremonija preskakanja bikova]]]] Hamar je poznat po svom jedinstvenom običaju "preskakanje bikova", koji predatavlja ritual inicijacije dječaka u muškarce. Prvo, ženska rodbina pleše i pozivaju muškaraca koji su nedavno inicirani da ih [[Bičevanje|bičuju]]. Ovim pokazuje njihovu potporu dječacima koji prolaze inicijaciju, a njihovi ožiljci im daju pravo da biraju za koga će se vjenčati. Dječak mora dvaput pretrčati naprijed-nazad preko leđa niza bikova ili kastriranih volova, a ako ne uspije, biva ismijan.<ref>{{cite news |last1=Wharton |first1=Jane |title=The making of a man: Inside a bull jumping ceremony with Ethiopia's Hamer tribe |url=http://www.express.co.uk/news/world/559757/Hamer-tribe-bull-jumping-ceremony-Omo-Valley-Ethiopia |accessdate=8. ožujka 2016. |publisher=Express (London) |date=22. veljače 2015.}}</ref> Prema riječima pomoćnika administratora Hamer Bena, Atoa Imneta Gashaba, samo sedam članova plemena ikad završilo [[Srednja škola|srednju školu]]. [[Datoteka:Hamer_decoration.JPG|desno|mini|Tipični hamer ukrasi.]] [[Datoteka:Will_you_marry_me%3F.JPG|desno|mini|Hamer ovratnici za udane žene.]] ''[[Mingi]]'', u religiji Hamara i srodnih plemena, je stanje nečistosti ili "ritualne zagađenosti".<ref>''Do the Hamar have a Concept of Honor?'', Ivo Strecker, University of Mainz, {{Citiranje weba |url=http://www.uni-mainz.de/Organisationen/SORC/fileadmin/texts/Do%20the%20Hamar%20have%20a%20Concept%20of%20Honor.pdf |title=Archived copy |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110725090010/http://www.uni-mainz.de/Organisationen/SORC/fileadmin/texts/Do%20the%20Hamar%20have%20a%20Concept%20of%20Honor.pdf |archivedate=25. srpnja 2011. |accessdate=2010-02-19}}</ref> Osoba, često dijete, za koje se smatralo da je ''mingi'', ubija se prisilnim trajnim odvajanjem od plemena tako što se ostavlja sama u [[Džungla|džungli]] ili [[utapanje]]m u rijeci.<ref>{{Citiranje weba |url=http://films.com/title/11795 |title=The Hamar and Karo Tribes: The Search for Mingi |work=Films Media Group |accessdate=20. studenoga 2019.}}</ref> == Poveznice == * [[Hamer-Banna jezik]] == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == *Lydall, Jean, and Ivo Strecker (1979). ''The Hamar of Southern Ethiopia''. In three volumes: v. 1.: Work journal; v. 2: Baldambe explains; v. 3: Conversations in Dambaiti. Arbeiten aus dem Institut fur Volkerkunde der Universitat zu Göttingen, Bd. 12-14. Hohenschaftlarn: Klaus Renner Verlag. {{ISBN|3-87673-063-5}} (v. 1); {{ISBN|3-87673-064-3}} (v. 2); {{ISBN|3-87673-065-1}} (v. 3). *[[Gianni Giansanti|Giansanti, Gianni]] (2004). ''Vanishing Africa''. Text and photographs by Gianni Giansanti; ethnographic introductions by Paolo Novaresio. Prevedeno s talijanskog, s audio CD-om. Vercelli, Italy: White Star. {{ISBN|88-544-0006-8}}. *Strecker, Ivo A. (1988). ''The Social Practice of Symbolization: An Anthropological Analysis''. Monographs on Social Anthropology, no. 60. London; Atlantic Highlands, New Jersey: Athlone Press. {{ISBN|0-485-19557-7}}. == Hamar u filmovima == * 1973. - [[Rijeke pijeska]], Roberta Gardnera, u boji, 83 min * 1994. ''Sweet Sorghum: Kći etnografa sjeća se života u Hamaru, u južnoj Etiopiji'' : film Ive Streckera i Jeana Lydalla i njihove kćeri Kaire Strecker. Proizvodnja IWF-a. Watertown, Massachusetts: Dokumentarni obrazovni resursi, [objavljeno c. 1997.]. VHS. Voditeljica / pripovjedačica, Kaira Strecker; producent, Rolf Husmann. * Izdanje iz 1996. - "Hamarska trilogija." Serija od tri filma Joanne Head i Jean Lydell; distribuira Filmakers Library, NYC. Naslovi u seriji su: ''Žene koje se osmjehuju, Dvije djevojke idu u lov'' i ''Naš način ljubavi''. * 2001 - ''Dukina dilema: posjet Hamaru, Južna Etiopija''. Film Jean Lydall i Kaira Strecker. Watertown, Massachusetts: Dokumentarni obrazovni resursi, objavljen 2004. godine. DVD. Kamera, zvuk i montaža, Kaira Strecker; antropologije i proizvodnje, Jean Lydall. * 2001. - ''Posljednji ratnici: Plemena Hamar i Karo: U potrazi za Mingijem''. A Trans Media produkcija; Južna zvijezda. Princeton, New Jersey: Filmovi za humanističke znanosti. VHS. From The Last Warriors: Sedam plemena na rubu izumiranja. Producent serije / izvršni producent, Michael Willesee Jr .; pisac / redatelj, Ben Ulm. {{ISBN|0-7365-3606-X}} == Diskografija == * 2003 - ''Nyabole: Hamar - Južna Etiopija''. CD. Muzejska zbirka Berlinske serije. Snimljeno između 1970. i 1976. godine, a izvorno objavljeno u LP 1968. Mainz, Njemačka: Wergo. == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * [http://www.bbc.co.uk/tribe/tribes/hamar/index.shtml Hamer stranica] s BBC-a * [http://www.africanholocaust.net/peopleofafrica.htm Ljudi Afrike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130112040124/http://www.africanholocaust.net/peopleofafrica.htm |date=12. siječnja 2013. }} * [https://web.archive.org/web/20060624150332/http://dsc.discovery.com/fansites/goingtribal/episodes/episodes.html?clik=fanmain_leftnav Otkriveni kanal] * [https://www.youtube.com/watch?v=6X1__14KGso Video sa seoskog tržišta Hamer] - [[YouTube]] * [https://www.youtube.com/watch?v=Ct-BDbfxLJE Video skakanja bikova] - [[YouTube]] * [https://web.archive.org/web/20110723182436/http://www.lindawolf.net/hamartribe/ Fotografije snimljene pripadnicima plemena Hamar, veljača 2010] * [http://www.photo.buet.us/galerie.php?galerie=ET_Omo Hamer i ljudi iz doline Omoa (Fotografije Jean Buet)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141222180650/http://photo.buet.us/galerie.php?galerie=ET_Omo |date=22. prosinca 2014. }} [[Kategorija:Etničke grupe Etiopije]] 26vdcm9c3blp50am5r7hqtztndthb6w 10 682400 7569585 6872812 2026-08-04T12:21:31Z Moon1238 258470 7569585 wikitext text/x-wiki <includeonly>{| class="infobox {{#if:{{{datum_izbora|}}}|vevent|}}" style="{{#if:{{{slika_karte|}}}|{{#if:{{{veličina_karte|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{veličina_karte}}}|2}}|px||width:{{Str number/trim|{{{veličina_karte}}}}}{{Str rightc|{{{veličina_karte}}}|2}};}}}}}} font-size: 88%; line-height: 1.5em" |+ class="summary" style="font-size: 125%; font-weight: bold" | {{{naziv_izbora|{{PAGENAME}}}}} {{!}}- {{!}} colspan=4 align=center {{!}} {{#if:{{{slika_zastave|}}}|[[File:{{{slika_zastave}}}|50px|alt=|link=]]<hr />|{{#if:{{{država|}}}|{{#if:{{{godina_zastave|}}}|{{Z|{{{država}}}|godina={{{godina_zastave|}}}|size=50px}}|{{Z|{{{država}}}|veličina=50px}}}}<hr />}}}} {{!}}- {{!}} {{#if:{{{slika_karte|}}}|{{#if:{{{veličina_karte|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{veličina_karte}}}|2}}|px|width="{{Str number/trim|{{{veličina_karte}}}}}"}}|width="300"}}}} colspan=4 {{!}} {| cellspacing="0" cellpadding="0" style="background:transparent; width:100%;" {{!}}style="width: 25%;" align="left" {{!}}{{#if:{{{prethodna_godina|}}}|{{#ifexist:{{{prethodni_izbori|}}}|[[{{{prethodni_izbori}}}|{{{prethodna_godina}}}]]|{{{prethodna_godina}}}}}&nbsp;←<br />}}{{#ifexist:{{{prethodni_posl|{{{prethodni_posl|{{{prethodni_poslanici|}}}}}}}}}|[[{{{prethodni_posl|{{{prethodni_posl|{{{prethodni_poslanici|}}}}}}}}}|members]]{{#if:{{{prethodna_godina|}}}||&nbsp;←}}}} {{!}}style="width: 50%;" align="center" {{!}}{{#if:{{{datum_izbora|}}}|'''{{{datum_izbora}}}'''<br />}}{{#if:{{{elected_mps|}}}|{{{elected_mps}}}}} {{!}}style="width: 25%;" align="right" {{!}}{{#if:{{{sljedeća_godina|}}}|→&nbsp;{{#ifexist:{{{sljedeći_izbori|}}}|[[{{{sljedeći_izbori}}}|{{{sljedeća_godina}}}]]|{{{sljedeća_godina}}}}}<br />}}{{#ifexist:{{{izabrani_posl|{{{izabrani_posl|{{{izabrani_poslanici|}}}}}}}}}|{{#if:{{{sljedeća_godina|}}}||→&nbsp;}}[[{{{izabrani_posl|{{{izabrani_posl|{{{izabrani_poslanici|}}}}}}}}}|members]]}} |} {{!}}- {{!}} {{#if:{{{slika_karte|}}}|{{#if:{{{veličina_karte|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{veličina_karte}}}|2}}|px|width="{{Str number/trim|{{{veličina_karte}}}}}"}}|width="300"}}}} colspan=4 {{!}} {| style="background:transparent; width:100%;" {{#if:{{{stranka1|}}}{{{boja1|}}}{{{boj1|}}}{{{lider1|}}}| {{!}} colspan=4 {{!}} <hr /> {{!}}- }} {{#if:{{{mogući_mandati|}}}| {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = ! {{#if:{{{slika_karte|}}}|{{#if:{{{veličina_karte|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{veličina_karte}}}|2}}|px|width="{{Str number/trim|{{{veličina_karte}}}}}"}}|width="300"}}}} colspan = 4 style="text-align: center" {{!}} <small>{{{mogući_mandati}}}</small>{{#if:{{{mandata_za_većinu|}}}|<br /><small>{{{mandata_za_većinu}}} potrebno mandata for a majority</small>}} {{!}}- {{#if:{{{ankete|}}}| {{!}} colspan=4 style="text-align: center" {{!}} [[{{{ankete}}}|Ankete]] {{!}}- }} | #default = }}| {{#if:{{{ankete|}}}| {{!}} {{!}}{{!}} colspan=3 style="text-align: center" {{!}} [[{{{ankete}}}|Ankete]] {{!}}- }}}} {{#if:{{{izlaznost|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Izlaznost {{!}} colspan=3 style="text-align: center" {{!}} {{{izlaznost}}} {{!}}- }} {{#if:{{{stranka1|}}}|{{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = ! align="left" {{!}} &nbsp; ! style="text-align: center" {{!}} {{#switch:{{{vrsta|}}}|parlamentarni|Parlamentarni=Prva stranka|#default=Većinska stranka}} {{#if:{{{stranka2|}}}|! style="text-align: center" {{!}} {{#switch:{{{vrsta|}}}|parlamentarni|Parlamentarni=Druga stranka|#default=Manjinska stranka}} }} {{#if:{{{stranka3|}}}| ! style="text-align: center" {{!}} {{#switch:{{{vrsta|}}}|parlamentarni|Parlamentarni=Treća stranka|#default=Treća stranka}} }} {{!}}- | #default = }}}}}} {{#if:{{{stranka1|}}}{{{boja1|}}}{{{boj1|}}}|<!-- Images 1, 2, 3 --> {{!}} &nbsp; {{!}} style="text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{boja1|}}}{{{boj1|}}}|<nowiki>#</nowiki>{{{boja1|{{{boj1|}}}}}}|{{#ifeq: {{{boj_stranke{{#if:{{{boja_stranke|}}}|u|}}r}}}|ne|-|{{#ifexist: Template:{{{stranka1|}}}/meta/color|{{Template:{{{stranka1|}}}/meta/color}}|-}}}}}}"{{!}} {{#if:{{{slika1|}}}|{{{slika1}}}}} {{#if:{{{stranka2|}}}{{{boja2|}}}{{{boj2|}}}|{{!}} style="text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{boja2|}}}{{{boj2|}}}|<nowiki>#</nowiki>{{{boja2|{{{boj2|}}}}}}|{{#ifeq: {{{boj_stranke{{#if:{{{boja_stranke|}}}|u|}}r}}}|ne|-|{{#ifexist: Template:{{{stranka2|}}}/meta/color|{{Template:{{{stranka2|}}}/meta/color}}|-}}}}}}"{{!}} {{#if:{{{slika2|}}}|{{{slika2}}}}}}} {{#if:{{{stranka3|}}}{{{boja3|}}}{{{boj3|}}}|{{!}} style="text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{boja3|}}}{{{boj3|}}}|<nowiki>#</nowiki>{{{boja3|{{{boj3|}}}}}}|{{#ifeq: {{{boj_stranke{{#if:{{{boja_stranke|}}}|u|}}r}}}|ne|-|{{#ifexist: Template:{{{stranka3|}}}/meta/color|{{Template:{{{stranka3|}}}/meta/color}}|-}}}}}}"{{!}} {{#if:{{{slika3|}}}|{{{slika3}}} }} }} {{!}}- }} {{#if:{{{nominee1|}}}{{{kandidat1|}}}|<!-- Predsjednički kandidat 1, 2, 3 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = ! width="75" style="text-align: left" {{!}}{{#if:{{{nominee1|}}}|Kandidat|Kandidat}} {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{nominee1|{{{kandidat1|}}} }}}{{#if:{{{nominee2|}}}{{{kandidat2|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{nominee2|{{{kandidat2|}}} }}} }}{{#if:{{{nominee3|}}}{{{kandidat3|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{nominee3|{{{kandidat3|}}} }}} }} {{!}}- | #default = }} }} {{#if:{{{lider1|}}}|<!-- Predsjednik stranke 1, 2, 3 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = ! width="75" style="text-align: left" {{!}} Lider {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{lider1}}}{{#if:{{{lider2|}}}|{{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{lider2}}} }}{{#if:{{{lider3|}}}|{{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{lider3}}} }} {{!}}- | #default = }} }} {{#if:{{{stranka1|}}}|<!-- Party name 1, 2, 3 --> ! width="75" style="text-align: left" {{!}} Stranka {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{#ifeq: {{{naziv_stranke}}}|ne|{{{stranka1}}}|{{{stranka1}}}}} {{#if:{{{stranka2|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{#ifeq: {{{naziv_stranke}}}|ne|{{{stranka2}}}|{{{stranka2}}}}} }} {{#if:{{{stranka3|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{#ifeq: {{{naziv_stranke}}}|ne|{{{stranka3}}}|{{{stranka3}}}}} }} {{!}}- }} {{#if:{{{koalicija1|}}}|<!-- Naziv koalicije 1, 2, 3 --> ! style="text-align: left" {{!}} Koalicija {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{#switch:{{{naziv_koalicije|}}}| no={{#if:{{{koalicija1|}}}|{{{koalicija1}}} }}| #default= {{#ifeq: {{{naziv_koalicije}}}|ne|{{{koalicija1}}}|[[{{{koalicija1}}}|{{Template: {{{koalicija1}}}/meta/shortname}}]]}} }} {{#if:{{{koalicija2|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{#switch:{{{naziv_koalicije|}}}| no={{#if:{{{koalicija2|}}}|{{{koalicija2}}} }}| #default= {{#ifeq: {{{naziv_koalicije}}}|ne|{{{koalicija2}}}|[[{{{koalicija2}}}|{{Template: {{{koalicija2}}}/meta/shortname}}]]}} }} }} {{#if:{{{koalicija3|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{#switch:{{{naziv_koalicije|}}}| no={{#if:{{{koalicija3|}}}|{{{koalicija3}}} }}| #default= {{#ifeq: {{{naziv_koalicije}}}|ne|{{{koalicija3}}}|[[{{{koalicija3}}}|{{Template: {{{koalicija3}}}/meta/shortname}}]]}} }} }} {{!}}- }} {{#if:{{{matična_država1|}}}|<!-- matična država 1, 2, 3 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = ! style="text-align: left" {{!}} Matična država {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{matična_država1}}}{{#if:{{{matična_država2|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{matična_država2}}} }}{{#if:{{{matična_država3|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{matična_država3}}} }} {{!}}- | #default = }} }} <!-- sukandidat 1, 2, 3 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#if:{{{sukandidat1|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Sukandidat {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{sukandidat1}}}{{#if:{{{sukandidat2|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{sukandidat2}}}}}{{#if:{{{sukandidat3|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{sukandidat3}}}}} }} | #default = }} |-<!-- kolegij glasovao 1, 2, 3 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{kolegij_glasovao1|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Elektorski glasovi {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{kolegij_glasovao1}}}{{#if:{{{kolegij_glasovao2|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{kolegij_glasovao2}}}}}{{#if:{{{kolegij_glasovao3|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{kolegij_glasovao3}}}}} }} }} | #default = }} |-<!-- osvojenih država 1, 2, 3 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{osvojenih_država1|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Osvojenih država {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{osvojenih_država1}}}{{#if:{{{osvojenih_država2|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{osvojenih_država2}}}}}{{#if:{{{osvojenih_država3|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{osvojenih_država3}}}}} }} }} | #default = }} |-<!-- lider od 1, 2, 3 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#if:{{{lider_od1|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Lider od {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{lider_od1}}}{{#if:{{{lider_od2|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{lider_od2}}}}}{{#if:{{{lider_od3|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{lider_od3}}}}} }} | #default = }} |-<!-- liderovi mandati 1, 2, 3 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#if:{{{liderov_mandat1|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Liderovi mandati {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{liderov_mandat1}}}{{#if:{{{liderov_mandat2|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{liderov_mandat2}}}}}{{#if:{{{liderov_mandat3|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{liderov_mandat3}}}}} }} | #default = }} |-<!-- prethodni izbori 1, 2, 3 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#if:{{{prethodni_izbori1|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Prethodni izbori {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{prethodni_izbori1}}}{{#if:{{{prethodni_izbori2|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{prethodni_izbori2}}}}}{{#if:{{{prethodni_izbori3|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{prethodni_izbori3}}}}} }} | #default = }} |-<!-- prethodni mandati 1, 2, 3 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#if:{{{prethodni_mandati1|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|Trenutni mandati|Prethodni mandati}} {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{prethodni_mandati1}}}{{#if:{{{prethodni_mandati2|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{prethodni_mandati2}}}}}{{#if:{{{prethodni_mandati3|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{prethodni_mandati3}}}}} }} | #default = }} |-<!-- potrebno mandata 1, 2, 3 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{potrebno_mandata1|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Potrebno mandata {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{potrebno_mandata1}}} {{#if:{{{potrebno_mandata2|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{potrebno_mandata2}}}}} {{#if:{{{potrebno_mandata3|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{potrebno_mandata3}}}}} }} }} | #default = }} |-<!-- mandati 1, 2, 3 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{mandati1|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Osvojeni mandati {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{mandati1}}}{{#if:{{{mandati2|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{mandati2}}}}}{{#if:{{{mandati3|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{mandati3}}}}} }} }} | #default = }} |-<!-- mandati nakon izbora 1, 2, 3 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{mandata_nakon_izbora1|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Mandata nakon izbora {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{mandata_nakon_izbora1}}}{{#if:{{{mandata_nakon_izbora2|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{mandata_nakon_izbora2}}}}}{{#if:{{{mandata_nakon_izbora3|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{mandata_nakon_izbora3}}}}} }} }} | #default = }} |-<!-- promjena u broju mandata 1, 2, 3 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{promjena_u_br_mandata1|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Promjena u broju mandata {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{promjena_u_br_mandata1}}}{{#if:{{{promjena_u_br_mandata2|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{promjena_u_br_mandata2}}}}}{{#if:{{{promjena_u_br_mandata3|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{promjena_u_br_mandata3}}}}} }} }} | #default = }} |-<!-- broj glasova 1, 2, 3 --> {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{broj_glasova1|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Broj glasova {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{broj_glasova1}}}{{#if:{{{broj_glasova2|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{broj_glasova2}}}}}{{#if:{{{broj_glasova3|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{broj_glasova3}}}}} }} }} |-<!-- postotak 1, 2, 3 --> {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{postotak1|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Postotak glasova {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{postotak1}}}{{#if:{{{postotak2|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{postotak2}}}}}{{#if:{{{postotak3|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{postotak3}}}}} }} }} |-<!-- zaokret 1, 2, 3 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{zaokret1|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Zaokret {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{zaokret1}}}{{#if:{{{zaokret2|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{zaokret2}}}}}{{#if:{{{zaokret3|}}}| {{!!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{zaokret3}}}}} }} }} | #default = }} {{#if:{{{ankete|}}}|| {{!}}-<!-- Predsjednički poll nominee 1, 2, 3 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee1|}}}|nominee|kandidat}}1|}}}| ! colspan=4 {{!}} Ankete }} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee1|}}}|nominee|kandidat}}1|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa1_datum{{#if:{{{anketa1_datum1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{anketa1_izvor|}}}{{{anketa1_izvor1|}}}| [{{{anketa1_izvor{{#if:{{{anketa1_izvor1|}}}|1|}}}}}]}}}} {{#if:{{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee1|}}}|nominee|kandidat}}1|}}}| {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee1|}}}|nominee|kandidat}}1}}}}} {{#if:{{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee2|}}}|nominee|kandidat}}2|}}}| {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee2|}}}|nominee|kandidat}}2}}}}} {{#if:{{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee3|}}}|nominee|kandidat}}3|}}}| {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee3|}}}|nominee|kandidat}}3}}}}} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa_{{#if:{{{anketa_nominee1|}}}|nominee|kandidat}}1|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa_datum{{#if:{{{anketa_datum1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{anketa_izvor|}}}{{{anketa_izvor1|}}}| [{{{anketa_izvor{{#if:{{{anketa_izvor1|}}}|1|}}}}}]}}}} {{#if:{{{anketa_{{#if:{{{anketa_nominee1|}}}|nominee|kandidat}}1|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa_{{#if:{{{anketa_nominee1|}}}|nominee|kandidat}}1}}}}} {{#if:{{{anketa_{{#if:{{{anketa_nominee2|}}}|nominee|kandidat}}2|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa_{{#if:{{{anketa_nominee2|}}}|nominee|kandidat}}2}}}}} {{#if:{{{anketa_{{#if:{{{anketa_nominee3|}}}|nominee|kandidat}}3|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa_{{#if:{{{anketa_nominee3|}}}|nominee|kandidat}}3}}}}} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa3_{{#if:{{{anketa3_nominee1|}}}|nominee|kandidat}}1|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa3_datum{{#if:{{{anketa3_datum1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{anketa3_izvor|}}}{{{anketa3_izvor1|}}}| [{{{anketa3_izvor{{#if:{{{anketa3_izvor1|}}}|1|}}}}}]}}}} {{#if:{{{anketa3_{{#if:{{{anketa3_nominee1|}}}|nominee|kandidat}}1|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa3_{{#if:{{{anketa3_nominee1|}}}|nominee|kandidat}}1}}}}} {{#if:{{{anketa3_{{#if:{{{anketa3_nominee2|}}}|nominee|kandidat}}2|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa3_{{#if:{{{anketa3_nominee2|}}}|nominee|kandidat}}2}}}}} {{#if:{{{anketa3_{{#if:{{{anketa3_nominee3|}}}|nominee|kandidat}}3|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa3_{{#if:{{{anketa3_nominee3|}}}|nominee|kandidat}}3}}}}} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa4_{{#if:{{{anketa4_nominee1|}}}|nominee|kandidat}}1|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa4_datum{{#if:{{{anketa4_datum1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{anketa4_izvor|}}}{{{anketa4_izvor1|}}}| [{{{anketa4_izvor{{#if:{{{anketa4_izvor1|}}}|1|}}}}}]}}}} {{#if:{{{anketa4_{{#if:{{{anketa4_nominee1|}}}|nominee|kandidat}}1|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa4_{{#if:{{{anketa4_nominee1|}}}|nominee|kandidat}}1}}}}} {{#if:{{{anketa4_{{#if:{{{anketa4_nominee2|}}}|nominee|kandidat}}2|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa4_{{#if:{{{anketa4_nominee2|}}}|nominee|kandidat}}2}}}}} {{#if:{{{anketa4_{{#if:{{{anketa4_nominee3|}}}|nominee|kandidat}}3|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa4_{{#if:{{{anketa4_nominee3|}}}|nominee|kandidat}}3}}}}} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa5_{{#if:{{{anketa5_nominee1|}}}|nominee|kandidat}}1|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa5_datum{{#if:{{{anketa5_datum1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{anketa5_izvor|}}}{{{anketa5_izvor1|}}}| [{{{anketa5_izvor{{#if:{{{anketa5_izvor1|}}}|1|}}}}}]}}}} {{#if:{{{anketa5_{{#if:{{{anketa5_nominee1|}}}|nominee|kandidat}}1|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa5_{{#if:{{{anketa5_nominee1|}}}|nominee|kandidat}}1}}}}} {{#if:{{{anketa5_{{#if:{{{anketa5_nominee2|}}}|nominee|kandidat}}2|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa5_{{#if:{{{anketa5_nominee2|}}}|nominee|kandidat}}2}}}}} {{#if:{{{anketa5_{{#if:{{{anketa5_nominee3|}}}|nominee|kandidat}}3|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa5_{{#if:{{{anketa5_nominee3|}}}|nominee|kandidat}}3}}}}} }} | #default = }} {{!}}-<!-- zakonodavni poll nominee 1, 2, 3 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa1_stranka1|}}}| ! colspan=4 {{!}} Ankete }} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa1_stranka1|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa1_datum{{#if:{{{anketa1_datum1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{anketa1_izvor|}}}{{{anketa1_izvor1|}}}| [{{{anketa1_izvor{{#if:{{{anketa1_izvor1|}}}|1|}}}}}]}} {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa1_stranka1}}} {{#if:{{{anketa1_stranka2|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa1_stranka2}}}}} {{#if:{{{anketa1_stranka3|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa1_stranka3}}}}} }} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa_stranka1|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa_datum{{#if:{{{anketa_datum1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{anketa_izvor|}}}{{{anketa_izvor1|}}}| [{{{anketa_izvor{{#if:{{{anketa_izvor1|}}}|1|}}}}}]}} {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa_stranka1}}} {{#if:{{{anketa_stranka2|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa_stranka2}}}}} {{#if:{{{anketa_stranka3|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa_stranka3}}}}} }} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa3_stranka1|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa3_datum{{#if:{{{anketa3_datum1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{anketa3_izvor|}}}{{{anketa3_izvor1|}}}| [{{{anketa3_izvor{{#if:{{{anketa3_izvor1|}}}|1|}}}}}]}} {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa3_stranka1}}} {{#if:{{{anketa3_stranka2|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa3_stranka2}}}}} {{#if:{{{anketa3_stranka3|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa3_stranka3}}}}} }} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa4_stranka1|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa4_datum{{#if:{{{anketa4_datum1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{anketa4_izvor|}}}{{{anketa4_izvor1|}}}| [{{{anketa4_izvor{{#if:{{{anketa4_izvor1|}}}|1|}}}}}]}} {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa4_stranka1}}} {{#if:{{{anketa4_stranka2|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa4_stranka2}}}}} {{#if:{{{anketa4_stranka3|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa4_stranka3}}}}} }} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa5_stranka1|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa5_datum{{#if:{{{anketa5_datum1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{anketa5_izvor|}}}{{{anketa5_izvor1|}}}| [{{{anketa5_izvor{{#if:{{{anketa5_izvor1|}}}|1|}}}}}]}} {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa5_stranka1}}} {{#if:{{{anketa5_stranka2|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa5_stranka2}}}}} {{#if:{{{anketa5_stranka3|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa5_stranka3}}}}} }} }} | #default = }}}} |-<!-- Blank field 1, 2, 3 --> {{#if:{{{1prazno|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} {{{1prazno}}} {{#if:{{{1podaci1|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{1podaci1}}}}} {{#if:{{{1podaci2|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{1podaci2}}}}} {{#if:{{{1podaci3|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{1podaci3}}}}} }} {{#if:{{{2prazno|}}}| {{!}}- ! style="text-align: left" {{!}} {{{2prazno}}} {{#if:{{{2podaci1|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{2podaci1}}}}} {{#if:{{{2podaci2|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{2podaci2}}}}} {{#if:{{{2podaci3|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{2podaci3}}}}} }} {{#if:{{{3prazno|}}}| {{!}}- ! style="text-align: left" {{!}} {{{3prazno}}} {{#if:{{{3podaci1|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{3podaci1}}}}} {{#if:{{{3podaci2|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{3podaci2}}}}} {{#if:{{{3podaci3|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{3podaci3}}}}} }} {{#if:{{{4prazno|}}}| {{!}}- ! style="text-align: left" {{!}} {{{4prazno}}} {{#if:{{{4podaci1|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{4podaci1}}}}} {{#if:{{{4podaci2|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{4podaci2}}}}} {{#if:{{{4podaci3|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{4podaci3}}}}} }} {{#if:{{{5prazno|}}}| {{!}}- ! style="text-align: left" {{!}} {{{5prazno}}} {{#if:{{{5podaci1|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{5podaci1}}}}} {{#if:{{{5podaci2|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{5podaci2}}}}} {{#if:{{{5podaci3|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{5podaci3}}}}} }} {{#if:{{{6prazno|}}}| {{!}}- ! style="text-align: left" {{!}} {{{6prazno}}} {{#if:{{{6podaci1|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{6podaci1}}}}} {{#if:{{{6podaci2|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{6podaci2}}}}} {{#if:{{{6podaci3|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{6podaci3}}}}} }} |- {{#if:{{{stranka4|}}}{{{color4|}}}{{{boj4|}}}{{{lider4|}}}| {{!}} colspan=4 {{!}} <hr /> {{!}}- }} {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da||{{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#if:{{{stranka4|}}}| ! align="left" {{!}} &nbsp; {{#if:{{{stranka4|}}}|! style="text-align: center" {{!}} {{#if:{{{stranka3|}}}|Četrta stranka|Tretja stranka}} }} {{#if:{{{stranka5|}}}|! style="text-align: center" {{!}} {{#if:{{{stranka3|}}}|Peta stranka|Četrta stranka}} }} {{#if:{{{stranka6|}}}|! style="text-align: center" {{!}} {{#if:{{{stranka3|}}}|Šesta stranka|Peta stranka}} }} }} | #default = }}}} {{#if:{{{stranka4|}}}{{{color4|}}}{{{boj4|}}}|<!-- Images 4, 5, 6 --> {{!}}- ! &nbsp; {{!}} style="text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color4|}}}{{{boj4|}}}|<nowiki>#</nowiki>{{{color4|{{{boj4|}}}}}}|{{#ifeq: {{{boj_stranke{{#if:{{{boja_stranke|}}}|u|}}r}}}|ne|-|{{#ifexist: Template:{{{stranka4|}}}/meta/color|{{Template:{{{stranka4|}}}/meta/color}}|-}}}}}}"{{!}} {{#if:{{{image4|}}}|{{{image4}}}}} {{#if:{{{stranka5|}}}{{{color5|}}}{{{boj5|}}}|{{!}} style="text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color5|}}}{{{boj5|}}}|<nowiki>#</nowiki>{{{color5|{{{boj5|}}}}}}|{{#ifeq: {{{boj_stranke{{#if:{{{boja_stranke|}}}|u|}}r}}}|ne|-|{{#ifexist: Template:{{{stranka5|}}}/meta/color|{{Template:{{{stranka5|}}}/meta/color}}|-}}}}}}"{{!}} {{#if:{{{image5|}}}|{{{image5}}}}}}} {{#if:{{{stranka6|}}}{{{color6|}}}{{{boj6|}}}|{{!}} style="text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color6|}}}{{{boj6|}}}|<nowiki>#</nowiki>{{{color6|{{{boj6|}}}}}}|{{#ifeq: {{{boj_stranke{{#if:{{{boja_stranke|}}}|u|}}r}}}|ne|-|{{#ifexist: Template:{{{stranka6|}}}/meta/color|{{Template:{{{stranka6|}}}/meta/color}}|-}}}}}}"{{!}} {{#if:{{{image6|}}}|{{{image6}}}}}}} }} |-<!-- Predsjednički kandidat 4, 5, 6 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#if:{{{nominee4|}}}{{{kandidat4|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} {{#if:{{{nominee4|}}}|Kandidat|Kandidat}}}} {{#if:{{{nominee4|}}}{{{kandidat4|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{nominee4|{{{kandidat4|}}}}}}}} {{#if:{{{nominee5|}}}{{{kandidat5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{nominee5|{{{kandidat5|}}}}}}}} {{#if:{{{nominee6|}}}{{{kandidat6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{nominee6|{{{kandidat6|}}}}}}}} | #default = }} |-<!-- Predsjednik stranke 4, 5, 6 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#if:{{{lider4|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Lider {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{lider4}}} {{#if:{{{lider5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{lider5}}}}} {{#if:{{{lider6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{lider6}}}}} }} | #default = }} |-<!-- Party name 4, 5, 6 --> {{#if:{{{stranka4|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Stranka }} {{#if:{{{stranka4|}}}| {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{#ifeq: {{{naziv_stranke}}}|ne|{{{stranka4}}}|{{{stranka4}}}}} }} {{#if:{{{stranka5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{#ifeq: {{{naziv_stranke}}}|ne|{{{stranka5}}}|{{{stranka5}}}}} }} {{#if:{{{stranka6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{#ifeq: {{{naziv_stranke}}}|ne|{{{stranka6}}}|{{{stranka6}}}}} }} |- {{#if:{{{koalicija4|}}}|<!-- Naziv koalicije 4, 5, 6 --> ! style="text-align: left" {{!}} Koalicija {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{#switch:{{{naziv_koalicije|}}}| no={{#if:{{{koalicija4|}}}|{{{koalicija4}}} }}| #default= {{#ifeq: {{{naziv_koalicije}}}|ne|{{{koalicija4}}}|[[{{{koalicija4}}}|{{Template: {{{koalicija4}}}/meta/shortname}}]]}} }} {{#if:{{{koalicija5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{#switch:{{{naziv_koalicije|}}}| no={{#if:{{{koalicija5|}}}|{{{koalicija5}}} }}| #default= {{#ifeq: {{{naziv_koalicije}}}|ne|{{{koalicija5}}}|[[{{{koalicija5}}}|{{Template: {{{koalicija5}}}/meta/shortname}}]]}} }} }} {{#if:{{{koalicija6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{#switch:{{{naziv_koalicije|}}}| no={{#if:{{{koalicija6|}}}|{{{koalicija6}}} }}| #default= {{#ifeq: {{{naziv_koalicije}}}|ne|{{{koalicija6}}}|[[{{{koalicija6}}}|{{Template: {{{koalicija6}}}/meta/shortname}}]]}} }} }} {{!}}- }} <!-- matična država 4, 5, 6 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#if:{{{matična_država4|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Matična država {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{matična_država4}}} {{#if:{{{matična_država5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{matična_država5}}}}} {{#if:{{{matična_država6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{matična_država6}}}}} }} | #default = }} |-<!-- sukandidat 4, 5, 6 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#if:{{{sukandidat4|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Sukandidat {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{sukandidat4}}} {{#if:{{{sukandidat5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{sukandidat5}}}}} {{#if:{{{sukandidat6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{sukandidat6}}}}} }} | #default = }} |-<!-- kolegij glasovao 4, 5, 6 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{kolegij_glasovao4|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Kolegij glasovao {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{kolegij_glasovao4}}} {{#if:{{{kolegij_glasovao5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{kolegij_glasovao5}}}}} {{#if:{{{kolegij_glasovao6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{kolegij_glasovao6}}}}} }} }} | #default = }} |-<!-- osvojenih država 4, 5, 6 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{osvojenih_država4|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Osvojenih država {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{osvojenih_država4}}} {{#if:{{{osvojenih_država5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{osvojenih_država5}}}}} {{#if:{{{osvojenih_država6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{osvojenih_država6}}}}} }} }} | #default = }} |-<!-- lider od 4, 5, 6 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#if:{{{lider_od4|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Lider od {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{lider_od4}}} {{#if:{{{lider_od5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{lider_od5}}}}} {{#if:{{{lider_od6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{lider_od6}}}}} }} | #default = }} |-<!-- liderovi mandati 4, 5, 6 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#if:{{{liderov_mandat4|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Liderovi mandati {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{liderov_mandat4}}} {{#if:{{{liderov_mandat5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{liderov_mandat5}}}}} {{#if:{{{liderov_mandat6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{liderov_mandat6}}}}} }} | #default = }} |-<!-- prethodni izbori 4, 5, 6 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#if:{{{prethodni_izbori4|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Prethodni izbori {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{prethodni_izbori4}}} {{#if:{{{prethodni_izbori5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{prethodni_izbori5}}}}} {{#if:{{{prethodni_izbori6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{prethodni_izbori6}}}}} }} | #default = }} |-<!-- prethodni mandati 4, 5, 6 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#if:{{{prethodni_mandati4|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|Trenutni mandati|Prethodni mandati}} {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{prethodni_mandati4}}} {{#if:{{{prethodni_mandati5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{prethodni_mandati5}}}}} {{#if:{{{prethodni_mandati6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{prethodni_mandati6}}}}} }} | #default = }} |-<!-- potrebno mandata 4, 5, 6 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{potrebno_mandata4|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Potrebno mandata {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{potrebno_mandata4}}} {{#if:{{{potrebno_mandata5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{potrebno_mandata5}}}}} {{#if:{{{potrebno_mandata6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{potrebno_mandata6}}}}} }} }} | #default = }} |-<!-- mandati 4, 5, 6 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{mandati4|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Mandata {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{mandati4}}} {{#if:{{{mandati5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{mandati5}}}}} {{#if:{{{mandati6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{mandati6}}}}} }} }} | #default = }} |-<!-- mandati nakon izbora 4, 5, 6 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{mandata_nakon_izbora4|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Mandata nakon izbora {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{mandata_nakon_izbora4}}} {{#if:{{{mandata_nakon_izbora5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{mandata_nakon_izbora5}}}}} {{#if:{{{mandata_nakon_izbora6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{mandata_nakon_izbora6}}}}} }} }} | #default = }} |-<!-- promjena u broju mandata 4, 5, 6 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{promjena_u_br_mandata4|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Promjena u broju mandata {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{promjena_u_br_mandata4}}} {{#if:{{{promjena_u_br_mandata5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{promjena_u_br_mandata5}}}}} {{#if:{{{promjena_u_br_mandata6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{promjena_u_br_mandata6}}}}} }} }} | #default = }} |-<!-- broj glasova 4, 5, 6 --> {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{broj_glasova4|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Broj glasova {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{broj_glasova4}}} {{#if:{{{broj_glasova5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{broj_glasova5}}}}} {{#if:{{{broj_glasova6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{broj_glasova6}}}}} }} }} |-<!-- postotak 4, 5, 6 --> {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{postotak4|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Postotak {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{postotak4}}} {{#if:{{{postotak5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{postotak5}}}}} {{#if:{{{postotak6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{postotak6}}}}} }} }} |-<!-- zaokret 4, 5, 6 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{zaokret4|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Zaokret {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{zaokret4}}} {{#if:{{{zaokret5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{zaokret5}}}}} {{#if:{{{zaokret6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{zaokret6}}}}} }} }} | #default = }} {{#if:{{{ankete|}}}|| {{!}}-<!-- Predsjednički poll nominee 4, 5, 6 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee4|}}}|nominee|kandidat}}4|}}}| ! colspan=4 {{!}} Ankete }} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee4|}}}|nominee|kandidat}}4|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa1_datum{{#if:{{{anketa1_datum2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{anketa1_izvor|}}}{{{anketa1_izvor2|}}}| [{{{anketa1_izvor{{#if:{{{anketa1_izvor2|}}}|2|}}}}}]}}}} {{#if:{{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee4|}}}|nominee|kandidat}}4|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee4|}}}|nominee|kandidat}}4}}}}} {{#if:{{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee5|}}}|nominee|kandidat}}5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee5|}}}|nominee|kandidat}}5}}}}} {{#if:{{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee6|}}}|nominee|kandidat}}6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee6|}}}|nominee|kandidat}}6}}}}} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa_{{#if:{{{anketa_nominee4|}}}|nominee|kandidat}}4|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa_datum{{#if:{{{anketa_datum2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{anketa_izvor|}}}{{{anketa_izvor2|}}}| [{{{anketa_izvor{{#if:{{{anketa_izvor2|}}}|2|}}}}}]}}}} {{#if:{{{anketa_{{#if:{{{anketa_nominee4|}}}|nominee|kandidat}}4|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa_{{#if:{{{anketa_nominee4|}}}|nominee|kandidat}}4}}}}} {{#if:{{{anketa_{{#if:{{{anketa_nominee5|}}}|nominee|kandidat}}5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa_{{#if:{{{anketa_nominee5|}}}|nominee|kandidat}}5}}}}} {{#if:{{{anketa_{{#if:{{{anketa_nominee6|}}}|nominee|kandidat}}6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa_{{#if:{{{anketa_nominee6|}}}|nominee|kandidat}}6}}}}} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa3_{{#if:{{{anketa3_nominee4|}}}|nominee|kandidat}}4|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa3_datum{{#if:{{{anketa3_datum2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{anketa3_izvor|}}}{{{anketa3_izvor2|}}}| [{{{anketa3_izvor{{#if:{{{anketa3_izvor2|}}}|2|}}}}}]}}}} {{#if:{{{anketa3_{{#if:{{{anketa3_nominee4|}}}|nominee|kandidat}}4|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa3_{{#if:{{{anketa3_nominee4|}}}|nominee|kandidat}}4}}}}} {{#if:{{{anketa3_{{#if:{{{anketa3_nominee5|}}}|nominee|kandidat}}5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa3_{{#if:{{{anketa3_nominee5|}}}|nominee|kandidat}}5}}}}} {{#if:{{{anketa3_{{#if:{{{anketa3_nominee6|}}}|nominee|kandidat}}6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa3_{{#if:{{{anketa3_nominee6|}}}|nominee|kandidat}}6}}}}} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa4_{{#if:{{{anketa4_nominee4|}}}|nominee|kandidat}}4|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa4_datum{{#if:{{{anketa4_datum2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{anketa4_izvor|}}}{{{anketa4_izvor2|}}}| [{{{anketa4_izvor{{#if:{{{anketa4_izvor2|}}}|2|}}}}}]}}}} {{#if:{{{anketa4_{{#if:{{{anketa4_nominee4|}}}|nominee|kandidat}}4|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa4_{{#if:{{{anketa4_nominee4|}}}|nominee|kandidat}}4}}}}} {{#if:{{{anketa4_{{#if:{{{anketa4_nominee5|}}}|nominee|kandidat}}5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa4_{{#if:{{{anketa4_nominee5|}}}|nominee|kandidat}}5}}}}} {{#if:{{{anketa4_{{#if:{{{anketa4_nominee6|}}}|nominee|kandidat}}6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa4_{{#if:{{{anketa4_nominee6|}}}|nominee|kandidat}}6}}}}} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa5_{{#if:{{{anketa5_nominee4|}}}|nominee|kandidat}}4|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa5_datum{{#if:{{{anketa5_datum2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{anketa5_izvor|}}}{{{anketa5_izvor2|}}}| [{{{anketa5_izvor{{#if:{{{anketa5_izvor2|}}}|2|}}}}}]}}}} {{#if:{{{anketa5_{{#if:{{{anketa5_nominee4|}}}|nominee|kandidat}}4|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa5_{{#if:{{{anketa5_nominee4|}}}|nominee|kandidat}}4}}}}} {{#if:{{{anketa5_{{#if:{{{anketa5_nominee5|}}}|nominee|kandidat}}5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa5_{{#if:{{{anketa5_nominee5|}}}|nominee|kandidat}}5}}}}} {{#if:{{{anketa5_{{#if:{{{anketa5_nominee6|}}}|nominee|kandidat}}6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa5_{{#if:{{{anketa5_nominee6|}}}|nominee|kandidat}}6}}}}} }} | #default = }} {{!}}-<!-- zakonodavni poll nominee 4, 5, 6 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa1_stranka4|}}}| ! colspan=4 {{!}} Ankete }} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa1_stranka4|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa1_datum{{#if:{{{anketa1_datum2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{anketa1_izvor|}}}{{{anketa1_izvor2|}}}| [{{{anketa1_izvor{{#if:{{{anketa1_izvor2|}}}|2|}}}}}]}} {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa1_stranka4}}} {{#if:{{{anketa1_stranka5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa1_stranka5}}}}} {{#if:{{{anketa1_stranka6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa1_stranka6}}}}} }} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa_stranka4|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa_datum{{#if:{{{anketa_datum2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{anketa_izvor|}}}{{{anketa_izvor2|}}}| [{{{anketa_izvor{{#if:{{{anketa_izvor2|}}}|2|}}}}}]}} {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa_stranka4}}} {{#if:{{{anketa_stranka5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa_stranka5}}}}} {{#if:{{{anketa_stranka6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa_stranka6}}}}} }} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa3_stranka4|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa3_datum{{#if:{{{anketa3_datum2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{anketa3_izvor|}}}{{{anketa3_izvor2|}}}| [{{{anketa3_izvor{{#if:{{{anketa3_izvor2|}}}|2|}}}}}]}} {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa3_stranka4}}} {{#if:{{{anketa3_stranka5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa3_stranka5}}}}} {{#if:{{{anketa3_stranka6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa3_stranka6}}}}} }} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa4_stranka4|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa4_datum{{#if:{{{anketa4_datum2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{anketa4_izvor|}}}{{{anketa4_izvor2|}}}| [{{{anketa4_izvor{{#if:{{{anketa4_izvor2|}}}|2|}}}}}]}} {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa4_stranka4}}} {{#if:{{{anketa4_stranka5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa4_stranka5}}}}} {{#if:{{{anketa4_stranka6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa4_stranka6}}}}} }} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa5_stranka4|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa5_datum{{#if:{{{anketa5_datum2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{anketa5_izvor|}}}{{{anketa5_izvor2|}}}| [{{{anketa5_izvor{{#if:{{{anketa5_izvor2|}}}|2|}}}}}]}} {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa5_stranka4}}} {{#if:{{{anketa5_stranka5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa5_stranka5}}}}} {{#if:{{{anketa5_stranka6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa5_stranka6}}}}} }} }} | #default = }}}} |-<!-- Blank field 4, 5, 6 --> {{#if:{{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{{stranka4|}}}}}{{{nominee4|}}}{{{kandidat4|}}}| {{#if:{{{1prazno|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} {{{1prazno}}} {{#if:{{{1podaci4|}}}| {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{1podaci4}}}}} {{#if:{{{1podaci5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{1podaci5}}}}} {{#if:{{{1podaci6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{1podaci6}}}}} }} {{#if:{{{2prazno|}}}| {{!}}- ! style="text-align: left" {{!}} {{{2prazno}}} {{#if:{{{2podaci4|}}}| {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{2podaci4}}}}} {{#if:{{{2podaci5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{2podaci5}}}}} {{#if:{{{2podaci6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{2podaci6}}}}} }} {{#if:{{{3prazno|}}}| {{!}}- ! style="text-align: left" {{!}} {{{3prazno}}} {{#if:{{{3podaci4|}}}| {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{3podaci4}}}}} {{#if:{{{3podaci5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{3podaci5}}}}} {{#if:{{{3podaci6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{3podaci6}}}}} }} {{#if:{{{4prazno|}}}| {{!}}- ! style="text-align: left" {{!}} {{{4prazno}}} {{#if:{{{4podaci4|}}}| {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{4podaci4}}}}} {{#if:{{{4podaci5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{4podaci5}}}}} {{#if:{{{4podaci6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{4podaci6}}}}} }} {{#if:{{{5prazno|}}}| {{!}}- ! style="text-align: left" {{!}} {{{5prazno}}} {{#if:{{{5podaci4|}}}| {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{5podaci4}}}}} {{#if:{{{5podaci5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{5podaci5}}}}} {{#if:{{{5podaci6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{5podaci6}}}}} }} {{#if:{{{6prazno|}}}| {{!}}- ! style="text-align: left" {{!}} {{{6prazno}}} {{#if:{{{6podaci4|}}}| {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{6podaci4}}}}} {{#if:{{{6podaci5|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{6podaci5}}}}} {{#if:{{{6podaci6|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{6podaci6}}}}} }}}} |- {{#if:{{{stranka7|}}}{{{color7|}}}{{{boj7|}}}{{{lider7|}}}| {{!}} colspan=4 {{!}} <hr /> {{!}}- }} {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da||{{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#if:{{{stranka7|}}}| ! align="left" {{!}} &nbsp; {{#if:{{{stranka7|}}}|! style="text-align: center" {{!}} {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{stranka3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{stranka6|}}}|1|0}}}}|0=Peta stranka|1=Šesta stranka|2=Sedma stranka}} }} {{#if:{{{stranka8|}}}|! style="text-align: center" {{!}} {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{stranka3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{stranka6|}}}|1|0}}}}|0=Šesta stranka|1=Sedma stranka|2=Osma stranka}} }} {{#if:{{{stranka9|}}}|! style="text-align: center" {{!}} {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{stranka3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{stranka6|}}}|1|0}}}}|0=Sedma stranka|1=Osma stranka|2=Deveta stranka}} }} }} | #default = }}}} {{#if:{{{stranka7|}}}{{{color7|}}}{{{boj7|}}}|<!-- Images 7, 8, 9 --> {{!}}- ! &nbsp; {{!}} style="text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color7|}}}{{{boj7|}}}|<nowiki>#</nowiki>{{{color7|{{{boj7|}}}}}}|{{#ifeq: {{{boj_stranke{{#if:{{{boja_stranke|}}}|u|}}r}}}|ne|-|{{#ifexist: Template:{{{stranka7|}}}/meta/color|{{Template:{{{stranka7|}}}/meta/color}}|-}}}}}}"{{!}} {{#if:{{{image7|}}}|{{{image7}}}}} {{#if:{{{stranka8|}}}{{{color8|}}}{{{boj8|}}}|{{!}} style="text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color8|}}}{{{boj8|}}}|<nowiki>#</nowiki>{{{color8|{{{boj8|}}}}}}|{{#ifeq: {{{boj_stranke{{#if:{{{boja_stranke|}}}|u|}}r}}}|ne|-|{{#ifexist: Template:{{{stranka8|}}}/meta/color|{{Template:{{{stranka8|}}}/meta/color}}|-}}}}}}"{{!}} {{#if:{{{image8|}}}|{{{image8}}}}}}} {{#if:{{{stranka9|}}}{{{color9|}}}{{{boj9|}}}|{{!}} style="text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color9|}}}{{{boj9|}}}|<nowiki>#</nowiki>{{{color9|{{{boj9|}}}}}}|{{#ifeq: {{{boj_stranke{{#if:{{{boja_stranke|}}}|u|}}r}}}|ne|-|{{#ifexist: Template:{{{stranka9|}}}/meta/color|{{Template:{{{stranka9|}}}/meta/color}}|-}}}}}}"{{!}} {{#if:{{{image9|}}}|{{{image9}}}}}}} }} |-<!-- Predsjednički kandidat 7, 8, 9 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#if:{{{nominee7|}}}{{{kandidat7|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} {{#if:{{{nominee7|}}}|Nominee|Kandidat}}}} {{#if:{{{nominee7|}}}{{{kandidat7|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{nominee7|{{{kandidat7|}}}}}}}} {{#if:{{{nominee8|}}}{{{kandidat8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{nominee8|{{{kandidat8|}}}}}}}} {{#if:{{{nominee9|}}}{{{kandidat9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{nominee9|{{{kandidat9|}}}}}}}} | #default = }} |-<!-- Predsjednik stranke 7, 8, 9 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#if:{{{lider7|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Lider {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{lider7}}} {{#if:{{{lider8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{lider8}}}}} {{#if:{{{lider9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{lider9}}}}} }} | #default = }} |-<!-- Party name 7, 8, 9 --> {{#if:{{{stranka7|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Stranka }} {{#if:{{{stranka7|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{#ifeq: {{{naziv_stranke}}}|ne|{{{stranka7}}}|{{{stranka7}}}}} }} {{#if:{{{stranka8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{#ifeq: {{{naziv_stranke}}}|ne|{{{stranka8}}}|{{{stranka8}}}}} }} {{#if:{{{stranka9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{#ifeq: {{{naziv_stranke}}}|ne|{{{stranka9}}}|{{{stranka9}}}}} }} |- {{#if:{{{koalicija7|}}}|<!-- Naziv koalicije 7, 8, 9 --> ! style="text-align: left" {{!}} Koalicija {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{#switch:{{{naziv_koalicije|}}}| no={{#if:{{{koalicija7|}}}|{{{koalicija7}}} }}| #default= {{#ifeq: {{{naziv_koalicije}}}|ne|{{{koalicija7}}}|[[{{{koalicija7}}}|{{Template: {{{koalicija7}}}/meta/shortname}}]]}} }} {{#if:{{{koalicija8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{#switch:{{{naziv_koalicije|}}}| no={{#if:{{{koalicija8|}}}|{{{koalicija8}}} }}| #default= {{#ifeq: {{{naziv_koalicije}}}|ne|{{{koalicija8}}}|[[{{{koalicija8}}}|{{Template: {{{koalicija8}}}/meta/shortname}}]]}} }} }} {{#if:{{{koalicija9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{#switch:{{{naziv_koalicije|}}}| no={{#if:{{{koalicija9|}}}|{{{koalicija9}}} }}| #default= {{#ifeq: {{{naziv_koalicije}}}|ne|{{{koalicija9}}}|[[{{{koalicija9}}}|{{Template: {{{koalicija9}}}/meta/shortname}}]]}} }} }} {{!}}- }} <!-- matična država 7, 8, 9 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#if:{{{matična_država7|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Kraj {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{matična_država7}}} {{#if:{{{matična_država8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{matična_država8}}}}} {{#if:{{{matična_država9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{matična_država9}}}}} }} | #default = }} |-<!-- sukandidat 7, 8, 9 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#if:{{{sukandidat7|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Sukandidat {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{sukandidat7}}} {{#if:{{{sukandidat8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{sukandidat8}}}}} {{#if:{{{sukandidat9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{sukandidat9}}}}} }} | #default = }} |-<!-- kolegij glasovao 7, 8, 9 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{kolegij_glasovao7|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Kolegij glasovao {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{kolegij_glasovao7}}} {{#if:{{{kolegij_glasovao8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{kolegij_glasovao8}}}}} {{#if:{{{kolegij_glasovao9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{kolegij_glasovao9}}}}} }} }} | #default = }} |-<!-- osvojenih država 7, 8, 9 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{osvojenih_država7|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Osvojenih država {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{osvojenih_država7}}} {{#if:{{{osvojenih_država8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{osvojenih_država8}}}}} {{#if:{{{osvojenih_država9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{osvojenih_država9}}}}} }} }} | #default = }} |-<!-- lider od 7, 8, 9 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#if:{{{lider_od7|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Lider od {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{lider_od7}}} {{#if:{{{lider_od8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{lider_od8}}}}} {{#if:{{{lider_od9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{lider_od9}}}}} }} | #default = }} |-<!-- liderovi mandati 7, 8, 9 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#if:{{{liderov_mandat7|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Liderovi mandati {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{liderov_mandat7}}} {{#if:{{{liderov_mandat8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{liderov_mandat8}}}}} {{#if:{{{liderov_mandat9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{liderov_mandat9}}}}} }} | #default = }} |-<!-- prethodni izbori 7, 8, 9 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#if:{{{prethodni_izbori7|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Prethodni izbori {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{prethodni_izbori7}}} {{#if:{{{prethodni_izbori8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{prethodni_izbori8}}}}} {{#if:{{{prethodni_izbori9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{prethodni_izbori9}}}}} }} | #default = }} |-<!-- prethodni mandati 7, 8, 9 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#if:{{{prethodni_mandati7|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|Trenutni mandati|Prethodni mandati}} {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{prethodni_mandati7}}} {{#if:{{{prethodni_mandati8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{prethodni_mandati8}}}}} {{#if:{{{prethodni_mandati9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{prethodni_mandati9}}}}} }} | #default = }} |-<!-- potrebno mandata 7, 8, 9 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{potrebno_mandata7|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Potrebno mandata {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{potrebno_mandata7}}} {{#if:{{{potrebno_mandata8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{potrebno_mandata8}}}}} {{#if:{{{potrebno_mandata9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{potrebno_mandata9}}}}} }} }} | #default = }} |-<!-- mandati 7, 8, 9 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{mandati7|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Mandata {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{mandati7}}} {{#if:{{{mandati8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{mandati8}}}}} {{#if:{{{mandati9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{mandati9}}}}} }} }} | #default = }} |-<!-- mandati nakon izbora 7, 8, 9 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{mandata_nakon_izbora7|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Mandata nakon izbora {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{mandata_nakon_izbora7}}} {{#if:{{{mandata_nakon_izbora8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{mandata_nakon_izbora8}}}}} {{#if:{{{mandata_nakon_izbora9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{mandata_nakon_izbora9}}}}} }} }} | #default = }} |-<!-- promjena u broju mandata 7, 8, 9 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{promjena_u_br_mandata7|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Promjena u broju mandata {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{promjena_u_br_mandata7}}} {{#if:{{{promjena_u_br_mandata8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{promjena_u_br_mandata8}}}}} {{#if:{{{promjena_u_br_mandata9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{promjena_u_br_mandata9}}}}} }} }} | #default = }} |-<!-- broj glasova 7, 8, 9 --> {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{broj_glasova7|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Broj glasova {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{broj_glasova7}}} {{#if:{{{broj_glasova8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{broj_glasova8}}}}} {{#if:{{{broj_glasova9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{broj_glasova9}}}}} }} }} |-<!-- postotak 7, 8, 9 --> {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{postotak7|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Postotak {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{postotak7}}} {{#if:{{{postotak8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{postotak8}}}}} {{#if:{{{postotak9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{postotak9}}}}} }} }} |-<!-- zaokret 7, 8, 9 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|| {{#if:{{{zaokret7|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} Zaokret {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{zaokret7}}} {{#if:{{{zaokret8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{zaokret8}}}}} {{#if:{{{zaokret9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{zaokret9}}}}} }} }} | #default = }} {{#if:{{{ankete|}}}|| {{!}}-<!-- Predsjednički poll nominee 7, 8, 9 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee7|}}}|nominee|kandidat}}7|}}}| ! colspan=4 {{!}} Ankete }} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee7|}}}|nominee|kandidat}}7|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa1_datum{{#if:{{{anketa1_datum3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{anketa1_izvor|}}}{{{anketa1_izvor3|}}}| [{{{anketa1_izvor{{#if:{{{anketa1_izvor3|}}}|3|}}}}}]}}}} {{#if:{{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee7|}}}|nominee|kandidat}}7|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee7|}}}|nominee|kandidat}}7}}}}} {{#if:{{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee8|}}}|nominee|kandidat}}8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee8|}}}|nominee|kandidat}}8}}}}} {{#if:{{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee9|}}}|nominee|kandidat}}9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa1_{{#if:{{{anketa1_nominee9|}}}|nominee|kandidat}}9}}}}} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa_{{#if:{{{anketa_nominee7|}}}|nominee|kandidat}}7|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa_datum{{#if:{{{anketa_datum3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{anketa_izvor|}}}{{{anketa_izvor3|}}}| [{{{anketa_izvor{{#if:{{{anketa_izvor3|}}}|3|}}}}}]}}}} {{#if:{{{anketa_{{#if:{{{anketa_nominee7|}}}|nominee|kandidat}}7|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa_{{#if:{{{anketa_nominee7|}}}|nominee|kandidat}}7}}}}} {{#if:{{{anketa_{{#if:{{{anketa_nominee8|}}}|nominee|kandidat}}8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa_{{#if:{{{anketa_nominee8|}}}|nominee|kandidat}}8}}}}} {{#if:{{{anketa_{{#if:{{{anketa_nominee9|}}}|nominee|kandidat}}9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa_{{#if:{{{anketa_nominee9|}}}|nominee|kandidat}}9}}}}} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa3_{{#if:{{{anketa3_nominee7|}}}|nominee|kandidat}}7|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa3_datum{{#if:{{{anketa3_datum3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{anketa3_izvor|}}}{{{anketa3_izvor3|}}}| [{{{anketa3_izvor{{#if:{{{anketa3_izvor3|}}}|3|}}}}}]}}}} {{#if:{{{anketa3_{{#if:{{{anketa3_nominee7|}}}|nominee|kandidat}}7|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa3_{{#if:{{{anketa3_nominee7|}}}|nominee|kandidat}}7}}}}} {{#if:{{{anketa3_{{#if:{{{anketa3_nominee8|}}}|nominee|kandidat}}8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa3_{{#if:{{{anketa3_nominee8|}}}|nominee|kandidat}}8}}}}} {{#if:{{{anketa3_{{#if:{{{anketa3_nominee9|}}}|nominee|kandidat}}9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa3_{{#if:{{{anketa3_nominee9|}}}|nominee|kandidat}}9}}}}} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa4_{{#if:{{{anketa4_nominee7|}}}|nominee|kandidat}}7|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa4_datum{{#if:{{{anketa4_datum3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{anketa4_izvor|}}}{{{anketa4_izvor3|}}}| [{{{anketa4_izvor{{#if:{{{anketa4_izvor3|}}}|3|}}}}}]}}}} {{#if:{{{anketa4_{{#if:{{{anketa4_nominee7|}}}|nominee|kandidat}}7|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa4_{{#if:{{{anketa4_nominee7|}}}|nominee|kandidat}}7}}}}} {{#if:{{{anketa4_{{#if:{{{anketa4_nominee8|}}}|nominee|kandidat}}8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa4_{{#if:{{{anketa4_nominee8|}}}|nominee|kandidat}}8}}}}} {{#if:{{{anketa4_{{#if:{{{anketa4_nominee9|}}}|nominee|kandidat}}9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa4_{{#if:{{{anketa4_nominee9|}}}|nominee|kandidat}}9}}}}} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | predsjednički | Predsjednički = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa5_{{#if:{{{anketa5_nominee7|}}}|nominee|kandidat}}7|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa5_datum{{#if:{{{anketa5_datum3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{anketa5_izvor|}}}{{{anketa5_izvor3|}}}| [{{{anketa5_izvor{{#if:{{{anketa5_izvor3|}}}|3|}}}}}]}}}} {{#if:{{{anketa5_{{#if:{{{anketa5_nominee7|}}}|nominee|kandidat}}7|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa5_{{#if:{{{anketa5_nominee7|}}}|nominee|kandidat}}7}}}}} {{#if:{{{anketa5_{{#if:{{{anketa5_nominee8|}}}|nominee|kandidat}}8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa5_{{#if:{{{anketa5_nominee8|}}}|nominee|kandidat}}8}}}}} {{#if:{{{anketa5_{{#if:{{{anketa5_nominee9|}}}|nominee|kandidat}}9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa5_{{#if:{{{anketa5_nominee9|}}}|nominee|kandidat}}9}}}}} }} | #default = }} {{!}}-<!-- zakonodavni poll nominee 7, 8, 9 --> {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa1_stranka7|}}}| ! colspan=4 {{!}} Ankete }} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa1_stranka7|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa1_datum{{#if:{{{anketa1_datum3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{anketa1_izvor|}}}{{{anketa1_izvor3|}}}| [{{{anketa1_izvor{{#if:{{{anketa1_izvor3|}}}|3|}}}}}]}} {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa1_stranka7}}} {{#if:{{{anketa1_stranka8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa1_stranka8}}}}} {{#if:{{{anketa1_stranka9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa1_stranka9}}}}} }} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa_stranka7|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa_datum{{#if:{{{anketa_datum3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{anketa_izvor|}}}{{{anketa_izvor3|}}}| [{{{anketa_izvor{{#if:{{{anketa_izvor3|}}}|3|}}}}}]}} {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa_stranka7}}} {{#if:{{{anketa_stranka8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa_stranka8}}}}} {{#if:{{{anketa_stranka9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa_stranka9}}}}} }} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa3_stranka7|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa3_datum{{#if:{{{anketa3_datum3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{anketa3_izvor|}}}{{{anketa3_izvor3|}}}| [{{{anketa3_izvor{{#if:{{{anketa3_izvor3|}}}|3|}}}}}]}} {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa3_stranka7}}} {{#if:{{{anketa3_stranka8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa3_stranka8}}}}} {{#if:{{{anketa3_stranka9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa3_stranka9}}}}} }} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa4_stranka7|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa4_datum{{#if:{{{anketa4_datum3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{anketa4_izvor|}}}{{{anketa4_izvor3|}}}| [{{{anketa4_izvor{{#if:{{{anketa4_izvor3|}}}|3|}}}}}]}} {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa4_stranka7}}} {{#if:{{{anketa4_stranka8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa4_stranka8}}}}} {{#if:{{{anketa4_stranka9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa4_stranka9}}}}} }} }} | #default = }} {{!}}- {{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da| {{#if:{{{anketa5_stranka7|}}}| ! style="text-align: left; white-space: nowrap" {{!}} {{{anketa5_datum{{#if:{{{anketa5_datum3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{anketa5_izvor|}}}{{{anketa5_izvor3|}}}| [{{{anketa5_izvor{{#if:{{{anketa5_izvor3|}}}|3|}}}}}]}} {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa5_stranka7}}} {{#if:{{{anketa5_stranka8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa5_stranka8}}}}} {{#if:{{{anketa5_stranka9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{anketa5_stranka9}}}}} }} }} | #default = }}}} |-<!-- Blank field 7, 8, 9 --> {{#if:{{#switch:{{{vrsta|}}} | parlamentarni | Parlamentarni | zakonodavni | zakonodavni = {{{stranka7|}}}}}{{{nominee7|}}}{{{kandidat7|}}}| {{#if:{{{1prazno|}}}| ! style="text-align: left" {{!}} {{{1prazno}}} {{#if:{{{1podaci7|}}}| {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{1podaci7}}}}} {{#if:{{{1podaci8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{1podaci8}}}}} {{#if:{{{1podaci9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{1podaci9}}}}} }} {{#if:{{{2prazno|}}}| {{!}}- ! style="text-align: left" {{!}} {{{2prazno}}} {{#if:{{{2podaci7|}}}| {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{2podaci7}}}}} {{#if:{{{2podaci8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{2podaci8}}}}} {{#if:{{{2podaci9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{2podaci9}}}}} }} {{#if:{{{3prazno|}}}| {{!}}- ! style="text-align: left" {{!}} {{{3prazno}}} {{#if:{{{3podaci7|}}}| {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{3podaci7}}}}} {{#if:{{{3podaci8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{3podaci8}}}}} {{#if:{{{3podaci9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{3podaci9}}}}} }} {{#if:{{{4prazno|}}}| {{!}}- ! style="text-align: left" {{!}} {{{4prazno}}} {{#if:{{{4podaci7|}}}| {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{4podaci7}}}}} {{#if:{{{4podaci8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{4podaci8}}}}} {{#if:{{{4podaci9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{4podaci9}}}}} }} {{#if:{{{5prazno|}}}| {{!}}- ! style="text-align: left" {{!}} {{{5prazno}}} {{#if:{{{5podaci7|}}}| {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{5podaci7}}}}} {{#if:{{{5podaci8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{5podaci8}}}}} {{#if:{{{5podaci9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{5podaci9}}}}} }} {{#if:{{{6prazno|}}}| {{!}}- ! style="text-align: left" {{!}} {{{6prazno}}} {{#if:{{{6podaci7|}}}| {{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{6podaci7}}}}} {{#if:{{{6podaci8|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{6podaci8}}}}} {{#if:{{{6podaci9|}}}|{{!}} width="70" style="text-align: center" {{!}} {{{6podaci9}}}}} }}}} |} |-<!-- map --> {{#if:{{{slika_karte|}}}{{{karta|}}}| {{!}} {{#if:{{{slika_karte|}}}|{{#if:{{{veličina_karte|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{veličina_karte}}}|2}}|px|width="{{Str number/trim|{{{veličina_karte}}}}}"}}|width="300"}}}} style="text-align: center" colspan=4 {{!}} <hr /> {{#if:{{{slika_karte|}}}|[[file:{{{slika_karte}}}|{{#if:{{{veličina_karte|}}}|{{{veličina_karte}}}|300px}}|{{#if:{{{alt_karte|}}}|alt={{{alt_karte|}}}|}}]]|{{{karta}}}}} {{!}}- {{#if:{{{opis_karte|}}}| {{!}} {{#if:{{{slika_karte|}}}|{{#if:{{{veličina_karte|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{veličina_karte}}}|2}}|px|width="{{Str number/trim|{{{veličina_karte}}}}}"}}|width="300"}}}} colspan=4 style="text-align: center" {{!}} {{{opis_karte|}}} {{!}}- }} }} {{#if:{{{titula|}}}| {{!}} {{#if:{{{slika_karte|}}}|{{#if:{{{veličina_karte|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{veličina_karte}}}|2}}|px|width="{{Str number/trim|{{{veličina_karte}}}}}"}}|width="300"}}}} colspan=4 {{!}} <hr /> {{{!}} cellspacing="0" cellpadding="0" style="background:transparent; width:100%;" {{!}} style="width:50%; text-align:left; text-size: 80%" {{!}}'''{{#if:{{{prije_izbora|}}}{{{prije_stranka|}}}|{{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|prethodni {{{titula}}}|prethodni {{{titula}}}}}'''<br /> {{{prije_izbora}}}<br /> {{#if:{{{prije_stranka|}}}|{{#ifeq: {{{naziv_stranke}}}|ne|{{{prije_stranka}}}|{{{prije_stranka}}}|}} }} }} {{!}} style="width:50%; text-align:left; text-size: 80%" {{!}}'''{{#if:{{{prije_izbora|}}}{{{prije_stranka|}}}|{{#ifeq:{{{u_toku|}}}|da|novi {{{titula}}}|novi {{{titula}}}}}'''<br /> {{#if:{{{nakon_izbora|}}}|{{{nakon_izbora}}}|}}{{#if:{{{nakon_izbora|}}}{{{nakon_stranka|}}}||/}}<br /> {{#if:{{{nakon_stranka|}}}|{{#ifeq: {{{naziv_stranke}}}|ne|{{{nakon_stranka}}}|{{{nakon_stranka}}}}} }} }} {{!}}} }} {{#if:{{{modul|}}}| {{{modul}}} }} |}</includeonly><noinclude>{{Dokumentacija}} [[Kategorija:Izborni predlošci]] </noinclude> ahl3qhy5xk4ig81jgfklajsfphcfwba 0 686644 7569852 7450442 2026-08-04T21:17:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569852 wikitext text/x-wiki "'''Homoseksualci'''" je epizoda [[Dokumentarni film|dokumentarne]] televizijske serije ''[[CBS Reports]]'' iz [[1967.]] godine. Jednosatna emisija sadržavala je raspravu o brojnim temama povezanim s [[Homoseksualnost|homoseksualnošću]] i homoseksualcima. [[Mike Wallace]] vodio je epizodu koja se emitirala [[7. ožujka]] [[1967.]] Iako je ovo bio prvi mrežni dokumentarac koji se bavi temom homoseksualnosti, nije bio prvi na televiziji u Sjedinjenim Državama. Prethodio mu je ''[[Odbijeni|The Rejected]]'', produciran i emitiran 1961. godine na [[KQED (TV)|KQED-u]], javnoj televizijskoj postaji u [[San Francisco, Kalifornija|San Franciscu]].<ref>Castañeda,'' et al''., p. 259</ref> U tri godine, koliko je trajalo snimanje epizode, ''Homoseksualci'' su prošli dva producenta i višestruke revizije. Epizoda je uključivala intervjue s nekoliko homoseksualaca, psihijatara, pravnih stručnjaka i kulturnih kritičara, prošaranih snimkama [[Gay bar|gay bara]] i policijskom seksualnom [[Sting-operacija|sting-operacijom]]. ''Homoseksualci'' su izazvali mješoviti kritički odgovor. Mreža je s nekih strana dobila pohvale, a s drugih kritike zbog čak i emitiranja programa. == Proizvodnja == Program je prvotno predložen [[1964.]]<ref>Capsuto, p. 51</ref> Prvu verziju producirao je [[William Peters (novinar)|William Peters]], a produkciju je nadzirao izvršni producent [[Fred W. Prijateljski|Fred W. Friendly]].<ref name="kaiser160">Kaiser, p. 160</ref> Prihvativši zadatak, Peters je započeo svoje istraživanje čitajući knjige i savjetujući se sa stručnjacima u tom području. Peters je predložio da se program usredotoči isključivo na homoseksualce i da u drugom programu pokriva lezbijke, a Friendly se složio.<ref name="alwood70">Alwood, p. 70</ref> Glavno snimanje odvijalo se u jesen 1964. i nastavilo se početkom 1965.<ref name="cap52">Capsuto, p. 52</ref> Peters je intervjuirao muškarce u [[San Francisco, Kalifornija|San Franciscu]], [[Philadelphia|Philadelphiji]], [[Charlotte, Sjeverna Karolina|Charlotteu]] i New Yorku, prikupivši 30 sati snimki. Identiteti nekoliko muškaraca bili su na neki način prikriveni, bilo u sjeni ili, u jednom slučaju, iza velike palme u vazi. Intervjuirani su i psihijatar [[Charles Socarides]], koji je snažno zagovarao stav da je homoseksualnost [[mentalni poremećaj]], i kolega psihijatar [[Irving Bieber]], koji je dijelio Socaridesovo mišljenje o homoseksualnosti kao patologiji. Prošarani ovim segmentima intervjua bili su snimci, opisani u stilu ''[[cinéma vérité]]'', unutrašnjosti homoseksualnog bara, zajedno sa snimkama [[Muška prostitucija|muških prostitutki]] koji su radili na uglu ulice i tinejdžera koji je uhićen u javnom seksualnom ubodu.<ref>Tropiano, pp. 10–11</ref> Nakon što je sastavio grubi rez, Peters je prišao [[Mike Wallace|Mikeu Wallaceu]]. Wallace je u početku bio zlovoljan, ali nakon što je pogledao program s oduševljenjem se složio.<Ref name = "alwood70" /> Unatoč svom entuzijazmu, Wallaceov komentar omalovažavao je homoseksualce. {{Citat|Friendly je općenito odobrio prvu verziju, ali smatrao je da je potrebno uključiti informacije o postupcima u istospolnim seksualnim odnosima. Međutim, kad su mu objasnili te postupke, promijenio je mišljenje.<ref name="kaiser160">Kaiser, p. 160</ref> Dok je dokumentarni film još bio u produkciji, Friendly je promoviran u predsjednika CBS News, ali je ubrzo otišao zbog neslaganja oko izvještavanja mreže o [[Rat u Vijetnamu|Vijetnamskom ratu]]. Zamijenio ga je [[Richard S. Salant]], koji je bio poznat po svojoj svjesnosti o troškovima, što je dovodilo u pitanje budućnost dokumentarca i serije ''CBS Reports.''<ref name="alwood70">Alwood, p. 70</ref>}} Salant je pokušao zaustaviti dokumentarac, ali priče o njemu počele su se pojavljivati u spedijaliziranim medijima, dovodeći CBS u potencijalno neugodnu situaciju u slučaju da se dokumentarac ne emitira. Sredinom 1965. Salant je Petersu dao zeleno svjetlo da dovrši epizodu. Peters je surađivao s njujorškom podružnicom [[Mattachine Society]] kako bi osigurao intervjue s dva dodatna homoseksualna ispitanika, [[Lars Larson|Larsom Larsonom]] i [[Jack Nichols (aktivist)|Jack Nichols]], koji su obojica u potpunosti prihvaćali svoju seksualnost. Nichols se kasnije prisjetio svog susreta s Wallaceom: {{Citat|Nakon što smo završili i isključili kameru, Mike Wallace sjeo je sa mnom i razgovarao oko pola sata. Rekao je, "Znate, odgovorili ste spremno na sva moja pitanja, ali imam osjećaj da zapravo ne vjerujete da je homoseksualnost prihvatljiva onoliko koliko zvučite." Pitao sam ga zašto bi to rekao. "Jer", rekao je, "u vašem srcu mislim da znate da to nije u redu." To me razbjesnilo. Rekao sam mu da mislim da je biti homoseksualac sasvim u redu, ali da u svom srcu ''on'' misli da to nije u redu.}} Peters je dodao još snimaka psihijatara koji podržavaju taj model, zajedno sa scenama s konvencije [[Homofilske organizacije s istočne obale|homofilskih organizacija Istočne obale]] iz 1965. CBS je dao konačno odobrenje "Homoseksualcima" i zakazao ga za emitiranje u proljeće 1966.<ref name="cap52">Capsuto, p. 52</ref> Salant je kasnije izvukao epizodu iz rasporeda i dodijelio producentu [[Harry Morgan (novinar)|Harryju Morganu]] da je preuredi. Prema Wallaceu, Salant je komad smatrao senzacionalističkim; međutim, [[CA Tripp]], psiholog koji je CBS uspostavio u kontaktu sa svojim pacijentom Larsonom, tvrdio je da Salant smatra da taj komad pozitivno govori o homoseksualnosti.<ref name="kaiser160"/> Morgan je ukinuo sve osim oko 10 minuta Petersove konačne verzije. CBS je smatrao da samo-prihvaćajući homoseksualci ostavljaju previše povoljan dojam, pa je Morgan uredio dva intervjua kako bi muškarci izgledali nesretnije.<ref>Capsuto, pp 52–53</ref> Prema Wallaceu, niti jedan sponzor ne bi kupovao vrijeme tijekom epizode zbog [[tabu]] teme. Komercijalne dijelove epizode popunjavala su priopćenja javnih službi za [[Peace Corps]] i [[Internal Revenue Service|poreznu upravu]].<ref name="kaiser160" /> == Pregled == Prvi ispitanik bio je [[homoseksualac]] Lars Larson, koji se pojavio neskrivenog lica i pozitivno je govorio o svojoj seksualnosti. Nakon intervjua, Wallace je dao rezultate ankete CBS News koja je utvrdila da Amerikanci homoseksualnost smatraju štetnijom za SAD od [[preljub]]a, [[pobačaj]]a ili [[Prostitucija|prostitucije]], da je dvije trećine Amerikanaca svoju reakciju na homoseksualnost opisalo kao "gađenje, nelagodu ili strah".Svaki deseti je svoju reakciju opisao kao "mržnju ". Samo deset posto vjerovalo je da je homoseksualnost zločin, ali većina je i dalje vjerovala da bi ga trebalo kazneno sankcionirati.<ref>Kaiser, pp. 161–2</ref> Nakon ankete, drugi homoseksualac je intervjuiran na psihijatrijskom kauču, s licem skrivenim sjenom. Opisao je kako je [[Izlazak iz ormara|izašao]] svojoj obitelji, rekavši da su se prema njemu ponašali "poput neke ranjene životinje koju će poslati veterinaru".<ref>Tropiano, ''et al''., p. 10</ref> Nakn tog čovjeka [[Intervju|intervjuiran]] je još jedan homoseksualac, [[Jack Nichols (aktivist)|Jack Nichols]], suosnivač ogranka [[Društvo Mattachine|društva Mattachine]] u Washingtonu. Lice mu nije bilo skriveno, ali je koristio lažno ime, odnosno [[pseudonim]] "Warren Adkins". Suprotstavio se komentarima prethodne teme, rekavši da je pred svojom obitelji izašao u dobi od 14 godina i, daleko od toga da su se prema njemu odnosili kao prema bolesnoj životinji, odnosili su se prema njemu s toplinom i razumijevanjem.<ref>Kaiser, pp. 162–63</ref> Nakon primjedbi Socaridesa koji je zagovarao model homoseksualnosti kao bolesti, Wallace je razgovarao o pravnim aspektima homoseksualnosti, napominjući da se Engleska [[Wolfendenov izvještaj|priprema za dekriminalizaciju homoseksualnih činova]]. Savezni sudac [[James Braxton Craven, Jr.|James Braxton Craven, mlađi]] iz [[Sjeverna Karolina|Sjeverne Karoline]] založio se za ponovnu ocjenu zakona Sjedinjenih Država, komentirajući: "Nije li vrijeme za preoblikovanje kaznenog zakona koji je prvi put donesen 1533. godine?" Nakon snimaka Nicholsa i suosnivača vašingtonskog ogranka Društva Mattachine [[Frank Kameny|Franka Kamenyja]], Kameny se pod svojim pravim imenom založio za preispitivanje saveznog zakona kojim se strogo zabranjuje davanje sigurnosnih odobrenja osobama za koje se zna da su homoseksualci.<ref>Kaiser, p. 164</ref> Zatim su [[Albert Goldman]] (tada profesor [[Anglistika|engleskog jezika]] na [[Sveučilište Columbia|Sveučilištu Columbia]]) i autor i dramatičar [[Gore Vidal]] raspravljali o homoseksualnosti, s naglaskom na prisutnost homoseksualaca u kreativnim umjetnostima. Goldman je ustvrdio da je homoseksualnost "samo jedna od niza ... stvari koje sve teže ka subverziji, prema konačnoj eroziji naših kulturnih vrijednosti." Vidal, tvrdeći da je homoseksualnost prirodna koliko i heteroseksualnost, suprotstavio se rekavši "Sjedinjene Države proživljavaju ludi protestantski san o ljudskom ponašanju iz devetnaestog stoljeća... Mislim da je takozvano razbijanje moralnih vlakana ove zemlje jedna od najzdravijih stvari koje su se počele događati."<ref>Kaiser, pp 169–70</ref> Wallace je završio dokumentarac intervjuem s homoseksualcem, sa suprugom i dvoje djece, koji su tvrdili da [[narcizam]] homoseksualaca onemogućava dvama muškaracima da stvore dugotrajnu ljubavnu vezu. Završavajući sat, Wallace je zaključio: {{Citat|Dilema homoseksualca: liječnik mu je rekao bolestan; zakon da je kriminalac; poslodavci ga izbjegavaju; heteroseksualno društvo ga je odbacilo. Nesposoban za ispunjen odnos sa ženom, pa i s muškarcem. U središtu svog života ostaje anoniman. Raseljena osoba. Autsajder.<ref name = kaiser171>Kaiser, p. 171</ref>}} Također se razgovaralo o vjerskim stavovima prema homoseksualnosti i [[Homoseksualni skandal Boise|homoseksualnom skandalu Boise]], opsežnoj istrazi navodnog "homoseksualnog podzemlja" u [[Boise, Idaho|Boiseu (Idaho]]), 1955. godine. == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == * Alwood, Edward (1996). ''Straight News''. New York, Columbia University Press. {{ISBN|0-231-08437-4}}. * Besen, Wayne R. (2003). ''Anything But Straight: Unmasking the Scandals and Lies Behind the Ex-gay Myth''. Haworth Press. {{ISBN|1-56023-446-6}}. * Castañeda, Laura, and Campbell, Shannon B. (2005). ''News and Sexuality: Media Portraits of Diversity''. SAGE. {{ISBN|1-4129-0999-6}}. * Capsuto, Steven (2000). ''Alternate Channels: The Uncensored Story of Gay and Lesbian Images on Radio and Television''. Ballantine Books. {{ISBN|0-345-41243-5}}. * Johnson, Phylis, and Keith, Michael C. (2001). ''Queer Airwaves: The Story of Gay and Lesbian Broadcasting''. M. E. Sharpe. {{ISBN|0-7656-0400-0}}. * [[Charles Kaiser|Kaiser, Charles]] (1997). ''The Gay Metropolis 1940–1996''. New York, Houghton Mifflin. {{ISBN|0-395-65781-4}}. * Tropiano, Stephen (2002). ''The Prime Time Closet: A History of Gays and Lesbians on TV''. Hal Leonard Corporation. {{ISBN|1-55783-557-8}}. == Vanjske poveznice == * {{Imdb|1205625|Homoseksualci}} * {{eng oznaka}} [http://thomaskraemer.blogspot.com/2010/02/cbs-reports-homosexuals-1967.html?zx=2dacb8c7712e9280 Thomas Kraemer blog on the TV show with NY Times review] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200528094305/https://draft.blogger.com/blogin.g?blogspotURL=http%3A%2F%2Fthomaskraemer.blogspot.com%2F2010%2F02%2Fcbs-reports-homosexuals-1967.html%3Fzx%3D2dacb8c7712e9280&bpli=1 |date=28. svibnja 2020. }} [[Kategorija:LGBT u SAD-u]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 1960-ih]] [[Kategorija:Dokumentarne televizijske emisije]] [[Kategorija:Američke serije]] knrf7e2xfbw4gfbnd60s524iei1jlgt 2 692253 7569723 7569528 2026-08-04T15:57:28Z Argo Navis 852 7569723 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJu%C5%BEni+Sudan#mw-pages Od Južni Sudan]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (37)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (85)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (599)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1343)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 76, od [[Koloturnik]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 64, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 55</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 38, od [[Elongacija]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 14, od [[Ohmov zakon]]</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100456" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ilustracija]] (1)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100457" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100458" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == 8ciuqk2nhc5lw3bvb693mgpntqmgcb9 7569739 7569723 2026-08-04T16:38:47Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Predložak:IUCNCS]] 7569739 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJu%C5%BEni+Sudan#mw-pages Od Južni Sudan]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (37)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (85)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (599)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1343)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 76, od [[Koloturnik]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 64, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 55</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 38, od [[Elongacija]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 14, od [[Ohmov zakon]]</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100456" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ilustracija]] (1)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100457" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100458" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260804163847" class="popis-zadataka">[[Predložak:IUCNCS]] 18:38, 4. kolovoza 2026. (CEST) prevedi, iw</li> 2voa46dx74wfc84fxj1lowhz8yn8r0f 7569756 7569739 2026-08-04T16:54:11Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Kategorija:Smrdovrane]] 7569756 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJu%C5%BEni+Sudan#mw-pages Od Južni Sudan]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (37)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (85)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (599)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1343)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 76, od [[Koloturnik]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 64, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 55</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 38, od [[Elongacija]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 14, od [[Ohmov zakon]]</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100456" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ilustracija]] (1)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100457" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100458" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260804163847" class="popis-zadataka">[[Predložak:IUCNCS]] 18:38, 4. kolovoza 2026. (CEST) prevedi, iw</li> <li id="20260804165411" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Smrdovrane]] 18:54, 4. kolovoza 2026. (CEST) </li> jj9a4avp7e89bb4ussej59l4f352ttm 7569840 7569756 2026-08-04T21:06:41Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[:Kategorija:Smrdovrane]] 7569840 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJu%C5%BEni+Sudan#mw-pages Od Južni Sudan]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (37)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (85)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (599)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1343)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 76, od [[Koloturnik]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 64, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 55</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 38, od [[Elongacija]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 14, od [[Ohmov zakon]]</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100456" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ilustracija]] (1)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100457" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100458" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260804163847" class="popis-zadataka">[[Predložak:IUCNCS]] 18:38, 4. kolovoza 2026. (CEST) prevedi, iw</li> 2voa46dx74wfc84fxj1lowhz8yn8r0f 7570100 7569840 2026-08-05T11:24:18Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Alcedininae]] 7570100 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJu%C5%BEni+Sudan#mw-pages Od Južni Sudan]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (37)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (85)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (599)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1343)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 76, od [[Koloturnik]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 64, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 55</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 38, od [[Elongacija]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 14, od [[Ohmov zakon]]</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100456" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ilustracija]] (1)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100457" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100458" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260804163847" class="popis-zadataka">[[Predložak:IUCNCS]] 18:38, 4. kolovoza 2026. (CEST) prevedi, iw</li> <li id="20260805112418" class="popis-zadataka">[[Alcedininae]] 13:24, 5. kolovoza 2026. (CEST) sredi, iw</li> h54yn97cy8m85xydb52s8weplmo0xtv 0 698564 7569865 7430977 2026-08-04T21:38:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569865 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|27. tjedan 2024.}} {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} [[Datoteka:Hotdog - Evan Swigart.jpg|mini|Hotdog sa senfom, ''[[Kečap|kečapom]]'' i ukiseljenim nasjeckanim krastavcima, tzv. ''relishom''.]] '''Hotdog'''<ref>{{Citiranje weba |url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fVxuXRQ=&keyword=hotdog |title=Hȍtdog |work=hjp.znanje.hr |publisher=Hrvatski jezični portal |accessdate=2021-03-30}}</ref> ili '''hot-dog'''<ref>{{Citiranje weba|title=Pravopis Instituta za hrvatski jezik|url=https://pravopis.hr/rjecnik/|url-status=dead|website=pravopis.hr/rjecnik/|access-date=23. lipnja 2024.|archive-date=28. studenoga 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20211128180826/https://pravopis.hr/rjecnik/}}</ref> ([[engl.]] '''''hot dog''''') jelo je od kuhane ili pečene kobasice, ''[[hrenovka|hrenovke]]'', poslužene s prilozima u napola prerezanom dugačkom mekanom pecivu. Hrenovka je obarena, ponekad blago dimljena kobasica od začinjena [[Domaća svinja|svinjskoga]] ili [[Domaće govedo|goveđega]] mesa pretvorenog u pastu. Jeftinije inačice često se rade od strojno otkoštena [[Domaća kokoš|pilećega]] i [[Domaći puran|purećeg]] mesa. Uobičajeni su prilozi [[senf]], [[kečap]], [[majoneza]], [[čili]] i [[Crveni luk|luk]] te sjeckani [[kiseli krastavci]] (''relish''), ukiseljene papričice ''jalapeño'' ili [[Kiseli kupus|rezani kiseli kupus]]. [[Datoteka:Frankfurter_stand_LOC_det.4a13502.jpg|desno|mini| Kolica za prodaju hrenovki u New Yorku oko 1906. godine. Cijena je navedena kao 3 centa za jednu, 5 centa za dvije.]] Ime za hotdog, u smislu same kobasice, pojavljuje se 1880-ih u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]],<ref>{{Citiranje novina |title=Trail of Hot Dog Leads Back to 1880's |url=https://www.nytimes.com/1988/09/27/opinion/l-trail-of-hot-dog-leads-back-to-1880-s-531388.html |work=The New York Times |date=1988-09-27 |accessdate=2021-03-30 |id=0362-4331 |language=en-US}}</ref> ali hrenovka vuče korijene iz njemačkih krajeva gdje su se na ulicama jele frankfurtske (engl. ''frankfurter'', ''frank'') i bečke (engl. ''wiener'') kobasice.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=http://www.hot-dog.org/sausage-basics/sausage-glossary |title=Sausage Glossary &#124; NHDSC |work=www.hot-dog.org |access-date=30. ožujka 2021. |archive-date=1. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200901150637/http://hot-dog.org/sausage-basics/sausage-glossary |url-status=dead }}</ref> U SAD-u je hotdog postao ulična hrana [[Radnička klasa|radničke klase]] te se prodavao na pokretnim kioscima i kolicima. Veže ih se uz [[bejzbol]] i općenito američku kulturu. Sveprisutni su na ulicama i u parkovima [[New York City, New York|New Yorka]]. Postoje čak i restorani specijalizirani isključivo za posluživanje hotdoga. U malenim trgovinama poput onih američkog lanaca ''7-Eleven'' hrenovke se neprestano griju na rotirajućim rešetkama. Oni sami prodaju ih sto milijuna,<ref>{{Citiranje weba |url=http://corp.7-eleven.com/AboutUs/FunFacts/tabid/77/Default.aspx |title=7-Eleven About Us... Fun Facts |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120703015734/http://corp.7-eleven.com/AboutUs/FunFacts/tabid/77/Default.aspx |archivedate=3. srpnja 2012. |publisher=7-eleven.com |accessdate=2021-04-02}}</ref> a u cijeloj Americi pojede ih se i do dvadeset milijardi godišnje.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hot-dog.org/media/consumption-stats |title=In 2016, consumers spent more than $2.4 billion on hot dogs in U.S. supermarkets |work=National Hot Dog & Sausage Council |accessdate=2021-04-02 |archive-date=22. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200822080333/http://www.hot-dog.org/media/consumption-stats |url-status=dead }}</ref> == Povijest == [[Datoteka:NYC Hotdog cart.jpg|mini|Kolica za prodaju hotdoga u New Yorku 2007. godine.|lijevo|180px]] Svinjske kobasice slične hrenovkama poznate su još od 13. stoljeća iz [[Frankfurt na Majni|Frankfurta]] u Njemačkoj,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.etymonline.com/word/frankfurter |title=frankfurter {{!}} Origin and meaning of frankfurter by Online Etymology Dictionary |work=etymonline.com |language=en |accessdate=2021-04-02}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Hrenovke Frankfurter|url=https://www.gavrilovic.hr/proizvodi/hrenovke-frankfurter/|access-date=2024-06-23|website=Gavrilović|language=hr}}</ref> pa se nazivaju frankfurtskim kobasicama (njem. ''Frankfurter Würstchen''). Dijelile su se narodu za carskih [[Krunidba|krunidbi]], počevši od krunidbe [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana II., cara Svetog Rimskog Carstva]]. Do svjetske popularnosti frankfurtske hrenovke doveo je bavarski mesar Johann Georg Lahner iz 17. stoljeća koji se preselio i počeo ih prodavati u Beču.<ref name=":1" /> Kobasice koje se zovu bečkim<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.etymonline.com/word/wiener |title=wiener {{!}} Origin and meaning of wiener by Online Etymology Dictionary |work=www.etymonline.com |language=en |accessdate=2021-04-02}}</ref> (njem. ''Wiener Würstchen'') sada se izrađuju od mješavine svinjskog i goveđeg mesa. Njemački imigrant po imenu Feuchtwanger navodno je prvi počeo prodavati hotdog na američkom srednjem zapadu. Prema jednoj priči, Feuchtwangerova supruga predložila je upotrebu peciva 1880. godine: Feuchtwanger je prodavao vruće hrenovke na ulicama St. Louisa i uz njih kupcima posuđivao rukavice kako bi ih mogli jesti iz ruke. Budući da mu ih neki nisu vraćali, supruga mu predlaže da ih posluži u pecivu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hotdogchicagostyle.com/history.php |title=Hot Dog History |publisher=hotdogchicagostyle.com |accessdate=2021-04-02 |archive-date=4. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101204012255/http://hotdogchicagostyle.com/history.php |url-status=dead }}</ref> U drugoj verziji priče, Antoine Feuchtwanger služio je kobasice u kiflicama na Svjetskoj izložbi, ili onoj 1904. godine u St. Louisu,<ref>{{Citiranje knjige |title=Good Housekeeping Great American Classics Cookbook |author=Beth Allen |year=2004 |editor=Susan Westmoreland |url=https://books.google.com/books?id=coA1FiirGxUC&pg=PA49&lpg=PA49 |language=en |pages=49 |publisher=Hearst Books |location=New York |isbn=978-1-58816-280-9}}</ref><ref name="binghamton">{{Citiranje novina |url=http://fultonhistory.com/Newspaper4/Binghamton%20NY%20Press%20Grayscale/Binghamton%20NY%20Press%20Grayscale%201964.pdf/Binghamton%20NY%20Press%20Grayscale%201964%20d%20-%203669.pdf |work=Binghamton (NY) Sunday Press |title=Anniversary of Hot Dog, Bun. |date=29. studenoga 1964.}}</ref> ili još ranije, 1893. u Chicagu, opet, navodno, zato što su bijele rukavice koje je dijelio kupcima oni čuvali kao suvenire.<ref>{{Citiranje knjige |title=Fast food : roadside restaurants in the automobile age |first=John A. |last=Jakle |year=1999 |url=https://www.worldcat.org/oclc/40269942 |location=Baltimore |isbn=0-8018-6109-8}}</ref> Još jedna priča vezana je uz posluživanje kobasica u pecivima. Charles Feltman je na otoku Coney u New Yorku 1867. imao kolica s kuhalom na kojem su se parile kobasice i pretincem za peciva u kojim su se posluživale. 1871. godine unajmio je zemlju za izgradnju trajnog restorana, u kojem je mogao prodavati i više od običnih »Coney Island Red Hots« kako su zvali njegove hotdogove.<ref>{{Citiranje knjige |title=Good Old Coney Island: A Sentimental Journey Into the Past: the Most Rambunctious, Scandalous, Rapscallion, Splendiferous, Pugnacious, Spectacular, Illustrious, Prodigious, Frolicsome Island on Earth |author=Edo McCullough |year=1957 |url=https://books.google.com/books?id=WGGbhGx003oC&pg=PA236 |language=en |pages=234–236 |publisher=Fordham Univ Press |isbn=9780823219971}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.westland.net/coneyisland/articles/food.htm |title=Coney Island History – Food & Dining |work=westland.net |accessdate=2017-09-11}}</ref><ref>{{Citiranje novina |url=http://www.coneyislandhistory.org/hall-of-fame/charles-feltman |title=Charles Feltman |date=2015-05-22 |work=Coney Island History Project |accessdate=2017-09-11 |language=en}}</ref> == Etimologija == [[Datoteka:Dog_Factory_(1904).ogv|desno|mini| ''Dog Factory'', kratki film [[Thomas Alva Edison|Thomasa Edisona]] koji ismijava sastojke hotdogova u 1904.]] [[Datoteka:Indoor Sports - Listening to Two Gay Dogs Kid One Another about Their First Frankfurter at the Six Day Race.jpg|desno|mini| Strip ''Indoor Sports'' Tada Dorgana od 8. siječnja 1916., gdje koristi izraz ''hot dog'']] Riječ ''dog'' ('pas') koristila se kao sinonim za kobasice još od 1800-ih, vjerojatno zbog optužbi da su proizvođači kobasica koristili pseće meso u svojim kobasicama.<ref name=":2">{{Citiranje knjige|last=David Wilton|url=https://archive.org/details/wordmythsdebunki00wilt_0|title=Word myths|date=2004|publisher=Oxford University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-19-517284-3|pages=58–59}}</ref> U Njemačkoj je tijekom 19. i 20. stoljeća konzumacija [[Pseće meso|psećeg mesa]] bila uobičajena u Saskoj, Šleskoj, Anhaltu i Bavarskoj.<ref name="Geppert">{{Citiranje časopisa|last=Geppert|first=P|date=1992-10-01|title=[Dog slaughtering in Germany in the 19th and 20th centuries with special consideration of the Munich area].|journal=Berliner und Munchener tierarztliche Wochenschrift|language=German|volume=105|issue=10|pages=335–42|pmid=1463437|quote=German title, "Hundeschlachtungen in Deutschland im 19. und 20. Jahrhundert unter besonderer Berücksichtigung des Raums München"}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|date=June 23, 1907|title=Germany's dog meat market; Consumption of Canines and Horses Is on the Increase.|url=https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1907/06/23/106756317.pdf|url-status=live|journal=The New York Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20200817142535/https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1907/06/23/106756317.pdf|archive-date=2020-08-17|access-date=2008-01-20}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|date=September–December 1900|title=Horse and Dog Meat as a Food in Germany|url=https://books.google.com/books?id=3mZJAAAAMAAJ&pg=PP5|url-status=live|department=Notes|journal=Monthly Consular and Trade Reports|publisher=United States Bureau of Manufactures, Bureau of Foreign Commerce, Dept. of Commerce; Bureau of Manufactures, Bureau of Foreign Commerce; Bureau of Statistics, Dept. of Commerce and Labor|volume=64|page=133|archive-url=https://web.archive.org/web/20230118092656/https://books.google.com/books?id=3mZJAAAAMAAJ&pg=PP5|archive-date=18 January 2023|access-date=28 June 2023}}</ref> Povremeno su ga sadržavali i hotdogovi.<ref>[http://www.etymonline.com/index.php?allowed_in_frame=0&search=hot+dog&searchmode=none "Hot Dog"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120219003904/http://www.etymonline.com/index.php?allowed_in_frame=0&search=hot+dog&searchmode=none|date=2012-02-19}} at ''Online Etymology Dictionary''</ref> Rana uporaba izraza ''hot dog'' u odnosu na kobasicu pojavljuje se u listu ''Evansville'' ''Daily Courier'' iz [[Indiana|Indiane]] (14. rujna 1884.):<blockquote>čak će i nevinom ljubitelju 'wienerworsta' biti zabranjeno prodavati hot dog na uglu ulice.<ref name="oedhotdog">{{Citiranje OED|term=hot dog}}</ref></blockquote>Pojam je prethodno korišten i za označavanje kobasice u ovitku u listu ''Paterson'' ''Daily Press'' iz [[New Jersey|New Jerseyja]] (31. prosinca 1892.):<blockquote>'hot dog' je brzo umetnut u prorez na smotuljku.<ref name="oedhotdog" /></blockquote>Kasnija uporaba uključuje ''New Brunswick Daily Times'' (New Jersey; 20. svibnja 1893.), ''New York World'' (26. svibnja 1893.) i ''Knoxville Journal'' (28. rujna 1893.).<ref name="popik">"[http://www.barrypopik.com/index.php/new_york_city/entry/hot_dog_polo_grounds_myth_original_monograph/ Hot Dog (Polo Grounds myth & original monograph)] barrypopik.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110608215101/http://www.barrypopik.com/index.php/new_york_city/entry/hot_dog_polo_grounds_myth_original_monograph/|date=2011-06-08}}"</ref> Prema jednoj priči, korištenje cijele fraze ''hot dog'' (u smislu kobasice) skovao je novinski karikaturist [[Thomas A. Dorgan|Thomas Aloysius »Tad« Dorgan]] oko 1900. u karikaturi koja bilježi prodaju hrenovki tijekom bejzbolske utakmice [[New York Giants (bejzbol)|New York Giantsa]] na [[Polo Grounds|Polo Groundsu]].<ref name="popik" /> Moguće je da je upotrijebio taj izraz jer nije znao napisati riječ ''dachshund'' ('[[jazavčar]]').<ref name=":2" /><ref>{{Citiranje weba|title=How Did Hot Dogs Get Their Name?|url=https://www.allrecipes.com/article/hot-dogs-history/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230429223013/https://www.allrecipes.com/article/hot-dogs-history/|archive-date=29 April 2023|access-date=8 May 2023|website=Allrecipes}}</ref> Niti jedna kopija te navodne karikature nikada nije pronađena.<ref>{{Citiranje weba|date=July 13, 2007|title=Hot Dog|url=http://www.snopes.com/language/stories/hotdog.asp|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230703223845/https://www.snopes.com/fact-check/hot-dog/|archive-date=2023-07-03|access-date=2007-12-13|website=Snopes}}</ref> Dorgan je koristio taj izraz u drugim prilikama; najraniji poznati primjer bio je u vezi s biciklističkom utrkom u [[Madison Square Garden|Madison Square Gardenu]], a pojavio se u ''The New York Evening Journalu'' od 12. prosinca 1906.<ref name=":2" /><ref name="popik" /> == Izrada == [[Datoteka:This Is Hormel (1964) hot dog segment.webm|lijevo|mini|180px|Proizvodnja kobasica za hotdog.]] Uobičajeni sastojci hrenovke su sitni ostatci pri rasjeku mesa, često i meso mehanički odvojeno od kosti, začini poput soli, bijelog papra, mljevene [[Gorušica|goruščice]], [[Sjetveni korijandar|korijandra]], [[češnjak]]a, [[Muškatno orahovo drvo|oraščića]],<ref name=":0" /> te konzervansi poput [[Natrijev nitrit|natrijevog nitrita]] ili [[Natrijev eritorbat|natrijevog eritorbata]]. Tradicionalno se hrenovke rade od svinjskog i goveđeg mesa, no postoje i jeftinije od strojno otkoštene piletine ili puretine. Hrenovke za hotdog se komercijalno pripremaju u strojevima s oštricama koje se brzo okreću te atomiziraju i miješaju sve sastojke: meso, začine, vodu (led), veziva i punila. Ova smjesa se utiskuje u crijeva, formiraju se kobasice određene duljine, te se odmah i obare. Nekad su crijeva bila janjeća, ali se sad gotovo isključivo koriste privremena od celuloze koja se nakon kuhanja skidaju s kobasice, u postupku koji je 1925. u [[Chicago|Chicagu]] izumio Erwin O. Freund.<ref name="zeldes">{{Citiranje weba |url=http://www.diningchicago.com/blog/2010/07/08/know-your-wiener/ |title=Know your wiener! |author=Leah A. Zeldes |date=2010-07-08 |work=Dining Chicago |publisher=Chicago's Restaurant & Entertainment Guide, Inc. |access-date=2010-07-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110710093609/http://www.diningchicago.com/blog/2010/07/08/know-your-wiener/ |archivedate=10. srpnja 2011.}}</ref> == Rekordi == [[Datoteka:60m Hot Dog Akasaka Aug4 06.jpeg|mini|180px|Najdulji hotdog iz 2006. godine.]] Najdulji hotdog na svijetu napravljen je 2006. u Tokiju, a bio je dugačak 60 metara.<ref>{{Citiranje weba|title=Guinness World Records|url=http://www.guinnessworldrecords.com/content_pages/record.asp?recordid=53589O|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303233034/http://www.guinnessworldrecords.com/content_pages/record.asp?recordid=53589O|archive-date=2016-03-03|access-date=2023-04-05}}</ref> U [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovu knjigu rekorda]] upisan je najskuplji hot-dog imena »California Capitol City Dawg« mase 1,4 kg. Za 145,49 [[Američki dolar|dolara]] mogao se dobiti u restoranu u [[Sacramento, Kalifornija|Sacramentu]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], a sastojao se od pečene 460-milimetarske juneće hrenovke iz [[Chicago|Chicaga]] poslužene na svježem pecivu sa začinskim biljkama bilja, premazanom maslacem od bijelog tartufa i zapečenom na žaru. Dodatci su bili cjelovito zrna gorušice iz Francuske, majoneza od češnjaka i začinskog bilja, pirjana ljutika, miješana mlada salata, dimljena slanina iz New Hampshirea, nasjeckana rajčica, sir od [[Los|losova]] mlijeka iz Švedske, zaslađene suhe brusnice, maslinovo ulje s bosiljkom, vinaigrette od kruške, brusnice i kokosa, te mljeveni papar. Prihod od prodaje doniran je bolnicama za djecu Shriners.<ref>{{Citiranje novina|last=Pierleoni|first=Allen|date=2012-06-01|title=Sacramento claims record with $145.49 hot dog|work=The Sacramento Bee|url=http://www.sacbee.com/2012/06/01/4529994/capital-claims-hot-dog-record.html|url-status=dead|access-date=12 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120604040615/http://www.sacbee.com/2012/06/01/4529994/capital-claims-hot-dog-record.html|archive-date=2021-06-04}}</ref> Postoji nekoliko popularnih natjecanja u jedenju hotdoga. Na ''Nathan's Hot Dog Eating Contest'' natjecatelj je 2020. godine pojeo 75 hotdogova u 10 minuta.<ref>{{Citiranje weba|title=The 2020 Hot Dog Eating Contest &#124; Nathan's Famous|url=https://nathansfamous.com/hot-dog-eating-contest/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200812000018/https://www.nathansfamous.com/hot-dog-eating-contest/|archive-date=2020-08-12|access-date=2021-02-12|website=nathansfamous.com}}</ref> Među ženama rekord od 48½ hotdogova u 10 minuta postignut je također 2020.<ref>{{Citiranje novina|last=Aschwanden|first=Christie|date=2020-07-14|title=Scientists Have Finally Calculated How Many Hot Dogs a Person Can Eat at Once|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2020/07/14/science/hotdog-eating-contests.html|url-status=live|access-date=2021-02-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20210104141019/https://www.nytimes.com/2020/07/14/science/hotdog-eating-contests.html|archive-date=2021-01-04}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{Citiranje weba |url=http://www.bbc.com/travel/story/20190702-the-truth-about-the-us-most-iconic-food |title=The truth about the US' most iconic food |author=Julia Hammond |date=3. srpnja 2019. |publisher=BBC |accessdate=30. ožujka 2021.}} * [http://www.fsis.usda.gov/wps/portal/fsis/topics/food-safety-education/get-answers/food-safety-fact-sheets/meat-preparation/hot-dogs-and-food-safety/CT_Index USDA prehrambeni podaci o hrenovkama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150310080514/http://www.fsis.usda.gov/wps/portal/fsis/topics/food-safety-education/get-answers/food-safety-fact-sheets/meat-preparation/hot-dogs-and-food-safety/CT_Index |date=10. ožujka 2015. }} [[Kategorija:Kobasice]] mmuthtrns111qi1ty35z73m1gdol5wc 0 704867 7569729 7285087 2026-08-04T16:22:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569729 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Mladost | slika = | puno ime = Hrvatski nogometni klub "Mladost" Veliki Raven | nadimak = | godina osnivanja = 1974. | igralište = | kapacitet stadiona = | predsjednik = | trener = | liga = [[3. ŽNL Koprivničko-križevačka|3. ŽNL Koprivničko-križevačka – Križevci]] | sezona = 2023./24. | plasman = 6. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= | pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= | leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= }} '''Hrvatski nogometni klub "Mladost"''' ('''''HNK "Mladost"; "Mladost" Veliki Raven; "Mladost"''''') je [[nogomet]]ni klub iz [[Veliki Raven|Velikog Ravena]], [[Križevci|grad Križevci]], [[Koprivničko-križevačka županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2020./21. ''"Mladost"'' se natjecala u ''[[3. ŽNL Koprivničko-križevačka|"3. ŽNL Koprivničko-križevačkoj - skupina Križevci"]]'', ligi [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|sedmog stupnja hrvatskog nogometnog prvenstva]]. <br> Klupske boja je crvena. == O klubu == '''''Mladost''''' je osnovana 1970. godine kao [[nogomet]]na sekcija '''''SD "Mladost"''''', ali ubrzo postaje samostalan klub. Od 1974. do 1991. ''"Mladost"'' je redoviti član ''Općinske lige Križevci'', s povremenim nastupima u ''Međuopćinskoj ligi''. Svoje vlastito igralište klub je dobio 1979. godine. <br> U samostalnoj Hrvatskoj ''Mladost'' pretežno nastupa u županijskim ligama ''[[Koprivničko-križevački županijski nogometni savez|Nogometnog saveza Koprivničko-križevačke županije]]''. == Uspjesi == === nakon 1991. === ; [[1. ŽNL Koprivničko-križevačka]] * drugoplasirani: 1995./96. ; [[4. ŽNL Koprivničko-križevačka]] * prvak: 2004./05. * drugoplasirani: 2019./20. === do 1991. === ; Općinska liga Križevci * prvak: 1978./79., 1983./84. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Mladost |- |1978./79. || ||Općinska liga Križevci || ||bgcolor="gold"|1. || || || || || || || || || || |- |1979./80. || || || || || || || || || || || || || || |- |1980./81. || || || || || || || || || || || || || || |- |1981./82. || || || || || || || || || || || || || || |- |1982./83. || || || || || || || || || || || || || || |- |1983./84. || ||Općinska liga Križevci || ||bgcolor="gold"|1. || || || || || || || || || || |- |1984./85. || || || || || || || || || || || || || || |- |1985./86. || || || || || || || || || || || || || || |- |1986./87. || || || || || || || || || || || || || || |- |1987./88. || || || || || || || || || || || || || || |- |1988./89. || || || || || || || || || || || || || || |- |1989./90. || || || || || || || || || || || || || || |- |1990./91. || || || || || || || || || || || || || || |- |1992. || || || || || || || || || || || || || || |- |1992./93. || || || || || || || || || || || || || || |- |[[1. ŽNL Koprivničko-križevačka 1993./94.|1993./94.]] ||V. ||[[1. ŽNL Koprivničko-križevačka]] || ||13. ||14 ||26 ||3 ||6 ||17 ||38 ||85 ||12 || || |- |[[1. ŽNL Koprivničko-križevačka 1994./95.|1994./95.]] ||V. ||1. ŽNL Koprivničko-križevačka || ||8. ||14 ||26 ||11 ||6 ||9 ||51 ||43 ||39 || || |- |[[1. ŽNL Koprivničko-križevačka 1995./96.|1995./96.]] ||VI. ||1. ŽNL Koprivničko-križevačka || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||12 ||6 ||4 ||42 ||17 ||42 || || |- |[[4. HNL Koprivničko-križevačka 1996./97.|1996./97.]] ||V. ||4. HNL Koprivničko-križevačka || ||12. ||13 (14) ||25 ||5 ||4 ||16 ||30 ||64 ||19 || || |- |[[1. ŽNL Koprivničko-križevačka 1997./98.|1997./98.]] ||V. ||1. ŽNL Koprivničko-križevačka || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||14 ||26 ||13 ||5 ||8 ||59 ||36 ||44 || || |- |[[2. ŽNL Koprivničko-križevačka 1998./99.|1998./99.]] ||V. ||[[2. ŽNL Koprivničko-križevačka]] || ||4. ||14 ||26 ||14 ||6 ||6 ||37 ||27 ||48 || || |- |[[2. ŽNL Koprivničko-križevačka 1999./2000.|1999./2000.]] ||V. ||2. ŽNL Koprivničko-križevačka || ||4. ||14 ||26 ||13 ||7 ||6 ||54 ||36 ||46 || || |- |[[2. ŽNL Koprivničko-križevačka 2000./01.|2000./01.]] ||V. ||2. ŽNL Koprivničko-križevačka || ||14. ||14 ||26 ||4 ||3 ||19 ||33 ||86 ||15 || || |- |[[3. ŽNL Koprivničko-križevačka 2001./02.|2001./02.]] ||VI. ||[[3. ŽNL Koprivničko-križevačka]] || ||12. ||14 ||26 ||7 ||3 ||16 ||37 ||72 ||24 || || |- |[[3. ŽNL Koprivničko-križevačka 2002./03.|2002./03.]] ||VI. ||3. ŽNL Koprivničko-križevačka || ||14. ||14 ||26 ||3 ||1 ||22 ||30 ||79 ||10 || || |- |[[4. ŽNL Koprivničko-križevačka 2003./04.|2003./04.]] ||VII. ||[[4. ŽNL Koprivničko-križevačka]] || ||6. ||13 ||24 ||12 ||5 ||7 ||55 ||34 ||38 (-3) || || |- |[[4. ŽNL Koprivničko-križevačka 2004./05.|2004./05.]] ||VII. ||4. ŽNL Koprivničko-križevačka || ||bgcolor="gold"|1. ||15 ||28 ||23 ||3 ||2 ||95 ||26 ||72 || || |- |[[3. ŽNL Koprivničko-križevačka 2005./06.|2005./06.]] ||VI. ||3. ŽNL Koprivničko-križevačka || ||13. ||14 ||26 ||5 ||5 ||16 ||43 ||62 ||20 || || |- |[[4. ŽNL Koprivničko-križevačka 2006./07.|2006./07.]] ||VIII. |||4. ŽNL Koprivničko-križevačka || ||5. ||14 ||26 ||15 ||2 ||9 ||61 ||40 ||44 (-3) || || |- |[[4. ŽNL Koprivničko-križevačka 2007./08.|2007./05.]] ||VIII. |||4. ŽNL Koprivničko-križevačka || ||5. ||12 ||22 ||10 ||5 ||7 ||49 ||40 ||35 || || |- |[[4. ŽNL Koprivničko-križevačka 2008./09.|2008./09.]] ||VIII. |||4. ŽNL Koprivničko-križevačka || ||8. ||14 ||26 ||13 ||3 ||10 ||55 ||41 ||42 || || |- |[[3. ŽNL Koprivničko-križevačka 2009./10.|2009./10.]] ||VII. ||[[3. ŽNL Koprivničko-križevačka|3. ŽNL Koprivničko-križevačka – Križevci]] || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||11 ||1 ||6 ||46 ||27 ||34 || || |- |[[3. ŽNL Koprivničko-križevačka 2010./11.|2010./11.]] ||VII. ||3. ŽNL Koprivničko-križevačka – Križevci || ||6. ||10 ||18 ||6 ||2 ||10 ||38 ||45 ||20 || || |- |[[3. ŽNL Koprivničko-križevačka 2011./12.|2011./12.]] ||VI. ||3. ŽNL Koprivničko-križevačka – Križevci || ||10. ||10 ||18 ||1 ||2 ||15 ||20 ||61 ||5 || || |- |[[3. ŽNL Koprivničko-križevačka 2012./13.|2012./13.]] ||VI. ||3. ŽNL Koprivničko-križevačka – Križevci || ||11. ||11 ||20 ||3 ||3 ||14 ||24 ||60 ||8 (-4) || || |- |[[3. ŽNL Koprivničko-križevačka 2013./14.|2013./14.]] ||VI. ||3. ŽNL Koprivničko-križevačka – Križevci || ||8. ||11 ||20 ||5 ||3 ||12 ||26 ||55 ||17 || || |- |[[3. ŽNL Koprivničko-križevačka 2014./15.|2014./15.]] ||VII. ||3. ŽNL Koprivničko-križevačka – Križevci || ||8. ||11 ||20 ||4 ||3 ||13 ||28 ||52 ||15 || || |- |[[3. ŽNL Koprivničko-križevačka 2015./16.|2015./16.]] ||VII. ||3. ŽNL Koprivničko-križevačka – Križevci || ||8. ||11 ||20 ||5 ||2 ||13 ||30 ||45 ||17 || || |- |[[3. ŽNL Koprivničko-križevačka 2016./17.|2016./17.]] ||VII. ||3. ŽNL Koprivničko-križevačka – Križevci || ||10. ||10 ||18 ||0 ||3 ||15 ||26 ||68 ||3 || || |- |[[4. ŽNL Koprivničko-križevačka 2017./18.|2017./18.]] ||VIII. |||4. ŽNL Koprivničko-križevačka || ||8. ||11 ||20 ||5 ||3 ||12 ||39 ||63 ||18 || || |- |[[4. ŽNL Koprivničko-križevačka 2018./19.|2018./19.]] ||VIII. |||4. ŽNL Koprivničko-križevačka || ||7. ||10 ||18 ||6 ||2 ||10 ||39 ||44 ||20 || || |- |[[4. ŽNL Koprivničko-križevačka 2019./20.|2019./20.]] ||VIII. |||4. ŽNL Koprivničko-križevačka || ||bgcolor="silver"|2. ||7 ||10 ||6 ||0 ||4 ||23 ||17 ||18 ||<small> liga prekinuta radi pandemije COVID-19 || |- |[[3. ŽNL Koprivničko-križevačka 2020./21.|2020./21.]] ||VII. ||3. ŽNL Koprivničko-križevačka – Križevci || ||4. ||8 ||21 ||7 ||6 ||8 ||47 ||49 ||27 || || |- |2021./22. || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[Veliki Raven]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/HNK-Mladost-Veliki-Raven-104506288024706/ ''HNK Mladost Veliki Raven'', facebook stranica] * [https://semafor.hns.family/klubovi/969/nk-mladost-veliki-raven/ Profil], HNS Semafor * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/team/football/hnk-mladost-veliki-raven/379859 sofascore.com, ''HNK Mladost Veliki Raven''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/hrvatski-nogometni-klub-mladost-veliki-raven/ sportilus.com, ''HRVATSKI NOGOMETNI KLUB MLADOST VELIKI RAVEN''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210627113326/https://www.sportilus.com/klubovi/hrvatski-nogometni-klub-mladost-veliki-raven/ |date=27. lipnja 2021. }} == Izvori == <small> * Ivan Majdak: ''"Križevačka nogometna priča : 1909. – 2009."'', Križevci, 2009., {{ISBN|978-953-55865-0-0}} * Franjo Frntić, Dragutin Hripko i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980.'', Zagreb, 1983., UDK: 796.332(497.13)"1880/1980", str. 97 * [https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1412 nogomet.lzmk.hr, ''"Nogometni leksikon"'', ''Koprivničko-križevačka županija, nogometni savez''] * [https://www.ns-kckz.hr/klubovi.html ns-kckz.hr, ''Klubovi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210729234705/https://www.ns-kckz.hr/klubovi.html |date=29. srpnja 2021. }}, pristupljeno 21. lipnja 2021. * [https://www.poslovna.hr/lite/hnk-mladost-veliki-raven/945937/subjekti.aspx poslovna.hr, HRVATSKI NOGOMETNI KLUB MLADOST VELIKI RAVEN] * [https://search.bisnode.hr/hr/1060377/hnk-mladost-veliki-raven/ bisnode.hr, HRVATSKI NOGOMETNI KLUB MLADOST VELIKI RAVEN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210514170707/https://search.bisnode.hr/hr/1060377/hnk-mladost-veliki-raven/ |date=14. svibnja 2021. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/hnk-mladost-veliki-raven/Detaljno/581728 fininfo.hr, HNK MLADOST VELIKI RAVEN] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-mladost-vraven/Detaljno/630326 fininfo.hr, NK "Mladost" V.Raven] * [https://www.companywall.hr/tvrtka/hnk-mladost-veliki-raven/MMIJQb6C/osnovno companywall.hr, ''HNK MLADOST VELIKI RAVEN''] {{izvori}} </small> {{Križevci-grad}} {{GLAVNIRASPORED:Mladost Veliki Raven, HNK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Koprivničko-križevačkoj županiji]] [[Kategorija:Šport u Križevcima]] ewducshk2b0kfuzl4eb4d9afpfsppz5 0 706458 7569682 7495753 2026-08-04T15:22:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569682 wikitext text/x-wiki {{Formula 1}} '''Gume u Formuli 1''' == Dizajn guma == Trkaća guma je konstruirana od vrlo mekanih komponenti koje nude najbolje prijanjanje na trkaću stazu, ali se vrlo brzo troše. Također, gume u [[Formula 1|Formuli 1]] daju svoj maksimum prijanjanja na vrlo visokim temperaturama i u prilično uskom temperaturnom rasponu (ovisno o komponentama, ali između 90 i 110 stupnjeva Celzijevih). Bolidi iz garaže kreću s već zagrijanim gumama pomoću grijača kojima mehaničari oblažu gume i time ih zagriju nešto ispod optimalne temperature. Današnji je proizvođač guma u Formuli 1 talijanski [[Pirelli]], koji je [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]] zamijenio [[Bridgestone]] u ulozi jedinog proizvođača guma. Potrebna ‘mekoća’ i ‘tvrdoća’ guma varira od staze do staze pa su tako tri različite komponente guma za suho dostupne momčadima svakoga vikenda Velike Nagrade. ''Intermediate'' i ''wet'' gume imaju uzorke na gaznoj površini koji su nužni kako bi se izbacivala voda u mokrim uvjetima. Jedna od najgorih situacija je tzv. ‘aquaplaning’ – stanje u kojem se između gume i asfalta stvara sloj vode, kada bolid zapravo lebdi nad stazom bez kontrole. ''Intermediate'' gume dizajnirane su kako bi izbacile manje litara vode u sekundi od wet guma, što ih čini prikladnijim za situacije s manje vode na stazi. Gume u [[Formula 1|Formuli 1]] pune se posebnom mješavinom zraka i dušika koja je osmišljena kako bi se minimizirale varijacije u tlaku s promjenom temperature. Mješavina također bolje drži tlak od običnoga zraka.<ref>[https://maxf1.net/gume-u-formuli-1/ Gume u Formuli 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210423175650/https://maxf1.net/gume-u-formuli-1/ |date=23. travnja 2021. }} ''MAX F1'' Objavljeno 31. kolovoza 2015. Pristupljeno 28. srpnja 2021.</ref> == Gumari == === Avon === Britanski proizvođač guma, koji je debitirao na [[VN Velike Britanije|Velikoj nagradi Velike Britanije]] [[Formula 1 – sezona 1954.|1954.]] na stazi [[Staza Silverstone|Silverstone]], gdje je [[Reg Parnell]] vozio bolid [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] 500/625 za momčad [[Scuderia Ambrosiana]].<ref> [https://www.statsf1.com/en/1954/grande-bretagne/engages.aspx 1954 British Grand Prix F1 Race entrants] ''Stats F1'' Pristupljeno 29. srpnja 2021. </ref> Avon je jedini proizvođač guma u [[Formula 1|Formuli 1]] koji nikada nije pobijedio na prvenstvenog utrci. U sezonama [[Formula 1 – sezona 1956.|1956.]] i [[Formula 1 – sezona 1957.|1957.]] su nastupili na samo dvije utrke, a u [[VN Monaka|Monaku]] [[Formula 1 – sezona 1957.|1957.]] je [[Jack Brabham]] u bolidu [[Cooper]]-[[Coventry Climax|Climax]], stigao do šestog mjesta, što je bilo prvi put da je bolid na Avonovim gumama završio utrku.<ref> [https://www.statsf1.com/en/1957/monaco/classement.aspx 1957 Monaco Grand Prix F1 Race results] ''Stats F1'' Pristupljeno 29. srpnja 2021. </ref> Godine [[Formula 1 – sezona 1959.|1959.]] Avon je bio dobavljač guma [[Aston Martin F1|Aston Martinu]], za koji su vozili [[Roy Salvadori]] i [[Carroll Shelby]]. Na stazi Aintree na [[VN Velike Britanije|Velikoj nagradi Velike Britanije]], Salvadori je priredio iznenađenje u kvalifikacijama, odvezavši krug identičnim vremenom kao i osvajač ''pole positiona'' [[Jack Brabham]] u [[Cooper]]-[[Coventry Climax|Climaxu]] – 1 minutu i 58,0 sekundi. No pošto je Brabham prvi postavio vrijeme, startao je prvi na gridu. S druge strane Shelby je u tim kvalifikacijama odvezao šesto najbrže vrijeme. Unatoč odličnim kvalifikacijama, Salvadori je utrku završio izvan bodova na šestom mjestu, dok je Shelby odustao.<ref> [https://www.statsf1.com/en/1959/grande-bretagne/classement.aspx 1959 British Grand Prix F1 Race results] ''Stats F1'' Pristupljeno 29. srpnja 2021. </ref> Nakon [[Formula 1 – sezona 1959.|1959.]], Avona nije bilo u [[Formula 1|Formuli 1]] sve do [[Formula 1 – sezona 1981.|1981.]], kada je šest momčadi ([[Tyrrell]], ATS, Ensign, [[March]], Fittipaldi, Theodore) koristilo njihove gume. No sve momčadi su prešle s [[Michelin]]a na Avon tijekom sezone. Na [[VN Velike Britanije|Velikoj nagradi Velike Britanije]] [[Formula 1 – sezona 1981.|1981.]], [[Slim Borgudd]] u ATS-[[Ford]] [[Cosworth]]u je osvojio prvi bod u bolidu na Avonovim gumama.<ref> [https://www.statsf1.com/en/1981/grande-bretagne/classement.aspx 1981 British Grand Prix F1 Race results] ''Stats F1'' Pristupljeno 29. srpnja 2021. </ref> Do kraja sezone bodove su još osvajali [[Tyrrell]]ov [[Eddie Cheever]] u [[VN Njemačke|Njemačkoj]],<ref> [https://www.statsf1.com/en/1981/allemagne/classement.aspx 1981 German Grand Prix F1 Race results] ''Stats F1'' Pristupljeno 29. srpnja 2021. </ref> i Ensignov [[Eliseo Salazar]] u [[VN Nizozemske|Nizozemskoj]].<ref> [https://www.statsf1.com/en/1981/pays-bas/classement.aspx 1981 Dutch Grand Prix F1 Race results] ''Stats F1'' Pristupljeno 29. srpnja 2021. </ref> U posljednjoj [[Formula 1 – sezona 1982.|1982.]] bodove su osvojili [[Manfred Winkelhock]] i [[Eliseo Salazar]] u ATS-u, na [[VN Brazila|Velikoj nagradi Brazila]]<ref> [https://www.statsf1.com/en/1982/bresil/classement.aspx 1982 Brazilian Grand Prix F1 Race results] ''Stats F1'' Pristupljeno 1. kolovoza 2021. </ref> i [[VN San Marina|Velikoj nagradi San Marina]].<ref> [https://www.statsf1.com/en/1982/saint-marin/classement.aspx 1982 San Marino Grand Prix F1 Race results] ''Stats F1'' Pristupljeno 1. kolovoza 2021. </ref> [[VN Švicarske|Velika nagrada Švicarske]] na Dijonu [[Formula 1 – sezona 1982.|1982.]], bila je posljednja utrka u kojoj su Avonove gume sudjelovale u utrci [[Formula 1|Formule 1]]. Riječ je bila o bolidima [[March]]a, a njihovi vozači [[Rupert Keegan]] i [[Raul Boesel]], nisu uspjeli završiti utrku.<ref> [https://www.statsf1.com/en/1982/suisse/engages.aspx 1982 Swiss Grand Prix F1 Race entrants] ''Stats F1'' Pristupljeno 1. kolovoza 2021. </ref> === Bridgestone === === Continental === Njemački proizvođač guma, Continental, debitirao je na [[VN Francuske|Velikoj nagradi Francuske]] [[Formula 1 – sezona 1954.|1954.]] na bolidima [[Mercedes AMG F1|Mercedesa]], koje su vozili [[Juan Manuel Fangio]], [[Karl Kling]] i [[Hans Herrmann]]. Već na prvoj utrci, bolidi na Continentalovim gumama su stigli do dvostruke pobjede, a mogli su zauzeti i treće mjesto, da Herrmann nije odustao s trećeg mjesta zbog kvara motora.<ref> [https://www.statsf1.com/en/1954/france/classement.aspx 1954 France Grand Prix F1 Race results] ''Stats F1'' Pristupljeno 1. kolovoza 2021. </ref> U nastavku sezone, upisali su još četiri pobjede u [[VN Njemačke|Njemačkoj]], [[VN Velike Britanije|Velikoj Britaniji]], [[VN Švicarske|Švicarskoj]] i [[VN Italije|Italiji]], sve u režiji Fangia, a jedina utrka te sezone na kojoj su nastupili, a nisu slavili, je bila ona u [[VN Španjolske|Španjolskoj]] na Pedralbesu.<ref> [https://www.statsf1.com/en/1954.aspx 1954 F1 Season] ''Stats F1'' Pristupljeno 1. kolovoza 2021. </ref> Sljedeće [[Formula 1 – sezona 1955.|1955.]] Continental na [[Mercedes AMG F1|Mercedesovim]] bolidima je pobijedio na pet od sedam utrka. Fangio je slavio četiri puta, dok je [[Stirling Moss]] stigao do svoje prve pobjede u [[Formula 1|Formuli 1]] na [[VN Velike Britanije|Velikoj nagradi Velike Britanije]] na stazi Aintree.<ref> [https://www.statsf1.com/en/1955/grande-bretagne/classement.aspx 1955 British Grand Prix F1 Race results] ''Stats F1'' Pristupljeno 1. kolovoza 2021. </ref> Nakon nesreće na utrci [[24 sata Le Mansa]] iste godine, [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] i Continental su se povukli iz utrkivanja. Unatoč tome, Continetal se našao još dva puta na bolidima [[Formula 1|Formule 1]] nakon toga. Prvi put na [[Cooper]]ovom bolidu [[Stirling Moss|Stirlinga Mossa]], koji je slavio na [[VN Argentine|Velikoj nagradi Argentine]] [[Formula 1 – sezona 1958.|1958.]] za momčad [[Rob Walker Racing Team]],<ref> [https://www.statsf1.com/en/1958/argentine/classement.aspx 1958 Argentine Grand Prix F1 Race results] ''Stats F1'' Pristupljeno 1. kolovoza 2021. </ref> a drugi put na [[Porsche]]ovom bolidu [[Harry Blanchard|Harryja Blancharda]], koji je na [[VN SAD|Velikoj nagradi Sjedinjenih Američkih Država]] na Sebringu [[Formula 1 – sezona 1959.|1959.]], osvojio posljednje sedmo mjesto.<ref> [https://www.statsf1.com/en/1959/etats-unis/classement.aspx 1959 United States Grand Prix F1 Race results] ''Stats F1'' Pristupljeno 1. kolovoza 2021. </ref> U četiri sezone, Continental se nalazio na tri bolida ([[Mercedes AMG F1|Mercedes]], [[Cooper]], [[Porsche]]), koji su odvozili ukupno 14 utrka. Osam vozača je vozilo te bolide, a ukupno su ostvarili 10 pobjeda ([[Juan Manuel Fangio]] 8 pobjeda, [[Stirling Moss]] 2 pobjede), 8 ''pole positiona'' i 9 najbržih krugova. Osvojili su samo osam bodova, Mossovom pobjedom u Argentini 1958., jer se od [[Formula 1 – sezona 1950.|1950.]] do [[Formula 1 – sezona 1957.|1957.]] bodovi nisu dodjeljivali konstruktorima.<ref> [https://www.statsf1.com/en/continental.aspx Continental] ''Stats F1'' Pristupljeno 1. kolovoza 2021. </ref> === Dunlop === === Englebert === === Firestone === === Goodyear === === Michelin === === Pirelli === == Vremenska crta == === 1950. − 1989. === {| style="margin: 0.5em auto; clear: both; font-size:80%;" class="toccolours" |- |align=center colspan=5 style="background:#EFEFEF;"| Gume |align=center colspan=10 style="background:#EFEFEF;"| 1950.-e |align=center colspan=10 style="background:#EFEFEF;"| 1960.-e |align=center colspan=10 style="background:#EFEFEF;"| 1970.-e |align=center colspan=10 style="background:#EFEFEF;"| 1980.-e |- align=center style="background:#EFEFEF;" |colspan=5| |width=20|[[Formula 1 – sezona 1950.|50]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1951.|51]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1952.|52]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1953.|53]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1954.|54]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1955.|55]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1956.|56]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1957.|57]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1958.|58]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1959.|59]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1960.|60]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1961.|61]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1962.|62]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1963.|63]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1964.|64]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1965.|65]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1966.|66]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1967.|67]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1968.|68]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1969.|69]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1970.|70]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1971.|71]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1972.|72]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1973.|73]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1974.|74]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1975.|75]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1976.|76]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1977.|77]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1978.|78]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1979.|79]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1980.|80]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1981.|81]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1982.|82]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1983.|83]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1984.|84]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1985.|85]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1986.|86]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1987.|87]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1988.|88]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1989.|89]] |- | {{Z|UK}} Avon |colspan=8| |align=center style="background:#C0C0C0;"| {{Avon}} | |align=center colspan= 2 style="background:#C0C0C0;"| {{Avon}} | |align=center style="background:#C0C0C0;"| {{Avon}} |colspan=21| |align=center colspan=2 style="background:#C0C0C0;"| {{Avon}} |- | {{Z|JAP}} [[Bridgestone]] |colspan=30| |align=center colspan= 2 style="background:#C0C0C0;"| {{Bridgestone}} |- | {{Z|NJE}} Continental |colspan=8| |align=center colspan= 2 style="background:#C0C0C0;"| {{Continental}} |colspan=2| |align=center colspan=2 style="background:#C0C0C0;"| {{Continental}} |- | {{Z|UK}} Dunlop |align=center colspan= 25 style="background:#C0C0C0;"| {{Dunlop}} |colspan=5| |align=center colspan= 2 style="background:#C0C0C0;"| {{Dunlop}} |- | {{Z|BEL}} Englebert |align=center colspan= 13 style="background:#C0C0C0;"| {{Englebert}} |- | {{Z|SAD}} [[Firestone]] |align=center colspan= 15 style="background:#C0C0C0;"| {{Firestone}} |colspan=5| |align=center colspan= 10 style="background:#C0C0C0;"| {{Firestone}} |- | {{Z|SAD}} [[Goodyear Tire & Rubber Company|Goodyear]] |colspan=18| |align=center colspan= 26 style="background:#C0C0C0;"| {{Goodyear}} |- | {{Z|FRA}} [[Michelin]] |colspan=31| |align=center colspan= 8 style="background:#C0C0C0;"| {{Michelin}} |- | {{Z|ITA}} [[Pirelli]] |align=center colspan= 13 style="background:#C0C0C0;"| {{Pirelli}} |colspan=22| |align=center colspan= 6 style="background:#C0C0C0;"| {{Pirelli}} |colspan=2| |align=center style="background:#C0C0C0;"| {{Pirelli}} |- |- align=center style="background:#EFEFEF;" |colspan=5| |width=20|[[Formula 1 – sezona 1950.|50]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1951.|51]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1952.|52]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1953.|53]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1954.|54]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1955.|55]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1956.|56]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1957.|57]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1958.|58]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1959.|59]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1960.|60]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1961.|61]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1962.|62]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1963.|63]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1964.|64]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1965.|65]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1966.|66]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1967.|67]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1968.|68]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1969.|69]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1970.|70]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1971.|71]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1972.|72]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1973.|73]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1974.|74]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1975.|75]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1976.|76]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1977.|77]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1978.|78]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1979.|79]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1980.|80]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1981.|81]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1982.|82]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1983.|83]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1984.|84]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1985.|85]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1986.|86]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1987.|87]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1988.|88]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1989.|89]] |- |align=center colspan=5 style="background:#EFEFEF;"| Gume |align=center colspan=10 style="background:#EFEFEF;"| 1950.-e |align=center colspan=10 style="background:#EFEFEF;"| 1960.-e |align=center colspan=10 style="background:#EFEFEF;"| 1970.-e |align=center colspan=10 style="background:#EFEFEF;"| 1980.-e |} === 1990. − 2029. === {| style="margin: 0.5em auto; clear: both; font-size:80%;" class="toccolours" |- |align=center colspan=5 style="background:#EFEFEF;"| Gume |align=center colspan=10 style="background:#EFEFEF;"| 1990.-e |align=center colspan=10 style="background:#EFEFEF;"| 2000.-e |align=center colspan=10 style="background:#EFEFEF;"| 2010.-e |align=center colspan=10 style="background:#EFEFEF;"| 2020.-e |- align=center style="background:#EFEFEF;" |colspan=5| |width=20|[[Formula 1 – sezona 1990.|90]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1991.|91]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1992.|92]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1993.|93]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1994.|94]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1995.|95]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1996.|96]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1997.|97]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1998.|98]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1999.|99]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2000.|00]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2001.|01]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2002.|02]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2003.|03]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2004.|04]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2005.|05]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2006.|06]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2007.|07]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2008.|08]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2009.|09]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2010.|10]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2011.|11]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2012.|12]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2013.|13]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2014.|14]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2015.|15]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2016.|16]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2017.|17]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2018.|18]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2019.|19]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2020.|20]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2021.|21]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2022.|22]] |width=20|[[Formula 1 - sezona 2023.|23]] |width=20|[[Formula 1 - sezona 2024.|24]] |width=20|[[Formula 1 - sezona 2025.|25]] |width=20|[[Formula 1 - sezona 2026.|26]] |width=20|[[Formula 1 - sezona 2027.|27]] |width=20|[[Formula 1 - sezona 2028.|28]] |width=20|[[Formula 1 - sezona 2029.|29]] |- | {{Z|UK}} Avon |- | {{Z|JAP}} [[Bridgestone]] |colspan=11| |align=center colspan= 14 style="background:#C0C0C0;"| {{Bridgestone}} |- | {{Z|NJE}} Continental |- | {{Z|UK}} Dunlop |- | {{Z|SAD}} [[Firestone]] |- | {{Z|SAD}} [[Goodyear Tire & Rubber Company|Goodyear]] |align=center colspan= 13 style="background:#C0C0C0;"| {{Goodyear}} |- | {{Z|FRA}} [[Michelin]] |colspan=15| |align=center colspan= 6 style="background:#C0C0C0;"| {{Michelin}} |- | {{Z|ITA}} [[Pirelli]] |colspan=4| |align=center colspan= 2 style="background:#C0C0C0;"| {{Pirelli}} |colspan=19| |align=center colspan= 13 style="background:#C0C0C0;"| {{Pirelli}} |- |- align=center style="background:#EFEFEF;" |colspan=5| |width=20|[[Formula 1 – sezona 1990.|90]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1991.|91]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1992.|92]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1993.|93]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1994.|94]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1995.|95]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1996.|96]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1997.|97]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1998.|98]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 1999.|99]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2000.|00]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2001.|01]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2002.|02]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2003.|03]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2004.|04]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2005.|05]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2006.|06]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2007.|07]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2008.|08]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2009.|09]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2010.|10]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2011.|11]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2012.|12]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2013.|13]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2014.|14]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2015.|15]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2016.|16]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2017.|17]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2018.|18]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2019.|19]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2020.|20]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2021.|21]] |width=20|[[Formula 1 – sezona 2022.|22]] |width=20|[[Formula 1 - sezona 2023.|23]] |width=20|[[Formula 1 - sezona 2024.|24]] |width=20|[[Formula 1 - sezona 2025.|25]] |width=20|[[Formula 1 - sezona 2026.|26]] |width=20|[[Formula 1 - sezona 2027.|27]] |width=20|[[Formula 1 - sezona 2028.|28]] |width=20|[[Formula 1 - sezona 2029.|29]] |- |align=center colspan=5 style="background:#EFEFEF;"| Gume |align=center colspan=10 style="background:#EFEFEF;"| 1990.-e |align=center colspan=10 style="background:#EFEFEF;"| 2000.-e |align=center colspan=10 style="background:#EFEFEF;"| 2010.-e |align=center colspan=10 style="background:#EFEFEF;"| 2020.-e |} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.statsf1.com/en/pneus.aspx Formula 1 tyres] - ''Stats F1'' [[Kategorija: Formula 1]] b0nsvcnskfwi6z291dtath0va3qawhm 0 707775 7569746 6852795 2026-08-04T16:50:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569746 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Ha*Ash | Img = Ha*Ash - DIVERSAS FORMAS DE AMAR 2.jpg | Img_capt = Ha*Ash uživo 2020. godine. | Img_size = | Landscape = yes | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = {{Z|SAD}} [[Lake Charles, Louisiana]], [[Louisiana]], [[SAD]] | Žanr = [[pop]], [[pop rock]] | Djelatno_razdoblje = 2002.-danas | Producentska_kuća = [[Sony BMG|Sony Music Latin]] | Angažman = | URL = {{URL|ha-ash.com}} | Originalna postava = | Sadašnji članovi = Ashley Grace Pérez<br>Hanna Nicole Pérez | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Ha*Ash''' je [[SAD|američki]] [[bend|glazbeni]] duo iz Lake Charles, [[Louisiana]].<ref>{{Citiranje weba |title=Ha-Ash presenta pruebas de edad |url=https://www.elsiglodetorreon.com.mx/noticia/83141.ha-ash-presenta-pruebas-de-edad.html |access-date=2021-08-24 |website=El Siglo |language=es-ES |archive-date=27. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190327090808/https://www.elsiglodetorreon.com.mx/noticia/83141.ha-ash-presenta-pruebas-de-edad.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Ha*Ash's Global Reach Highlighted by Music Dreams & Streams |url=https://www.billboard.com/articles/columns/latin/8455338/ha-ash-interview |access-date=2021-08-24 |website=Billboard |language=en}}</ref> Sastav je [[2002.]] godine osnovao [[vokal]]ist Hanna Nicole i Ashley Grace. Duo je najbolje poznat po singlovima "Lo aprendí de ti" i "Perdón, perdón".<ref>{{Citiranje weba |title=Ha*Ash |url=https://sonymusic.com.mx/artist/haash/ |access-date=2021-08-24 |website=Sony Music Entertainment México |language=es-MX}}</ref> == Članovi sastava == ;Sadašnji članovi * Hanna Nicole&nbsp;– glavni [[vokal]]i, [[glasovir]], [[guitar]], [[klavijature]], [[usna harmonika]], [[mandolina]] <small>(2002.–danas.)</small><ref name=":0">{{Citiranje weba |date=2018-03-15 |title=Ha * Ash desborda energía en Auditorio Nacional con "100 años contigo" |url=https://www.20minutos.com.mx/noticia/344355/0/ha-ash-desborda-energia-en-auditorio-nacional-con-100-anos-contigo/ |access-date=2021-08-24 |website=www.20minutos.com.mx - Últimas Noticias |language=es-MX}}</ref> * Ashley Grace&nbsp;– glavni [[vokal]]i, [[glasovir]], [[guitar]], [[klavijature]], [[melodika]] <small>(2002.–danas.)</small><ref name=":0" /> {{col-begin}} {{col-2}} ;Sadašnji koncertni članovi *Mateo Aguilar&nbsp;– glasovir, klavijature <small>(2005. – 2009., 2011.–danas.)</small> *Ricardo Cortez&nbsp;– [[bas-gitara]], guitar, [[bubnjevi]], [[mandolina]] <small>(2015.–danas.)</small> *Rodrigo "Oso" Duarte&nbsp;– violončelo, [[bas-gitara]], guitar <small>(2015.–danas.)</small> *Fernando Ruiz&nbsp;– bas-gitara, guitar <small>(2015.–danas.)</small> *Gerardo "Tito" Ruelas&nbsp;– bass, guitar <small>(2018.–danas.)</small> {{col-2}} ;Bivšikoncertni članovi *Maximiliano Borghetti Imerito&nbsp;– glasovir, klavijature <small>(2003. – 2005.)</small> *Celso Duarte&nbsp;– [[violina]] <small>(2003. – 2007.)</small> *Rodrigo Baills&nbsp;– guitar <small>(2003. – 2014.)</small> *Rick Jeschke Deliz&nbsp;– guitar <small>(2008. – 2014.)</small> *Uriel Natenzon&nbsp;– bas-gitara <small>(2008. – 2014.)</small> *Eddy Vega&nbsp;– bubnjevi <small>(2008. – 2014.)</small> *Lary Ruiz&nbsp;– bas-gitara, guitar <small>(2015. – 2017.)</small> {{col-end}} == Diskografija == {{Col-begin}} {{Col-2}} === Studijski albumi === * ''Ha*Ash'' (2003.) * ''Mundos opuestos'' (2005.) * ''Habitación doble'' (2008.) * ''A tiempo'' (2011.) * ''30 de febrero'' (2017.) {{Col-break}} === Koncertni albumi === * ''Primera fila: Hecho realidad'' (2014.) * ''Ha*Ash: En vivo'' (2019.) {{Col-end}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://ha-ash.com/ Službena web stranica] [[Kategorija:Američki glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Pop glazbeni sastavi]] brtbgx9ucyfk4p5hfxhgn7xesa09ywl 0 708964 7569609 6743973 2026-08-04T13:29:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569609 wikitext text/x-wiki {{Infookvir napad na civile | naslov = Granatiranje Alkhanlija | dio = [[Sukob u Nagorno-Karabahu]] | lokacija = Alkhanli, [[Fizulinski rajon]], [[Azerbajdžan]] | datum = 4. srpnja 2017. | vremenska_zona = Granatiranje | vrsta = 2 | mrtvih = 1 | pocinitelji = Oružane snage Armenije | oružje = topništvom od 82 mm i 120 mm }} '''Granatiranje Alkhanlija''', ili '''Tragedija Alkhanlija''' ([[Azerski jezik|azerbajdžanski]]: ''Alxanlı faciəsi'') bilo je bombardiranje jedne kuće u selu Alkhanli u [[Azerbajdžan|azerbejdžanskoj]] [[Fizulinski rajon|rajon Fizuli]] od strane Oružanih snaga [[Armenija|Armenije]] s topništvom od 82 mm i 120 mm, 4. srpnja 2017. Kao posljedica granatiranja ubijeni su civili: 51-godišnja [[Azeri|azerbejdžanska]] žena Sahiba Guliyeva i njezina 18-mjesečna unuka Zahra Guliyeva. Osim toga, još jedna žena, 52-godišnja Sarvinaz Guliyeva, teško je ozlijeđena, ali je preživjela incident.<ref>Nana Khoshtaria. [http://moscow-baku.ru/news/politics/pisatel_aleksandr_prokhanov_skorbit_po_pogibshey_azerbaydzhanskoy_devochke_zakhre/ Писатель Александр Проханов: В связи с гибелью ребенка в Азербайджане я наполнен скорбью...]. Moskva-Baku. 5 July 2017.</ref><ref>[https://www.bbc.com/news/world-europe-40504373 Azerbaijan toddler killed in Nagorno-Karabakh shelling]. BBC News. 5 July 2017.</ref><ref>[https://haqqin.az/news/104406 Врачи о состоянии здоровья раненой армянами женщины]. ''Haqqin.az''. 5 July 2017.</ref><ref>{{Cite web|title=Killing of Azerbaijani Toddler Inflames Karabakh Tensions {{!}} Eurasianet|url=https://eurasianet.org/killing-of-azerbaijani-toddler-inflames-karabakh-tensions|access-date=2020-12-10|website=eurasianet.org|language=en}}</ref> == Reakcije == Obje strane optuživale su jedna drugu za kršenje primirja.<ref>[http://www.euronews.com/2017/07/05/azeri-woman-and-child-killed-by-rebels-near-nagorno-karabakh-boundary-defence-ministry Azeri woman and child killed by rebels near Nagorno-Karabakh boundary - defence ministry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170705174649/http://www.euronews.com/2017/07/05/azeri-woman-and-child-killed-by-rebels-near-nagorno-karabakh-boundary-defence-ministry |date=5. srpnja 2017. }}. ''Euronews''. 5 July 2017.</ref> [[Armenija|Armenski]] ministar vanjskih poslova Shavarsh Kocharyan ustvrdio je da je [[Azerbajdžan]] odgovoran za sve žrtve zbog "kontinuiranih vojnih provokacija protiv Gornjeg Karabaha".<ref>[https://news.am/eng/news/398822.html Armenia Deputy FM: Azerbaijani leadership bears full responsibility for all casualties]. ''News.am''. 5 July 2017.</ref> Lokalne vlasti u samoproglašenoj [[Gorski Karabah|Republici Gorski Karabah]] tvrdile su, da je Azerbajdžan pucao s položaja u blizini stambenih zgrada Alkhanlija.<ref>[http://asbarez.com/164697/azerbaijan-using-civilians-as-human-shields-warns-stepanakert/ Azerbaijan Using Civilians as ‘Human Shields,’ Warns Stepanakert] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210515215114/http://asbarez.com/164697/azerbaijan-using-civilians-as-human-shields-warns-stepanakert/ |date=15. svibnja 2021. }}. ''Asbarez''. 5 July 2017.</ref> Glasnogovornik azerbejdžanskog ministarstva obrane Vagif Dargahli opovrgnuo je ove tvrdnje i izjavio kako u vrijeme bombardiranja u Alkhanliju nije bilo vojnih stožera ili vatrenih položaja.<ref>[https://en.trend.az/azerbaijan/karabakh/2774301.html Foreign media reps view Armenia-shelled Azerbaijani village]. ''Trend''. 6 July 2017.</ref> Azerbejdžanske državne i lokalne vlasti organizirale su 6. srpnja 2017. posjet Alkhanliju stranim vojnim atašeima akreditiranim u Azerbajdžanu i predstavnicima stranih medija.<ref>[http://en.apa.az/nagorno_karabakh/vagif-dargahli-armenia-as-always-shells-civilians-there-is-no-headquarters-or-firing-positions-in-alkhanli.html Vagif Dargahli: Armenia, as always, shells civilians, there is no headquarters or firing positions in Alkhanli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170705123257/http://en.apa.az/nagorno_karabakh/vagif-dargahli-armenia-as-always-shells-civilians-there-is-no-headquarters-or-firing-positions-in-alkhanli.html|date=2017-07-05}}. Azerbaijan Press Agency. 5 July 2017.</ref> Ministarstvo vanjskih poslova [[Turska|Turske]]<ref>[https://haqqin.az/news/104357 Турция осудила убийство мирных граждан Азербайджана]. ''Haqqin.az''. 5 July 2017.</ref> i [[iran]]ski veleposlanik u Azerbajdžanu,<ref>[https://haqqin.az/news/104384 Посол Ирана осудил убийства мирных граждан Азербайджана]. ''Haqqin.az''. 5 July 2017.</ref> kao i parlamentarci [[Britansko Carstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Rusija|Rusije]],<ref>[https://haqqin.az/oldage/104351 Российский депутат об убийстве в Карабахе азербайджанской девочки]. ''Haqqin.az''. 5 July 2017.</ref> osudili su armensku stranu zbog pokretanja napada na civilno stanovništvo. == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Rat u Gorskom Karabahu]] [[Kategorija:Ratni zločini]] tcb8mwhn33dj0lwe7urvjw8cmz2dz15 0 712011 7569691 7106238 2026-08-04T15:31:08Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Podmazivanje|Podmazivanje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569691 wikitext text/x-wiki [[File:Lanolinezalf_-_detail.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Lanolinezalf_-_detail.jpg|mini|Mast s lanolinom]] '''Lanolin''' je tvar životinjskog podrijetla koja se najčešće dobiva s [[Koža|kože]] i [[Vuna|vune]] [[Domaća ovca|ovaca]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa |last=Malmstrom |first=Ivar Wm |year=1949 |title=Technological aspects of lanolin |url=https://library.scconline.org/v001n04/27 |journal=Journal of Cosmetic Science |language=en |volume=1 |issue=4}}</ref> Ovce ga stvaraju u svojim [[Žlijezde lojnice|lojnim žlijezdama]] na površinskom dijelu kože. Ima zaštitnu ulogu jer na koži i [[Dlake|dlaci]] stvara sloj koji štiti od prodiranja vode. Lanolin je smeđe do žute boje, na dodir i oblikom pastozan. U sastavu lanolina prevladavaju lanolinske [[kiseline]], njih preko dvjesto, lanolinski [[alkoholi]], kao i kolesterol i lanosterol.<ref name=":0" /> U kozmetologiji se najčešće se koristi kao dodatak [[krema]]ma, mastima, [[losion]]ima, ruževima i balzamima. U kremama služi kao [[emulgator]], tvar koja sprečava odvajanje dviju faza. Kroz povijest se na lanolinu kao sirovini baziralo više krema. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Kozmetika]] [[Kategorija:Podmazivanje]] rafpx2aqpay2txhxosp1v9hdshg6gts 0 713049 7569653 7495059 2026-08-04T15:05:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569653 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vozač F1 | Ime = Guanyu Zhou | Slika = [[Datoteka:Zhou (Bahrain, 2022).jpg|250px]] | Opis slike = Guanyu Zhou 2022. | Državljanstvo = {{Z|KIN}} [[Kina|kinesko]] | Broj_automobila = 24 | Momčad = [[Alfa Romeo F1|Alfa Romeo Racing]] | Utrke = 14 | Prvenstva = 0 | Pobjede = 0 | Prvo_sm = 0 | Najbrži_krugovi = 0 | Podiji = 0 | Odustajanja = 5 | Bodovi = 5 | Prva_utrka = [[Velika nagrada Bahreina]] [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]] | Prva_pobjeda = | Zadnja_pobjeda = | Zadnja_utrka = [[Velika nagrada Belgije]] [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]] }} '''Guanyu Zhou''' ([[Šangaj]], [[Kina]], [[30. svibnja]] [[1999.]]) je kineski vozač [[Formula 1|Formule 1]] za momčad [[Alfa Romeo F1|Alfa Romeo]]. Godine 2015. osvojio je titulu viceprvaka u [[Talijanska Formula 4|Talijanskoj Formuli 4]], a 2021. naslov prvaka u Azijskoj Formuli 3. Od [[Formula 2 – sezona 2019.|2019.]] do [[Formula 2 – sezona 2021.|2021.]] se natjecao u [[FIA Formula 2 prvenstvo|FIA Formula 2 prvenstvu]] u kojem je ostvario ukupno četiri pobjede, a najbolji plasman je ostvario u posljednjoj sezoni, kada je završio na trećem mjestu u konačnom poretku. Godine [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]] postao je prvi kineski vozač koji je nastupio na utrci [[Formula 1|Formule 1]]. == Početak utrkivanja == === Karting === Zhou se u [[karting]]u utrkivao od 2010. do 2014., a prvi veći uspjeh je postigao 2012. kada je u prvenstvu Super 1 National Rotax Mini Max Championship osvojio četvrto mjesto.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/super-1-national-rotax-mini-max-championship/2012/ Super 1 National Rotax Mini Max Championship 2012 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 9. prosinca 2021. </ref></small> Sljedeće 2013. osvaja dva naslova prvaka u kategorijama Rotax Max Euro Challenge - Junior<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/rotax-max-euro-challenge---junior/2013/ Rotax Max Euro Challenge - Junior 2013 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 9. prosinca 2021. </ref></small> i Super 1 National Rotax Max Junior,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/super-1-national-rotax-max-junior/2013/ Super 1 National Rotax Max Junior 2013 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 9. prosinca 2021. </ref></small> te titulu viceprvaka u Rotax Max Wintercup - Rotax Max Junior prvenstvu.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/rotax-max-wintercup---rotax-max-junior/2013/ Rotax Max Wintercup - Rotax Max Junior 2013 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 9. prosinca 2021. </ref></small> Godine 2014. osvaja titule viceprvaka u kategorijama Rotax Max Wintercup - Rotax Max Senior<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/rotax-max-wintercup---rotax-max-senior/2014/ Rotax Max Wintercup - Rotax Max Senior 2014 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 9. prosinca 2021.</ref></small> i Rotax Euro Challenge - Senior.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/rotax-max-euro-challenge-senior/2014/ Rotax Euro Challenge - Senior 2014 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 9. prosinca 2021. </ref></small> === Formula 4 === Zhou je debitirao u [[jednosjed]]u 2014. u talijanskom F4 Winter Trophy prvenstvu na stazi Adria, gdje je odvezao dvije utrke, te osvojio dva treća mjesta.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/formula-4-italy-adria-winter-trophy/2014/ Formula 4 Italy - Adria Winter Trophy 2014 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 11. prosinca 2021. </ref></small> Godine 2015. paralelno natjecao u [[Talijanska Formula 4|Talijanskoj Formuli 4]] i [[ADAC Formula 4|ADAC Formuli 4]]. ==== Talijanska Formula 4 ==== Sezona [[Talijanska Formula 4|Talijanske Formule 4]] se sastojala od sedam rundi, gdje su se na svakoj rundi vozile tri utrke. Utrke su počele [[2. svibnja]] na stazi Vallelunga, a završile [[4. listopada]] na stazi Misano. Zhou je vozio za momčad [[Prema Powerteam]] u bolidu F.4 Tatuus FA T014, gdje su mu momčadski kolege bili Giuliano Raucci i Ralf Aron. Prvi ''pole position'' je osvojio na trećoj utrci prve runde, gdje je na kraju osvojio drugo mjesto i prvo postolje. Uslijedile su tri utrke na drugoj rundi u [[Autodrom Nazionale di Monza|Monzi]], gdje je Zhou ostvario tri pobjede. Na trećoj rundi u [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Imoli]] je upisao još dva druga mjesta i prvo odustajanje u sezoni. Na četvrtoj rundi na [[Autodrom Internazionale del Mugello|Mugellu]] je osvojio bodove na sve tri utrke, ali bez ostvarenog postolja. Još dva postolja osvojio je na petoj rundi na stazi Adria, dok je posljednje postolje osvojio na šestoj rundi, koja se vozila također na [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Imoli]]. Zhou je s osvojenih 223 bodova osvojio titulu viceprvaka iza momčadskog kolege i prvaka Arona.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/italian-formula-4-championship/2015/ Italian Formula 4 Championship 2015 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 11. prosinca 2021. </ref></small> ==== ADAC Formula 4 ==== [[File:Guanyu Zhou ADAC Formel 4 2015 Spa.jpg|220px|thumb|right|Zhou na startu utrke na Spa-Francorchampsu u [[ADAC Formula 4|ADAC Formuli 4]] 2015.]] Sezona njemačke [[ADAC Formula 4|ADAC Formule 4]] se sastojala od osam rundi, gdje su se na svakoj rundi vozile tri utrke. Utrke su počele [[25. travnja]] na stazi Oschersleben, a završile [[4. listopada]] na stazi Hockenheimring. Zhou je vozio za momčad [[Prema Powerteam]] u bolidu Tatuus F4-T014 s [[Abarth]]ovim motorom. Momčadski kolege su mu bili također Giuliano Raucci i Ralf Aron. Zhou je odvezao devet utrka na stazama Oschersleben, [[Red Bull Ring]] i Spa-Francorchamps. Prve bodove osvojio je na drugoj utrci prve runde, gdje je osvojio osmo mjesto. Trećim mjestom na prvoj utrci druge runde, Zhou osvaja prvo postolje. Uslijedilo je sedmo mjesto na drugoj utrci, te prvo odustajanje u sezoni na trećoj utrci na [[Red Bull Ring]]u. Posljednje postolje u sezoni je osvojio na prvoj utrci treće runde na Spa-Francorchampsu, kada je osvojio drugo mjesto iza pobjednika Joela Erikssona. Na posljednje dvije utrke je upisao još jedno odustajanje, te deveto mjesto. Ostatak sezone nije vozio, jer se posvetio [[Talijanska Formula 4|Talijanskoj Formuli 4]]. S osvojenih 45 bodova u devet utrka, Zhou je na kraju zauzeo 15. mjesto konačnog poretka [[ADAC Formula 4|ADAC Formule 4]] 2015.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/adac-formula-4/2015/ ADAC Formel 4 2015 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 11. prosinca 2021. </ref></small> === Toyota Racing Series === === Europska Formula 3 === == Formula 2 == === UNI-Virtuosi Racing (2019. − 2021.) === ==== [[Formula 2 – sezona 2019.|2019.]] ==== ==== [[Formula 2 – sezona 2020.|2020.]] ==== ==== [[Formula 2 – sezona 2021.|2021.]] ==== == Formula 1 == Zhou je [[2. srpnja]] [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] debitirao na ''grand prix'' vikendu [[Formula 1|Formule 1]], gdje je na prvom slobodnom treningu u petak, za [[VN Austrije|Veliku nagradu Austrije]] na [[Red Bull Ring]]u, vozio bolid [[Alpine F1 Team|Alpine]] A521, umjesto dvostrukoga svjetskog prvaka [[Fernando Alonso|Fernanda Alonsa]].<small><ref>[https://maxf1.net/zhou-u-austriji-debitira-u-f1-na-prvom-slobodnom-treningu-za-alpine/ Zhou u Austriji debitira u F1 na prvom slobodnom treningu za Alpine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210901223912/https://maxf1.net/zhou-u-austriji-debitira-u-f1-na-prvom-slobodnom-treningu-za-alpine/ |date=1. rujna 2021. }} - ''MAXF1''. Objavljeno 28. lipnja 2021. Pristupljeno 11. prosinca 2021.</ref></small> Dana [[16. studenog]] iste godine, [[Alfa Romeo F1|Alfa Romeo]] je potvrdio da će Zhou voziti umjesto [[Antonio Giovinazzi|Antonija Giovinazzija]] sljedeće [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]]<small><ref>[https://maxf1.net/alfa-romeo-potvrdio-zhoua-za-2022/ Alfa Romeo potvrdio Zhoua za 2022.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211116134453/https://maxf1.net/alfa-romeo-potvrdio-zhoua-za-2022/ |date=16. studenoga 2021. }} - ''MAXF1''. Objavljeno 16. studenog 2021. Pristupljeno 11. prosinca 2021.</ref></small> === Alfa Romeo (2022.) === '''[[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]]''' == Izvori== {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.driverdb.com/drivers/guan-yu-zhou-6527738/ Guanyu Zhou] - ''Driver Database'' * [https://www.statsf1.com/it/guanyu-zhou.aspx Guanyu Zhou] - ''Stats F1'' {{GLAVNIRASPORED:Zhou, Guanyu}} [[Kategorija:Vozači Formule 1]] [[Kategorija:Kineski športaši]] [[Kategorija:Formula 1 u Kini]] 4cbv46pvpe7xlbvbmmdwcpal1xv5ppu 0 714612 7569856 7264836 2026-08-04T21:23:16Z Argo Navis 852 7569856 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Vorma | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Eidsvoll minnesund IMG 6225.JPG | slika_opis = Istjecanje Vorme iz jezera [[Mjøsa]] | slika2 = Glomma meets tributary Vorma.JPG | slika2_opis = Ušće Vorme u [[Glomma|Glommu]] | zemljovid = Vorma watershed.png | zemljovid_opis = Zemljovid porječja Vorme | dz = NOR | naselja = [[Eidsvoll]], [[Årnes]] | duljina = 30 | površina porječja = 17000 | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = nikada | brane = | izvor = jezero [[Mjøsa]] | izvor_koordinate = {{Coord|60.399427|11.234228|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{Coord|60.143959|11.460520|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Sjevernomorski | ulijeva se u = rijeku [[Glomma|Glommu]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Norveška | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Vorma''' je rijeka u [[Norveška|Norveškoj]] koja dovodi vodu iz jezera [[Mjøsa]] u rijeku [[Glomma|Glommu]]. Vorma je duga 30 km, a teče kroz grad [[Eidsvoll]]. Vorma istječe iz jezera Mjøsa kod sela Minnesund, a u [[Årnes]]u se ulijeva u rijeku Glommu kao desni pritok. Vorma je tako nazvana jer je bila "topla" rijeka koja se nikada ne smrzava, dok se i Glomma i [[Gudbrandsdalslågen]] redovito smrzavaju. Oko 5.5 km uzvodno od ušća Vorme u Glommu kod Årnesa i [[Nes, Akershus|Nesa]]{{newdsm}} nalazi se Funnefoss na Glommi, gdje se Glomma u slapovima spušta za 10 metara. == Povijest == [[Datoteka:Eidsvoll_Norway.jpg|mini|lijevo|300px|Vorma u [[Eidsvoll]]u]] [[Eidsvoll]] je služio kao drevno 'ting' mjesto - sastajalište za lokalno vijeće ili parlament - za [[Romerike]] u razdoblju kada je putovanje brodom bilo mnogo lakše nego kopnom. "Eidsivating" je, prema tradiciji, utemeljio [[Halfdan the Black|Halvdan Svarte]], i služio je kao 'ting' mjesto za cijeli [[Oppland]] i [[Viken (Norveška)|Viken]].{{newdsm}} [[Sveti Olav]] je također tamo držao ting i sagradio crkvu na ovom mjestu 1017. godine. Godine 1795. klizište je potpuno blokiralo Vormu kod [[Disen]]a na 111 dana, potpuno isušivši korito. Oko njega je prorezan kanal kako bi se spriječilo veće prelijevanje, s popratnim oštećenjima nizvodno. Na Vormi, južno od [[Eidsvoll|Eidsvolla]], nalazi se Svanfoss gdje se regulira razina vode u jezeru Mjøsa. Prevodnica dimenzija 6 x 20 m , kojazaobilazi Svanfoss, podižući brodove 3 metra kako bi se omogućilo zaobilaženje vodopada, otvorena je 1906. == Geologija == [[Datoteka:Svanfossen.JPG|mini|lijevo|300px|Slapovi [[Svanfoss]]]] Vorma istječe iz jezera Mjøsa kod sela Minnesund na južnoj obali jezera. Južna obala jezera Mjøsa je terminalna [[Morena|morenska]] naslaga nastala pauzom u ledenjačkom povlačenju leda (pauza Minnesund) koja se dogodila prije oko 9400 godina. Završnu morenu karakteriziraju značajne naslage gline, pijeska i šljunka. Vorma je erodirala kroz te naslage, ostavljajući strme obale s mnogo pritoka s visokim nagibom koji tvore kaskade dok se spajaju s Vormom. Rijeka se spuštala sve dok nije naišla na intruzivni prag koji se manje lako erodira (dio [[Tektonski rov Oslo|tektonskog rova Oslo]]) u središtu grada Eidsvolla gdje je formirao [[Svanfoss]]. Slapovi se također nalaze na mjestu gdje Vorma susreće Glommu - [[Funnefoss]].<ref name="A2">{{Citiranje weba |url=http://www.jernbaneverket.no/Documents/Prosjekter/h%C3%B8yhastighet/Geotechnical_study_1720593a.pdf |title=Technical note from Norwegian Geotechnical Institute to Jernbaneverket dated 2007-03-22 and titled Project 20071171, High Speed Railway in Norway by Randi Birgitte Svånå |access-date=5. ožujka 2025. |archive-date=10. listopada 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141010113542/http://www.jernbaneverket.no/Documents/Prosjekter/h%C3%B8yhastighet/Geotechnical_study_1720593a.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal|author1=Larsen, Bjørn|author2=Olaussen, Snorre|author3=Sundvoll, Bjørn|author4=Heeremans, Michel|title=The Permo-Carboniferous Oslo Rift through six stages and 65 million years|url=https://www.academia.edu/376082/The_Permo-Carboniferous_Oslo_Rift_Through_Six_Stages_and_65_Million_Years|journal=[[Episodes (journal)|Episodes]]|issue=March 2009|pages=52–58|accessdate=2014-10-19|url-status=dead}}</ref> Ledenjačke naslage također su pregradile bočnu dolinu, formirajući jezero [[Hurdalssjøen]]. Hurdalssjøen se ulijeva u rijeku Vorma kod Eidsvolla preko pritoke rijeke [[Andelva]]. Ostali pritoci su Julsrudåa, Jøndalsåa i Holtåa. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="100"> Datoteka:Svanfoss_sluser.JPG|Ustave Svanfoss Datoteka:Vorma_nedenfor_Svanefoss_-_flott.jpg|Ispod Svanfossa Datoteka:Kulturlandskap_ved_Vorma_-_flott.jpg|Krajolik Vorme Datoteka:Elvekongen_ved_Årnes.jpg|Elvekongen (riječni kralj) ljeti putuje uz Vormu do Svanfossa. </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Rijeke u Norveškoj]] [[Kategorija:Porječje Glomme]] dme3qykmlmm1mv820qcb2nfy1h8xmcq 0 715903 7570090 6301222 2026-08-05T10:48:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570090 wikitext text/x-wiki [[File:BULAC, Paris.JPG|mini|desno|200px|INALCO]] '''Institut national des langues et civilisations orientales''' (INALCO) - [[Francuska|francusko]] je sveučilište specijalizirano za podučavanje jezika i kultura svijeta. Njegova pokrivenost pokriva jezike srednje Europe, Afrike, Azije, Amerike i Oceanije.<ref>[https://www.lemonde.fr/archives/article/1984/08/16/langues-o-se-bat-contre-paris-iii-pour-obtenir-son-independance_3009185_1819218.html " Langues O " se bat contre Paris-III pour obtenir son indépendance]</ref> ''Langues O'''je naziv koji su generacijama davali učenici Specijalne škole, zatim Kraljevske, pa Carske, pa Nacionalne, na istočnim jezicima [[Pariz]]a, koji je svoj današnji naziv dobio 1971. Među njima je mnogo učitelja - istraživači, lingvisti i diplomati.<ref>[https://www.letudiant.fr/etudes/ecoles-specialisees/au-coeur-de-l-inalco-par-amour-des-langues.html Au cœur de l’Inalco : par amour des langues]</ref> == Poznati profesori == * [[Katica Ćulavkova]], makedonska pjesnikinja ==Izvori== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.inalco.fr/ INALCO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110217071635/http://www.inalco.fr/ |date=17. veljače 2011. }} [[Kategorija:Pariz]] [[Kategorija:Visokoškolske ustanove u Francuskoj]] 73z77eoljyvbcno6ax7i14jvsbzw1as 0 716117 7570026 7472324 2026-08-05T08:48:41Z Flamingounicorn 243866 7570026 wikitext text/x-wiki {{Naslov u kurzivu}} {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Mrkomir Prvi | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | format_serije = [[humoristična serija]] | autor = Ognjen Sviličić<br>Ivan Maloča (koncept) | razvoj = | redatelj = [[Snježana Tribuson]]<br>[[Aldo Tardozzi]]<br>Igor Šeregi<br>Dražen Žarković <small>(s. 2 – 5)</small><br>[[Goran Kulenović]] <small>(s. 2, 4)</small><br>Jakov Nola <small>(s. 3 – 5)</small><br>Filip Maloča <small>(s. 4, 5)</small> | scenarist = [[Branko Ružić]]<br>Zoran Lazić<br>Tonći Kožul<br>Snježana Tribuson<br>Aldo Tardozzi<br>Goran Kulenović <small>(s. 2)</small><br>Jakov Nola <small>(s. 3, 5)</small><br>Ivan Turković Krnjak <small>(s. 3, 5)</small><br>Marko Hrenović <small>(s. 3 – 5)</small><br>Igor Šeregi <small>(s. 3 – 5)</small><br>Filip Maloča <small>(s. 4, 5)</small> | glazba = [[Mate Matišić]] | uvodna_glazba = Saša Antić | glumci = [[Goran Navojec]]<br>[[Ozren Grabarić]]<br>[[Ecija Ojdanić]]<br>[[Paško Vukasović]]<br>[[Roko Sikavica]]<br>[[Mirna Mihelčić]] | pripovjedač = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_epizoda = 93 + specijal | broj_sezona = 5 | popis_epizoda = Popis epizoda serije Mrkomir Prvi | producent = Ivan Maloča | izvršni_producent = | urednik = Jasmina Božinovska Živalj (s. 1 – 4)<br>Zinka Kiseljak (s. 4, 5) | lokacija = studio [[Jadran film]]<br>[[Zagreb]]<br>[[Medvedgrad]]<br>[[Grobnik]]<br>[[Ribnik]] | trajanje_epizode = 26 minuta | tv_kuća = {{hlist|[[HRT – HTV 1|HTV 1]]|[[HRT – HTV 2|HTV 2]]}} | početak_serije = [[31. prosinca]] [[2020.]] | kraj_serije = sakrij:Specijal | početak_serije2 = [[19. prosinca]] [[2021.]] | kraj_serije2 = | ostale_kuće = {{Z|BIH}} [[Federalna televizija|FTV]] | web_stranica = | imdb_id = 16526150 | produkcijska_kuća = Interfilm }} '''''Mrkomir Prvi''''' (poznata i kao '''''Mrkomir I.''''') [[hrvatska]] je [[Humoristična serija|humoristična]] [[televizijska serija]] koja se prikazuje na programu [[HTV 1]] od [[19. prosinca]] [[2021.]] Pilot epizoda pod nazivom ''Novogodišnja epizoda'' prikazala se [[31. prosinca]] [[2020.]] na [[HTV 2]].<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=2020-12-31|title=Stigao Mrkomir! Imamo prve kadrove nove domaće serije|url=https://www.24sata.hr/show/stigao-mrkomir-imamo-prve-kadrove-nove-domace-serije-737207|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201231173121/https://www.24sata.hr/show/stigao-mrkomir-imamo-prve-kadrove-nove-domace-serije-737207|archive-date=2020-12-31|access-date=2024-04-26|website=[[24sata]]|language=hr}}</ref> Serija se prikazuje u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] na [[Federalna televizija|Federalnoj televiziji]] od [[17. srpnja]] [[2023.]]<ref name=":1" /> == Pregled serije == {{glavni|Popis epizoda serije Mrkomir Prvi}} [[Pilot (epizoda)|Pilot epizoda]] u režiji Snježane Tribuson premijerno je prikazana [[31. prosinca]] [[2020.]] na [[HRT – HTV 2|Drugom programu HRT-a]].<ref name=":2" /> Prva sezona prikazana je od [[19. prosinca]] 2021. do [[13. ožujka]] 2022. do [[16. lipnja]] 2023. Druga sezona premijerno je prikazala prvu epizodu kao specijal 31. prosinca 2022., a preostale epizode krenula je s prikazivanjem od [[3. veljače]] do [[16. lipnja]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=24. siječnja 2023.|title=Mrkomir I.: Mrkomir uvodi novu valutu|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/mrkomir-i-mrkomir-uvodi-novu-valutu-10570370|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230125092518/https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/mrkomir-i-mrkomir-uvodi-novu-valutu-10570370|archive-date=25. siječnja 2023.|access-date=30. siječnja 2023.|website=HRT Prikazuje}}</ref> Treća sezona krenula je s prikazivanjem [[24. studenoga]] 2023.<ref name=":3">{{Citiranje weba|date=12. rujna 2023.|title=Jesen na Hrvatskoj televiziji 2023.|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt-preporucuje/jesen-na-hrvatskoj-televiziji-2023-11031248|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230912133741/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt-preporucuje/jesen-na-hrvatskoj-televiziji-2023-11031248|archive-date=12. rujna 2023.|access-date=12. rujna 2023.|website=hrtprikazuje.hrt.hr}}</ref> svakog petka, s pokojim stankama radi ''Zlatnog studija 2024.'' [[9. veljače]], ''Dore 2024.'' [[22. veljače]], ''Večernjakove ruže 2023.'' [[22. ožujka]], ''Uskrsa'' [[29. ožujka]], ''parlamentarnih izbora'' [[12. travnja]] i ''Zagrebačkog festivala'' [[19. travnja]]. Trinaesta epizoda se prikazala [[16. veljače]] umjesto dvanaeste koja se prikazala [[1. ožujka]]. Četvrta sezona krenula je s prikazivanje od [[2. listopada]] [[2024.]]<ref name=":4">{{Citiranje weba|date=2024-09-06|title=Jesenski hitovi Hrvatske radiotelevizije: Premijere koje ne smijete propustiti!|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/jesenski-hitovi-hrvatske-radiotelevizije-premijere-koje-ne-smijete-propustiti--11743008|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240906163821/https://magazin.hrt.hr/zabava/jesenski-hitovi-hrvatske-radiotelevizije-premijere-koje-ne-smijete-propustiti--11743008|archive-date=2024-09-06|access-date=2024-09-06|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> Peta sezona započela je sa snimanjem sredinom kolovoza, a prikazivanje najavljeno je za jesen 2025.<ref name=":5" /> {{Pregled serije | boja0S = #A52A2A | poveznica0S = #Specijal | poveznicaT0S= Pilot <small>(Specijal)</small> | premijera0S = [[31. prosinca]] [[2020.]] | boja1 = #FFD700 | poveznica1 = #Prva sezona (2021./2022.) | epizode1 = 13 | premijera1 = [[19. prosinca]] [[2021.]] | finale1 = [[13. ožujka]] [[2022.]] | boja2 = #008B8B | poveznica2 = #Druga sezona (2022./2023.) | epizode2 = 20 | premijera2 = [[31. prosinca]] [[2022.]] | finale2 = [[16. lipnja]] [[2023.]] | boja3 = #228B22 | poveznica3 = #Treća sezona (2023./2024.) | epizode3 = 20 | premijera3 = [[24. studenoga]] [[2023.]] | finale3 = [[17. svibnja]] [[2024.]] | boja4 = #C71585 | poveznica4 = #Četvrta sezona (2024./2025.) | epizode4 = 20 | premijera4 = [[2. listopada]] [[2024.]] | finale4 = [[12. ožujka]] [[2025.]] | boja5 = #FF8C00 | poveznica5 = #Peta sezona (2026.) | epizode5 = 20 | premijera5 = [[17. ožujka]] [[2026.]] | finale5 = [[2026.]] }} {{plainlist| * {{colorbox|yellow}} Najbolje epizode iz sezone }} {| |----- style="vertical-align:top" | === Prva sezona (2021./2022.) === # {{boja-|yellow|Mrkomir provodi pravdu|}} # {{boja-|yellow|Mrkomir i blagdani|}} # Mrkomirov Gambit # Mrkomir ide na odmor # Mrkomir i čudesni eliksir # Mrkomir u boljem svjetlu # Mrkomir i kreditna omča # {{boja-|yellow|Mrkomir i novo oružje|}}<ref>{{Citiranje weba|date=2023-10-13|title=Mrkomir l.: Mrkomir i novo oružje|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-l-mrkomir-i-novo-oruzje-0-11076054|url-status=live|access-date=2025-12-31|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> # Mrkomir i ljubavni napitak # Mrkomir obnavlja kneževinu # Mrkomir i kamen mudraca # Mrkomir i igre na sreću # Mrkomir i voće razdora | === Druga sezona (2022./2023.) === # Mrkomir i transfer stoljeća <small>(specijal)</small> # Mrkomir uvodi novu valutu # Mrkomir i zbrinjavanje otpada # {{boja-|yellow|Pedeset nijansi Mrkomira|}}<ref>{{Citiranje weba|date=2023-10-20|title=Mrkomir I.: Pedeset nijansi Mrkomira|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-pedeset-nijansi-mrkomira-0-11093210|url-status=live|access-date=2025-12-31|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> # Mrkomir i sportski duh # {{boja-|yellow|Mrkomir i ravnopravnost spolova|}}<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-12|title=Najbolje od Mrkomira: Mrkomir i ravnopravnost spolova|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-i-ravnopravnost-spolova-0-12042450|url-status=live|access-date=2025-12-31|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> # {{boja-|yellow|Mrkomir nosi naočale|}}<ref>{{Citiranje weba|date=2023-10-27|title=Mrkomir I.: Mrkomir nosi naočale|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-nosi-naocale-0-11102876|url-status=live|access-date=2025-12-31|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> # Opsada ili nikada # Mrkomir i lažni rat # Mrkomir i pali anđeo # Mrkomir u paklu ovisnosti # Mrkomir i modna napetost # Mrkomir omiljen u narodu # Mrkomir i đavolji izum # {{boja-|yellow|Mrkomir i meteorologija|}}<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-19|title=Najbolje od Mrkomira: Mrkomir i meteorologija|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-i-meteorologija-0-12053838|url-status=live|access-date=2025-12-31|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> # Mrkomir i sraz kreposti # Mrkomir i glas razuma # Mrkomir i izručenje Slavomira # Mrkomir i zmaj # Mrkomirove kućne čarolije | === Treća sezona (2023./2024.) === # Mrkomir i nova zabava # {{boja-|yellow|Mrkomir se kulturno uzdiže|}}<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-04|title=Najbolje od Mrkomira: Mrkomir se kulturno uzdiže|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/najbolje-od-mrkomira-mrkomir-se-kulturno-uzdize-12077488|url-status=live|access-date=2025-12-31|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> # {{boja-|yellow|Mrkomir i demon s Čikole|}}<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-17|title=Mrkomir I. - Best off: Mrkomir i demon s Čikole|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-i-demon-s-cikole-0-11528314|url-status=live|access-date=2025-12-31|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> # Nema mira za Mrkomira # {{boja-|yellow|Mrkomir i super kmet|}}<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-24|title=Mrkomir I. - Best off: Mrkomir i super kmet|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-best-off-mrkomir-i-super-kmet-11543222|url-status=live|access-date=2025-12-31|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> # Mrkomir i Anušino kemijanje # {{boja-|yellow|Mrkomir i dangubica iz Kambelovca|}}<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-31|title=Mrkomir I. - Best off: Mrkomir i dangubica iz Kambelovca|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-i-dangubica-iz-kambelovca-0-11560496|url-status=live|access-date=2025-12-31|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> # Mrkomir i prodaja grijeha # {{boja-|yellow|Mrkomir i kviz|}}<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-07|title=Mrkomir I. - Best off: Mrkomir i kviz|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-best-off--11580491|url-status=live|access-date=2025-12-31|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> # Mrkomir i povratak poganina # Mrkomir se ispričava # Mrkomir i hladni rat {{Efn|Dvanaesta epizoda, treće sezone prikazala se 1. ožujka 2024.}} # Mrkomir i fatalna ljubav {{Efn|Trinaesta epizoda, treće sezona prikazala se 16. veljače 2024.}} # Mrkomir i doček reprezentacije # Mrkomir i APN krediti # Mrkomir i slobodni zidari # Mrkomir stvara neprijatelje od 872. # Mrkomir protiv bande maskiranih osvetnika # Mrkomir i komedija # Mrkomir i poticaji za povratak u domovinu | === Četvrta sezona (2024./2025.) === # Mrkomir piše povijest # Mrkomir i neradna nedjelja # Mrkomir i medvjed # Mrkomir i inflacija # Mrkomir u vodi do grla # Mrkomir i umijeće vladanja # Mrkomir i komunizam # Mrkomir i manje zlo # Mrkomir i ukleto blago # Mrkomir i robot # Mrkomir i osnove ekonomije # Mrkomir i legenda o Krivomiru # Mrkomir i dan kneževine # Mrkormir i pjesma Frankovizije # Mrkomir i petak trinaesti # Mrkomir se razvodi # Mrkomir i pučanin Kane # Mrkomirova epidemija popustljivog odgoja # Mrkomir i janjeća prehlada # Mrkomir i gospodarski pojas | === Peta sezona (2026.) === #Mrkomir i pravila lijepog ponašanja #Mrkomir i nuspojave {{Efn|Druga epizoda, pete sezone prikazala se 31. ožujka 2026.}} #Mrkomir i eutanazija {{Efn|Treća epizoda, pete sezone prikazala se 24. ožujka 2026.}} #Mrkomir i još jedan Mrkomir #Mrkomir i ovisnost o energentima #Mrkomir i bojkot #Mrkomir i demografska obnova #Mrkomir i ej trgovina #Mrkomir i AI-mir #Mrkomir i elementarna nepogoda |} {{notelist}} == Glumačka postava == [[Datoteka:Mrkomir I., glumci.jpg|okvir|desno|Glavna glumačka postava (s lijeva na desno):<br>Ozren Grabarić, Roko Sikavica, Paško Vukasović, Goran Navojec, Ecija Ojdanić.]] === Glavna glumačka postava === {| class="wikitable" ! Glumac !! Lik |- | [[Goran Navojec]] || Mrkomir, knez |- | [[Ozren Grabarić]] || Slavomir, peharnik i šef kneževske obavještajne agencije (K.O.A.) |- | [[Ecija Ojdanić]] || Anuša, knezova supruga |- | [[Paško Vukasović]]|| Krivomir, knezov vanbračni sin |- | [[Roko Sikavica]] || Držiha, svećenik i knezov duhovni pouzdanik |- | [[Mirna Mihelčić]]|| Maruša, knezova kći |- | [[Marinko Prga]] || Želimir, sluga (sezona 1) |} === Gostujuća glumačka postava === {{glavni|Dodatak:Popis gostujućih uloga u "Mrkomiru Prvom"}} ===== Peta sezona ===== {| class="wikitable" !Glumac !Lik !Epizoda |- |[[Lara Nekić]] |Djevojka | rowspan="2" |1. |- |[[Luka Knez]] |Mladić |- |[[Sunčana Zelenika Konjević]] |Travarica |2. |- |[[Goran Navojec]] |Čovjek-ptica | rowspan="2" |4. |- |[[Domagoj Ivanković]] |Vulgarni umjetnik |- |[[Hrvoje Kečkeš]] |Eskomir | rowspan="6" |5. |- |[[Lovre Kondža]] |Toni Tramontana |- |[[Antiša Avdić]] | rowspan="4" |Tjelohranitelji |- |[[Ivan Gecl]] |- |[[Hrvoje Kuninec]] |- |[[Tomislav Lovrić]] |- |[[Lucija Rukavina]] |Leposlava |6. |- |[[Matija Šakoronja]] |Goroslav | rowspan="2" |6. i 10. |- |[[Josip Brakus]] |Tudumir |- |[[Ljubo Zečević]] |Drpimir | rowspan="2" |7. |- |[[Marjan Nejašmić Banić]] |Švercomir |- |[[Mirna Ostrošić Galinović]] |Kistuša |8. |- |[[Kristijan Petelin]] |AI-mir | rowspan="3" |9. |- |[[Lucija Mišan]] | rowspan="2" |Seljanke |- |[[Marija Pletikosić]] |- |[[Goran Grgić]] |Benedikt | rowspan="7" |10. |- |[[Marko Hergešić]] |Buzdovan |- |[[Luka Juričić]] |Kuhar |- |[[Darko Plovanić]] |Runje |- |[[Slaven Dragičević]] |Stražar |- |[[Mario Petreković]] |Škugomir |- |[[Andrija Tomić]] |Tamničar |- |[[Zoran Čubrilo]] | | |- |[[Filip Radoš]] | | |- |[[Ivana Gulin]] | | |- |[[Dušan Bućan]] | | |- |[[Draško Zidar]] | | |} == Odjavna pjesma == Odjavnu pjesmu izvodi [[Saša Antić]], a tekst je sljedeći: ''„Gledali ste Mrkomira, Hrvatinu, našeg sina!'' ''Oduvik je bio slika i prilika, naša dika!'' ''Povijest može bit' ovaka il' onaka, 'ko će znat.'' ''Istina vam ionako vrlo često diže tlak!'' ''Ajdeee – ej!'' ''Oj! I kad ne zna šta da kaže, Mrkomir u trenu slaže!'' ''A kad krade, krade vješto, otkrit to se može teško!'' ''Boga moli i kad griješi, i od svih je vjernik veći.'' ''S vlasti pasti nikad neće, ljudi moji, nema mu srećeee – ej!”'' == Snimanje == Snimanje pilot epizode se odvijalo krajem [[2019.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2021-04-16|title=Šibenski - Predstavljamo novu šibensku glumačku nadu: ‘ Ovo je najljepši posao na svijetu - igraš se i za to dobiješ plaću‘|url=https://slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/predstavljamo-novu-sibensku-glumacku-nadu-ovo-je-najljepsi-posao-na-svijetu-igras-se-i-za-to-dobijes-placu-1091692|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416123726/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/predstavljamo-novu-sibensku-glumacku-nadu-ovo-je-najljepsi-posao-na-svijetu-igras-se-i-za-to-dobijes-placu-1091692|archive-date=2021-04-16|access-date=2024-04-26|website=[[Slobodna Dalmacija]]|language=hr-hr}}</ref> prije [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|epidemioloških mjera]] a proračun je bio {{Broj|500000}} [[Hrvatska kuna|kuna]]. Snimalo se u [[Čavle|Čavlima]], [[Ribnik|Ribniku]], [[Grobnik|Grobniku]], [[Koprivnica|Koprivnici]], a interijer u dvorcu Ribnik.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-01-17|title=Otkrivamo kako je nastala hrvatska serija koju uspoređuju s 'Crnom Gujom': 'Nije bilo lako...'|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/otkrivamo-kako-je-nastala-hrvatska-serija-koju-usporeduju-s-crnom-gujom-nije-bilo-lako-1461230|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210117222625/https://www.vecernji.hr/showbiz/otkrivamo-kako-je-nastala-hrvatska-serija-koju-usporeduju-s-crnom-gujom-nije-bilo-lako-1461230|archive-date=2021-01-17|access-date=2024-04-26|website=[[Večernji list]]|language=hr}}</ref> Prva sezona se snimala od [[21. lipnja]] do kraja [[Kolovoz|kolovoza]] [[2021.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2021-06-16|title=Mrkomir prvi, iznimno častohlepan, ali i naivan i nepismen|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/zapocinje-snimanje-humoristicne-serije-mrkomir-prvi-2104095|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210805215727/https://magazin.hrt.hr/zabava/zapocinje-snimanje-humoristicne-serije-mrkomir-prvi-2104095|archive-date=2021-08-05|access-date=2024-04-26|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2021-09-18|title='Nikada ovakve serije nije bilo u Hrvatskoj, iznenadit ćete se...'|url=https://www.24sata.hr/show/nikada-ovakve-serije-nije-bilo-u-hrvatskoj-iznenadit-cete-se-784669|url-status=live|access-date=2024-04-26|website=[[24sata]]|language=hr}}</ref> Snimanje druge sezone trajalo je od rujna do studenoga 2022. godine, kako je i najavio u srpnju iste godine glumac [[Ozren Grabarić]].<ref name=":0">{{cite news|date=7. srpnja 2022.|title=Poslije me čekaju još snimanja jer krećemo s drugom sezonom "Mrkomira I."|publisher=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/u-hrvatsku-sam-se-vratio-najvise-zbog-nostalgije-bio-sam-vrlo-povucen-imao-sam-osjecaj-da-nigdje-ne-pripadam-1600029#:~:text=s%20drugom%20sezonom%20%22-,Mrkomira%20I.,-%22%20i%20nastavak%20suradnje|accessdate=9. srpnja 2022.}}</ref> Osim snimanja u samom studio [[Jadran film|Jadran film-a]], snimalo se i na lokacijama [[Medvedgrad|Medvedgrada]], Grobnika, Ribnika i centra [[Zagreb|Zagreba]].<ref>{{Citiranje weba|date=30. listopada 2022.|title=U pripremi druga sezona domaće serije: ‘Ako se sve poklopi možda će nam gostovati i Rambo Amadeus‘|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/u-pripremi-druga-sezona-domace-serije-ako-se-sve-poklopi-mozda-ce-nam-gostovati-i-rambo-amadeus-15268867|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221031130811/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/u-pripremi-druga-sezona-domace-serije-ako-se-sve-poklopi-mozda-ce-nam-gostovati-i-rambo-amadeus-15268867|archive-date=31. listopada 2022.|access-date=21. prosinca 2022.|website=[[Jutarnji list]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2022-10-08|title=Popularna humoristična serija HRT-a ima nastavak. "Mrkomir I." zavladao grobničkim kaštelom|url=https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/popularna-humoristicna-serija-hrt-a-ima-nastavak-mrkomir-i-zavladao-grobnickim-kastelom/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221008054111/https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/popularna-humoristicna-serija-hrt-a-ima-nastavak-mrkomir-i-zavladao-grobnickim-kastelom/|archive-date=2022-10-08|access-date=2024-03-29|website=[[Novi list]]}}</ref> Treća sezona počela se snimati [[5. srpnja]] 2023.,<ref>{{Citiranje weba|date=2. kolovoza 2023.|title=Ekskluzivne fotografije sa snimanja 3. sezone serije Mrkomir I. koju ćete moći gledati ove jeseni na HRT-u.|url=https://www.facebook.com/HRTnovimediji/posts/pfbid02A3rQYCbahJEkqfTr5X1mBYx7KEe2muVe8boxvXtPKxmhEeAsezmoeoqyKkuMLNoal|url-status=live|access-date=24. kolovoza 2023.|website=[[Facebook|facebook.com]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=9. kolovoza 2023.|title=SNIMA SE TREĆA SEZONA {{!}} Mrkomir I.: Kmetovi dolaze na doček prvaka u bacanju kamena|url=https://www.24sata.hr/show/mrkomir-i-kmetovi-dolaze-na-docek-prvaka-u-bacanju-kamena-927143|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230809203103/http://www.24sata.hr/show/mrkomir-i-kmetovi-dolaze-na-docek-prvaka-u-bacanju-kamena-927143|archive-date=9. kolovoza 2023.|access-date=24. kolovoza 2023.|website=[[24sata|24sata.hr]]}}</ref> a snimala se do [[3. rujna]].<ref>{{Citiranje weba|date=3. rujna 2023.|title=Pala je i zadnja klapa!|url=https://www.facebook.com/Interfilm.hr/posts/pfbid01KTC2wkD2ecTW5hGe8UgpVMrV5G9KjvJd7hX1FeYQSJWAhRmL8hJQHmQRyBJ8qTml|url-status=live|access-date=3. rujna 2023.|website=facebook.com}}</ref> Četvrta sezona snimala se od lipnja 2024. do predkraj srpnja 2024.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-07-25|title=Dovršeno snimanje četvrte sezone HRT-ove serije Mrkomir Prvi|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/dovrseno-snimanje-cetvrte-sezone-hrt-ove-serije-mrkomir-prvi-11676889|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240727115558/https://magazin.hrt.hr/zabava/dovrseno-snimanje-cetvrte-sezone-hrt-ove-serije-mrkomir-prvi-11676889|archive-date=2024-07-27|access-date=2024-07-27|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> Sredinom kolovoza 2025. započelo je snimanje pete sezone,<ref name=":5">{{Citiranje weba|date=2025-08-19|title=Započelo snimanje pete sezone HTV-ove humoristične serije Mrkomir I.|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/zapocelo-snimanje-pete-sezone-htv-ove-humoristicne-serije-mrkomir-i-12296648|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250820081702/https://magazin.hrt.hr/zabava/zapocelo-snimanje-pete-sezone-htv-ove-humoristicne-serije-mrkomir-i-12296648|archive-date=2025-08-20|access-date=2025-08-20|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> koje je trajalo do sredine listopada.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-16|title=Dovršeno snimanje pete sezone HRT-ove serije Mrkomir I.|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/dovrseno-snimanje-pete-sezone-hrt-ove-serije-mrkomir-prvi-12383108|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251017125337/https://magazin.hrt.hr/zabava/dovrseno-snimanje-pete-sezone-hrt-ove-serije-mrkomir-prvi-12383108|archive-date=2025-10-17|access-date=2025-10-17|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> == Međunarodna prikazivanja == {| class="wikitable" !Država !Televizija !Sezona !Premijera !Finale |- |{{Z+X|BIH}} |[[Federalna televizija|FTV]] |1. |15. srpnja 2023.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=11. srpnja 2023.|title=Nova igrana serija "Mrkomir I"|url=https://federalna.ba/nova-igrana-serija-mrkomir-i-gphkw|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230824084443/https://federalna.ba/nova-igrana-serija-mrkomir-i-gphkw|archive-date=24. kolovoza 2023.|access-date=24. kolovoza 2023.|website=federalna.ba}}</ref> |26. kolovoza 2023. |} == Igra == U veljači produkcijska kuća [[Interfilm]] objavljuje na pametnim telefonima operacijskog sustava [[Android (operacijski sustav)|Android]], igru [[Kviz|kviza znanja]] ''Kvizomir'' o seriji Mrkomir Prvi.<ref>{{Citiranje weba|date=16. veljače 2024.|title=Dobrodošli na kviz kneza Mrkomira I.|url=https://www.facebook.com/Interfilm.hr/posts/pfbid0C61SL9z8qYqYkR81hXcAStv1wTWopPdR6U6z4wJJJBVY42ruN5eezPtGSUH3PXPUl|url-status=live|access-date=16. veljače 2024.|website=Facebook}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb|id=16526150|naslov=Mrkomir Prvi}} {{Televizijski program na HTV-u}} [[Kategorija:Hrvatske humoristične serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2020.]] [[Kategorija:Televizijske serije na HTV-u]] s87wjkaenntz5govac6f9e9n3s4woku 0 716287 7569626 6940118 2026-08-04T13:47:31Z Flamingounicorn 243866 kat. 7569626 wikitext text/x-wiki Ovo je '''popis epizoda serije [[Mrkomir Prvi]]''' koja se prikazuje na televizijskom programu [[HRT]]-a od prosinca 2021. godine. == Pregled serije == {| class="wikitable" ! colspan="2" |Sezona !Epizoda !Premijera sezone !Kraj sezone |- | bgcolor="Blue" height="10px" | | align="center" |'''[[Popis epizoda serije Mrkomir Prvi#Prva sezona|1]]''' | align="center" |14 | align="center" |[[18. travnja|31. prosinca 2021]] | align="center" |[[13. ožujka]] [[2022.]] |} == Prva sezona == {| class="wikitable" ! style="background:Blue;color:white" |Broj epizode ! style="background:Blue;color:white;width:75%" |Epizoda ! style="background:Blue;color:white" |Datum emitiranja |- |0 (1) |'''Pilot - novogodišnja epizoda''' U pilot epizodi saznajemo kako je knez Mrkomir ranosrednjovjekovni hrvatski vladar, koji vodi svoj dvor uz pomoć svog smutljivog i korumpiranog peharnika Slavomira, koji je ujedno i šef obavještajne službe K.O.A (Kneževa obavještajna agencija). Važnu ulogu na njegovu dvoru ima i njegova žena Anuša s kojom se Mrkomir povremeno svađa. Nezadovoljan je jer još uvijek ima titulu kneza i želi postati kralj. Ima vanbračnog sina Krivomira koji je dvorski buzdovanar. Želi kćer udati u [[Franačka|Franačku]], ali se na kraju odluči za bosanskog princa kako bi kasnije naslijedio njihovu kneževinu. Na dvoru se pojavljuje opat Držiha, koji želi izgraditi škole i opismeniti narod po uzoru na engleskog vladara, ali Slavomiru to nije u interesu. Jednom kad bosanski princ stigne na Mrkomirov dvor, njegova pojava sve šokira. |31. prosinca 2020. |- |1 (2) |'''Mrkomir provodi pravdu''' U kneževini se događaju neredi zbog gladi koju je uzrokovao vlastelin Tudorić pretjeranim zaduživanjem kod [[Rusi|Rusa]]. Da smiri nerede Mrkomir hapsi Tudorića i na Slavomirov savjet organizira suđenje Tudoriću koje će biti predstava za narod. Slavomir ujedno saznaje da pokraj benediktinskog samostana na [[Klis|Klisu]] treba prolaziti bizantski trgovački put prema južnim pokrajinama, pa nagovara kneza Mrkomira da se okoristi time. Slavomir pokušava iznuditi mito od Tudorića, što ovaj ne želi. Mrkomir pregovara s [[Benediktinci|benediktincima]] da mu predaju svoje zemljište gdje treba prolaziti bizantski put a ovi zauzvrat traže da im knez izgradi samostan pokraj svog dvora, pa potpišu darovnicu. Nakon što Slavomir osudi Tudorića na smrt, ovaj mu pristaje reći gdje je sakrio svoje bogatstvo. Bizant na kraju odustaje od trgovačkog puta kroz kneževinu jer im netko (ispada Slavomir) napada putnike i iz njih izvlači informacije. |19. prosinca 2021. |- |2 (3) |'''Mrkomir i blagdani''' Na Mrkomirovom dvoru odvijaju se pripreme za nadolazeći [[Bogojavljenje|blagdan Sveta tri kralja]]. Anuša prigovara Mrkomiru da im nedostaje zelenila na dvoru. Maruša ljuti majku jer želi na večeru pozvati svog dečka Gladomira, mutavog mesarovog sina, no Mrkomiru to ne smeta jer Gladomirov otac radi dobru janjetinu. Papa traži od Mrkomira da posti za blagdane, za što ovaj neće ni čuti. Krivomira je zavela Guzoslava koja želi da ju povede na večeru na dvor. Slavomir čami u tamnici zbog optužbi za malverzacije s nekretninama u Trogiru i pokušava se na sve načine izvući. Prava prilika mu se ukaže kad kneginja Anuša traži od njega da u zamjenu za amnestiju makne mesarova sina od njene kćeri. On stoga dogovara s Guzoslavom da na večeri zavede Gladomira, no oportunistička, kakva je, ona usput zavodi i kneza Mrkomira, dok ju mutavi Gladomir od hrane baš i ne doživljava. Vidjevši to, ljubomorna Anuša, žuri u tamnicu i pušta Slavomira, tražeći ga da pod hitno uhapsi i Guzoslavu i Gladomira za što nek sam smisli razlog. Slavomir ubrzo dolazi sa stražom i hapsi Guzoslavu i Gladomira pod optužbom za pokušaj državnog udara. |26. prosinca 2021. |- |3 (4) |'''Mrkomirov Gambit''' Kneževinu je zahvatila epidemija [[Kuga|kuge]]. Knez Mrkomir teško je bolestan i prikovan za krevet, pa za njega brinu kneginja Anuša i dvorski doktor Sumamir. Anušino vođenje kneževine frustrira Slaovmira koji zbog njene čvrste vladavine ne može muljati dvorskim poslovima. Slavomir stoga uvjeri Krivomira u teoriju zavjere po kojoj kneževinom zapravo vladaju kneginja u suradnji s ljudima-zmajevima koji stoje iza epidemije i svih ratova. Nakon što ju zajedno prošire, dogodi se pobuna svjetine, koja ionako pretjerano ne vjeruje u postojanje stvarne epidemije. Mrkomira na postelji posjeti smrt u obliku Želimira i traži od njega da igraju partiju šaha u zamjenu za to da ga ostavi na životu. Kako se pokaže, Mrkomir uopće nema pojma o šahu, no njegovo stalno kukanje i sarkastični komentari šahovskih pravila toliko iritiraju smrt, da ova preda partiju i ostavi ga na životu. U međuvremenu, Slavomir nagovori Krivomira da dokrajči oca, no naglo ozdravljeli Mrkomir u dvorskoj kuhinji pronalazi dvojicu Krivomirovih pomoćnika koji "taracaju" omraženo povrće, što im je ranije naredio Krivomir, rekavši da će mu to biti prvi potez kad preuzme vlast. Slavomir dvojicu pred knezom optuži da su ustanici, ljudi-zmajevi i pijandure, pa ih Mrkomir baci u tamnicu. Budući da svjetina ionako ne vjeruje u kugu, Mrkomir odluči objaviti da epidemija više ne postoji jer ju je on pobijedio. |2. siječnja 2022. |- |4 (5) |'''Mrkomir ide na odmor''' |9. siječnja 2022. |- |5 (6) |'''Mrkomir i čudesni eliksir''' |16. siječnja 2022. |- |6 (7) |'''Mrkomir u boljem svjetlu''' |23. siječnja 2022. |- |7 (8) |'''Mrkomir i kreditna omča''' |30. siječnja 2022. |- |8 (9) |'''Mrkomir i novo oružje''' |6. veljače 2022. |- |9 (10) |'''Mrkomir i ljubavni napitak''' |13. veljaće 2022. |- |10 (11) |'''Mrkomir obnavlja kneževinu''' |20. veljače 2022. |- |11 (12) |'''Mrkomir i kamen mudraca''' |27. veljače 2022. |- |12 (13) |'''Mrkomir i igre na sreću''' |6. ožujka 2022. |- |13 (14) |'''Mrkomir i voće razdora''' |13. ožujka 2022. |} [[Kategorija:Popisi epizoda hrvatskih televizijskih serija|Mrkomir Prvi]] 347xff92vs7cn9yg95g5bgr4i7x0nli 7570018 7569626 2026-08-05T08:45:41Z Flamingounicorn 243866 dodane epizode, predložak popisa epizoda, izvori 7570018 wikitext text/x-wiki '''''Mrkomir Prvi''''' (poznata i kao '''''Mrkomir I.''''') [[hrvatska]] je [[Humoristična serija|humoristična]] [[televizijska serija]] koja se prikazuje na programu [[HTV 1]] od [[19. prosinca]] [[2021]].<ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/magazin/21892/mrkomir-prvi-stize-na-male-ekrane.aspx|title="Mrkomir Prvi" stiže na male ekrane|date=26 December 2020|language=hr|website=mojtv.hr|access-date=17 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822104423/https://mojtv.hr/magazin/21892/mrkomir-prvi-stize-na-male-ekrane.aspx|archive-date=22 August 2021}}</ref> Serija je započela novogodišnjim specijalom prikazanim [[31. prosinca]] [[2020.]] na [[HTV 2]].<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=2020-12-31|title=Stigao Mrkomir! Imamo prve kadrove nove domaće serije|url=https://www.24sata.hr/show/stigao-mrkomir-imamo-prve-kadrove-nove-domace-serije-737207|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201231173121/https://www.24sata.hr/show/stigao-mrkomir-imamo-prve-kadrove-nove-domace-serije-737207|archive-date=2020-12-31|access-date=2024-04-26|website=[[24sata]]|language=hr}}</ref> Serija trenutno sadrži 5 sezona i 83 epizoda. Peta sezona s prikazivanjem je započela [[18. ožujka]] [[2026]].<ref name="s5e1"></ref> ==Epizode== ===Pilot (2020.)=== {{Popis epizoda |boja = |naslov1 = Pilot - novogodišnja epizoda |datum1 = {{premijera|31|12|2020}} |sadržaj1 = U prvoj epizodi saznajemo kako je knez Mrkomir ranosrednjovjekovni hrvatski vladar, koji vodi svoj dvor uz pomoć svog smutljivog i korumpiranog peharnika Slavomira, koji je ujedno i šef obavještajne službe K.O.A (Kneževa obavještajna agencija). Važnu ulogu na njegovu dvoru ima i njegova žena Anuša s kojom se Mrkomir povremeno svađa. Nezadovoljan je jer još uvijek ima titulu kneza i želi postati kralj. Ima vanbračnog sina Krivomira koji je dvorski buzdovanar. Želi kćer udati u [[Franačka|Franačku]], ali se na kraju odluči za bosanskog princa kako bi kasnije naslijedio njihovu kneževinu. Na dvoru se pojavljuje opat Držiha, koji želi izgraditi škole i opismeniti narod po uzoru na engleskog vladara, ali Slavomiru to nije u interesu. Jednom kad bosanski princ stigne na Mrkomirov dvor, njegova pojava sve šokira. }} ===Prva sezona (2021.–2022.)=== {{Popis epizoda |boja = |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = Mrkomir provodi pravdu |datum1 = {{premijera|19|12|2021}} |sadržaj1 = U kneževini se događaju neredi zbog gladi koju je uzrokovao vlastelin Tudorić pretjeranim zaduživanjem kod [[Rusi|Rusa]]. Da smiri nerede Mrkomir hapsi Tudorića i na Slavomirov savjet organizira suđenje Tudoriću koje će biti predstava za narod. Slavomir ujedno saznaje da pokraj benediktinskog samostana na [[Klis|Klisu]] treba prolaziti bizantski trgovački put prema južnim pokrajinama, pa nagovara kneza Mrkomira da se okoristi time. Slavomir pokušava iznuditi mito od Tudorića, što ovaj ne želi. Mrkomir pregovara s [[Benediktinci|benediktincima]] da mu predaju svoje zemljište gdje treba prolaziti bizantski put a ovi zauzvrat traže da im knez izgradi samostan pokraj svog dvora, pa potpišu darovnicu. Nakon što Slavomir osudi Tudorića na smrt, ovaj mu pristaje reći gdje je sakrio svoje bogatstvo. Bizant na kraju odustaje od trgovačkog puta kroz kneževinu jer im netko (ispada Slavomir) napada putnike i iz njih izvlači informacije. |naslov2 = Mrkomir i blagdani |datum2 = {{premijera|26|12|2021}} |sadržaj2 = Na Mrkomirovom dvoru odvijaju se pripreme za nadolazeći [[Bogojavljenje|blagdan Sveta tri kralja]]. Anuša prigovara Mrkomiru da im nedostaje zelenila na dvoru. Maruša ljuti majku jer želi na večeru pozvati svog dečka Gladomira, mutavog mesarovog sina, no Mrkomiru to ne smeta jer Gladomirov otac radi dobru janjetinu. Papa traži od Mrkomira da posti za blagdane, za što ovaj neće ni čuti. Krivomira je zavela Guzoslava koja želi da ju povede na večeru na dvor. Slavomir čami u tamnici zbog optužbi za malverzacije s nekretninama u Trogiru i pokušava se na sve načine izvući. Prava prilika mu se ukaže kad kneginja Anuša traži od njega da u zamjenu za amnestiju makne mesarova sina od njene kćeri. On stoga dogovara s Guzoslavom da na večeri zavede Gladomira, no oportunistička, kakva je, ona usput zavodi i kneza Mrkomira, dok ju mutavi Gladomir od hrane baš i ne doživljava. Vidjevši to, ljubomorna Anuša, žuri u tamnicu i pušta Slavomira, tražeći ga da pod hitno uhapsi i Guzoslavu i Gladomira za što nek sam smisli razlog. Slavomir ubrzo dolazi sa stražom i hapsi Guzoslavu i Gladomira pod optužbom za pokušaj državnog udara. |naslov3 = Mrkomirov gambit |datum3 = {{premijera|2|1|2022}} |sadržaj3 = Kneževinu je zahvatila epidemija [[Kuga|kuge]]. Knez Mrkomir teško je bolestan i prikovan za krevet, pa za njega brinu kneginja Anuša i dvorski doktor Sumamir. Anušino vođenje kneževine frustrira Slaovmira koji zbog njene čvrste vladavine ne može muljati dvorskim poslovima. Slavomir stoga uvjeri Krivomira u teoriju zavjere po kojoj kneževinom zapravo vladaju kneginja u suradnji s ljudima-zmajevima koji stoje iza epidemije i svih ratova. Nakon što ju zajedno prošire, dogodi se pobuna svjetine, koja ionako pretjerano ne vjeruje u postojanje stvarne epidemije. Mrkomira na postelji posjeti smrt u obliku Želimira i traži od njega da igraju partiju šaha u zamjenu za to da ga ostavi na životu. Kako se pokaže, Mrkomir uopće nema pojma o šahu, no njegovo stalno kukanje i sarkastični komentari šahovskih pravila toliko iritiraju smrt, da ova preda partiju i ostavi ga na životu. U međuvremenu, Slavomir nagovori Krivomira da dokrajči oca, no naglo ozdravljeli Mrkomir u dvorskoj kuhinji pronalazi dvojicu Krivomirovih pomoćnika koji "taracaju" omraženo povrće, što im je ranije naredio Krivomir, rekavši da će mu to biti prvi potez kad preuzme vlast. Slavomir dvojicu pred knezom optuži da su ustanici, ljudi-zmajevi i pijandure, pa ih Mrkomir baci u tamnicu. Budući da svjetina ionako ne vjeruje u kugu, Mrkomir odluči objaviti da epidemija više ne postoji jer ju je on pobijedio. |naslov4 = Mrkomir ide na odmor |datum4 = {{premijera|9|1|2022}} |sadržaj4 = |naslov5 = Mrkomir i čudesni eliksir |datum5 = {{premijera|16|1|2022}} |sadržaj5 = |naslov6 = Mrkomir u boljem svjetlu |datum6 = {{premijera|23|1|2022}} |sadržaj6 = |naslov7 = Mrkomir i kreditna omča |datum7 = {{premijera|30|1|2022}} |sadržaj7 = |naslov8 = Mrkomir i novo oružje |datum8 = {{premijera|6|2|2022}} |sadržaj8 = |naslov9 = Mrkomir i ljubavni napitak |datum9 = {{premijera|13|2|2022}} |sadržaj9 = |naslov10 = Mrkomir obnavlja kneževinu |datum10 = {{premijera|20|2|2022}} |sadržaj10 = |naslov11 = Mrkomir i kamen mudraca |datum11 = {{premijera|27|2|2022}} |sadržaj11 = |naslov12 = Mrkomir i igre na sreću |datum12 = {{premijera|6|3|2022}} |sadržaj12 = |naslov13 = Mrkomir i voće razdora |datum13 = {{premijera|13|3|2022}}<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-l-mrkomir-i-voce-razdora-5718417|title=Mrkomir l.: Mrkomir i voće razdora|access-date=5. kolovoza 2026.}}</ref> |sadržaj13 = }} ===Druga sezona (2022–2023.)=== {{Popis epizoda |boja = |brojsve1 = 14. |broj1 = 1. |naslov1 = Mrkomir i transfer stoljeća |datum1 = {{premijera|31|12|2022}}<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-l-10513761|title=Mrkomir l.: Mrkomir i transfer stoljeća|access-date=5. kolovoza 2026.|publisher=[[HRT]]}}</ref> |sadržaj1 = |naslov2 = Mrkomir uvodi novu valutu |datum2 = {{premijera|3|2|2023}}<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-uvodi-novu-valutu-10570370|title=Mrkomir I.: Mrkomir uvodi novu valutu|publisher=[[HRT]]|access-date=5. kolovoza 2026.}}</ref> |sadržaj2 = |naslov3 = Mrkomir i zbrinjavanje otpada |datum3 = {{premijera|10|2|2023}} |sadržaj3 = |naslov4 = Pedeset nijansi Mrkomira |datum4 = {{premijera|17|2|2023}} |sadržaj4 = |naslov5 = Mrkomir i sportski duh |datum5 = {{premijera|24|2|2023}} |sadržaj5 = |naslov6 = Mrkomir i ravnopravnost spolova |datum6 = {{premijera|3|3|2023}} |sadržaj6 = |naslov7 = Mrkomir nosi naočale |datum7 = {{premijera|10|3|2023}} |sadržaj7 = |naslov8 = Opsada ili nikada |datum8 = {{premijera|17|3|2023}} |sadržaj8 = |naslov9 = Mrkomir i lažni rat |datum9 = {{premijera|24|3|2023}} |sadržaj9 = |naslov10 = Mrkomir i pali anđeo |datum10 = {{premijera|31|3|2023}} |sadržaj10 = |naslov11 = Mrkomir u paklu ovisnosti |datum11 = {{premijera|14|4|2023}} |sadržaj11 = |naslov12 = Mrkomir i modna napetost |datum12 = {{premijera|21|4|2023}} |sadržaj12 = |naslov13 = Mrkomir omiljen u narodu |datum13 = {{premijera|28|4|2023}} |sadržaj13 = |naslov14 = Mrkomir i đavolji izum |datum14 = {{premijera|5|5|2023}} |sadržaj14 = |naslov15 = Mrkomir i meteorologija |datum15 = {{premijera|12|5|2023}} |sadržaj15 = |naslov16 = Mrkomir i sraz kreposti |datum16 = {{premijera|19|5|2023}} |sadržaj16 = |naslov17 = Mrkomir i glas razuma |datum17 = {{premijera|26|5|2023}} |sadržaj17 = |naslov18 = Mrkomir i izručenje Slavomira |datum18 = {{premijera|2|6|2023}} |sadržaj18 = |naslov19 = Mrkomir i zmaj |datum19 = {{premijera|9|6|2023}} |sadržaj19 = |naslov20 = Mrkomirova kućne čarolije |datum20 = {{premijera|16|6|2023}} |sadržaj20 = }} ===Treća sezona (2023.–2024.)=== {{Popis epizoda |boja = |brojsve1 = 34. |broj1 = 1. |naslov1 = Mrkomir i nova zabava |datum1 = {{premijera|24|11|2023}} |sadržaj1 = |naslov2 = Mrkomir se kulturno uzdiže |datum2 = {{premijera|1|12|2023}} |sadržaj2 = |naslov3 = Mrkomir i demon s Čikole |datum3 = {{premijera|8|12|2023}} |sadržaj3 = |naslov4 = Nema mira za Mrkomira |datum4 = {{premijera|15|12|2023}} |sadržaj4 = |naslov5 = Mrkomir i super kmet |datum5 = {{premijera|22|12|2023}} |sadržaj5 = |naslov6 = Mrkomir i Anušino kemijanje |datum6 = {{premijera|29|12|2023}} |sadržaj6 = |naslov7 = Mrkomir i dangubica iz Kambelovca |datum7 = {{premijera|5|1|2024}} |sadržaj7 = |naslov8 = Mrkomir i prodaja grijeha |datum8 = {{premijera|12|1|2024}} |sadržaj8 = |naslov9 = Mrkomir i kviz |datum9 = {{premijera|19|1|2024}} |sadržaj9 = |naslov10 = Mrkomir i povratak pogana |datum10 = {{premijera|26|1|2024}} |sadržaj10 = |naslov11 = Mrkomir se ispričava |datum11 = {{premijera||2|2024}} |sadržaj11 = |naslov12 = Mrkomir i hladni rat |datum12 = {{premijera||2|2024}} |sadržaj12 = |naslov13 = Mrkomir i fatalna ljubav |datum13 = {{premijera|16|2|2024}} |sadržaj13 = |naslov14 = Mrkomir i doček reprezentacije |datum14 = {{premijera|8|3|2024}} |sadržaj14 = |naslov15 = Mrkomir i apn krediti |datum15 = {{premijera|15|3|2024}} |sadržaj15 = |naslov16 = Mrkomir i slobodni zidari |datum16 = {{premijera|5|4|2024}} |sadržaj16 = |naslov17 = Mrkomir stvara neprijatelje od 872. |datum17 = {{premijera|26|4|2024}} |sadržaj17 = |naslov18 = Mrkomir protiv bande maskiranih osvetnika |datum18 = {{premijera|3|5|2024}} |sadržaj18 = |naslov19 = Mrkomir i komedija |datum19 = {{premijera|10|5|2024}} |sadržaj19 = |naslov20 = Mrkomir i poticaji za povratak u domovinu |datum20 = {{premijera|17|5|2024}} |sadržaj20 = }} ===Četvrta sezona (2024.–2025.)=== {{Popis epizoda |boja = |brojsve1 = 54. |broj1 = 1. |naslov1 = Mrkomir piše povijest |datum1 = {{premijera|2|10|2024}}<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-pise-povijest-11768081|title=Mrkomir I.: Mrkomir piše povijest|publisher=[[HRT]]|date=23. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241007185252/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-pise-povijest-11768081|archive-date=7. listopada 2024.|access-date=5. kolovoza 2026.}}</ref> |sadržaj1 = |naslov2 = Mrkomir i neradna nedjelja |datum2 = {{premijera|9|10|2024}} |sadržaj2 = |naslov3 = Mrkomir i medvjed |datum3 = {{premijera|16|10|2024}} |sadržaj3 = |naslov4 = Mrkomir i inflacija |datum4 = {{premijera|23|10|2024}} |sadržaj4 = |naslov5 = Mrkomir u vodi do grla |datum5 = {{premijera|30|10|2024}} |sadržaj5 = |naslov6 = Mrkomir i umijeće vladanja |datum6 = {{premijera|6|11|2024}} |sadržaj6 = |naslov7 = Mrkomir i komunizam |datum7 = {{premijera|13|11|2024}} |sadržaj7 = |naslov8 = Mrkomir i manje zlo |datum8 = {{premijera|20|11|2024}} |sadržaj8 = |naslov9 = Mrkomir i ukleto blago |datum9 = {{premijera|27|11|2024}} |sadržaj9 = |naslov10 = Mrkomir i robot |datum10 = {{premijera|4|12|2024}} |sadržaj10 = |naslov11 = Mrkomir i osnove ekonomije |datum11 = {{premijera|11|12|2024}} |sadržaj11 = |naslov12 = Mrkomir i legenda o Krivomiru |datum12 = {{premijera|18|12|2024}} |sadržaj12 = |naslov13 = Mrkomir i dan kneževine |datum13 = {{premijera|22|1|2025}} |sadržaj13 = |naslov14 = Mrkomir i pjesma Frankovizije |datum14 = {{premijera|29|1|2025}} |sadržaj14 = |naslov15 = Mrkomir i petak trinaesti |datum15 = {{premijera|5|2|2025}} |sadržaj15 = |naslov16 = Mrkomir se razvodi |datum16 = {{premijera|12|2|2025}} |sadržaj16 = |naslov17 = Mrkomir i pučanin Kane |datum17 = {{premijera|19|2|2025}} |sadržaj17 = |naslov18 = Mrkomirova epidemija popustljivog odgoja |datum18 = {{premijera|26|2|2025}} |sadržaj18 = |naslov19 = Mrkomir i janjeća prehlada |datum19 = {{premijera|5|3|2025}} |sadržaj19 = |naslov20 = Mrkomir i gospodarski pojas |datum20 = {{premijera|12|3|2025}}<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-i-gospodarski-pojas-12030918|title=Mrkomir I.: Mrkomir i gospodarski pojas|date=5. ožujka 2025.|publisher=[[HRT]]|access-date=5. kolovoza 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250829161103/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-i-gospodarski-pojas-12030918|archive-date=29. kolovoza 2025.}}</ref> |sadržaj20 = }} ===Peta sezona (2026.)=== {{Popis epizoda |boja = |brojsve1 = 74. |broj1 = 1. |naslov1 = Mrkomir i pravila lijepog ponašanja |datum1 = {{premijera|18|3|2026}}<ref name="s5e1">{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-i-pravila-lijepog-ponasanja-12599317|title=Mrkomir I.: Mrkomir i pravila lijepog ponašanja|date=8. ožujka 2026.|access-date=5. kolovoza 2026.|publisher=[[HRT]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260720230843/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-i-pravila-lijepog-ponasanja-12599317|archive-date=20. srpnja 2026.}}</ref> |sadržaj1 = |naslov2 = Mrkomir i nuspojave |datum2 = {{premijera|31|3|2026}} |sadržaj2 = |naslov3 = Mrkomir i eutanazija |datum3 = {{premijera|24|3|2026}} |sadržaj3 = |naslov4 = Mrkomir i još jedan Mrkomir |datum4 = {{premijera|7|4|2026}} |sadržaj4 = |naslov5 = Mrkomir i ovisnost o energentima |datum5 = {{premijera|14|4|2026}} |sadržaj5 = |naslov6 = Mrkomir i bojkot |datum6 = {{premijera|21|4|2026}} |sadržaj6 = |naslov7 = Mrkomir i demografska obnova |datum7 = {{premijera|28|4|2026}} |sadržaj7 = |naslov8 = Mrkomir i ej trgovina |datum8 = {{premijera|5|5|2026}} |sadržaj8 = |naslov9 = Mrkomir i AI-mir |datum9 = {{premijera|19|5|2026}} |sadržaj9 = |naslov10 = Mrkomir i elementarna nepogoda |datum10 = {{premijera|26|5|2026}} |sadržaj10 = }} ==Izvori== {{reflist}} sw5olpu43sc5qh3iath0snoy70atxc7 7570019 7570018 2026-08-05T08:45:56Z Flamingounicorn 243866 Flamingounicorn premješta stranicu [[Dodatak:Popis epizoda serije Mrkomir Prvi]] na [[Popis epizoda serije Mrkomir Prvi]]: Bolji imenski prostor 7570018 wikitext text/x-wiki '''''Mrkomir Prvi''''' (poznata i kao '''''Mrkomir I.''''') [[hrvatska]] je [[Humoristična serija|humoristična]] [[televizijska serija]] koja se prikazuje na programu [[HTV 1]] od [[19. prosinca]] [[2021]].<ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/magazin/21892/mrkomir-prvi-stize-na-male-ekrane.aspx|title="Mrkomir Prvi" stiže na male ekrane|date=26 December 2020|language=hr|website=mojtv.hr|access-date=17 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822104423/https://mojtv.hr/magazin/21892/mrkomir-prvi-stize-na-male-ekrane.aspx|archive-date=22 August 2021}}</ref> Serija je započela novogodišnjim specijalom prikazanim [[31. prosinca]] [[2020.]] na [[HTV 2]].<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=2020-12-31|title=Stigao Mrkomir! Imamo prve kadrove nove domaće serije|url=https://www.24sata.hr/show/stigao-mrkomir-imamo-prve-kadrove-nove-domace-serije-737207|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201231173121/https://www.24sata.hr/show/stigao-mrkomir-imamo-prve-kadrove-nove-domace-serije-737207|archive-date=2020-12-31|access-date=2024-04-26|website=[[24sata]]|language=hr}}</ref> Serija trenutno sadrži 5 sezona i 83 epizoda. Peta sezona s prikazivanjem je započela [[18. ožujka]] [[2026]].<ref name="s5e1"></ref> ==Epizode== ===Pilot (2020.)=== {{Popis epizoda |boja = |naslov1 = Pilot - novogodišnja epizoda |datum1 = {{premijera|31|12|2020}} |sadržaj1 = U prvoj epizodi saznajemo kako je knez Mrkomir ranosrednjovjekovni hrvatski vladar, koji vodi svoj dvor uz pomoć svog smutljivog i korumpiranog peharnika Slavomira, koji je ujedno i šef obavještajne službe K.O.A (Kneževa obavještajna agencija). Važnu ulogu na njegovu dvoru ima i njegova žena Anuša s kojom se Mrkomir povremeno svađa. Nezadovoljan je jer još uvijek ima titulu kneza i želi postati kralj. Ima vanbračnog sina Krivomira koji je dvorski buzdovanar. Želi kćer udati u [[Franačka|Franačku]], ali se na kraju odluči za bosanskog princa kako bi kasnije naslijedio njihovu kneževinu. Na dvoru se pojavljuje opat Držiha, koji želi izgraditi škole i opismeniti narod po uzoru na engleskog vladara, ali Slavomiru to nije u interesu. Jednom kad bosanski princ stigne na Mrkomirov dvor, njegova pojava sve šokira. }} ===Prva sezona (2021.–2022.)=== {{Popis epizoda |boja = |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = Mrkomir provodi pravdu |datum1 = {{premijera|19|12|2021}} |sadržaj1 = U kneževini se događaju neredi zbog gladi koju je uzrokovao vlastelin Tudorić pretjeranim zaduživanjem kod [[Rusi|Rusa]]. Da smiri nerede Mrkomir hapsi Tudorića i na Slavomirov savjet organizira suđenje Tudoriću koje će biti predstava za narod. Slavomir ujedno saznaje da pokraj benediktinskog samostana na [[Klis|Klisu]] treba prolaziti bizantski trgovački put prema južnim pokrajinama, pa nagovara kneza Mrkomira da se okoristi time. Slavomir pokušava iznuditi mito od Tudorića, što ovaj ne želi. Mrkomir pregovara s [[Benediktinci|benediktincima]] da mu predaju svoje zemljište gdje treba prolaziti bizantski put a ovi zauzvrat traže da im knez izgradi samostan pokraj svog dvora, pa potpišu darovnicu. Nakon što Slavomir osudi Tudorića na smrt, ovaj mu pristaje reći gdje je sakrio svoje bogatstvo. Bizant na kraju odustaje od trgovačkog puta kroz kneževinu jer im netko (ispada Slavomir) napada putnike i iz njih izvlači informacije. |naslov2 = Mrkomir i blagdani |datum2 = {{premijera|26|12|2021}} |sadržaj2 = Na Mrkomirovom dvoru odvijaju se pripreme za nadolazeći [[Bogojavljenje|blagdan Sveta tri kralja]]. Anuša prigovara Mrkomiru da im nedostaje zelenila na dvoru. Maruša ljuti majku jer želi na večeru pozvati svog dečka Gladomira, mutavog mesarovog sina, no Mrkomiru to ne smeta jer Gladomirov otac radi dobru janjetinu. Papa traži od Mrkomira da posti za blagdane, za što ovaj neće ni čuti. Krivomira je zavela Guzoslava koja želi da ju povede na večeru na dvor. Slavomir čami u tamnici zbog optužbi za malverzacije s nekretninama u Trogiru i pokušava se na sve načine izvući. Prava prilika mu se ukaže kad kneginja Anuša traži od njega da u zamjenu za amnestiju makne mesarova sina od njene kćeri. On stoga dogovara s Guzoslavom da na večeri zavede Gladomira, no oportunistička, kakva je, ona usput zavodi i kneza Mrkomira, dok ju mutavi Gladomir od hrane baš i ne doživljava. Vidjevši to, ljubomorna Anuša, žuri u tamnicu i pušta Slavomira, tražeći ga da pod hitno uhapsi i Guzoslavu i Gladomira za što nek sam smisli razlog. Slavomir ubrzo dolazi sa stražom i hapsi Guzoslavu i Gladomira pod optužbom za pokušaj državnog udara. |naslov3 = Mrkomirov gambit |datum3 = {{premijera|2|1|2022}} |sadržaj3 = Kneževinu je zahvatila epidemija [[Kuga|kuge]]. Knez Mrkomir teško je bolestan i prikovan za krevet, pa za njega brinu kneginja Anuša i dvorski doktor Sumamir. Anušino vođenje kneževine frustrira Slaovmira koji zbog njene čvrste vladavine ne može muljati dvorskim poslovima. Slavomir stoga uvjeri Krivomira u teoriju zavjere po kojoj kneževinom zapravo vladaju kneginja u suradnji s ljudima-zmajevima koji stoje iza epidemije i svih ratova. Nakon što ju zajedno prošire, dogodi se pobuna svjetine, koja ionako pretjerano ne vjeruje u postojanje stvarne epidemije. Mrkomira na postelji posjeti smrt u obliku Želimira i traži od njega da igraju partiju šaha u zamjenu za to da ga ostavi na životu. Kako se pokaže, Mrkomir uopće nema pojma o šahu, no njegovo stalno kukanje i sarkastični komentari šahovskih pravila toliko iritiraju smrt, da ova preda partiju i ostavi ga na životu. U međuvremenu, Slavomir nagovori Krivomira da dokrajči oca, no naglo ozdravljeli Mrkomir u dvorskoj kuhinji pronalazi dvojicu Krivomirovih pomoćnika koji "taracaju" omraženo povrće, što im je ranije naredio Krivomir, rekavši da će mu to biti prvi potez kad preuzme vlast. Slavomir dvojicu pred knezom optuži da su ustanici, ljudi-zmajevi i pijandure, pa ih Mrkomir baci u tamnicu. Budući da svjetina ionako ne vjeruje u kugu, Mrkomir odluči objaviti da epidemija više ne postoji jer ju je on pobijedio. |naslov4 = Mrkomir ide na odmor |datum4 = {{premijera|9|1|2022}} |sadržaj4 = |naslov5 = Mrkomir i čudesni eliksir |datum5 = {{premijera|16|1|2022}} |sadržaj5 = |naslov6 = Mrkomir u boljem svjetlu |datum6 = {{premijera|23|1|2022}} |sadržaj6 = |naslov7 = Mrkomir i kreditna omča |datum7 = {{premijera|30|1|2022}} |sadržaj7 = |naslov8 = Mrkomir i novo oružje |datum8 = {{premijera|6|2|2022}} |sadržaj8 = |naslov9 = Mrkomir i ljubavni napitak |datum9 = {{premijera|13|2|2022}} |sadržaj9 = |naslov10 = Mrkomir obnavlja kneževinu |datum10 = {{premijera|20|2|2022}} |sadržaj10 = |naslov11 = Mrkomir i kamen mudraca |datum11 = {{premijera|27|2|2022}} |sadržaj11 = |naslov12 = Mrkomir i igre na sreću |datum12 = {{premijera|6|3|2022}} |sadržaj12 = |naslov13 = Mrkomir i voće razdora |datum13 = {{premijera|13|3|2022}}<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-l-mrkomir-i-voce-razdora-5718417|title=Mrkomir l.: Mrkomir i voće razdora|access-date=5. kolovoza 2026.}}</ref> |sadržaj13 = }} ===Druga sezona (2022–2023.)=== {{Popis epizoda |boja = |brojsve1 = 14. |broj1 = 1. |naslov1 = Mrkomir i transfer stoljeća |datum1 = {{premijera|31|12|2022}}<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-l-10513761|title=Mrkomir l.: Mrkomir i transfer stoljeća|access-date=5. kolovoza 2026.|publisher=[[HRT]]}}</ref> |sadržaj1 = |naslov2 = Mrkomir uvodi novu valutu |datum2 = {{premijera|3|2|2023}}<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-uvodi-novu-valutu-10570370|title=Mrkomir I.: Mrkomir uvodi novu valutu|publisher=[[HRT]]|access-date=5. kolovoza 2026.}}</ref> |sadržaj2 = |naslov3 = Mrkomir i zbrinjavanje otpada |datum3 = {{premijera|10|2|2023}} |sadržaj3 = |naslov4 = Pedeset nijansi Mrkomira |datum4 = {{premijera|17|2|2023}} |sadržaj4 = |naslov5 = Mrkomir i sportski duh |datum5 = {{premijera|24|2|2023}} |sadržaj5 = |naslov6 = Mrkomir i ravnopravnost spolova |datum6 = {{premijera|3|3|2023}} |sadržaj6 = |naslov7 = Mrkomir nosi naočale |datum7 = {{premijera|10|3|2023}} |sadržaj7 = |naslov8 = Opsada ili nikada |datum8 = {{premijera|17|3|2023}} |sadržaj8 = |naslov9 = Mrkomir i lažni rat |datum9 = {{premijera|24|3|2023}} |sadržaj9 = |naslov10 = Mrkomir i pali anđeo |datum10 = {{premijera|31|3|2023}} |sadržaj10 = |naslov11 = Mrkomir u paklu ovisnosti |datum11 = {{premijera|14|4|2023}} |sadržaj11 = |naslov12 = Mrkomir i modna napetost |datum12 = {{premijera|21|4|2023}} |sadržaj12 = |naslov13 = Mrkomir omiljen u narodu |datum13 = {{premijera|28|4|2023}} |sadržaj13 = |naslov14 = Mrkomir i đavolji izum |datum14 = {{premijera|5|5|2023}} |sadržaj14 = |naslov15 = Mrkomir i meteorologija |datum15 = {{premijera|12|5|2023}} |sadržaj15 = |naslov16 = Mrkomir i sraz kreposti |datum16 = {{premijera|19|5|2023}} |sadržaj16 = |naslov17 = Mrkomir i glas razuma |datum17 = {{premijera|26|5|2023}} |sadržaj17 = |naslov18 = Mrkomir i izručenje Slavomira |datum18 = {{premijera|2|6|2023}} |sadržaj18 = |naslov19 = Mrkomir i zmaj |datum19 = {{premijera|9|6|2023}} |sadržaj19 = |naslov20 = Mrkomirova kućne čarolije |datum20 = {{premijera|16|6|2023}} |sadržaj20 = }} ===Treća sezona (2023.–2024.)=== {{Popis epizoda |boja = |brojsve1 = 34. |broj1 = 1. |naslov1 = Mrkomir i nova zabava |datum1 = {{premijera|24|11|2023}} |sadržaj1 = |naslov2 = Mrkomir se kulturno uzdiže |datum2 = {{premijera|1|12|2023}} |sadržaj2 = |naslov3 = Mrkomir i demon s Čikole |datum3 = {{premijera|8|12|2023}} |sadržaj3 = |naslov4 = Nema mira za Mrkomira |datum4 = {{premijera|15|12|2023}} |sadržaj4 = |naslov5 = Mrkomir i super kmet |datum5 = {{premijera|22|12|2023}} |sadržaj5 = |naslov6 = Mrkomir i Anušino kemijanje |datum6 = {{premijera|29|12|2023}} |sadržaj6 = |naslov7 = Mrkomir i dangubica iz Kambelovca |datum7 = {{premijera|5|1|2024}} |sadržaj7 = |naslov8 = Mrkomir i prodaja grijeha |datum8 = {{premijera|12|1|2024}} |sadržaj8 = |naslov9 = Mrkomir i kviz |datum9 = {{premijera|19|1|2024}} |sadržaj9 = |naslov10 = Mrkomir i povratak pogana |datum10 = {{premijera|26|1|2024}} |sadržaj10 = |naslov11 = Mrkomir se ispričava |datum11 = {{premijera||2|2024}} |sadržaj11 = |naslov12 = Mrkomir i hladni rat |datum12 = {{premijera||2|2024}} |sadržaj12 = |naslov13 = Mrkomir i fatalna ljubav |datum13 = {{premijera|16|2|2024}} |sadržaj13 = |naslov14 = Mrkomir i doček reprezentacije |datum14 = {{premijera|8|3|2024}} |sadržaj14 = |naslov15 = Mrkomir i apn krediti |datum15 = {{premijera|15|3|2024}} |sadržaj15 = |naslov16 = Mrkomir i slobodni zidari |datum16 = {{premijera|5|4|2024}} |sadržaj16 = |naslov17 = Mrkomir stvara neprijatelje od 872. |datum17 = {{premijera|26|4|2024}} |sadržaj17 = |naslov18 = Mrkomir protiv bande maskiranih osvetnika |datum18 = {{premijera|3|5|2024}} |sadržaj18 = |naslov19 = Mrkomir i komedija |datum19 = {{premijera|10|5|2024}} |sadržaj19 = |naslov20 = Mrkomir i poticaji za povratak u domovinu |datum20 = {{premijera|17|5|2024}} |sadržaj20 = }} ===Četvrta sezona (2024.–2025.)=== {{Popis epizoda |boja = |brojsve1 = 54. |broj1 = 1. |naslov1 = Mrkomir piše povijest |datum1 = {{premijera|2|10|2024}}<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-pise-povijest-11768081|title=Mrkomir I.: Mrkomir piše povijest|publisher=[[HRT]]|date=23. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241007185252/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-pise-povijest-11768081|archive-date=7. listopada 2024.|access-date=5. kolovoza 2026.}}</ref> |sadržaj1 = |naslov2 = Mrkomir i neradna nedjelja |datum2 = {{premijera|9|10|2024}} |sadržaj2 = |naslov3 = Mrkomir i medvjed |datum3 = {{premijera|16|10|2024}} |sadržaj3 = |naslov4 = Mrkomir i inflacija |datum4 = {{premijera|23|10|2024}} |sadržaj4 = |naslov5 = Mrkomir u vodi do grla |datum5 = {{premijera|30|10|2024}} |sadržaj5 = |naslov6 = Mrkomir i umijeće vladanja |datum6 = {{premijera|6|11|2024}} |sadržaj6 = |naslov7 = Mrkomir i komunizam |datum7 = {{premijera|13|11|2024}} |sadržaj7 = |naslov8 = Mrkomir i manje zlo |datum8 = {{premijera|20|11|2024}} |sadržaj8 = |naslov9 = Mrkomir i ukleto blago |datum9 = {{premijera|27|11|2024}} |sadržaj9 = |naslov10 = Mrkomir i robot |datum10 = {{premijera|4|12|2024}} |sadržaj10 = |naslov11 = Mrkomir i osnove ekonomije |datum11 = {{premijera|11|12|2024}} |sadržaj11 = |naslov12 = Mrkomir i legenda o Krivomiru |datum12 = {{premijera|18|12|2024}} |sadržaj12 = |naslov13 = Mrkomir i dan kneževine |datum13 = {{premijera|22|1|2025}} |sadržaj13 = |naslov14 = Mrkomir i pjesma Frankovizije |datum14 = {{premijera|29|1|2025}} |sadržaj14 = |naslov15 = Mrkomir i petak trinaesti |datum15 = {{premijera|5|2|2025}} |sadržaj15 = |naslov16 = Mrkomir se razvodi |datum16 = {{premijera|12|2|2025}} |sadržaj16 = |naslov17 = Mrkomir i pučanin Kane |datum17 = {{premijera|19|2|2025}} |sadržaj17 = |naslov18 = Mrkomirova epidemija popustljivog odgoja |datum18 = {{premijera|26|2|2025}} |sadržaj18 = |naslov19 = Mrkomir i janjeća prehlada |datum19 = {{premijera|5|3|2025}} |sadržaj19 = |naslov20 = Mrkomir i gospodarski pojas |datum20 = {{premijera|12|3|2025}}<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-i-gospodarski-pojas-12030918|title=Mrkomir I.: Mrkomir i gospodarski pojas|date=5. ožujka 2025.|publisher=[[HRT]]|access-date=5. kolovoza 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250829161103/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-i-gospodarski-pojas-12030918|archive-date=29. kolovoza 2025.}}</ref> |sadržaj20 = }} ===Peta sezona (2026.)=== {{Popis epizoda |boja = |brojsve1 = 74. |broj1 = 1. |naslov1 = Mrkomir i pravila lijepog ponašanja |datum1 = {{premijera|18|3|2026}}<ref name="s5e1">{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-i-pravila-lijepog-ponasanja-12599317|title=Mrkomir I.: Mrkomir i pravila lijepog ponašanja|date=8. ožujka 2026.|access-date=5. kolovoza 2026.|publisher=[[HRT]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260720230843/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-i-pravila-lijepog-ponasanja-12599317|archive-date=20. srpnja 2026.}}</ref> |sadržaj1 = |naslov2 = Mrkomir i nuspojave |datum2 = {{premijera|31|3|2026}} |sadržaj2 = |naslov3 = Mrkomir i eutanazija |datum3 = {{premijera|24|3|2026}} |sadržaj3 = |naslov4 = Mrkomir i još jedan Mrkomir |datum4 = {{premijera|7|4|2026}} |sadržaj4 = |naslov5 = Mrkomir i ovisnost o energentima |datum5 = {{premijera|14|4|2026}} |sadržaj5 = |naslov6 = Mrkomir i bojkot |datum6 = {{premijera|21|4|2026}} |sadržaj6 = |naslov7 = Mrkomir i demografska obnova |datum7 = {{premijera|28|4|2026}} |sadržaj7 = |naslov8 = Mrkomir i ej trgovina |datum8 = {{premijera|5|5|2026}} |sadržaj8 = |naslov9 = Mrkomir i AI-mir |datum9 = {{premijera|19|5|2026}} |sadržaj9 = |naslov10 = Mrkomir i elementarna nepogoda |datum10 = {{premijera|26|5|2026}} |sadržaj10 = }} ==Izvori== {{reflist}} sw5olpu43sc5qh3iath0snoy70atxc7 7570024 7570019 2026-08-05T08:47:41Z Flamingounicorn 243866 7570024 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu|string=Mrkomir Prvi}} '''''Mrkomir Prvi''''' (poznata i kao '''''Mrkomir I.''''') [[hrvatska]] je [[Humoristična serija|humoristična]] [[televizijska serija]] koja se prikazuje na programu [[HTV 1]] od [[19. prosinca]] [[2021]].<ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/magazin/21892/mrkomir-prvi-stize-na-male-ekrane.aspx|title="Mrkomir Prvi" stiže na male ekrane|date=26 December 2020|language=hr|website=mojtv.hr|access-date=17 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822104423/https://mojtv.hr/magazin/21892/mrkomir-prvi-stize-na-male-ekrane.aspx|archive-date=22 August 2021}}</ref> Serija je započela novogodišnjim specijalom prikazanim [[31. prosinca]] [[2020.]] na [[HTV 2]].<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=2020-12-31|title=Stigao Mrkomir! Imamo prve kadrove nove domaće serije|url=https://www.24sata.hr/show/stigao-mrkomir-imamo-prve-kadrove-nove-domace-serije-737207|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201231173121/https://www.24sata.hr/show/stigao-mrkomir-imamo-prve-kadrove-nove-domace-serije-737207|archive-date=2020-12-31|access-date=2024-04-26|website=[[24sata]]|language=hr}}</ref> Serija trenutno sadrži 5 sezona i 83 epizoda. Peta sezona s prikazivanjem je započela [[18. ožujka]] [[2026]].<ref name="s5e1"></ref> ==Epizode== ===Pilot (2020.)=== {{Popis epizoda |boja = |naslov1 = Pilot - novogodišnja epizoda |datum1 = {{premijera|31|12|2020}} |sadržaj1 = U prvoj epizodi saznajemo kako je knez Mrkomir ranosrednjovjekovni hrvatski vladar, koji vodi svoj dvor uz pomoć svog smutljivog i korumpiranog peharnika Slavomira, koji je ujedno i šef obavještajne službe K.O.A (Kneževa obavještajna agencija). Važnu ulogu na njegovu dvoru ima i njegova žena Anuša s kojom se Mrkomir povremeno svađa. Nezadovoljan je jer još uvijek ima titulu kneza i želi postati kralj. Ima vanbračnog sina Krivomira koji je dvorski buzdovanar. Želi kćer udati u [[Franačka|Franačku]], ali se na kraju odluči za bosanskog princa kako bi kasnije naslijedio njihovu kneževinu. Na dvoru se pojavljuje opat Držiha, koji želi izgraditi škole i opismeniti narod po uzoru na engleskog vladara, ali Slavomiru to nije u interesu. Jednom kad bosanski princ stigne na Mrkomirov dvor, njegova pojava sve šokira. }} ===Prva sezona (2021.–2022.)=== {{Popis epizoda |boja = |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = Mrkomir provodi pravdu |datum1 = {{premijera|19|12|2021}} |sadržaj1 = U kneževini se događaju neredi zbog gladi koju je uzrokovao vlastelin Tudorić pretjeranim zaduživanjem kod [[Rusi|Rusa]]. Da smiri nerede Mrkomir hapsi Tudorića i na Slavomirov savjet organizira suđenje Tudoriću koje će biti predstava za narod. Slavomir ujedno saznaje da pokraj benediktinskog samostana na [[Klis|Klisu]] treba prolaziti bizantski trgovački put prema južnim pokrajinama, pa nagovara kneza Mrkomira da se okoristi time. Slavomir pokušava iznuditi mito od Tudorića, što ovaj ne želi. Mrkomir pregovara s [[Benediktinci|benediktincima]] da mu predaju svoje zemljište gdje treba prolaziti bizantski put a ovi zauzvrat traže da im knez izgradi samostan pokraj svog dvora, pa potpišu darovnicu. Nakon što Slavomir osudi Tudorića na smrt, ovaj mu pristaje reći gdje je sakrio svoje bogatstvo. Bizant na kraju odustaje od trgovačkog puta kroz kneževinu jer im netko (ispada Slavomir) napada putnike i iz njih izvlači informacije. |naslov2 = Mrkomir i blagdani |datum2 = {{premijera|26|12|2021}} |sadržaj2 = Na Mrkomirovom dvoru odvijaju se pripreme za nadolazeći [[Bogojavljenje|blagdan Sveta tri kralja]]. Anuša prigovara Mrkomiru da im nedostaje zelenila na dvoru. Maruša ljuti majku jer želi na večeru pozvati svog dečka Gladomira, mutavog mesarovog sina, no Mrkomiru to ne smeta jer Gladomirov otac radi dobru janjetinu. Papa traži od Mrkomira da posti za blagdane, za što ovaj neće ni čuti. Krivomira je zavela Guzoslava koja želi da ju povede na večeru na dvor. Slavomir čami u tamnici zbog optužbi za malverzacije s nekretninama u Trogiru i pokušava se na sve načine izvući. Prava prilika mu se ukaže kad kneginja Anuša traži od njega da u zamjenu za amnestiju makne mesarova sina od njene kćeri. On stoga dogovara s Guzoslavom da na večeri zavede Gladomira, no oportunistička, kakva je, ona usput zavodi i kneza Mrkomira, dok ju mutavi Gladomir od hrane baš i ne doživljava. Vidjevši to, ljubomorna Anuša, žuri u tamnicu i pušta Slavomira, tražeći ga da pod hitno uhapsi i Guzoslavu i Gladomira za što nek sam smisli razlog. Slavomir ubrzo dolazi sa stražom i hapsi Guzoslavu i Gladomira pod optužbom za pokušaj državnog udara. |naslov3 = Mrkomirov gambit |datum3 = {{premijera|2|1|2022}} |sadržaj3 = Kneževinu je zahvatila epidemija [[Kuga|kuge]]. Knez Mrkomir teško je bolestan i prikovan za krevet, pa za njega brinu kneginja Anuša i dvorski doktor Sumamir. Anušino vođenje kneževine frustrira Slaovmira koji zbog njene čvrste vladavine ne može muljati dvorskim poslovima. Slavomir stoga uvjeri Krivomira u teoriju zavjere po kojoj kneževinom zapravo vladaju kneginja u suradnji s ljudima-zmajevima koji stoje iza epidemije i svih ratova. Nakon što ju zajedno prošire, dogodi se pobuna svjetine, koja ionako pretjerano ne vjeruje u postojanje stvarne epidemije. Mrkomira na postelji posjeti smrt u obliku Želimira i traži od njega da igraju partiju šaha u zamjenu za to da ga ostavi na životu. Kako se pokaže, Mrkomir uopće nema pojma o šahu, no njegovo stalno kukanje i sarkastični komentari šahovskih pravila toliko iritiraju smrt, da ova preda partiju i ostavi ga na životu. U međuvremenu, Slavomir nagovori Krivomira da dokrajči oca, no naglo ozdravljeli Mrkomir u dvorskoj kuhinji pronalazi dvojicu Krivomirovih pomoćnika koji "taracaju" omraženo povrće, što im je ranije naredio Krivomir, rekavši da će mu to biti prvi potez kad preuzme vlast. Slavomir dvojicu pred knezom optuži da su ustanici, ljudi-zmajevi i pijandure, pa ih Mrkomir baci u tamnicu. Budući da svjetina ionako ne vjeruje u kugu, Mrkomir odluči objaviti da epidemija više ne postoji jer ju je on pobijedio. |naslov4 = Mrkomir ide na odmor |datum4 = {{premijera|9|1|2022}} |sadržaj4 = |naslov5 = Mrkomir i čudesni eliksir |datum5 = {{premijera|16|1|2022}} |sadržaj5 = |naslov6 = Mrkomir u boljem svjetlu |datum6 = {{premijera|23|1|2022}} |sadržaj6 = |naslov7 = Mrkomir i kreditna omča |datum7 = {{premijera|30|1|2022}} |sadržaj7 = |naslov8 = Mrkomir i novo oružje |datum8 = {{premijera|6|2|2022}} |sadržaj8 = |naslov9 = Mrkomir i ljubavni napitak |datum9 = {{premijera|13|2|2022}} |sadržaj9 = |naslov10 = Mrkomir obnavlja kneževinu |datum10 = {{premijera|20|2|2022}} |sadržaj10 = |naslov11 = Mrkomir i kamen mudraca |datum11 = {{premijera|27|2|2022}} |sadržaj11 = |naslov12 = Mrkomir i igre na sreću |datum12 = {{premijera|6|3|2022}} |sadržaj12 = |naslov13 = Mrkomir i voće razdora |datum13 = {{premijera|13|3|2022}}<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-l-mrkomir-i-voce-razdora-5718417|title=Mrkomir l.: Mrkomir i voće razdora|access-date=5. kolovoza 2026.}}</ref> |sadržaj13 = }} ===Druga sezona (2022–2023.)=== {{Popis epizoda |boja = |brojsve1 = 14. |broj1 = 1. |naslov1 = Mrkomir i transfer stoljeća |datum1 = {{premijera|31|12|2022}}<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-l-10513761|title=Mrkomir l.: Mrkomir i transfer stoljeća|access-date=5. kolovoza 2026.|publisher=[[HRT]]}}</ref> |sadržaj1 = |naslov2 = Mrkomir uvodi novu valutu |datum2 = {{premijera|3|2|2023}}<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-uvodi-novu-valutu-10570370|title=Mrkomir I.: Mrkomir uvodi novu valutu|publisher=[[HRT]]|access-date=5. kolovoza 2026.}}</ref> |sadržaj2 = |naslov3 = Mrkomir i zbrinjavanje otpada |datum3 = {{premijera|10|2|2023}} |sadržaj3 = |naslov4 = Pedeset nijansi Mrkomira |datum4 = {{premijera|17|2|2023}} |sadržaj4 = |naslov5 = Mrkomir i sportski duh |datum5 = {{premijera|24|2|2023}} |sadržaj5 = |naslov6 = Mrkomir i ravnopravnost spolova |datum6 = {{premijera|3|3|2023}} |sadržaj6 = |naslov7 = Mrkomir nosi naočale |datum7 = {{premijera|10|3|2023}} |sadržaj7 = |naslov8 = Opsada ili nikada |datum8 = {{premijera|17|3|2023}} |sadržaj8 = |naslov9 = Mrkomir i lažni rat |datum9 = {{premijera|24|3|2023}} |sadržaj9 = |naslov10 = Mrkomir i pali anđeo |datum10 = {{premijera|31|3|2023}} |sadržaj10 = |naslov11 = Mrkomir u paklu ovisnosti |datum11 = {{premijera|14|4|2023}} |sadržaj11 = |naslov12 = Mrkomir i modna napetost |datum12 = {{premijera|21|4|2023}} |sadržaj12 = |naslov13 = Mrkomir omiljen u narodu |datum13 = {{premijera|28|4|2023}} |sadržaj13 = |naslov14 = Mrkomir i đavolji izum |datum14 = {{premijera|5|5|2023}} |sadržaj14 = |naslov15 = Mrkomir i meteorologija |datum15 = {{premijera|12|5|2023}} |sadržaj15 = |naslov16 = Mrkomir i sraz kreposti |datum16 = {{premijera|19|5|2023}} |sadržaj16 = |naslov17 = Mrkomir i glas razuma |datum17 = {{premijera|26|5|2023}} |sadržaj17 = |naslov18 = Mrkomir i izručenje Slavomira |datum18 = {{premijera|2|6|2023}} |sadržaj18 = |naslov19 = Mrkomir i zmaj |datum19 = {{premijera|9|6|2023}} |sadržaj19 = |naslov20 = Mrkomirova kućne čarolije |datum20 = {{premijera|16|6|2023}} |sadržaj20 = }} ===Treća sezona (2023.–2024.)=== {{Popis epizoda |boja = |brojsve1 = 34. |broj1 = 1. |naslov1 = Mrkomir i nova zabava |datum1 = {{premijera|24|11|2023}} |sadržaj1 = |naslov2 = Mrkomir se kulturno uzdiže |datum2 = {{premijera|1|12|2023}} |sadržaj2 = |naslov3 = Mrkomir i demon s Čikole |datum3 = {{premijera|8|12|2023}} |sadržaj3 = |naslov4 = Nema mira za Mrkomira |datum4 = {{premijera|15|12|2023}} |sadržaj4 = |naslov5 = Mrkomir i super kmet |datum5 = {{premijera|22|12|2023}} |sadržaj5 = |naslov6 = Mrkomir i Anušino kemijanje |datum6 = {{premijera|29|12|2023}} |sadržaj6 = |naslov7 = Mrkomir i dangubica iz Kambelovca |datum7 = {{premijera|5|1|2024}} |sadržaj7 = |naslov8 = Mrkomir i prodaja grijeha |datum8 = {{premijera|12|1|2024}} |sadržaj8 = |naslov9 = Mrkomir i kviz |datum9 = {{premijera|19|1|2024}} |sadržaj9 = |naslov10 = Mrkomir i povratak pogana |datum10 = {{premijera|26|1|2024}} |sadržaj10 = |naslov11 = Mrkomir se ispričava |datum11 = {{premijera||2|2024}} |sadržaj11 = |naslov12 = Mrkomir i hladni rat |datum12 = {{premijera||2|2024}} |sadržaj12 = |naslov13 = Mrkomir i fatalna ljubav |datum13 = {{premijera|16|2|2024}} |sadržaj13 = |naslov14 = Mrkomir i doček reprezentacije |datum14 = {{premijera|8|3|2024}} |sadržaj14 = |naslov15 = Mrkomir i apn krediti |datum15 = {{premijera|15|3|2024}} |sadržaj15 = |naslov16 = Mrkomir i slobodni zidari |datum16 = {{premijera|5|4|2024}} |sadržaj16 = |naslov17 = Mrkomir stvara neprijatelje od 872. |datum17 = {{premijera|26|4|2024}} |sadržaj17 = |naslov18 = Mrkomir protiv bande maskiranih osvetnika |datum18 = {{premijera|3|5|2024}} |sadržaj18 = |naslov19 = Mrkomir i komedija |datum19 = {{premijera|10|5|2024}} |sadržaj19 = |naslov20 = Mrkomir i poticaji za povratak u domovinu |datum20 = {{premijera|17|5|2024}} |sadržaj20 = }} ===Četvrta sezona (2024.–2025.)=== {{Popis epizoda |boja = |brojsve1 = 54. |broj1 = 1. |naslov1 = Mrkomir piše povijest |datum1 = {{premijera|2|10|2024}}<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-pise-povijest-11768081|title=Mrkomir I.: Mrkomir piše povijest|publisher=[[HRT]]|date=23. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241007185252/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-pise-povijest-11768081|archive-date=7. listopada 2024.|access-date=5. kolovoza 2026.}}</ref> |sadržaj1 = |naslov2 = Mrkomir i neradna nedjelja |datum2 = {{premijera|9|10|2024}} |sadržaj2 = |naslov3 = Mrkomir i medvjed |datum3 = {{premijera|16|10|2024}} |sadržaj3 = |naslov4 = Mrkomir i inflacija |datum4 = {{premijera|23|10|2024}} |sadržaj4 = |naslov5 = Mrkomir u vodi do grla |datum5 = {{premijera|30|10|2024}} |sadržaj5 = |naslov6 = Mrkomir i umijeće vladanja |datum6 = {{premijera|6|11|2024}} |sadržaj6 = |naslov7 = Mrkomir i komunizam |datum7 = {{premijera|13|11|2024}} |sadržaj7 = |naslov8 = Mrkomir i manje zlo |datum8 = {{premijera|20|11|2024}} |sadržaj8 = |naslov9 = Mrkomir i ukleto blago |datum9 = {{premijera|27|11|2024}} |sadržaj9 = |naslov10 = Mrkomir i robot |datum10 = {{premijera|4|12|2024}} |sadržaj10 = |naslov11 = Mrkomir i osnove ekonomije |datum11 = {{premijera|11|12|2024}} |sadržaj11 = |naslov12 = Mrkomir i legenda o Krivomiru |datum12 = {{premijera|18|12|2024}} |sadržaj12 = |naslov13 = Mrkomir i dan kneževine |datum13 = {{premijera|22|1|2025}} |sadržaj13 = |naslov14 = Mrkomir i pjesma Frankovizije |datum14 = {{premijera|29|1|2025}} |sadržaj14 = |naslov15 = Mrkomir i petak trinaesti |datum15 = {{premijera|5|2|2025}} |sadržaj15 = |naslov16 = Mrkomir se razvodi |datum16 = {{premijera|12|2|2025}} |sadržaj16 = |naslov17 = Mrkomir i pučanin Kane |datum17 = {{premijera|19|2|2025}} |sadržaj17 = |naslov18 = Mrkomirova epidemija popustljivog odgoja |datum18 = {{premijera|26|2|2025}} |sadržaj18 = |naslov19 = Mrkomir i janjeća prehlada |datum19 = {{premijera|5|3|2025}} |sadržaj19 = |naslov20 = Mrkomir i gospodarski pojas |datum20 = {{premijera|12|3|2025}}<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-i-gospodarski-pojas-12030918|title=Mrkomir I.: Mrkomir i gospodarski pojas|date=5. ožujka 2025.|publisher=[[HRT]]|access-date=5. kolovoza 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250829161103/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-i-gospodarski-pojas-12030918|archive-date=29. kolovoza 2025.}}</ref> |sadržaj20 = }} ===Peta sezona (2026.)=== {{Popis epizoda |boja = |brojsve1 = 74. |broj1 = 1. |naslov1 = Mrkomir i pravila lijepog ponašanja |datum1 = {{premijera|18|3|2026}}<ref name="s5e1">{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-i-pravila-lijepog-ponasanja-12599317|title=Mrkomir I.: Mrkomir i pravila lijepog ponašanja|date=8. ožujka 2026.|access-date=5. kolovoza 2026.|publisher=[[HRT]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260720230843/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-i-pravila-lijepog-ponasanja-12599317|archive-date=20. srpnja 2026.}}</ref> |sadržaj1 = |naslov2 = Mrkomir i nuspojave |datum2 = {{premijera|31|3|2026}} |sadržaj2 = |naslov3 = Mrkomir i eutanazija |datum3 = {{premijera|24|3|2026}} |sadržaj3 = |naslov4 = Mrkomir i još jedan Mrkomir |datum4 = {{premijera|7|4|2026}} |sadržaj4 = |naslov5 = Mrkomir i ovisnost o energentima |datum5 = {{premijera|14|4|2026}} |sadržaj5 = |naslov6 = Mrkomir i bojkot |datum6 = {{premijera|21|4|2026}} |sadržaj6 = |naslov7 = Mrkomir i demografska obnova |datum7 = {{premijera|28|4|2026}} |sadržaj7 = |naslov8 = Mrkomir i ej trgovina |datum8 = {{premijera|5|5|2026}} |sadržaj8 = |naslov9 = Mrkomir i AI-mir |datum9 = {{premijera|19|5|2026}} |sadržaj9 = |naslov10 = Mrkomir i elementarna nepogoda |datum10 = {{premijera|26|5|2026}} |sadržaj10 = }} ==Izvori== {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Mrkomir Prvi, Popis epizoda serije}} [[Kategorija:Popisi epizoda hrvatskih televizijskih serija]] eh4c4ztik4p0qs5uc21d5uynb29bcmp 7570027 7570024 2026-08-05T08:48:53Z Flamingounicorn 243866 7570027 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu|string=Mrkomir Prvi}} ''[[Mrkomir Prvi]]'' (poznata i kao ''Mrkomir I.'') [[hrvatska]] je [[Humoristična serija|humoristična]] [[televizijska serija]] koja se prikazuje na programu [[HTV 1]] od [[19. prosinca]] [[2021]].<ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/magazin/21892/mrkomir-prvi-stize-na-male-ekrane.aspx|title="Mrkomir Prvi" stiže na male ekrane|date=26 December 2020|language=hr|website=mojtv.hr|access-date=17 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822104423/https://mojtv.hr/magazin/21892/mrkomir-prvi-stize-na-male-ekrane.aspx|archive-date=22 August 2021}}</ref> Serija je započela novogodišnjim specijalom prikazanim [[31. prosinca]] [[2020.]] na [[HTV 2]].<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=2020-12-31|title=Stigao Mrkomir! Imamo prve kadrove nove domaće serije|url=https://www.24sata.hr/show/stigao-mrkomir-imamo-prve-kadrove-nove-domace-serije-737207|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201231173121/https://www.24sata.hr/show/stigao-mrkomir-imamo-prve-kadrove-nove-domace-serije-737207|archive-date=2020-12-31|access-date=2024-04-26|website=[[24sata]]|language=hr}}</ref> Serija trenutno sadrži 5 sezona i 83 epizoda. Peta sezona s prikazivanjem je započela [[18. ožujka]] [[2026]].<ref name="s5e1"></ref> ==Epizode== ===Pilot (2020.)=== {{Popis epizoda |boja = |naslov1 = Pilot - novogodišnja epizoda |datum1 = {{premijera|31|12|2020}} |sadržaj1 = U prvoj epizodi saznajemo kako je knez Mrkomir ranosrednjovjekovni hrvatski vladar, koji vodi svoj dvor uz pomoć svog smutljivog i korumpiranog peharnika Slavomira, koji je ujedno i šef obavještajne službe K.O.A (Kneževa obavještajna agencija). Važnu ulogu na njegovu dvoru ima i njegova žena Anuša s kojom se Mrkomir povremeno svađa. Nezadovoljan je jer još uvijek ima titulu kneza i želi postati kralj. Ima vanbračnog sina Krivomira koji je dvorski buzdovanar. Želi kćer udati u [[Franačka|Franačku]], ali se na kraju odluči za bosanskog princa kako bi kasnije naslijedio njihovu kneževinu. Na dvoru se pojavljuje opat Držiha, koji želi izgraditi škole i opismeniti narod po uzoru na engleskog vladara, ali Slavomiru to nije u interesu. Jednom kad bosanski princ stigne na Mrkomirov dvor, njegova pojava sve šokira. }} ===Prva sezona (2021.–2022.)=== {{Popis epizoda |boja = |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = Mrkomir provodi pravdu |datum1 = {{premijera|19|12|2021}} |sadržaj1 = U kneževini se događaju neredi zbog gladi koju je uzrokovao vlastelin Tudorić pretjeranim zaduživanjem kod [[Rusi|Rusa]]. Da smiri nerede Mrkomir hapsi Tudorića i na Slavomirov savjet organizira suđenje Tudoriću koje će biti predstava za narod. Slavomir ujedno saznaje da pokraj benediktinskog samostana na [[Klis|Klisu]] treba prolaziti bizantski trgovački put prema južnim pokrajinama, pa nagovara kneza Mrkomira da se okoristi time. Slavomir pokušava iznuditi mito od Tudorića, što ovaj ne želi. Mrkomir pregovara s [[Benediktinci|benediktincima]] da mu predaju svoje zemljište gdje treba prolaziti bizantski put a ovi zauzvrat traže da im knez izgradi samostan pokraj svog dvora, pa potpišu darovnicu. Nakon što Slavomir osudi Tudorića na smrt, ovaj mu pristaje reći gdje je sakrio svoje bogatstvo. Bizant na kraju odustaje od trgovačkog puta kroz kneževinu jer im netko (ispada Slavomir) napada putnike i iz njih izvlači informacije. |naslov2 = Mrkomir i blagdani |datum2 = {{premijera|26|12|2021}} |sadržaj2 = Na Mrkomirovom dvoru odvijaju se pripreme za nadolazeći [[Bogojavljenje|blagdan Sveta tri kralja]]. Anuša prigovara Mrkomiru da im nedostaje zelenila na dvoru. Maruša ljuti majku jer želi na večeru pozvati svog dečka Gladomira, mutavog mesarovog sina, no Mrkomiru to ne smeta jer Gladomirov otac radi dobru janjetinu. Papa traži od Mrkomira da posti za blagdane, za što ovaj neće ni čuti. Krivomira je zavela Guzoslava koja želi da ju povede na večeru na dvor. Slavomir čami u tamnici zbog optužbi za malverzacije s nekretninama u Trogiru i pokušava se na sve načine izvući. Prava prilika mu se ukaže kad kneginja Anuša traži od njega da u zamjenu za amnestiju makne mesarova sina od njene kćeri. On stoga dogovara s Guzoslavom da na večeri zavede Gladomira, no oportunistička, kakva je, ona usput zavodi i kneza Mrkomira, dok ju mutavi Gladomir od hrane baš i ne doživljava. Vidjevši to, ljubomorna Anuša, žuri u tamnicu i pušta Slavomira, tražeći ga da pod hitno uhapsi i Guzoslavu i Gladomira za što nek sam smisli razlog. Slavomir ubrzo dolazi sa stražom i hapsi Guzoslavu i Gladomira pod optužbom za pokušaj državnog udara. |naslov3 = Mrkomirov gambit |datum3 = {{premijera|2|1|2022}} |sadržaj3 = Kneževinu je zahvatila epidemija [[Kuga|kuge]]. Knez Mrkomir teško je bolestan i prikovan za krevet, pa za njega brinu kneginja Anuša i dvorski doktor Sumamir. Anušino vođenje kneževine frustrira Slaovmira koji zbog njene čvrste vladavine ne može muljati dvorskim poslovima. Slavomir stoga uvjeri Krivomira u teoriju zavjere po kojoj kneževinom zapravo vladaju kneginja u suradnji s ljudima-zmajevima koji stoje iza epidemije i svih ratova. Nakon što ju zajedno prošire, dogodi se pobuna svjetine, koja ionako pretjerano ne vjeruje u postojanje stvarne epidemije. Mrkomira na postelji posjeti smrt u obliku Želimira i traži od njega da igraju partiju šaha u zamjenu za to da ga ostavi na životu. Kako se pokaže, Mrkomir uopće nema pojma o šahu, no njegovo stalno kukanje i sarkastični komentari šahovskih pravila toliko iritiraju smrt, da ova preda partiju i ostavi ga na životu. U međuvremenu, Slavomir nagovori Krivomira da dokrajči oca, no naglo ozdravljeli Mrkomir u dvorskoj kuhinji pronalazi dvojicu Krivomirovih pomoćnika koji "taracaju" omraženo povrće, što im je ranije naredio Krivomir, rekavši da će mu to biti prvi potez kad preuzme vlast. Slavomir dvojicu pred knezom optuži da su ustanici, ljudi-zmajevi i pijandure, pa ih Mrkomir baci u tamnicu. Budući da svjetina ionako ne vjeruje u kugu, Mrkomir odluči objaviti da epidemija više ne postoji jer ju je on pobijedio. |naslov4 = Mrkomir ide na odmor |datum4 = {{premijera|9|1|2022}} |sadržaj4 = |naslov5 = Mrkomir i čudesni eliksir |datum5 = {{premijera|16|1|2022}} |sadržaj5 = |naslov6 = Mrkomir u boljem svjetlu |datum6 = {{premijera|23|1|2022}} |sadržaj6 = |naslov7 = Mrkomir i kreditna omča |datum7 = {{premijera|30|1|2022}} |sadržaj7 = |naslov8 = Mrkomir i novo oružje |datum8 = {{premijera|6|2|2022}} |sadržaj8 = |naslov9 = Mrkomir i ljubavni napitak |datum9 = {{premijera|13|2|2022}} |sadržaj9 = |naslov10 = Mrkomir obnavlja kneževinu |datum10 = {{premijera|20|2|2022}} |sadržaj10 = |naslov11 = Mrkomir i kamen mudraca |datum11 = {{premijera|27|2|2022}} |sadržaj11 = |naslov12 = Mrkomir i igre na sreću |datum12 = {{premijera|6|3|2022}} |sadržaj12 = |naslov13 = Mrkomir i voće razdora |datum13 = {{premijera|13|3|2022}}<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-l-mrkomir-i-voce-razdora-5718417|title=Mrkomir l.: Mrkomir i voće razdora|access-date=5. kolovoza 2026.}}</ref> |sadržaj13 = }} ===Druga sezona (2022–2023.)=== {{Popis epizoda |boja = |brojsve1 = 14. |broj1 = 1. |naslov1 = Mrkomir i transfer stoljeća |datum1 = {{premijera|31|12|2022}}<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-l-10513761|title=Mrkomir l.: Mrkomir i transfer stoljeća|access-date=5. kolovoza 2026.|publisher=[[HRT]]}}</ref> |sadržaj1 = |naslov2 = Mrkomir uvodi novu valutu |datum2 = {{premijera|3|2|2023}}<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-uvodi-novu-valutu-10570370|title=Mrkomir I.: Mrkomir uvodi novu valutu|publisher=[[HRT]]|access-date=5. kolovoza 2026.}}</ref> |sadržaj2 = |naslov3 = Mrkomir i zbrinjavanje otpada |datum3 = {{premijera|10|2|2023}} |sadržaj3 = |naslov4 = Pedeset nijansi Mrkomira |datum4 = {{premijera|17|2|2023}} |sadržaj4 = |naslov5 = Mrkomir i sportski duh |datum5 = {{premijera|24|2|2023}} |sadržaj5 = |naslov6 = Mrkomir i ravnopravnost spolova |datum6 = {{premijera|3|3|2023}} |sadržaj6 = |naslov7 = Mrkomir nosi naočale |datum7 = {{premijera|10|3|2023}} |sadržaj7 = |naslov8 = Opsada ili nikada |datum8 = {{premijera|17|3|2023}} |sadržaj8 = |naslov9 = Mrkomir i lažni rat |datum9 = {{premijera|24|3|2023}} |sadržaj9 = |naslov10 = Mrkomir i pali anđeo |datum10 = {{premijera|31|3|2023}} |sadržaj10 = |naslov11 = Mrkomir u paklu ovisnosti |datum11 = {{premijera|14|4|2023}} |sadržaj11 = |naslov12 = Mrkomir i modna napetost |datum12 = {{premijera|21|4|2023}} |sadržaj12 = |naslov13 = Mrkomir omiljen u narodu |datum13 = {{premijera|28|4|2023}} |sadržaj13 = |naslov14 = Mrkomir i đavolji izum |datum14 = {{premijera|5|5|2023}} |sadržaj14 = |naslov15 = Mrkomir i meteorologija |datum15 = {{premijera|12|5|2023}} |sadržaj15 = |naslov16 = Mrkomir i sraz kreposti |datum16 = {{premijera|19|5|2023}} |sadržaj16 = |naslov17 = Mrkomir i glas razuma |datum17 = {{premijera|26|5|2023}} |sadržaj17 = |naslov18 = Mrkomir i izručenje Slavomira |datum18 = {{premijera|2|6|2023}} |sadržaj18 = |naslov19 = Mrkomir i zmaj |datum19 = {{premijera|9|6|2023}} |sadržaj19 = |naslov20 = Mrkomirova kućne čarolije |datum20 = {{premijera|16|6|2023}} |sadržaj20 = }} ===Treća sezona (2023.–2024.)=== {{Popis epizoda |boja = |brojsve1 = 34. |broj1 = 1. |naslov1 = Mrkomir i nova zabava |datum1 = {{premijera|24|11|2023}} |sadržaj1 = |naslov2 = Mrkomir se kulturno uzdiže |datum2 = {{premijera|1|12|2023}} |sadržaj2 = |naslov3 = Mrkomir i demon s Čikole |datum3 = {{premijera|8|12|2023}} |sadržaj3 = |naslov4 = Nema mira za Mrkomira |datum4 = {{premijera|15|12|2023}} |sadržaj4 = |naslov5 = Mrkomir i super kmet |datum5 = {{premijera|22|12|2023}} |sadržaj5 = |naslov6 = Mrkomir i Anušino kemijanje |datum6 = {{premijera|29|12|2023}} |sadržaj6 = |naslov7 = Mrkomir i dangubica iz Kambelovca |datum7 = {{premijera|5|1|2024}} |sadržaj7 = |naslov8 = Mrkomir i prodaja grijeha |datum8 = {{premijera|12|1|2024}} |sadržaj8 = |naslov9 = Mrkomir i kviz |datum9 = {{premijera|19|1|2024}} |sadržaj9 = |naslov10 = Mrkomir i povratak pogana |datum10 = {{premijera|26|1|2024}} |sadržaj10 = |naslov11 = Mrkomir se ispričava |datum11 = {{premijera||2|2024}} |sadržaj11 = |naslov12 = Mrkomir i hladni rat |datum12 = {{premijera||2|2024}} |sadržaj12 = |naslov13 = Mrkomir i fatalna ljubav |datum13 = {{premijera|16|2|2024}} |sadržaj13 = |naslov14 = Mrkomir i doček reprezentacije |datum14 = {{premijera|8|3|2024}} |sadržaj14 = |naslov15 = Mrkomir i apn krediti |datum15 = {{premijera|15|3|2024}} |sadržaj15 = |naslov16 = Mrkomir i slobodni zidari |datum16 = {{premijera|5|4|2024}} |sadržaj16 = |naslov17 = Mrkomir stvara neprijatelje od 872. |datum17 = {{premijera|26|4|2024}} |sadržaj17 = |naslov18 = Mrkomir protiv bande maskiranih osvetnika |datum18 = {{premijera|3|5|2024}} |sadržaj18 = |naslov19 = Mrkomir i komedija |datum19 = {{premijera|10|5|2024}} |sadržaj19 = |naslov20 = Mrkomir i poticaji za povratak u domovinu |datum20 = {{premijera|17|5|2024}} |sadržaj20 = }} ===Četvrta sezona (2024.–2025.)=== {{Popis epizoda |boja = |brojsve1 = 54. |broj1 = 1. |naslov1 = Mrkomir piše povijest |datum1 = {{premijera|2|10|2024}}<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-pise-povijest-11768081|title=Mrkomir I.: Mrkomir piše povijest|publisher=[[HRT]]|date=23. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241007185252/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-pise-povijest-11768081|archive-date=7. listopada 2024.|access-date=5. kolovoza 2026.}}</ref> |sadržaj1 = |naslov2 = Mrkomir i neradna nedjelja |datum2 = {{premijera|9|10|2024}} |sadržaj2 = |naslov3 = Mrkomir i medvjed |datum3 = {{premijera|16|10|2024}} |sadržaj3 = |naslov4 = Mrkomir i inflacija |datum4 = {{premijera|23|10|2024}} |sadržaj4 = |naslov5 = Mrkomir u vodi do grla |datum5 = {{premijera|30|10|2024}} |sadržaj5 = |naslov6 = Mrkomir i umijeće vladanja |datum6 = {{premijera|6|11|2024}} |sadržaj6 = |naslov7 = Mrkomir i komunizam |datum7 = {{premijera|13|11|2024}} |sadržaj7 = |naslov8 = Mrkomir i manje zlo |datum8 = {{premijera|20|11|2024}} |sadržaj8 = |naslov9 = Mrkomir i ukleto blago |datum9 = {{premijera|27|11|2024}} |sadržaj9 = |naslov10 = Mrkomir i robot |datum10 = {{premijera|4|12|2024}} |sadržaj10 = |naslov11 = Mrkomir i osnove ekonomije |datum11 = {{premijera|11|12|2024}} |sadržaj11 = |naslov12 = Mrkomir i legenda o Krivomiru |datum12 = {{premijera|18|12|2024}} |sadržaj12 = |naslov13 = Mrkomir i dan kneževine |datum13 = {{premijera|22|1|2025}} |sadržaj13 = |naslov14 = Mrkomir i pjesma Frankovizije |datum14 = {{premijera|29|1|2025}} |sadržaj14 = |naslov15 = Mrkomir i petak trinaesti |datum15 = {{premijera|5|2|2025}} |sadržaj15 = |naslov16 = Mrkomir se razvodi |datum16 = {{premijera|12|2|2025}} |sadržaj16 = |naslov17 = Mrkomir i pučanin Kane |datum17 = {{premijera|19|2|2025}} |sadržaj17 = |naslov18 = Mrkomirova epidemija popustljivog odgoja |datum18 = {{premijera|26|2|2025}} |sadržaj18 = |naslov19 = Mrkomir i janjeća prehlada |datum19 = {{premijera|5|3|2025}} |sadržaj19 = |naslov20 = Mrkomir i gospodarski pojas |datum20 = {{premijera|12|3|2025}}<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-i-gospodarski-pojas-12030918|title=Mrkomir I.: Mrkomir i gospodarski pojas|date=5. ožujka 2025.|publisher=[[HRT]]|access-date=5. kolovoza 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250829161103/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-i-gospodarski-pojas-12030918|archive-date=29. kolovoza 2025.}}</ref> |sadržaj20 = }} ===Peta sezona (2026.)=== {{Popis epizoda |boja = |brojsve1 = 74. |broj1 = 1. |naslov1 = Mrkomir i pravila lijepog ponašanja |datum1 = {{premijera|18|3|2026}}<ref name="s5e1">{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-i-pravila-lijepog-ponasanja-12599317|title=Mrkomir I.: Mrkomir i pravila lijepog ponašanja|date=8. ožujka 2026.|access-date=5. kolovoza 2026.|publisher=[[HRT]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260720230843/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/mrkomir-i-mrkomir-i-pravila-lijepog-ponasanja-12599317|archive-date=20. srpnja 2026.}}</ref> |sadržaj1 = |naslov2 = Mrkomir i nuspojave |datum2 = {{premijera|31|3|2026}} |sadržaj2 = |naslov3 = Mrkomir i eutanazija |datum3 = {{premijera|24|3|2026}} |sadržaj3 = |naslov4 = Mrkomir i još jedan Mrkomir |datum4 = {{premijera|7|4|2026}} |sadržaj4 = |naslov5 = Mrkomir i ovisnost o energentima |datum5 = {{premijera|14|4|2026}} |sadržaj5 = |naslov6 = Mrkomir i bojkot |datum6 = {{premijera|21|4|2026}} |sadržaj6 = |naslov7 = Mrkomir i demografska obnova |datum7 = {{premijera|28|4|2026}} |sadržaj7 = |naslov8 = Mrkomir i ej trgovina |datum8 = {{premijera|5|5|2026}} |sadržaj8 = |naslov9 = Mrkomir i AI-mir |datum9 = {{premijera|19|5|2026}} |sadržaj9 = |naslov10 = Mrkomir i elementarna nepogoda |datum10 = {{premijera|26|5|2026}} |sadržaj10 = }} ==Izvori== {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Mrkomir Prvi, Popis epizoda serije}} [[Kategorija:Popisi epizoda hrvatskih televizijskih serija]] 8szv05mk3yf9660ka299size21rz6bf 1 716604 7570021 6940120 2026-08-05T08:45:56Z Flamingounicorn 243866 Flamingounicorn premješta stranicu [[Razgovor o dodatku:Popis epizoda serije Mrkomir Prvi]] na [[Razgovor:Popis epizoda serije Mrkomir Prvi]] preko preusmjeravanja: Bolji imenski prostor 6278708 wikitext text/x-wiki == Naslovljavanje == Ne bi li članak trebao biti oblika ''Dodatak: Popis epizoda...''?—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 02:35, 3. siječnja 2022. (CET) baldhzxily43nbf4610z6ggnd02siq8 0 717569 7570085 6975409 2026-08-05T10:42:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570085 wikitext text/x-wiki '''Inicijativa „Rodilište – prijatelj djece” (baby friendly hospital inicijativa''' '''(BFHI)''' jest globalni program [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] i [[UNICEF]]-a koji je pokrenut [[1992.]] godine u [[Indija|Indiji]].<ref name="UNICEF">UNICEF. [http://www.unicef.org/programme/breastfeeding/baby.htm The Baby-Friendly Hospital Initiative.] Accessed 4 August 2011.</ref><ref name="WHO">World Health Organization. [https://www.who.int/nutrition/topics/bfhi/en/ Baby-friendly Hospital Initiative.] Accessed 4 August 2011.</ref> Ova je inicijativa jedan od rezultata donošenja ''[[Innocenti deklaracija|Innocenti deklaracije]]'' o promicanju dojenja iz [[1990.]] s intervencijama koje bi majkama omogućile da isključivo doje svoju djecu i tako djeci osiguraju najbolji početak života.<ref>UNICEF. [http://www.unicef.org/programme/breastfeeding/innocenti.htm INNOCENTI DECLARATION on the Protection, Promotion and Support of Breastfeeding.] Adopted at the WHO/UNICEF meeting on "Breastfeeding in the 1990s: A Global Initiative", held at the Spedale degli Innocenti, Florence, Italy, 30 July-1 August 1990.</ref> Cilj je inicijative poboljšati brigu o [[trudnica]]ma, [[majka]]ma i [[Novorođenče|novorođenčadi]] tijekom boravka u rodilištu, podržavati majke u odluci da doje te zaštititi dojenje od marketinških praksi u skladu s [[Međunarodni pravilnik o načinu reklamiranja i prodaje nadomjestaka za majčino mlijeko|Međunarodnim pravilnikom o načinu reklamiranja i prodaje nadomjestaka za majčino mlijeko]].<ref>{{Citiranje weba |date=2015-02-02 |title=Breastfeeding Initiation at BFI Hospitals |url=http://onlineprograms.sacredheart.edu/resource/nursing/nurses-on-breastfeeding-best-practices |access-date=2016-07-26 |publisher=Sacred Heart University}}</ref> Briga o podršci dojenju koja je prijateljska prema djeci osigurava da i žene koje ne doje od zdravstvenih radnika u rodilištu dobiju potpune i nepristrane informacije o načinu sigurne prehrane djeteta oslobođene komercijalnih pritisaka. Sva javna rodilišta u Hrvatskoj nose titulu „Rodilište - prijatelj djece”.<ref>{{Citiranje weba |title=Rodilišta prijatelji djece |url=https://www.unicef.org/croatia/rodilista-prijatelji-djece |access-date=2022-01-21 |website=www.unicef.org |language=hr}}</ref> == Kontekst == Prvih nekoliko sati i dana života novorođenčeta kritični su period za uspostavljanje laktacije i najbolje vrijeme za podršku majci u dojenju. UNICEF, Svjetska zdravstvena organizacija i brojne nacionalne zdravstvene agencije preporučuju isključivo dojenje djece tijekom prvih šest mjeseci života. Istraživanja su pokazala dojena djeca imaju manji rizik od razvoja ozbiljnih bolesti, uključujući [[gastroenteritis]], [[Astma|astmu]], [[atopijski dermatitis]] te respiratorne infekcije i infekcije uha.<ref>{{Citiranje weba |date=2012-12-06 |title=Breastfeeding and Maternal and Infant Health Outcomes in Developed Countries |url=http://www.ahrq.gov/clinic/tp/brfouttp.htm |access-date=2013-09-01 |publisher=Agency for Healthcare Research & Quality |archive-date=26. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181226110206/https://www.ahrq.gov/professionals/clinicians-providers/guidelines-recommendations/index.html |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Greer |first=F. R. |last2=Sicherer, S. H. |last3=Burks, A. W. |date=1. siječnja 2008. |title=Effects of Early Nutritional Interventions on the Development of Atopic Disease in Infants and Children: The Role of Maternal Dietary Restriction, Breastfeeding, Timing of Introduction of Complementary Foods, and Hydrolyzed Formulas |url=http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/abstract/121/1/183 |journal=Pediatrics |volume=121 |issue=1 |pages=183–191 |doi=10.1542/peds.2007-3022 |pmid=18166574 |doi-access=free}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Mahr, Todd A. |date=1. studenoga 2008. |title=Effect of Breastfeeding on Lung Function in Childhood and Modulation by Maternal Asthma and Atopy |url=http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/abstract/122/Supplement_4/S176?ct=ct |journal=Pediatrics |volume=122 |issue=9 |pages=S176–S177 |doi=10.1542/peds.2008-2139H |doi-access=free}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Ogbuanu |first=I. U. |last2=Karmaus |first2=W. |last3=Arshad |first3=S. H. |last4=Kurukulaaratchy |first4=R. J. |last5=Ewart |first5=S. |date=10. studenoga 2008. |title=The effect of breastfeeding duration on lung function at age 10 years: a prospective birth cohort study |journal=Thorax |volume=64 |issue=1 |pages=62–66 |doi=10.1136/thx.2008.101543 |pmc=2630423 |pmid=19001004}}</ref> Odrasle osobe koje su kao djeca bile dojene mogu imati manju vjerojatnost da će razviti čimbenike rizika za [[Srčane bolesti|bolesti srca]] kao što su [[pretilost]] i [[Hipertenzija|visoki krvni tlak]]. Prepoznate su i mnoge prednosti za žene koje doje: nedojenje povećava rizik od razvoja srčanih bolesti, hipertenzije, dijabetesa, visokog kolesterola, [[Rak dojke|raka dojke, raka]] jajnika i prijeloma [[kuk]]a u kasnijoj životnoj dobi.<ref>{{Citiranje časopisa |vauthors=Rich-Edwards JW, Stampfer MJ, Manson JE, Rosner B, Hu FB, Michels KB, Willett WC |date=1. rujna 2004. |title=Breastfeeding during infancy and the risk of cardiovascular disease in adulthood |journal=Epidemiology |volume=15 |issue=5 |pages=550–556 |doi=10.1097/01.ede.0000129513.69321.ba |pmid=15308954}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Richard M. Martin, David Gunnell and [[George Davey Smith]] |year=2005 |title=Breastfeeding in Infancy and Blood Pressure in Later Life: Systematic Review and Meta-Analysis |journal=American Journal of Epidemiology |volume=161 |issue=1 |pages=15–26 |doi=10.1093/aje/kwh338 |pmid=15615909 |doi-access=free}}</ref><ref>{{Citiranje weba |year=2007 |title=World Cancer Research Fund |url=http://www.babyfriendly.org.uk/pdfs/World_Cancer_Research_Fund_2007-10.pdf |access-date=2013-09-01 |website=UK Baby Friendly Initiative |publisher=UNICEF}}</ref> BFHI ima za cilj povećati broj isključivo dojene djece u cijelom svijetu, što bi po procjeni WHO moglo pridonijeti smanjenju za više od milijun smrtnih slučajeva djece svake godine, kao i potencijalno mnogo preranih smrti žena.<ref>World Health Organization. [https://www.who.int/features/factfiles/breastfeeding/en/index.html 10 facts on breastfeeding], accessed 20 April 2011.</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Schwarz |first=E. B. |last2=Ray |first2=R. M. |last3=Stuebe |first3=A. M. |last4=Allison |first4=M. A. |last5=Ness |first5=R. B. |last6=Freiberg |first6=M. S. |last7=Cauley |first7=J. A. |year=2009 |title=Duration of lactation and risk factors for maternal cardiovascular disease |journal=Obstetrics & Gynecology |volume=113 |issue=5 |pages=974–82 |doi=10.1097/01.AOG.0000346884.67796.ca |pmc=2714700 |pmid=19384111}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Bartick |first=M. C. |last2=Stuebe |first2=A. M. |last3=Schwarz |first3=E. B. |last4=Luongo |first4=C |last5=Reinhold |first5=A. G. |last6=Foster |first6=E. M. |year=2013 |title=Cost analysis of maternal disease associated with suboptimal breastfeeding |journal=Obstetrics & Gynecology |volume=122 |issue=1 |pages=111–9 |doi=10.1097/AOG.0b013e318297a047 |pmid=23743465}}</ref> == Kriteriji za rodilišta == Kriteriji za dobivanje titule „Rodilište - prijatelj djece" (revizija kriterija iz 2018.) uključuju:<ref>{{Citiranje knjige |last=World Health Organization |url=https://apps.who.int/iris/handle/10665/272943 |title=Implementation guidance: protecting, promoting and supporting breastfeeding in facilities providing maternity and newborn services: the revised baby-friendly hospital initiative |last2=Fund (UNICEF) |first2=United Nations Children's |year=2018 |publisher=World Health Organization |isbn=978-92-4-151380-7 |language=en}}</ref> === Ključne upravljačke procedure === 1a. Ustanova se treba u potpunosti pridržavati Međunarodnog pravilnika o načinu reklamiranja i prodaje nadomjestaka za majčino mlijeko i pratećih rezolucija [[Svjetska zdravstvena skupština|Svjetske zdravstvene skupštine]]. 1b. Treba imati pisani dokument politike hranjenja dojenčadi s kojim su upoznati svi zaposlenici i zaposlenice ustanove i roditelji. 1c. Uspostaviti kontinuirano praćenje i sustav upravljanja podacima. 2. Osigurati da osoblje koje skrbi o majkama ima dovoljno znanja, kompetencija i vještina za podršku dojenju. === Ključne kliničke prakse === 3. Razgovarati o važnosti dojenja i uspostavi dojenja s trudnicama i njihovim obiteljima. 4. Omogućiti neposredan i neprekidan [[Kontakt koža-na-kožu|kontakt koža na kožu]] i podržati rodilje da započnu dojenje što je prije moguće nakon poroda. 5. Podržati majke u započinjanju i održavanju dojenja i rješavanju uobičajenih poteškoća kod dojenja. 6. Ne davati dojenoj novorođenčadi nikakvu drugu hranu ili tekućinu osim majčinog mlijeka, osim ako drukčije nije medicinski indicirano. 7. Omogućiti majkama i njihovoj novorođenčadi da ostanu u zajedničkoj sobi 24 sata dnevno (tzv. ''rooming in''). 8. Podržati majke da doje na zahtjev djeteta. 9. Savjetovati majke o rizicima upotrebe bočica, duda za hranjenje i duda varalica. 10. Koordinirati otpust iz rodilišta tako da roditelji i njihova djeca imaju pravovremeni pristup stalnoj podršci i skrbi u zajednici. === Poštovanje Pravilnika o načinu reklamiranja i prodaje nadomjestaka za majčino mlijeko === Ustanova koja slijedi kriterije „Rodilište - prijatelj djece" ne smije koristiti besplatne tj. donirane nadomjestke za majčino mlijeko (adaptirano mlijeko, formule). Također, ne smije koristiti ni druge proizvode i i pomagala za njegu dojenčadi koje osiguravaju tvrtke koje proizvode nadomjestke za majčino mlijeko (poput šampona, krema, vaga, izdajalica i drugog). Onda kad je tijekom boravka u rodilištu potrebno dohranjivanje djeteta nadomjestkom za majčino mlijeko, preporuča se hranjenje pomoću male šalice ili žlice, a ne bočice, te kontrolirana količina nadomjestka, samo za dopunu dojenju. == Provedba inicijative „Rodilište - prijatelj djece" u svijetu == BFHI je implementirana u gotovo svim zemljama svijeta, ali s različitim uspjehom. Nakon više od četvrt stoljeća pokrivenost na globalnoj razini i dalje ostaje niska. Tako je od [[2017.]] godine samo 10 % djece u svijetu rođeno u ustanovi koja je u tom trenutku imala titulu "Rodilište - prijatelj djece". Također, ustanove, koje se u pravilu dobrovoljno javljaju za sudjelovanje u programu, mogu napraviti promjene u svojim politikama i kliničkim praksama te dobiti titulu, ali te promjene nisu uvijek održive, posebno kada ne postoje redoviti sustavi praćenja provedbe, tzv. reocjene. Do danas je preko 20.000 rodilišta u više od 150 zemalja dobilo status „Rodilište - prijatelj djece".<ref>{{Citiranje weba |last=Wright |first=Raeanne |title=Baby-Friendly USA - About |url=https://www.babyfriendlyusa.org/about/ |access-date=2022-01-21 |website=Baby-Friendly USA |language=en-US}}</ref> Broj akreditiranih bolnica nastavlja rasti. U 2019. godini je 28% bolnica u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] nosilo titulu BFHI (oko 600 rodilišta).<ref>{{Citiranje weba |title=The Baby-Friendly Hospital Initiative |url=https://www.babyfriendlyusa.org/about/ |access-date=9. siječnja 2022. |website=Baby Friendly USA}}</ref> == Provedba inicijative „Rodilište - prijatelj djece" u Hrvatskoj == Od [[1993.]] godine UNICEF je u Hrvatskoj započeo provedbu programa „Promicanje dojenja u Republici Hrvatskoj” s naglaskom na inicijativu projekt „Rodilišta - prijatelji djece“. Nakon podijeljenih titula nekolicini rodilišta, program se prekida 1998. godine te je nastavljen tek 2007. godine, a sva rodilišta u Republici Hrvatskoj tada su donijela odluku o sudjelovanju u programu te napravila samoprocjenu svojih praksi koje podržavaju dojenje.<ref>{{Citiranje weba |title=Program za zaštitu i promicanje dojenja od 2015. do 2016. |url=https://zdravlje.gov.hr/programi-i-projekti/nacionalni-programi-projekti-i-strategije/ostali-programi/program-za-zastitu-i-promicanje-dojenja-od-2015-do-2016/2191 |access-date=2022-01-21 |website=zdravlje.gov.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Inicijativa svjetskih trendova u dojenju (ISTD) |url=https://www.komora-primalja.hr/datoteke/HR-wbti-hrvatski-2015.pdf |url-status=live}}</ref> Od 2016. godine, kada je i KBC Zagreb dobilo titulu, sva rodilišta u javnim zdravstvenim ustanovama nose naslov „Rodilište - prijatelj djece".<ref>{{Citiranje weba |title=Od danas sva rodilišta u Hrvatskoj nose titulu "Rodilište prijatelj djece" |url=https://roditelji.story.hr/Za-mame-i-tate/Stvaran-zivot/a7289/od-danas-sva-rodilista-u-hrvatskoj-nose-titulu-rodiliste-prijatelj-djece.html |access-date=2022-01-21 |website=RODITELJI HR |language=hr |archive-date=21. siječnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220121180009/https://roditelji.story.hr/Za-mame-i-tate/Stvaran-zivot/a7289/od-danas-sva-rodilista-u-hrvatskoj-nose-titulu-rodiliste-prijatelj-djece.html |url-status=dead }}</ref> Izuzetak je jedino privatno rodilište u kojem se rađa oko 1 % djece u Hrvatskoj. == Kritike i odgovori na kritike == Jedna grupa autora izrazila je zabrinutost o praksama ove inicijative u svojem radu objavljenom u listopadu [[2016.]] godine. Oni se pitaju može li potpuno poštovanje tzv. deset koraka inicijative „Rodilište - prijatelj djece" nenamjerno dovesti do promicanja potencijalno opasnih praksi i/ili kontraproduktivnih ishoda. Specifične zabrinutosti opisane u ovom radu uključivale su povećani rizik od iznenadnog postnatalnog kolapsa, strogo nametnute prakse zajedničkog smještaja djeteta uz majku (tzv. ''rooming in'') koje za posljedicu imaju iscrpljenost majki ili da majke koje su uzimale jake lijekove, brinu o novorođenčadi te po njima nepotrebnu zabranu korištenja dude varalice u rodilištu.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Bass |first=Joel L. |last2=Gartley |first2=Tina |last3=Kleinman |first3=Ronald |date=2016-10-01 |title=Unintended Consequences of Current Breastfeeding Initiatives |url=https://doi.org/10.1001/jamapediatrics.2016.1529 |journal=JAMA Pediatrics |volume=170 |issue=10 |pages=923–924 |doi=10.1001/jamapediatrics.2016.1529 |issn=2168-6203}}</ref> [[Sistemski pregled]] iz 2016. ispitao je utjecaj provođenja obaveznih koraka u inicijativi na dojenje i na ishode zdravlja djece u cijelom svijetu i u SAD. Autori su otkrili da je uvođenje inicijative u rodilišta imalo pozitivan utjecaj na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ishode dojenja. Pregled 58 studija otkrio je i da je podrška zajednice ključ za dugoročnu održivost dojenja koje je uspješno započeto u rodilištima.<ref>{{Citiranje weba |title=Maternal Health and Child Nutrition |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/mcn.12294 |access-date=7. ožujka 2021. |website=Wiley Online Library}}</ref> Studija objavljena u Journal of Pediatrics [[2019.]] godine pokazala je da je povećanje broja rodilišta koja provode 10 koraka za uspješno dojenje bilo povezano sa smanjenjem stope smrti dojenčadi u prvih šest dana nakon rođenja. Autori su rekli da su njihovi nalazi odbacili sugestiju autora studije iz 2016. godine da bi inicijativa „Rodilište - prijatelj djece" mogla povećati smrtnost dojenčadi.<ref>{{Citiranje weba |title=New Study Shows Baby-Friendly Practices Associated with Decreased Rates of Early Infant Deaths |url=https://www.babyfriendlyusa.org/news/new-study-shows-baby-friendly-practices-associated-with-decreased-rates-of-early-infant-deaths/ |access-date=7. ožujka 2021. |website=Baby Friendly USA}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.unicef.org/croatia/ Ured UNICEF-a u Hrvatskoj] * [http://www.who.int Svjetska zdravstvena organizacija] * [http://www.unicef.org UNICEF International] * [http://www.babyfriendly.org.uk Baby Friendly Initiative UK] * [http://www.unicef.org.uk UNICEF UK] [[Kategorija:Dojenje]] [[Kategorija:Zdravstvo]] [[Kategorija:Ujedinjeni narodi]] 8pop5h63tgawhmy7miak407j4obgd4c 0 719319 7569735 7467917 2026-08-04T16:30:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569735 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Rogoznica | slika = | puno ime = Hrvatski nogometni klub "Rogoznica" | nadimak = | godina osnivanja = 2010. | igralište = , [[Rogoznica]] | kapacitet stadiona = | predsjednik = | trener = | liga = [[ŽNL Šibensko-kninska]] | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= | pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= | leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= }} '''Hrvatski nogometni klub "Rogoznica"''' ('''''HNK "Rogoznica"; "Rogoznica"''''') je [[nogomet]]ni klub iz [[Rogoznica|Rogoznice]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> Klub se ligaški ne natječe. == O klubu == '''''HNK "Rogoznica"''''' je osnovana 2010. godine. U ''[[ŽNL Šibensko-kninska|ŽNL Šibensko-kninskoj]]'' je sudjelovala u sezonama 2012./13. i 2013./14., u kojoj odustaje od natjecanja.<ref>[https://sibenskiportal.hr/sport/dosk-rudar-i-sosk-upisali-pobjede-rogoznica-izbacena-iz-zupanijske-lige/ sibenskiportal.hr, ''DOŠK, Rudar i SOŠK upisali pobjede, Rogoznica izbačena iz Županijske lige''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220227210922/https://sibenskiportal.hr/sport/dosk-rudar-i-sosk-upisali-pobjede-rogoznica-izbacena-iz-zupanijske-lige/ |date=27. veljače 2022. }}, objavljeno 29. listopada 2013., pristupljeno 27. veljače 2022.</ref> <br> Klub nadalje natjecateljski ne djeluje. == Uspjesi == == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Rogoznica |- |[[ŽNL Šibensko-kninska 2012./13.|2012./13.]] ||IV. ||[[ŽNL Šibensko-kninska]] || ||8. ||8 (11) ||21 ||2 ||2 ||17 ||13 ||75 ||8 || || |- |[[ŽNL Šibensko-kninska 2013./14.|2013./14.]] ||IV. ||ŽNL Šibensko-kninska || || ||8 (10) || || || || || || || ||<small> odustali od natjecanja || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Rogoznica]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/hnk-rogoznica/startseite/verein/41978 transfermarkt.com, ''HNK Rogoznica''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/hrvatski-nogometni-klub-rogoznica/ sportilus.com, ''HRVATSKI NOGOMETNI KLUB ROGOZNICA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220227210921/https://www.sportilus.com/klubovi/hrvatski-nogometni-klub-rogoznica/ |date=27. veljače 2022. }} == Izvori == * [https://www.poslovna.hr/lite/hnk-rogoznica/1312180/subjekti.aspx poslovna.hr, HRVATSKI NOGOMETNI KLUB ROGOZNICA] * [https://search.bisnode.hr/hr/1143276/hnk-rogoznica/ bisnode.hr, HRVATSKI NOGOMETNI KLUB "ROGOZNICA"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220227202415/https://search.bisnode.hr/hr/1143276/hnk-rogoznica/ |date=27. veljače 2022. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/hnk-rogoznica/Detaljno/596771 fininfo.hr, HNK "ROGOZNICA"] {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Rogoznica, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Šibensko-kninskoj županiji]] ctjf68sto7e0amvsebbb7r4duj8zgnd 0 719341 7569770 7174973 2026-08-04T17:47:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569770 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:HPF wiki.jpg|mini|Hans-Peter Fischer]] '''Hans-Peter Fischer''' ([[Freiburg im Breisgau|Freiburg]], [[10. srpnja]] [[1961.]]) [[Njemačka|njemački]] je katolički svećenik, [[teolog]], [[kanonist]] i [[crkveni povjesničar]]. == Životopis == Odrastao je sa šestero braće i sestara u Freiburgu.<ref name="STGT">Robin Szuttor: ''[http://www.stuttgarter-zeitung.de/inhalt.vatikan-hans-peter-fischer-rektor-im-campo-santo-der-hirte.7b1009b5-f0f2-4a38-8b24-e28cf047b6a9.html Der Hirte.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220218211918/http://www.stuttgarter-zeitung.de/inhalt.vatikan-hans-peter-fischer-rektor-im-campo-santo-der-hirte.7b1009b5-f0f2-4a38-8b24-e28cf047b6a9.html |date=18. veljače 2022. }}'' In: ''[[Stuttgarter Zeitung]]'', 2. November 2015, abgerufen am 22. Januar 2019.</ref> Nakon studija teologije i filozofije u Freiburgu i [[Rim]]u, [[1989.]] je zaređen za svećenika. Neko vrijeme proveo je u pastoralu, a potom je [[1995.]] godine na Sveučilištu u Freiburgu na crkveno-povijesnu temu „Die Freiburger Erzbischofswahlen 1898 und der Episkopat von Thomas Nörber” (''Izbori za nadbiskupa u Freiburgu 1898. i biskupstvo Thomasa Nörbera''). Bio je vikar u Gottmadingenu i župni upravitelj u Bollschweilu i Söldenu u [[Schwarzwald]]u. Godine [[2001.]] završio je licencu iz kanonskog prava na Institutu za kanonsko pravo Sveučilišta u Münchenu. Alumnus je bogoslovije ''Herzogliches Georgianum'' u [[München]]u. Godine [[2002.]] postao je župnik u Donaueschingenu i voditelj tamošnje pastoralne jedinice te je bio dijecezanski sudac od [[2001.]] do [[2010.]] u nadbiskupiji München i Freising te od [[2004.]] do [[2010.]] dijecezanski sudac u nadbiskupiji Freiburg. Na inicijativu Roberta Zollitscha, Fischer je od Njemačke biskupske konferencije, [[8. prosinca]] [[2010.]] godine, imenovan za rektora [[Campo Santo Teutonico]] u [[Vatikan]]u i pridruženog njemačkog svećeničkog zavoda (Pontificio Collegio Teutonico), naslijedivši Erwina Gatza.<ref name="ZENIT">[https://web.archive.org/web/20131105090943/http://www.zenit.org/de/articles/neuer-rektor-am-campo-santo-teutonico-heisst-dr-hans-peter-fischer ''Neuer Rektor am Campo Santo Teutonico heisst Dr. Hans-Peter Fischer.''] In: ''Zenit'', 27. Juli 2010, abgerufen am 22. Januar 2019.</ref> Postao je i rektor Nadbratovštine svete Marije milosne na Teutonsko-flamanskom groblju (''Arciconfraternità di Santa Maria della Pietà in Campo Santo Teutonico''). Od [[1. travnja]] [[2012.]] do [[1. studenog]] [[2013.]] Fischer je preuzeo i vođenje pastorala njemačkih hodočasnika u Rimu.<ref name="ZENIT" /> Od lipnja [[2013.]] također je bio predavač pastoralne teologije i crkvene povijesti na [[Gregoriana|Papinskom sveučilištu Gregoriana]]. Godine [[2017.]] produžen mu je rektorski mandat. Godine 2017., nakon što je prešao u rimsku Rotu nije donesena nikakva odluka o njegovom nasljedniku.<ref name="Dom">''[https://www.domradio.de/themen/vatikan/2017-07-21/freiburger-priester-erhaelt-verantwortliche-stellung-im-vatikan Campo-Santo-Chef wird Rota-Richter.]'' In: ''[[Domradio]]'', 21. Juli 2017, abgerufen am 22. Januar 2019.</ref> Papa Franjo imenovao ga je [[20. srpnja]] [[2017.]] auditorom (sucem u rangu prelata) Rimske Rote.<ref>{{Citiranje weba|url=http://press.vatican.va/content/salastampa/it/bollettino/pubblico/2017/07/20/0493/01093.html|title=Nomina di Prelato Uditore del Tribunale della Rota Romana |work=Tägliches Bulletin|date=2017-07-20}}</ref> Fischer je položio prisegu [[4. listopada]] [[2017.]] i prvi je teolog iz nadbiskupije Freiburg na nekom vatikanskom sudu.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.badische-zeitung.de/suedwest-1/papst-franziskus-setzt-grosses-vertrauen-in-mich--139912808.html|title=„Papst Franziskus setzt großes Vertrauen in mich“|work=[[Badische Zeitung]]|date=2017-07-28}}</ref> Kardinal veliki meštar [[Carlo Furno]] imenovao je Fischera 2000. godine vitezom Reda Svetog groba u Jeruzalemu, a veliki prior Reda [[Anton Schlembach]] uveo ga u službu u aachenskoj katedrali [[20. svibnja]] [[2000.]] godine. Godine [[2013.]] je postao časnik, a [[2016.]] veliki časnik Reda. Godine [[2013.]] imenovan je kapelanom Malteškog reda. Član je rimskog bratstva Santa Maria dell'Anima od [[2012.]] godine. Godine [[2015.]] primljen je u vatikansku nadbratovštinu ''di Sant'Anna de' Parafrenieri''. Od studentskih dana član je i katoličkog studentskog bratstva KDStV Aenania München. Od [[2012.]] Fischer je suurednik rimskog tromjesečnika za kršćansku antiku i crkvenu povijest. Član je savjetodavnog odbora KNA-Promedia-Stiftung u Bonnu od 2016. godine.<ref>''[http://www.kna-promedia.de/stiftung/stiftungsorgane.html Stiftungsorgane KNA-Promedia.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210616110923/https://www.kna-promedia.de/stiftung/stiftungsorgane.html |date=16. lipnja 2021. }}'' Information auf der Webseite der KNA-Promedia-Stiftung, abgerufen am 21. Juli 2017.</ref> == Izvori == {{Commonscat|Hans-Peter Fischer}} {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Fischer, Hans-Peter}} [[Kategorija:Njemački katolički svećenici]] [[Kategorija:Životopisi, Freiburg im Breisgau]] oi0itgt5gwtzvhum07ewpx4fgrslhov 2 727804 7569902 7569206 2026-08-04T23:27:24Z Ame71 128419 7569902 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1991./92. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 1. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = [[NK Maribor|Maribor]] | broj = 1 | drugi = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | treći = [[NK Primorje|Primorje]] i [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1990./91.|1990./91.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1992./93.|1992./93.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' (sl. ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1991./92. bilo je prvo izdanje kupa Republike Slovenije. U Sloveniji se [[Republički nogometni kup Slovenije|republičko kup]] natjecanje igralo još prije neovisnosti, prvi put 1953. Sličnosti s republičkim kup natjecanjem mogu se povući i u prvom izdanju slovenskog kupa, u čijem su se finalu u sezoni 1991./92. suočili [[NK Maribor|Maribor]] i [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]. Pobjednici osam finala kupa MNZ plasirali su se u četvrtfinale kup natjecanja. Nakon 120 minuta utakmice, bez ijednog gola, prvi trofej kupa podigao je Maribor nakon kaznenog udarca.<ref>[https://www.nzs.si/Klubska_tekmovanja/Pokal_Slovenije/Zgodovina Povijest slovenskog kupa]</ref> == Sudionici == Prvih 18 od 19 sudionika [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|Prve savezne lige 1990./91.]] direktno su se kvalificirali. Ostalih 14 ekipa (u <span style="background-color:#FFFF90;">žutom</span>) plasirale su se kroz republičke kupove. Pobjednik slovenskog republičkog kupa ([[NK Koper|Koper]]) trebao je igrati pretkolo protiv armijske selekcije: nakon druge odgode Slovenci su odustali, a mjesto u kupu pripalo je vojsci.<ref>[https://snportal.si/zgodovina/zgodivna-prvi-pokal-ostal-na-bonifiki/ Zgodovina: Zadnji pokal ostal na Bonifiki]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size:85%; width:100%" |- bgcolor="#D6E2B3" !rowspan=2 align="center" | rang !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] !colspan=3 align="center" | [[Socijalistička Republika Srbija|Srbija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crna Gora]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedonija]] |- valign="top" bgcolor="#D6E2B3" !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodina]] !align="center" |[[Središnja Srbija]] !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1991./92.|1. rang]]''' | * <s>[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]</s> | * <s>[[GNK Dinamo Zagreb|HAŠK Građanski]]</s><ref>Novo ime zagrebačkog Dinama.</ref> * <s>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]</s> * <s>[[NK Osijek|Osijek]]</s> * <s>[[HNK Rijeka|Rijeka]]</s> | * [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] * [[FK Sarajevo|Sarajevo]] * [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] * [[FK Željezničar|Željezničar]] | * [[FK Proleter Zrenjanin|Proleter Zrenjanin]] * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda Beograd]] * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Rad|Rad Beograd]] * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] * [[FK Zemun|Zemun]] | | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]]</span> |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1991./92.|2. rang]]''' | | | * [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[OFK Bečej 1918|Bečej]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[OFK Bor|Bor]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Sloboda Užice|Sloboda Užice]]</span> | | * [[FK Budućnost|Budućnost]] * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]]</span> | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1991./92.|3. rang]]''' | | * <span style="background-color:#FFFF90;"><s>[[NK Inter Zaprešić|Inker Zaprešić]]</s></span> | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Vrbas|Vrbas]]</span> | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Crvena zvezda Gnjilane|Crvena zvezda Gnjilane]]</span> | | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''Niži rangovi''' | | * <span style="background-color:#FFFF90;"><s>[[NK Croatia Đakovo|Croatia Đakovo]]</s></span> * <span style="background-color:#FFFF90;"><s>[[NK Rovinj|Rovinj]]</s></span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Igman Ilidža|Igman Ilidža]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[HNK Tomislav Tomislavgrad|Tomislav]]</span> | | | | | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''Izvan sustava''' | colspan=8 align="center" | <span style="background-color:#FFFF90;">[[Jugoslavenska narodna armija|Tim JNA]]</span> |- |} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>14. kolovoza 1991.</small> |- | Budućnost (Titograd) ||–|| '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||0:2 |- | '''FK Bečej (Bečej)''' ||–|| Radnički (Niš) ||4:0 |- | '''Sutjeska (Nikšić)''' ||–|| FK Sarajevo (Sarajevo) ||1:0 |- | Igman (Ilidža) ||–|| '''Partizan (Beograd)''' ||0:3 |- | FK Bor (Bor) ||–|| '''FK Zemun (Zemun)''' ||1:3 |- | Tomislav (Tomislavgrad) ||–|| '''Rad (Beograd)''' ||0:4 prekinuto<ref>{{Citiranje weba |url=http://hnktomislav.com/klub/povijest-kluba |title=U šesnaestini finala HNK «TOMISLAV» sastao se s beogradskim prvoligašem FK « RAD». Ttakmica je prekinuta početkom drugog poluvremena kod rezultata 4:0 za «RAD». Prekid je izazvala skupina navijača bacanjem različitih predmeta u igralište. |access-date=6. lipnja 2024. |archive-date=23. travnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240423052845/https://hnktomislav.com/klub/povijest-kluba |url-status=dead }}</ref> |- | '''Vojvodina (Novi Sad)''' ||–|| Sloboda (Užice) ||1:0 |- | FK Vrbas (Vrbas) ||–|| '''Velež (Mostar)''' ||1:3 |- | NK Rijeka (Rijeka) ||–|| '''Napredak (Kruševac)''' ||0:3 par forfe |- | Hajduk (Split) ||–|| '''Sloboda (Tuzla)''' ||0:3 par forfe |- | NK Rovinj (Rovinj) ||–|| '''Željezničar (Sarajevo)''' ||0:3 par forfe |- | '''Vardar (Skoplje)''' ||–|| NK Osijek (Osijek) ||3:0 par forfe |- | '''Tim JNA''' ||–|| HAŠK Građanski (Zagreb) ||3:0 par forfe |- | Inker (Zaprešić) ||–|| '''Borac (Banja Luka)''' ||0:3 par forfe |- | Croatia (Đakovo) ||–|| '''Proleter (Zrenjanin)''' ||0:3 par forfe |- | '''Crvena zvezda (Gnjilane)''' ||–|| Olimpija (Ljubljana) ||3:0 par forfe |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>28. kolovoza 1991.</small> !2. utakmica<br /><small>25. rujna 1991.</small> |- | Tim JNA ||2:3|| '''Rad (Beograd)''' ||2:0 ||0:3 |- | Proleter (Zrenjanin) ||1:2|| '''Sloboda (Tuzla)''' ||0:0 ||1:2 |- | FK Zemun (Zemun) ||1:2|| '''Željezničar (Sarajevo)''' ||1:1 ||0:1 |- | '''Napredak (Kruševac)''' ||3:1|| Borac (Banja Luka) ||3:0 ||0:1 |- | '''Vojvodina (Novi Sad)''' ||10:1|| Crvena zvezda (Gnjilane) ||6:0 ||4:1 |- | '''Velež (Mostar)''' ||10:2|| Sutjeska (Nikšić) ||6:1 ||4:1 |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||6:4|| FK Bečej (Bečej) ||4:3 ||2:1 |- | '''Partizan (Beograd)''' ||7:1|| Vardar (Skoplje) ||4:1 ||3:0 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>20. studenoga 1991.</small> !2. utakmica<br /><small>4. prosinca 1991.</small> |- | '''Partizan (Beograd)''' ||5:2|| Vojvodina (Novi Sad) ||4:0 ||1:2 |- | '''Napredak (Kruševac)''' ||4:4 {{pen|4|1}}|| Sloboda (Tuzla) ||3:1 ||1:3 |- | Velež (Mostar) ||2:3|| '''Željezničar (Sarajevo)''' ||1:0 ||1:3 |- ! !! !! !<small>21. studenoga 1991.</small> !<small>19. veljače 1992.</small> |- | Rad (Beograd) ||2:4|| '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||2:1 ||0:3 |- |} == Poluzavršnica == Zbog izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], [[FK Željezničar|Željezničar]] je napustio natjecanje, a [[FK Partizan|Partizan]] je prošao dalje.<ref>[https://web.archive.org/web/20150924120647/http://www.sr.partizan.rs/istorija-kluba/arhiva-od-1945/1991-1992/ DRUGA UTAKMICA NIJE ODIGRANA ZBOG IZBIJANJA RATA U BOSNI]</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>26. veljače 1992.</small> !2. utakmica<br /><small>8. travnja 1992.</small> |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||3:2|| Napredak (Kruševac) ||2:2 ||1:0 |- ! !! !! !<small>18. ožujka 1992.</small> !<small>4. svibnja 1992.</small> |- | '''Partizan (Beograd)''' || || Željezničar (Sarajevo) ||2:0 ||– |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>14. svibnja 1992.</small> !2. utakmica<br /><small>21. svibnja 1992.</small> |- | [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] ||2:3||bgcolor="gold"| ''' [[FK Partizan|Partizan]]''' ||0:1 ||2:2 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[14. svibnja]] [[1992.]] |momčad1 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |rezultat = 0:1 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20090307015327/http://www.lavkup.com/1992.php (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Partizan|Partizan]] |strijelci1 = |strijelci2 = {{gol|36}} [[Budimir Vujačić|Vujačić]] |stadion = [[Stadion Crvena zvezda]], [[Beograd]] |gledatelji = 33.024 |sudac = [[Sava Avramović]] ([[Beograd]]) }} {| width=92% | |- |{{nogometni dres | pattern_la = _redstar1991 | pattern_b = _redstar1991 | pattern_ra = _redstar1991 | pattern_sh = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = Crvena zvezda }} |{{nogometni dres | pattern_la =_black_stripes | pattern_b =_blackstripes3 | pattern_ra =_black_stripes | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Partizan }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|SRJ}} [[Dragoje Leković]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|SRJ}} [[Duško Radinović]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|SRJ}} [[Goran Vasilijević]] |- |V ||'''4''' ||{{Z|SRJ}} [[Vladimir Jugović]] |- |V ||'''5''' ||{{Z|SRJ}} [[Milorad Ratković]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|MKD|1992}} [[Ilija Najdoski]] |- |N ||'''7''' ||{{Z|SRJ}} [[Ilija Ivić]] |- |N ||'''8''' ||{{Z|BIH|1992}} [[Elvir Bolić]] |- |N ||'''9''' ||{{Z|MKD|1992}} [[Darko Pančev]] |- |V ||'''10''' ||{{Z|SRJ}} [[Dejan Savićević]] || {{suboff|6}} |- |V ||'''11''' ||{{Z|SRJ}} [[Siniša Mihajlović]] || {{suboff|49}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |B || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Saša Nedeljković]] || {{subon|6}} |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Slaviša Čula]] || {{subon|49}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Vladica Popović]] |} |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|BIH|1992}} [[Fahrudin Omerović]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|MKD|1992}} [[Vujadin Stanojković]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|SRJ}} [[Budimir Vujačić]] |- |V ||'''4''' ||{{Z|SVN}} [[Džoni Novak]] |- |B ||'''5''' ||{{Z|SRJ}} [[Gordan Petrić]] |- |V ||'''6''' ||{{Z|SRJ}} [[Slaviša Jokanović]] |- |V ||'''7''' ||{{Z|SRJ}} [[Goran Bogdanović]] |- |N ||'''8''' ||{{Z|SRJ}} [[Predrag Mijatović]] || {{suboff|89}} |- |N ||'''9''' ||{{Z|SRJ}} [[Slađan Šćepović]] |- |B ||'''10''' ||{{Z|SRJ}} [[Branko Brnović]] |- |V ||'''11''' ||{{Z|SRJ}} [[Slobodan Krčmarević]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |B || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Nebojša Gudelj]] || {{subon|89}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|BIH|1992}} [[Ivica Osim]] |} |} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[21. svibnja]] [[1992.]] |momčad1 = [[FK Partizan|Partizan]] |rezultat = 2:2 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20090307015327/http://www.lavkup.com/1992.php (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |strijelci1 = [[Predrag Mijatović|Mijatović]] {{Gol|65}}<br />[[Slaviša Jokanović|Jokanović]] {{Gol|76}} |strijelci2 = {{Gol|37}} [[Siniša Mihajlović|Mihajlović]]<br />{{Gol|71}} [[Darko Pančev|Pančev]] |stadion = [[Stadion Partizana]], [[Beograd]] |gledatelji = 39.370 |sudac = [[Zoran Petrović]] ([[Beograd]]) }} {| width=92% | |- |{{nogometni dres | pattern_la =_black_stripes | pattern_b =_blackstripes3 | pattern_ra =_black_stripes | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Partizan }} |{{nogometni dres | pattern_la = _redstar1991 | pattern_b = _redstar1991 | pattern_ra = _redstar1991 | pattern_sh = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = Crvena zvezda }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|BIH|1992}} [[Fahrudin Omerović]] |- |B ||'''2'''||{{Z|MKD|1992}} [[Vujadin Stanojković]] |- |B ||'''3'''||{{Z|SRJ}} [[Nebojša Gudelj]] |- |V ||'''4'''||{{Z|SVN}} [[Džoni Novak]] |- |B ||'''5'''||{{Z|SRJ}} [[Gordan Petrić]] |- |V ||'''6'''||{{Z|SRJ}} [[Slaviša Jokanović]] |- |V ||'''7'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Bogdanović]] || {{suboff|88}} |- |N ||'''8'''||{{Z|SRJ}} [[Predrag Mijatović]] |- |N ||'''9'''||{{Z|SRJ}} [[Slađan Šćepović]] || {{suboff|53}} |- |B ||'''10'''||{{Z|SRJ}} [[Branko Brnović]] |- |V ||'''11'''||{{Z|SRJ}} [[Slobodan Krčmarević]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |N || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Ljubomir Vorkapić]] || {{subon|53}} |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Slobodan Miletić]] || {{subon|88}} |- |colspan=4|'''Trener''' |- |colspan="4"|{{Z|BIH|1992}} [[Ivica Osim]] |} |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|SRJ}} [[Dragoje Leković]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|SRJ}} [[Duško Radinović]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|MKD|1992}} [[Mitko Stojkovski]] || {{suboff|35}} |- |V ||'''4''' ||{{Z|SRJ}} [[Vladimir Jugović]] |- |B ||'''5''' ||{{Z|ROU}} [[Miodrag Belodedić]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|SRJ}} [[Aleksandar Kristić]] |- |N ||'''7''' ||{{Z|SRJ}} [[Ilija Ivić]] |- |N ||'''8''' ||{{Z|BIH|1992}} [[Elvir Bolić]] |- |N ||'''9''' ||{{Z|MKD|1992}} [[Darko Pančev]] |- |V ||'''10''' ||{{Z|SRJ}} [[Milorad Ratković]] |- |V ||'''11''' ||{{Z|SRJ}} [[Siniša Mihajlović]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |B || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Goran Vasilijević]] || {{subon|35}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Vladica Popović]] |} |} Dana 23. svibnja 1992., dva dana nakon finala kupa, trener pobjedničke strane, FK Partizan, [[Ivica Osim]] podnio je ostavku na dužnost trenera kluba. == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1991./92.|1. SNL 1991./92.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1991./92.|2. SNL 1991./92.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#92 RSSSF] {{Prva slovenska nogometna liga}} {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|1991-92 kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1991-92]] --> f5grofz1jbkq00r1d5x6da16vmv5ph5 7569905 7569902 2026-08-05T00:15:17Z Ame71 128419 7569905 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1991./92. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 1. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = [[NK Maribor|Maribor]] | broj = 1 | drugi = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | treći = [[NK Primorje|Primorje]] i [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1990./91.|1990./91.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1992./93.|1992./93.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' (sl. ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1991./92. bilo je prvo izdanje kupa Republike Slovenije. U Sloveniji se [[Republički nogometni kup Slovenije|republičko kup]] natjecanje igralo još prije neovisnosti, prvi put 1953. Sličnosti s republičkim kup natjecanjem mogu se povući i u prvom izdanju slovenskog kupa, u čijem su se finalu u sezoni 1991./92. suočili [[NK Maribor|Maribor]] i [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]. Pobjednici osam finala kupa MNZ plasirali su se u četvrtfinale kup natjecanja. Nakon 120 minuta utakmice, bez ijednog gola, prvi trofej kupa podigao je Maribor nakon kaznenog udarca.<ref>[https://www.nzs.si/Klubska_tekmovanja/Pokal_Slovenije/Zgodovina Povijest slovenskog kupa]</ref> == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! MNZ !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Ljubljana | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||0:0 {{pen|4|1}} |- ! Maribor | [[NK Dravograd|Dravograd]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:2 |- ! Lendava i Murska Subota | '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||2:0 |- ! Kopar | '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||0:0 {{pen|4|2}} |- ! Celje | [[NK Celje|Celje]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:2 |- ! Nova Gorica | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[ND Gorica|Gorica]] ||1:0 |- ! Kranj | [[NK Ločan|LTH Škofja Loka]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||1:5 |- ! Ptuj | '''[[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]]''' ||–|| [[NK Videm|Videm]] ||3:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="2" | Zapad | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- ! rowspan="2" | Istok | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||3:0 |- | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||1:2 |- |} == Poluzavršnica == Zbog izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], [[FK Željezničar|Željezničar]] je napustio natjecanje, a [[FK Partizan|Partizan]] je prošao dalje.<ref>[https://web.archive.org/web/20150924120647/http://www.sr.partizan.rs/istorija-kluba/arhiva-od-1945/1991-1992/ DRUGA UTAKMICA NIJE ODIGRANA ZBOG IZBIJANJA RATA U BOSNI]</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>26. veljače 1992.</small> !2. utakmica<br /><small>8. travnja 1992.</small> |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||3:2|| Napredak (Kruševac) ||2:2 ||1:0 |- ! !! !! !<small>18. ožujka 1992.</small> !<small>4. svibnja 1992.</small> |- | '''Partizan (Beograd)''' || || Željezničar (Sarajevo) ||2:0 ||– |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>14. svibnja 1992.</small> !2. utakmica<br /><small>21. svibnja 1992.</small> |- | [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] ||2:3||bgcolor="gold"| ''' [[FK Partizan|Partizan]]''' ||0:1 ||2:2 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[14. svibnja]] [[1992.]] |momčad1 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |rezultat = 0:1 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20090307015327/http://www.lavkup.com/1992.php (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Partizan|Partizan]] |strijelci1 = |strijelci2 = {{gol|36}} [[Budimir Vujačić|Vujačić]] |stadion = [[Stadion Crvena zvezda]], [[Beograd]] |gledatelji = 33.024 |sudac = [[Sava Avramović]] ([[Beograd]]) }} {| width=92% | |- |{{nogometni dres | pattern_la = _redstar1991 | pattern_b = _redstar1991 | pattern_ra = _redstar1991 | pattern_sh = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = Crvena zvezda }} |{{nogometni dres | pattern_la =_black_stripes | pattern_b =_blackstripes3 | pattern_ra =_black_stripes | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Partizan }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|SRJ}} [[Dragoje Leković]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|SRJ}} [[Duško Radinović]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|SRJ}} [[Goran Vasilijević]] |- |V ||'''4''' ||{{Z|SRJ}} [[Vladimir Jugović]] |- |V ||'''5''' ||{{Z|SRJ}} [[Milorad Ratković]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|MKD|1992}} [[Ilija Najdoski]] |- |N ||'''7''' ||{{Z|SRJ}} [[Ilija Ivić]] |- |N ||'''8''' ||{{Z|BIH|1992}} [[Elvir Bolić]] |- |N ||'''9''' ||{{Z|MKD|1992}} [[Darko Pančev]] |- |V ||'''10''' ||{{Z|SRJ}} [[Dejan Savićević]] || {{suboff|6}} |- |V ||'''11''' ||{{Z|SRJ}} [[Siniša Mihajlović]] || {{suboff|49}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |B || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Saša Nedeljković]] || {{subon|6}} |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Slaviša Čula]] || {{subon|49}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Vladica Popović]] |} |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|BIH|1992}} [[Fahrudin Omerović]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|MKD|1992}} [[Vujadin Stanojković]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|SRJ}} [[Budimir Vujačić]] |- |V ||'''4''' ||{{Z|SVN}} [[Džoni Novak]] |- |B ||'''5''' ||{{Z|SRJ}} [[Gordan Petrić]] |- |V ||'''6''' ||{{Z|SRJ}} [[Slaviša Jokanović]] |- |V ||'''7''' ||{{Z|SRJ}} [[Goran Bogdanović]] |- |N ||'''8''' ||{{Z|SRJ}} [[Predrag Mijatović]] || {{suboff|89}} |- |N ||'''9''' ||{{Z|SRJ}} [[Slađan Šćepović]] |- |B ||'''10''' ||{{Z|SRJ}} [[Branko Brnović]] |- |V ||'''11''' ||{{Z|SRJ}} [[Slobodan Krčmarević]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |B || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Nebojša Gudelj]] || {{subon|89}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|BIH|1992}} [[Ivica Osim]] |} |} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[21. svibnja]] [[1992.]] |momčad1 = [[FK Partizan|Partizan]] |rezultat = 2:2 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20090307015327/http://www.lavkup.com/1992.php (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |strijelci1 = [[Predrag Mijatović|Mijatović]] {{Gol|65}}<br />[[Slaviša Jokanović|Jokanović]] {{Gol|76}} |strijelci2 = {{Gol|37}} [[Siniša Mihajlović|Mihajlović]]<br />{{Gol|71}} [[Darko Pančev|Pančev]] |stadion = [[Stadion Partizana]], [[Beograd]] |gledatelji = 39.370 |sudac = [[Zoran Petrović]] ([[Beograd]]) }} {| width=92% | |- |{{nogometni dres | pattern_la =_black_stripes | pattern_b =_blackstripes3 | pattern_ra =_black_stripes | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Partizan }} |{{nogometni dres | pattern_la = _redstar1991 | pattern_b = _redstar1991 | pattern_ra = _redstar1991 | pattern_sh = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = Crvena zvezda }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|BIH|1992}} [[Fahrudin Omerović]] |- |B ||'''2'''||{{Z|MKD|1992}} [[Vujadin Stanojković]] |- |B ||'''3'''||{{Z|SRJ}} [[Nebojša Gudelj]] |- |V ||'''4'''||{{Z|SVN}} [[Džoni Novak]] |- |B ||'''5'''||{{Z|SRJ}} [[Gordan Petrić]] |- |V ||'''6'''||{{Z|SRJ}} [[Slaviša Jokanović]] |- |V ||'''7'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Bogdanović]] || {{suboff|88}} |- |N ||'''8'''||{{Z|SRJ}} [[Predrag Mijatović]] |- |N ||'''9'''||{{Z|SRJ}} [[Slađan Šćepović]] || {{suboff|53}} |- |B ||'''10'''||{{Z|SRJ}} [[Branko Brnović]] |- |V ||'''11'''||{{Z|SRJ}} [[Slobodan Krčmarević]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |N || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Ljubomir Vorkapić]] || {{subon|53}} |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Slobodan Miletić]] || {{subon|88}} |- |colspan=4|'''Trener''' |- |colspan="4"|{{Z|BIH|1992}} [[Ivica Osim]] |} |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|SRJ}} [[Dragoje Leković]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|SRJ}} [[Duško Radinović]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|MKD|1992}} [[Mitko Stojkovski]] || {{suboff|35}} |- |V ||'''4''' ||{{Z|SRJ}} [[Vladimir Jugović]] |- |B ||'''5''' ||{{Z|ROU}} [[Miodrag Belodedić]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|SRJ}} [[Aleksandar Kristić]] |- |N ||'''7''' ||{{Z|SRJ}} [[Ilija Ivić]] |- |N ||'''8''' ||{{Z|BIH|1992}} [[Elvir Bolić]] |- |N ||'''9''' ||{{Z|MKD|1992}} [[Darko Pančev]] |- |V ||'''10''' ||{{Z|SRJ}} [[Milorad Ratković]] |- |V ||'''11''' ||{{Z|SRJ}} [[Siniša Mihajlović]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |B || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Goran Vasilijević]] || {{subon|35}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Vladica Popović]] |} |} Dana 23. svibnja 1992., dva dana nakon finala kupa, trener pobjedničke strane, FK Partizan, [[Ivica Osim]] podnio je ostavku na dužnost trenera kluba. == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1991./92.|1. SNL 1991./92.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1991./92.|2. SNL 1991./92.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#92 RSSSF] {{Prva slovenska nogometna liga}} {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|1991-92 kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1991-92]] --> 2vsp2a80p5lvl3moac2gljed6nh853u 7569913 7569905 2026-08-05T01:01:09Z Ame71 128419 7569913 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1991./92. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 1. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = [[NK Maribor|Maribor]] | broj = 1 | drugi = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | treći = [[NK Primorje|Primorje]] i [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1990./91.|1990./91.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1992./93.|1992./93.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' (sl. ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1991./92. bilo je prvo izdanje kupa Republike Slovenije. U Sloveniji se [[Republički nogometni kup Slovenije|republičko kup]] natjecanje igralo još prije neovisnosti, prvi put 1953. Sličnosti s republičkim kup natjecanjem mogu se povući i u prvom izdanju slovenskog kupa, u čijem su se finalu u sezoni 1991./92. suočili [[NK Maribor|Maribor]] i [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]. Pobjednici osam finala kupa MNZ plasirali su se u četvrtfinale kup natjecanja. Nakon 120 minuta utakmice, bez ijednog gola, prvi trofej kupa podigao je Maribor nakon kaznenog udarca.<ref>[https://www.nzs.si/Klubska_tekmovanja/Pokal_Slovenije/Zgodovina Povijest slovenskog kupa]</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20220425152258/https://www.dnevnik.si/1042987322 Najuspešnejša moštva v pokalu Slovenije]</ref> Ovaj uspjeh omogućio je Violi sudjelovanje u [[Europski kup pobjednika kupova 1992./93.|Kupu pobjednika kupova 1992./93.]] == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! MNZ !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Ljubljana | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||0:0 {{pen|4|1}} |- ! Maribor | [[NK Dravograd|Dravograd]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:2 |- ! Lendava i Murska Subota | '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||2:0 |- ! Kopar | '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||0:0 {{pen|4|2}} |- ! Celje | [[NK Celje|Celje]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:2 |- ! Nova Gorica | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[ND Gorica|Gorica]] ||1:0 |- ! Kranj | [[NK Ločan|LTH Škofja Loka]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||1:5 |- ! Ptuj | '''[[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]]''' ||–|| [[NK Videm|Videm]] ||3:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="2" | Zapad | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- ! rowspan="2" | Istok | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||3:0 |- | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||1:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Zapad | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||4:0 |- ! Istok | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[1992.]] |momčad1 = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] |rezultat = 0:0 <small>([[Produžetci (nogomet)|pr.]])</small> |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Maribor|Maribor]]</span> |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Bežigrad]], [[Ljubljana]] |gledatelji = 2.000 |sudac = [[Anton Beton]] }} {{Penshootoutbox |jedanaesterci1= [[Zoran Ubavič|Ubavič]] {{penal promašaj}}<br />[[Nenad Podgajski|Podgajski]] {{penal gol}}<br />[[Željko Milinovič|Milinovič]] {{penal gol}}<br />[[Dejan Djuranović|Djuranović]] {{penal promašaj}}<br />[[Jedinko Perica|Perica]] {{penal gol}} |rezultat= 3:4 |jedanaesterci2= {{penal gol}} [[Ervin Sušić|Sušić]]<br />{{penal gol}} [[Saša Gajser|Gajser]]<br />{{penal promašaj}} [[Sašo Lukič|Lukič]]<br />{{penal gol}} [[Ante Šimundža|Šimundža]]<br />{{penal gol}} [[Edin Hadžialagić|Hadžialagić]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1991./92.|1. SNL 1991./92.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1991./92.|2. SNL 1991./92.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#92 RSSSF] {{Prva slovenska nogometna liga}} {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|1991-92 kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1991-92]] --> rvz9wxlbwmi4njtkvevzovk8s25ahni 7569918 7569913 2026-08-05T01:31:08Z Ame71 128419 7569918 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1991./92. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 1. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = [[NK Maribor|Maribor]] | broj = 1 | drugi = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | treći = [[NK Primorje|Primorje]] i [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1990./91.|1990./91.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1992./93.|1992./93.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' (sl. ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1991./92. bilo je prvo izdanje kupa Republike Slovenije. U Sloveniji se [[Republički nogometni kup Slovenije|republičko kup]] natjecanje igralo još prije neovisnosti, prvi put 1953. Sličnosti s republičkim kup natjecanjem mogu se povući i u prvom izdanju slovenskog kupa, u čijem su se finalu u sezoni 1991./92. suočili [[NK Maribor|Maribor]] i [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]. Pobjednici osam finala kupa MNZ plasirali su se u četvrtfinale kup natjecanja. Nakon 120 minuta utakmice, bez ijednog gola, prvi trofej kupa podigao je Maribor nakon kaznenog udarca.<ref>[https://www.nzs.si/Klubska_tekmovanja/Pokal_Slovenije/Zgodovina Povijest slovenskog kupa]</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20220425152258/https://www.dnevnik.si/1042987322 Najuspešnejša moštva v pokalu Slovenije]</ref> Ovaj uspjeh omogućio je Violi sudjelovanje u [[Europski kup pobjednika kupova 1992./93.|Kupu pobjednika kupova 1992./93.]] == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! MNZ !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Ljubljana | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||0:0 {{pen|4|1}} |- ! Maribor | [[NK Dravograd|Dravograd]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:2 |- ! Lendava i Murska Subota | '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||2:0 |- ! Kopar | '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||0:0 {{pen|4|2}} |- ! Celje | [[NK Celje|Celje]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:2 |- ! Nova Gorica | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[ND Gorica|Gorica]] ||1:0 |- ! Kranj | [[NK Ločan|LTH Škofja Loka]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||1:5 |- ! Ptuj | '''[[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]]''' ||–|| [[NK Videm|Videm]] ||3:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="2" | Zapad | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- ! rowspan="2" | Istok | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||3:0 |- | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||1:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Zapad | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||4:0 |- ! Istok | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[1992.]] |momčad1 = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] |rezultat = 0:0 <small>([[Produžetci (nogomet)|pr.]])</small> |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Maribor|Maribor]]</span> |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Bežigrad]], [[Ljubljana]] |gledatelji = 2.000 |sudac = [[Anton Beton]] }} {{Penshootoutbox |jedanaesterci1= [[Zoran Ubavič|Ubavič]] {{penal promašaj}}<br />[[Nenad Podgajski|Podgajski]] {{penal gol}}<br />[[Željko Milinovič|Milinovič]] {{penal gol}}<br />[[Dejan Djuranović|Djuranović]] {{penal promašaj}}<br />[[Jedinko Perica|Perica]] {{penal gol}} |rezultat= 3:4 |jedanaesterci2= {{penal gol}} [[Ervin Sušić|Sušić]]<br />{{penal gol}} [[Saša Gajser|Gajser]]<br />{{penal promašaj}} [[Sašo Lukič|Lukič]]<br />{{penal gol}} [[Ante Šimundža|Šimundža]]<br />{{penal gol}} [[Edin Hadžialagić|Hadžialagić]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1991./92.|1. SNL 1991./92.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1991./92.|2. SNL 1991./92.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#92 RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|1991-92 kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1991-92]] --> s2l70jkk5kelmusaqscxshf780pc2t6 7569981 7569918 2026-08-05T07:24:07Z Ame71 128419 7569981 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1990./91. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | izdanje = 39. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = [[NK Koper|Koper]] | broj = 2 | drugi = [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] | treći = [[NK Beltinci|Beltinci]] i [[NK Dekani|Jadran Dekani]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1989./90.|1989./90.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' (sl. ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1990./91. bilo je trideset deveto i posljednje izdanje kupa SR Slovenije. Kad je tadašnji predsjednik [[Slovenski nogometni savez|slovenskog nogometnog saveza]] [[Rudi Zavrl]] predao trofej kapetanu [[NK Koper|Kopra]] [[Robert Volk|Robertu Volku]], vjerojatno nitko nije sa sigurnošću znao da će to biti posljednje izdanje ovog natjecanja. Mjesec dana nakon odvajanja od Jugoslavije, slovensko nogometno savez preporučilo je klubovima da se povuku iz jugoslavenskih natjecanja. Unatoč tome, Olimpija se pripremala za sudjelovanje u jugoslavenskom [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1991./92.|prvenstvu]] i [[Kup Jugoslavije u nogometu 1991./92.|kupu]]. Da bi se kvalificirao za nacionalni kup, Koper je morao igrati pretkolo protiv [[Jugoslavenska narodna armija|vojne]] momčadi, unatoč savjetu Nogometnog saveza protiv toga. Utakmica je bila zakazana za nedjelju, 28. srpnja, ali vojska se nije pojavila zbog navodne kasne odluke. Premještena utakmica tada se trebala igrati sljedeće srijede, ali je potom ponovno odgođena. Međutim, u međuvremenu se Koper povukao iz jugoslavenskih natjecanja, pa se vojna momčad kvalificirala za nacionalni kup.<ref>[https://snportal.si/zgodovina/zgodivna-prvi-pokal-ostal-na-bonifiki/ Zgodovina: Zadnji pokal ostal na Bonifiki]</ref> == Sudionici == Tri slovenska tima koji se natječu u Međurepublikanskoj ligi prolaze izravno u osminu finala. Olimpia Ljubljana, koja se natječe u [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|Prvoj saveznoj ligi]], ne sudjeluje.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1990/91 Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> * '''Međurepublička liga:''' Izola, Koper, Maribor * '''MNZ Ljubljana:''' Ljubljana, Ljubljanski sodniki * '''MNZ Gorenjske:''' Mavčiče, Živila * '''MNZ Celje:''' Rudar (V), Kladivar * '''MNZ Ptuj:''' Bukovci, Središče * '''MNZ Maribor:''' Kovinar * '''MNZ Koper:''' Jadran Lama * '''MNZ Nova Gorica:''' Primorje * '''MNZ Murska Sobota:''' Beltinka * '''MNZ Lendava:''' Nafta == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! MNZ !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Ljubljana | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||0:0 {{pen|4|1}} |- ! Maribor | [[NK Dravograd|Dravograd]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:2 |- ! Lendava i Murska Subota | '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||2:0 |- ! Kopar | '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||0:0 {{pen|4|2}} |- ! Celje | [[NK Celje|Celje]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:2 |- ! Nova Gorica | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[ND Gorica|Gorica]] ||1:0 |- ! Kranj | [[NK Ločan|LTH Škofja Loka]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||1:5 |- ! Ptuj | '''[[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]]''' ||–|| [[NK Videm|Videm]] ||3:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="2" | Zapad | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- ! rowspan="2" | Istok | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||3:0 |- | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||1:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Zapad | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||4:0 |- ! Istok | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[1992.]] |momčad1 = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] |rezultat = 0:0 <small>([[Produžetci (nogomet)|pr.]])</small> |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Maribor|Maribor]]</span> |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Bežigrad]], [[Ljubljana]] |gledatelji = 2.000 |sudac = [[Anton Beton]] }} {{Penshootoutbox |jedanaesterci1= [[Zoran Ubavič|Ubavič]] {{penal promašaj}}<br />[[Nenad Podgajski|Podgajski]] {{penal gol}}<br />[[Željko Milinovič|Milinovič]] {{penal gol}}<br />[[Dejan Djuranović|Djuranović]] {{penal promašaj}}<br />[[Jedinko Perica|Perica]] {{penal gol}} |rezultat= 3:4 |jedanaesterci2= {{penal gol}} [[Ervin Sušić|Sušić]]<br />{{penal gol}} [[Saša Gajser|Gajser]]<br />{{penal promašaj}} [[Sašo Lukič|Lukič]]<br />{{penal gol}} [[Ante Šimundža|Šimundža]]<br />{{penal gol}} [[Edin Hadžialagić|Hadžialagić]] }} == Poveznice == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1990./91.|Međurepublička liga 1990./91.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1990./91.|Slovenska republička liga 1990./91.]] * [[Slovenske regionalne nogometne lige 1990./91.|Slovenske regionalne lige 1990./91.]] * [[Kup maršala Tita 1990./91.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#92 RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|1991-92 kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1991-92]] --> nha19jvw33q1tsqw9p61rs7ccl55c0u 7569985 7569981 2026-08-05T07:35:15Z Ame71 128419 7569985 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1990./91. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | izdanje = 39. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = [[NK Koper|Koper]] | broj = 2 | drugi = [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] | treći = [[NK Beltinci|Beltinci]] i [[NK Dekani|Jadran Dekani]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1989./90.|1989./90.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' (sl. ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1990./91. bilo je trideset deveto i posljednje izdanje kupa SR Slovenije. Kad je tadašnji predsjednik [[Slovenski nogometni savez|slovenskog nogometnog saveza]] [[Rudi Zavrl]] predao trofej kapetanu [[NK Koper|Kopra]] [[Robert Volk|Robertu Volku]], vjerojatno nitko nije sa sigurnošću znao da će to biti posljednje izdanje ovog natjecanja. Mjesec dana nakon odvajanja od Jugoslavije, slovensko nogometno savez preporučilo je klubovima da se povuku iz jugoslavenskih natjecanja. Unatoč tome, Olimpija se pripremala za sudjelovanje u jugoslavenskom [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1991./92.|prvenstvu]] i [[Kup Jugoslavije u nogometu 1991./92.|kupu]]. Da bi se kvalificirao za nacionalni kup, Koper je morao igrati pretkolo protiv [[Jugoslavenska narodna armija|vojne]] momčadi, unatoč savjetu Nogometnog saveza protiv toga. Utakmica je bila zakazana za nedjelju, 28. srpnja, ali vojska se nije pojavila zbog navodne kasne odluke. Premještena utakmica tada se trebala igrati sljedeće srijede, ali je potom ponovno odgođena. Međutim, u međuvremenu se Koper povukao iz jugoslavenskih natjecanja, pa se vojna momčad kvalificirala za nacionalni kup.<ref>[https://snportal.si/zgodovina/zgodivna-prvi-pokal-ostal-na-bonifiki/ Zgodovina: Zadnji pokal ostal na Bonifiki]</ref> == Sudionici == Tri slovenska tima koji se natječu u Međurepublikanskoj ligi prolaze izravno u osminu finala. Olimpia Ljubljana, koja se natječe u [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|Prvoj saveznoj ligi]], ne sudjeluje.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1990/91 Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> * '''Međurepublička liga:''' Izola, Koper, Maribor * '''MNZ Ljubljana:''' Ljubljana, Ljubljanski sodniki * '''MNZ Gorenjske:''' Mavčiče, Živila * '''MNZ Celje:''' Rudar (V), Kladivar * '''MNZ Ptuj:''' Bukovci, Središče * '''MNZ Maribor:''' Kovinar * '''MNZ Koper:''' Jadran Lama * '''MNZ Nova Gorica:''' Primorje * '''MNZ Murska Sobota:''' Beltinka * '''MNZ Lendava:''' Nafta == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="4" | Zapad | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||1:1 {{pen|5|6}} |- | '''[[NK Izola|Izola]]''' ||–|| [[NK Mavčiče|Mavčiče]] ||9:0 |- | '''[[NK Naklo|Živila Naklo]]''' ||–|| Ljubljanski sodniki ||3:0 pff |- | [[NK Primorje|Primorje]] ||–|| '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||0:2 |- ! rowspan="4" | Istok | [[NK Bukovci|Bukovci]] ||–|| '''[[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]]''' ||2:3 |- | [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:3 |- | [[NK Maribor|Maribor]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:0 {{pen|5|6}} |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Središče ob Dravi|Središče]]''' ||1:2 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="2" | Zapad | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- ! rowspan="2" | Istok | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||3:0 |- | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||1:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Zapad | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||4:0 |- ! Istok | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[1992.]] |momčad1 = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] |rezultat = 0:0 <small>([[Produžetci (nogomet)|pr.]])</small> |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Maribor|Maribor]]</span> |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Bežigrad]], [[Ljubljana]] |gledatelji = 2.000 |sudac = [[Anton Beton]] }} {{Penshootoutbox |jedanaesterci1= [[Zoran Ubavič|Ubavič]] {{penal promašaj}}<br />[[Nenad Podgajski|Podgajski]] {{penal gol}}<br />[[Željko Milinovič|Milinovič]] {{penal gol}}<br />[[Dejan Djuranović|Djuranović]] {{penal promašaj}}<br />[[Jedinko Perica|Perica]] {{penal gol}} |rezultat= 3:4 |jedanaesterci2= {{penal gol}} [[Ervin Sušić|Sušić]]<br />{{penal gol}} [[Saša Gajser|Gajser]]<br />{{penal promašaj}} [[Sašo Lukič|Lukič]]<br />{{penal gol}} [[Ante Šimundža|Šimundža]]<br />{{penal gol}} [[Edin Hadžialagić|Hadžialagić]] }} == Poveznice == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1990./91.|Međurepublička liga 1990./91.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1990./91.|Slovenska republička liga 1990./91.]] * [[Slovenske regionalne nogometne lige 1990./91.|Slovenske regionalne lige 1990./91.]] * [[Kup maršala Tita 1990./91.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#92 RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|1991-92 kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1991-92]] --> trkfs1fwdva903mm7zbgpwrfbme5v6s 7569995 7569985 2026-08-05T07:53:38Z Ame71 128419 7569995 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1990./91. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | izdanje = 39. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = [[NK Koper|Koper]] | broj = 2 | drugi = [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] | treći = [[NK Beltinci|Beltinci]] i [[NK Dekani|Jadran Dekani]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1989./90.|1989./90.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' (sl. ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1990./91. bilo je trideset deveto i posljednje izdanje kupa SR Slovenije. Kad je tadašnji predsjednik [[Slovenski nogometni savez|slovenskog nogometnog saveza]] [[Rudi Zavrl]] predao trofej kapetanu [[NK Koper|Kopra]] [[Robert Volk|Robertu Volku]], vjerojatno nitko nije sa sigurnošću znao da će to biti posljednje izdanje ovog natjecanja. Mjesec dana nakon odvajanja od Jugoslavije, slovensko nogometno savez preporučilo je klubovima da se povuku iz jugoslavenskih natjecanja. Unatoč tome, Olimpija se pripremala za sudjelovanje u jugoslavenskom [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1991./92.|prvenstvu]] i [[Kup Jugoslavije u nogometu 1991./92.|kupu]]. Da bi se kvalificirao za nacionalni kup, Koper je morao igrati pretkolo protiv [[Jugoslavenska narodna armija|vojne]] momčadi, unatoč savjetu Nogometnog saveza protiv toga. Utakmica je bila zakazana za nedjelju, 28. srpnja, ali vojska se nije pojavila zbog navodne kasne odluke. Premještena utakmica tada se trebala igrati sljedeće srijede, ali je potom ponovno odgođena. Međutim, u međuvremenu se Koper povukao iz jugoslavenskih natjecanja, pa se vojna momčad kvalificirala za nacionalni kup.<ref>[https://snportal.si/zgodovina/zgodivna-prvi-pokal-ostal-na-bonifiki/ Zgodovina: Zadnji pokal ostal na Bonifiki]</ref> == Sudionici == Tri slovenska tima koji se natječu u Međurepublikanskoj ligi prolaze izravno u osminu finala. Olimpia Ljubljana, koja se natječe u [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|Prvoj saveznoj ligi]], ne sudjeluje.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1990/91 Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> * '''Međurepublička liga:''' Izola, Koper, Maribor * '''MNZ Ljubljana:''' Ljubljana, Ljubljanski sodniki * '''MNZ Gorenjske:''' Mavčiče, Živila * '''MNZ Celje:''' Rudar (V), Kladivar * '''MNZ Ptuj:''' Bukovci, Središče * '''MNZ Maribor:''' Kovinar * '''MNZ Koper:''' Jadran Lama * '''MNZ Nova Gorica:''' Primorje * '''MNZ Murska Sobota:''' Beltinka * '''MNZ Lendava:''' Nafta == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="4" | Zapad | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||1:1 {{pen|5|6}} |- | '''[[NK Izola|Izola]]''' ||–|| [[NK Mavčiče|Mavčiče]] ||9:0 |- | '''[[NK Naklo|Živila Naklo]]''' ||–|| Ljubljanski sodniki ||3:0 pff |- | [[NK Primorje|Primorje]] ||–|| '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||0:2 |- ! rowspan="4" | Istok | [[NK Bukovci|Bukovci]] ||–|| '''[[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]]''' ||2:3 |- | [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:3 |- | [[NK Maribor|Maribor]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:0 {{pen|5|6}} |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Središče ob Dravi|Središče]]''' ||1:2 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="2" | Zapad | '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||–|| [[NK Izola|Izola]] ||3:3 {{pen|6|5}} |- | '''[[NK Koper|Koper]]''' ||–|| [[NK Naklo|Živila Naklo]] ||3:0 |- ! rowspan="2" | Istok | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:1 {{pen|2|4}} |- | [[NK Središče ob Dravi|Središče]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||1:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Zapad | '''[[NK Koper|Koper]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:1 |- ! Istok | [[NK Beltinci|Beltinci]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||1:1 {{pen|1|4}} |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[1991.]] |momčad1 = <span style="background-color:gold;">[[NK Koper|Koper]]</span> |rezultat = 3:1 |izvještaj = |momčad2 = [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] |strijelci1 = [[Samir Zulič|Zulič]] {{gol|6}}<br />[[Zoran Ubavič|Ubavič]] {{gol|63}}<br />[[Damir Ban|Ban]] {{gol|80|pen.}} |strijelci2 = {{gol|56}} [[Andrej Goršek|Goršek]] |stadion = [[Stadion Bonifika]], [[Kopar]] |gledatelji = 400 |sudac = [[Matjaž Frece]] }} == Poveznice == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1990./91.|Međurepublička liga 1990./91.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1990./91.|Slovenska republička liga 1990./91.]] * [[Slovenske regionalne nogometne lige 1990./91.|Slovenske regionalne lige 1990./91.]] * [[Kup maršala Tita 1990./91.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov91.html RSSSF] * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1990/91 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1990./91.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1990-91 *]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1990-91]] --> 2gx2ha5opu0rsa9b7hgifgiyl5aruyh 14 731061 7570029 6500982 2026-08-05T08:55:46Z Divna Jaksic 974 7570029 wikitext text/x-wiki {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor}} [[Kategorija:Dobitnici hrvatskih nagrada|Vladimir Nazor]] [[Kategorija:Nagrada Vladimir Nazor]] b5cht6mycx63fikm9vkp4tqwjbbdy7d 0 734868 7569662 7351712 2026-08-04T15:10:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569662 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|tvrtka}} [[Datoteka:Gucci_logo.svg|mini|Logotip Guccija]] '''Gucci''' je [[Italija|talijanska]] [[Luksuz|luksuzna]] [[Moda|modna]] kuća sa sjedištem u [[Firenca|Firenci]]. Proizvodni program uključuje torbice, konfekciju, obuću, dodatke i ukrase za dom; i licencira svoje ime i marku '''Coty, Inc.''' za mirise i kozmetiku pod imenom '''Gucci Beauty'''.<ref>{{Citiranje weba|last=Nast|first=Condé|date=2022-05-06|title=Turning around Coty: Why existing brands, not M&A, is the ambition|url=https://www.voguebusiness.com/beauty/turning-around-coty-why-existing-brands-not-manda-is-the-ambition|access-date=2022-12-31|website=Vogue Business|language=en-US|archive-date=7. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230107000827/https://www.voguebusiness.com/beauty/turning-around-coty-why-existing-brands-not-manda-is-the-ambition|url-status=dead}}</ref> Gucci je 1921. godine osnovao [[Guccio Gucci]] (1881. – 1953.) u [[Firenca|Firenci]], [[Toskana|Toskani]]. Pod vodstvom [[Aldo Gucci|Alda Guccija]] (Gucciov sin), Gucci je postao svjetski poznat brend. Nakon obiteljskih svađa tijekom 1980-ih, obitelj Gucci potpuno je izbačena iz kapitala tvrtke do 1993. Godine 1999. Gucci je kupio francuski konglomerat '''''Pinault Printemps Redoute''''', koji je kasnije postao '''[[Kering]]'''. Tijekom 2010-ih Gucci je postao kultni '[[geek]]-chic' brend. U 2019. Gucci je imao 487 trgovina, te 17.157 zaposlenika i ostvario 9,6 milijardi eura prodaje (8,2 milijarde eura 2018.). Marco Bizzarri je izvršni direktor Guccija od prosinca 2014., a [[Alessandro Michele]] bio je kreativni direktor od siječnja 2015. do 23. studenoga 2022.<ref>{{Citiranje novina|last=Hubbard|first=Halisia|date=2022-11-23|title=Alessandro Michele is stepping down as Gucci's creative director|language=en|work=NPR|url=https://www.npr.org/2022/11/23/1139130009/alessandro-michele-gucci-creative-director|access-date=2022-12-31}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Talijanski proizvođači odjeće]] [[Kategorija:Firenca]] [[Kategorija:Moda]] 4uxepc6zpxq8k85ewzblwuo751zunnh 0 736181 7569613 7566653 2026-08-04T13:38:29Z Dudeidassa 279613 7569613 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv = Drugi svjetski rat u Dalmaciji |dio = [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji]] |slika = Map of the Axis occupation of Yugoslavia.svg |opis slike = Karta okupirane Jugoslavije, 1941. – 1943. |datum = [[6. travnja]] [[1941.]] – [[5. prosinca]] [[1944.]] |mjesto = [[Dalmacija]] |povod = [[Fašistička Italija|Talijansko]]-[[Treći Reich|njemačka]] [[invazija]] [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] <br> [[Guvernatorat Dalmacija|Aneksija]] i [[Druga zona (NDH)|okupacija Dalmacije]] <br> [[Talijanski iredentizam]] <br> [[Talijanizacija|Nasilna talijanizacija hrvatskog stanovništva]] |teritorij = Pripojenje [[Dalmacija|Dalmacije]] pod [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Hrvatsku vlast]] odnosno [[SFRJ|vlast nove Jugoslavije]] |ishod = Pobjeda [[NOVJ|partizana]]<br> Slom XV. njemačkog korpusa, [[NDH]] i [[Četnici|četnika]] |sukobljeni1 = '''1941. – 1943.''' <br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Fašistička Italija]] * [[Datoteka: Cap badge of the Anti-Communist Volunteer Militia.svg|border|23px]] [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC/Banda]] * [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Četnici]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] '''1943. – 1944.'''<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] [[Treći Reich]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] * [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] [[Talijanska Socijalna Republika|RSI]] * [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Četnici]] <br> |sukobljeni2 = '''1941.''' <br> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|border|23px]] [[Kraljevina Jugoslavija]] <br> '''1941. – 1944.''' <br> [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[NOVJ]] <br> * [[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Glavni štab Hrvatske|4. zona GŠH]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. korpus NOVJ-a]] [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Velika Britanija]] <br> [[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] '''<br>od 1944.''' <br> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|border|23px]] [[Kraljevina Jugoslavija|Vlada u Egzilu]] |sukobljeni3 = |zapovjednik1 = {{Z|ITAK}} [[Mario Roatta]]<br> {{Z|ITAK}} [[Giuseppe Bastianini]]<br> [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] [[Francesco Giunta]]<br> {{Z|NNJE}} [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmund von Horstenau]]<br> {{Z|NNJE}} [[Artur Phleps]]<br> {{Z|NNJE}} [[Gustav Fehn ]]<br> {{Z|NNJE}} [[ Rudolf Lüters]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Edo Bulat]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Ilija Trifunović-Birčanin]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Momčilo Đujić]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] Dobroslav Jevđević |zapovjednik2 = [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[Josip Broz Tito]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Josip Škorpik]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Vicko Krstulović]] <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Mirko Kovačević]] <br> [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[Koča Popović]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Petar Drapšin]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Ante Banina]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Ivan Kukoč]] <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Harold Alexander]] <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Henry Wilson]]<br> [[Datoteka:Air Force Ensign of the United Kingdom.svg|border|23px]] [[William Elliot]] (BAF) <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Jack Churchill]] |zapovjednik3 = |jačina1 = [[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] 40&nbsp;000 (do. 1943.)<br>[[Datoteka: Cap badge of the Anti-Communist Volunteer Militia.svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] 11&nbsp;000<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] 10&nbsp;000 – 45&nbsp;000<br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] 3000 <br> [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] 2000 - 6000 |jačina2 = [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 5000 – 35&nbsp;000<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] 5000 (1944.)<br>[[Datoteka: Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|border|23px]] [[Bataljun Garibaldi|350]] – 5000 |jačina3 = |posljedice1 = '''Poginuli'''<br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] 1000 – 5000<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]]19.356 (1944.)<br>[[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] 6000 <br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] XV korpus uništen<br>'''Ranjeni''' <br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]]15.644 (1944.) |posljedice2 = '''Poginuli''' <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 19.107 (do 1945.)<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] 300 <br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Datoteka: Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|border|23px]] [[Operacija Osovina|500 - 1000]] <br>'''Ranjeni''' <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 50.000 (do 1945.) |posljedice3 = '''Poginuli civili''' <br> 15.000 – 20.000<br>'''Ranjeni ili internirani civili''' <br> 82.000 – 100.000 |bilješke = }} Dalmacija je nakon [[Sile Osovine|Osovinske]] okupacije [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] i uspostave [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], podeljena između NDH i Italije. Vlast NDH u tzv. [[Druga zona (NDH)|drugoj zoni]] ostaje samo formalna, te služi kao ispomoć talijanskoj vojsci koja otvoreno naoružava i obučava [[Četnici|četničke]] [[Dinarska četnička divizija|postrojbe]] u [[Zagora|dalmatinskoj zagori]]. Italija je nastavila talijanizirati anektirana područja Dalmacije. Imena mjesta su talijanizirana, a talijanski je postao službeni jezik u svim školama, crkvama i državnoj upravi.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=http://archive.org/details/croatia00ivog|title=Croatia : a history|date=1999|publisher=[Montréal (Québec)] : McGill-Queen's University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-7735-2016-5}}</ref> Sva hrvatska kulturna društva su zabranjena, dok su Talijani preuzeli kontrolu nad svim ključnim mineralnim, industrijskim i poslovnim objektima. Oružani ustanak u Dalmaciji započeo je usporedno s ustankom u ostatku okupirane Hrvatske. Glavni razlozi bili su nasilna talijanska okupacija te politika [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] kako talijanskog tako i četničkog, a kasnije i njemačkog i ustaškog. To je dovelo do daljnjih talijanskih represivnih mjera – strijeljanja civilnih talaca, spaljivanja sela, oduzimanja imovine i zatvaranja u koncentracijske logore.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cohen|first=Philip J.|url=https://books.google.hr/books?id=Fz1PW_wnHYMC&pg=PA29&hl=hr&source=gbs_selected_pages&cad=1|title=Serbia's Secret War: Propaganda and the Deceit of History|date=1996|publisher=Texas A&M University Press|isbn=978-0-89096-760-7|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=partizani|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/partizani|access-date=2025-10-15|website=Hrvatska enciklopedija}}</ref> == Početak rata == [[Datoteka:Kingdom of Italy. A Liberation Of Dalmatia Medal, C.1941.jpg|mini|278x278px|Talijanska medalja oslobođenja Dalmacije 1941.]] U prvnim danima [[Travanjski rat|Travanjskog rata]], 7. travnja, talijanske snage na slovenskoj granici izvele su manje akcije u dolini Save i na području Kastva. Dana 11. travnja 2. talijanska armija pokrenula je ofenzivu, zauzevši istog dana [[Ljubljana|Ljubljanu]], [[Sušak]] i [[Kraljevica|Kraljevicu]]. 12. travnja 133. oklopna divizija ''Littorio'' i 52. pješačka divizija ''Torino'' zauzele su [[Senj]], 13. travnja [[Otočac]] i [[Gradac]], dok su talijanske pomorske snage izvršile desant na nekoliko dalmatinskih otoka. Planirani jugoslavenski napad na [[Zadarska provincija|Zadarsku enklavu]] nije se ostvario, pa su trupe gradskog garnizona počele napredovati sve dok se nisu susrele s divizijom ''Torino'' kod [[Knin|Knina]], koji je zauzet [[14. travnja|14. travanja]]. [[Split]] i [[Šibenik]] su zauzeti [[15. travnja|15.]] odnosno [[16. travnja|16. travnja,]] a [[17. travnja]] talijanski Motorizirani korpus je zauzeo [[Dubrovnik]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cernuschi|first=Enrico|title=Le operazioni aeronavali contro la Jugoslavia|journal=Storia Militare|volume=no. 242|pages=31}}</ref> [[Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F016230-0011A,_Bersaglieri_in_Jugoslawien.jpg|desno|mini|300x300px|Talijanski bersaljeri napreduju prema Sinju tijekom invazije na Jugoslaviju, travanj 1941.]] Nakon što je odbila jugoslavensku ofenzivu u Albaniji, 18. pješačka divizija ''Messina'' zauzela je 17. travnja [[Kotor]], susrevši se s talijanskim jedinicama Motoriziranog korpusa. Završetkom vojnih operacija i uspostavom [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], te potpisanim [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], Dalmacija je podijeljena između NDH i Italije. Vlast NDH u tzv. [[Druga zona (NDH)|drugoj zoni]] ostaje samo formalna, te služi kao ispomoć talijanskoj vojsci koja otvoreno naoružava i obučava [[Četnici|četničke]] [[Dinarska četnička divizija|postrojbe]] u [[Zagora|dalmatinskoj zagori]]. Prema tom ugovoru, što su ga potpisali [[Ante Pavelić|Pavelić]] i [[Mussolini]], Italija je dobila dijelove Dalmacije i to: šire područje [[Zadar|Zadra]], [[Šibenik|Šibenika]], [[Split|Splita]], sve Dalmatinske otoke osim Paga, Brača i Hvara, zatim [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te dijelove [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] (otoke Krk i Rab) i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]]. Troškovi okupacijskih talijanskih trupa u Drugoj i Trećoj zoni naplaćivali su se (skupo) iz proračuna NDH. Usto, Italija je priključila 5.380&nbsp;km² teritorija u Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru, Kvarneru i Dalmaciji s 380.000 stanovnika (''Prva zona''). Talijanska Dalmacija je obuhvaćala područje koje su činili:{{citat|...svi otoci zadarskog otočja; područje obuhvaćeno linijom, koja polazi od rta Privlaka, dostiže Planinski kanal, slijedi njegovu unutarnju trasu do Novigradskog mora, nastavlja se uzduž gornje obale rečenog mora, zahvaća Bukovicu i, stigavši do toka Krke ispod mjesta Pađene, silazi duž rijeke te se od nje odvaja tako da obuhvaća cijelo područje Šibenika i Trogira, te grad Split uključivši predgrađa, a isključivši otoke Brač i Hvar; otoci Čiovo, Drivenik, Šolta, Vis, Biševo, Sv. Andrija, Jabuka i ostali manji koji leže oko njih; otoci Korčula i Mljet; kotar koji obuhvaća cijelu Boku kotorsku linijom koja napušta obalu na jednoj točci između mjesta Cavtat i Vitaljine i ulazi prema sjeveroistoku, uključivši mjesto Grudu i masiv planine Orjen, dok ne dostigne granicu s Crnom Gorom...<ref>Gizdić, Drago, Dalmacija 1941, Zagreb, 1957., str. 160-161</ref>|Ugovor o određivanju granica između Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Italije, 18. svibnja 1941.}}[[Mussolini]] je dekretom [[20. svibnja]] [[1941.]] na tom području osnovao Namjesništvo za Dalmaciju.<ref>[http://books.google.hr/books?id=7zJazyQl-ywC&dq Ferdinand Perinović: Dica Kalelarge protiv četiri lazna mita o Zadru]</ref> Za obavljanje upravnih poslova u pripojenim područjima osnovana je Vlada za Dalmaciju (''Governo della Dalmazia'') sa sjedištem u Zadru.<ref name="osovina">Dinko Odak: [http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/ Slomljena Osovina (2) – Travanjski rat,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120705061322/http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/|date=5. srpnja 2012.}} Hrvatski povijesni portal, {{ISSN|1846-4432}}</ref> === Talijanska okupacija === Krajem 1941. slavensko stanovništvo bilo je podvrgnuto politici masovne i nasilne talijanizacije. Talijanski je nametnut kao obvezni jezik za dužnosnike i učitelje, iako se hrvatski tolerirao za komunikaciju unutar civilne uprave. U glavnim središtima razni znakovi napisani na hrvatskom jeziku zamijenjeni su natpisima na talijanskom, zabranjene su hrvatske zastave, novine i plakati osim dvojezičnih koje su objavljivale talijanske civilne i vojne vlasti; raspuštena su kulturna i sportska društva. Italija ujedno prisvaja cjelokupnu trgovačku mornaricu (sve brodove privatnih brodara iz Hrvatske). Talijanske snage u Dalmaciji bile su pod zapovjedništvom XVIII. armijskog korpusa (pod 2. talijanskom armijom (''Comando Superiore di Slovenia e Dalmazia)),'' čije je zapovjedništvo bilo prvo u Zadru, a potom u Splitu. Pod XVIII. korpusom bile su sljedeće postrojbe; * 12. pješačka divizija ''Sassari'' * 15. pješačka divizija ''Bergamo'' * 151. pješačka divizija ''Perugia'' * 158. pješačka divizija ''Zara'' Svaka talijanska pješačka divizija brojala je oko 10.000 vojnika raspoređenih u dvije pješačke pukovnije (''divisione binaria''), svaka pukovnija imala je 3 bojne, jednu topničku pukovniju, te jednu "''legiju squadistra''" (pukovniju) [[Crnokošuljaši|crnokošuljaša]] jačine 2 bojne. Kao potpora regularnoj talijanskoj vojsci, od lokalnog stanovništva oformljene su paravojne postrojbe, MACV (''Milizia Volontaria Anti Comunista'') poznate i kao ''Banda''.<ref>{{Citiranje weba|last=prof.|first=Domagoj Zovak,|title=Odnos dinarske četničke divizije i talijanskog okupatora|url=http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html|access-date=2025-10-17|website=povijest.net|language=hr-hr|archive-date=22. prosinca 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20111222070633/http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html|url-status=dead}}</ref> Većinom se radilo o pravoslavnim četničkim formacijama na području sjeverne Dalmacije i Hercegovine koje su prihvatile talijansku vlast, dok je u zadarskom području unovačena milicijska formacija sastavljena od većinski katoličkog stanovništva. * MVAC "''Zara''" – "''Davidova banda''" (1500 pripadnika) * MVAC "''Dinara''" – [[Dinarska četnička divizija|Dinarski četnici]] (5000 pripadnika) * MVAC "''Erzegovina''" – Hercegovački četnici (6000 pripadnika) === Ratni zločini === [[Datoteka:Rab_Concentration_camp.jpg|desno|mini|250x250px|Talijanska zastava iznad koncentracijskog logora na Rabu.]] Brojni koncentracijski logori osnovani su u represivne svrhe<ref>{{Citiranje časopisa|last=Pedaliu|first=Effie G. H.|date=2004|title=Britain and the 'Hand-over' of Italian War Criminals to Yugoslavia, 1945-48|url=https://www.jstor.org/stable/4141408|journal=Journal of Contemporary History|volume=39|issue=4|pages=503–529|issn=0022-0094}}</ref>, posebno počevši od 1942., poput onih u Rabu i Molatu. Osim logora Specijalni sud za Dalmaciju<ref>{{Citiranje weba|title=ARHiNET – Specijalni sud za Dalmaciju|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_18040|access-date=2025-10-20|website=arhinet.arhiv.hr|language=en|archive-date=10. rujna 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210910220756/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_18040|url-status=dead}}</ref> (''Tribunale Straordinario della Dalmazia'') od 1941. do 1943. od oko 5000 privedenih na smrt je osudio 500 dalmatinskih Hrvata.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dizdar|first=Zdravko|date=2005-12-15|title=Italian Policies Toward Croatians In Occupied Territories During The Second World War|url=https://hrcak.srce.hr/22495|journal=Review of Croatian History|language=en|volume=I|issue=1|pages=179–210|issn=1845-4380}}</ref> Dana [[16. studenoga]] 1942. [[talijanska mornarica]] bombardirala je [[Primošten]] kao odmazdu za partizanske akcije u okolici, pri čemu je ubijeno između 80 do 150 mještana, dok je zapaljeno je i porušeno više od 300 kuća,.<ref>{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.hr/books?id=fqUSGevFe5MC&redir_esc=y|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration|date=2002-10|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-7924-1|language=en}}</ref> Logor na Molatu uspostavljen je [[28. lipnja]] [[1942]]. Za vrijeme njegovog postojanja, od dana osnutka do [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] [[8. rujna]] [[1943]], u logor su u svojstvu talaca internirani članovi obitelji partizanskih boraca i drugi fašističkim vlastima sumnjivi i nepodobni građani [[Dalmacija|Dalmacije]]. Logor je imao 12 baraka u kojima je u vrlo lošim uvjetima bilo smješteno i po 2.500 interniraca.<ref>{{Citiranje weba|title=The Italian fascist concentration camp for civilians Molat|url=https://www.projectrevival.eu/en/object/the-italian-fascist-concentration-camp-for-civilians-molat/58|access-date=2025-10-15|website=REVIVAL project|language=en}}</ref> Prema istraživanju Udruge logoraša antifašista talijanskog koncentracionog logora Molat, kroz logor je ukupno prošlo oko 20.000 ljudi, a njih oko 1.000 je strijeljano ili je umrlo od gladi. <ref>{{Citation|title=Blog molat logor|url=https://vimeo.com/73422757|accessdate=2025-10-13|language=en}}</ref> Koncentracijski logor Kampor na otoku [[Rab|Rabu]] osnivan je u srpnju [[1942.]] U koncentracijskim logoru nalazilo se približno 15.000 zatočenika, i to uglavnom [[Hrvati|Hrvata]] iz [[Gorski kotar|Gorskog kotara]], [[Židovi|Židova]] i [[Slovenci|Slovenaca]]. Od gladi i teških uvjeta života, posebice u zimskom i ljetnom razdoblju umrlo je više od 4000 ljudi uključujući više od 150 djece ispod 15 godina. Daljnih 800 osoba je umrlo pri kasnijim transportu u druge koncentracijske logore u Italiji, kao primjerice u [[Koncentracijski logor Gonars]] i Padovu.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-08-30|title=OKRUGLI STOL O TALIJANSKIM LOGORIMA U PRIMORJU I DALMACIJI OD 1941.-DO 1943. GODINE {{!}} Udruga antifašističkih boraca i antifašista liburnije|url=https://uaba-liburnije.com/okrugli-stol-o-talijanskim-logorima-u-primorju-i-dalmaciji-od-1941-do-1943-godine/|access-date=2025-10-13|language=hr-HR}}</ref> Uz ove zločine, fašistička vlast je odobravala etničko čišćenje koje su provodile [[Četnici|četničke]] postrojbe nad većinskim hrvatskim stanovništvom u Dalmaciji, najpoznatiji takav zločin zbio se u Gatima [[1. listopada]] [[1942.]], gdje je talijanska vojska, prvo kamionima [[Transport|prevezla]] četnike do sela i zadržavala se na glavnim putovima, a četnici su se nakon iskrcavanja razilazili po zaseocima te palili kuće. U zaseoku Podgrac četnici su nastavili s ubijanjem, strijeljavši nedužne, do kraja dana ubijeno je 96 civila, gotovo svi su bili starci, žene i dijeca.<ref>{{Citiranje weba|title=73. obljetnica pokolja u Gatima :: Hrvatski radio|url=http://radio.hrt.hr/clanak/73-obljetnica-pokolja-u-gatima/102205/|access-date=2025-10-13|website=radio.hrt.hr|archive-date=3. listopada 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151003111120/http://radio.hrt.hr/clanak/73-obljetnica-pokolja-u-gatima/102205/|url-status=dead}}</ref> Slični zločini poput ovoga, u kojima je ubijeno od 100 do 300 civila zbila su se u mjestima kao što su [[Vrlika]], [[Maovice]], [[Kijevo]], [[Bribir (Skradin)|Bribir]], [[Vrgorac]], [[Dugopolje]], [[Kotlenice]], [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovica]], [[Tugare]] i druga. Najveći zabilježeni četnički masakri bili oni koje su počinili četnici vojvode [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] u rujnu 1942. u zaleđu [[Makarska|Makarske]] pobili su oko 900 civila tijekom talijanske operacije ''Alba'', dok je dinarska divizija u travnju 1943. na [[Kninsko Polje|Kninskom Polju]], masakrirala preko 1000 civila.<ref>Dizdar, Zdravko; Sobolevski, Mihael (1999). Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini 1941–1945 (in Serbo-Croatian). Hrvatski institut za povijest</ref> === Područje pod upravom NDH – Druga zona === Druga zona u [[NDH]] bio je dio talijanske interesne zone u NDH. Prostirala se iza Prve zone, područja koja je Italija sebi izravno pripojila (dijelovi Dalmacije i Gorskoga kotara). Druga zona bio je obalni pojas NDH sa zaleđem i nazivao se još [[Demilitarizacija|razvojačenim]] područjem. NDH je u tom području ponovo preuzela vlast svibnja 1941. godine. Na ovom području NDH zadržava nominalnu vlast, no nije smjela podići ni utvrde ni vojne baze niti držati ratnu mornaricu, niti provoditi regrutaciju stanovništva. NDH se obvezala da na svome obalnom i priobalnom području neće graditi nikakve vojne objekte te neće držati ratnu mornaricu.<ref>{{Citiranje weba|title=Wayback Machine|url=http://terkepek.adatbank.transindex.ro/kepek/netre/211.gif|access-date=2025-10-15|website=terkepek.adatbank.transindex.ro}}</ref><ref>Frucht, Richard C. (2005). ''Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture''. p. 429. ABC-CLIO; ISBN <bdi>1-57607-800-0</bdi> "The NDH was in fact an Italo-German condominium. Both Nazi Germany and fascist Italy had spheres of influence in the NDH and stationed their own troops there."</ref> Ustaška vlast je provodila brojne zločine u Drugoj zoni. Najbolji primjer bio je koncentracijski logor na Pagu, Slana (za muškarce) i Metajna (za žene), osnovan 25. lipnja 1941. godine. Zajedno s Jadovnim na Velebitu, to su bili prvi logori u kojima su zatočenici masovno ubijani. Zbog straha da će brutalnost ustaša dodatno poticati ustanak u sjevernoj Dalmaciji logor je zatvorila talijanska vojska u kolovozu 1941. Procjenjuje se da je u samo nekoliko tjedana ubijeno između 4000 i 12.000. Među žrtvama je bilo 1500 Židova.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=https://books.google.hr/books?id=ehVSjgEACAAJ&redir_esc=y|title=The Holocaust in Croatia|last2=Goldstein|first2=Slavko|date=2016|publisher=University of Pittsburgh Press, published|isbn=978-0-8229-4451-5|language=en}}</ref> == Kapitulacija Italije i Njemačka okupacija == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-049-1553-13, Kroatien, Split, Mauer mit Aufschrift.jpg|mini|298x298px|Ulazak Njemaca u Split, rujan 1943. ]][[Datoteka:Stanowisko_karabinu_maszynowego_strzelców_górskich_SS_w_Dalmacji_(2-580).jpg|mini|299x299px|7. SS divizija, Dalmacija, 1943.]] Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] 1943., [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Dalmatinski partizani]] uspostavljaju privremenu kontrolu nad širim područjem srednje Dalmacije, te otocima. Partizani uspijevaju na vrijeme razoružati cijele talijanske pukovnije te dolaze do velike količine oružja i opreme. Srdište pokreta postaje oslobođeni Split, bivše zapovjedništvo talijanskog XVIII. armijskog korpusa 2. armije. U takvom trenutku vođe dalmatinskih partizana odlučile su početkom lipnja [[1943.]] godine osnovati jedan središnji list za čitavu pokrajinu.<ref>{{Citiranje weba|title=ARHiNET – Narodni odbor oblasti Dalmacije|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_7335|access-date=2026-01-27|website=arhinet.arhiv.hr|archive-date=4. siječnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190104074348/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_7335|url-status=dead}}</ref> U strahu od nekontroliranog rasta partizanskog pokreta i mogućeg savezničkog iskracavanja u Dalmaciji, njemačka vojska pokrenula je dio veće operacije ''Achse'' s ciljem razoružavanja talijanske vojske i zauzimanja jadranske obale. Dana 11. rujna divizijama stacioniranim u Dalmaciji naređeno je da izbjegavaju svaki otpor u nadi za mirnu repatrijaciju, 158. pješačka divizija ''Zara'' predala se 12. rujna, a njezini zapovjednici su deportirani, dok je u Splitu 15. pješačka divizija ''Bergamo'' sklopila sporazum s partizanima i branila grad do [[27. rujna]] od 7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen, poslane iz Mostara; nakon predaje, pogubljena su tri talijanska generala (Alfonso Cigala Fulgosi, Salvatore Pelligra i Angelo Policardi) i 46 časnika.<ref>After (7th SS divison) capturing Split, the division executed 48 Italian officers and three generals (General Salvatore Pelligra, commander of the artillery of the XVIII Corps, General Angelo Policardi, commander of the pioneers of the XVIII Corps, and General Alfonso Cigala Fulgosi, commander of the 17th Littoral Brigade). Kozlica 2012, pp. 92–93.</ref> Kako bi zauzeli Split, njemačka vojska počinje operaciju Geiserich. Nakon prikupljanja njemačkih snaga i neuspjelih pokušaja zauzimanja [[Klis]]a, daljnja obrana Splita postaje nemoguća. Stoga je 25. rujna 1943. naređena evakuacija zarobljene talijanske vojne opreme te uništavanje težeg naoružanja koje se nije moglo izvući iz grada. Njemačke snage u Dalmaciji bile su pod zapovjedništvom njemačke 2. panzer armije, odnosno njenog XV. brdskog korpusa, te dijelova V. brdskog korpusa SS-a;<ref>{{Citiranje weba|title=Gaj Trifković, „MORE KRVI: Vojna povijest partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941 – 1945“|url=https://historiografija.hr/?p=49004|website=Historiografija.hr|date=2025-10-20|access-date=2026-01-31|language=hr}}</ref> * 2. panzer armija ** 1. brdska divizija (pristožerna divizija 2. panzer armije) (1943.) ** XV. brdski korpus; *** Pukovnija Brandenburger **** 800. bojna obalnih lovaca (''Küstenjäger-Abteilung 800'') *** 114. ''lovačka'' divizija (1943.) *** 118. ''lovačka'' divizija *** 264. pješačka divizija **** Četnička grupa (4421 četnika)<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=56&roll=565|access-date=2025-10-20|website=znaci.org}}</ref> *** [[373. "Tigar" divizija|373. pješačka divizija]] (''legionarska'') (ojačana 383. pukovnija) **** Četnička grupa (1897 četnika)<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=56&roll=565|access-date=2025-10-20|website=znaci.org}}</ref> *** [[392. (hrvatska) pješačka divizija|392. pješačka divizija]] (''legionarska'') (ojačana 847. pukovnija) *** 581. i 583. mornarička bojna [[Kriegsmarine|Njemačke ratne mornarice]] *** [[Dinarska četnička divizija]] *** 3. posadna domobranska brigada *** 6. i 7. ustaški zdrug (jačine jedne brigade) ** V. brdski korpus SS-a *** [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”|7 SS brdska divizija ''Prinz Eugen'']] *** [[369. hrvatska „Vražja” divizija|369. pješačka divizija]] (''legionarska'') [[Datoteka:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|mini|276x276px|Pukovnik August Schmidhuber (zapovjednik 7. SS divizije za vrijeme operacija u Dalmaciji) sa zapovjednikom ''trebinjskih'' četnika, Hercegovina, 1943.<ref>{{Citiranje knjige|last=Baxter|first=Ian|url=https://books.google.hr/books?id=p04IEAAAQBAJ&pg=PT142&redir_esc=y|title=7th SS Mountain Division Prinz Eugen At War, 1941–1945: A History of the Division|date=2020-11-12|publisher=Pen and Sword|isbn=978-1-5267-2143-3|language=en}}</ref>]] Čitavo područje nekadašnjeg talijanskog namjesništva (bez Zadra) predano je službeno [[NDH]] [[10. rujna]] [[1943.]] [[Treći Reich|Nijemci]] su vlastima NDH prepustili samo ograničene građanske funkcije, te je zapravo njemački XV. brdski korpus imao imao potpunu vlast u Dalmaciji.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Barić|first=Nikica|date=1998|title=Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. - studeni 1944.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76380|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|language=hr|volume=31|issue=1|pages=55–79|issn=0353-295X}}</ref> [[NDH]] do oslobođenja Dalmacije iduće godine nije uspjela uspostaviti efektivnu kontrolu nad područjem. Razlozi tome su jačanje NOP-a, protuustaško raspoloženje u Dalmaciji zbog [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskih ugovora]] te gospodarska i vojna slabost NDH. Grad [[Zadar]] je ostao pod kontrolom [[Wehrmacht|njemačke vojske]] do oslobođenja, te se smatrao dijelom [[Mussolini|Mussolinijeve]] [[Talijanska Socijalna Republika|Talijanske Socijalne Republike]]. Južni dio [[Konavle|Konavala]] s mjestom [[Gruda]] ostao je pod izravnom njemačkom vlašću nakon što su [[Treći Reich|Nijemci]] preuzeli [[Boka kotorska|Boku kotorsku]], jer je to područje bilo dijelom bivše talijanske pokrajine [[Kotor]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Barić|first=Nikica|date=1998|title=Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. - studeni 1944.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76380|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|language=hr|volume=31|issue=1|pages=55–79|issn=0353-295X}}</ref> ==== Njemačke operacije u Dalmaciji ==== Nakon završetka operacije ''Geiserich,'' odnosno okupacije Splita, njemačka vojska započela je više protupartizasnkih operacija na području Dalmacije, kako bi stavila pod nadzor kompletnu obalu Jadrana. XV brdski korpus ojačan 1. brdskom i 7. brdskom SS divizijom bio je nositelj ovih operacija. [[Datoteka:Bandenkampfabzeichen.jpg|poveznica=https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Bandenkampfabzeichen.jpg|mini|Nemačka značka antipartizanske borbe, "''Bandenkampfabzeichen''"]] Popis njemačkih operacija; * Operacija ''Spatz'' (14. – 20.X.1943.) Okolica Šibenika (Primošten, Zlarin i Prvić)<ref>{{Citiranje weba|title=Operation SPATZ|url=http://www.vojska.net/eng/world-war-2/operation/spatz-1943/|access-date=2026-07-25|website=www.vojska.net}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Spatz {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/spatz/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 114. lovačka; jedinice 9. dalmatinska divizija * Operacija ''Landsturm'' (24.X. – 4.XI.1943.) Područje Omiš–Ploče, Makarsko primorje i Biokovo<ref>{{Citiranje weba|title=Landsturm {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/landsturm/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 7. SS brdska divizija; 26. dalmatinska divizija * Operacija ''Haifisch'' (početak XI.1943.) Okolica Trogira * Operacija ''Herbstgewitter I'' (23.X. – 11.XI.1943.) Pelješac<ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Herbstgewitter (i) {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/herbstgewitter-i/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 7. SS brdska i 118. lovačka divizija; 13. dalmatinska brigada (26. dalm. div.) * Operacija ''Delphin III'' (15. XI. – 1.XII.1943.) – otoci Ugljan i Pašman<ref>{{Citiranje weba|title=Hronologija oslobodilacke borbe naroda Jugoslavije 1941-1945 {{!}} WorldCat.org|url=https://search.worldcat.org/title/604686359|access-date=2025-10-15|website=search.worldcat.org|language=en}}</ref> ** 114. lovačke divizije, 800. bojna Brandenburg * Operacija ''Adler'' (22. – 25.XI.1943.) Područje Zadar – Pag ** 114. lovačka i 264. pješačka divizija; jedinice 19. dalmatinske divizije * Operacija ''Ziethen'' (4. – 8.XII.1943.) Kamešnica i Livno (aerodrom NOV) ** 114. i 118. lovačka divizija; 9. i 20. dalmatinska divizija * Operacija ''Herbstgewitter II'' (21. – 24.XII.1943.) Otok Korčula<ref name=":3" /> ** 118. lovačke divizije, 800. bojna Brandenburg; 13. i 1. dalmatinska brigada * Operacija ''Herbstgewitter III'' (30. – 31.XII.1943.) Otok Mljet<ref name=":3" /> * Operacija ''Morgenwind I'' (12.I.1944.) Otok Šolta<ref name=":3" /> * Operacija ''Morgenwind II'' (13.I.1944.) Otok Brač<ref name=":3" /> * Operacija ''Walzertraum'' (19.I.1944.) Otok Hvar<ref name=":3" /> * Operacija ''Frühlingswetter'' (23. – 25.I.1944.) Knin – Skradin ** 264. pješačka divizija; 5. dalmatinska brigada (19. dalm. div.) * Operacija ''Uljan'' (30.I. – 1.II.1944.) Otok Ugljan<ref>{{Citiranje weba|title=Uljan {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/uljan/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 264. pješačka divizija; jedinice 19. dalmatinske divizije * Operacija ''Emil'' (3. – 6.II.1944.) Velebit i Bukovica ** 1. brdska i 264. pješačka divizija; 19. dalmatinska divizija ojačana 13. brigadom (26. dalm. div.) * Operacija ''Bergwiese'' (2. – 7.III.1944.) Šibenik - Primošten<ref>{{Citiranje weba|title=Bergwiese {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/bergwiese/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 264. pješačka divizija; 20. dalmatinska divizija Provođenjem ovih operacija Njemci su ispunili sve ciljeve zadane kapitulacijom Italije, te su čvrsto držali sve dalmatinske gradove i neposredno zaleđe, kao i sve otoke osim Visa i Lastova.[[File:El_Shatt_refugee_camp_for_Yugoslavs_1944-09_-_Library_of_Congress-FSA.8d37800-8d37894v.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:El_Shatt_refugee_camp_for_Yugoslavs_1944-09_-_Library_of_Congress-FSA.8d37800-8d37894v.jpg|mini|El Shatt, rujan 1944.|256x256px]]Njemačke postrojbe, te domaće postrojbe pod njemačkim zapovjedništvom počinile su brojne zločine nad dalmatinskim stanovništvom tijekom okupacije Dalmacije. Najpoznatiji zločin počinila je [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”|7. SS divizija ''Prinz Eugen,'']] te djelovi [[369. hrvatska „Vražja” divizija|369. ''legionarske'' divizje]] i [[Dinarska četnička divizija|dinarske četničke divizije]] u Cetinskoj krajni [[28. listopada|28.]] i [[29. ožujka]] [[1944.]]<nowiki/>Tijekom dvodnevne akcije ubijeno je između 1500 i 2000 civila, većinom žena, djece i staraca. Na sedmom Nürnberškom suđenju ratnim zločincima navedeno je da je 28. ožujka 1944. godine u 22 sela dalmatinske zagore ubijeno 2014 ljudi, a sela potpuno opljačkana.<ref>{{Citiranje knjige|last=Schmider|first=Klaus|title=Der jugoslawische Kriegsschauplatz (Januar 1943 bis Mai 1945) in: Karl-Heinz_Frieser (Hrsg.): Die Ostfront 1943/44 – Der Krieg im Osten und an den Nebenfronten|publisher=Deutsche Verlags-Anstalt|year=2007|isbn=978-3-421-06235-2|location=Stuttgart|pages=1030}}</ref> Najteže su stradala naselja [[Ratkovići]] u selu [[Podi (Trilj)|Podi]], te sela [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]], [[Ruda (Otok)|Ruda]], [[Voštane]] i [[Krivodol (Trilj)|Krivodol]]. Zločin se dogodio tijekom protupartizanskih operacija koje su njemačke snage provodile u tom području. [[Donji Dolac]] bio je prvo selo koje je napadnuto 272 stanovnika spaljena su živa, među njima 103 djece.<ref>{{Citiranje weba|title=Donji Dolac: Spomen na žrtve pokolja iz 1944.|url=https://www.dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/15242-donji-dolac-spomen-na-rtve-pokolja-iz-1944-v15-15242|access-date=2025-10-20|website=www.dugirat.com}}</ref> Selo Voštane pretrpjelo je najveći broj žrtava, gdje je 515<ref>{{Citiranje novina|last=Akrap|first=Doris|date=2026-04-03|title=82. Jahrestag SS-Massaker in Voštane: Deutsche (bis 1990) unerwünscht|language=de|work=Die Tageszeitung: taz|url=https://taz.de/82-Jahrestag-SS-Massaker-in-Vostane/!6164507/|access-date=2026-07-24|issn=0931-9085}}</ref>civila ubijeno, uključujući 143 djece.<ref>{{Citiranje weba|title=Pokolj u potkamešničkim selima 28.03.1944 - 29.03.1944|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/3/28/42/|access-date=2025-10-20|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> Postrojbe divizije ''Prinz Eugen'' u sklopu tih akcija provodile su odmazde nad civilnim stanovništvom koje se sumnjičilo za suradnju s partizanima.<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=183&roll=562|access-date=2025-10-13|website=znaci.org}}</ref> Osim ovog zločina njemačke postrojbe počinile su masovna ubojstva u [[Lovreć|Lovreću]]<ref>{{Citiranje weba|title=Spomen na fašistički teror nad narodom Lovreća i Imotske krajine - Antifašistički VJESNIK|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/vijesti/3/Spomen_na_fasisticki_teror_nad_narodom_Lovreca_i_Imotske_krajine/191/|access-date=2025-10-20|website=www.antifasisticki-vjesnik.org}}</ref>, [[Dugopolje|Dugopolju]], [[Mravince|Mravincima]], [[Košute|Košutama]], [[Baćina|Baćinama]], te na otocima [[Ugljan|Ugljanu]], [[Pelješac|Pelješcu]] i [[Brač|Braču]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kozlica|first=Ivan|title=Krvava Cetina|publisher=Hrvatski centar za ratne žrtve|year=2012.|isbn=978-953-57409-0-2|location=Zagreb}}</ref> Kao posljedica brutalnosti njemačke ofenzive<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bieber|first=Florian|date=2020-07|title=Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946|url=https://www.cambridge.org/core/journals/slavic-review/article/building-yugoslavia-in-the-sand-dalmatian-refugees-in-egypt-19441946/4088E6E6287587AC3477CB624B0E5DB2|journal=Slavic Review|language=en|volume=79|issue=2|pages=298–322|doi=10.1017/slr.2020.85|issn=0037-6779}}</ref> i u strahu od odmazde, gotovo 40.000 civila pobjeglo je na udaljeni otok Vis no zbog nedostatka hrane i nemogućnosti da osiguraju njihovu zaštitu, saveznici su odlučili poslati evakuirane izbjeglice i neborbeno stanovništvo otoka u južnu Italiju, prvo u [[Bari]], a zatim u [[Taranto]]. Zbog teških borbi u Italiji između savezničkih snaga i Nijemaca, odlučeno je prebaciti izbjeglice u Egipat. Kako se njemačka prijetnja povlačila nakon bitke kod [[El Alamein]]a, neki bivši britanski vojni logori postali su dostupni europskim izbjeglicama. El Shatt blizu Sueza, zajedno s logorima u Tolumbatu i Khatatbi, odabran je za novi dom Dalmatinaca, a u Italiji ih je ostalo samo nekoliko tisuća.<ref>{{Citiranje weba|title=EL SHATT - the Croatian Refugee Community in the Sinai Desert, Egypt (1944-1946)|url=http://www.hismus.hr/english/el%20shatt%20eng.htm|url-status=dead|access-date=|archive-date=21. srpnja 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100420/http://www.hismus.hr/english/el%20shatt%20eng.htm}}</ref> == Oslobođenje Dalmacije == [[Datoteka:Inspection of Army Commandos at Komiza on the island of Vis in Dalmatia, February 1944.jpg|mini|314x314px|Inspekcija britanskih komandosa u Komiži na otoku Visu, veljača 1944.<ref>{{Citiranje weba|title=Inspection of Army Commandos at Komiza on the island of Vis in Dalmatia, February 1944 {{!}} Online Collection {{!}} National Army Museum, London|url=https://collection.nam.ac.uk/detail.php?acc=1986-01-4-269|access-date=2025-10-20|website=collection.nam.ac.uk}}</ref>]] Glavni nositelj oslobodilačkih akcija bio je [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. dalmatinski udarni korpus]]. Osmi dalmatinski udarni korpus bio je korpus jugoslavenskih partizana utemeljen 7. listopada 1943. Sačinjen je od 9., 19., 20. i 26. dalmatinske divizije. Pri osnivanju imao je 13.049 vojnika, a na ljeto 1944. ukupno 25.470 vojnika i 5080 mornara mornarice NOVJ. Krajem ljeta 1944. sve dalmatinske brigade okupljene u [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|Osmi dalmatinski korpus]] amfibijskim desantima počinju oslobađanje Dalmacije koje traje puna tri mjeseca. Potporu su pružali zapadni saveznici, i to ne samo u obliku oružja i opreme, nego i kroz borbenu potporu — zračne napade, diverzantske akcije, te sudjelovanje britanskih marinaca i američkih rendžera u prvoj fazi napada.<ref>{{Citiranje weba|title=43 Royal Marine Commando with Yugoslav Partisans on the island of Korcula, 1944 {{!}} Online Collection {{!}} National Army Museum, London|url=https://collection.nam.ac.uk/detail.php?acc=1986-02-68-244|access-date=2025-10-15|website=collection.nam.ac.uk}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=BBC - WW2 People's War - British Forces Involvement in Yugoslavia 1943-45|url=https://www.bbc.co.uk/history/ww2peopleswar/stories/66/a9018966.shtml|access-date=2025-10-19|website=www.bbc.co.uk}}</ref> Glavnoj operaciji prethodila su amfibijska iskrcavanja na dalmatinske otoke, koje su izvodile snage 8. korpusa u suradnji s britanskom 2. komando brigadom i britanskim SBS-om:<ref>Special Boat Squadron</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Shoot {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/shoot/|access-date=2025-10-15|website=codenames.info|archive-date=26. prosinca 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251226152104/https://codenames.info/operation/shoot/|url-status=dead}}</ref> * Korčula – operacija ''Shoot III''<ref>{{Citiranje weba|title=Shoot {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/shoot/|access-date=2025-10-15|website=codenames.info|archive-date=26. prosinca 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251226152104/https://codenames.info/operation/shoot/|url-status=dead}}</ref> * Šolta – operacija ''Detained'' * Hvar – operacija ''Endowment''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2022-03-22|title=Operation Endowment - 43 Commando Royal Marines|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-endowment-43-commando-royal-marines|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Ugljan – operacija ''Foothound'' (odgođena)<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2020-05-30|title=Operation Farrier - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-farrier-yugoslavia|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Mljet – operacija ''Farrier''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2020-05-30|title=Operation Farrier - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-farrier-yugoslavia|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Brač – operacija ''Flounced''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-05-17|title=Operation Flounced - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-flounced|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> Savezničke kopnene snage (''Land Forces Adriatic'') koje su djelovale u koordinaciji s 8. dalmatinskim korpusom; * Britanska 2. brigada specijalnih snaga (''2nd Special Service Brigade'') ** 40. komando bojna (''No. 43 (Royal Marine) Commando'') ** 43. komando bojna (''No. 43 (Royal Marine) Commando'') ** 2. komando bojna (''No. 2 Commando'') ** 9. komando bojna (''No. 9 Commando'') ** 2. bojna pukovnije HLI (''Highland Light Infantry'') ** A sekcija LRDG (''Long Range Desert Group'') ** Specijalna brodska sekcija - SBS (''Special Boat Section'') ** D bitnica, pukovnija za potporu diverzanta - RSR (''Raiding Support Regiment'')<ref>{{Citiranje weba|title=Raiding Support Regiment - Regiment|url=https://uk.forceswarrecords.com/unit/131332/raiding-support-regiment|access-date=2026-04-25|website=Forces War Records|language=en-GB}}</ref> * Američke snage ** 4. obavještajni odred OSS-a, 2671. obavještajna bojna (''2671st Special Reconnaissance Battalion'')<ref>{{Citiranje weba|last=Department|first=U. S. Army Special Operations Command (USASOC) History|title=The Office of Strategic Services (OSS): A Primer on the Special Operations Branches and Detachments of the OSS|url=https://arsof-history.org/articles/v3n4_oss_primer_page_1.html|access-date=2026-04-25|website=arsof-history.org|language=en-us}}</ref> ** 20. obalna potporna grupa (''Ranger'') [[Datoteka:Zarobljena njemačka zastava nakon desanta na Korčulu, Vis, 1944. godine.jpg|mini|283x283px|Američki renđeri i dalmatinski partizani sa zarobljenom njemačkom zastavom nakon desanta na Korčulu, Vis, 1944.]] Saveznički Zapovjednik Sredozemlja general Henry Maitland Wilson uputio je povodom ovih akcije maršalu Titu poruku:<ref>{{Citiranje weba|title=Mirko Novovic, Stevan Petkovic: Prva dalmatinska brigada|url=https://www.znaci.org/00001/108.htm|access-date=2025-10-15|website=www.znaci.org}}</ref> {{citat|Vrlo cijenim rad vaše vojske u napadu na Mljet i Korčulu. Bio bih Vam zahvalan da isporučite zapovjednicima i borcima moju čestitku za njihovu uspješnu borbu. M. Wilson}} Operacije za oslobođenje Dalmacije započele su početkom rujna 1944. godine. Ofenziva je provedena u više faza te je potrajala tri mjeseca. Bitka kod Vukovog Klanca bila je prvi veći sukob partizanskih i osovinskih snaga u srednjoj Dalmaciji. Odigrala se između 15. i 23. listopada 1944. godine, na području između Metkovića i Stona, dok su se postrojbe Wehrmachta povlačile iz Dubrovnika i okolice. U bitci je 369. “Vražja” divizija pretrpjela teške gubitke — izgubila je velik dio ljudstva i većinu opreme. 18. listopada združene snage 8. korpusa (2. dalmatinska brigada) i britanskih komandosa (43. komando bojna britanskih marinaca) oslobađaju Dubrovnik.<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-10-29|title=43 Commando - Landing at Dubrovnik|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/43-commando-landing-at-dubrovnik|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> Nakon te bitke uslijedile su operacije za oslobođenje Splita, koji su 26. listopada 1944. godine oslobodile 26. i 20. divizija. Na sjeveru Dalmacije, jedinice 19. divizije oslobodile su Benkovac, a 31. listopada oslobođen je i Zadar. Nakon oslobođenja Splita, 26. divizija nastavila je napredovati prema Šibeniku i Drnišu. Jedanaesta i Dvanaesta brigada upućene su na komunikaciju Šibenik–Drniš, dok je 1. dalmatinska brigada, ojačana 3. prekomorskom brigadom, napala neprijatelja u smjeru grada. Prvoga studenoga započele su borbe za Šibenik, a grad je oslobođen 3. studenoga 1944. godine. Potpunim oslobođenjem Dalmacije tijekom [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH]] se seli u [[Šibenik]] pripremajući se za preuzimanje vlasti na prostoru čitave Hrvatske. [[Šibenik]] je bio sjedište ZAVNOH-a od [[31. prosinca]] [[1944.]] do [[13. svibnja]] [[1945.]] S tim u skladu ZAVNOH donosi odluku o formiranju prve Narodne vlade Federalne [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatske]]. Na izvanrednoj sjednici Predsjedništva ZAVNOH-a 14. travnja u Splitu izabrana je Narodna vlada Federalne Hrvatske. Vladu su činili predsjednik [[Vladimir Bakarić]], dva potpredsjednika i ministri. <gallery widths="180" heights="180"> Datoteka:Oslobođenje Šibenika oktobra 1944.jpg|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade 8. korpusa i 1. dalmatinska brigada, Šibenik, 1944. Datoteka:Zadarski partizanski odred u Zadru.jpg|Zadarski odred, 6. dalmatinska brigada, Zadar 1944. Datoteka:Hercegovački i Dalmatinski partizani ulaze u Dubrovnik.jpg|2. dalmatinska brigada, Dubrovnik, 1944. Datoteka:Zarobljeni Nemci kod Knina novembra 1944.jpg|Zarobljeni njemački vojnici 264. pješačke divizije nakon kninske bitke. </gallery>[[Datoteka:Titova_armija_osvobodila_je_Trst_1948_(cropped).jpg|desno|mini|297x297px|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade, 8. dalmatinskog korpusa ulaze u Trst, 1945.]]Sedmoga studenoga započela je Kninska operacija, posljednja faza oslobođenja Dalmacije. U tim je borbama 8. korpus teško porazio i gotovo prepolovio snage njemačkog XV. brdskog armijskog korpusa, čime je dovršeno oslobođenje Dalmacije. Njemačka 264. divizija potpuno je uništena i uklonjena s popisa aktivnih divizija Vrhovnog zapovjedništva Wermachta<ref>{{Citiranje knjige|last=Trifković|first=Gaj|title=More krvi|publisher=Ljevak|year=2025|isbn=978-953-355-916-2|location=Zagreb|pages=495}}</ref>, dok su [[373. "Tigar" divizija|373.]] i [[392. (hrvatska) pješačka divizija|392.]] legionarska divizija pretrpjele teške gubitke. XV. brdski korpus imao je 6555 poginulih i ranjenih, te 4285 zarobljenih vojnika. Četnici Momčila Đujića povukli su se uz njemačku pomoć na područje Karlovca, zajedno s četničkim postrojbama iz Bosne i Like.<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2026-07-30|website=znaci.org}}</ref> Tijekom borbi za oslobođenje Dalmacije poginulo oko 2000 vojnika 8. korpusa, dok ih je približno 5000 bilo ranjeno ili izbačeno iz stroja. Računa se da je oko 3000 vojnika vojske ([[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranstvo]] i [[Mornarica Nezavisne Države Hrvatske|mornarica]]) NDH tijekom ofenzive za oslobođenje Dalmacije prešlo jedinicama 8. korpusa.<ref>{{Citiranje weba|title=Oslobođen Split 26.10.1944|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/10/26/28/|access-date=2026-01-27|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> Nakon oslobođenja Dalmacije i Mostarske operacije u Hercegovini, u ožujku 1945. dalmatinske divizije započele su veliku bitku od Like do Soče, a ofenziva se protezala na području dugom preko 300 kilometara. U toj vojnoj operaciji 8. dalmatinski korpus imao je oko 5000 mrtvih i preko 15.000 ranjenih boraca.<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-15|website=znaci.org}}</ref> == Narodnooslobodilački pokret u Dalmaciji == Oružani ustanak u Dalmaciji započeo je usporedno s ustankom u ostatku okupirane Hrvatske. Glavni razlozi bili su nasilna talijanska okupacija te politika [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] kako talijanskog tako i četničkog, a kasnije i njemačkog (i ustaškog). Prve organizirane partizanske jedinice u Dalmaciji bile su partizanski odredi. Glavna uloga ovih odreda bila je gerilsko ratovanje, oslanjajući se na poznavanje terena i potporu lokalnog stanovništva. Zadaće su uključivale diverzije, napade na neprijateljske posade, prekide komunikacija te prikupljanje ljudstva i naoružanja. Između 1941. i 1943. osnovano je preko 30 partizanskih odreda koji su ovisno o razdoblju djelovanja (od nekoliko tjedana do nekoliko godina) veličinom varirali od jačine voda do jačine bojne. <ref>Vojna enciklopedija (knjiga sedma), Beograd 1974.</ref>{{pojasniti|koja stranica?}} Nakon kapitulacije Italije i osnivanjem 8. korpusa mijenja se doktrina partizanskog ratovanja, a većina odreda prestaje sa djelovanjem, odnosno postaju jezgre novoosnovanih brigada.[[Datoteka:Dalmatinski partizani na Dinari u proljeće 1942.jpg|mini|Partizani Dinarskog, Svilajskog i Kamešničkog odreda na Dinari, 20. ožujka 1942.]] ==== Popis dalmatinskih partizanskih odreda ==== * Biokovski odred (planina Biokovo) * Brački odred (otok Brač) * Bukovički odred (Kistanje) * Cetinski odred (Cetniska krajna) * Dalmatinsko-dinarski odred (planina Dinara) * Odred Goffredo Mameli – dobrovoljci iz talijanske vojske (okolica Zadra) * Hvarski odred (otok Hvar) * Imotski odred (okolica Imotskog) * Južnodalmatinski odred (planina Biokovo) * Kaštelansko-trogirski (Kaštela i Trogir) * Kninski odred (planina Dinara) * Korčulanski odred (otok Korčula) * Lastovski odred (otok Lastovo) * Makarski odred (Makarska) * Mljetski odred (otok Mljet) * Mosećko-svilajski odred (planina Moseć) * Mosorski odred (planina Mosor) * Neretvanski odred (dolina Neretve) * Pelješački odred (Pelješac) * [[Partizanski odred Plavi Jadran|Odred Plavi Jadran]] (Ražanac, Zadar) * Prominski odred (Promina) * Primoštensko-krapanjski odred (Primošten) * Primorski odred (otok Murter) * Prvi mornarički odred (Podgora, Makarska) * Segetsko-marinski odred (okolica Trogira) * Sjevernodalmatinski odred (okolica Zadra) * Sjevernootočki odred (otoci Ugljan i Pašman, Zadar) * Sinjsko-kamešnički odred (planina Kamešnica, Sinj) * Solinski odred (Solin) * [[Prvi splitski partizanski odred|Splitski odred]] (okolica Splita) * Srednjodalmatinski odred (Markovac, Knin) * Šibenski odred (Šibenik i otok Zlarin) * Vodičko-zatonski odred ( Vodice i Zaton, Šibenik) * Vrlički odred (Vrlika) * [[Zadarski partizanski odred|Zadarski odred]] (Ražanac, Zadar) Više stotina talijanskih časnika i vojnika pristupilo je partizanima nakon kapitulacije Italije. Na području Dalmacije osnovana su dva bataljuna talijanskih dobrovoljaca; * Bataljon ''Goffredo Mameli'' (Ražanac, Zadar) * Bataljon ''Garibaldi'' (Split). [[ZAVNOH]] je nakon kapitulacije Italije [[20. rujna]] [[1943.]] donio Odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj. Taj dan se u RH od 2005. obilježava kao spomendan. [[Split]] je oslobođen [[26. listopada]], [[Zadar]] [[31. listopada]], a [[Šibenik]] [[3. studenoga]] [[1944.]] Nakon dugog i polaganog napredovanja, postrojbe [[NOVJ]] su [[4. prosinca]] [[1944.]] oslobodile [[Knin]], čime su u potpunosti oslobodile Dalmaciju. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na prostoru tadašnje Jugoslavije, od 1941. do 1945. godine u okviru [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] utemeljeno je ukupno četrnaest brigada, koje su nosile naziv ''[[Dalmacija|dalmatinske]].'' Oko 2000 dalmatinskih partizana upućeno je u proleterske brigade, većina (1453) je služila u elitnoj [[Prva proleterska brigada NOVJ-a|Prvoj proleterskoj brigadi]]. Nakon kapitulacije italije i raspadom talijanske vojske na talijanskom bojištu od zarobljenih dalmatinaca osnovama je [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] koja je ušla u sastav 26. divizije. Za ''proleterske'' su proglašene [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Prva]] i [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Druga]] dalmatinska brigada. Za ''udarne'' Prva, Druga, [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|Treća]], [[Šesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|Šesta]], [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|Sedma]] i Jedanaesta dalmatinska brigada, a [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] odlikovane su Prva, Druga i Treća dalmatinska brigada.<ref>{{Citiranje knjige|last=Anić.|first=Nikola|title=Osmi dalmatinski korpus NOVJ|year=2005.|location=Split}}</ref> [[Datoteka:Prima dalmata a Sebenico.jpg|mini|284x284px|Prva dalmatinska brigada ulazi u oslobođeni Šibenik 3. studenoga 1944.]] [[Datoteka:Pripreme I tenkovske brigade za Kninsku operaciju, 1944.jpg|mini|288x288px|I tenkovska brigada, Knin, 1944.]] ==== Popis dalmatinskih brigada ==== * [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|3. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Četvrta dalmatinska brigada NOVJ-a|4. dalmatinska brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Peta dalmatinska brigada NOVJ-a|5. dalmatinska brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Šesta dalmatinska brigada NOVJ-a|6. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|7. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Osma dalmatinska brigada NOVJ-a|8. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Deveta dalmatinska brigada NOVJ-a|9. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Deseta dalmatinska brigada NOVJ-a|10. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|11. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|NOVJ-a]] Osim ovih brigada u sklopu 8. dalmatinskog korpusa osnovane su različite pristožerne brigade; * 1. tenkovska brigada * Artiljerijska brigada 8. korpusa * Inženjerijska brigada 8. korpusa ==== Popis dalmatinskih divizija ==== *[[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|IX. udarna dalmatinska divizija]] (osnivana dva puta) *[[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XIX. udarna dalmatinska divizija]] *[[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XX. udarna dalmatinska divizija]] *[[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|XXVI. udarna dalmatinska divizija]]<ref>{{Citiranje weba|title=Vojni istorijski institut: ZAVRSNE OPERACIJE ZA OSLOBODJENJE JUGOSLAVIJE 1944-45|url=https://www.znaci.org/00001/228.htm|access-date=2023-01-17|website=www.znaci.org}}</ref> === Brojnost === O snazi dalmatinskog ustanka dovoljno je reći da je Dalmacija dala pet divizija. Naime, IX. divizija, poslije teških gubitaka na Neretvi gdje su je zapali najteži zadatci, ponovo je osnovana. Poslije kapitulacije Italije utemeljene su još tri – XIX., XX. i XXVI. divizija, od kojih je u listopadu 1943. sazdan Osmi korpus. Već od lipnja 1942. utemeljeni su općinski i kotarski narodnooslobodilački odbori. U to doba partizanske su snage u Dalmaciji vezivale 54.000 talijanskih vojnika, 4000 četnika i 3000 ustaša, domobrana i žandara. Sama je Dalmacija tada dala više boraca nego Srbija i Makedonija zajedno. Osmi korpus je u prosincu 1943. brojio 16.390 boraca. Vezivao je Njemačku 264. i 118. diviziju, dijelove 7. SS-divizije, i 114. divizije, jednu obalnu i jednu pohodnu pukovniju, 5. i 6. ustaški djelatni zdrug, 15. domobransku pješačku pukovniju, tri žandarmerijska puka i 4000 četnika. Tijekom rata s područja Dalmacije u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkom pokretu Hrvatske]] sudjelovalo je 110.000 ljudi dok je kroz postrojbe NOVJ-a prošla 71&nbsp;000 boraca. U razdoblju prije mobilizacije Dalmacija je dala oko četvrtine ukupnog broja jugoslavenskih partizana. == Ljudski gubitci Dalmacije tijekom rata == Tijekom Drugog svjetskog rata Dalmacija je pretrpjela izuzetno teške ljudske gubitke, koji su ostavili duboke tragove u društvu i kolektivnom pamćenju regije. Točan broj ljudskih gubitaka u Dalmaciji tijekom Drugog svjetskog rata teško je sa sigurnošću utvrditi. Razlog tomu leži u složenim ratnim okolnostima, čestim promjenama vlasti, nedostatku sustavne evidencije i kasnijim političkim tumačenjima događaja. Tisuće dalmatinca poginule su boreći izvan dalmacije kao pripadnici NOVJ-a ali i kao pripadnici talijanske vojske i vojske NDH-a. Popis žrtava Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj iz 1964. navodi da je iz Dalmacije je poginulo preko 30.000 civila i vojnika. 17.428 pripadnika NOVJ-a, 15.177 civila, od kojih je 1791 bilo mlađe od 15 godina. 82 do 90 posto poginulih bili su etnički hrvati, a navedeno je i da je iz Dalmacije poginulo 3237 Hrvatica<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Cvetković|first=Dragan|title=Stvarni gubici Hrvatske 1941.-1945. godine|year=1962.}}</ref> (kao civili i u borbi).<ref name=":0" /> Vladimir Geiger navodi {{n|10 474}}<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Geiger|first=Vladimir|date=2011-12-30|title=Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili “okupatori i njihovi pomagači” Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)|url=https://hrcak.srce.hr/76758|journal=Časopis za suvremenu povijest|language=hr|volume=43|issue=3|pages=699–749|issn=0590-9597}}</ref> poginulih civila. Talijanski izvori navode više tisuća poginulih civila u savezničkim bombardiranjima koji izostaju s jugoslavenskih i hrvatskih popisa.<ref>{{Citiranje weba|title=Esuli {{!}} Corsa del Ricordo|url=https://www.corsadelricordo.it/pillole-di-storia/esuli|access-date=2025-10-17|website=www.corsadelricordo.it}}</ref> Vladimir Geiger navodi 1355<ref name=":1" /> poginulih iz Zadra, dok talijanski izvori navode i do 5000 žrtava, te više stotina poginulih dalmatinaca pripadnika talijanskih oružanih snaga, dok popis iz 1962. navodi 206 poginulih hrvata u talijanskoj vojsci. Prema Vicku Krstuloviću ratni gubitci Dalmaciji bili su najmanje 33.000 poginulih boraca i civila.<ref>{{Citiranje knjige|last=Krstulović|first=Vicko|url=https://books.google.hr/books/about/Vicko_Krstulovi%25C4%2587.html?id=FVYpswEACAAJ&redir_esc=y|title=Vicko Krstulović: memoari jugoslavenskog revolucionera|date=2012|publisher=MostArt|isbn=978-9958-30-146-9|language=en}}</ref> Broj poginulih pripadnika NOVJ iz Dalmacije se kreće od 17 do 20.000<ref>Broj poginulih partizana iz Dalmacije dostiže 1943. godine 30,6, 1944. godine 30,9 i u početku 1945. godine 27,2 posto od svih stradalih pripadnika NOVJ (za navedene tri godine rata najveći postotak u Hrvatskoj). S područja Dalmacije potječe 28,2 posto svih stradalih partizana iz Hrvatske, među kojima Hrvati čine apsolutnu većinu s 82,8 posto. Dragan Cvetković, 1962. </ref>, dok broj civila varira. Prema zborniku 8. dalmatinskog korpusa<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-19|website=znaci.org}}</ref> gubitci 8. korpusa, i kasnije dalmatinskih postrojbi unutar 4. armije, od 7. listopada 1943. do 8. svibnja 1945., kada je rat završen, bili su ukupno 16.059 poginulih vojnika. Dodavanjem poginulih dalmatinaca od 1941. do 1943. broj se penje do 19.107 poginulih boraca ili 35% od ukupnog broja poginulih NOV Hrvatske (64.561<ref>{{Citiranje weba|title=Vladimir Zerjavic: Gubici Stanovnistva Jugoslavije U 2SR {{!}} PDF|url=https://www.scribd.com/document/449589976/Vladimir-Zerjavic-Gubici-stanovnistva-Jugoslavije-u-2SR|access-date=2025-10-19|website=Scribd|language=en}}</ref>).<ref name=":2" /> [[Datoteka:Zadar_bombardiran_1944.78577.jpg|desno|mini|Pogled na Zadar u plamenu [[1944.]]]] Zbog komunističke ideologije, koja je bila sastavni dio šireg antifašističkog pokreta, partizani su nakon oslobođenja često likvidirali i političke protivnike za koje su sumnjali da bi mogli predstavljati prijetnju novom poretku. [[Strijeljanje na otoku Daksi|Pokolj na otoku Daksi]], nakon oslobođenja Dubrovnika, poznat je primjer partizanskog ratnog zločina, kada je bez suđenja pogubljeno 53 dubrovačkih civila. Velikim civilnim žrtvama u Dalmaciji pridonijelo je i snažno savezničko bombardiranje obalnih i prometnih čvorišta koja su bila pod kontrolom njemačke vojske. Gotovo svi veći dalmatinski gradovi bili su bombardirani, a najteža su razaranja pogodila Zadar. U Zadru je potpuno uništeno oko 80&nbsp;% objekata, dok su gotovo svi preostali bili oštećeni. U trideset dokumentiranih zračnih napada poginulo je između 500 i čak 5000 ljudi u gradu koji je tada imao manje od 20.000 stanovnika. Brojni civili Dalmacije izgubili su živote internirani po razni logorima izvan okupirane jugoslavije, dok je 835 Dalmatinaca umrlo u izbjegličkom logoru [[El Shatt]] u Egiptu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bieber|first=Florian|date=2020-07|title=Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946|url=https://www.cambridge.org/core/journals/slavic-review/article/building-yugoslavia-in-the-sand-dalmatian-refugees-in-egypt-19441946/4088E6E6287587AC3477CB624B0E5DB2|journal=Slavic Review|language=en|volume=79|issue=2|pages=298–322|doi=10.1017/slr.2020.85|issn=0037-6779}}</ref> == Povezani članci == *[[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj]] *[[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|Osmi dalmatinski udarni korpus]] *[[Guvernatorat Dalmacija]] *[[Koncentracijski logor Kampor]] *[[Logor Slana na Pagu]] *[[El Shatt]] *[[Savezničko bombardiranje Zadra]] == Izvori == {{izvori}}{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] jnhjq2s1jef2wt3kkizm50yxs1wyq3k 7570101 7569613 2026-08-05T11:29:00Z Dudeidassa 279613 7570101 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv = Drugi svjetski rat u Dalmaciji |dio = [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji]] |slika = Map of the Axis occupation of Yugoslavia.svg |opis slike = Karta okupirane Jugoslavije, 1941. – 1943. |datum = [[6. travnja]] [[1941.]] – [[5. prosinca]] [[1944.]] |mjesto = [[Dalmacija]] |povod = [[Fašistička Italija|Talijansko]]-[[Treći Reich|njemačka]] [[invazija]] [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] <br> [[Guvernatorat Dalmacija|Aneksija]] i [[Druga zona (NDH)|okupacija Dalmacije]] <br> [[Talijanski iredentizam]] <br> [[Talijanizacija|Nasilna talijanizacija hrvatskog stanovništva]] |teritorij = Pripojenje [[Dalmacija|Dalmacije]] pod [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Hrvatsku vlast]] odnosno [[SFRJ|vlast nove Jugoslavije]] |ishod = Pobjeda [[NOVJ|partizana]]<br> Slom XV. njemačkog korpusa, [[NDH]] i [[Četnici|četnika]] |sukobljeni1 = '''1941. – 1943.''' <br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Fašistička Italija]] * [[Datoteka: Cap badge of the Anti-Communist Volunteer Militia.svg|border|23px]] [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC/Banda]] * [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Četnici]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] '''1943. – 1944.'''<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] [[Treći Reich]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] * [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] [[Talijanska Socijalna Republika|RSI]] * [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Četnici]] <br> |sukobljeni2 = '''1941.''' <br> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|border|23px]] [[Kraljevina Jugoslavija]] <br> '''1941. – 1944.''' <br> [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[NOVJ]] <br> * [[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Glavni štab Hrvatske|4. zona GŠH]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. korpus NOVJ-a]] [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Velika Britanija]] <br> [[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] '''<br>od 1944.''' <br> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|border|23px]] [[Kraljevina Jugoslavija|Vlada u Egzilu]] |sukobljeni3 = |zapovjednik1 = {{Z|ITAK}} [[Mario Roatta]]<br> {{Z|ITAK}} [[Giuseppe Bastianini]]<br> [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] [[Francesco Giunta]]<br> {{Z|NNJE}} [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmund von Horstenau]]<br> {{Z|NNJE}} [[Artur Phleps]]<br> {{Z|NNJE}} [[Gustav Fehn ]]<br> {{Z|NNJE}} [[ Rudolf Lüters]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Edo Bulat]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Ilija Trifunović-Birčanin]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Momčilo Đujić]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] Dobroslav Jevđević |zapovjednik2 = [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[Josip Broz Tito]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Josip Škorpik]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Vicko Krstulović]] <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Mirko Kovačević]] <br> [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[Koča Popović]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Petar Drapšin]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Ante Banina]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Ivan Kukoč]] <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Harold Alexander]] <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Henry Wilson]]<br> [[Datoteka:Air Force Ensign of the United Kingdom.svg|border|23px]] [[William Elliot]] (BAF) <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Jack Churchill]] |zapovjednik3 = |jačina1 = [[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] 40&nbsp;000 (do. 1943.)<br>[[Datoteka: Cap badge of the Anti-Communist Volunteer Militia.svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] 11&nbsp;000<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] 10&nbsp;000 – 45&nbsp;000<br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] 3000 <br> [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] 2000 - 6000 |jačina2 = [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 5000 – 35&nbsp;000<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] 5000 (1944.)<br>[[Datoteka: Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|border|23px]] [[Bataljun Garibaldi|350]] – 5000 |jačina3 = |posljedice1 = '''Poginuli'''<br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] 1000 – 5000<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]]19.356 (1944.)<br>[[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] 6000 <br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] XV korpus uništen<br>'''Ranjeni''' <br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]]15.644 (1944.) |posljedice2 = '''Poginuli''' <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 19.107 (do 1945.)<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] 300 <br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Datoteka: Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|border|23px]] [[Operacija Osovina|500 - 1000]] <br>'''Ranjeni''' <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 50.000 (do 1945.) |posljedice3 = '''Poginuli civili''' <br> 15.000 – 20.000<br>'''Ranjeni ili internirani civili''' <br> 82.000 – 100.000 |bilješke = }} Dalmacija je nakon [[Sile Osovine|Osovinske]] okupacije [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] i uspostave [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], podeljena između NDH i Italije. Vlast NDH u tzv. [[Druga zona (NDH)|drugoj zoni]] ostaje samo formalna, te služi kao ispomoć talijanskoj vojsci koja otvoreno naoružava i obučava [[Četnici|četničke]] [[Dinarska četnička divizija|postrojbe]] u [[Zagora|dalmatinskoj zagori]]. Italija je nastavila talijanizirati anektirana područja Dalmacije. Imena mjesta su talijanizirana, a talijanski je postao službeni jezik u svim školama, crkvama i državnoj upravi.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=http://archive.org/details/croatia00ivog|title=Croatia : a history|date=1999|publisher=[Montréal (Québec)] : McGill-Queen's University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-7735-2016-5}}</ref> Sva hrvatska kulturna društva su zabranjena, dok su Talijani preuzeli kontrolu nad svim ključnim mineralnim, industrijskim i poslovnim objektima. Oružani ustanak u Dalmaciji započeo je usporedno s ustankom u ostatku okupirane Hrvatske. Glavni razlozi bili su nasilna talijanska okupacija te politika [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] kako talijanskog tako i četničkog, a kasnije i njemačkog i ustaškog. To je dovelo do daljnjih talijanskih represivnih mjera – strijeljanja civilnih talaca, spaljivanja sela, oduzimanja imovine i zatvaranja u koncentracijske logore.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cohen|first=Philip J.|url=https://books.google.hr/books?id=Fz1PW_wnHYMC&pg=PA29&hl=hr&source=gbs_selected_pages&cad=1|title=Serbia's Secret War: Propaganda and the Deceit of History|date=1996|publisher=Texas A&M University Press|isbn=978-0-89096-760-7|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=partizani|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/partizani|access-date=2025-10-15|website=Hrvatska enciklopedija}}</ref> == Početak rata == [[Datoteka:Kingdom of Italy. A Liberation Of Dalmatia Medal, C.1941.jpg|mini|278x278px|Talijanska medalja oslobođenja Dalmacije 1941.]] U prvnim danima [[Travanjski rat|Travanjskog rata]], 7. travnja, talijanske snage na slovenskoj granici izvele su manje akcije u dolini Save i na području Kastva. Dana 11. travnja 2. talijanska armija pokrenula je ofenzivu, zauzevši istog dana [[Ljubljana|Ljubljanu]], [[Sušak]] i [[Kraljevica|Kraljevicu]]. 12. travnja 133. oklopna divizija ''Littorio'' i 52. pješačka divizija ''Torino'' zauzele su [[Senj]], 13. travnja [[Otočac]] i [[Gradac]], dok su talijanske pomorske snage izvršile desant na nekoliko dalmatinskih otoka. Planirani jugoslavenski napad na [[Zadarska provincija|Zadarsku enklavu]] nije se ostvario, pa su trupe gradskog garnizona počele napredovati sve dok se nisu susrele s divizijom ''Torino'' kod [[Knin|Knina]], koji je zauzet [[14. travnja|14. travanja]]. [[Split]] i [[Šibenik]] su zauzeti [[15. travnja|15.]] odnosno [[16. travnja|16. travnja,]] a [[17. travnja]] talijanski Motorizirani korpus je zauzeo [[Dubrovnik]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cernuschi|first=Enrico|title=Le operazioni aeronavali contro la Jugoslavia|journal=Storia Militare|volume=no. 242|pages=31}}</ref> [[Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F016230-0011A,_Bersaglieri_in_Jugoslawien.jpg|desno|mini|300x300px|Talijanski bersaljeri napreduju prema Sinju tijekom invazije na Jugoslaviju, travanj 1941.]] Nakon što je odbila jugoslavensku ofenzivu u Albaniji, 18. pješačka divizija ''Messina'' zauzela je 17. travnja [[Kotor]], susrevši se s talijanskim jedinicama Motoriziranog korpusa. Završetkom vojnih operacija i uspostavom [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], te potpisanim [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], Dalmacija je podijeljena između NDH i Italije. Vlast NDH u tzv. [[Druga zona (NDH)|drugoj zoni]] ostaje samo formalna, te služi kao ispomoć talijanskoj vojsci koja otvoreno naoružava i obučava [[Četnici|četničke]] [[Dinarska četnička divizija|postrojbe]] u [[Zagora|dalmatinskoj zagori]]. Prema tom ugovoru, što su ga potpisali [[Ante Pavelić|Pavelić]] i [[Mussolini]], Italija je dobila dijelove Dalmacije i to: šire područje [[Zadar|Zadra]], [[Šibenik|Šibenika]], [[Split|Splita]], sve Dalmatinske otoke osim Paga, Brača i Hvara, zatim [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te dijelove [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] (otoke Krk i Rab) i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]]. Troškovi okupacijskih talijanskih trupa u Drugoj i Trećoj zoni naplaćivali su se (skupo) iz proračuna NDH. Usto, Italija je priključila 5.380&nbsp;km² teritorija u Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru, Kvarneru i Dalmaciji s 380.000 stanovnika (''Prva zona''). Talijanska Dalmacija je obuhvaćala područje koje su činili:{{citat|...svi otoci zadarskog otočja; područje obuhvaćeno linijom, koja polazi od rta Privlaka, dostiže Planinski kanal, slijedi njegovu unutarnju trasu do Novigradskog mora, nastavlja se uzduž gornje obale rečenog mora, zahvaća Bukovicu i, stigavši do toka Krke ispod mjesta Pađene, silazi duž rijeke te se od nje odvaja tako da obuhvaća cijelo područje Šibenika i Trogira, te grad Split uključivši predgrađa, a isključivši otoke Brač i Hvar; otoci Čiovo, Drivenik, Šolta, Vis, Biševo, Sv. Andrija, Jabuka i ostali manji koji leže oko njih; otoci Korčula i Mljet; kotar koji obuhvaća cijelu Boku kotorsku linijom koja napušta obalu na jednoj točci između mjesta Cavtat i Vitaljine i ulazi prema sjeveroistoku, uključivši mjesto Grudu i masiv planine Orjen, dok ne dostigne granicu s Crnom Gorom...<ref>Gizdić, Drago, Dalmacija 1941, Zagreb, 1957., str. 160-161</ref>|Ugovor o određivanju granica između Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Italije, 18. svibnja 1941.}}[[Mussolini]] je dekretom [[20. svibnja]] [[1941.]] na tom području osnovao Namjesništvo za Dalmaciju.<ref>[http://books.google.hr/books?id=7zJazyQl-ywC&dq Ferdinand Perinović: Dica Kalelarge protiv četiri lazna mita o Zadru]</ref> Za obavljanje upravnih poslova u pripojenim područjima osnovana je Vlada za Dalmaciju (''Governo della Dalmazia'') sa sjedištem u Zadru.<ref name="osovina">Dinko Odak: [http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/ Slomljena Osovina (2) – Travanjski rat,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120705061322/http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/|date=5. srpnja 2012.}} Hrvatski povijesni portal, {{ISSN|1846-4432}}</ref> === Talijanska okupacija === Krajem 1941. slavensko stanovništvo bilo je podvrgnuto politici masovne i nasilne talijanizacije. Talijanski je nametnut kao obvezni jezik za dužnosnike i učitelje, iako se hrvatski tolerirao za komunikaciju unutar civilne uprave. U glavnim središtima razni znakovi napisani na hrvatskom jeziku zamijenjeni su natpisima na talijanskom, zabranjene su hrvatske zastave, novine i plakati osim dvojezičnih koje su objavljivale talijanske civilne i vojne vlasti; raspuštena su kulturna i sportska društva. Italija ujedno prisvaja cjelokupnu trgovačku mornaricu (sve brodove privatnih brodara iz Hrvatske). Talijanske snage u Dalmaciji bile su pod zapovjedništvom XVIII. armijskog korpusa (pod 2. talijanskom armijom (''Comando Superiore di Slovenia e Dalmazia)),'' čije je zapovjedništvo bilo prvo u Zadru, a potom u Splitu. Pod XVIII. korpusom bile su sljedeće postrojbe; * 12. pješačka divizija ''Sassari'' * 15. pješačka divizija ''Bergamo'' * 151. pješačka divizija ''Perugia'' * 158. pješačka divizija ''Zara'' Svaka talijanska pješačka divizija brojala je oko 10.000 vojnika raspoređenih u dvije pješačke pukovnije (''divisione binaria''), svaka pukovnija imala je 3 bojne, jednu topničku pukovniju, te jednu "''legiju squadistra''" (pukovniju) [[Crnokošuljaši|crnokošuljaša]] jačine 2 bojne. Kao potpora regularnoj talijanskoj vojsci, od lokalnog stanovništva oformljene su paravojne postrojbe, MACV (''Milizia Volontaria Anti Comunista'') poznate i kao ''Banda''.<ref>{{Citiranje weba|last=prof.|first=Domagoj Zovak,|title=Odnos dinarske četničke divizije i talijanskog okupatora|url=http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html|access-date=2025-10-17|website=povijest.net|language=hr-hr|archive-date=22. prosinca 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20111222070633/http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html|url-status=dead}}</ref> Većinom se radilo o pravoslavnim četničkim formacijama na području sjeverne Dalmacije i Hercegovine koje su prihvatile talijansku vlast, dok je u zadarskom području unovačena milicijska formacija sastavljena od većinski katoličkog stanovništva. * MVAC "''Zara''" – "''Davidova banda''" (1500 pripadnika) * MVAC "''Dinara''" – [[Dinarska četnička divizija|Dinarski četnici]] (5000 pripadnika) * MVAC "''Erzegovina''" – Hercegovački četnici (6000 pripadnika) === Ratni zločini === [[Datoteka:Rab_Concentration_camp.jpg|desno|mini|250x250px|Talijanska zastava iznad koncentracijskog logora na Rabu.]] Brojni koncentracijski logori osnovani su u represivne svrhe<ref>{{Citiranje časopisa|last=Pedaliu|first=Effie G. H.|date=2004|title=Britain and the 'Hand-over' of Italian War Criminals to Yugoslavia, 1945-48|url=https://www.jstor.org/stable/4141408|journal=Journal of Contemporary History|volume=39|issue=4|pages=503–529|issn=0022-0094}}</ref>, posebno počevši od 1942., poput onih u Rabu i Molatu. Osim logora Specijalni sud za Dalmaciju<ref>{{Citiranje weba|title=ARHiNET – Specijalni sud za Dalmaciju|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_18040|access-date=2025-10-20|website=arhinet.arhiv.hr|language=en|archive-date=10. rujna 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210910220756/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_18040|url-status=dead}}</ref> (''Tribunale Straordinario della Dalmazia'') od 1941. do 1943. od oko 5000 privedenih na smrt je osudio 500 dalmatinskih Hrvata.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dizdar|first=Zdravko|date=2005-12-15|title=Italian Policies Toward Croatians In Occupied Territories During The Second World War|url=https://hrcak.srce.hr/22495|journal=Review of Croatian History|language=en|volume=I|issue=1|pages=179–210|issn=1845-4380}}</ref> Dana [[16. studenoga]] 1942. [[talijanska mornarica]] bombardirala je [[Primošten]] kao odmazdu za partizanske akcije u okolici, pri čemu je ubijeno između 80 do 150 mještana, dok je zapaljeno je i porušeno više od 300 kuća,.<ref>{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.hr/books?id=fqUSGevFe5MC&redir_esc=y|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration|date=2002-10|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-7924-1|language=en}}</ref> Logor na Molatu uspostavljen je [[28. lipnja]] [[1942]]. Za vrijeme njegovog postojanja, od dana osnutka do [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] [[8. rujna]] [[1943]], u logor su u svojstvu talaca internirani članovi obitelji partizanskih boraca i drugi fašističkim vlastima sumnjivi i nepodobni građani [[Dalmacija|Dalmacije]]. Logor je imao 12 baraka u kojima je u vrlo lošim uvjetima bilo smješteno i po 2.500 interniraca.<ref>{{Citiranje weba|title=The Italian fascist concentration camp for civilians Molat|url=https://www.projectrevival.eu/en/object/the-italian-fascist-concentration-camp-for-civilians-molat/58|access-date=2025-10-15|website=REVIVAL project|language=en}}</ref> Prema istraživanju Udruge logoraša antifašista talijanskog koncentracionog logora Molat, kroz logor je ukupno prošlo oko 20.000 ljudi, a njih oko 1.000 je strijeljano ili je umrlo od gladi. <ref>{{Citation|title=Blog molat logor|url=https://vimeo.com/73422757|accessdate=2025-10-13|language=en}}</ref> Koncentracijski logor Kampor na otoku [[Rab|Rabu]] osnivan je u srpnju [[1942.]] U koncentracijskim logoru nalazilo se približno 15.000 zatočenika, i to uglavnom [[Hrvati|Hrvata]] iz [[Gorski kotar|Gorskog kotara]], [[Židovi|Židova]] i [[Slovenci|Slovenaca]]. Od gladi i teških uvjeta života, posebice u zimskom i ljetnom razdoblju umrlo je više od 4000 ljudi uključujući više od 150 djece ispod 15 godina. Daljnih 800 osoba je umrlo pri kasnijim transportu u druge koncentracijske logore u Italiji, kao primjerice u [[Koncentracijski logor Gonars]] i Padovu.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-08-30|title=OKRUGLI STOL O TALIJANSKIM LOGORIMA U PRIMORJU I DALMACIJI OD 1941.-DO 1943. GODINE {{!}} Udruga antifašističkih boraca i antifašista liburnije|url=https://uaba-liburnije.com/okrugli-stol-o-talijanskim-logorima-u-primorju-i-dalmaciji-od-1941-do-1943-godine/|access-date=2025-10-13|language=hr-HR}}</ref> Uz ove zločine, fašistička vlast je odobravala etničko čišćenje koje su provodile [[Četnici|četničke]] postrojbe nad većinskim hrvatskim stanovništvom u Dalmaciji, najpoznatiji takav zločin zbio se u Gatima [[1. listopada]] [[1942.]], gdje je talijanska vojska, prvo kamionima [[Transport|prevezla]] četnike do sela i zadržavala se na glavnim putovima, a četnici su se nakon iskrcavanja razilazili po zaseocima te palili kuće. U zaseoku Podgrac četnici su nastavili s ubijanjem, strijeljavši nedužne, do kraja dana ubijeno je 96 civila, gotovo svi su bili starci, žene i dijeca.<ref>{{Citiranje weba|title=73. obljetnica pokolja u Gatima :: Hrvatski radio|url=http://radio.hrt.hr/clanak/73-obljetnica-pokolja-u-gatima/102205/|access-date=2025-10-13|website=radio.hrt.hr|archive-date=3. listopada 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151003111120/http://radio.hrt.hr/clanak/73-obljetnica-pokolja-u-gatima/102205/|url-status=dead}}</ref> Slični zločini poput ovoga, u kojima je ubijeno od 100 do 300 civila zbila su se u mjestima kao što su [[Vrlika]], [[Maovice]], [[Kijevo]], [[Bribir (Skradin)|Bribir]], [[Vrgorac]], [[Dugopolje]], [[Kotlenice]], [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovica]], [[Tugare]] i druga. Najveći zabilježeni četnički masakri bili oni koje su počinili četnici vojvode [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] u rujnu 1942. u zaleđu [[Makarska|Makarske]] pobili su oko 900 civila tijekom talijanske operacije ''Alba'', dok je dinarska divizija u travnju 1943. na [[Kninsko Polje|Kninskom Polju]], masakrirala preko 1000 civila.<ref>Dizdar, Zdravko; Sobolevski, Mihael (1999). Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini 1941–1945 (in Serbo-Croatian). Hrvatski institut za povijest</ref> === Područje pod upravom NDH – Druga zona === Druga zona u [[NDH]] bio je dio talijanske interesne zone u NDH. Prostirala se iza Prve zone, područja koja je Italija sebi izravno pripojila (dijelovi Dalmacije i Gorskoga kotara). Druga zona bio je obalni pojas NDH sa zaleđem i nazivao se još [[Demilitarizacija|razvojačenim]] područjem. NDH je u tom području ponovo preuzela vlast svibnja 1941. godine. Na ovom području NDH zadržava nominalnu vlast, no nije smjela podići ni utvrde ni vojne baze niti držati ratnu mornaricu, niti provoditi regrutaciju stanovništva. NDH se obvezala da na svome obalnom i priobalnom području neće graditi nikakve vojne objekte te neće držati ratnu mornaricu.<ref>{{Citiranje weba|title=Wayback Machine|url=http://terkepek.adatbank.transindex.ro/kepek/netre/211.gif|access-date=2025-10-15|website=terkepek.adatbank.transindex.ro}}</ref><ref>Frucht, Richard C. (2005). ''Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture''. p. 429. ABC-CLIO; ISBN <bdi>1-57607-800-0</bdi> "The NDH was in fact an Italo-German condominium. Both Nazi Germany and fascist Italy had spheres of influence in the NDH and stationed their own troops there."</ref> Ustaška vlast je provodila brojne zločine u Drugoj zoni. Najbolji primjer bio je koncentracijski logor na Pagu, Slana (za muškarce) i Metajna (za žene), osnovan 25. lipnja 1941. godine. Zajedno s Jadovnim na Velebitu, to su bili prvi logori u kojima su zatočenici masovno ubijani. Zbog straha da će brutalnost ustaša dodatno poticati ustanak u sjevernoj Dalmaciji logor je zatvorila talijanska vojska u kolovozu 1941. Procjenjuje se da je u samo nekoliko tjedana ubijeno između 4000 i 12.000. Među žrtvama je bilo 1500 Židova.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=https://books.google.hr/books?id=ehVSjgEACAAJ&redir_esc=y|title=The Holocaust in Croatia|last2=Goldstein|first2=Slavko|date=2016|publisher=University of Pittsburgh Press, published|isbn=978-0-8229-4451-5|language=en}}</ref> == Kapitulacija Italije i Njemačka okupacija == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-049-1553-13, Kroatien, Split, Mauer mit Aufschrift.jpg|mini|298x298px|Ulazak Njemaca u Split, rujan 1943. ]][[Datoteka:Stanowisko_karabinu_maszynowego_strzelców_górskich_SS_w_Dalmacji_(2-580).jpg|mini|299x299px|7. SS divizija, Dalmacija, 1943.]] Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] 1943., [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Dalmatinski partizani]] uspostavljaju privremenu kontrolu nad širim područjem srednje Dalmacije, te otocima. Partizani uspijevaju na vrijeme razoružati cijele talijanske pukovnije te dolaze do velike količine oružja i opreme. Srdište pokreta postaje oslobođeni Split, bivše zapovjedništvo talijanskog XVIII. armijskog korpusa 2. armije. U takvom trenutku vođe dalmatinskih partizana odlučile su početkom lipnja [[1943.]] godine osnovati jedan središnji list za čitavu pokrajinu.<ref>{{Citiranje weba|title=ARHiNET – Narodni odbor oblasti Dalmacije|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_7335|access-date=2026-01-27|website=arhinet.arhiv.hr|archive-date=4. siječnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190104074348/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_7335|url-status=dead}}</ref> U strahu od nekontroliranog rasta partizanskog pokreta i mogućeg savezničkog iskracavanja u Dalmaciji, njemačka vojska pokrenula je dio veće operacije ''Achse'' s ciljem razoružavanja talijanske vojske i zauzimanja jadranske obale. Dana 11. rujna divizijama stacioniranim u Dalmaciji naređeno je da izbjegavaju svaki otpor u nadi za mirnu repatrijaciju, 158. pješačka divizija ''Zara'' predala se 12. rujna, a njezini zapovjednici su deportirani, dok je u Splitu 15. pješačka divizija ''Bergamo'' sklopila sporazum s partizanima i branila grad do [[27. rujna]] od 7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen, poslane iz Mostara; nakon predaje, pogubljena su tri talijanska generala (Alfonso Cigala Fulgosi, Salvatore Pelligra i Angelo Policardi) i 46 časnika.<ref>After (7th SS divison) capturing Split, the division executed 48 Italian officers and three generals (General Salvatore Pelligra, commander of the artillery of the XVIII Corps, General Angelo Policardi, commander of the pioneers of the XVIII Corps, and General Alfonso Cigala Fulgosi, commander of the 17th Littoral Brigade). Kozlica 2012, pp. 92–93.</ref> Kako bi zauzeli Split, njemačka vojska počinje operaciju Geiserich. Nakon prikupljanja njemačkih snaga i neuspjelih pokušaja zauzimanja [[Klis]]a, daljnja obrana Splita postaje nemoguća. Stoga je 25. rujna 1943. naređena evakuacija zarobljene talijanske vojne opreme te uništavanje težeg naoružanja koje se nije moglo izvući iz grada. Njemačke snage u Dalmaciji bile su pod zapovjedništvom njemačke 2. panzer armije, odnosno njenog XV. brdskog korpusa, te dijelova V. brdskog korpusa SS-a;<ref>{{Citiranje weba|title=Gaj Trifković, „MORE KRVI: Vojna povijest partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941 – 1945“|url=https://historiografija.hr/?p=49004|website=Historiografija.hr|date=2025-10-20|access-date=2026-01-31|language=hr}}</ref> * [[Datoteka:Deut.2.PzArmee-Abzeichen.svg|26x26px]] 2. panzer armija ** [[Datoteka:1. Gebirgsdivision (Bundeswehr).svg|25x25px]] 1. brdska divizija (pristožerna divizija 2. panzer armije) (1943.) ** XV. brdski korpus; *** [[Datoteka:Brand1943w.svg|24x24px]] Pukovnija Brandenburger **** 800. bojna obalnih lovaca (''Küstenjäger-Abteilung 800'') *** [[Datoteka:114. Jaeger Div.png|21x21px]] 114. ''lovačka'' divizija (1943.) *** [[Datoteka:118. Jaeger Div.png|23x23px]] 118. ''lovačka'' divizija *** [[Datoteka:264th Infanterie-Division Logo.svg|23x23px]] 264. pješačka divizija **** [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|21x21px]] Četnička grupa (4421 četnika)<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=56&roll=565|access-date=2025-10-20|website=znaci.org}}</ref> *** [[Datoteka:Coat of arms of Croatia (white chequy).svg|21x21px]] [[373. "Tigar" divizija|373. pješačka divizija]] (''legionarska'') (ojačana 383. pukovnija) **** [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|21x21px]] Četnička grupa (1897 četnika)<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=56&roll=565|access-date=2025-10-20|website=znaci.org}}</ref> *** [[Datoteka:Coat of arms of Croatia (white chequy).svg|21x21px]] [[392. (hrvatska) pješačka divizija|392. pješačka divizija]] (''legionarska'') (ojačana 847. pukovnija) *** [[Datoteka:Kriegsmarine insignia casco.svg|26x26px]] 581. i 583. mornarička bojna [[Kriegsmarine|Njemačke ratne mornarice]] *** [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|21x21px]] [[Dinarska četnička divizija]] (raspoređena u 264. i 373. diviziju) *** [[Datoteka:CroatianTrefoil.svg|21x21px]] 3. posadna domobranska brigada *** [[Datoteka:Emblem of the Ustaše.svg|30x30px]] Ustaška brigada (6. i 7. ustaški zdrug) ** V. brdski korpus SS-a *** [[Datoteka:7th SS Division Logo.svg|25x25px]] [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”|7 SS brdska divizija ''Prinz Eugen'']] *** [[Datoteka:Coat of arms of Croatia (white chequy).svg|21x21px]] [[369. hrvatska „Vražja” divizija|369. pješačka divizija]] (''legionarska'') [[Datoteka:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|mini|276x276px|Pukovnik August Schmidhuber (zapovjednik 7. SS divizije za vrijeme operacija u Dalmaciji) sa zapovjednikom ''trebinjskih'' četnika, Hercegovina, 1943.<ref>{{Citiranje knjige|last=Baxter|first=Ian|url=https://books.google.hr/books?id=p04IEAAAQBAJ&pg=PT142&redir_esc=y|title=7th SS Mountain Division Prinz Eugen At War, 1941–1945: A History of the Division|date=2020-11-12|publisher=Pen and Sword|isbn=978-1-5267-2143-3|language=en}}</ref>]] Čitavo područje nekadašnjeg talijanskog namjesništva (bez Zadra) predano je službeno [[NDH]] [[10. rujna]] [[1943.]] [[Treći Reich|Nijemci]] su vlastima NDH prepustili samo ograničene građanske funkcije, te je zapravo njemački XV. brdski korpus imao imao potpunu vlast u Dalmaciji.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Barić|first=Nikica|date=1998|title=Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. - studeni 1944.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76380|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|language=hr|volume=31|issue=1|pages=55–79|issn=0353-295X}}</ref> [[NDH]] do oslobođenja Dalmacije iduće godine nije uspjela uspostaviti efektivnu kontrolu nad područjem. Razlozi tome su jačanje NOP-a, protuustaško raspoloženje u Dalmaciji zbog [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskih ugovora]] te gospodarska i vojna slabost NDH. Grad [[Zadar]] je ostao pod kontrolom [[Wehrmacht|njemačke vojske]] do oslobođenja, te se smatrao dijelom [[Mussolini|Mussolinijeve]] [[Talijanska Socijalna Republika|Talijanske Socijalne Republike]]. Južni dio [[Konavle|Konavala]] s mjestom [[Gruda]] ostao je pod izravnom njemačkom vlašću nakon što su [[Treći Reich|Nijemci]] preuzeli [[Boka kotorska|Boku kotorsku]], jer je to područje bilo dijelom bivše talijanske pokrajine [[Kotor]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Barić|first=Nikica|date=1998|title=Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. - studeni 1944.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76380|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|language=hr|volume=31|issue=1|pages=55–79|issn=0353-295X}}</ref> ==== Njemačke operacije u Dalmaciji ==== Nakon završetka operacije ''Geiserich,'' odnosno okupacije Splita, njemačka vojska započela je više protupartizasnkih operacija na području Dalmacije, kako bi stavila pod nadzor kompletnu obalu Jadrana. XV brdski korpus ojačan 1. brdskom i 7. brdskom SS divizijom bio je nositelj ovih operacija. [[Datoteka:Bandenkampfabzeichen.jpg|poveznica=https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Bandenkampfabzeichen.jpg|mini|Nemačka značka antipartizanske borbe, "''Bandenkampfabzeichen''"]] Popis njemačkih operacija; * Operacija ''Spatz'' (14. – 20.X.1943.) Okolica Šibenika (Primošten, Zlarin i Prvić)<ref>{{Citiranje weba|title=Operation SPATZ|url=http://www.vojska.net/eng/world-war-2/operation/spatz-1943/|access-date=2026-07-25|website=www.vojska.net}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Spatz {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/spatz/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 114. lovačka; jedinice 9. dalmatinska divizija * Operacija ''Landsturm'' (24.X. – 4.XI.1943.) Područje Omiš–Ploče, Makarsko primorje i Biokovo<ref>{{Citiranje weba|title=Landsturm {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/landsturm/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 7. SS brdska divizija; 26. dalmatinska divizija * Operacija ''Haifisch'' (početak XI.1943.) Okolica Trogira * Operacija ''Herbstgewitter I'' (23.X. – 11.XI.1943.) Pelješac<ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Herbstgewitter (i) {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/herbstgewitter-i/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 7. SS brdska i 118. lovačka divizija; 13. dalmatinska brigada (26. dalm. div.) * Operacija ''Delphin III'' (15. XI. – 1.XII.1943.) – otoci Ugljan i Pašman<ref>{{Citiranje weba|title=Hronologija oslobodilacke borbe naroda Jugoslavije 1941-1945 {{!}} WorldCat.org|url=https://search.worldcat.org/title/604686359|access-date=2025-10-15|website=search.worldcat.org|language=en}}</ref> ** 114. lovačke divizije, 800. bojna Brandenburg * Operacija ''Adler'' (22. – 25.XI.1943.) Područje Zadar – Pag ** 114. lovačka i 264. pješačka divizija; jedinice 19. dalmatinske divizije * Operacija ''Ziethen'' (4. – 8.XII.1943.) Kamešnica i Livno (aerodrom NOV) ** 114. i 118. lovačka divizija; 9. i 20. dalmatinska divizija * Operacija ''Herbstgewitter II'' (21. – 24.XII.1943.) Otok Korčula<ref name=":3" /> ** 118. lovačke divizije, 800. bojna Brandenburg; 13. i 1. dalmatinska brigada * Operacija ''Herbstgewitter III'' (30. – 31.XII.1943.) Otok Mljet<ref name=":3" /> * Operacija ''Morgenwind I'' (12.I.1944.) Otok Šolta<ref name=":3" /> * Operacija ''Morgenwind II'' (13.I.1944.) Otok Brač<ref name=":3" /> * Operacija ''Walzertraum'' (19.I.1944.) Otok Hvar<ref name=":3" /> * Operacija ''Frühlingswetter'' (23. – 25.I.1944.) Knin – Skradin ** 264. pješačka divizija; 5. dalmatinska brigada (19. dalm. div.) * Operacija ''Uljan'' (30.I. – 1.II.1944.) Otok Ugljan<ref>{{Citiranje weba|title=Uljan {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/uljan/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 264. pješačka divizija; jedinice 19. dalmatinske divizije * Operacija ''Emil'' (3. – 6.II.1944.) Velebit i Bukovica ** 1. brdska i 264. pješačka divizija; 19. dalmatinska divizija ojačana 13. brigadom (26. dalm. div.) * Operacija ''Bergwiese'' (2. – 7.III.1944.) Šibenik - Primošten<ref>{{Citiranje weba|title=Bergwiese {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/bergwiese/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 264. pješačka divizija; 20. dalmatinska divizija Provođenjem ovih operacija Njemci su ispunili sve ciljeve zadane kapitulacijom Italije, te su čvrsto držali sve dalmatinske gradove i neposredno zaleđe, kao i sve otoke osim Visa i Lastova.[[File:El_Shatt_refugee_camp_for_Yugoslavs_1944-09_-_Library_of_Congress-FSA.8d37800-8d37894v.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:El_Shatt_refugee_camp_for_Yugoslavs_1944-09_-_Library_of_Congress-FSA.8d37800-8d37894v.jpg|mini|El Shatt, rujan 1944.|256x256px]]Njemačke postrojbe, te domaće postrojbe pod njemačkim zapovjedništvom počinile su brojne zločine nad dalmatinskim stanovništvom tijekom okupacije Dalmacije. Najpoznatiji zločin počinila je [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”|7. SS divizija ''Prinz Eugen,'']] te djelovi [[369. hrvatska „Vražja” divizija|369. ''legionarske'' divizje]] i [[Dinarska četnička divizija|dinarske četničke divizije]] u Cetinskoj krajni [[28. listopada|28.]] i [[29. ožujka]] [[1944.]]<nowiki/>Tijekom dvodnevne akcije ubijeno je između 1500 i 2000 civila, većinom žena, djece i staraca. Na sedmom Nürnberškom suđenju ratnim zločincima navedeno je da je 28. ožujka 1944. godine u 22 sela dalmatinske zagore ubijeno 2014 ljudi, a sela potpuno opljačkana.<ref>{{Citiranje knjige|last=Schmider|first=Klaus|title=Der jugoslawische Kriegsschauplatz (Januar 1943 bis Mai 1945) in: Karl-Heinz_Frieser (Hrsg.): Die Ostfront 1943/44 – Der Krieg im Osten und an den Nebenfronten|publisher=Deutsche Verlags-Anstalt|year=2007|isbn=978-3-421-06235-2|location=Stuttgart|pages=1030}}</ref> Najteže su stradala naselja [[Ratkovići]] u selu [[Podi (Trilj)|Podi]], te sela [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]], [[Ruda (Otok)|Ruda]], [[Voštane]] i [[Krivodol (Trilj)|Krivodol]]. Zločin se dogodio tijekom protupartizanskih operacija koje su njemačke snage provodile u tom području. [[Donji Dolac]] bio je prvo selo koje je napadnuto 272 stanovnika spaljena su živa, među njima 103 djece.<ref>{{Citiranje weba|title=Donji Dolac: Spomen na žrtve pokolja iz 1944.|url=https://www.dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/15242-donji-dolac-spomen-na-rtve-pokolja-iz-1944-v15-15242|access-date=2025-10-20|website=www.dugirat.com}}</ref> Selo Voštane pretrpjelo je najveći broj žrtava, gdje je 515<ref>{{Citiranje novina|last=Akrap|first=Doris|date=2026-04-03|title=82. Jahrestag SS-Massaker in Voštane: Deutsche (bis 1990) unerwünscht|language=de|work=Die Tageszeitung: taz|url=https://taz.de/82-Jahrestag-SS-Massaker-in-Vostane/!6164507/|access-date=2026-07-24|issn=0931-9085}}</ref>civila ubijeno, uključujući 143 djece.<ref>{{Citiranje weba|title=Pokolj u potkamešničkim selima 28.03.1944 - 29.03.1944|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/3/28/42/|access-date=2025-10-20|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> Postrojbe divizije ''Prinz Eugen'' u sklopu tih akcija provodile su odmazde nad civilnim stanovništvom koje se sumnjičilo za suradnju s partizanima.<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=183&roll=562|access-date=2025-10-13|website=znaci.org}}</ref> Osim ovog zločina njemačke postrojbe počinile su masovna ubojstva u [[Lovreć|Lovreću]]<ref>{{Citiranje weba|title=Spomen na fašistički teror nad narodom Lovreća i Imotske krajine - Antifašistički VJESNIK|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/vijesti/3/Spomen_na_fasisticki_teror_nad_narodom_Lovreca_i_Imotske_krajine/191/|access-date=2025-10-20|website=www.antifasisticki-vjesnik.org}}</ref>, [[Dugopolje|Dugopolju]], [[Mravince|Mravincima]], [[Košute|Košutama]], [[Baćina|Baćinama]], te na otocima [[Ugljan|Ugljanu]], [[Pelješac|Pelješcu]] i [[Brač|Braču]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kozlica|first=Ivan|title=Krvava Cetina|publisher=Hrvatski centar za ratne žrtve|year=2012.|isbn=978-953-57409-0-2|location=Zagreb}}</ref> Kao posljedica brutalnosti njemačke ofenzive<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bieber|first=Florian|date=2020-07|title=Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946|url=https://www.cambridge.org/core/journals/slavic-review/article/building-yugoslavia-in-the-sand-dalmatian-refugees-in-egypt-19441946/4088E6E6287587AC3477CB624B0E5DB2|journal=Slavic Review|language=en|volume=79|issue=2|pages=298–322|doi=10.1017/slr.2020.85|issn=0037-6779}}</ref> i u strahu od odmazde, gotovo 40.000 civila pobjeglo je na udaljeni otok Vis no zbog nedostatka hrane i nemogućnosti da osiguraju njihovu zaštitu, saveznici su odlučili poslati evakuirane izbjeglice i neborbeno stanovništvo otoka u južnu Italiju, prvo u [[Bari]], a zatim u [[Taranto]]. Zbog teških borbi u Italiji između savezničkih snaga i Nijemaca, odlučeno je prebaciti izbjeglice u Egipat. Kako se njemačka prijetnja povlačila nakon bitke kod [[El Alamein]]a, neki bivši britanski vojni logori postali su dostupni europskim izbjeglicama. El Shatt blizu Sueza, zajedno s logorima u Tolumbatu i Khatatbi, odabran je za novi dom Dalmatinaca, a u Italiji ih je ostalo samo nekoliko tisuća.<ref>{{Citiranje weba|title=EL SHATT - the Croatian Refugee Community in the Sinai Desert, Egypt (1944-1946)|url=http://www.hismus.hr/english/el%20shatt%20eng.htm|url-status=dead|access-date=|archive-date=21. srpnja 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100420/http://www.hismus.hr/english/el%20shatt%20eng.htm}}</ref> == Oslobođenje Dalmacije == [[Datoteka:Inspection of Army Commandos at Komiza on the island of Vis in Dalmatia, February 1944.jpg|mini|314x314px|Inspekcija britanskih komandosa u Komiži na otoku Visu, veljača 1944.<ref>{{Citiranje weba|title=Inspection of Army Commandos at Komiza on the island of Vis in Dalmatia, February 1944 {{!}} Online Collection {{!}} National Army Museum, London|url=https://collection.nam.ac.uk/detail.php?acc=1986-01-4-269|access-date=2025-10-20|website=collection.nam.ac.uk}}</ref>]] Glavni nositelj oslobodilačkih akcija bio je [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. dalmatinski udarni korpus]]. Osmi dalmatinski udarni korpus bio je korpus jugoslavenskih partizana utemeljen 7. listopada 1943. Sačinjen je od 9., 19., 20. i 26. dalmatinske divizije. Pri osnivanju imao je 13.049 vojnika, a na ljeto 1944. ukupno 25.470 vojnika i 5080 mornara mornarice NOVJ. Krajem ljeta 1944. sve dalmatinske brigade okupljene u [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|Osmi dalmatinski korpus]] amfibijskim desantima počinju oslobađanje Dalmacije koje traje puna tri mjeseca. Potporu su pružali zapadni saveznici, i to ne samo u obliku oružja i opreme, nego i kroz borbenu potporu — zračne napade, diverzantske akcije, te sudjelovanje britanskih marinaca i američkih rendžera u prvoj fazi napada.<ref>{{Citiranje weba|title=43 Royal Marine Commando with Yugoslav Partisans on the island of Korcula, 1944 {{!}} Online Collection {{!}} National Army Museum, London|url=https://collection.nam.ac.uk/detail.php?acc=1986-02-68-244|access-date=2025-10-15|website=collection.nam.ac.uk}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=BBC - WW2 People's War - British Forces Involvement in Yugoslavia 1943-45|url=https://www.bbc.co.uk/history/ww2peopleswar/stories/66/a9018966.shtml|access-date=2025-10-19|website=www.bbc.co.uk}}</ref> Glavnoj operaciji prethodila su amfibijska iskrcavanja na dalmatinske otoke, koje su izvodile snage 8. korpusa u suradnji s britanskom 2. komando brigadom i britanskim SBS-om:<ref>Special Boat Squadron</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Shoot {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/shoot/|access-date=2025-10-15|website=codenames.info|archive-date=26. prosinca 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251226152104/https://codenames.info/operation/shoot/|url-status=dead}}</ref> * Korčula – operacija ''Shoot III''<ref>{{Citiranje weba|title=Shoot {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/shoot/|access-date=2025-10-15|website=codenames.info|archive-date=26. prosinca 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251226152104/https://codenames.info/operation/shoot/|url-status=dead}}</ref> * Šolta – operacija ''Detained'' * Hvar – operacija ''Endowment''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2022-03-22|title=Operation Endowment - 43 Commando Royal Marines|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-endowment-43-commando-royal-marines|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Ugljan – operacija ''Foothound'' (odgođena)<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2020-05-30|title=Operation Farrier - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-farrier-yugoslavia|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Mljet – operacija ''Farrier''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2020-05-30|title=Operation Farrier - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-farrier-yugoslavia|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Brač – operacija ''Flounced''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-05-17|title=Operation Flounced - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-flounced|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> Savezničke kopnene snage (''Land Forces Adriatic'') koje su djelovale u koordinaciji s 8. dalmatinskim korpusom; * Britanska 2. brigada specijalnih snaga (''2nd Special Service Brigade'') ** 40. komando bojna (''No. 43 (Royal Marine) Commando'') ** 43. komando bojna (''No. 43 (Royal Marine) Commando'') ** 2. komando bojna (''No. 2 Commando'') ** 9. komando bojna (''No. 9 Commando'') ** 2. bojna pukovnije HLI (''Highland Light Infantry'') ** A sekcija LRDG (''Long Range Desert Group'') ** Specijalna brodska sekcija - SBS (''Special Boat Section'') ** D bitnica, pukovnija za potporu diverzanta - RSR (''Raiding Support Regiment'')<ref>{{Citiranje weba|title=Raiding Support Regiment - Regiment|url=https://uk.forceswarrecords.com/unit/131332/raiding-support-regiment|access-date=2026-04-25|website=Forces War Records|language=en-GB}}</ref> * Američke snage ** 4. obavještajni odred OSS-a, 2671. obavještajna bojna (''2671st Special Reconnaissance Battalion'')<ref>{{Citiranje weba|last=Department|first=U. S. Army Special Operations Command (USASOC) History|title=The Office of Strategic Services (OSS): A Primer on the Special Operations Branches and Detachments of the OSS|url=https://arsof-history.org/articles/v3n4_oss_primer_page_1.html|access-date=2026-04-25|website=arsof-history.org|language=en-us}}</ref> ** 20. obalna potporna grupa (''Ranger'') [[Datoteka:Zarobljena njemačka zastava nakon desanta na Korčulu, Vis, 1944. godine.jpg|mini|283x283px|Američki renđeri i dalmatinski partizani sa zarobljenom njemačkom zastavom nakon desanta na Korčulu, Vis, 1944.]] Saveznički Zapovjednik Sredozemlja general Henry Maitland Wilson uputio je povodom ovih akcije maršalu Titu poruku:<ref>{{Citiranje weba|title=Mirko Novovic, Stevan Petkovic: Prva dalmatinska brigada|url=https://www.znaci.org/00001/108.htm|access-date=2025-10-15|website=www.znaci.org}}</ref> {{citat|Vrlo cijenim rad vaše vojske u napadu na Mljet i Korčulu. Bio bih Vam zahvalan da isporučite zapovjednicima i borcima moju čestitku za njihovu uspješnu borbu. M. Wilson}} Operacije za oslobođenje Dalmacije započele su početkom rujna 1944. godine. Ofenziva je provedena u više faza te je potrajala tri mjeseca. Bitka kod Vukovog Klanca bila je prvi veći sukob partizanskih i osovinskih snaga u srednjoj Dalmaciji. Odigrala se između 15. i 23. listopada 1944. godine, na području između Metkovića i Stona, dok su se postrojbe Wehrmachta povlačile iz Dubrovnika i okolice. U bitci je 369. “Vražja” divizija pretrpjela teške gubitke — izgubila je velik dio ljudstva i većinu opreme. 18. listopada združene snage 8. korpusa (2. dalmatinska brigada) i britanskih komandosa (43. komando bojna britanskih marinaca) oslobađaju Dubrovnik.<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-10-29|title=43 Commando - Landing at Dubrovnik|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/43-commando-landing-at-dubrovnik|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> Nakon te bitke uslijedile su operacije za oslobođenje Splita, koji su 26. listopada 1944. godine oslobodile 26. i 20. divizija. Na sjeveru Dalmacije, jedinice 19. divizije oslobodile su Benkovac, a 31. listopada oslobođen je i Zadar. Nakon oslobođenja Splita, 26. divizija nastavila je napredovati prema Šibeniku i Drnišu. Jedanaesta i Dvanaesta brigada upućene su na komunikaciju Šibenik–Drniš, dok je 1. dalmatinska brigada, ojačana 3. prekomorskom brigadom, napala neprijatelja u smjeru grada. Prvoga studenoga započele su borbe za Šibenik, a grad je oslobođen 3. studenoga 1944. godine. Potpunim oslobođenjem Dalmacije tijekom [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH]] se seli u [[Šibenik]] pripremajući se za preuzimanje vlasti na prostoru čitave Hrvatske. [[Šibenik]] je bio sjedište ZAVNOH-a od [[31. prosinca]] [[1944.]] do [[13. svibnja]] [[1945.]] S tim u skladu ZAVNOH donosi odluku o formiranju prve Narodne vlade Federalne [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatske]]. Na izvanrednoj sjednici Predsjedništva ZAVNOH-a 14. travnja u Splitu izabrana je Narodna vlada Federalne Hrvatske. Vladu su činili predsjednik [[Vladimir Bakarić]], dva potpredsjednika i ministri. <gallery widths="180" heights="180"> Datoteka:Oslobođenje Šibenika oktobra 1944.jpg|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade 8. korpusa i 1. dalmatinska brigada, Šibenik, 1944. Datoteka:Zadarski partizanski odred u Zadru.jpg|Zadarski odred, 6. dalmatinska brigada, Zadar 1944. Datoteka:Hercegovački i Dalmatinski partizani ulaze u Dubrovnik.jpg|2. dalmatinska brigada, Dubrovnik, 1944. Datoteka:Zarobljeni Nemci kod Knina novembra 1944.jpg|Zarobljeni njemački vojnici 264. pješačke divizije nakon kninske bitke. </gallery>[[Datoteka:Titova_armija_osvobodila_je_Trst_1948_(cropped).jpg|desno|mini|297x297px|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade, 8. dalmatinskog korpusa ulaze u Trst, 1945.]]Sedmoga studenoga započela je Kninska operacija, posljednja faza oslobođenja Dalmacije. U tim je borbama 8. korpus teško porazio i gotovo prepolovio snage njemačkog XV. brdskog armijskog korpusa, čime je dovršeno oslobođenje Dalmacije. Njemačka 264. divizija potpuno je uništena i uklonjena s popisa aktivnih divizija Vrhovnog zapovjedništva Wermachta<ref>{{Citiranje knjige|last=Trifković|first=Gaj|title=More krvi|publisher=Ljevak|year=2025|isbn=978-953-355-916-2|location=Zagreb|pages=495}}</ref>, dok su [[373. "Tigar" divizija|373.]] i [[392. (hrvatska) pješačka divizija|392.]] legionarska divizija pretrpjele teške gubitke. XV. brdski korpus imao je 6555 poginulih i ranjenih, te 4285 zarobljenih vojnika. Četnici Momčila Đujića povukli su se uz njemačku pomoć na područje Karlovca, zajedno s četničkim postrojbama iz Bosne i Like.<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2026-07-30|website=znaci.org}}</ref> Tijekom borbi za oslobođenje Dalmacije poginulo oko 2000 vojnika 8. korpusa, dok ih je približno 5000 bilo ranjeno ili izbačeno iz stroja. Računa se da je oko 3000 vojnika vojske ([[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranstvo]] i [[Mornarica Nezavisne Države Hrvatske|mornarica]]) NDH tijekom ofenzive za oslobođenje Dalmacije prešlo jedinicama 8. korpusa.<ref>{{Citiranje weba|title=Oslobođen Split 26.10.1944|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/10/26/28/|access-date=2026-01-27|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> Nakon oslobođenja Dalmacije i Mostarske operacije u Hercegovini, u ožujku 1945. dalmatinske divizije započele su veliku bitku od Like do Soče, a ofenziva se protezala na području dugom preko 300 kilometara. U toj vojnoj operaciji 8. dalmatinski korpus imao je oko 5000 mrtvih i preko 15.000 ranjenih boraca.<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-15|website=znaci.org}}</ref> == Narodnooslobodilački pokret u Dalmaciji == Oružani ustanak u Dalmaciji započeo je usporedno s ustankom u ostatku okupirane Hrvatske. Glavni razlozi bili su nasilna talijanska okupacija te politika [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] kako talijanskog tako i četničkog, a kasnije i njemačkog (i ustaškog). Prve organizirane partizanske jedinice u Dalmaciji bile su partizanski odredi. Glavna uloga ovih odreda bila je gerilsko ratovanje, oslanjajući se na poznavanje terena i potporu lokalnog stanovništva. Zadaće su uključivale diverzije, napade na neprijateljske posade, prekide komunikacija te prikupljanje ljudstva i naoružanja. Između 1941. i 1943. osnovano je preko 30 partizanskih odreda koji su ovisno o razdoblju djelovanja (od nekoliko tjedana do nekoliko godina) veličinom varirali od jačine voda do jačine bojne. <ref>Vojna enciklopedija (knjiga sedma), Beograd 1974.</ref>{{pojasniti|koja stranica?}} Nakon kapitulacije Italije i osnivanjem 8. korpusa mijenja se doktrina partizanskog ratovanja, a većina odreda prestaje sa djelovanjem, odnosno postaju jezgre novoosnovanih brigada.[[Datoteka:Dalmatinski partizani na Dinari u proljeće 1942.jpg|mini|Partizani Dinarskog, Svilajskog i Kamešničkog odreda na Dinari, 20. ožujka 1942.]] ==== Popis dalmatinskih partizanskih odreda ==== * Biokovski odred (planina Biokovo) * Brački odred (otok Brač) * Bukovički odred (Kistanje) * Cetinski odred (Cetniska krajna) * Dalmatinsko-dinarski odred (planina Dinara) * Odred Goffredo Mameli – dobrovoljci iz talijanske vojske (okolica Zadra) * Hvarski odred (otok Hvar) * Imotski odred (okolica Imotskog) * Južnodalmatinski odred (planina Biokovo) * Kaštelansko-trogirski (Kaštela i Trogir) * Kninski odred (planina Dinara) * Korčulanski odred (otok Korčula) * Lastovski odred (otok Lastovo) * Makarski odred (Makarska) * Mljetski odred (otok Mljet) * Mosećko-svilajski odred (planina Moseć) * Mosorski odred (planina Mosor) * Neretvanski odred (dolina Neretve) * Pelješački odred (Pelješac) * [[Partizanski odred Plavi Jadran|Odred Plavi Jadran]] (Ražanac, Zadar) * Prominski odred (Promina) * Primoštensko-krapanjski odred (Primošten) * Primorski odred (otok Murter) * Prvi mornarički odred (Podgora, Makarska) * Segetsko-marinski odred (okolica Trogira) * Sjevernodalmatinski odred (okolica Zadra) * Sjevernootočki odred (otoci Ugljan i Pašman, Zadar) * Sinjsko-kamešnički odred (planina Kamešnica, Sinj) * Solinski odred (Solin) * [[Prvi splitski partizanski odred|Splitski odred]] (okolica Splita) * Srednjodalmatinski odred (Markovac, Knin) * Šibenski odred (Šibenik i otok Zlarin) * Vodičko-zatonski odred ( Vodice i Zaton, Šibenik) * Vrlički odred (Vrlika) * [[Zadarski partizanski odred|Zadarski odred]] (Ražanac, Zadar) Više stotina talijanskih časnika i vojnika pristupilo je partizanima nakon kapitulacije Italije. Na području Dalmacije osnovana su dva bataljuna talijanskih dobrovoljaca; * Bataljon ''Goffredo Mameli'' (Ražanac, Zadar) * Bataljon ''Garibaldi'' (Split). [[ZAVNOH]] je nakon kapitulacije Italije [[20. rujna]] [[1943.]] donio Odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj. Taj dan se u RH od 2005. obilježava kao spomendan. [[Split]] je oslobođen [[26. listopada]], [[Zadar]] [[31. listopada]], a [[Šibenik]] [[3. studenoga]] [[1944.]] Nakon dugog i polaganog napredovanja, postrojbe [[NOVJ]] su [[4. prosinca]] [[1944.]] oslobodile [[Knin]], čime su u potpunosti oslobodile Dalmaciju. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na prostoru tadašnje Jugoslavije, od 1941. do 1945. godine u okviru [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] utemeljeno je ukupno četrnaest brigada, koje su nosile naziv ''[[Dalmacija|dalmatinske]].'' Oko 2000 dalmatinskih partizana upućeno je u proleterske brigade, većina (1453) je služila u elitnoj [[Prva proleterska brigada NOVJ-a|Prvoj proleterskoj brigadi]]. Nakon kapitulacije italije i raspadom talijanske vojske na talijanskom bojištu od zarobljenih dalmatinaca osnovama je [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] koja je ušla u sastav 26. divizije. Za ''proleterske'' su proglašene [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Prva]] i [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Druga]] dalmatinska brigada. Za ''udarne'' Prva, Druga, [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|Treća]], [[Šesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|Šesta]], [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|Sedma]] i Jedanaesta dalmatinska brigada, a [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] odlikovane su Prva, Druga i Treća dalmatinska brigada.<ref>{{Citiranje knjige|last=Anić.|first=Nikola|title=Osmi dalmatinski korpus NOVJ|year=2005.|location=Split}}</ref> [[Datoteka:Prima dalmata a Sebenico.jpg|mini|284x284px|Prva dalmatinska brigada ulazi u oslobođeni Šibenik 3. studenoga 1944.]] [[Datoteka:Pripreme I tenkovske brigade za Kninsku operaciju, 1944.jpg|mini|288x288px|I tenkovska brigada, Knin, 1944.]] ==== Popis dalmatinskih brigada ==== * [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|3. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Četvrta dalmatinska brigada NOVJ-a|4. dalmatinska brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Peta dalmatinska brigada NOVJ-a|5. dalmatinska brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Šesta dalmatinska brigada NOVJ-a|6. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|7. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Osma dalmatinska brigada NOVJ-a|8. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Deveta dalmatinska brigada NOVJ-a|9. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Deseta dalmatinska brigada NOVJ-a|10. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|11. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|NOVJ-a]] Osim ovih brigada u sklopu 8. dalmatinskog korpusa osnovane su različite pristožerne brigade; * 1. tenkovska brigada * Artiljerijska brigada 8. korpusa * Inženjerijska brigada 8. korpusa ==== Popis dalmatinskih divizija ==== *[[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|IX. udarna dalmatinska divizija]] (osnivana dva puta) *[[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XIX. udarna dalmatinska divizija]] *[[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XX. udarna dalmatinska divizija]] *[[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|XXVI. udarna dalmatinska divizija]]<ref>{{Citiranje weba|title=Vojni istorijski institut: ZAVRSNE OPERACIJE ZA OSLOBODJENJE JUGOSLAVIJE 1944-45|url=https://www.znaci.org/00001/228.htm|access-date=2023-01-17|website=www.znaci.org}}</ref> === Brojnost === O snazi dalmatinskog ustanka dovoljno je reći da je Dalmacija dala pet divizija. Naime, IX. divizija, poslije teških gubitaka na Neretvi gdje su je zapali najteži zadatci, ponovo je osnovana. Poslije kapitulacije Italije utemeljene su još tri – XIX., XX. i XXVI. divizija, od kojih je u listopadu 1943. sazdan Osmi korpus. Već od lipnja 1942. utemeljeni su općinski i kotarski narodnooslobodilački odbori. U to doba partizanske su snage u Dalmaciji vezivale 54.000 talijanskih vojnika, 4000 četnika i 3000 ustaša, domobrana i žandara. Sama je Dalmacija tada dala više boraca nego Srbija i Makedonija zajedno. Osmi korpus je u prosincu 1943. brojio 16.390 boraca. Vezivao je Njemačku 264. i 118. diviziju, dijelove 7. SS-divizije, i 114. divizije, jednu obalnu i jednu pohodnu pukovniju, 5. i 6. ustaški djelatni zdrug, 15. domobransku pješačku pukovniju, tri žandarmerijska puka i 4000 četnika. Tijekom rata s područja Dalmacije u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkom pokretu Hrvatske]] sudjelovalo je 110.000 ljudi dok je kroz postrojbe NOVJ-a prošla 71&nbsp;000 boraca. U razdoblju prije mobilizacije Dalmacija je dala oko četvrtine ukupnog broja jugoslavenskih partizana. == Ljudski gubitci Dalmacije tijekom rata == Tijekom Drugog svjetskog rata Dalmacija je pretrpjela izuzetno teške ljudske gubitke, koji su ostavili duboke tragove u društvu i kolektivnom pamćenju regije. Točan broj ljudskih gubitaka u Dalmaciji tijekom Drugog svjetskog rata teško je sa sigurnošću utvrditi. Razlog tomu leži u složenim ratnim okolnostima, čestim promjenama vlasti, nedostatku sustavne evidencije i kasnijim političkim tumačenjima događaja. Tisuće dalmatinca poginule su boreći izvan dalmacije kao pripadnici NOVJ-a ali i kao pripadnici talijanske vojske i vojske NDH-a. Popis žrtava Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj iz 1964. navodi da je iz Dalmacije je poginulo preko 30.000 civila i vojnika. 17.428 pripadnika NOVJ-a, 15.177 civila, od kojih je 1791 bilo mlađe od 15 godina. 82 do 90 posto poginulih bili su etnički hrvati, a navedeno je i da je iz Dalmacije poginulo 3237 Hrvatica<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Cvetković|first=Dragan|title=Stvarni gubici Hrvatske 1941.-1945. godine|year=1962.}}</ref> (kao civili i u borbi).<ref name=":0" /> Vladimir Geiger navodi {{n|10 474}}<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Geiger|first=Vladimir|date=2011-12-30|title=Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili “okupatori i njihovi pomagači” Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)|url=https://hrcak.srce.hr/76758|journal=Časopis za suvremenu povijest|language=hr|volume=43|issue=3|pages=699–749|issn=0590-9597}}</ref> poginulih civila. Talijanski izvori navode više tisuća poginulih civila u savezničkim bombardiranjima koji izostaju s jugoslavenskih i hrvatskih popisa.<ref>{{Citiranje weba|title=Esuli {{!}} Corsa del Ricordo|url=https://www.corsadelricordo.it/pillole-di-storia/esuli|access-date=2025-10-17|website=www.corsadelricordo.it}}</ref> Vladimir Geiger navodi 1355<ref name=":1" /> poginulih iz Zadra, dok talijanski izvori navode i do 5000 žrtava, te više stotina poginulih dalmatinaca pripadnika talijanskih oružanih snaga, dok popis iz 1962. navodi 206 poginulih hrvata u talijanskoj vojsci. Prema Vicku Krstuloviću ratni gubitci Dalmaciji bili su najmanje 33.000 poginulih boraca i civila.<ref>{{Citiranje knjige|last=Krstulović|first=Vicko|url=https://books.google.hr/books/about/Vicko_Krstulovi%25C4%2587.html?id=FVYpswEACAAJ&redir_esc=y|title=Vicko Krstulović: memoari jugoslavenskog revolucionera|date=2012|publisher=MostArt|isbn=978-9958-30-146-9|language=en}}</ref> Broj poginulih pripadnika NOVJ iz Dalmacije se kreće od 17 do 20.000<ref>Broj poginulih partizana iz Dalmacije dostiže 1943. godine 30,6, 1944. godine 30,9 i u početku 1945. godine 27,2 posto od svih stradalih pripadnika NOVJ (za navedene tri godine rata najveći postotak u Hrvatskoj). S područja Dalmacije potječe 28,2 posto svih stradalih partizana iz Hrvatske, među kojima Hrvati čine apsolutnu većinu s 82,8 posto. Dragan Cvetković, 1962. </ref>, dok broj civila varira. Prema zborniku 8. dalmatinskog korpusa<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-19|website=znaci.org}}</ref> gubitci 8. korpusa, i kasnije dalmatinskih postrojbi unutar 4. armije, od 7. listopada 1943. do 8. svibnja 1945., kada je rat završen, bili su ukupno 16.059 poginulih vojnika. Dodavanjem poginulih dalmatinaca od 1941. do 1943. broj se penje do 19.107 poginulih boraca ili 35% od ukupnog broja poginulih NOV Hrvatske (64.561<ref>{{Citiranje weba|title=Vladimir Zerjavic: Gubici Stanovnistva Jugoslavije U 2SR {{!}} PDF|url=https://www.scribd.com/document/449589976/Vladimir-Zerjavic-Gubici-stanovnistva-Jugoslavije-u-2SR|access-date=2025-10-19|website=Scribd|language=en}}</ref>).<ref name=":2" /> [[Datoteka:Zadar_bombardiran_1944.78577.jpg|desno|mini|Pogled na Zadar u plamenu [[1944.]]]] Zbog komunističke ideologije, koja je bila sastavni dio šireg antifašističkog pokreta, partizani su nakon oslobođenja često likvidirali i političke protivnike za koje su sumnjali da bi mogli predstavljati prijetnju novom poretku. [[Strijeljanje na otoku Daksi|Pokolj na otoku Daksi]], nakon oslobođenja Dubrovnika, poznat je primjer partizanskog ratnog zločina, kada je bez suđenja pogubljeno 53 dubrovačkih civila. Velikim civilnim žrtvama u Dalmaciji pridonijelo je i snažno savezničko bombardiranje obalnih i prometnih čvorišta koja su bila pod kontrolom njemačke vojske. Gotovo svi veći dalmatinski gradovi bili su bombardirani, a najteža su razaranja pogodila Zadar. U Zadru je potpuno uništeno oko 80&nbsp;% objekata, dok su gotovo svi preostali bili oštećeni. U trideset dokumentiranih zračnih napada poginulo je između 500 i čak 5000 ljudi u gradu koji je tada imao manje od 20.000 stanovnika. Brojni civili Dalmacije izgubili su živote internirani po razni logorima izvan okupirane jugoslavije, dok je 835 Dalmatinaca umrlo u izbjegličkom logoru [[El Shatt]] u Egiptu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bieber|first=Florian|date=2020-07|title=Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946|url=https://www.cambridge.org/core/journals/slavic-review/article/building-yugoslavia-in-the-sand-dalmatian-refugees-in-egypt-19441946/4088E6E6287587AC3477CB624B0E5DB2|journal=Slavic Review|language=en|volume=79|issue=2|pages=298–322|doi=10.1017/slr.2020.85|issn=0037-6779}}</ref> == Povezani članci == *[[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj]] *[[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|Osmi dalmatinski udarni korpus]] *[[Guvernatorat Dalmacija]] *[[Koncentracijski logor Kampor]] *[[Logor Slana na Pagu]] *[[El Shatt]] *[[Savezničko bombardiranje Zadra]] == Izvori == {{izvori}}{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] t6oe9gnn23x58abguive1glzpxp4rqy 0 736204 7569867 7387322 2026-08-04T21:43:20Z Argo Navis 852 7569867 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}} {{infookvir vjerski objekt | ime = Crkva sv. Mihaela arkanđela u Zrinskom Topolovcu | izvorno ime = | drugo ime = | slika = Crkva sv. Mihaela arkanđela u Zrinskom Topolovcu.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Zrinski Topolovac]] | dz = HRV | koordinate = {{coord|46.025306|16.749222|format=dms|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Bjelovarsko-bilogorska županija#Hrvatska | pushpin_label = Sv. Mihael | arhitekt = | godine izgradnje = [[18. stoljeće]] | godina završetka = | renoviran = | srušen = | religija = [[rimokatoličanstvo]] | patron = [[Sveti Mihael]] | fasada = | arhitektonski stil= [[Barokna arhitektura|barok]] | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Crkva sv. Mihaela arkanđela u Zrinskom Topolovcu''' župna je [[Rimokatolička Crkva|rimokatolička]] [[crkva]] u [[Zrinski Topolovac|Zrinskom Topolovcu]] u [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]. Župna crkva je [[barok]]na [[građevina]] u koju su inkorporirani dijelovi starije [[gotika|gotičke]] crkve u potpunosti pregrađene [[1723]]. Konačan izgled rezultat je također barokne obnove [[1764]]. kada postaje jednobrodna građevina pravokutnog [[tlocrt]]a i užeg poligonalno zaključenog [[svetište|svetišta]] s pridruženom kapelom [[Sveti Josip|sv. Josipa]] južno uz brod te sakristijom sjeverno od svetišta. Pred zapadnim [[pročelje]]m nalazi se [[zvonik]].<ref>https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-1909 Preuzeto 18. siječnja 2023.</ref> Svečano se slavi svake godine blagdan [[Sveti Mihael|sv. Mihaela arkanđela]] [[29. rujna]]. == Zaštita == Pod oznakom Z-1909 vodi se kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravnog statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "sakralna graditeljska baština". == Izvori == {{izvori}} {{Ministarstvo kulture}} {{GLAVNIRASPORED:Mihael, Zrinski Topolovac}} [[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zaštićene sakralne građevine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] [[Kategorija:Crkve sv. Mihovila|Zrinski Topolovac]] [[Kategorija:Zrinski Topolovac]] 3at1dvn87kgvtf5qpz52f7vekkkzg2s 0 738898 7569868 7557418 2026-08-04T21:45:05Z Argo Navis 852 7569868 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}} {{infookvir vjerski objekt | ime = Crkva sv. Nikole u Gornjem Mikloušu | izvorno ime = | drugo ime = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Gornji Miklouš]] | dz = HRV | koordinate = {{coord|45.726715|16.702051|format=dms|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Bjelovarsko-bilogorska županija#Hrvatska | pushpin_label = Sv. Nikola | arhitekt = | godine izgradnje = [[1704.]] | godina završetka = | renoviran = [[1789.]] i [[1814.]] | srušen = | religija = [[rimokatoličanstvo]] | patron = [[Sveti Nikola]] | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Crkva sv. Nikole u Gornjem Mikloušu''' župna je [[Rimokatolička Crkva|rimokatolička]] [[crkva]] u selu [[Gornji Miklouš]] u [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]. Sagrađena je 1704. i obnovljena 1789. te početkom 19. stoljeća, kada dobiva današnji izgled. Jednobrodna je [[građevina]] pravokutnog [[tlocrt]]a i užeg polukružno zaključenog [[svetište|svetišta]] sa [[sakristija|sakristijom]] i [[zvonik]]om pred zapadnim pročeljem. Nekad nadsvođen prostor broda danas je prekriven [[drvo (materijal)|drvenim]] [[strop]]om, a svetište i sakristija svođeni su bačvasto sa susvodnicama. Inventar potječe uglavnom iz 19. stoljeća uz [[barok]]ni glavni [[oltar]].<ref>https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-1911 Preuzeto 8. ožujka 2023.</ref> Mjesto [[Gornji Miklouš]] dobilo je i ime po crkvi sv. Nikole, tj. po [[mađarski|mađarskoj]] inačici imena Nikola - „Mikloš”. Župa se koja je najmanja u [[Bjelovarsko-križevačka biskupija|Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji]], kao i susjedna [[Samarica (Ivanska)|Samarica]], prvi put spominje u popisu iz 1334., i zatim u popisu [[župnik]]a iz 1501. Nakon odlaska [[Osmanlije|Turaka]] bila je filijala [[Čazma|Čazme]], od koje se 1789. osamostaljuje, ali kao mjesna kapelanija u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]], a tek 1813. postaje u pravom smislu riječi samostalna [[župa]].<ref>https://www.glas-koncila.hr/kako-zive-vjernici-moslavackih-sela-pod-hrvatskim-trijumviratom-nesalomljiv-duh-unatoc-tuznim-statistikama/ Preuzeto 8. ožujka 2023.</ref> Osim blagdana [[Sveti Nikola|sv. Nikole]], od davnina se posebno štuje i slavi i blagdan [[Sveti Lovro|sv. Lovre]] ili Lovrečevo.<ref>https://superportal.hr/2022/08/14/lovrecevo-u-miklousu-dvd-miklous-po-prvi-put-organiziralo-procesiju-od-donjeg-mikousa-do-crkve-u-gornjem-miklousu/ Preuzeto 8. ožujka 2023.</ref> Ispred crkve pod stoljetnom [[lipa|lipom]], svake se godine održava turistička manifestacija "[[Zapovijed pod lipom]]".<ref>https://magazin.hrt.hr/sretni-i-zdravi/gornji-miklous-zapovijed-pod-lipom-877708 Preuzeto 8. ožujka 2023.</ref> == Zaštita == Pod oznakom Z-1911 vodi se kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravnog statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "sakralna graditeljska baština". == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Nikola, Gornji Miklouš}} [[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zaštićene sakralne građevine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] [[Kategorija:Crkve sv. Nikole|Gornji Miklouš]] 4we4tlkxdidr2oi9pxswjwv7enq3pvn 7569869 7569868 2026-08-04T21:46:06Z Argo Navis 852 7569869 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}} {{infookvir vjerski objekt | ime = Crkva sv. Nikole u Gornjem Mikloušu | izvorno ime = | drugo ime = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Gornji Miklouš]] | dz = HRV | koordinate = {{coord|45.726715|16.702051|format=dms|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Bjelovarsko-bilogorska županija#Hrvatska | pushpin_label = Sv. Nikola | arhitekt = | godine izgradnje = [[1704.]] | godina završetka = | renoviran = [[1789.]] i [[1814.]] | srušen = | religija = [[rimokatoličanstvo]] | patron = [[Sveti Nikola]] | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = {{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska|embed=yes | reg. broj = Z-1911 | pravni status = Zaštićeno kulturno dobro | vrsta = Nepokretna pojedinačna | klasifikacija = Sakralne građevine }} }} '''Crkva sv. Nikole u Gornjem Mikloušu''' župna je [[Rimokatolička Crkva|rimokatolička]] [[crkva]] u selu [[Gornji Miklouš]] u [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]. Sagrađena je 1704. i obnovljena 1789. te početkom 19. stoljeća, kada dobiva današnji izgled. Jednobrodna je [[građevina]] pravokutnog [[tlocrt]]a i užeg polukružno zaključenog [[svetište|svetišta]] sa [[sakristija|sakristijom]] i [[zvonik]]om pred zapadnim pročeljem. Nekad nadsvođen prostor broda danas je prekriven [[drvo (materijal)|drvenim]] [[strop]]om, a svetište i sakristija svođeni su bačvasto sa susvodnicama. Inventar potječe uglavnom iz 19. stoljeća uz [[barok]]ni glavni [[oltar]].<ref>https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-1911 Preuzeto 8. ožujka 2023.</ref> Mjesto [[Gornji Miklouš]] dobilo je i ime po crkvi sv. Nikole, tj. po [[mađarski|mađarskoj]] inačici imena Nikola - „Mikloš”. Župa se koja je najmanja u [[Bjelovarsko-križevačka biskupija|Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji]], kao i susjedna [[Samarica (Ivanska)|Samarica]], prvi put spominje u popisu iz 1334., i zatim u popisu [[župnik]]a iz 1501. Nakon odlaska [[Osmanlije|Turaka]] bila je filijala [[Čazma|Čazme]], od koje se 1789. osamostaljuje, ali kao mjesna kapelanija u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]], a tek 1813. postaje u pravom smislu riječi samostalna [[župa]].<ref>https://www.glas-koncila.hr/kako-zive-vjernici-moslavackih-sela-pod-hrvatskim-trijumviratom-nesalomljiv-duh-unatoc-tuznim-statistikama/ Preuzeto 8. ožujka 2023.</ref> Osim blagdana [[Sveti Nikola|sv. Nikole]], od davnina se posebno štuje i slavi i blagdan [[Sveti Lovro|sv. Lovre]] ili Lovrečevo.<ref>https://superportal.hr/2022/08/14/lovrecevo-u-miklousu-dvd-miklous-po-prvi-put-organiziralo-procesiju-od-donjeg-mikousa-do-crkve-u-gornjem-miklousu/ Preuzeto 8. ožujka 2023.</ref> Ispred crkve pod stoljetnom [[lipa|lipom]], svake se godine održava turistička manifestacija "[[Zapovijed pod lipom]]".<ref>https://magazin.hrt.hr/sretni-i-zdravi/gornji-miklous-zapovijed-pod-lipom-877708 Preuzeto 8. ožujka 2023.</ref> == Zaštita == Pod oznakom Z-1911 vodi se kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravnog statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "sakralna graditeljska baština". == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Nikola, Gornji Miklouš}} [[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zaštićene sakralne građevine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] [[Kategorija:Crkve sv. Nikole|Gornji Miklouš]] 55mezfk3o7mm13c8xejkwvdwmj5dnns 0 740510 7570064 7490515 2026-08-05T09:45:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7570064 wikitext text/x-wiki '''Indigo doba''' ([[Engleski jezik|engleski]]: ''indigo era'') koncept je koji je objavio biznismen [[Mihail Fridman]] opisujući ono što vidi kao nastajanje novog doba ekonomija temeljenih na idejama, inovacijama i kreativnosti, zamjenjujući one temeljene na posjedovanju [[Prirodni resursi|prirodnih resursa]]. Fridman je suosnivač međunarodne investicijske tvrtke LetterOne,<ref>[http://global-perspectives.org.uk/contributor/mikhail-fridman/ "Mikhail Fridman"]. ''Global Perspectives''. Preuzeto 13 listopada 2017.</ref> a ideju je prvi put objavio početkom 2016. godine. Riječ "indigo" u početku je odabrana na temelju izraza [[indigo djeca]] koji se koristi za opisivanje ljudi s neobičnim i inovativnim sposobnostima. Fridman opisuje indigo doba kao inovativno vrijeme potaknuto izvanrednim razinama ljudske kreativnosti gdje nadprosječno talentirani pojedinci mogu ostvariti nove razine ljudskog potencijala i ekonomskih postignuća. To je "novo ekonomsko doba u kojoj glavni izvor nacionalnog bogatstva više nije resursna renta, već društveno-ekonomska infrastruktura koja svakoj osobi omogućuje ostvariti svoj intelektualni ili kreativni potencijal." No, prema Fridmanu – na temelju njegovih promatranja nedavnih ekonomskih pokazatelja, političke i tržišne nestabilnosti i povijesnih obrazaca – ovo je također doba koje će generirati dobitnike i gubitnike jer se zemlje i skupine koje zaostaju u razvoju ne uspiju dovoljno brzo prilagoditi. Krajem 2016. časopis ''Global Perspectives'' tvrtke LetterOne objavio je Indigo Indeks rangirajući 152 zemlje prema njihovoj sposobnosti natjecanja i rasta dok se gospodarstva odmiču od prirodnih resursa prema idejama, kreativnosti i digitalnim vještinama. Godine 2017. pokrenuo je nagradu Indigo kako bi dodijelio nove koncepte ekonomskog mjerenja izvan pukog [[Bruto domaći proizvod|BDP]] -a dok zemlje u 21. stoljeću prelaze u gospodarstva u kojima su inovacija, kreativnost i digitalne vještine njegovi pokretači. Natjecanje je namijenjeno "poticanju rasprave o čimbenicima koji se trenutno mjere s obzirom na razvoj gospodarstva, tehnologije i baze vještina te onim što bi danas trebalo uzeti u obzir u službenoj ekonomskoj statistici koja mjeri zdravlje, veličinu i rast modernog gospodarstva." == Podrijetlo == U članku iz travnja 2016. u ''RealClearPoliticsu'', prenaslovljenom i ponovno tiskanom u svibnju 2016. u ''Jerusalem Postu'' te ponovno tiskanom u studenom 2016. pod izvornim naslovom u časopisu ''Global Perspectives'' tvrtke LetterOne, Fridman je napisao: Ulazimo u inovativno doba koje pokreću izvanredne razine ljudske kreativnosti. Novu generaciju znatiželjnih, voljnih i talentiranih pojedinaca ne ometaju konvencije ili prošlost. Ova nova Indigo generacija sada oblikuje ekonomiju sutrašnjice i stvara nacionalno bogatstvo. Koristim izraz Indigo jer se njime označavaju djeca s posebnim ili neobičnim sposobnostima. Ovo je doba u kojem nadprosječno talentirani pojedinci mogu ostvariti nove razine ljudskog potencijala i ekonomskog postignuća. Web stranica ''Global Perspectives'' tvrtke LetterOne dodaje da indigo simbolizam "utjelovljuje kršenje norme, nešto što snažno odražava novo doba u koju ulazimo, ono kojem nedostaje konvencija i koju pokreću inovacije."<ref>[http://global-perspectives.org.uk/symbolism-of-indigo/ "Symbolism of Indigo"]. ''Global Perspectives''. vol. 1. studenoga 2016.</ref> == Analiza == U nizu članaka objavljenih 2016. godine Fridman navodi nedavnu ekstremnu promjenjivost na tržištima i svjetske političke promjene te nestabilnost kao znakove nadolazeće globalne promjene.<ref name="forbes"/><ref name="admission"/><ref name="milken"/> Primjećuje dva često citirana istaknuta pokazatelja gospodarskog pomaka: oštar pad cijena prirodnih resursa, uključujući naftu i usporavanje gospodarskog rasta Kine unatoč tom padu cijene prirodnih resursa.<ref name="forbes" /><ref name="admission" /><ref name="fundamentals"/><ref name="milken" /> Fridman i drugi komentatori također primjećuju porast populizma te lijevih i desnih populističkih vođa i kandidata u vrijeme promjena koje se događaju.<ref name="greenberg">[[Stanley Greenberg|Greenberg, Stanley]]. [http://global-perspectives.org.uk/volume-one/we-need-a-new-progressive-era-of-renewal/ "We Need a New Progressive Era of Renewal"]. ''Global Perspectives''. vol. 1. studenoga 2016.</ref><ref name="fundamentals"/><ref name="forbes"/><ref name="admission"/><ref name="milken"/> U međuvremenu, tvrtke poput [[Apple Inc.|Applea]] i [[Google (tvrtka)|Googlea]] – digitalne i tehnološke tvrtke koje on naziva "Indigo tvrtkama" – zamijenile su dugoročne tradicionalne kompanije za proizvodnju prirodnih resursa ili proizvodnju kao što je [[ExxonMobil|Exxon]] kao najveće svjetske kompanije.<ref name="fundamentals" /><ref name="forbes" /><ref name="admission" /> Fridman primjećuje da su kroz povijest inovacije, alternative i tehnologije uvijek prevladavale sve uočene nedostatke bilo kojeg prirodnog resursa.<ref name="forbes"/><ref name="admission"/><ref name="fundamentals">Fridman, Mikhail. [http://abhh.lu/news-insights/fundamentals-of-a-strong-economy/ "Fundamentals of a strong economy"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181002142639/http://abhh.lu/news-insights/fundamentals-of-a-strong-economy/ |date=2. listopada 2018. }}. ABH Holdings. 30 rujna 2016.</ref> Stoga pretpostavlja da će novo "Indigo doba" potaknuto digitalnim i tehnološkim resursima biti obilježeno odmakom od borbe za prirodne resurse i njihove percipirane nestašice te se oslanjati na ideje, inovacije i kreativnost kao potporu intelektualnih i kreativnih potencijala svakog ljudskog bića: "Svijet je ušao u novo doba u kojem izvor bogatstva naroda nisu više prirodni resursi. Intelektualni kapacitet je sada zamijenio zemlju, sirovine i trgovačke putove kao najveći izvor bogatstva."<ref name="fundamentals" /> Za uspješne Indigo tvrtke i Indigo gospodarstva potrebna su tri međusobno povezana čimbenika, rekao je Friedman:<ref name="forbes"/><ref name="admission"/><ref name="milken">[https://issuu.com/milkeninstitutereview/docs/mr71_issuu/70 "Searching for Growth in an Unstable Global Economy: A conversation with Mikhail Fridman and Anatole Kaletsky"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230427142022/https://issuu.com/milkeninstitutereview/docs/mr71_issuu/70 |date=27. travnja 2023. }}. ''[[Milken Institute|Milken Institute Review]]''. 3rd Quarter 2016: 7 srpnja 2016. pp. 68–76. (pretisak: )</ref><ref name="kknews">文丨陳召強. [https://kknews.cc/finance/n59lzp8.html "讓我們在灰霾中瞭望靛藍指數，這次比的不是天空"] (in Chinese). ''KK News''. 19 prosinca 2016.</ref> * intuitivni individualni talent i visok stupanj obrazovanja te sposobnost formiranja tima jednako obrazovanih i darovitih ljudi * sofisticiran i složen ekosustav koji uključuje ne samo pravne sustave koji štite prava fizičkog i intelektualnog vlasništva te zaštitu od preuzimanja od strane većih tvrtki, već i tisuće dobavljača i podizvođača za pružanje visokokvalitetnih usluga koje sežu od rizičnog kapitala preko marketinga do web dizajna i druge tehnologije i usluge * globalna digitalna infrastruktura za distribuciju novih proizvoda i prikupljanje podataka o kupcima i uvid u ponašanje kupaca Primjećuje da je većina gospodarstava u nastajanju orijentirana na izgradnju fizičkih struktura (ceste, zgrade, gradovi, fizička infrastruktura), a ne na složene pravne, političke i društvene sustave, institucije i promjene koje će podržati učinkovito slobodno i inovativno gospodarstvo intelektualnih resursa.<ref name="forbes"/><ref name="admission"/><ref name="milken"/> Slobode, zaštita te politički i pravni okviri razvijenih zapadnih zemalja počivaju na stoljetnim povijesnim, društveno-političkim tradicijama i načinima razmišljanja te će ih biti teško brzo preslikati u gospodarstva u nastajanju.<ref name="fundamentals"/><ref name="forbes" /><ref name="admission" /><ref name="milken" /> Fridman izdvaja Indiju kao zemlju u usponu koja ima odgovarajuću pravnu infrastrukturu i slobodu preživjeti Indigo promjenu.<ref name="fundamentals" /><ref name="milken" /> Fridman smatra rast Indigo ekonomija promjenom paradigme; navodi da tempo kojim se tehnologija razvija stvara svjetske tektonske pomake i predviđa velike globalne promjene u sljedećih pet do deset godina.<ref name="fundamentals"/><ref name="forbes"/><ref name="admission"/> Zajedno s drugim analitičarima predviđa da će rastući ekonomski rascjep između slobodnih, kreativnih ekonomija i grupa, za razliku od represivnih, autoritarnih, totalitarnih ili tradicijom vezanih ekonomija ili grupa, proširiti i stvoriti ogorčenost i neprijateljstva – bilo da je riječ o narodima ili unutar nacija.<ref name="greenberg"/><ref name="editorial">[http://global-perspectives.org.uk/volume-one/editorial/ "Editorial"]. ''Global Perspectives''. vol. 1. studenoga 2016.</ref><ref name="forbes" /><ref name="admission" /><ref name="milken"/> Ostatak su zemlje u usponu ili prosječna osoba – za razliku od intelektualnih elita – unutar razvijenih zapadnih zemalja.<ref name="milken" /><ref name="greenberg" /><ref name="forbes" /><ref name="admission" /><ref name="editorial" /> Autoritarni vođe i autoritarnost često rastu u razdobljima neizvjesnosti i nesigurnosti te ekonomske regresije.<ref name="fundamentals"/><ref name="forbes">{{Citiranje weba|date=2016-05-05|title=Поколение индиго. Вход свободный|url=https://www.forbes.ru/mneniya/mir/319431-pokolenie-indigo-vkhod-svobodnyi|access-date=2023-10-04|website=Forbes.ru|language=ru}}</ref><ref name="admission">Fridman, Mikhail. [http://abhh.lu/news-insights/the-indigo-generation-admission-free/ "The Indigo Generation. Admission Free"]. ABH Holdings. 5 svibnja 2016.</ref><ref name="milken"/> Fridman međutim tvrdi da u novom ekonomskom dobu koje se stalno mijenja glavni izvor bogatstva u zemlji ili regiji više neće biti prirodni resurs, već društvena infrastruktura koja će svima omogućiti ostvarenje intelektualnog i kreativnog potencijala.<ref name="kknews"/><ref name="forsal">{{Citiranje weba|date=2016-12-09|title=Te państwa mają największe szanse na dynamiczny rozwój. Wielka Brytania w czołówce|url=https://forsal.pl/artykuly/999766,ranking-indigo-panstwa-ktore-maja-najwieksze-szanse-na-dynamiczny-rozwoj.html|access-date=2023-10-04|website=forsal.pl|language=pl|archive-date=1. svibnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230501080414/https://forsal.pl/artykuly/999766,ranking-indigo-panstwa-ktore-maja-najwieksze-szanse-na-dynamiczny-rozwoj.html|url-status=dead}}</ref><ref name="guardian">Elliott, Larry. [https://www.theguardian.com/business/2016/dec/07/uks-digital-strength-could-mean-bright-economic-future-study "UK's digital strength could mean bright economic future – study"]. ''[[The Guardian]]''. 7 prosinca 2016.</ref><ref name="forbes" /><ref name="admission" /> Stoga tvrdi da je „buduća Indigo ekonomija, ekonomija slobodnih ljudi. A to znači da će svijet postajati sve slobodniji."<ref name="forbes" /><ref name="admission" /><ref name="milken" /> U studenom 2016. godine, tvrtka LetterOne pokrenula je časopis''Global Perspectives'' kao platformu za istraživanje "novog ekonomskog doba u nastajanju, Indigo doba, iz različitih perspektiva, uključujući obrazovanje, religiju, politiku, ekonomiju, povijest i poslovanje" te za ispitivanje " globalnih pitanja očima vodećih komentatora i poslovnih ljudi diljem svijeta".<ref>[http://www.letterone.com/insight/the-global-perspectives-journal "The Global Perspectives Journal examines global issues through the eyes of leading commentators and business people around the world"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180214223554/http://www.letterone.com/insight/the-global-perspectives-journal|date=14. veljače 2018.}}. [[LetterOne]]. Preuzeto 14 listopada 2017.</ref> Prvo izdanje sadržavalo je članke Fridmana, Dominica Bartona, [[Michael Bloomberg|Michaela Bloomberga]], Stana Greenberga, [[Carl Bildt|Carla Bildta]], Vincea Cablea, Kena Robinsona, Brenta Hobermana, Alexa Kleina, Deirdre McCloskey, Yurija Milnera, Nicka D'Aloisija, Lynde Gratton, Paraga Khanne, Iana Goldina, George Freemana, Ian Bremmera i drugih.<ref>[http://global-perspectives.org.uk/articles/ "Articles"]. ''Global Perspectives'', vol. 1. studenoga 2016.</ref><ref>[http://global-perspectives.org.uk/contributor/ "Contributors"]. ''Global Perspectives'', vol. 1. studenoga 2016.</ref><ref name="editorial"/> == Indigo indeks i indigo ocjena == Uvodno izdanje časopisa ''Global Perspectives'' iz studenoga 2016. godine, također je objavilo Indigo Indeks,<ref name="score">[http://global-perspectives.org.uk/indigo-score/ "Indigo Score"]. ''Global Perspectives'', vol. 1. studenoga 2016.</ref><ref>[http://ec.europa.eu/environment/beyond_gdp/news_2016_en.html "''Global Perspectives'' publishes the Indigo Score"]. [[European Commission]]. 1 studenoga 2016.</ref> koji je ocijenio 152 zemlje temeljem pet ključnih mjerenja poslovanja dok se gospodarstva odmiču od pokretanja prirodnim resursima u pokretanje kreativnošću i digitalnim vještinama.<ref name="solomon">{{Citiranje weba|last=Solomon|first=Shoshanna|title=Israel ranks only 36th out of 152 nations in new innovation index|url=http://www.timesofisrael.com/israel-ranks-36th-out-of-152-nations-in-new-innovation-index/|access-date=2023-10-04|website=www.timesofisrael.com|language=en-US}}</ref> Pet parametara su: kreativnost i inovativnost, ekonomska raznolikost, digitalna ekonomija, sloboda i stabilnost te pravni okviri<ref>Washtell, Francesca. [http://www.cityam.com/255134/these-countries-thrive-post-trump-post-brexit-era-according "These are the countries that will thrive in the post-Trump, post-Brexit era according to the new Indigo Index"]. ''[[City A.M.]]'' 6 prosinca 2016.</ref><ref name="copcap">[http://www.copcap.com/newslist/2016/denmark-ranks-fourth-of-152-countries-in-new-innovation-index "Denmark ranks fourth of 152 countries in new innovation index"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180914132028/http://www.copcap.com/newslist/2016/denmark-ranks-fourth-of-152-countries-in-new-innovation-index |date=14. rujna 2018. }}. ''[[Copenhagen Capacity]]''. 13 prosinca 2016.</ref> koji su ocijenjeni temeljem preko 30 mjerenja iz objavljenih izvora podataka kao što su [[Svjetska banka]], [[UNESCO]], CIRI Human Rights Data Project, Centar za međunarodni razvoj na [[Harvardovo sveučilište|Sveučilištu Harvard]] i [[Global Education Monitoring Report]].<ref name="telegraphDec2016" /><ref name="solomon" /><ref name="score" /><ref name="guardian"/><ref name="forsal"/> Indeks je nastojao izmjeriti poduzetnički ekosustav zemlje, a na taj način njen potencijal za prilagodbu i razvoj.<ref name="telegraphDec2016">{{Citiranje novina|last=Scott|first=Patrick|date=2016-12-07|title=UK among top five countries best equipped for the post-Brexit era, new study shows|language=en-GB|work=The Telegraph|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2016/12/07/uk-among-top-five-countries-best-equipped-post-brexit-era-new/|access-date=2023-10-04|issn=0307-1235}}</ref><ref name="solomon" /><ref name="copcap" /><ref name="spcc">[https://www.spcc.pl/en/niezbednik/news/details/19272 "Nordics among best countries in new innovation index"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230427142031/https://www.spcc.pl/en/niezbednik/news/details/19272 |date=27. travnja 2023. }}. Scandinavian-Polish Chamber of Commerce. 14 prosinca 2016.</ref> Svaka je zemlja dobila kombinirani ukupni Indigo rezultat pri čemu je 200 bodova najveći mogući rezultat.<ref>[http://global-perspectives.org.uk/indigo-score/table/ "Country Rankings"]. ''Global Perspectives'', vol. 1. studenoga 2016.</ref><ref name="chartist">Zhao, Ziye. [https://www.chartist.co/charts/55676 "World Indigo Index Ranking"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201033744/https://www.chartist.co/charts/55676|date=2017-12-01}}. ''Chartist.co''. 22 prosinca 2016.</ref> Deset najbolje rangiranih zemalja bile su Švedska, Švicarska, Finska, Danska, Velika Britanija, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Irska i Japan.<ref name="knowledge">[http://www.knowledgebusiness.com/knowledgebusiness/Templates/ReadKnowledgeLibrary.aspx?siteId=1&menuItemId=34&contentHeaderId=8612 "New Innovation Index"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201031352/http://www.knowledgebusiness.com/knowledgebusiness/Templates/ReadKnowledgeLibrary.aspx?siteId=1&menuItemId=34&contentHeaderId=8612|date=2017-12-01}}. ''Knowledge Library''. ''KnowledgeBusiness.com''. 22 prosinca 2016.</ref><ref name="BloombergIIndex">Stokel-Walker, Chris. [https://www.bloomberg.com/news/articles/2016-12-06/how-to-be-optimistic-about-a-post-brexit-britain "How to Be Optimistic About a Post-Brexit Britain"]. ''[[Bloomberg News]]''. 5 prosinca 2016.</ref><ref name="chartist" /> Sjedinjenih Država bilo je ukupno 18 članica.<ref name="BloombergIIndex" /> Izvješće je također uključivalo tri ključna nalaza: kreativnost i inovativnost bili su najveći ukupni pokretači visokih rezultata; time je naglašena važnost poticanja poduzetništva i cjeloživotnog učenja te velikog ulaganja u ljude.<ref name="kknews"/><ref name="knowledge"/><ref name="score"/> Nordijske zemlje postigle su posebno visoke rezultate na Indigo indeksu s tri zemlje u prva četiri i četiri nordijske zemlje u prvih deset; to se pripisuje njihovom visokom položaju u kreativnosti, inovativnosti i slobodi.<ref name="kknews" /><ref name="knowledge" /><ref name="spcc"/><ref name="copcap"/><ref name="score" /> Zemlje s najnižom ocjenom bile su opterećene društvenim i političkim problemima, poput [[Rat|rata]], političkih previranja i korupcije.<ref name="kknews" /><ref name="score" /><ref>[http://global-perspectives.org.uk/indigo-score/infographics/ "Indigo Score Ranking"]. ''Global Perspectives'', vol. 1. studenoga 2016.</ref> == Nagrada Indigo == U srpnju 2017.godine časopis ''Global Perspectives'' tvrtke LetterOne najavio je nagradu Indigo sa svrhom poticanja rasprave o pronalaženju novog načina mjerenja gospodarstva u 21. stoljeću koji nadilazi ograničenja pukih mjerenja BDP-a.<ref name="timesaldrick"/><ref name="odonnellhoberman">{{Citiranje weba|last=Hoberman|first=Lord Odonnell, Brent|date=2017-07-06|title=Think beyond GDP to measure the true success of an economy|url=https://www.standard.co.uk/comment/comment/think-beyond-gdp-to-measure-the-true-success-of-an-economy-a3581436.html|access-date=2023-10-04|website=Evening Standard|language=en}}</ref><ref>[http://www.cityam.com/assets/uploads/content/2017/07/cityam-2017-07-06-595d7682d02a3.pdf#page=11 "Economics turns into a new moneyspinner"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201033547/http://www.cityam.com/assets/uploads/content/2017/07/cityam-2017-07-06-595d7682d02a3.pdf#page=11|date=2017-12-01}}. ''[[Grad AM|City A.M.]]'' 6 srpnja 2017. p. 11.</ref><ref>May, Christian. [http://www.cityam.com/268026/editors-notes-if-politicians-want-win-back-trust-they "Get thinking for the Indigo Prize"]. ''[[City A.M.]]'' 7 srpnja 2017.</ref> Sudionici su trebali poslati esej od 5000 riječi gdje odgovaraju na pitanje: Kako biste osmislili novu ekonomsku mjeru za globalna gospodarstva koja u potpunosti priznaje ne samo društvene i ekonomske čimbenike, već i utjecaj kreativnosti, poduzetništva i digitalnih vještina? Kako bi se vaša nova mjera trebala koristiti za poboljšanje načina na koji mjerimo BDP u službenoj statistici? Prijave su trebale stići do 15.rujna 2017., a širom svijeta bile su otvorene za grupe ili pojedince starije od 16 godina, a posebno su poticane prijave predstavnika akademskih institucija, poduzeća, dobrotvornih organizacija, think tankova, konzultantskih tvrtki ili drugih organizacija.<ref name="timesaldrick">Aldrick, Philip. "Win £100,000 if you can measure the economy". ''[[The Times]]''. 5 July 2017.</ref> Nagrada je objavljena u iznosu od 100.000 funti, a drugoplasirani i trećeplasirani dobit će po 25.000 funti i 10.000 funti. Ocjenjivački sud je uključivao sljedeće članove:<ref name="lbs">[http://life.london.edu/whats-on/the-indigo-prize/97.html "The Indigo Prize"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180306121844/http://life.london.edu/whats-on/the-indigo-prize/97.html|date=6. ožujka 2018.}}. [[London Business School]]. 27 lipnja 2017.</ref><ref>[http://global-perspectives.org.uk/indigo-prize/judges/ "The Indigo Prize: Judges"]. ''Global Perspectives'', preuzeto 12 listopada 2017.</ref><ref name="odonnellhoberman"/> * Dominic Barton, globalni menadžerski partner u McKinsey &amp;amp; Company * Mervyn Davies, neizvršni predsjednik LetterOnea, bivši državni Ministar za trgovinu, ulaganja i mala poduzeća, bivši predsjednik i glavni izvršni direktor Standard Chartereda * Stephanie Flanders, glavna tržišna strateginja u JP Morgan Asset Management i bivša [[BBC]] urednica ekonomije * Jim O'Neill, bivši komercijalni tajnik Ministarstva financija, bivši glavni ekonomist Goldman Sachsa * Lynda Gratton, autorica i profesorica Menadžment prakse na London Business School * Brent Hoberman, osnivač Lastminute.com i Foruma osnivača * Gus O'Donnell, predsjednik Frontier Economicsa, bivši tajnik kabineta * Ed Vaizey, [[Zastupnik|član parlamenta]] i bivši Ministar kulture, komunikacije i kreativne industrije * Mihail Fridman, suosnivač LetterOne Dobitnici prve nagrade Indigo objavljeni su 25. listopada 2017. godine. Zajednička prva nagrada, £125,000 koja je ravnomjerno podijeljena, dodijeljena je dvama timovima pisaca: Diane Coyle i Benjamin Mitra-Kahn i Jonathan Haskel, Carol Corrado, ''et al.''<ref name="2017winners">[http://global-perspectives.org.uk/indigo-prize/indigo-prize-winners-2017/ "Indigo Prize Winners 2017"]. ''Global Perspectives'', preuzeto 25 listopada 2017.</ref><ref name="re-imagining"/><ref name="shakeup">Smith, Rebecca. [http://www.cityam.com/274507/winners-announced-economics-prize-give-gdp-radical-shake-up "Winners announced of economics prize to give GDP a radical shake-up"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201032506/http://www.cityam.com/274507/winners-announced-economics-prize-give-gdp-radical-shake-up|date=1. prosinca 2017.}}. ''[[City A.M.]]'' 25 listopada 2017.</ref> Nagrada za treće mjesto "Zvijezda u usponu" od £10,000 dodijeljena je Alicei Lassman.<ref name="2017winners" /><ref name="re-imagining" /><ref name="shakeup" /> Coyle je bio profesor ekonomije na Sveučilištu u Manchesteru, a Mitra-Kahn je glavni ekonomist u IP Australia.<ref name="re-imagining"/> Predložili su radikalnu zamjenu BDP-a kontrolnom pločom koja mjeri šest ključnih sredstava: fizičku imovinu, prirodni kapital, ljudski kapital, intelektualno vlasništvo, društveni i institucionalni kapital i neto financijski kapital.<ref name="shakeup"/><ref name="re-imagining">{{Citiranje novina|last=Isaac|first=Anna|date=2017-10-25|title=First winners of Indigo Prize in economics given £135,000 for re-imagining GDP|language=en-GB|work=The Telegraph|url=https://www.telegraph.co.uk/business/2017/10/25/first-winners-indigo-prize-economics-given-135000-re-imagining/|access-date=2023-10-04|issn=0307-1235}}</ref><ref name="Bennett Beyond GDP">{{Citiranje weba|last=C4BImport|date=2019-01-08|title=Beyond GDP – Cambridge research project explores new measures for the 21st century economy|url=https://www.bennettinstitute.cam.ac.uk/blog/beyond-gdp-cambridge-research-project-explores-new/|access-date=2023-10-04|website=Bennett Institute for Public Policy|language=en-GB}}</ref> Njihov esej navodi da se "BDP nikada nije pretvarao da je mjera ekonomskog blagostanja" i predlaže da nova mjera treba procijeniti "raspon sredstava potrebnih za maksimiziranje sposobnosti pojedinaca voditi život kakav bi željeli ";<ref name="re-imagining" /> ovo bi uključivalo "financijski i fizički kapital, ali također i prirodni i nematerijalni kapital".<ref>[https://www.escoe.ac.uk/escoes-top-researcher-wins-new-economic-prize-gdp-work/ "ESCoE's top researcher wins new economic prize for GDP work"]. Economic Statistic Centre of Excellence (ESCoE). 25 listopada 2017.</ref> Ustvrdili su da bi se nova statistika trebala usredotočiti na mjerenje promjena u zalihama važne imovine, a ne na tokove prihoda, rashoda i rezultata.<ref name="tetlow">Tetlow, Gemma. [https://www.ft.com/content/052c6948-b961-11e7-9bfb-4a9c83ffa852 "Leading UK academics have suggested a radical overhaul of existing national statistics"]. ''[[Financial Times]]''. 25 listopada 2017.</ref> Praćenje evolucije zaliha fizičke imovine, financijske imovine i obveza, prirodnog kapitala, razine vještina i implicitnih državnih obveza bolje bi izmjerilo održivost gospodarstva.<ref name="tetlow" /><ref>[[Diane Coyle|Coyle, Diane]]; Mitra-Kahn, Benjamin. [http://global-perspectives.org.uk/wp-content/uploads/2017/10/making-the-future-count.pdf "Making the future count"]. Indigo Prize Entry. 14 rujna 2017.</ref> Coyle i Mitra-Kahn također su predložili privremena poboljšanja mjerenja BDP-a – poput boljeg mjerenja nematerijalne imovine, prilagodbe za raspodjelu dohotka i uklanjanja neproduktivne financijske aktivnosti – prije nego što se to potpuno ukine.<ref name="reality">[[Diane Coyle|Coyle, Diane]]. [https://www.ft.com/content/b4a4e236-c084-11e7-9836-b25f8adaa111 "The measurement that holds economic statistics back from reality"]. ''[[Financial Times]]''. 15 studnog 2017.</ref> Nakon nagrađenog eseja, Coyle sada vodi istraživački projekt Šest prijestolnica koji financira LetterOne pri Bennett Institutu za javnu politiku na [[Sveučilište u Cambridgeu|Sveučilištu Cambridge]]; projekt je inauguriran u siječnju 2019. i istražuje društveni i prirodni kapital.<ref name="Bennett Beyond GDP" /><ref>{{Citiranje weba|title=The Wealth Economy|url=https://www.bennettinstitute.cam.ac.uk/research/research-projects/wealth-economy-social-and-natural-capital/|access-date=2023-10-04|website=Bennett Institute for Public Policy|language=en-GB}}</ref> Haskel je profesor ekonomije u Poslovnoj školi Imperial College.<ref name="JCHaskel" /> Umjesto odricanja od BDP-a, predložio je pročišćavanje, ažuriranje i proširenje postojećeg iznosa BDP-a.<ref name="tetlow"/><ref name="JCHaskel" /><ref name="singleton" /> Predložio je poboljšanje procjene usluga i nematerijalne imovine kao i izravno mjerenje ekonomskog bogatstva generiranog digitalnom robom.<ref name="reality"/> Njegov se esej usredotočio na činjenicu o dramatičnoj promjeni strukture gospodarstva od početnog stvaranja BDP-a: više proizvodnje znanja, više digitalne robe, više besplatnih stvari i besplatnih informacija te više nematerijalne imovine poput intelektualnog vlasništva.<ref name="tetlow" /><ref name="JCHaskel">{{Citiranje weba|title=Haskel wins £125 000 economics prize|url=https://www.thejc.com/news/uk-news/haskel-wins-125-000-economics-prize-1.446610|url-status=live|access-date=2023-10-04|website=www.thejc.com}}</ref> Također je naglasio važnost razmatranja čimbenika okoliša, održivosti i javne dobrobiti, uz izračunavanje troškova robe i usluga koje se pružaju besplatno.<ref name="re-imagining"/><ref name="JCHaskel" /><ref name="singleton">{{Citiranje weba|date=2017-10-25|title=Imperial professor awarded prize for new approach to measuring the economy {{!}} Imperial News {{!}} Imperial College London|url=https://www.imperial.ac.uk/news/182697/imperial-professor-awarded-prize-approach-measuring/|access-date=2023-10-04|website=Imperial News|language=en}}</ref><ref name="tetlow" /><ref>Haskel, Jonathan; Corrado, Carol; Fox, Kevin; Goodridge, Peter; Jona-Lasinio, Cecilia; Sichel, Daniel; Westlake, Stian. [http://global-perspectives.org.uk/wp-content/uploads/2017/10/CFGHJSW_Indigo_Prize_submission_15Sep17_submitted.pdf "Improving GDP: Demolishing, Repointing or Extending?"] Indigo Prize Entry. rujna 2017.</ref> Lassman, dobitnica nagrade "Zvijezda u usponu", bila je 19-godišnja studentica Geografije na Sveučilištu Durham.<ref name="re-imagining"/> Predložila je indeks "Globalne integracije i individualnog potencijala" koji mjeri svaku naciju na dvije razine: njezinu vrijednost u odnosu na druge nacije te pojedince i njihove doprinose unutar svake nacije.<ref name="re-imagining" /><ref name="shakeup"/><ref>{{Citiranje weba|last=University|first=Durham|title=Geography - Durham University|url=https://www.durham.ac.uk/departments/academic/geography/|access-date=2023-10-04|website=www.durham.ac.uk|language=en-gb}}</ref><ref>Lassman, Alice. [http://global-perspectives.org.uk/wp-content/uploads/2017/10/Alice-Lassman-1.pdf "Indigo Prize Entry"]. , preuzeto 25 listopada 2017.</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://global-perspectives.org.uk/ Indigo Doba] Službena stranica ''Global Perspectives'' [[Kategorija:21. stoljeće]] [[Kategorija:Ekonomske teorije]] dvk0rbg5vivxebe10lvuxc0oh9zqbvy 0 743729 7570114 7552737 2026-08-05T11:46:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570114 wikitext text/x-wiki {{Žene u crvenom}} {{Filmski umjetnik |ime = Irena Jukić Pranjić |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[25. listopada]] [[1973.]] |mjesto rođenja = [[Bjelovar]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = crtačica stripa, animatorica, ilustratorica |godine rada = [[1997.]] - |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |ostale_nagrade = }} '''Irena Jukić Pranjić''' ([[Bjelovar]], [[25. listopada]] [[1973.]]) - [[hrvat]]ska crtačica [[strip]]a, [[animacija|animatorica]], [[ilustracija|ilustratorica]] Rođena je 25. listopada 1973. godine u Bjelovaru. Osnovnu i srednju školu završila je u rodnom gradu. Diplomirala je na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu]] i na Odsjeku Povijesti umjetnosti [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta]]. Crta [[strip]]ove od [[1997.]] godine. Autorica je strip-albuma „Protuotrov” i „Emisija emocija” (2×2, [[2015.]]). Autorica je i glavna urednica antologije „Ženski strip na Balkanu” (Fibra, [[2010.]]). Urednica je i redateljica dokumentarnog televizijskog serijala „Strip u Hrvatskoj”.<ref>https://ulupuh.hr/clanovi/jukic-pranjic-irena/ Preuzeto 22. lipnja 2023.</ref> Članica je [[ULUPUH]]-a I [[HDLU]]-a. Profesionalno se bavi autorskim [[animirani film|animiranim filmom]] od 2011., nakon desetljeća rada na autorskim stripovima i stripovima za [[djeca|djecu]].<ref>https://www.mlu.hr/index.php/dogadanja-3/608-predavanje-junaci-hrvatskog-stripa-irena-jukic-pranjic {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230622195204/https://www.mlu.hr/index.php/dogadanja-3/608-predavanje-junaci-hrvatskog-stripa-irena-jukic-pranjic |date=22. lipnja 2023. }} Preuzeto 22. lipnja 2023.</ref> Bavi se i pedagoškim radom, predaje likovnu kulturu u Osnovnoj školi Štefanje (prije u OŠ Rovišće), te predaje strip na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Uz to bavi se i ilustracijom, uredništvom [[knjiga]] i [[TV serija]]ma.<ref>https://croatian.film/hr/directors/24 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230622195206/https://croatian.film/hr/directors/24 |date=22. lipnja 2023. }} Preuzeto 22. lipnja 2023.</ref> == Filmografija: == *„Ornament duše” - kratki animirani film, 2011. *„Požuda” - kratki animirani film, 2014. *„Gamer Girl”- kratki animirani film, 2016. *„Real Boy”– kratki animirani film, 2021. Osvojila je velik broj nagrada za svoje animirane filmove na festivalima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i inozemstvu. == Ilustracija slikovnica: == *„Priča o mom i tvom rođenju” Mirjane Hercigonja Saucha *„I buhe kašlju” Fulvia Tomizze *„Beba dolazi kući” dr. Marija Ćatipović, prim. dr. Vinko Ćatipović i Irena Jukić Pranjić *„Tomica otkriva svijet” (također i autorica teksta) *„Piton” [[Zoran Ferić|Zorana Ferića]] *„O dječaku koji je želio postati ptica”, Ane Đokić Pongrašić == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Jukić Pranjić, Irena}} [[Kategorija:Hrvatski crtači stripa]] [[Kategorija:Hrvatski animatori]] [[Kategorija:Hrvatski ilustratori]] [[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]] 61vny50tvc3clbfh2rv5e54jj91umnt 0 743956 7569674 6727137 2026-08-04T15:15:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569674 wikitext text/x-wiki {{Infookvir svetac | ime = Časni sluga Božji<br> Guido Vidal França Schäffer | slika = Guido schäffer.png | opis_slike = | naslov = | nadnevak rođenja = [[22. svibnja]] [[1974.]] | mjesto rođenja = [[Rio de Janeiro]] | nadnevak smrti = [[1. svibnja]] [[2009.]] | mjesto smrti = [[Rio de Janeiro]] | nadnevak proglašenja svetim = | slavi se u = [[Katolička Crkva]] | nadnevak spomendana = | zaštitnik zemljopisno = | zaštitnik zanimanja = [[surfer]]i | glavna svetišta = }} '''Guido Vidal França Schäffer''' ([[Volta Redonda]], [[22. svibnja]] [[1974.]] – [[Rio de Janeiro]], [[1. svibnja]] [[2009.]]) bio je [[brazil]]ski [[liječnik]], [[surfer]] i [[sjemeništarac|bogoslov]]. Među kolegama surferima bio je poznat kao „Anđeo surfera”.{{sfn|HKM}} == Životopis == Rođe je u obitelji Guida Manoela Vidala Schäffera i Marije Nazareth França Schäffer. Schäffer je odrastao u [[Copacabana|Copacabani]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]], gdje je naučio i [[surfanje|surfati]]. Studirao je medicinu na Tehničkoj obrazovnoj zakladi Souza Marques ([[1993.]]–[[1998.]]).{{sfn|HKM}} Nakon stažiranja, pridružio se medicinskom osoblju 4. i 20. odjela „Svete kuće milosrđa” u [[Rio de Janeiro|Riju]].{{sfn|HKM}} Odlučio je postati liječnik opće prakse. Tijekom svog akademskog obrazovanja također se posvetio skrbi za pacijente s [[HIV|HIV-om]] u bolnici „Evandro Chagas” (Zaklada „Oswaldo Cruz”). Čitajući knjigu „Brat iz Asiza”, Ignacija Larrañage, osjetio je poziv za [[svećeništvo]]. Upisao je prvu godinu na Institutu za filozofiju i teologiju, smještenom u samostanu svetog Benedikta u Rio de Janeiru.{{sfn|HKM}} Kao vanjski učenik, kombinirao je nastavu u sjemeništu sa svojim volonterskim liječničkim radom i službom laičkog propovijedanja.{{sfn|HKM}} Godine [[2008.]] službeno se pridružio sjemeništu Svetoga Josipa ([[Rio de Janeiro]]) kako bi završio studij. === Smrt === Dana [[1. svibnja]] [[2009.]], u dobi od 34 godine, Schäffer je umro dok je surfao na plaži Barra da Tijuca u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]]. Nesreća je bila posljedica ozljede vrata koja je dovela do nesvjestice i utapanja.{{sfn|HKM}} Iste godine, plaža na kojoj je doživio nesreću službeno, je preimenovana u „Praia do Guido”.{{sfn|HKM}} Njegovo tijelo je pronađeno, a misa zadušnica održana sljedeći dan u župi Naše Gospe od Copacabane, koju je predvodio nadbiskup Rio de Janeira, [[Orani João Tempesta]]. == Svetost == Nakon njegove [[smrt]]i, ubrzo su se počela pojavljivati ​​izvješća o čudesnim izlječenjima, koja su se pripisivala njegovom zagovoru. Dana [[17. siječnja]] [[2015.]], uz dopuštenje [[Vatikan]]a, nadbiskupija Rio de Janeiro, je otvorila postupak za njegovu [[beatifikacija|beatifikaciju]]. Schäffer je tako dobio naslov ''Sluga Božji''. Kasnije ga je papa proglasio ''Časnim slugom Božjim''.{{sfn|HKM}} == Izvori == {{izvori}} == Literatura == === Novinski članci === {{refbegin}} * {{Citiranje weba |naslov=Katolička Crkva korak bliže beatifikaciji jednog surfera! |url=https://hkm.hr/vjera/katolicka-crkva-korak-blize-beatifikaciji-jednog-surfera/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2023. |ref={{harvid|HKM}}}} {{refend}} == Vanjske poveznice == * [http://guidoschaffer.com.br/english/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230706160226/http://guidoschaffer.com.br/english/ |date=6. srpnja 2023. }} {{engl}} {{GLAVNIRASPORED:Schaffer, Guido}} [[Kategorija:Brazilski športaši]] [[Kategorija:Surfanje]] [[Kategorija:Sluge Božji]] [[Kategorija:Katoličanstvo u Brazilu]] e1ojbmyqxzib5gmehvdty6gycdy1785 0 744406 7569759 7403142 2026-08-04T17:17:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569759 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Hajrudin Krvavac |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[22. prosinca]] [[1926.]] |mjesto rođenja = [[Sarajevo]] |smrt = [[11. srpnja]] [[1992.]] |mjesto smrti = [[Sarajevo]] |zanimanje = [[redatelj]] |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |ostale_nagrade = }} '''Hajrudin Krvavac''' ([[Sarajevo]], [[22. prosinca]] [[1926.]] – [[Sarajevo]], [[11. srpnja]] [[1992.]]) bio je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[redatelj]] i [[scenarist]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Krvavac, Hajrudin {{!}} Proleksis enciklopedija|url=https://proleksis.lzmk.hr/32965/|access-date=2025-02-01|website=proleksis.lzmk.hr}}</ref> == Životopis == Od 1948. godine djelovao je u Bosna filmu. Snimio je znatan broj reklamnih, propagandnih i [[Dokumentarni film|dokumentarnih filmova]] te igrane akcijske filmove ratne tematike. Svojim je filmovima najčešće bio scenarist ili koscenarist, a pisao je i scenarije za druge redatelje.<ref name="LZMK">{{Citiranje weba|url=https://filmska.lzmk.hr/natuknica.aspx?ID=2855|title=KRVAVAC, Hajrudin|publisher=Filmska enciklopedija LZMK|accessdate=9. srpnja 2021.|archive-date=23. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220123143323/https://filmska.lzmk.hr/natuknica.aspx?id=2855|url-status=dead}}</ref> Uz [[Veljko Bulajić|Veljka Bulajića]], Krvavac je značajan predstavnik žanra [[Partizanski filmovi|partizanskog filma]].<ref name=":0" /> == Izbor iz filmografije == === Dokumentarni filmovi === * ''[[Skidanje zara i feredže]]'' (1949.) * ''[[Uspomene s pruge]]'' (1952.) * ''[[Planinci]]'' (1954.) * ''[[Djeco, čuvajte se]]'' (1961.) * ''[[Mis Zelengrada]]'' (1962.) * ''[[Nišani]]'' (1981.) * ''[[Golim rukama]]'' (1981.) === Igrani filmovi=== * ''[[Vrtlog (1964.)|Vrtlog]]'' (1964.) * ''[[Diverzanti]]'' (1967.) * ''[[Most (1969.)|Most]]'' (1969.) * ''[[Valter brani Sarajevo]]'' (1972.) * ''[[Partizanska eskadrila]]'' (1979.) == Nagrade == * [[Šestotravanjska nagrada Grada Sarajeva]]<ref name="GradSarajevo">{{Citiranje weba|url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1111/sestoaprilska-nagrada-za-1965-godinu|title=Šestoaprilska nagrada za 1965.|publisher=Grad Sarajevo|accessdate=9. srpnja 2021.}}</ref> * Srebrna arena za režiju 1972. (na [[Pulski filmski festival|Pulskom filmskom festivalu]] za film ''Valter brani Sarajevo'')<ref name="PFF">{{Citiranje weba|url=https://pulafilmfestival.hr/2019/pulafilmfestival.hr/hr/component/spidercontacts/showcontact/1486c439.html?contact_id=1271&page_num=28&back=1&order_by=&Itemid=1486|title=Hajrudin Krvavac|publisher=Pulski filmski festival|accessdate=9. srpnja 2021.|archive-date=9. srpnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230709082053/https://pulafilmfestival.hr/2019/pulafilmfestival.hr/hr/component/spidercontacts/showcontact/1486c439.html?contact_id=1271&page_num=28&back=1&order_by=&Itemid=1486|url-status=dead}}</ref> * Srebrna arena za režiju 1979. (na [[Pulski filmski festival|Pulskom filmskom festivalu]] za film ''Partizanska eskadrila'')<ref name="PFF" /> == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-biog-film}} {{GLAVNIRASPORED:Krvavac, Hajrudin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski redatelji]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski scenaristi]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] n6v6cidv7f7rkrf1uhl4slxih4vv601 0 746690 7569963 7454678 2026-08-05T06:47:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569963 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Hviča Kvarachelija | slika = [[datoteka:Khvicha Kvaratskhelia cropped.jpg|250px]] | opis slike = Kvarachelija u dresu [[FK Rubin Kazanj|kazanjskog Rubina]] [[2019.]] godine | država = {{Z+X|GRU}} | puno ime = Hviča Kvarachelija | nadimak = ''Kvara'', ''Kvaradona'' | datum rođenja = [[12. veljače]] [[2001.]] | mjesto rođenja = [[Tbilisi]] | država rođenja = [[Gruzija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 183 cm<ref name="soccerway"/><ref name="wf">{{WorldFootball.net|khvicha-kvaratskhelia}}</ref> | trenutačni klub = [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | broj u klubu = 7 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|lijevo krilo]] | ugovor = | mlade godine = [[2012.]] – [[2017.]] | juniorski klubovi = [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] | godina = [[2017.]] <br> [[2018.]] <br> [[2019.]] <br> [[2019.]] – [[2022.]] <br> [[2022.]] <br> [[2022.]] – [[2025.]]<br> [[2025.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] <br> [[FK Rustavi|Rustavi]] <br> {{nowrap|→ [[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]] (posudba)}} <br> [[FK Rubin Kazanj|Rubin Kazanj]] <br> [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <br> [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <br> [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}69 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br> {{0}}{{0}}85 {{0}}{{0}}(28)<br>{{0}}{{0}}39 {{0}}{{0}}(11) | godine u reprezentaciji = [[2016.]] – [[2018.]] <br> [[2017.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] <br> [[2019.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|GRU|do=17}} <br> {{NogRep|GRU|do=19}} <br> {{NogRep|GRU|do=21}} <br> {{NogRep|GRU}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}(15) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}(15) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}49 {{0}}{{0}}(22) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 22. travnja 2026. }} '''Hviča Kvarachelija''' ([[gruzijski]]: კვარაცხელია; [[Tbilisi]], [[12. veljače]] [[2001.]]) [[Gruzija|gruzijski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|lijevog krila]]. Trenutačno igra za [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]. == Klupska karijera == === Dinamo Tbilisi === Kvarachelija je kao junior igrao za [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]]. Svoj seniorski debi ostvario je 29. rujna 2017. kada je Dinamo Tbilisi igrao 1:1 s klubom [[FK Kolheti-1913 Poti|Kolheti-1913 Poti]] u [[Erovnuli Liga|ligi]]. Za seniorsku momčad Dinama odigrao je sveukupno pet utakmica. Jedini gol za klub postigao je 19. studenog 2017. kada je u ligi klub [[FK Šukura Kobuleti|Šukura Kobuleti]] izgubio 0:1.<ref name="soccerway">[https://int.soccerway.com/players/khvicha-kvaratskhelia/463156/ Profil], Soccerway</ref> === Rustavi === Kvarachelija je u ožujku 2018. napustio Dinamo Tbilisi zbog spora oko ugovora te je besplatno prešao u [[FK Rustavi|Rustavi]].<ref>{{cite web |title=ბავშვი, რომელიც ყველას ატყუებს - 10 წლის კვარაცხელია ძმის კვალზე |url=https://adjarasport.com/fekhburti/posts/bavshvi-romelits-qvelas-atquebs-10-tslis-kvaratskhelia-dzmis-kvalze-480492 |website=Adjara Sport |date=14 October 2020 |access-date=23. kolovoza 2023. |archive-date=18. srpnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220718192533/https://adjarasport.com/fekhburti/posts/bavshvi-romelits-qvelas-atquebs-10-tslis-kvaratskhelia-dzmis-kvalze-480492 |url-status=dead }}</ref> Za Rustavi je postigao 3 gola u 18 ligaških utakmica.<ref name="soccerway"/> === Lokomotiv Moskva (posudba) === Rustavi je 15. veljače 2019. posudio Kvaracheliju [[FK Lokomotiv Moskva|moskovskom Lokomotivu]].<ref name="InKK">{{cite web |publisher=[[FK Lokomotiv Moskva]]|url=https://www.fclm.ru/ru/publications/news/19535|title=Хвича Кварацхелия – в "Локомотиве" |date=15 February 2019}}</ref> Za novi klub debitirao je 10. ožujka u utakmici [[Ruska Premijer liga|ruske Premijer lige]] protiv [[FK Anži Mahačkala|Anžija]] koji je izgubio 0:2. Tada je zamijenio [[Jefferson Farfán|Jeffersona Farfána]] u 86. minuti susreta.<ref>{{cite web|publisher=[[Ruska Premijer liga]]|url=https://premierliga.ru/match/match_12726.html|title=Anzhi v Lokomotiv game report|date=10 March 2019|access-date=23. kolovoza 2023.|archive-date=11. kolovoza 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200811031635/https://premierliga.ru/match/match_12726.html|url-status=dead}}</ref> === Rubin Kazanj === Dana 6. srpnja 2019. potpisao je petogodišnji ugovor s [[FK Rubin Kazanj|kazanjskim Rubinom]].<ref>{{cite web|publisher=[[FK Rubin Kazanj]]|url=https://rubin-kazan.ru/posts/hvicha-kvaratsheliya-stal-igrokom-rubina|title=ХВИЧА КВАРАЦХЕЛИЯ СТАЛ ИГРОКОМ "РУБИНА"|date=6 July 2019|access-date=23. kolovoza 2023.|archive-date=8. srpnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190708153708/https://rubin-kazan.ru/posts/hvicha-kvaratsheliya-stal-igrokom-rubina|url-status=dead}}</ref> Za Rubin Kazanj debitirao je i postigao svoj prvi gol devet dana kasnije u utakmici [[Ruska Premijer liga|ruske Premijer lige]] protiv [[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiva]] s kojim je Rubin Kazanj igrao 1:1.<ref>{{cite web |title=Кварацхелия признан болельщиками "Рубина" лучшим игроком матча с "Локомотивом" |url=https://www.sovsport.ru/football/news/2:911320 |website=sovsport.ru| date=18 July 2019}}</ref> === Dinamo Batumi === Dana 7. ožujka 2022. [[FIFA]] je objavila da zbog [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu]], strani igrači u Rusiji mogu jednostrano suspendirati svoje ugovore do 30. lipnja te da im je dopušteno potpisati ugovore s klubovima izvan Rusije do istog datuma.<ref>{{cite web|publisher=[[FIFA]] |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-adopts-temporary-employment-and-registration-rules-to-address-several|title=FIFA adopts temporary employment and registration rules to address several issues in relation to war in Ukraine|date=7 March 2022}}</ref> Dana 24. ožujka 2022. Rubin Kazanj je objavio da je Kvarachelijin ugovor suspendiran.<ref>{{cite press release|publisher=[[FK Rubin Kazanj]]|url=https://rubin-kazan.ru/posts/rubin-i-hvicha-dogovorilis-o-priostanovke-kontrakta|title="РУБИН" И ХВИЧА ДОГОВОРИЛИСЬ О ПРИОСТАНОВКЕ КОНТРАКТА|date=24 March 2022|access-date=24 March 2022|archive-date=10. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231210170228/https://www.rubin-kazan.ru/posts/rubin-i-hvicha-dogovorilis-o-priostanovke-kontrakta|url-status=dead}}</ref> Istog dana pridružio se [[Gruzija|gruzijskom]] klubu [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]].<ref>{{cite web|publisher=[[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] |url=https://www.facebook.com/DinamoBatumi1923/posts/3011126885766758|title=Say what?|date=24 March 2022|access-date=24 March 2022}}</ref> Kvarachelija je za Dinamo Batumi odigrao 11 [[Erovnuli Liga|ligaških]] utakmica u kojima je postigao 8 golova i 2 asistencije. Imenovan je najboljim igračem drugog dijela sezone koji je obuhvaćao razdoblje od travnja do srpnja.<ref>{{cite web |title=ელიგის მეორე წრეში საუკეთესო კვარაცხელიაა |url=https://1tv.ge/news/eligis-meore-wreshi-sauketeso-kvarackheliaa-1tvsport/ |website=1tv.ge |date=23 June 2022}}</ref> === Napoli === Dana 1. srpnja 2022. Kvarachelija je prešao u [[S.S.C. Napoli|Napoli]] za iznos od 10 do 12 milijuna eura.<ref>{{cite web |date=1 July 2022 |title=NAPOLI FORMALIZES THE PURCHASE OF KVARATSKHELIA OUTRIGHT |url=https://sscnapoli.it/il-napoli-ufficializza-lacquisto-di-kvaratskhelia-a-titolo-definitivo/ |access-date=14 July 2022 |publisher=Napoli}}</ref><ref>{{Cite web |title=Khvicha Kavaratskhelia hits New Record with his Transfer to Napoli |url=https://cbw.ge/culture/khvicha-kavaratskhelia-hits-new-record-with-his-transfer-to-napoli |access-date=2022-07-14 |website=CBW}}</ref> Za Napoli je debitirao 15. kolovoza u utakmici prvog kola [[Serie A]] protiv kluba [[Hellas Verona]] koji je poražen 2:5. Tada je postigao gol i asistenciju.<ref>{{Cite web |last=Arcari |first=Marco |date=15 August 2022 |title=Calcio, Serie A – Verona-Napoli 2–5: Kvaratskhelia show all'esordio, gol e assist per il georgiano |url=https://www.eurosport.it/calcio/serie-a/2022-2023/calcio-serie-a-verona-napoli-2-5-kvaratskhelia-show-all-esordio-gol-e-assist-per-il-georgiano_sto9086779/story.shtml |access-date=20 August 2022 |website=Eurosport}}</ref> U idućem kolu zabio je dva gola u utakmici s [[A.C. Monza|Monzom]] koja je završila 4:0.<ref>{{Cite web |title=È Kvaratskhelia show: doppietta da applausi. E il Napoli travolge 4-0 il Monza |url=https://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/Napoli/21-08-2022/napoli-monza-4-0-gol-kvaratskhelia-doppietta-osimhen-kim-4401977280092.shtml |access-date=2022-08-22 |website=La Gazzetta dello SportT}}</ref> Bio je najbolji strijelac lige nakon drugog kola te prvi igrač u klupskoj povijesti koji je postigao tri gola u prve dvije ligaške utakmice.<ref>{{cite web |title=Khvicha Kvaratskhelia first Napoli player to score 3 goals in 2 opening games |url=https://agenda.ge/en/news/2022/3218 |website=agenda.ge, 24 August 2022}}</ref> Imenovan je igračem mjeseca Serie A za kolovoz 2022.<ref>{{cite web |title=KVARATSKHELIA VOTED SERIE A PLAYER OF THE MONTH |url=https://football-italia.net/kvaratskhelia-voted-serie-a-player-of-the-month/ |website=football-italia.net |access-date=2 September 2022}}</ref> Svoj prvi gol u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] postigao je 4. listopada protiv [[AFC Ajax|Ajaxa]] koji je izgubio 1:6. Tada je također upisao jednu asistenciju.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2035674--ajax-vs-napoli/ |title=Ajax 1–6 Napoli |website=UEFA |date=4 October 2022 }}</ref> Idući tjedan ponovno je upisao gol i asistenciju protiv Ajaxa kojeg je Napoli ovaj put dobio 4:2.<ref>{{cite news |title=Kvaratskhelia eletto come "Man of the Match" di Napoli-Ajax |url=https://www.calcionapoli1926.it/ultimissime-calcio-napoli/kvaratskhelia-foto-champions-league-napoli/ |access-date=13 October 2022 |publisher=calcionapoli1926.it }}</ref> U veljači 2023. Kvarachelija je u ligi postigao tri gola i jednu asistenciju te je postao prvi igrač u povijesti koji je dvaput u istoj sezoni osvojio nagradu za igrača mjeseca koja se dodjeljuje od sezone 2019./20.<ref name="February POTM"/> U idućem mjesecu, ožujku, ponovno je osvojio nagradu za igrača mjeseca Serie A.<ref>{{cite web |title=Khvicha Kvaratskhelia Named EA Sports And AIC Player Of The Month For March |url=https://forzanapolipress.com/2023/03/31/khvicha-kvaratskhelia-named-ea-sports-and-aic-player-of-the-month-for-march/ |website=forzanapolipress.com |access-date=21 April 2023 |archive-date=25. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230425124702/https://forzanapolipress.com/2023/03/31/khvicha-kvaratskhelia-named-ea-sports-and-aic-player-of-the-month-for-march/ |url-status=dead }}</ref> Za gol protiv [[Atalanta BC|Atalante]] koja je 11. ožujka poražena 2:0, Kvarachelija je dobio nagradu za gol mjeseca.<ref>{{cite web |title=Khvicha Kvaratskhelia won the Goal Of The Month award presented by crypto.com for March |url=https://www.legaseriea.it/en/media/serie-a/the-goal-of-the-month-by-crypto-com-march |website=legaseriea.it |publisher=SERIE A |access-date=27 March 2023}}</ref> Taj gol je na kraju sezone proglašen golom sezone.<ref name="golsezone" /> Napoli je 4. svibnja igrao 1:1 s [[Udinese Calcio|Udineseom]] te je prvi put nakon 33 godine postao prvak Italije.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65488842|title=Napoli win Serie A for first time in 33 years|date=4 May 2023|access-date=4 May 2023|website=BBC Sport}}</ref> Kvarachelija je te sezone u ligi postigao 12 golova i rekordnih 10 asistencija. Osvojio je nagradu za igrača sezone Serie A, kao i nagradu za najboljeg mladog igrača sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]].<ref>{{Cite news |date=2023-06-02 |title=Kvaratskhelia named Player of the Season in Serie A |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/sports/soccer/kvaratskhelia-named-player-season-serie-2023-06-02/ |access-date=2023-06-02}}</ref><ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2023-06-11 |title=Khvicha Kvaratskhelia named 2022/23 UEFA Champions League Young Player of the Season |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0282-183b47355fb9-5778e4a7c37f-1000--khvicha-kvaratskhelia-named-2022-23-uefa-champions-league-yo/ |access-date=2023-06-18 |website=UEFA.com }}</ref> Kvarachelija je 10. listopada 2024. četvrti put u karijeri osvojio nagradu za igrača mjeseca Serie A. Time je izjednačio rekord [[A.S. Roma|Rominog]] igrača [[Paulo Dybala|Paula Dybale]].<ref>{{cite web |url=https://www.legaseriea.it/en/media/serie-a/khvicha-kvaratskhelia-ea-sports-fc-player-of-the-month-for-september |publisher=legaseriea.it |title=KHVICHA KVARATSKHELIA "EA SPORTS FC PLAYER OF THE MONTH" FOR SEPTEMBER |access-date=10 October 2024}}</ref> === Paris Saint-Germain === Kvarachelija je 17. siječnja 2025. prešao u [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] s kojim je potpisao ugovor do 2029.<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/articles/c62eekn8vmmo|title=Khvicha Kvaratskhelia: Paris St-Germain sign Napoli forward on deal until June 2029|date=17 January 2025|website=BBC Sport}}</ref> Time je postao prvi Gruzijac u povijesti kluba.<ref>{{cite web |date=17 January 2025 |title=Khvicha Kvaratskhelia signs for Paris Saint-Germain until 2029 |url=https://en.psg.fr/teams/first-team/content/khvicha-kvaratskhelia-signs-for-paris-saint-germain-until-2029 |access-date=17 January 2025 |publisher=Paris Saint-Germain FC |archive-date=17. siječnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250117212835/https://en.psg.fr/teams/first-team/content/khvicha-kvaratskhelia-signs-for-paris-saint-germain-until-2029 |url-status=dead }}</ref> Prešao je u Paris Saint-Germain za navodni iznos od 80 milijuna eura (70 milijuna eura uz 10 milijuna eura u bonusima).<ref>{{Cite web |date=17 January 2025 |title=Mercato : Khvitcha Kvaratskhelia a signé au PSG |url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/Mercato-khvitcha-kvaratskhelia-a-signe-au-psg/1533067 |access-date=23 January 2025 |website=[[L'Équipe]]}}</ref><ref>{{Cite web |last=Zemour |first=Samuel |date=2025-01-13 |title=Le PSG touche enfin au but pour Khvicha Kvaratskhelia ! |url=https://www.footmercato.net/a7618010644921838627-le-psg-touche-enfin-au-but-pour-khvicha-kvaratskhelia |access-date=2025-01-30 |website=Foot Mercato : Info Transferts Football - Actu Foot Transfert }}</ref><ref>{{Cite web |last=Trotta |first=Eleonora |date=2025-02-26 |title=Kvaratskhelia al Psg per 80 milioni: ecco quanto ha già incassato De Laurentiis {{!}} ESCLUSIVO |url=https://www.calciomercato.it/2025/02/26/kvaratskhelia-al-psg-per-80-milioni-ll-napoli-ne-ha-gia-incassati-24/ |access-date=2025-02-26 |website=CalcioMercato.it }}</ref> Debitirao je i pritom asistirao [[Ousmane Dembélé|Ousmaneu Dembéléu]] 26. siječnja u utakmici protiv [[Stade de Reims|Reimsa]] s kojim je Paris Saint-Germain igrao 1:1.<ref>{{Cite web |date=25 January 2025 |title=Khvicha Kvaratskhelia makes his debut |url=https://en.psg.fr/teams/first-team/content/khvicha-kvaratskhelia-makes-his-debut-paris-saint-germain-stade-de-reims-ligue-1-2024-2025 |access-date=25 January 2024 |publisher=[[Paris Saint-Germain FC]] |archive-date=22. veljače 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250222115131/https://en.psg.fr/teams/first-team/content/khvicha-kvaratskhelia-makes-his-debut-paris-saint-germain-stade-de-reims-ligue-1-2024-2025 |url-status=dead }}</ref> Klupski prvijenac ostvario je 7. veljače protiv [[AS Monaco FC|Monaca]] koji je poražen 4:1.<ref>{{cite web |title=DIRECT.PSG-Monaco |url=https://www.lequipe.fr/Football/match-direct/ligue-1/2024-2025/psg-monaco-live/656043 |website=L’Equipe |access-date=7 February 2025}}</ref> Prvi klupski pogodak u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] postigao je 19. veljače protiv [[Stade Brestois 29|Bresta]] kojeg je Paris Saint-Germain dobio s visokih 7:0.<ref>{{Cite web |title=PSG 7–0 Brest: French champions stroll into last 16 with 10–0 aggregate win |url=https://www.bbc.com/sport/football/live/c98y71v52ngt |publisher=BBC |work=BBC Sport |date=19 February 2025 |access-date=19 February 2025}}</ref> Paris Saint-Germain je minimalnom pobjedom od 1:0 nad [[Angers SCO|Angersom]] 5. travnja osvojio svoj 13. naslov prvaka Francuske, a Kvarachelija je postao prvi Gruzijac u povijesti koji je osvojio francusko prvenstvo.<ref> {{cite web |title=Le PSG champion de France pour la 13e fois de son histoire après sa victoire contre Angers |url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/Le-psg-champion-de-france-pour-la-13e-fois-de-son-histoire-apres-sa-victoire-contre-angers/1551951 |website=L’Equipe |access-date=6 April 2025}}</ref> == Reprezentativna karijera == Za [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruziju]] je debitirao 7. lipnja 2019. u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] u kojoj je [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] poražen 3:0.<ref>{{cite web|publisher=[[UEFA]]|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001086/match=2026066/index.html|title=Georgia v Gibraltar game report|date=7 June 2019}}</ref> Svoj prvi pogodak za reprezentaciju postigao je 14. listopada 2020. u utakmici [[UEFA Liga nacija 2020./21.|UEFA Lige nacija 2020./21.]] u kojoj je Gruzija igrala 1:1 sa [[Sjevernomakedonska nogometna reprezentacija|Sjevernom Makedonijom]].<ref>{{cite web|publisher=MacedonianFootball|url=https://macedonianfootball.com/mkd-geo-match-report/|title=Macedonia - Georgia match report|date=14 October 2020}}</ref> Kvarachelija je 11. studenoga 2021. postigao jedina dva gola na utakmici protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]] u kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]]<ref>{{cite news |title=Georgia - Sweden |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030963--georgia-vs-sweden/ |publisher=uefa.com |date=11 November 2021}}</ref> Bio je dio gruzijske momčadi na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europskom prvenstvu 2024.]]<ref>{{Cite web |last=Noronha |first=Anselm |title=Georgia Euro 2024 squad: Khvicha Kvaratskhelia leads debut run |url=https://www.goal.com/en/lists/georgia-euro-2024-squad/blt298c872c5b43dec5#csaab92a944c3e7a49 |access-date=27 June 2024 |website=Goal.com}}</ref> Bio je strijelac te je imenovan igračem utakmice zadnje utakmice grupne faze odigrane protiv [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] koji je poražen 2:0.<ref>{{cite web |last=Fisher |first=Ben |url=https://www.theguardian.com/football/article/2024/jun/26/georgia-portugal-euro-2024-match-report |title=Kvaratskhelia propels Georgia to last 16 with famous win over Portugal |publisher=The Guardian |date=26 June 2024 }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/euro2024/match/2036196--georgia-vs-portugal/ |title=Georgia 2–0 Portugal |publisher=UEFA |date=26 June 2024 }}</ref> Gruzija je u osmini finala izgubila 4:1 od [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]].<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/live/cxe2mx95x90t |title=Spain 4-1 Georgia LIVE: Euro 2024 football score, commentary, report & updates |work=BBC Sport |last=Sanders |first=Emma |date=30 June 2024 |access-date=3 July 2024 }}</ref> == Priznanja == === Individualna === * Najbolji mladi igrač [[Ruska Premijer liga|ruske Premijer lige]]: 2019./20., 2020./21.<ref>{{cite web|website=Российский футбольный союз|url=https://eng.premierliga.ru/news/rfpl/news_26652.html|title=All individual award winners for RPL 2020/21 season|date=26 May 2021}}</ref> * Najbolje lijevo krilo ruske Premijer lige: 2020./21.<ref>{{Cite web |title=Итоги Исполкома РФС |url=https://rfs.ru/news/213999 |access-date=2023-01-14 |website=Российский футбольный союз }}</ref> * Gruzijski nogometaš godine: 2020.,<ref>{{cite web |title=საქართველოს საუკეთესო ფეხბურთელი ხვიჩა კვარაცხელია გახდა |url=https://www.worldsport.ge/ge/page/203642_gff-awards-2020-saqartvelos-sauketeso-fexburteli-xvicha-kvaracxelia-gaxda |website=worldsport.ge |date=29 December 2020}}</ref> 2021.,<ref>{{cite web |title=წლის ხვიჩა - ფეხბურთელი საუკეთესო 2021 კვარაცხელია |url=https://www.crystalsport.ge/news/39264 |website=crystalsport.ge |date=29 December 2021}}</ref> 2022.,<ref>{{cite web |title=GFF-მა წლის საუკეთესო ფეხბურთელები დაასახელა |url=https://forbes.ge/gff-ma-tslis-sauketheso-phekhburthelebi-daasakhela/ |website=forbes.ge |date=27 December 2022}}</ref> 2023.<ref>{{cite web |title=ხვიჩა კვარაცხელია 2023 წლის საუკეთესო ფეხბურთელად დასახელდა |url=https://www.radiotavisupleba.ge/a/32751185.html |website=radiotavisupleba.ge|publisher=Radio Liberty |date=28 December 2023 |access-date=23 May 2024}}</ref> * Mladi igrač sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]<ref>{{cite news|date=11 June 2023|title=Khvicha Kvaratskhelia named 2022/23 UEFA Champions League Young Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0282-183b47355fb9-5778e4a7c37f-1000--young-player-of-the-season-kvaratskhelia/|access-date=11 June 2023|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref> * Igrač mjeseca [[Serie A]]: kolovoz 2022.,<ref>{{cite news |url=https://www.legaseriea.it/en/press/news/info/khvicha-kvaratskhelia-ea-sports-player-of-the-month-for-august-1 |publisher=Serie A |access-date=9 September 2022 |date=9 September 2022 |title=Khvicha Kvaratskhelia EA Sports Player of the Month for August |archive-date=10 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220910170056/https://www.legaseriea.it/en/press/news/info/khvicha-kvaratskhelia-ea-sports-player-of-the-month-for-august-1 |url-status=dead }}</ref> veljača 2023.,<ref name="February POTM">{{cite news |url=https://www.legaseriea.it/en/media/serie-a/the-ea-sports-player-of-the-month-feb |publisher=Serie A |access-date=10 March 2023 |date=10 March 2023 |title=Khvicha Kvaratskhelia EA Sports Player of the Month for February}}</ref> ožujak 2023.,<ref>{{cite news |url=https://www.legaseriea.it/en/media/serie-a/the-ea-sports-player-of-the-month-mar |publisher=Serie A |access-date=30 March 2023 |date=30 March 2023 |title=Khvicha Kvaratskhelia EA Sports Player of the Month for March}}</ref> rujan 2024.<ref>{{cite news |url=https://www.legaseriea.it/en/media/serie-a/khvicha-kvaratskhelia-ea-sports-fc-player-of-the-month-for-september |publisher=Serie A |access-date=10 October 2024 |date=10 October 2024 |title=Khvicha Kvaratskhelia “EA Sports FC Player of the Month” for September}}</ref> *Gol mjeseca Serie A: ožujak 2023.,<ref>{{cite news |url=https://www.legaseriea.it/en/media/serie-a/the-goal-of-the-month-by-crypto-com-march |publisher=Serie A |access-date=29 March 2023 |date=27 March 2023 |title=Khvicha Kvaratskhelia Wins March's Goal of the Month Presented by Crypto.com}}</ref> svibanj 2024.<ref>{{cite news |url=https://www.legaseriea.it/en/media/serie-a/the-goal-of-the-month-by-crypto-com-for-may |publisher=Serie A |access-date=22 May 2024 |date=22 May 2024 |title=Khvicha Kvaratskhelia Wins May's Goal of the Month Presented by Crypto.com}}</ref> * Igrač sezone Serie A: 2022./23.<ref>{{cite news |date=2 June 2023 |title=The MVP – Best Overall of Serie A 2022/2023 |url=https://www.legaseriea.it/en/media/serie-a/the-mvp-best-overall-of-serie-a-2022-2023 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230602163630/https://www.legaseriea.it/en/media/serie-a/the-mvp-best-overall-of-serie-a-2022-2023 |archive-date=2 June 2023 |access-date=2 June 2023 |publisher=Serie A}}</ref> * Član momčadi sezone Serie A: 2022./23.<ref>{{cite news |date=7 June 2023 |title=EA Sports™ FIFA 23 Serie A Team of the Season |publisher=Serie A |url=https://www.legaseriea.it/en/media/serie-a/ea-sports-tm-fifa-23-serie-a-team-of-the-season-3 |access-date=7 June 2023}}</ref> * Najbolji asistent sezone Serie A: 2022./23.<ref>{{cite news |date=7 June 2023 |title=Most Assists Serie A |publisher=Serie A |url=https://www.legaseriea.it/en/serie-a/statistiche |access-date=7 June 2023}}</ref> * Gol sezone Serie A: 2022./23.<ref name="golsezone">{{cite news |date=23 June 2023 |title=The Goal of the Season by Crypto.com |publisher=Serie A |url=https://www.legaseriea.it/en/media/serie-a/the-goal-of-the-season-by-crypto-com |access-date=23 June 2023}}</ref> === Klupska === ;Lokomotiv Moskva * [[Ruski nogometni kup]]: 2018./19.<ref>{{cite web|publisher=[[Ruski nogometni savez]]|url=https://rfs.ru/news/209808|title="Локомотив" – обладатель Олимп-Кубка России по футболу|date=22 May 2019}}</ref> ;Napoli * [[Serie A]]: 2022./23.<ref name="Champions">{{cite web |date=4 May 2023 |title=Napoli win Serie A for first time in 33 years |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65488842 |access-date=4 May 2023 |website=BBC Sport}}</ref> ;Paris Saint-Germain * [[Ligue 1]]: 2024./25.<ref>{{Cite web |title=Le PSG champion de France pour la 13e fois de son histoire après sa victoire contre Angers |url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/Le-psg-champion-de-france-pour-la-13e-fois-de-son-histoire-apres-sa-victoire-contre-angers/1551951 |access-date=2025-04-05 |website=L'Équipe }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://sscnapoli.it/en/player-details/?id=20659 Profil], [[S.S.C. Napoli]] * [https://www.uefa.com/uefanationsleague/teams/players/250101808--khvicha-kvaratskhelia/ Profil], [[UEFA]] * [https://www.rubin-kazan.ru/teams/rubin/players/hvicha-kvaratsheliya Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201019114102/https://www.rubin-kazan.ru/teams/rubin/players/hvicha-kvaratsheliya |date=19. listopada 2020. }}, [[FK Rubin Kazanj]] * [https://www.transfermarkt.de/khvicha-kvaratskhelia/profil/spieler/502670 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav - Paris Saint-Germain }} {{Sastav Gruzija 2024. EP}} {{GLAVNIRASPORED:Kvarachelija, Hviča}} [[Kategorija:Gruzijski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Lokomotiv Moskve]] [[Kategorija:Nogometaši Rubin Kazana]] [[Kategorija:Nogometaši S.S.C. Napolija]] [[Kategorija:Nogometaši Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] [[Kategorija:Životopisi, Tbilisi]] c4w39wvhcj6knqkpx7a8dddwe2dc081 0 747305 7569762 7255746 2026-08-04T17:21:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7569762 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Halikan | slika_panorama = Halicanum.2.jpg | opis_slike = Lokacija Halikana u današnjem Svetom Martinu na Muri | slika_lokacijska_karta_država = Hrvatska | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi = 46 | širina-minute = 32 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 16 | dužina-minute = 22 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = Država: | lokacija_info = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | lokacija1_ime = ''Pokrajina:'' | lokacija1_info = | lokacija2_ime = ''Regija:'' | lokacija2_info = [[Međimurje]] | lokacija3_ime = Općina | lokacija3_info = [[Sveti Martin na Muri]] | površina_ukupna = | visina = 173 m | stanovništvo_godina = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = Starorimski municipij | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = }} [[Datoteka:Illyricum occidentis. cuj. partes IV Rhaetia, Noricum, Pannonia et Illyris, provinciae IX Rhaetia, Vindelicia, Noricum mediterraneum et rip., Pannonia prima et secunda, Savia et Valeria et in Illyride populi Iapodes... - btv1b59638282.jpg|mini|desno|305px|Zemljovid dijela južne Europe u 2-3. stoljeću gdje se na području Panonije Superior nalazi Halikan (''Halicanum'')]] '''Halikan'''<ref>[https://www.researchgate.net/publication/312332918_Rimska_cesta_od_sela_Preseka_do_Svetog_Martina_na_Muri_u_Medimurju Branka Marciuš: Rimska cesta od sela Preseka do Svetog Martina na Muri u Međimurju, str. 69], pristupljeno 30. kolovoza 2023.</ref> ([[latinski jezik|lat]]. ''Halicanum'', ''Halycanum'', ''Alicanum''), [[Antički Rim|starorimsko]] naselje tipa [[municipij]] koje se nalazilo na mjestu današnjeg [[Sveti Martin na Muri|Svetog Martina na Muri]]<ref>[https://opcina.svetimartin.hr/povijest-svetog-martina-na-muri/ Petra Novinščak: Povijest Svetog Martina na Muri], pristupljeno 30. kolovoza 2023.</ref> u [[Međimurska županija|Međimurskoj županiji]], [[Hrvatska]]. Nastavši u [[1. stoljeće|1. stoljeću po. Kr.]], municipij je imao površinu od oko 3 [[Četvorni kilometar|četvorna kilometra]] i tlocrtno bio u obliku [[kvadrat]]a. Nalazio se na starorimskoj cesti<ref>[https://www.mnovine.hr/medimurje/foto-arheolozi-su-na-tragu-rimske-ceste-koja-je-prolazila-svetim-martinom-na-muri/ Sanja Heric: Arheolozi su na tragu rimske ceste koja je prolazila Svetim Martinom na Muri], pristupljeno 24. rujna 2023.</ref> koja je vodila od [[Akvileja|Akvileje]] preko gradova [[Aemona|Emona]] i [[Ptuj|Petovij]] - današnji Ljubljana i Ptuj u Sloveniji - prema istoku i sjeveru, račvajući se blizu Halikana na pravac prema [[Gornja Panonija|Karnuntu (lat. Carnuntum)]], gradu istočno od današnjeg Beča u Austriji, i na pravac prema [[Panonski limes|Akvinku (Aquincum)]], današnjoj Budimpešti. Arheološki je temeljitije istraživan od 1977. godine, ali je u posljednje vrijeme to prekinuto, te je radi zaštite i očuvanja, nalazište zatvoreno. ==Povijest== Municipij Halikan bio je značajno starorimsko naselje koje je rang municipija zasigurno imalo u vrijeme cara [[Hadrijan]]a<ref>[https://halicanum.propeller.hr/ Halicanum-propeller: O Halicanumu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230830180609/https://halicanum.propeller.hr/ |date=30. kolovoza 2023. }}, pristupljeno 30. kolovoza 2023.</ref> (vladao 117. - 138. g. po. Kr.), o čemu svjedoči nalaz dva dobro očuvana rimska [[denar]]a (srebrnjaka) s njegovim likom, vrste novca koja je po vrijednosti bila odmah iza zlatnika, a ispred brončanog [[sestercij]]a i bakrenog [[as]]a. Smatra se da je rimsko naselje nastalo u 1. stoljeću po. Kr., a možda i nešto prije, u vrijeme ranih osvajanja cara [[Oktavijan|Oktavijana Augusta]] (vladao 27. g. pr. Kr. - 14. g. po. Kr.). Gradski status Halikan je najvjerojatnije dobio tijekom procesa urbanizacije dijelova provincije [[Panonija|Panonije]] za vrijeme vladavine cara [[Vespazijan]]a (vladao 69. - 79. g. po. Kr.). To je područje već ranije bilo naseljeno pripadnicima plemena [[Panonci|Panonaca]], a na rijeci [[Mura|Muri]] postojao je prikladan prijelaz preko te rijeke s jedne na drugu obalu. Rimljani su to uočili i uspostavili vojno uporište za nadzor riječnog prijelaza. S vremenom se naseobina razvila toliko da je postala trgovačko središte okolnog kraja. Municipij je imao pravilan četvrtasti oblik, točnije oblik kvadrata (takozvani „urbs quadrata“),<ref>[https://emedjimurje.net.hr/vijesti/drustvo/3089021/jeste-li-znali-halicanum-je-danasnji-sveti-martin-na-muri/ e-Međimurje: Halicanum je današnji Sveti Martin na Muri], pristupljeno 30. kolovoza 2023.</ref> s prometnim pravcima u [[Projekcija|ortogonalnom]] sustavu, gdje se ulice sijeku pod [[Pravi kut|pravim kutom]]. Arheološka istraživanje pokazala su da je Halikan imao gradske četvrti (insulae) te [[Forum (trg u antičkim gradovima)|forum]], glavni gradski trg. Grad je doživio svoj procvat do sredine 3. stoljeća, šireći starorimsku kulturu i način života na okolno područje. Slabljenjem [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] i potonjim doseljavanjem [[Slaveni|Slavena]] Halikan gubi značaj, da bi se naposljetku našao duboko prekriven zemljom. ==Arheološki nalazi== Arheološka istraživanja Halikana sustavno su 1977. godine započeli arheolozi [[Muzej Međimurja Čakovec|Muzeja Međimurja Čakovec]]. Oni su pronašli [[Građevinski materijal|građevni materijal]] ([[Cigla|cigle]], [[crijep]]ovi, baza kamenog stupa, dijelovi zidova zgrada, dijelovi žbuke itd.) koji su upućivali na to da je tu postojalo starorimsko naselje. Među prvim nalazima našli su se lončarska [[peć]] i korita za tiješnjenje [[Glina (tlo)|gline]]. [[Žrtvenik|Ara (žrtvenik)]] rimskog beneficiranog [[Rimski konzul|konzula]] Tita Cesernija Marcilina, koja je posvećena vrhovnom bogu [[Jupiter (mitologija)|Jupiteru]], spada među najvažnija otkrića na području municipija. Ona upućuje na to da je Halikan bio važno trgovačko središte. [[Datoteka:Samian ware bowl by Mercato.JPG|mini|desno|250px|Zdjela izrađena u tehnici fine keramike zvane ''terra sigillata'' (= pečatirana zemlja), slična onima iskopanima u Halikanu]] Pri daljnjim iskopavanjima arheolozi su našli [[Nekropola|nekropole]] [[tumul]]a (grobne humke) uz antičku cestu koja je vodila u Halikan. Nađeno je, također, niz glinenih [[Artefakt|artefakata]] (tanjuri, zdjelice, uljanice, lončići i slično), te više lončarskih peći za predmete za svakodnevnu uporabu. Iskopani su i predmeti koji spadaju u finu, luksuznu [[Keramika|keramiku]] crvenkaste boje zvanu „tera sigilata“ ([[latinski jezik|lat]]. ''terra sigillata''), koja se nije izrađivala u Halikanu, nego je dopremljena iz udaljenijih područja Rimskog Carstva (npr. [[Apeninski poluotok|Apeninskog poluotoka]] i provincije [[Galija (rimska provincija)|Galije]] - današnje Francuske). Proizvodila se posebnom tehnikom iz pročišćene gline koja je vađena iz ležišta bogatih [[Željezno crvenilo|željeznim oksidom]].<ref>[https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffzg%3A2106/datastream/PDF/view Izabela Andrašić: Rimska stolna keramika s nalazišta Sveti Martin na Muri (Halicanum) – istraživanja od 2015. do 2018., str. 36] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230830180610/https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffzg:2106/datastream/PDF/view |date=30. kolovoza 2023. }}, pristupljeno 30. kolovoza 2023.</ref> Od ostalih vrsta nalaza iskopani su brojni [[Kovine|metalni]] artefakti, kao što su brončane i željezne [[Strijela|strelice]], dijelovi željeznih noževa, praporci od kositra i bronce, željezni i brončani ključevi, srebrne i brončane [[Fibula (nakit)|kopče (fibule)]], brončane igle i pribadače, brončane [[Pinceta|pincete]], željezni [[Čavao|čavli]], zatim dio [[Staklo|staklene]] bočice s ručicom, te mnogi drugi predmeti. Godine 1985. istraživanja su smanjena da bi kasnije privremeno potpuno prestala. Tek 2002. došlo je do njihovog nastavka, te je pritom nedvojbeno utvrđeno da je to starorimsko naselje imalo osobito razvijenu [[Lončarstvo|lončarsku]] djelatnost, uključujući pečenje glinenih proizvoda. Istraživanja su bila intenzivnija između 2015. i 2018. godine,<ref>[https://www.hrz.hr/index.php/aktualno/europska-godina-kulturne-bastine/3011-sv-martin-na-muri-arheolosko-nalaziste Hrvatski restauratorski zavod: Sveti Martin na Muri, arheološko nalazište], pristupljeno 30. kolovoza 2023.</ref> kada su se nastojali utvrditi [[Mjera| gabariti]] antičkog naselja. U novije vrijeme nalazište je zatvoreno. == Vidi još == * [[Andautonia]] * [[Marsonija]] * [[Stridon]] ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Rimski gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Povijest Međimurja]] [[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]] [[Kategorija:Hrvatska u doba Rimljana]] 80fglbldt5ggofnvzm3krqwnx0q95gm 0 751386 7569972 7322257 2026-08-05T07:08:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569972 wikitext text/x-wiki '''Prvenstva [[Hrvatska|Hrvatske]] u raffa [[boćanje|boćanju]]''' organiziraju se od sezone 2019.<ref>https://www.ferata.hr/bk-naklice-pobjednik-prve-sezone-1-hrl/</ref><ref>https://dalmacijabalote.com/krenulo-raffa-bocanje-u-hrvatskoj-josipu-pericu-i-otocanima-prva-pobjeda/</ref> Odluka o osnivanju lige donesena je u svibnju 2019.<ref>https://hrvatski-bocarski-savez.hr/javni-poziv-klubovima-za-sudjelovanje-u-hrvatskoj-raffa-ligi/</ref> Prvu utakmicu su odigrali BK “Sv. Ante Turjaci” kao domaćin i BK “Švabo Otok” kao gost u Turjacima 26. lipnja 2019.<ref>https://hrvatski-bocarski-savez.hr/odigrana-prva-utakmica-hrvatske-raffa-lige/</ref><ref>https://hrvatski-bocarski-savez.hr/lige/hrvatska-raffa-liga/?sezona=2019</ref><ref>https://www.dalmacijadanas.hr/pise-se-bocarska-povijest-danas-u-turjacima-prva-utakmica-raffa-lige-u-hrvatskoj/</ref> == Formati natjecanja == *2019. Osnovni dio igrao se jednokružno. U doigravanje su ušle 4 najbolje ekipe i u polufinalu je igrala prvoplasirana ekipa protiv četvrtoplasirane te drugoplasirana protiv trećeplasirane. U slučaju nerješenog ishoda u playoffu, prolaz osigurava bolje plasirana ekipa iz osnovnog dijela prvenstva.<ref>https://sinjskarera.hr/1-hrvatska-raffa-liga-izabrani-predstavnici-za-ep/</ref> *2020. – ''danas'' Osnovni dio igra se dvokružno. U doigravanje ulaze 4 najbolje ekipe i u polufinalu igra prvoplasirani protiv četvrtoplasiranog te drugoplasirani protiv trećeplasiranog. U slučaju nerješenog ishoda u playoffu, prolaz osigurava bolje plasirana ekipa iz osnovnog dijela prvenstva.<ref>https://sinjskarera.hr/1-hrvatska-raffa-liga-izabrani-predstavnici-za-ep/</ref> ;Bodovanje *2019. – ''danas'' 3 boda za pobjedu, 1 za nerješeno, 0 za poraz == Popis klubova koji su sudjelovali (2019. – 2025.) == :''U zagradi je godina prvog sudjelovanja.'' :''Poredani abecedno prvo po sjedištu kluba pa zatim po nazivu, preskačući kraticu/oznaku vrste kluba.'' :<s>ugašeni klubovi</s> {{col-begin}} {{col-break}} <ref>https://sinjskarera.hr/pocetak-prve-povijesne-raffa-lige-brnaze-otpale-10-ekipa-ispunilo-uvjete/</ref> * BK Otočki vitezovi, ?? (2019.)<!-- utakmice Prvenstva su se igrale samo u Žrnovnici i Turjacima pa se ne može po tome zaključiti sjedište, https://hrvatski-bocarski-savez.hr/lige/hrvatska-raffa-liga/?sezona=2019 --> * BK Sveti Ilija, [[Kaštel Lukšić]] (2025.)<ref>https://hrvatski-bocarski-savez.hr/odrzan-zdrijeb-1-hvartske-raffa-lige-2025/</ref> * BK Naklice-raffa, [[Naklice]] (2019.) * BK Gorčina-raffa, [[Omiš]] (2019.) * BK Las Vegas, Omiš (2025.)<ref>https://hrvatski-bocarski-savez.hr/odrzan-zdrijeb-1-hvartske-raffa-lige-2025/</ref> * BRK Solin, [[Solin]] (2019.) * BK BOP Brda, [[Split]] (2019.) * SBKGO Marjan, Split (2019.) <small> / ''BKGO Marjan, RK Marjan, BRK Marjan '' </small> * BK Srinjine DB, [[Srinjine]] (2025.)<ref>https://hrvatski-bocarski-savez.hr/odrzan-zdrijeb-1-hvartske-raffa-lige-2025/</ref> * RE Sveti Jure, [[Tugare]] (2023.) * BRK Tugare, Tugare (2020.) * BK Pržina-raffa, [[Turjaci]] (2019.) * BK Sv. Ante Turjaci, Turjaci (2019.) * BK Švabo, Turjaci (2019.) <small> / ''Švabo Otok<ref>https://hrvatski-bocarski-savez.hr/poziv-raffa-klubovima-na-zdijeb-za-1-hrl-u/</ref><ref>https://dalmacijabalote.com/krenulo-raffa-bocanje-u-hrvatskoj-josipu-pericu-i-otocanima-prva-pobjeda/</ref> '' </small> * BK Brodarica-raffa, [[Zadar]] (2020.) * BRK Vilar, [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]] (2019.) _______________ *BK Brnaze odustale od natjecanja 2019. u odnosu na početnu prijavu.<ref>https://hrvatski-bocarski-savez.hr/poziv-raffa-klubovima-na-zdijeb-za-1-hrl-u/</ref> {{col-end}} == Izdanja == ;Kazalo :''* U zagradi je broj klubova koji je inicijalno trebao sudjelovati u Prvenstvu; izbačeni ili odustali.'' {| class="wikitable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:90%" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan=2|Godina ! colspan=2|Broj klubova ! colspan=2|Prvaci !!colspan=2|#2 !!#3 !!#4<!--zbog doigravanja za prvaka--> ! colspan=2|#1 nakon osnovnog dijela |-align=center !liga * !!doigr. |Klub ||Bodovi/<br>Rezultat ||Klub ||Bodovi !colspan=2|polufinalisti |Klub ||Bod ({{Tooltip|BP|Bodovna prednost}}) |- | {{sezona wp|I. hrvatska raffa liga|2019.}} ||10<ref>https://dalmacijabalote.com/zahuktava-se-prva-hrvatska-bocarska-raffa-liga-nakon-sest-kola-bk-vilar-iz-zrnovnice-ima-maksimalan-broj-bodova/</ref> ||4<ref>https://sinjskarera.hr/zavrsnica-1-hrvatske-raffa-lige-u-turjacima/</ref><ref>https://www.ferata.hr/bk-naklice-pobjednik-prve-sezone-1-hrl/</ref> ||Naklice ||4:4<ref>https://sinjskarera.hr/1-hrvatska-raffa-liga-izabrani-predstavnici-za-ep/</ref> ||Gorčina ||– ||Marjan ||Vilar |Vilar ? ||(+) |- | {{sezona wp|I. hrvatska raffa liga|2020.}} ||8 ||4<ref>https://dalmacijabalote.com/zavrsnica-1-hrl-nastup-paveskovica-upitan-naklice-gorcina-i-przina-solin/</ref> ||Gorčina ||10:0 ||Pržina ||– ||Naklice ||Solin |Pržina ||36 (+5) |- | {{sezona wp|I. hrvatska raffa liga|2021.}}<ref>https://www.ferata.hr/zavrsnica-1-hrvatske-bocarske-raffa-lige-gorcina-solin-naklica-i-przina-za-finale/</ref> ||8 ||4 ||Gorčina (2) ||7:3 ||Naklice ||– ||Pržina ||Solin |Gorčina ||37 (+6) |- | {{sezona wp|I. hrvatska raffa liga|2022.}} ||6 || ||Gorčina (3) ||8:2 ||Pržina ||– ||Naklice ||Tugare |Gorčina ||30 (+8) |- | {{sezona wp|I. hrvatska raffa liga|2023.}}<ref>{{Citiranje weba |url=https://dalmacijabalote.com/gorcina-obranila-titulu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. ožujka 2025. |archive-date=18. ožujka 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250318203052/https://dalmacijabalote.com/gorcina-obranila-titulu/ |url-status=dead }}</ref> ||7 ||4 ||Gorčina (4) ||8:2 ||Pržina ||– ||Tugare ||Naklice |Tugare ||30 (+2) |- | {{sezona wp|I. hrvatska raffa liga|2024.}}<ref>https://hrvatski-bocarski-savez.hr/bk-gorcina-prvak-1-hrvatske-raffa-lige/</ref><ref>https://hrvatski-bocarski-savez.hr/lige/hrvatska-raffa-liga/?sezona=2024</ref><ref>https://hrvatski-bocarski-savez.hr/lige/hrvatska-raffa-liga/i-hrvatska-raffa-liga-doigravanje/?sezona=2024</ref> ||7 ||4 ||Gorčina (5) ||6:0 ||Tugare ||– ||Sveti Jure ||Naklice |Gorčina ||33 (+6) |- | {{sezona wp|I. hrvatska raffa liga|2025.}} ||9 ||4<ref>https://hrvatski-bocarski-savez.hr/lige/hrvatska-raffa-liga/i-hrvatska-raffa-liga-doigravanje/?sezona=2025</ref> ||Gorčina (6) ||6:4 ||Naklice ||– ||Las Vegas ||Brodarica-raffa |Naklice ||37 (+1) <!-- |- | {{sezona wp|I. hrvatska raffa liga|202./2.}} || || || || || || || || | || (+) --> |} === Vječna ljestvica === <small>''zaključno sa sezonom 2024. ''</small> {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !Klub !!Sjedište !!Prvak !!Drugi !!TOP4 !!Ostali nazivi; Napomene |- |[[Boćarski klub Gorčina|Gorčina]] ||[[Omiš]] ||5 ||1 ||6 ||<small> '' |- |[[Boćarski klub Naklice|Naklice]] ||[[Naklice]] (Omiš) ||1 ||1 ||6 ||<small> '' |- |[[Boćarski klub Pržina|Pržina]] ||[[Turjaci]] ||0 ||3 ||4 ||<small> '' |- |BRK Tugare ||[[Tugare]] ||0 ||1 ||3 ||<small> '' |- |} ==Vidi== *[[Hrvatski boćarski savez]] *[[Kup Hrvatske u raffa boćanju]] / [[Raffa kup Hrvatske]]<ref>https://hrvatski-bocarski-savez.hr/bk-gorcina-pobjednik-kupa-hrvatske-u-raffa-bocanju/</ref> *[[Hrvatski raffa superkup]] *[[Prvenstva Hrvatske u boćanju]] (volo) *[[I. hrvatska petanka liga]] *[[Dodatak:Popis zatvorenih boćališta u Hrvatskoj|Popis zatvorenih boćališta u Hrvatskoj]] == Vanjske poveznice == * [http://www.hrvatski-bocarski-savez.hr/ službene stranice Hrvatskog boćarskog saveza] ==Izvori== {{izvori}} {{Prvenstva Hrvatske}} {{Mrva-boćanje}} [[Kategorija:Boćanje u Hrvatskoj| ]] ihl1p2d9r0qgkf3xa68qxntafdx6xxt 0 754712 7570117 6782273 2026-08-05T11:56:36Z EmausBot 46911 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Citrus × aurantium]] 7570117 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Citrus × aurantium]] lw5ftw01r9fbrprqs2g8lehbopac2q2 0 754714 7570116 6782277 2026-08-05T11:56:25Z EmausBot 46911 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Citrus × aurantium]] 7570116 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Citrus × aurantium]] lw5ftw01r9fbrprqs2g8lehbopac2q2 0 757067 7569601 7336031 2026-08-04T13:08:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569601 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV emisija | bg_color = | ime = Gradi(ona) | slika = | ime_2 = | žanr = ''lifestlye'' emisija | format = zabava | smislio = | realizator = | utemeljeno_na = | razvio = | napisao = | scenarij = | režiser = | voditelj = [[Ana-Marija Percaić]] | uloge = | žiri = | glasovi = | pripovjedač = | gl_skladatelj = | uvodna_gl = | završna_gl = | skladatelj = | država = {{DZ+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski]] | sezone = 3 | emisije = 24 | izvršni_producent = | producent = | urednik = | lokacijaprodukcije = | kinematografija = | trajanje_emisije = 20 – 38 minuta | produkcijska_kuća = | budget = | tv_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]]<br>[[Voyo]] | prva_emisija = [[16. listopada]] [[2021.]] | posljednja_emisija = | prethodna = | sljedeća = | web_stranica = https://www.rtl.hr/emisije/gradiona | imdb_id = 30771869 }}'''''Gradi(ona)''''' (stilizirano kao '''''Gradi(ONA)''''') [[hrvatska]] je ''lifestyle'' emisija koja se prikazuje na [[RTL (Hrvatska)|RTL]]-u od [[16. listopada]] [[2021.]] godine.<ref name="gradionapremijera">{{Citiranje weba|date=13. listopada 2021.|title=Show 'Gradiona' ruši stereotipe o ženama majstorima uređenja|url=https://www.24sata.hr/show-gradiona-rusi-stereotipe-o-zenama-majstorima-uredenja-789950|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101162634/https://www.24sata.hr/show-gradiona-rusi-stereotipe-o-zenama-majstorima-uredenja-789950|archive-date=1. siječnja 2024.|access-date=1. siječnja 2024.|language=|website=24sata.hr}}</ref> Voditeljica emisije je [[glumac|glumica]] i dizajnerica interijera [[Ana-Marija Percaić]].<ref name="gradionaanamarija">{{Citiranje weba|date=13. listopada 2021.|title=Gradi(Ona) - RTL|url= https://www.rtl.hr/emisije/gradiona|url-status=live|archive-url=| archive-date=|access-date=1. siječnja 2024.|language=|website=rtl.hr}}</ref> == Koncept emisije == Emisija prati projekte [[Ana-Marija Percaić|Ane-Marije Percaić]] koja obnavlja i oprema razne objekte. Percaić prikazuje detaljan proces obnove i daje savjete o dizajnu interijera. Emisija također ruši rodne stereotipe prikazivajući ženu u [[Građevinarstvo|građevinarskim]] poslovima.<ref name="gradionapremijera"/><ref name="gradionaanamarija"/> == Pregled emisije == {{Pregled serije | boja1 = #f3990c | poveznica1 = | epizode1 = 8 | premijera1 = [[16. listopada]] [[2021.]] | finale1 = [[4. prosinca]] [[2015.]] | boja2 = 2897d7 | poveznica2 = | epizode2 = 8 | premijera2 = [[9. srpnja]] [[2022.]]<ref name="gradionas2">{{Citiranje weba|date=2022.|title=RTL • subota, 9. srpnja 2022.|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2022-07-09&kanal=rtl|url-status=dead|access-date=1. siječnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2022-07-09&kanal=rtl|archive-date=7. prosinca 2023.|website=tvprofil.com}}</ref> | finale2 = [[27. kolovoza]] [[2022.]] | boja3 = #6e8991 | poveznica3 = | epizode3 = 8 | premijera3 = [[21. listopada]] [[2023.]]<ref name="gradionas3">{{Citiranje weba|date=2023.|title=RTL • subota, 21. listopada 2023.|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-10-21&kanal=rtl|url-status=dead|access-date=1. siječnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-10-21&kanal=rtl|archive-date=7. prosinca 2023.|website=tvprofil.com}}</ref> | finale3 = [[9. prosinca]] [[2023.]] }} === Gosti === Kroz emisiju se pojavljuju razni gosti. * [[Bojana Gregorić Vejzović]], 1. sezona * [[Boris Mirković]], 1. sezona * [[Mario Mirković]], 1. sezona * [[Anita Matić|Anita Matić Delić]], 1. sezona * [[Marijana Batinić]], 1. sezona * [[Mila Elegović]], 1. sezona == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rtl.hr/emisije/gradiona Službena stranica] na rtl.hr * [https://www.instagram.com/gradi_ona/ Službena stranica] na [[Instagram]]u {{Domaća televizijska produkcija na RTL-u}} [[Kategorija:Televizijske emisije na RTL-u]] lorxwwwapntqb4l1xxagj5ovc124ykx 0 757917 7569661 6819978 2026-08-04T15:10:33Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Magnetska levitacija|Magnetska levitacija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569661 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Meissner effect p1390048.jpg|mini|[[Magnet]] lebdi iznad [[Supravodljivost|supravodiča]] zbog Meissnerovog učinka]] '''Meissnerov učinak''' (engl. ''Meissner effect'') jest pojava da supravodič u supravodljivu stanju, ako se nalazi u [[Magnetsko polje|magnetskom polju]] do neke jakosti, iz svoje unutrašnjosti ''istiskuje'' vanjsko magnetsko polje. Posljedica je površinskih [[Električna struja|struja]] koje svojim magnetskim poljem potpuno poništavaju vanjsko magnetsko polje. Preciznije, magnetsko polje prodire samo u vrlo tanak površinski sloj u kojem teku struje. Struje se javljaju u supravodljivom stanju u promjenjivom magnetskom polju, ali i u stalnom polju pri prijelazu iz normalnoga u supravodljivo stanje. Pojavu prvi otkriva i opisuje [[Walther Meissner]] 1933. godine. [[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]] [[Kategorija:Magnetska levitacija]] on76fr65ns7zl75cvewvf75g2hlexa6 0 759635 7570102 7419432 2026-08-05T11:29:17Z Runolist 263374 7570102 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}}{{Dz|[[Punoglavac (galaktika)]]|galaktiku|naslov=punoglavac}} [[File:RanaTemporariaLarva2.jpg||mini|286x286px|Punoglavac [[Livadna smeđa žaba|livadne smeđe žabe]] (''Rana temporaria'')]] '''Punoglavac''' je stadij [[Ličinka|ličinke]] u [[Reprodukcija|reproduktivnom ciklusu]] [[Vodozemci|vodozemca]]. Punoglavci većine životinjskih vrsta potpuno su [[vodene životinje]], no u nekih su vrsta vodozemaca [[Kopnene životinje|kopnene]]. Punoglavci imaju neka obilježja riba koje se ne pronalazi na odraslim jedinkama vodozemaca, poput [[Bočna pruga|bočne pruge]], [[Škrge|škrga]] i [[Rep|repa]] za plivanje. Postupkom preobrazbe razvijaju funkcionalna [[pluća]] za disanje i doživljavaju drastičnu promjenu u [[Prehrana|prehrani]]. Nekoliko vrsta vodozemaca, poput pripadnika porodice žaba [[Brevicipitidae]], podvrgnuto je izravnom razvoju, odnosno ne prolaze kroz stadij nezavisne ličinke u obliku punoglavca, već se izlegu kao potpuno razvijene jedinke, [[Morfologija (biologija)|morfološki]] istovjetne odraslim jedinkama. Druge se vrste pak izlegnu kao punoglavci ispod kože odrasle ženke ili su zadržani u [[Tobolac (zoologija)|tobolcu]] do završetka metamorfoze. Unatoč tomu što nemaju čvrste [[Kostur|kosture]], mnogi [[Fosil|fosilni]] ostatci punoglavaca pronađeni su zbog očuvanih tragova [[Biofilm|biofilma]], od kojih su najraniji datirani u [[miocen]]. Žablji su punoglavci uglavnom biljojedi, dok su punoglavci [[Repaši|repaša]] i [[Beznošci|beznožaca]] većinom mesojedi. == Fosili == Iako su meki i bez mineraliziranih, čvrstih dijelova tijela, fosilni ostatci punoglavaca (dužine oko {{Broj|10|cm}}) pronađeni su u sloju [[Gornji miocen|gornjeg miocena]].<ref name="Mcnamara2009">{{cite journal|last1=McNamara|first1=M. E.|last2=Orr|first2=P. J.|last3=Kearns|first3=S. L.|last4=Alcalá|first4=L.|last5=Anadón|first5=P.|last6=Peñalver-Mollá|first6=E.|year=2009|title=Exceptionally preserved tadpoles from the Miocene of Libros, Spain: ecomorphological reconstruction and the impact of ontogeny upon taphonomy|journal=[[Lethaia]]|volume=43|issue=3|pages=290–306|doi=10.1111/j.1502-3931.2009.00192.x|hdl-access=free|hdl=10261/141680}}</ref> Očuvani su pomoću biofilmova, dok su čvršće strukture u njihovom tijelu (poput [[Čeljust|čeljusti]] i kostiju) očuvane kao [[ugljični film]].<ref name="Mcnamara2006">{{cite conference|last1=McNamara|first1=M. E.|last2=Orr|first2=P. J.|last3=Kearns|first3=S. L.|last4=Alcalá|first4=L.|last5=Anadón|first5=P.|last6=Peñalver-Mollá|first6=E.|year=2006|url=http://downloads.palass.org/annual_meeting/2006/Annual2006Schedule%26Abstracts.pdf|title=Taphonomy of exceptionally preserved tadpoles from the Miocene Libros fauna, Spain: Ontogeny, ecology and mass mortality|conference=The Palaeontological Association 50th Annual Meeting|publisher=[[The Palaeontological Association]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110727162301/http://downloads.palass.org/annual_meeting/2006/Annual2006Schedule%26Abstracts.pdf|archive-date=2011-07-27|access-date=12. veljače 2024.|archivedate=27. srpnja 2011.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110727162301/http://downloads.palass.org/annual_meeting/2006/Annual2006Schedule%26Abstracts.pdf|deadurl=dead}}</ref> Kod miocenskih fosila pronađenih u [[Libros, Španjolska|Librosu]] u Španjolskoj, [[neurokranij]] je očuvan u [[Kalcijev karbonat|kalcijevom karbonatu]], dok je [[Svitak (biologija)|svitak]] očuvan u [[Kalcijev fosfat|kalcijevom fosfatu]]. Drugi dijelovi tijela punoglavca postoje kao organski ostatci te bakterijski biofilmovi, uz sedimentarni [[detritus]] unutar utrobe.<ref name="Mcnamara2009" /> Ostatci punoglavaca iz nekoliko skupina podrazreda [[Labyrinthodontia]] pronađeni su s naznakama vanjskih škrga. == Ljudska prehrana == Punoglavci su u nekim regijama svijeta dio [[Prehrana|ljudske prehrane]]. U [[Kina|Kini]] se, zbog svoje duljine od preko {{Broj|10|cm}},<ref name="Li">{{cite journal|last=Li|first=Cheng|author2=Guo, Xian-Guang|author3=Wang, Yue-Zhao|year=2011|title=Tadpole types of Chinese megophryid frogs (Anura: Megophryidae) and implications for larval evolution|journal=Current Zoology|volume=57|issue=1|pages=93–100|doi=10.1093/czoolo/57.1.93|doi-access=free}}</ref> u svrhu prehrane sakupljaju punoglavci žablje vrste [[Oreolalax rhodostigmatus|''Oreolalax rhodostigmatus'']] iz porodice [[Megophryidae]].<ref>{{cite iucn|author=IUCN SSC Amphibian Specialist Group|date=2020|title=''Oreolalax rhodostigmatus''|volume=2020|page=e.T57600A63861170|doi=10.2305/IUCN.UK.2020-2.RLTS.T57600A63861170.en|access-date=11 November 2021}}</ref> U [[Indija|Indiji]] se pak za konzumaciju sakupljaju punoglavci vrste ''[[Clinotarsus curtipes]]'',<ref>{{cite iucn|title=''Clinotarsus curtipes''|page=e.T58583A11789937|author=Biju|first=S. D.|date=2004|volume=2004|access-date=11 November 2021|last2=Dutta|first2=Sushil|last3=Inger|first3=Robert|doi=10.2305/IUCN.UK.2004.RLTS.T58583A11789937.en}}</ref> a u [[Peru|Peruu]] se ''[[Telmatobius mayoloi]]'' osim za prehranu koriste i u ljekovite svrhe.<ref>{{cite iucn|author=IUCN SSC Amphibian Specialist Group|date=2017|title=''Telmatobius mayoloi''|volume=2017|page=e.T57350A3059558|doi=10.2305/IUCN.UK.2017-3.RLTS.T57350A3059558.en|access-date=11 November 2021}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti | commons = Tadpole | commonshr = Punoglavac }} [[Kategorija:Vodozemci]] o46f4soq2wq87z6rt7v2gt713empilh 7570103 7570102 2026-08-05T11:29:32Z Runolist 263374 7570103 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}}{{Dz|[[Punoglavac (galaktika)]]|galaktiku|naslov=punoglavac}} [[File:RanaTemporariaLarva2.jpg||mini|286x286px|Punoglavac [[Livadna smeđa žaba|livadne smeđe žabe]] (''Rana temporaria'')]] '''Punoglavac''' je stadij [[Ličinka|ličinke]] u [[Reprodukcija|reproduktivnom ciklusu]] [[Vodozemci|vodozemca]]. Punoglavci većine životinjskih vrsta potpuno su [[vodene životinje]], no u nekih su vrsta vodozemaca [[Kopnene životinje|kopnene]]. Punoglavci imaju neka obilježja riba koje se ne pronalazi na odraslim jedinkama vodozemaca, poput [[Bočna pruga|bočne pruge]], [[Škrge|škrga]] i [[Rep|repa]] za plivanje. Postupkom preobrazbe razvijaju funkcionalna [[pluća]] za disanje i doživljavaju drastičnu promjenu u [[Prehrana|prehrani]]. Nekoliko vrsta vodozemaca, poput pripadnika porodice žaba [[Brevicipitidae]], podvrgnuto je izravnom razvoju, odnosno ne prolaze kroz stadij nezavisne ličinke u obliku punoglavca, već se izlegu kao potpuno razvijene jedinke, [[Morfologija (biologija)|morfološki]] istovjetne odraslim jedinkama. Druge se vrste pak izlegnu kao punoglavci ispod kože odrasle ženke ili su zadržani u [[Tobolac (zoologija)|tobolcu]] do završetka metamorfoze. Unatoč tomu što nemaju čvrste [[Kostur|kosture]], mnogi [[Fosil|fosilni]] ostatci punoglavaca pronađeni su zbog očuvanih tragova [[Biofilm|biofilma]], od kojih su najraniji datirani u [[miocen]]. Žablji su punoglavci uglavnom biljojedi, dok su punoglavci [[Repaši|repaša]] i [[Beznošci|beznožaca]] većinom mesojedi. == Fosili == Iako su meki i bez mineraliziranih, čvrstih dijelova tijela, fosilni ostatci punoglavaca (dužine oko {{Broj|10|cm}}) pronađeni su u sloju [[Gornji miocen|gornjeg miocena]].<ref name="Mcnamara2009">{{cite journal|last1=McNamara|first1=M. E.|last2=Orr|first2=P. J.|last3=Kearns|first3=S. L.|last4=Alcalá|first4=L.|last5=Anadón|first5=P.|last6=Peñalver-Mollá|first6=E.|year=2009|title=Exceptionally preserved tadpoles from the Miocene of Libros, Spain: ecomorphological reconstruction and the impact of ontogeny upon taphonomy|journal=[[Lethaia]]|volume=43|issue=3|pages=290–306|doi=10.1111/j.1502-3931.2009.00192.x|hdl-access=free|hdl=10261/141680}}</ref> Očuvani su pomoću biofilmova, dok su čvršće strukture u njihovom tijelu (poput [[Čeljust|čeljusti]] i kostiju) očuvane kao [[ugljični film]].<ref name="Mcnamara2006">{{cite conference|last1=McNamara|first1=M. E.|last2=Orr|first2=P. J.|last3=Kearns|first3=S. L.|last4=Alcalá|first4=L.|last5=Anadón|first5=P.|last6=Peñalver-Mollá|first6=E.|year=2006|url=http://downloads.palass.org/annual_meeting/2006/Annual2006Schedule%26Abstracts.pdf|title=Taphonomy of exceptionally preserved tadpoles from the Miocene Libros fauna, Spain: Ontogeny, ecology and mass mortality|conference=The Palaeontological Association 50th Annual Meeting|publisher=[[The Palaeontological Association]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110727162301/http://downloads.palass.org/annual_meeting/2006/Annual2006Schedule%26Abstracts.pdf|archive-date=2011-07-27|access-date=12. veljače 2024.|archivedate=27. srpnja 2011.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110727162301/http://downloads.palass.org/annual_meeting/2006/Annual2006Schedule%26Abstracts.pdf|deadurl=dead}}</ref> Kod miocenskih fosila pronađenih u [[Libros, Španjolska|Librosu]] u Španjolskoj, [[neurokranij]] je očuvan u [[Kalcijev karbonat|kalcijevom karbonatu]], dok je [[Svitak (biologija)|svitak]] očuvan u [[Kalcijev fosfat|kalcijevom fosfatu]]. Drugi dijelovi tijela punoglavca postoje kao organski ostatci te bakterijski biofilmovi, uz sedimentarni [[detritus]] unutar utrobe.<ref name="Mcnamara2009" /> Ostatci punoglavaca iz nekoliko skupina podrazreda [[Labyrinthodontia]] pronađeni su s naznakama vanjskih škrga. == Ljudska prehrana == Punoglavci su u nekim regijama svijeta dio [[Prehrana|ljudske prehrane]]. U [[Kina|Kini]] se, zbog svoje duljine od preko {{Broj|10|cm}},<ref name="Li">{{cite journal|last=Li|first=Cheng|author2=Guo, Xian-Guang|author3=Wang, Yue-Zhao|year=2011|title=Tadpole types of Chinese megophryid frogs (Anura: Megophryidae) and implications for larval evolution|journal=Current Zoology|volume=57|issue=1|pages=93–100|doi=10.1093/czoolo/57.1.93|doi-access=free}}</ref> u svrhu prehrane sakupljaju punoglavci žablje vrste [[Oreolalax rhodostigmatus|''Oreolalax rhodostigmatus'']] iz porodice [[Megophryidae]].<ref>{{cite iucn|author=IUCN SSC Amphibian Specialist Group|date=2020|title=''Oreolalax rhodostigmatus''|volume=2020|page=e.T57600A63861170|doi=10.2305/IUCN.UK.2020-2.RLTS.T57600A63861170.en|access-date=11 November 2021}}</ref> U [[Indija|Indiji]] se pak za konzumaciju sakupljaju punoglavci vrste ''[[Clinotarsus curtipes]]'',<ref>{{cite iucn|title=''Clinotarsus curtipes''|page=e.T58583A11789937|author=Biju|first=S. D.|date=2004|volume=2004|access-date=11 November 2021|last2=Dutta|first2=Sushil|last3=Inger|first3=Robert|doi=10.2305/IUCN.UK.2004.RLTS.T58583A11789937.en}}</ref> a u [[Peru|Peruu]] se ''[[Telmatobius mayoloi]]'' osim za prehranu koriste i u ljekovite svrhe.<ref>{{cite iucn|author=IUCN SSC Amphibian Specialist Group|date=2017|title=''Telmatobius mayoloi''|volume=2017|page=e.T57350A3059558|doi=10.2305/IUCN.UK.2017-3.RLTS.T57350A3059558.en|access-date=11 November 2021}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti | commons = Tadpole | commonshr = Punoglavac }} [[Kategorija:Vodozemci]] 2lkqqkj4gxc8lr8oz0xoxjpsu79p81q 0 760064 7569742 7238615 2026-08-04T16:44:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569742 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Krilnik | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Hrvatski rukometni klub Krilnik Spomen-klub hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata | nadimak = | godina osnivanja = 1995. | godina prestanka rada = | dvorana = [[Športski centar Gripe|''ŠC "Gripe"'']] | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Jug]] | sezona = [[2. HRL 2024./25.|2024./25.]] | plasman = 14. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= }} '''HRK "Krilnik"''' ('''''Krilnik Split''''', punog naziva '''''Hrvatski rukometni klub Krilnik Spomen-klub hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Split]]a, [[Splitsko-dalmatinska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2023./24. ''HRK "Krilnik"'' se natječe u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|"2. HRL – Jug"]]'', ligi [[Ligaški sustav hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce|trećeg stupnja hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce]]. == O klubu == '''HRK "Krilnik"''' je osnovan 1995. godine. Pretežno se klub natjecao sa seniorima u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|"2. HRL – Jug"]]'', te u ''"3. HRL – Jug". <br> ''"Krilnik"'' se između 2015. i 2021. godine nije ligaški natjecao. == Uspjesi == ; [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Jug]] * drugoplasirani: 1995./96., 1996./97., 1997./98., 1998./99. ; 3. HRL – Jug * drugoplasirani: 2006./07. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori |- |colspan="16"| |- !colspan="16"| Krilnik |- |[[2. HRL 1995./96.|1995./96.]] |||III. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Jug]] || ||bgcolor="silver"|2. ||8 ||14 ||10 ||0 ||4 ||335 ||279 ||20 || || || |- |[[2. HRL 1996./97.|1996./97.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||bgcolor="silver"|2. ||11 ||20 ||18 ||0 ||2 ||530 ||426 ||36 || || || |- |[[2. HRL 1997./98.|1997./98.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||bgcolor="silver"|2. ||9 ||16 ||12 ||1 ||3 ||363 ||327 ||25 || || || |- |[[2. HRL 1998./99.|1998./99.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||17 ||0 ||5 ||535 ||456 ||34 || || || |- |[[2. HRL 1999./2000.|1999./2000.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||6. ||14 ||26 ||13 ||3 ||10 ||621 ||605 ||29 || || || |- |[[2. HRL 2000./01.|2000./01.]] ||III. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Jug – Jug 1]] || ||4. ||9 ||16 ||7 ||5 ||4 ||386 ||353 ||19 || ||<small> nisu se plasirali u doigravanje || |- |[[2. HRL 2001./02.|2001./02.]] ||II. ||2. HRL – Jug || ||9. ||10 ||18 ||5 ||1 ||12 ||454 ||522 ||11 || || || |- |[[2. HRL 2002./03.|2002./03.]] ||II. ||2. HRL – Jug || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||15 ||1 ||6 ||589 ||547 ||30 (-1) || || || |- |[[2. HRL 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||2. HRL – Jug || ||4. ||12 ||22 ||11 ||1 ||10 ||609 ||604 ||23 || || || |- |[[2. HRL 2004./05.|2004./05.]] ||II. ||2. HRL – Jug || ||7. ||11 ||20 ||9 ||1 ||10 ||592 ||584 ||19 || || || |- |[[2. HRL 2005./06.|2005./06.]] ||II. ||2. HRL – Jug || ||12. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||462 ||518 ||10 (-7) || || || |- |[[3. HRL 2006./07.|2006./07.]] ||III. ||3. HRL – Jug || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||19 ||0 ||3 ||731 ||531 ||38 || || || |- |[[3. HRL 2007./08.|2007./08.]] ||III. ||3. HRL – Jug || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||11 ||20 ||16 ||1 ||3 ||663 ||554 ||31 || || || |- |[[2. HRL 2008./09.|2008./09.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||4. ||12 ||22 ||13 ||1 ||8 ||656 ||624 ||27 || || || |- |[[2. HRL 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||15 ||1 ||6 ||616 ||518 ||31 || || || |- |[[2. HRL 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||6. ||12 ||22 ||9 ||2 ||11 ||592 ||600 ||20 || || || |- |[[2. HRL 2011./12.|2011./12.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||11. ||12 ||22 ||4 ||1 ||17 ||577 ||663 ||9 || || || |- |[[2. HRL 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||10. ||11 ||20 ||6 ||0 ||14 ||550 ||630 ||11 (-1) || || || |- |[[3. HRL 2013./14.|2013./14.]] ||IV. ||3. HRL – Jug || ||6. ||12 ||22 ||12 ||0 ||10 ||661 ||650 ||24 || || || |- |[[3. HRL 2014./15.|2014./15.]] ||IV. ||3. HRL – Jug || ||10. ||10 ||18 ||2 ||1 ||15 ||517 ||681 ||5 || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |[[2. HRL 2021./22.|2021./22.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||13. ||14 ||26 ||2 ||0 ||24 ||660 ||847 ||4 || || || |- |[[2. HRL 2022./23.|2022./23.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||10. ||12 ||22 ||4 ||1 ||17 ||527 ||687 ||8 (-1) || || || |- |[[2. HRL 2023./24.|2023./24.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||9. ||10 ||18 ||2 ||0 ||16 ||475 ||520 ||4 || || || |- |[[2. HRL 2024./25.|2024./25.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||14. ||14 ||26 ||1 ||0 ||25 ||399 ||758 ||0 (-2) || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[HNK Krilnik Split]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/spomenklub?locale=hr_HR ''Krilnik Spomen-klub'', facebook stranica] * [https://web.archive.org/web/20190207052740/http://www.krilnik.hr/ krilnik.hr], wayback arhiva * [https://web.archive.org/web/20100904134315/http://www.hrk-krilnik.hr/pocetna/ hrk-krilnik.hr, wayback arhiva] * [https://furkisport.hr/sportski-rezultati/hrvatski-rukometni-savez-hrs/ furkisport.hr, ''KRILNIK''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/hrvatski-rukometni-klub-krilnik/ sportilus.com, ''HRVATSKI RUKOMETNI KLUB KRILNIK''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240220162913/https://www.sportilus.com/klubovi/hrvatski-rukometni-klub-krilnik/ |date=20. veljače 2024. }} * [https://www.sss.hr/ sss.hr, ''Splitski savez sportova''] == Izvori == <small> * [https://web.archive.org/web/20090331043510/http://www.hrk-krilnik.hr/o-nama/ hrk-krilnik.hr, ''O Hrvatskom rukomentom klubu "Krilnik"''], wayback arhiva * [https://www.poslovna.hr/lite/krilnik/170763/subjekti.aspx poslovna.hr, HRVATSKI RUKOMETNI KLUB KRILNIK SPOMEN-KLUB HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA] * [https://search.bisnode.hr/hr/957485/krilnik/ bisnode.hr, HRVATSKI RUKOMETNI KLUB KRILNIK SPOMEN-KLUB HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240220162914/https://search.bisnode.hr/hr/957485/krilnik/ |date=20. veljače 2024. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/krilnik-hrvatski-rukometni-klub-krilnik-spomen-klub-hrvatskih-branitelja-iz-domovinskog-rata/Detaljno/178856 fininfo.hr, Krilnik (HRVATSKI RUKOMETNI KLUB KRILNIK SPOMEN-KLUB HRVATSKIH BRANITE...] {{izvori}} </small> {{mrva-ruk}} {{GLAVNIRASPORED:Krilnik Split, HRK}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Rukomet u Splitu]] mwnhx1bif91yyqlp7fkjoeq209a99wy 0 760543 7569724 7286308 2026-08-04T16:02:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569724 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Zagreb <br> <small> HAOK Zagreb </small> | slika = | šport = [[Odbojka]] | puno ime = Hrvatski akademski odbojkaški klub "Zagreb" | nadimak = | godina osnivanja = 2003. | sjedište = Jarnovićeva 17G, 10 000 [[Zagreb]] | borilište = | navijači = | predsjednik = | trener = | kapetan = | liga = Prva odbojkaška liga (II.) }} '''Hrvatski akademski odbojkaški klub "Zagreb"''' ('''''HAOK "Zagreb"; HAOK zagreb; "Zagreb"''''') je ženski [[odbojka]]ški klub iz [[Zagreb]]a, [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2023./24. ''"Zagreb"'' se natječe u ''"Prvoj hrvatskoj ženskoj odbojkaškoj ligi"'', ligi drugog stupnja [[1. A hrvatska odbojkaška liga za žene|odbojkaškog prvenstva Hrvatske za žene]]. == O klubu == Klub je pod imenom '''''OK "Novi Zagreb"''''' osnovan 2003. godine. Od početka je klub djelovao u športskim dvoranama škola u četvrtima [[Peščenica – Žitnjak|Pešćenica]] i [[Botinec]], a od 2006. u dvorani škole u [[Borovje|Borovju]]. <br> Od sezona 2005./06. do 2009./10. seniorke ''Novog Zagreba'' su bile članice ''1. B lige'', a u sezoni 2010./11. su nastupalu u ''[[1. A hrvatska odbojkaška liga za žene|Superligi]]'', odnosno najvišojhrvatskoj ligi za čene. U ''Superligi'' nastupaju samo jednu sezonu, te zbog financijskih poteškoća odustaju od nastupoa sljedeće sezone, te potom igraju u nižim ligama (odbojkaške regije ''"Centar"'', odnosno ''"Sjever"''). <br> U prosincu 2021. je došlo do promjene naziva kluba, statuta, grba, službenih boja, te klub nosi naziv '''''HAOK Zagreb'''''. <br> Od sezone 2022./23. seniorke ''HAOK Zagreba'' nastupaju u ''Prvoj ligi''. == Uspjesi == ; 1. HOL / 1. B HOL * prvaci: 2009./10. ; 1. B HOL – Sjever * prvaci: 2021./22. * drugoplasirani: 2024./25. ; 2. A HOL – Centar * prvaci: 2015./16. ; 2. B HOL – OR Centar * prvaci: 2012./13. (''Zapad'') ; 3. HOL / 3. MŽOL - OR Centar * drugoplasirani: 2013./14. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!por !!set+ !!set- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Novi Zagreb |- |[[1. B HOL za žene 2005./06.|2005./06.]] ||II. ||1. B HOL || ||10. ||12 ||22 ||35 ||50 ||23 || || || |- |[[1. B HOL za žene 2006./07.|2006./07.]] ||II. ||1. B HOL || ||11. ||12 ||22 ||7 ||15 ||34 ||50 ||24 || || || |- |[[1. B HOL za žene 2007./08.|2007./08.]] ||II. ||1. B HOL || ||11. ||12 ||22 ||6 ||16 ||29 ||54 ||18 || || || |- |[[1. B HOL za žene 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||1. B HOL || ||9. ||12 ||22 ||8 ||14 ||35 ||49 ||29 || || |- |[[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||1. B HOL || ||bgcolor="gold"|1. ||11 ||20 ||16 ||4 ||50 ||16 ||47 || || || |- |[[Superliga Hrvatske u odbojci za žene 2010./11.|2010./11.]] ||I. ||[[1. A hrvatska odbojkaška liga za žene|Superliga]] ||<small> ''Ligaški dio ||9. ||10 ||18 ||3 ||15 ||16 ||48 ||11 ||<small> ne || || |- |rowspan="2"|[[2. A HOL za žene 2011./12.|2011./12.]] ||rowspan="2"|III. ||rowspan="2"|2. A HOL – Centar ||<small> Skupina B ||1. ||8 ||14 ||12 ||2 ||40 ||11 ||37 || ||<small> u 'Ligu za prvaka'' ||rowspan="2"| |- |<small> Liga za prvaka ||4. ||15 (8) ||14 ||8 ||6 ||28 ||24 ||24 || || |- |2012./13. ||IV. ||2. B HOL – OR Centar – Zapad || ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||19 ||3 ||60 ||15 ||56 || || ||<ref> [http://orsjever.info/arhiva/2bzapad.php orsjever.info, ''2. B liga skupina ZAPAD / 2012./13.''], pristupljeno 31. ožujka 2024. </ref> |- |2013./14. ||IV. ||3. MŽOL – OR Centar – Zapad || ||bgcolor="silver"|2. ||9 ||16 ||13 ||3 ||45 ||14 ||40 || || ||<ref> [http://orsjever.info/arhiva2/2bzapad.php orsjever.info, ''3. MŽOLC skupina ZAPAD / 2013./14.''], pristupljeno 31. ožujka 2024. </ref> |- |rowspan="3"|[[2. A HOL za žene 2014./15.|2014./15.]] ||rowspan="3"|III. ||rowspan="3"|2. A HOL – Centar ||<small> Zapad ||2. ||8 ||14 ||11 ||3 ||35 ||14 ||31 || ||<small> u ''Ligu za 1. do 6. mjesta'' ||rowspan="3"| |- |rowspan="2"|<small> Liga za 1. do 6. mjesta ||rowspan="2"|4. ||rowspan="2"|16 (6) ||10 ||5 ||5 ||28 ||10 ||25 ||rowspan="2"| ||<small> ukupno, s prenešenim međusobnim rezultatima |- |6 ||2 ||4 ||10 ||16 || ||<small> ostvareno igranjem u ''Ligi za 1. do 6. mjesta'' |- |rowspan="3"|[[2. A HOL za žene 2015./16.|2015./16.]] ||rowspan="3"|III. ||rowspan="3"|2. A HOL – Centar ||<small> Zapad ||2. ||7 ||12 ||10 ||2 ||34 ||15 ||28 || ||<small> u ''Ligu za 1. do 6. mjesta'' ||rowspan="3"| |- |rowspan="2"|<small> Liga za 1. do 6. mjesta ||rowspan="2" bgcolor="gold"|1. ||rowspan="2"|14 (6) ||10 ||8 ||2 ||28 ||17 ||21 ||rowspan="2"| ||<small> ukupno, s prenešenim međusobnim rezultatima |- |5 ||5 ||1 ||7 ||8 || ||<small> ostvareno igranjem u ''Ligi za 1. do 6. mjesta'' |- |[[1. B HOL za žene 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||1. B HOL – Centar || ||5. ||11 ||20 ||13 ||7 ||46 ||31 ||38 || || || |- |[[1. B HOL za žene 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||1. B HOL – Centar || ||5. ||12 ||22 ||12 ||10 ||47 ||38 ||36 || || || |- |[[1. B HOL za žene 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||1. B HOL – Centar || ||6. ||12 ||22 ||11 ||11 ||41 ||36 ||33 || || || |- |[[1. B HOL za žene 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||1. B HOL – Sjever || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||17 ||13 ||4 ||46 ||23 ||40 || ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[1. B HOL za žene 2020./21.|2020./21.]] ||III. ||1. B HOL – Sjever || ||''4. ||11 ||''6 ||''4 ||''2 ||''12 ||''7 ||''12 || ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- !colspan="15"| HAOK Zagreb / Zagreb |- |rowspan="2"|[[1. B HOL za žene 2021./22.|2021./22.]] ||rowspan="2"|III. ||1. B HOL – Sjever || ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||21 ||1 ||65 ||9 ||63 || || ||rowspan="2"| |- |Kvalifikacije za 1. HOL || ||bgcolor="gold"|1. ||4 ||3 ||3 ||0 ||9 ||2 ||8 || ||<small> igrano kau turnir u [[Zagreb]]u |- |[[1. HOL za žene 2022./23.|2022./23.]] ||II. ||1. HOL || ||10. ||11 ||20 ||5 ||15 ||24 ||48 ||18 || || |- |2023./24. ||II. ||1. HOL || || ||12 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} ; Druga ekipa {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!por !!set+ !!set- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Novi Zagreb II |- |2016./17. ||V. ||3. NOL – OR Centar – Zapad || ||7. ||11 ||20 ||9 ||11 ||35 ||38 ||27 || || ||<ref> [http://orsjever.info/arhiva5/3zapad.php orsjever.info, ''3. NACIONALNA ODBOJKAŠKA LIGA / sezona 2016./2017. / Zapad''], pristupljeno 31. ožujka 2024. </ref> |- | || || || || || || || || || || || || || || |- !colspan="15"| HAOK Zagreb II / Zagreb II |- |rowspan="2"|2021./22. ||rowspan="2"|V. ||rowspan="2"|3. HOL – OR Centar – Zapad ||<small> Grupa A ||4. ||7 ||12 ||5 ||7 ||21 ||23 ||17 ||rowspan="2"| ||<small> u ''Skupinu od 7. do 10. mjesta'' ||rowspan="2"|<ref> [http://orsjever.info/arhiva10/3zapad.php orsjever.info, ''3. HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA SEZONA 2021./2022. / Skupina ZAPAD grupa A''], pristupljeno 31. ožujka 2024. </ref><ref> [http://orsjever.info/arhiva10/3zapadb.php# orsjever.info, ''3. HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA SEZONA 2021./2022. / Skupina ZAPAD grupa B''], pristupljeno 31. ožujka 2024. </ref><ref> [http://orsjever.info/arhiva10/3zapad1.php orsjever.info, ''3. HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA SEZONA 2021./2022. / Skupina ZAPAD od 1. do 6. mjesta''], pristupljeno 31. ožujka 2024. </ref><ref> [http://orsjever.info/arhiva10/3zapad7.php orsjever.info, ''3. HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA SEZONA 2021./2022. / Skupina ZAPAD od 7. do 10. mjesta''], pristupljeno 31. ožujka 2024. </ref><ref> [http://orsjever.info/arhiva10/3zapad11.php orsjever.info, ''3. HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA SEZONA 2021./2022. / Skupina ZAPAD od 11. do 14. mjesta''], pristupljeno 31. ožujka 2024. </ref> |- |<small> od 7. do 10. mjesta ||7. (1.) ||14 (4) ||6 ||5 ||1 ||15 ||11 ||5 || |- |rowspan="2"|[[2. HOL za žene 2022./23.|2022./23.]] ||rowspan="2"|IV. ||rowspan="2"|2. HOL – Sjever ||<small> Sjever ||2. ||8 ||14 ||10 ||4 ||34 ||14 ||31 || ||<small> u ''Doigravanje za poredak od 1 - 6 mjesta'' ||rowspan="2"|<ref> [https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=utakmica&natjecanje=2234 natjecanja.hos-cvf.hr, ''2. HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA - REGIJA SJEVER – seniorke (2022./2023.)''], pristupljeno 31. ožujka 2024. </ref> |- |<small> Doigravanje za poredak od 1 - 6 mjesta ||5. ||14 (6) ||10 ||3 ||7 ||13 ||26 ||8 || ||<small> ukupno, s prenešenim međusobnim rezultatima |- |2023./24. ||IV. ||2. HOL – Sjever ||<small> Jug || ||7 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznate igračice == == Poznati treneri == == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * [https://www.haokzagreb.hr/ haokzagreb.hr] * [https://www.facebook.com/groups/163679857025766/ ''Odbojkaški klub “Novi Zagreb”'', facebook stranica] * [https://natjecanja.hos-cvf.eu/index.php?rubrika=klub&obrazac=1&id=25 natjecanja.hos-cvf.eu, ''HAOK ZAGREB''] * [https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=ekipa&obrazac=1&id=61 natjecanja.hos-cvf.eu, ''OK NOVI ZAGREB''] * [https://zos.hr/index.php?rubrika=klub&obrazac=1&id=25 zos.hr, ''HAOK ZAGREB''] * [https://www.rezultati.com/tim/haok-zagreb/YugErjVh/rezultati/ rezultati.com, ''HAOK Zagreb Ž''] * [https://hos-web.dataproject.com/CompetitionTeamDetails.aspx?TeamID=645&ID=89 hos-web.dataproject.com, ''HAPK Zagreb''] * {{en icon}} [https://betsapi.com/t/679792/HAOK-Zagreb-Women betsapi.com, ''HAOK Zagreb Women''] * {{en icon}} [https://betsapi.com/t/321487/OK-Novi-Zagreb-Women betsapi.com, ''OK Novi Zagreb Women''] * {{pol icon}} [https://women.volleybox.net/pl/haok-zagreb-t7226/players women.volleybox.net, ''HAOK Zagreb''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240228142753/https://women.volleybox.net/pl/haok-zagreb-t7226/players |date=28. veljače 2024. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/odbojkaski-klub-novi-zagreb/ sportilus.com, ''ODBOJKAŠKI KLUB NOVI ZAGREB''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240228142753/https://www.sportilus.com/klubovi/odbojkaski-klub-novi-zagreb/ |date=28. veljače 2024. }} == Izvori == <small> * [https://www.haokzagreb.hr/o-nama/povijest haokzagreb.hr, ''Povijest''] * [https://www.poslovna.hr/lite/haok-zagreb/576896/subjekti.aspx poslovna.hr, HRVATSKI AKADEMSKI ODBOJKAŠKI KLUB ZAGREB] * [https://search.bisnode.hr/hr/1090677/haok-zagreb/ bisnode.hr, HRVATSKI AKADEMSKI ODBOJKAŠKI KLUB "ZAGREB"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240228142753/https://search.bisnode.hr/hr/1090677/haok-zagreb/ |date=28. veljače 2024. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/haok-zagreb/Detaljno/611371 fininfo.hr, HAOK "ZAGREB"] {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Zagreb, HAOK}} [[Kategorija:Hrvatski ženski odbojkaški klubovi]] [[Kategorija:Odbojkaški klubovi u Gradu Zagrebu]] 1wqeuj7ch6m8wlqytnwjetr2hju6840 0 760604 7570107 7490786 2026-08-05T11:34:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570107 wikitext text/x-wiki [[File:IQOS_Logo.svg|thumb|Logotip.]] [[File:IQOS_heated_tobacco_devices.jpg|thumb|Iqos uređaji, od Accorda do Ilume.]] '''Iqos''' ([[Međunarodna fonetska abeceda|/ˈaɪkoʊs/]], ''EYE-kohs'', stiliziran kao IQOS) je linija uređaja za grijanje duhana i umetke dizajnirane za upotrebu s duhanskim proizvodima i proizvodima bez duhana koji sadrže [[nikotin]]. Proizvodi ih Philip Morris International (PMI).<ref>{{Cite news|date=2018-01-24|title=Philip Morris sees six million U.S. smokers switching to iQOS device if cleared|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-health-tobacco-pmi-idUSKBN1FD2Z1}}</ref> Prvi put je predstavljen u studenom 2014. godine lansiranjem Iqos uređaja za grijanje duhana u [[Japan]]u i [[Italija|Italiji]], prije nego što se postupno komercijalizirao u drugim zemljama. Uređaji za grijanje duhana prošli su kroz različite tehnološke promjene tijekom godina s izdavanjem različitih verzija: „Iqos 2.2” (2014), „Iqos 2.4” (2016), „Iqos 3“ (2018), „Iqos 3 Duo” (2019) i „Iqos Iluma” (2021). Postoje i [[Licencija|sporazumi o licenciranju]] s drugim proizvođačima duhana, kao što je KT&G-ov uređaj lil, sada komercijaliziran od strane PMI-a izvan [[Južna Koreja|Koreje]]. Od 2016. godine Iqos je vodeći bezdimni proizvod tvrtke Philip Morris International, čija je vizija sada u potpunosti usmjerena prema „budućnosti bez dima“. Od 2021. godine, prodaja Iqosa i drugih bezdimnih proizvoda čini nešto manje od 30% globalnog prihoda duhanskog diva, u odnosu na 20% u 2019. godini.<ref>{{Cite web|date=2021-04-20|title=Smoke-free now 28% of PMI revenue, boosted by European take-up of Iqos|url=https://tobaccointelligence.com/smoke-free-now-28-of-pmi-revenue-boosted-by-european-take-up-of-iqos/|website=TobaccoIntelligence|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=LaVito|first=Angelica|date=2019-07-18|title=IQOS boosts Philip Morris International's quarterly profit, revenue. Stock jumps|url=https://www.cnbc.com/2019/07/18/iqos-boosts-philip-morris-internationals-quarterly-profit-revenue.html|website=CNBC|language=en}}</ref> Na kraju 2023. godine, bezdimni proizvodi činili su gotovo 40&nbsp;% ukupnih neto prihoda i bruto dobiti PMI-ja, pri čemu je Iqos premašio Marlboro u pogledu neto prihoda.<ref>{{Citiranje weba|title=Outside U.S., Marlboro Revenue Eclipsed by Sales of a Cigarette Alternative|url=https://www.wsj.com/livecoverage/stock-market-today-dow-jones-earnings-02-08-2024/card/outside-u-s-marlboro-revenue-eclipsed-by-sales-of-a-cigarette-alternative-EIUP4n4YZljvwPeSAoMa|access-date=2025-04-04|website=WSJ|language=en-US}}</ref> Godine 2020. američka Uprava za hranu i lijekove ovlastila je PMI da prodaje Iqos u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] kao duhanski proizvod modificiranog rizika (MRTP) s tvrdnjama o smanjenoj izloženosti, drugi proizvod koji je ikada dobio tu oznaku, nakon General snusa Swedish Matcha.<ref name=":8">{{Cite web|title=WHO statement on heated tobacco products and the US FDA decision regarding IQOS|url=https://www.who.int/news/item/27-07-2020-who-statement-on-heated-tobacco-products-and-the-us-fda-decision-regarding-iqos|website=www.who.int|language=en}}</ref> Dugoročna zdravstvena korist od grijanja duhana u usporedbi s njegovim sagorijevanjem tek treba biti dokazana, s idejom da bi proizvod u bilo kojem trenutku mogao biti manje štetan od [[cigareta]] o čemu se još uvijek raspravlja u znanstvenoj zajednici. == Povijest == === Prvi koraci === Iako se alternative cigaretama istražuju već nekoliko desetljeća, Philip Morris poduzeo je svoje prve komercijalne korake u području grijanja duhana 1990. godine, kada je grupa predstavila svoj prvi [[prototip]] uređaja za grijanje duhana bez sagorijevanja (''Project Beta'').<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Elias|first1=Jesse|last2=Dutra|first2=Lauren M.|last3=Helen|first3=Gideon St|last4=Ling|first4=Pamela M.|date=2018-11-01|title=Revolution or redux? Assessing IQOS through a precursor product|url=https://tobaccocontrol.bmj.com/content/27/Suppl_1/s102|journal=Tobacco Control|language=en|volume=27|issue=Suppl 1|pages=s102–s110|doi=10.1136/tobaccocontrol-2018-054327|issn=0964-4563|pmid=30305324|pmc=6238084}}</ref> Tvrtka je u konačnici na tržište uvela dva proizvoda namijenjena grijanju duhanskih umetaka, uz istovremeno ograničavanja sagorijevanja duhana: „Accord”, uređaj koji se prodavao u SAD-u od 1998. do 2006. godine (uređaj je također pušten u prodaju u Japanu pod nazivom „Oasis”), zatim „Heatbar”, uređaj koji je međunarodna podružnica tvrtke prodavala 2006. godine u [[Australija|Australiji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]], prije nego što je povučen s tržišta.<ref name=":0"/><ref>{{Cite web|title=Heated Tobacco Products - TobaccoTactics|url=https://tobaccotactics.org/wiki/heated-tobacco-products/|website=tobaccotactics.org|language=en}}</ref> [[File:PMI cube.jpg|thumb|The Cube, glavni istraživački i razvojni objekt Philip Morris Internationala, u [[Neuchâtel|Neuchatelu]], Švicarska.]] Godinu dana nakon izdvajanja 2008. godine od grupe Altria Group, Philip Morris International predstavio je The Cube”, 200+ milijuna USD vrijednu ustanovu za istraživanje i razvoj u [[Neuchâtel|Neuchâtelu]], Švicarska, posvećenu istraživanjima vezanim uz „proizvode smanjenog rizika” i alternative cigaretama.<ref>{{Cite news|date=2014-02-13|title=La piste d'une «cigarette propre»|language=fr|work=Le Temps|url=https://www.letemps.ch/economie/piste-dune-cigarette-propre|issn=1423-3967}}</ref> Između 2011. i 2014. godine, PMI je provodio različite strateške operacije (kupnja [[Patent|patenata]], preuzimanje tvrtki, razvijanje partnerskih odnosa) radi ulaska na tržište bez dima. 2011. godine, PMI je kupio bezdimnu tehnologiju od izumitelja na [[Sveučilište Duke|Sveučilištu Duke]], uključujući profesora Jeda Rosea, vodećeg stručnjaka u istraživanju ovisnosti o nikotinu, koji je bio od ključne važnosti u razvoju nikotinskog flastera.<ref>{{Cite news|last=Korn|first=David Kesmodel And Melissa|date=2011-05-27|title=Philip Morris Looks to Nicotine Aerosol|language=en-US|work=Wall Street Journal|url=https://online.wsj.com/article/SB10001424052702304066504576347513991162274.html|issn=0099-9660}}</ref><ref>{{Cite web|last=Vinluan|first=Frank|date=2011-05-27|title=Philip Morris buys smokeless nicotine technology|url=https://medcitynews.com/2011/05/philip-morris-buys-smokeless-nicotine-technology-from-duke-researcher/|website=MedCity News|language=en-US}}</ref> 2013. godine, PMI je najavio sporazum s Altria Group za prodaju Altrijine e-vapor tehnologije izvan SAD-a, pri čemu Altria dobiva ekskluzivna prava za prodaju budućih alternativnih grijanih duhanskih proizvoda koje razvija Philip Morris International na području SAD-a.<ref>{{Cite news|last=Esterl|first=Mike|date=2013-12-20|title=Altria, Philip Morris to License, Distribute E-Cigarettes, Other Smokeless Products|language=en-US|work=Wall Street Journal|url=https://online.wsj.com/article/SB10001424052702303773704579270022744525040.html|issn=0099-9660}}</ref> Altrijin „MarkTen”, re-brendiran kao „Solaris”, lansiran je u [[Španjolska|Španjolskoj]] i [[Izrael]]u dvije godine kasnije.<ref>{{Cite web|date=2015-02-19|title=PMI rebranding Altria MarkTen as Solaris for European launch |url=https://ecigintelligence.com/pmi-rebranding-altrias-markten-for-european-market-as-solaris/|website=ECigIntelligence|language=en-US}}</ref> 2014. godine, PMI kupuje Nicocigs Ltd., najveću tvrtku za e-cigarete u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] u tom trenutku, čiji brendovi uključuju „Nicolites” i „Vivid”.<ref>{{Cite news|last=Erheriene|first=Ese|date=2014-06-26|title=Philip Morris Strikes U.K. E-Cigarette Deal|language=en-US|work=Wall Street Journal|url=https://online.wsj.com/articles/philip-morris-strikes-u-k-e-cigarette-deal-1403783669|issn=0099-9660}}</ref> Do kraja 2023. godine, tvrtka je potrošila 12,5 milijardi dolara na istraživanje i razvoj od 2008. godine za tu svrhu.<ref name=":4">{{Citiranje weba|date=2024-10-30|title=Snubbing smoke-free alternatives only extends cigarettes’ life, says Philip Morris CEO|url=https://theedgemalaysia.com/node/731060|access-date=2025-04-04|website=The Edge Malaysia}}</ref> Philip Morris je izvijestio da troši 99% svog proračuna za istraživanje i razvoj za podršku bezdimnih proizvoda.<ref>{{Cite web|last=Singer|first=Stephen|title=Philip Morris International is bringing its vision for a 'smoke-free' tobacco future to Connecticut, but why is the company moving here?|url=https://www.courant.com/business/hc-biz-philip-morris-connecticut-move-20210627-bqo4cssgube4thwanvtopm64sy-story.html|website=The Hartford Courant}}</ref> === Lansiranje Iqosa === U siječnju 2014. godine, Philip Morris International najavio je ulaganje od 500 milijuna eura za izgradnju tvornice u blizini [[Bologna|Bolonje]], Italija, namijenjenoj proizvodnji proizvoda bez dima.<ref>{{Cite web|title=Da Philip Morris 500 milioni di euro per filiera italiana tabacco|url=https://gazzettadelsud.it/speciali/terra-e-gusto/2019/03/28/da-philip-morris-500-milioni-di-euro-per-filiera-italiana-tabacco-3b379464-eb3b-41ea-bce1-2ab6de126fc0/|website=Gazzetta del Sud|language=it}}</ref> U studenom 2014. godine izašla je prva verzija Iqosa, prvi put stavljenog na tržište u [[Nagoja|Nagoji]], Japan, i [[Milano|Milanu]], Italija, prije postepenog uvođenja u druge zemlje.<ref>{{Cite news|date=2014-11-19|title=Philip Morris to launch Marlboro HeatSticks system in Milan|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/philipmorris-iqos-idUSL6N0T946P20141119}}</ref> Počevši od 2016. godine, Philip Morris počeo je promicati „budućnost bez dima”, a komercijalni napori sve su više usmjereni na proizvode koji su alternative cigaretama, a Iqos postaje vodeći proizvod za tvrtku.<ref name=":3">{{Cite news|last=Lester|first=Toby|date=2020-07-14|title=How Philip Morris Is Planning for a Smoke-Free Future|work=Harvard Business Review|url=https://hbr.org/2020/07/how-philip-morris-is-planning-for-a-smoke-free-future|issn=0017-8012}}</ref> PMI je 2016. godine pokrenuo Iqos Mesh u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji je kao proizvod za vaporizaciju bio jedini Iqos proizvod koji se ne temelji na grijanju duhana (Mesh je, međutim, prekinut 2020. godine).<ref>{{Cite web|title=Next Generation Products: Philip Morris International - TobaccoTactics|url=https://tobaccotactics.org/wiki/next-generation-products-philip-morris-international/|website=tobaccotactics.org|language=en}}</ref> Sljedeća generacija Iqosa (Iqos 3) lansirana je u [[Tokio|Tokiju]] u listopadu 2018. godine, a zatim i na drugim tržištima širom svijeta.<ref>{{Cite web|date=2018-10-22|title=Philip Morris International unveils next generation of IQOS products|url=https://www.moodiedavittreport.com/philip-morris-international-unveils-next-generation-of-iqos-products/|website=The Moodie Davitt Report|language=en-GB}}</ref> U siječnju 2020. godine PMI i [[Južna Koreja|južnokorejski]] KT&G najavili su partnerstvo za međunarodnu distribuciju lil-a kao dio portfelja robne marke Iqos.<ref>{{Cite web|title=KT&G expands global foothold with 4,700 e-cigarette IP rights|url=https://www.kedglobal.com/newsView/ked202106250015|website=The Korea Economic Daily Global Edition|language=en}}</ref> Iluma, novi sustav koji upotrebljava tehnologiju indukcijskog grijanja, lansiran je u Japanu u kolovozu 2021. godine.<ref>{{Cite web|date=2021-08-17|title=Philip Morris International Launches New IQOS Iluma in Japan|url=https://tobaccobusiness.com/philip-morris-international-launches-new-iqos-iluma-in-japan/|website=Tobacco Business Magazine|language=en-US|access-date=29. veljače 2024.|archive-date=30. rujna 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220930120357/https://tobaccobusiness.com/philip-morris-international-launches-new-iqos-iluma-in-japan/|url-status=dead}}</ref> U 2017. godini, segment proizvoda bez dima ostvario je prodaju od 3,6 milijardi dolara za PMI (13% ukupne prodaje), u usporedbi sa 64 milijuna dolara u 2015. godini.<ref>{{Cite web|date=2018-06-26|title=Philip Morris International talks smoke-free future|url=https://vir.com.vn/philip-morris-international-talks-smoke-free-future-60274.html|website=Vietnam Investment Review|language=en}}</ref> Do početka 2018. godine, proizvodi brenda Iqos činili su 15% tržišnog udjela duhanske industrije u Japanu.<ref name=":0"/> Do 2020. godine, Iqos je činio 5,5 % globalnog tržišta duhana, iako je dostupan u samo 52 zemlje, taj broj skočio je na gotovo 70 godinu dana kasnije.<ref>{{Cite web|last=Duprey|first=Rich|date=2020-02-10|title=Philip Morris' IQOS Still Hot Despite a Cigarette Sales Drop|url=https://www.fool.com/investing/2020/02/10/philip-morris-iqos-still-hot-despite-a-cigarette-s.aspx|website=The Motley Fool|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2021-09-06|title=PMI's IQOS Iluma Prime smoke-free device goes live with Japan Duty Free {{!}} Travel Retail Business|url=https://www.trbusiness.com/regional-news/asia-pacific/pmis-iqos-iluma-prime-device-goes-live-with-japan-duty-free/211923|website=TR Business|language=en-US}}</ref> Prema financijskim objavama PMI-a, prodaja proizvoda bez dima predstavlja više od 36 % prihoda tvrtke do kraja 2023. godine.<ref>{{Cite web|date=2021-04-20|title=Smoke-free now 28% of PMI revenue, boosted by European take-up of Iqos|url=https://tobaccointelligence.com/smoke-free-now-28-of-pmi-revenue-boosted-by-european-take-up-of-iqos/|website=TobaccoIntelligence|language=en-US}}</ref> Philip Morris je također izvijestio da troši 99% svojeg budžeta istraživanja i razvoja za podršku proizvodima bez dima.<ref>{{Cite web|last=Singer|first=Stephen|title=Philip Morris International is bringing its vision for a 'smoke-free' tobacco future to Connecticut, but why is the company moving here?|url=https://www.courant.com/business/hc-biz-philip-morris-connecticut-move-20210627-bqo4cssgube4thwanvtopm64sy-story.html|website=The Hartford Courant}}</ref> Na kraju 2023. godine, PMI je procijenio da 33 milijuna korisnika u 84 zemlje koristi Iqos.<ref name=":4" /> Napori PMI-a da postigne bezdimnu poslovnu tranziciju omogućili su tvrtki da započne proces izdavanja održivih obveznica za samofinanciranje u kolovozu 2021. godine, a navedeni cilj obveznica bio je smanjenje poslovanja s cigaretama.<ref name=Src26>{{Cite web|last1=Mutua|first1=David Caleb|last2=Gretler|first2=Corinne|date=2021-08-27|title=Philip Morris to Court ESG Investors Whose Mantra Is Shunning It|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2021-08-27/philip-morris-eyes-sustainable-debt-in-move-away-from-smoking|website=Bloomberg}}</ref> === Odluka FDA-e u SAD-u === 6. prosinca 2016. godine, PMI je podnio zahtjev na više milijuna stranica Američkoj upravi za hranu i lijekove (FDA) za odobravanje proizvoda Iqos kao duhanskog proizvoda modificiranog rizika (MRTP).<ref>{{Cite journal|last1=Hendlin|first1=Yogi Hale|last2=Elias|first2=Jesse|last3=Ling|first3=Pamela M.|date=2017-08-15|title=The Pharmaceuticalization of the Tobacco Industry|journal=Annals of Internal Medicine|volume=167|issue=4|pages=278–280|doi=10.7326/M17-0759|issn=0003-4819|pmc=5568794|pmid=28715843}}</ref> Znanstveno savjetodavno povjerenstvo (TPSAC) koju je imenovala američka FDA pregledao je zahtjev Philip Morris Internationala u siječnju 2018. i glasovao 8-1 kako bi podržao tvrdnju da Iqos „značajno smanjuje [...] izloženost štetnim ili potencijalno štetnim kemikalijama”.<ref name=":1">{{Cite news|title=FDA Panel Gives Qualified Support To Claims For "Safer" Smoking Device|language=en|work=NPR.org|url=https://www.npr.org/sections/health-shots/2018/01/25/580213742/fda-panel-gives-qualified-support-to-claims-for-safer-smoking-device}}</ref> Ipak je odbacio svaku tvrdnju da se proizvod može staviti na tržište kao sigurniji od cigareta.<ref name=":1"/><ref>{{Cite news|last=Kaplan|first=Sheila|date=2018-01-25|title=F.D.A. Panel Rejects Philip Morris' Claim That Tobacco Stick Is Safer Than Cigarettes|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2018/01/25/health/fda-tobacco-philip-morris.html|issn=0362-4331}}</ref> FDA je odobrila PMI-ovu prijavu za početak prodaje Iqosa u SAD-u 30. travnja 2019., a brend je službeno lansiran u listopadu 2019.<ref>{{Cite news|last=Kirkham|first=Chris|date=2019-04-30|title=FDA permits sale of Philip Morris IQOS tobacco-heating alternative to cigarettes|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-philip-morris-fda-idUSKCN1S629A}}</ref><ref>{{Cite web|last=LaVito|first=Angelica|date=2019-10-04|title=Altria launches Iqos tobacco device in US, and the timing couldn't be better|url=https://www.cnbc.com/2019/10/04/altria-launches-iqos-tobacco-device-in-us-and-the-timing-couldnt-be-better.html|website=CNBC|language=en}}</ref> 7. srpnja 2020. FDA je odobrila Philip Morrisu korištenje marketinških tvrdnji o „smanjenoj izloženosti”, s obzirom na to da je sustav za grijanje duhana Iqos ispunio zahtjeve za označavanje kao duhanski proizvod modificiranog rizika, drugi komplet proizvoda koji je ikada dobio to ovlaštenje nakon Swedish Match-ovog General Snus.<ref name=":2">{{Cite web|last=Office of the Commissioner|date=2020-07-07|title=FDA Authorizes Marketing of IQOS Tobacco Heating System with 'Reduced Exposure' Information|url=https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-authorizes-marketing-iqos-tobacco-heating-system-reduced-exposure-information|website=Food and Drug Administration|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|last=CNN|first=Jen Christensen|title=Smokeless tobacco company can advertise snus as less risky than cigarettes, FDA says|url=https://www.cnn.com/2019/10/22/health/snus-health-claims-smokeless-tobacco-fda-bn/index.html|website=CNN|date=2019-10-22}}</ref> FDA je izričito navela da se proizvod ne smije smatrati „sigurnim ili odobrenim od strane FDA”<ref name=":2"/> == Dizajn == [[File:Heets-blade.jpg|thumb|Prvi IQOS sustavi grijali su duhanske umetke iznutra s pomoću oštrice.]] === Tehnologija === Osnovni uređaj za grijanje bez gorenja sastoji se od punjača i držača nalik olovci.<ref>{{Cite web|date=2017-05-17|title=Philip Morris unveils smoke-free cigarette in Korea|url=https://www.koreatimes.co.kr/www/tech/2021/12/419_229533.html|website=The Korea Times|language=en}}</ref> U držač se umetne duhanski umetak za jednokratnu upotrebu (poznat kao „HeatStick” ili „Heets” ovisno o tržištu<ref>{{Cite journal|last1=St.Helen|first1=Gideon|last2=Iii|first2=Peyton Jacob|last3=Nardone|first3=Natalie|last4=Benowitz|first4=Neal L.|date=2018-11-01|title=IQOS: examination of Philip Morris International's claim of reduced exposure|url=https://tobaccocontrol.bmj.com/content/27/Suppl_1/s30|journal=Tobacco Control|language=en|volume=27|issue=Suppl 1|pages=s30–s36|doi=10.1136/tobaccocontrol-2018-054321|issn=0964-4563|pmid=30158205|pmc=6252487}}</ref><ref>{{Cite web|date=2017-06-19|title='Heets' facility in Germany|url=https://tobaccoreporter.com/2017/06/19/heets-facility-in-germany/|website=Tobacco Reporter|language=en-US|access-date=29. veljače 2024.|archive-date=1. listopada 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221001061511/https://tobaccoreporter.com/2017/06/19/heets-facility-in-germany/|url-status=dead}}</ref>) koji sadrži prerađeni duhan natopljen propilen glikolom, koji ga zatim zagrijava.<ref>{{Cite journal|last1=Auer|first1=Reto|last2=Concha-Lozano|first2=Nicolas|last3=Jacot-Sadowski|first3=Isabelle|last4=Cornuz|first4=Jacques|last5=Berthet|first5=Aurélie|date=2017-05-22|title=Heat-Not-Burn Tobacco Cigarettes|journal=JAMA Internal Medicine|volume=177|issue=7|pages=1050–1052|doi=10.1001/jamainternmed.2017.1419|issn=2168-6106|pmc=5543320|pmid=28531246}}</ref> Korisnik pritisne gumb za uključivanje grijača, a zatim udahne dim iz duhanskog umetka.<ref>{{Cite journal|last1=Ruprecht|first1=A. A.|last2=De Marco|first2=C.|last3=Saffari|first3=A.|last4=Pozzi|first4=P.|last5=Mazza|first5=R.|last6=Veronese|first6=C.|last7=Angellotti|first7=G.|last8=Munarini|first8=E.|last9=Ogliari|first9=A. C.|last10=Westerdahl|first10=D.|last11=Hasheminassab|first11=S.|date=2017-06-03|title=Environmental pollution and emission factors of electronic cigarettes, heat-not-burn tobacco products, and cigarettes|url=https://doi.org/10.1080/02786826.2017.1300231|journal=Aerosol Science and Technology|volume=51|issue=6|pages=674–684|doi=10.1080/02786826.2017.1300231|issn=0278-6826}}</ref> Iluma, kao novija verzija, oslanja se na indukciju radi zagrijavanja duhanskih umetaka (brendiranih kao Terea).<ref>{{Cite web|date=2021-05-18|title=ITC Recommendation Against PMI Should Have Limited Impact|url=https://laverneinvesting.com.au/|website=LaVerne Investing|language=en|access-date=29. veljače 2024.|archive-date=1. listopada 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221001134455/https://laverneinvesting.com.au/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|date=2021-11-07|title=Virtual Expo Exhibitor of the Day: Phillip Morris International "revolutionises" heated tobacco sector with IQOS ILUMA|url=https://www.moodiedavittreport.com/virtual-expo-exhibitor-of-the-day-phillip-morris-international-revolutionises-heated-tobacco-sector-with-iqos-iluma/|website=The Moodie Davitt Report|language=en-GB}}</ref> Između 2009. i 2017. godine, Philip Morris International je prijavio više od 1.900 patenata povezanih s Iqosom.<ref name=":9">{{Cite news|last=Olivier|first=Wurlod|date=2017-07-15|title=Une enquête de Reuters fait tousser Philip Morris|language=fr|work=Tribune de Genève|url=https://www.tdg.ch/economie/entreprises/enquete-reuters-tousser-philip-morris/story/20777852|issn=1010-2248}}</ref> Prema časopisu ''Fortune'', tvrtka je pomogla da „elektronički uređaji za pušenje” budu druga najbrže rastuća kategorija novih tehnologija u 2020. godini.<ref>{{Cite web|title=IBM received the most patents in 2020. Here's the rest of the top 20|url=https://fortune.com/2021/01/12/ibm-most-patents-2020-full-rankings/|website=Fortune|language=en}}</ref> === Proizvodnja === Duhanski umetci kompatibilni s proizvodom Iqos proizvode se u nekoliko zemalja, uglavnom u Europi. Postrojenje se nalazi u Neuchâtelu, Švicarska, blizu PMI-ovog središta za istraživanje i razvoj.<ref>{{Cite web|last=Stein|first=Findlay|title=An insider's view of Reduced Risk Products|url=https://www.slrmag.co.uk/philip-morris-study-tour/|website=Scottish Local Retailer Magazine|date=20 March 2019|language=en-GB}}</ref> Najveća tvornica nalazi se u Crespellanou, Italija. Philip Morris uložio je milijardu eura u stvaranje ove tvornice, s prvim ulaganjem od 500 milijuna eura najavljenim 2014. godine, a drugim najavljenim 2017. godine.<ref>{{Cite web|last=Vesentini|first=Ilaria|date=2017-06-27|title=Philip Morris raddoppia l'investimento su Bologna|url=https://www.ilsole24ore.com/art/philip-morris-raddoppia-l-investimento-bologna-AEGAGGmB|website=Il Sole 24 Ore|language=it}}</ref> U 2017. godini PMI je uložio dodatnih 300 milijuna eura za pretvaranje tvornice cigareta u proizvodni pogon za duhanske umetke u Aspropyrgosu, [[Grčka]].<ref>{{Cite web|date=2017-03-24|title=€300 million investment in smoke-free product manufacturing facility in Greece|url=https://neoskosmos.com/en/2017/03/24/news/greece/300-million-investment-in-smoke-free-product-manufacturing-facility-in-greece/|website=Neos Kosmos|language=en}}</ref> Isti postupak proveden je Otopeni, Rumunjska, kako bi se tvornica cigareta pretvorila u tvornicu proizvoda bez dima za 490 milijuna eura.<ref>{{Cite web|title=Huge Philip Morris investment in Romania: EUR 490 M to convert the Otopeni factory into smoke-free product unit|url=https://www.romaniajournal.ro/business/huge-philip-morris-investment-in-romania-eur-490-m-to-convert-the-otopeni-factory-into-smoke-free-product-unit/|website=The Romania Journal|language=en-GB}}</ref> Najavljen je još jedan proizvodni pogon od 320 milijuna eura u [[Dresden]]u, [[Njemačka]], 2017. godine, ali je ulaganje kasnije odgođeno.<ref>{{Cite web|date=2017-06-19|title='Heets' facility in Germany|url=https://tobaccoreporter.com/2017/06/19/heets-facility-in-germany/|website=Tobacco Reporter|language=en-US|access-date=29. veljače 2024.|archive-date=1. listopada 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221001061511/https://tobaccoreporter.com/2017/06/19/heets-facility-in-germany/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|last=Hofer|first=Joachim|date=2019-10-09|title=Tabakindustrie: Iqos in der Kritik – Philip Morris bangt um seine wichtigste Innovation|url=https://www.handelsblatt.com/unternehmen/handel-konsumgueter/tabakindustrie-iqos-in-der-kritik-philip-morris-bangt-um-seine-wichtigste-innovation/25095582.html|website=www.handelsblatt.com|language=de|access-date=29. veljače 2024.|archive-date=1. listopada 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221001112425/https://www.handelsblatt.com/unternehmen/handel-konsumgueter/tabakindustrie-iqos-in-der-kritik-philip-morris-bangt-um-seine-wichtigste-innovation/25095582.html|url-status=dead}}</ref> U [[Azija|Aziji]], Philip Morris također ima tvornicu u Yangsanu, Južna Koreja, izgrađena između 2017. i 2019. za 420 milijuna dolara.<ref>{{Cite web|date=2017-12-17|title=Korea to be 1st Asian country producing HEETS|url=https://www.koreatimes.co.kr/www/tech/2021/12/419_241042.html|website=koreatimes|language=en}}</ref> === Modeli === ==== Uređaji za grijanje duhana ==== Iqos 2.2 bio je prvi komercijalno lansiran uređaj pod brendiranim imenom.<ref>{{Cite web|url=https://www.pmiscience.com/content/dam/pmiscience/en/media-library/document/platform-1-ths-technology-innovation-evolution-timeline-document.pdf|title=Platform 1 THS technology evolution|website=pmiscience.com|access-date=29. veljače 2024.|archive-date=9. lipnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230609022839/https://www.pmiscience.com/content/dam/pmiscience/en/media-library/document/platform-1-ths-technology-innovation-evolution-timeline-document.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> {| class="wikitable" !Model !Ime !Lansirano !Duhanski umetak !Grijanje !Radna temperatura |- |[[File:1998-Accord.jpg|200px]] |Accord (USA)<br />Oasis (Japan) |1998. |Specijalno dizajnirana cigareta |Vanjsko (mreža od 8 oštrica) |500 °C |- |[[File:2002-Accord.jpg|200px]] |Accord (USA)<br />Oasis (Japan) |2002. |Specijalno dizajnirana cigareta |Vanjsko (mreža od 8 oštrica) |500 °C |- |[[File:Heatbar black.jpg|200px]] |Heatbar |2006. |Specijalno dizajnirana cigareta |Vanjsko (mreža od 8 oštrica) |500 °C |- |[[File:IQOS-2.2.jpg|200px]] |Iqos 2.2 |2014. |Duhan od nasjeckanih lijevanih listova |Unutarnje (5 mm oštrica) |<400 °C |- |[[File:IQOS 03.jpg|200px]] |Iqos 2.4 |2016. |Naborani duhan |Unutarnje (5 mm oštrica) |<400 °C |- |[[File:IQOS 2.4 Plus.jpg|200px]] |Iqos 2.4 Plus |2018. |Naborani duhan |Unutarnje (5 mm oštrica) |<400 °C |- |[[File:IQOS 3 black.jpg|200px]] |Iqos 3 |2018. |Naborani duhan |Unutarnje (5 mm oštrica) |<400 °C |- |[[File:IQOS 3 Multi.jpg|200px]] |Iqos 3 Multi |2018. |Naborani duhan |Unutarnje (5 mm oštrica) |<400 °C |- |[[File:IQOS 3 Duo.jpg|200px]] |Iqos 3 Duo |2019. |Naborani duhan |Unutarnje (5 mm oštrica) |<400 °C |- |[[File:IQOS Iluma.jpg|200px]] |Iluma |2021. |Naborani duhan |Unutarnje (indukcijsko) |<400 °C |- |[[File:IQOS Iluma One.jpg|200px]] |Iluma One |2021. |Naborani duhan |Unutarnje (indukcijsko) |<400 °C |- |[[File:IQOS Iluma Prime.jpg|200px]] |Iluma Prime |2021. |Naborani duhan |Unutarnje (indukcijsko) |<400 °C |} ==== Proizvodi koji se prodaju pod licencom ==== Korejski proizvođač KT&G i PMI potpisali su u siječnju 2020. godine globalni sporazum o suradnji za komercijalizaciju KT&G-ovog brenda Lil izvan Koreje pod okriljem Iqosa. {| class="wikitable" !Model !Ime !Lansirano !Duhanski umetak !Grijanje !Radna temperatura |- |[[File:Lil Solid 1.0.jpg|200px]] |Lil Solid 1.0 |2020. |Duhan od lijevanih listova |Unutarnja igla |250 − 300 °C |- |[[File:Lil Solid 2.0.jpg|200px]] |Lil Solid 2.0 |2021. |Duhan od lijevanih listova |Unutarnja igla |250 − 300 °C |- |[[File:Lil Hybrid 2.0 White.jpg|200px]] |Lil Hybrid |2021. |Duhanski umetak i e-tekuća kapsula |Vanjsko grijanje i fitilj sa zavojnicom za tekući uložak |250 °C |} Philip Morris predstavlja proizvod kao integriran u inicijative održivosti.<ref>{{Cite web|date=2020-08-30|title=Exec: Innovative IQOS sits at the top of PMI's sustainability efforts|url=https://businessmirror.com.ph/2020/08/30/exec-innovative-iqos-sits-at-the-top-of-pmis-sustainability-efforts/|website=BusinessMirror|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2021-07-01|title=Jacek Olczak: «Our vision for a smoke-free future remains our top priority»|work=To Vima|url=https://www.tovima.gr/2021/07/01/english-edition/jacek-olczak-our-vision-for-a-smoke-free-future-remains-our-top-priority/}}</ref> Te je tvrdnje osporio Centar za javno zdravstvo u [[Saint Paul, Minnesota|Saint Paulu, Minnesota]], jer korišteni duhanski umetci predstavljaju otpad sličan konvencionalnim opušcima cigareta. Nadalje, tvrde kako „Novi proizvodi poput e-cigareta ili grijanih cigareta poput Iqosa povećat će ukupno stvaranje e-otpada. Najvjerojatnije je nemoguće stvoriti bilo koju e-cigaretu bez baterije, otrovne tekućine, metala i plastike spojene u male uređaje, od kojih se svaki ne može reciklirati ili zbrinuti odgovorno“.<ref>{{Cite web|title=To End the Tobacco Industry's Pollution, Put an End to the Tobacco Industry|url=https://www.publichealthlawcenter.org/blogs/2020-06-30/end-tobacco-industry%E2%80%99s-pollution-put-end-tobacco-industry|website=www.publichealthlawcenter.org}}</ref> == Regulacija, prodaja i marketing == U 2021. godini Iqos uređaji bili su dostupni u približno 70 zemalja s navedenim ciljem od 100 do 2025. godine.<ref name=Src26/><ref>{{Cite web|last=Schott|first=Paul|date=2021-11-14|title=Will Philip Morris fulfill pledge to be 'majority smoke-free' in Connecticut?|url=https://www.ctinsider.com/business/article/Will-Philip-Morris-fulfill-pledge-to-be-16619677.php|website=CT Insider|language=en-US|access-date=29. veljače 2024.|archive-date=1. listopada 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221001134453/https://www.ctinsider.com/business/article/Will-Philip-Morris-fulfill-pledge-to-be-16619677.php|url-status=dead}}</ref> Među njima su SAD, [[Kanada]], [[Bjelorusija]], [[Moldavija]], [[Gruzija]], [[Izrael]], [[Švedska]], [[Južna Koreja]] i [[Portugal]] odlučili usvojiti poseban pristup za nadzor prodaje grijanih duhanskih proizvoda.<ref name=":5">{{Cite web|title=Heated Tobacco Products - Global regulation|url=https://www.tobaccofreekids.org/assets/global/pdfs/en/HTP_regulation_en.pdf|website=tobaccofreekids.org|access-date=29. veljače 2024.|archive-date=28. rujna 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220928095447/https://www.tobaccofreekids.org/assets/global/pdfs/en/HTP_regulation_en.pdf|url-status=dead}}</ref> U Kanadi i Izraelu pakiranje uređaja u potpunosti je prekriveno porukom upozorenja.<ref name=":5"/> U Sjedinjenim Američkim Državama, FDA je dozvolila Philip Morrisu da koristi marketinšku tvrdnju o „smanjenoj izloženosti”, obzirom na to da potpuno prebacivanje s cigareta na Iqos smanjuje izloženost štetnim kemikalijama, ali je odbio Philip Morrisu mogućnost da iznese bilo kakvu tvrdnju da prebacivanje s cigareta na Iqos smanjuje rizik od bolesti korisnika.<ref name=":2"/><ref name=":5"/> === Izravni marketing === Iako je naziv često od strane ranih usvojitelja opisivan kao [[Pokrata|kratica]] za „''I Quit Ordinary Smoking''” (Odustajem od običnog pušenja), Philip Morris nikada nije rabio ovo za opisivanje ili stavljanje na tržište Iqosa i više puta je odbacio ovo tumačenje.<ref>{{Cite journal|last1=Seidenberg|first1=Andrew|last2=Freeman|first2=Becky|date=2021-05-01|title=IQOS is not an acronym: a call to researchers and journals|journal=Tobacco Control|volume=30|issue=3|pages=356–358|doi=10.1136/tobaccocontrol-2019-055571|issn=1468-3318|pmc=7572488|pmid=32300026}}</ref> Kanada je ažurirala svoje zakone o duhanu kako bi jasno uključila uređaje za grijanje duhana na popis reguliranih duhanskih proizvoda, prisiljavajući PMI da izmijeni svoju ambalažu za Iqos.<ref name=":5"/> U [[Francuska|Francuskoj]] je prijavljeno da Philip Morris promovira svoje uređaje na privatnim zabavama, a prodavači ponekad nude alkoholna pića zainteresiranim kupcima.<ref>{{Cite web|date=2021-09-23|title=Le cigarettier Philip Morris jugé pour publicité déguisée à cause de son produit Iqos|url=https://www.leparisien.fr/economie/le-cigarettier-philip-morris-juge-pour-publicite-deguisee-a-cause-de-son-produit-iqos-23-09-2021-G4X4QKJUPFCGRAZD3UPVZASDVY.php|website=Le Parisien|language=fr-FR}}</ref><ref>{{Cite web|date=2018-03-13|title=Tabac : les soirées de promotion illégales de Philip Morris à Paris|url=https://www.leparisien.fr/societe/les-droles-de-methodes-des-cigarettiers-12-03-2018-7605024.php|website=Le Parisien|language=fr-FR}}</ref> Izvješće iz 2018. navodi da su „''Iqos butik trgovine u fokusu agresivne promocije, uključujući razmjene kutija cigareta ili upaljača za Iqos uređaj, zabave povodom lansiranja, ručkova „meet & greet” i događaja nakon radnog vremena''”.<ref>{{Cite journal|last1=Mathers|first1=Annalise|last2=Schwartz|first2=Robert|last3=O'Connor|first3=Shawn|last4=Fung|first4=Michael|last5=Diemert|first5=Lori|date=2019-03-01|title=Marketing IQOS in a dark market|url=https://tobaccocontrol.bmj.com/lookup/doi/10.1136/tobaccocontrol-2017-054216|journal=Tobacco Control|language=en|volume=28|issue=2|pages=237–238|doi=10.1136/tobaccocontrol-2017-054216|pmid=29724866|issn=0964-4563}}</ref> Prema [[Reuters]]u „''Marketinška strategija oponaša onu duhanskih tvrtki sredinom 20. stoljeća, kada su počele povezivati cigarete s Hollywoodom i visokim društvom.''”<ref name=":6">{{Cite news|date=2020-02-21|title=Inside the Philip Morris campaign to "normalize" a tobacco device|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-philipmorris-international-iqos-insig-idUSKBN20F1Q7}}</ref> Philip Morris također je navodno proveo nekoliko [[Marketing|marketinških]] kampanji izravno spominjući Iqos, predstavljajući proizvod kao alternativu „bez dima” i „smanjenog rizika”, potičući potrošače da prestanu pušiti ili se prebace na Iqos.<ref name=":6"/><ref>{{Cite web|title=Controversy Regarding U.S. Marketing of New Heated Tobacco Product IQOS|url=https://www.iaslc.org/iaslc-news/ilcn/controversy-regarding-us-marketing-new-heated-tobacco-product-iqos|website=International Association for the Study of Lung Cancer|language=en}}</ref> Ovaj marketinški pristup je kritiziran. Kritički pregled izvješća koje je PMI dostavio FDA-u u prilog svojoj prijavi tvrdio je da „''Potrošači mogu pogrešno shvatiti što se podrazumijeva pod „potpunim prebacivanjem” [i] vjerojatno će pogrešno shvatiti nepodržane tvrdnje o smanjenom riziku''”. U odobravanju tvrdnji o izloženosti, FDA je međutim potvrdila da su odrasli potrošači ispravno razumjeli poruke koje su bile odobrene.<ref name=":2"/> === Marketing orijentiran na mlade === U 2019. godini Reuters je izvijestio da Philip Morris koristi influencere društvenih medija u nekoliko zemalja kako bi ih učinio „ambasadorima” za brend i promovirao Iqos mladoj publici.<ref name=":7">{{Cite news|date=2019-05-11|title=Exclusive: Philip Morris suspends social media campaign after Reuters exposes young 'influencers'|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-philipmorris-ecigs-instagram-exclusiv-idUSKCN1SH02K}}</ref> PMI je odgovorio da će prestati koristiti influencere.^[63] Prema Matthewu Myersu, predsjedniku Kampanje za djecu bez duhana, tvrtka „mijenja svoje ponašanje samo kada je uhvaćena na djelu”.<ref name=":7"/> Također u 2020. godini, izvješće o Philip Morrisovoj provedbenoj strategiji Iqosa u Australiji istaknulo je da je „''Philip Morris snažno lobirao australskoj vladi da legalizira grijane duhanske proizvode, istodobno planirajući prodaju Iqosa u prostorijama prikladnim za mlade, kao što su barovi, klubovi i kafići, ako se naprave predložene zakonodavne promjene.''”<ref>{{Cite journal|last1=Watts|first1=Christina|last2=Burton|first2=Suzan|last3=Freeman|first3=Becky|date=2020-11-08|title=Creating a market for IQOS: analysis of Philip Morris' strategy to introduce heated tobacco products to the Australian consumer market|url=https://tobaccocontrol.bmj.com/content/early/2020/11/07/tobaccocontrol-2020-056057|journal=Tobacco Control|language=en|doi=10.1136/tobaccocontrol-2020-056057|issn=0964-4563|pmid=33191270}}</ref> == Kritika == U prosincu 2017. godine Reuters je objavio dokumente i svjedočanstva bivših zaposlenika u kojima se navode nepravilnosti u kliničkim ispitivanjima koje je proveo PMI za odobrenje proizvoda Iqos od strane američke FDA.<ref>{{Cite news|title=Scientists describe problems in Philip Morris e-cigarette experiments|language=en|work=Reuters|url=http://www.reuters.com/investigates/special-report/tobacco-iqos-science/|access-date=2021-12-05}}</ref> Reuters je izvijestio da je Philip Morris lobirao da blokira ili oslabi odredbe donesene prema Okvirnoj konvenciji [[Svjetska zdravstvena organizacija|WHO]]-a o kontroli duhana (FCTC), suprotno ideji da će tvrtka podržati budućnost bez dima.<ref name=":9"/> Brojne studije toksičnosti koje su provele treće strane imale su nalaze koji su često bili u suprotnosti s onima Philip Morris Internationala.<ref>{{Cite web|date=2018-08-30|title=Two more peer reviewed papers find that PMI's own data shows IQOS is more dangerous than PMI claims, likely as bad as cigarettes|url=https://tobacco.ucsf.edu/two-more-peer-reviewed-papers-find-pmi%E2%80%99s-own-data-shows-iqos-more-dangerous-pmi-claims-likely-bad-cigarettes|access-date=2021-12-05|website=Center for Tobacco Control Research and Education|language=en|archive-date=10. siječnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240110131146/https://tobacco.ucsf.edu/two-more-peer-reviewed-papers-find-pmi%E2%80%99s-own-data-shows-iqos-more-dangerous-pmi-claims-likely-bad-cigarettes|url-status=dead}}</ref> Profesor Stanton Glantz sa sjedištem rada na UCSF-u zaključio je da se u pogledu štetnosti „''Iqos ne razlikuje uočljivo od konvencionalnih cigareta''”.<ref>{{Cite journal|last=Glantz|first=Stanton A.|date=2018-08-21|title=PMI's own in vivo clinical data on biomarkers of potential harm in Americans show that IQOS is not detectably different from conventional cigarettes|journal=Tobacco Control|volume=27|issue=Suppl 1|pages=s9–s12|doi=10.1136/tobaccocontrol-2018-054413|issn=1468-3318|pmc=6202159|pmid=30131374}}</ref> Sustavni pregled dostupne znanstvene literature 2020. godine pronašao je vrlo ograničene dostupne podatke o učincima Iqosa na zdravlje pušača i preporučio daljnje studije.<ref>{{Cite journal|last1=Kopa|first1=Paulina Natalia|last2=Pawliczak|first2=Rafał|date=2019-09-18|title=IQOS - a heat-not-burn (HnB) tobacco product - chemical composition and possible impact on oxidative stress and inflammatory response. A systematic review|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31532297/|journal=Toxicology Mechanisms and Methods|volume=30|issue=2|pages=81–87|doi=10.1080/15376516.2019.1669245|issn=1537-6524|pmid=31532297}}</ref> U listopadu 2018. belgijska zaklada za rak izdala je savjete o Iqosu na osnovu prethodnih neovisnih studija objavljenih na tu temu. Zaklada je tvrdila da ” ''Iqos nije rješenje''” za prestanak pušenja”.<ref name=":10">{{Cite web|title=IQOS : aussi nocif que la cigarette |url=https://www.cancer.be/nouvelles/iqos-aussi-nocif-que-la-cigarette|access-date=2021-12-05|website=www.cancer.be|language=fr}}</ref> Nadalje je izjavila da „''ako se duhanski div pozicionira na ovom inovativnom tržištu, to je kompenzacija financijskih gubitaka koji proizlaze iz smanjene prodaje cigareta (...). Duhanska industrija stoga istražuje rješenja kako bi nastavila ostvarivati profit i održavati ovisne potrošače''.“<ref name=":10"/> U srpnju 2020. godine [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) objavila je „izjavu o grijanim duhanskim proizvodima i američkoj odluci FDA o Iqosu”, koja glasi: „''WHO ponavljano ističe da smanjenje izloženosti štetnim kemikalijama u grijanim duhanskim proizvodima (HTP) njih ne čini bezopasnim, niti to dovodi do smanjenja rizika za zdravlje ljudi. Doista, neki su toksini prisutni na višim razinama u HTP aerosolima nego u dimu konvencionalnih cigareta, a postoje i neki dodatni toksini prisutni u HTP aerosolima koji nisu prisutni u dimu konvencionalnih cigareta. Zdravstvene posljedice izloženosti njima nisu poznate. (...) Obzirom na to da na zdravlje može utjecati izloženost dodatnim toksinima kada se koriste HTP-ovi, tvrdnje da HTP-ovi smanjuju izloženost štetnim kemikalijama u odnosu na konvencionalne cigarete mogu biti obmanjujuće''.“<ref name=":8"/> Prema TobaccoTactics internetskoj stranici Sveučilišta u Bathu, „''Postoji vrlo malo dokaza da je Iqos učinkovit kao alat za prestanak pušenja na individualnoj razini ili na razini stanovništva''.”<ref>{{Cite web|title=PMI's IQOS: Use, "Switching" and "Quitting" - TobaccoTactics|url=https://tobaccotactics.org/wiki/iqos-use/|access-date=2021-12-05|website=tobaccotactics.org|language=en}}</ref> Prema nizozemskom Nacionalnom institutu za javno zdravlje i okoliš, Iqos je „''štetan za zdravlje, ali vjerojatno manje štetan od pušenja duhanskih cigareta''”.<ref>{{Cite web|title=Addictive nicotine and harmful substances also present in heated tobacco|url=https://www.rivm.nl/en/news/addictive-nicotine-and-harmful-substances-also-present-in-heated-tobacco|access-date=2021-12-05|website=www.rivm.nl|archive-date=6. listopada 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221006110130/http://www.rivm.nl/en/news/addictive-nicotine-and-harmful-substances-also-present-in-heated-tobacco|url-status=dead}}</ref> U rujnu 2021. godine, američka Komisija za međunarodnu trgovinu presudila je da Philip Morris International i njegov komercijalni partner Altria moraju zaustaviti prodaju i uvoz Iqos uređaja u Sjedinjenim Državama zbog patenta koji je podnio R.J. Reynolds.<ref>{{Cite web|last=Lucas|first=Amelia|date=2021-09-30|title=Philip Morris, Altria banned from importing or selling Iqos tobacco device in the U.S.|url=https://www.cnbc.com/2021/09/30/philip-morris-altria-banned-from-selling-iqos-tobacco-device-in-the-us.html|access-date=2021-12-05|website=CNBC|language=en}}</ref> Američka komisija za međunarodnu trgovinu utvrdila je da je alternativa cigareta prekršila dva Reynoldsova patenta.<ref>{{Cite news|last=Maloney|first=Jennifer|date=2021-09-30|title=U.S. Trade Body Rules Against Import of IQOS Heat-Not-Burn Tobacco Devices|language=en-US|work=Wall Street Journal|url=https://www.wsj.com/articles/u-s-trade-body-rules-against-import-of-iqos-heat-not-burn-tobacco-devices-11632966156|issn=0099-9660}}</ref> Spor s ''British American Tobaccom'' riješen je u veljači 2024. godine. PMI i BAT postigli su nenovčani sporazum kojim su riješili tekuće parnice koje su se odnosile na povredu patenata između njih vezane uz njihove grijane duhanske proizvode i ''[[vape]]'' proizvode.<ref>{{Citiranje weba|last=marissa|date=2024-04-01|title=Turning Up the Heat - Tobacco Reporter|url=https://tobaccoreporter.com/2024/04/01/turning-up-the-heat-4/|access-date=2025-04-04|language=en-US}}</ref> == Vanjske poveznice == * [https://www.iqos.com/ Službena međunarodna stranica Iqosa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230921212800/https://www.iqos.com/ |date=21. rujna 2023. }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Duhan (proizvod)]] ppm6zlmsxgtthl7zscs9estvlag1m9r 0 761170 7569646 7115908 2026-08-04T14:49:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569646 wikitext text/x-wiki {{Tvrtka | grupa = Grupo Imagen | ime = Grupo Imagen, S.A.B. de C.V. | slika = [[Datoteka:Logo Grupo Imagen Multimedia.2016.png|150px]] | vrsta = privatna | osnutak = 1962. | osnivači = | sjedište = [[Ciudad de México]], [[Meksiko]] | predsjednik = | ključne_osobe = Olegario Vázquez Aldir (predsjednik) | industrija = [[mediji]] | proizvodi = televizija, radio, internet, izdavaštvo | zaposleni = 2000 <small>(2016.)</small> | holding = | slogan = | web = [http://www.imagen.com.mx/ imagen.com.mx] | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = | usluge = | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | divizije = | podruž = Diljem svijeta | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = |}} '''Grupo Imagen, S.A.B. de C.V.''' (poznatiji kao '''Imagen''') je [[Meksiko|meksički]] medijski [[konglomerat]] u vlasništvu [[Grupo Empresarial Ángeles]] sa sjedištem u [[Ciudad de México|Mexico City]]ju.<ref name="IR">{{cite web|publisher=Imagen Radio|url=http://www.imagenradio.com.mx/que-es-grupo-imagen|title=¿Qué es Grupo Imagen?|date=September 28, 2016|accessdate=October 3, 2016|language=es|archive-date=28. siječnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210128045932/https://www.imagenradio.com.mx/que-es-grupo-imagen|url-status=dead}}</ref> To je treća najveća medijska tvrtka u Meksiku nakon [[Televisa|Televise]] i [[TV Azteca]].<ref>{{cite web|url=https://expansion.mx/empresas/2016/11/30/grupo-imagen-el-nuevo-rival-en-tv-abierta/|title=Grupo Imagen, el nuevo rival en TV abierta|language=es|date=December 1, 2016|accessdate=October 6, 2022|publisher=Expansión}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.imagen.com.mx Službena web-stranica] [[Kategorija:Meksičke tvrtke]] n6ep4wotdtckx9ikdws2ljh4zjgi8pi 0 766495 7570017 7031553 2026-08-05T08:43:22Z ~2026-43088-64 368702 /* Rasprostranjenost */ 7570017 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Crna poljarica | slika = Hierophis viridiflavus copulating.jpg | slika_opis = Parenje ''H. v. carbonarius'' | status = LC | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Reptilia]] | ordo = [[Squamata]] | familia = [[Colubridae]] | genus = [[Hierophis]] | species = '''''H. viridiflavus''''' | dvoimeno = ''Hierophis viridiflavus'' | dvoimeno_autorstvo = [[Bernard Germain de Lacépède|Lacépède]], [[1789.]] }} '''Crna poljarica''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Hierophis viridiflavus'') [[Zmije|zmija]] je iz porodice [[Guževi|guževa]].<ref name=":0">{{Citiranje weba |last=Jelić |first=Dušan |date=22. prosinca 2008. |title=Zmije u Hrvatskoj |url=https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/specificni-dokumenti/publikacije/brosure/Zmije_u_Hrvatskoj_brosura.pdf |url-status=live |access-date=12. rujna 2024. |website=HAOP |archive-url=https://web.archive.org/web/20240912154634/https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/specificni-dokumenti/publikacije/brosure/Zmije_u_Hrvatskoj_brosura.pdf |archive-date=12. rujna 2024. |language=hr}}</ref> == Rasprostranjenost == Javlja se u [[Andora|Andori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Grčka|Grčkoj]], [[Italija|Italiji]], [[Malta|Malti]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Švicarska|Švicarskoj]], i [[Luksemburg|Luksemburgu]]. Pojavila se na zapadu Njemačke gdje je proglašena invazivnom vrstom jer ugožava bioraznolikost. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se nalazi najviše na zapadu države, posebice u [[Istarska županija|Istarskoj]], [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj]] i [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]].<ref>{{Citiranje časopisa| last=Vogrin| first=Milan |last2=Corti| first2=Claudia |last3=Pérez-Mellado| first3=Valentín |last4=Sousa| first4=Paulo |last5=Cheylan| first5=Marc |last6=Pleguezuelos| first6=Juan |last7=Meyer| first7=A. |last8=Schmidt| first8=Bjarke |last9=Sindaco| first9=Roberto |last10=Romano| first10=Antonio |last11=Martinez-Solano| first11=Inigo | date=Siječanj 2008. |title=Hierophis viridiflavus |url=https://www.researchgate.net/publication/289522150_Hierophis_viridiflavus |journal=IUCN Red List of Threatened Species |language=en}}</ref> == Podvrste == Poznate su dvije podvrste s različitom morfologijom: ''Hierophis viridiflavus carbonarius'' i ''Hierophis viridiflavus viridiflavus''. Prva je dorzalno u potpunosti crna (i nju nalazimo u Hrvatskoj), a potonja ima šare. == Otrovnost == Crna poljarica ne smatra se prijetnjom ljudima.<ref name=":0"/> == Galerija == <gallery> Datoteka:Couleuvre verte et jaune - Hierophis viridiflavus2.jpg|''Hierophis viridiflavus viridiflavus'' Datoteka:Gelbgrüne Zornnatter Hierophis viridiflavus 2.jpg|''Hierophis viridiflavus carbonarius'' Datoteka:Hierophis viridiflavus.jpg|Mlada (juvenilna) jedinka ''H. v. viridiflavus'' </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.inaturalist.org/observations?place_id=any&subview=map&taxon_id=73823 Opažanja], [[iNaturalist]] [[Kategorija:Guževi]] cq7ci0i55ow1eije3fio5wzpm03u6l0 0 767327 7569594 7389851 2026-08-04T13:00:03Z Grigoryevich 346636 7569594 wikitext text/x-wiki {{Infookvir filmski umjetnik |ime = Tea Šimić |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[8. siječnja]] [[1994.]] |mjesto rođenja = {{Z+X|BIH}}, Alagovac, [[Grude]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = [[glumac|glumica]] |godine rada = |web = https://kdemma.hr |potpis = |važnije uloge = Maja Romić u [[San snova (televizijska serija)|San Snova]] |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Tea Šimić''' ([[Grude]], [[Bosna i Hercegovina]], [[8. siječnja]] [[1994.]]) je [[Hrvatska|hrvatska]] [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]], te se bavi plesom i pjevanjem. Suosnivačića je [[Kazališne družina Emma|kazališne družine Emma]]. == Životopis == Rožena je [[8. siječnja]] [[1994.]] u selu [[Alagovac]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Pohađa ''Školu likovnih umjetnosti'' u [[Split|Splitu]] gdje [[2013.]] godine maturira kao [[Fotografski dizajner|fotografski dizajner]], nakon čega se seli u [[Sarajevo]] na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|''Akademiju scenskih umjetnosti'']] gdje igra značajnije uloge kao Sultaniju u [[Asanaginica|''Hasanaginici'']], Martu u ''Pijanima'', [[Ana Karenjina|Anu Karenjinu]] u istoimenom djelu, te Amandu Wingfield u ''Staklenoj menažeriji'' s kojom je i diplomirala [[2017.]] kao studentica generacije.<ref>{{Citiranje weba|last=|date=2017-07-02|title=Grude su dobile prvu diplomiranu glumicu (VIDEO)|url=https://www.grude-online.info/grude-su-dobile-prvu-diplomiranu-glumicu-video/|url-status=live|access-date=2024-07-26|website=Grude Online|language=hr}}</ref> Seli se u Zagreb gdje snima reklame i razne sinkronizacije za crtane filmove. U vrijeme eskalacije globalne [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|pandemije koronavirusa]], dok je [[Hrvatska]] bila u lockdownu, odlučila je započeti [[Monodrama|monodramu]] temeljenu na knjizi [[Martina Mlinarević|Martine Mlinarević]] pod nazivom ''Bukača''. Odluka da otvori neprofitnu umjetničku organizaciju bila je ključna za taj korak. Godinu dana kasnije, monodrama ''Bukača'' osvojila je prvo mjesto na regionalnom festivalu monodrame ''Inbox''.<ref>{{Citiranje weba|title=„Bukača“ – Tea Šimić – inBox|url=https://inboxfest.ba/najbolja-predstava-na-2-regionalnom-festivalu-monodrame-inbox/|access-date=2024-07-26|language=hr}}</ref> Tea i dalje djeluje u kazalištu, kako u vlastitim produkcijama, tako i u drugim nezavisnim kazalištima, izvodeći navedene predstave. Godine 2024. stječe status samostalne [[Umjetnost|umjetnice]] i preuzima ulogu producentice u nadolazećim projektima kazališne družine EMMA.<ref>{{Citiranje weba|date=2023.|title=O nama – Kazališna družina Emma|url=https://kdemma.hr/about/|url-status=dead|access-date=2024-07-26|website=kdemma.hr|language=hr|archive-date=26. srpnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240726025148/https://kdemma.hr/about/}}</ref> == Filmografija == === Televizijske serije === * [[Na granici (televizijska serija)|Na granici]] kao Sandra ([[2018.]] – [[2019.]]) * [[Metropolitanci (televizijska serija)|Metropolitanci]] kao Anela Mujdžić ([[2022.]]) * [[San snova (televizijska serija)|San snova]] kao Maja Romić ([[2023.]] – [[2024.]]) === Filmovi === * The Life of Flowers ([[2016.]]) * Berzaglia ([[2022.]]) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=7657793|ime=Tea Šimić}} {{GLAVNIRASPORED:Šimić, Tea}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] ayt3sywpzf76m23yuhhrbbb428wjwth 7569595 7569594 2026-08-04T13:00:25Z Grigoryevich 346636 7569595 wikitext text/x-wiki {{Infookvir filmski umjetnik |ime = Tea Šimić |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[8. siječnja]] [[1994.]] |mjesto rođenja = {{Z+X|BIH}}, Alagovac, [[Grude]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = [[glumac|glumica]] |godine rada = |web = https://kdemma.hr |potpis = |važnije uloge = Maja Romić u [[San snova (televizijska serija)|San Snova]] |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Tea Šimić''' ([[Grude]], [[Bosna i Hercegovina]], [[8. siječnja]] [[1994.]]) je [[Hrvatska|hrvatska]] [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]], te se bavi plesom i pjevanjem. Suosnivačica je [[Kazališne družina Emma|kazališne družine Emma]]. == Životopis == Rožena je [[8. siječnja]] [[1994.]] u selu [[Alagovac]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Pohađa ''Školu likovnih umjetnosti'' u [[Split|Splitu]] gdje [[2013.]] godine maturira kao [[Fotografski dizajner|fotografski dizajner]], nakon čega se seli u [[Sarajevo]] na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|''Akademiju scenskih umjetnosti'']] gdje igra značajnije uloge kao Sultaniju u [[Asanaginica|''Hasanaginici'']], Martu u ''Pijanima'', [[Ana Karenjina|Anu Karenjinu]] u istoimenom djelu, te Amandu Wingfield u ''Staklenoj menažeriji'' s kojom je i diplomirala [[2017.]] kao studentica generacije.<ref>{{Citiranje weba|last=|date=2017-07-02|title=Grude su dobile prvu diplomiranu glumicu (VIDEO)|url=https://www.grude-online.info/grude-su-dobile-prvu-diplomiranu-glumicu-video/|url-status=live|access-date=2024-07-26|website=Grude Online|language=hr}}</ref> Seli se u Zagreb gdje snima reklame i razne sinkronizacije za crtane filmove. U vrijeme eskalacije globalne [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|pandemije koronavirusa]], dok je [[Hrvatska]] bila u lockdownu, odlučila je započeti [[Monodrama|monodramu]] temeljenu na knjizi [[Martina Mlinarević|Martine Mlinarević]] pod nazivom ''Bukača''. Odluka da otvori neprofitnu umjetničku organizaciju bila je ključna za taj korak. Godinu dana kasnije, monodrama ''Bukača'' osvojila je prvo mjesto na regionalnom festivalu monodrame ''Inbox''.<ref>{{Citiranje weba|title=„Bukača“ – Tea Šimić – inBox|url=https://inboxfest.ba/najbolja-predstava-na-2-regionalnom-festivalu-monodrame-inbox/|access-date=2024-07-26|language=hr}}</ref> Tea i dalje djeluje u kazalištu, kako u vlastitim produkcijama, tako i u drugim nezavisnim kazalištima, izvodeći navedene predstave. Godine 2024. stječe status samostalne [[Umjetnost|umjetnice]] i preuzima ulogu producentice u nadolazećim projektima kazališne družine EMMA.<ref>{{Citiranje weba|date=2023.|title=O nama – Kazališna družina Emma|url=https://kdemma.hr/about/|url-status=dead|access-date=2024-07-26|website=kdemma.hr|language=hr|archive-date=26. srpnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240726025148/https://kdemma.hr/about/}}</ref> == Filmografija == === Televizijske serije === * [[Na granici (televizijska serija)|Na granici]] kao Sandra ([[2018.]] – [[2019.]]) * [[Metropolitanci (televizijska serija)|Metropolitanci]] kao Anela Mujdžić ([[2022.]]) * [[San snova (televizijska serija)|San snova]] kao Maja Romić ([[2023.]] – [[2024.]]) === Filmovi === * The Life of Flowers ([[2016.]]) * Berzaglia ([[2022.]]) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=7657793|ime=Tea Šimić}} {{GLAVNIRASPORED:Šimić, Tea}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] 05kuvqbzpp4d0glw0weldjafvv34g9a 7569596 7569595 2026-08-04T13:02:00Z Grigoryevich 346636 /* Životopis */ 7569596 wikitext text/x-wiki {{Infookvir filmski umjetnik |ime = Tea Šimić |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[8. siječnja]] [[1994.]] |mjesto rođenja = {{Z+X|BIH}}, Alagovac, [[Grude]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = [[glumac|glumica]] |godine rada = |web = https://kdemma.hr |potpis = |važnije uloge = Maja Romić u [[San snova (televizijska serija)|San Snova]] |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Tea Šimić''' ([[Grude]], [[Bosna i Hercegovina]], [[8. siječnja]] [[1994.]]) je [[Hrvatska|hrvatska]] [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]], te se bavi plesom i pjevanjem. Suosnivačica je [[Kazališne družina Emma|kazališne družine Emma]]. == Životopis == Rođena je [[8. siječnja]] [[1994.]] u selu Alagovac kod [[Grude|Gruda]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Pohađa ''Školu likovnih umjetnosti'' u [[Split|Splitu]] gdje [[2013.]] godine maturira kao [[Fotografski dizajner|fotografski dizajner]], nakon čega se seli u [[Sarajevo]] na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|''Akademiju scenskih umjetnosti'']] gdje igra značajnije uloge kao Sultaniju u [[Asanaginica|''Hasanaginici'']], Martu u ''Pijanima'', Anu Karenjinu u [[Ana Karenjina|istoimenom djelu]], te Amandu Wingfield u ''Staklenoj menažeriji'' s kojom je i diplomirala [[2017.]] kao studentica generacije.<ref>{{Citiranje weba|last=|date=2017-07-02|title=Grude su dobile prvu diplomiranu glumicu (VIDEO)|url=https://www.grude-online.info/grude-su-dobile-prvu-diplomiranu-glumicu-video/|url-status=live|access-date=2024-07-26|website=Grude Online|language=hr}}</ref> Seli se u Zagreb gdje snima reklame i razne sinkronizacije za crtane filmove. U vrijeme eskalacije globalne [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|pandemije koronavirusa]], dok je [[Hrvatska]] bila u lockdownu, odlučila je započeti [[Monodrama|monodramu]] temeljenu na knjizi [[Martina Mlinarević|Martine Mlinarević]] pod nazivom ''Bukača''. Odluka da otvori neprofitnu umjetničku organizaciju bila je ključna za taj korak. Godinu dana kasnije, monodrama ''Bukača'' osvojila je prvo mjesto na regionalnom festivalu monodrame ''Inbox''.<ref>{{Citiranje weba|title=„Bukača“ – Tea Šimić – inBox|url=https://inboxfest.ba/najbolja-predstava-na-2-regionalnom-festivalu-monodrame-inbox/|access-date=2024-07-26|language=hr}}</ref> Tea i dalje djeluje u kazalištu, kako u vlastitim produkcijama, tako i u drugim nezavisnim kazalištima, izvodeći navedene predstave. Godine 2024. stječe status samostalne [[Umjetnost|umjetnice]] i preuzima ulogu producentice u nadolazećim projektima kazališne družine EMMA.<ref>{{Citiranje weba|date=2023.|title=O nama – Kazališna družina Emma|url=https://kdemma.hr/about/|url-status=dead|access-date=2024-07-26|website=kdemma.hr|language=hr|archive-date=26. srpnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240726025148/https://kdemma.hr/about/}}</ref> == Filmografija == === Televizijske serije === * [[Na granici (televizijska serija)|Na granici]] kao Sandra ([[2018.]] – [[2019.]]) * [[Metropolitanci (televizijska serija)|Metropolitanci]] kao Anela Mujdžić ([[2022.]]) * [[San snova (televizijska serija)|San snova]] kao Maja Romić ([[2023.]] – [[2024.]]) === Filmovi === * The Life of Flowers ([[2016.]]) * Berzaglia ([[2022.]]) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=7657793|ime=Tea Šimić}} {{GLAVNIRASPORED:Šimić, Tea}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] 6e0f85z8t4lbso5sln7ifmyozp9dpsr 0 767616 7569911 7268290 2026-08-05T00:47:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569911 wikitext text/x-wiki Državne lige u atletskim disciplinama. Bile u organizaciji HUCIPT-a (Hrvatska udruga za cestovno i planinsko trčanje), kasnije HUVA-e (Hrvatska udruga vanstadionske atletike) te naposljetku Komisije za trail, ultramaratonsko i planinsko trčanje<ref>https://www.has.hr/index.php/savez/naslovna/rss/2723-osnovana-komisija-za-trail-ultramaratonsko-i-planinsko-trcanje</ref>. Treking liga prvu sezonu imala je 2005. godine. Ekipni poredak uveden je 2019. godine.<ref>https://www.outdoor.hr/statistika</ref> Hrvatska trail liga (HTL) prvu sezonu imala je 2023.<ref>https://www.trcanje.hr/sve-o-hrvatskoj-trail-ligi/17667/</ref> Hrvatska liga planinskog trčanja prvu sezonu imala je ??. Hrvatska atletska cestovna liga (HACL) prvu sezonu imala je ??. Pojedinih sezona održavale su se 2. i 3. Hrvatska cestovna liga.<ref>http://maratonvu.hr/uspjesi-kluba/klupski-uspjesi-2/</ref><ref>https://sov.hr/klubovi/ak-maraton-vukovar/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3775</ref> Jedna utrka može biti u više liga u istoj sezoni, npr. HTL i Treking liga<ref>https://ak-ran047.hr/2023/06/19/18-06-2023-velebit-trail-42km/</ref>. ==Ukupni poredak (M+Ž) – prvaci== :''* U zagradi je broj utrka koji je inicijalno bio u kalendaru Lige; otkazane.'' :''** U zagradi je broj klubova/ekipa koji su nastupili na svim utrkama u sezoni, 0 ako niti jedan.'' {| class="wikitable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan=2|Godina ! colspan=3|[[Hrvatska atletska cestovna liga|Hrvatska atletska cestovna liga (HACL)]] ! colspan=3|[[Hrvatska trail liga|Hrvatska trail liga (HTL)]] ! colspan=3|[[Treking liga]] |- !<small># utrka* !!<small># klubova** !!<small>Pobjednik !<small># utrka* !!<small># klubova** !!<small>Pobjednik !<small># utrka* !!<small># ekipa** !!<small>Pobjednik <!-- --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2024. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--HTL -->| || () ||AK () <!--trek-->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2023. <!--HACL-->|17 ||58 () ||AK Fit Zaprešić<ref>https://www.hrvatska-atletika.com/images/vijesti/Pravilnik%201.%20HACL%202023.pdf</ref><ref>http://www.hrvatska-atletika.com/index.php/hacl/934-4-sibenik-half-marathon-runesco</ref> <!--HTL -->|13(14) ||40 () ||AK Sljeme<ref>https://ak-ran047.hr/2023/05/18/hrvatska-trail-liga-poredak-nakon-5-kola/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/sve-o-hrvatskoj-trail-ligi/17667/</ref><ref>http://www.hrvatska-atletika.com/index.php/izvanstadionska-atletika/942-tri-kastavska-vrha</ref> <!--trek-->| || () ||AK () |} {| class="wikitable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan=2|Godina ! colspan=3|[[Hrvatska cestovna liga]] ! colspan=3|[[Hrvatska liga planinskog trčanja]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.samoborskiglasnik.net/sport.asp?datum=20170113 |title=Arhivirana kopija |access-date=15. srpnja 2024. |archive-date=16. srpnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240716170508/http://www.samoborskiglasnik.net/sport.asp?datum=20170113 |url-status=dead }}</ref> ! colspan=3|[[Treking liga]] |- !<small># utrka* !!<small># klubova** !!<small>Pobjednik !<small># utrka* !!<small># klubova** !!<small>Pobjednik !<small># utrka* !!<small># ekipa** !!<small>Pobjednik <!-- --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2022. <!--HACL-->|15(16) ||54 () ||AK Fit Zaprešić ()<ref>https://www.has.hr/index.php/savez/naslovna/rss/2852-ak-fit-pobjednik-1-hrvatske-atletske-cestovne-lige-za-2022</ref> <!--planin-->| || () ||AK () <!--trek-->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2021. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () <!--trek-->|colspan=3|''otkazano'' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2020. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () <!--trek-->|colspan=3|''otkazano'' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2019. <!--HACL-->|12 ||55 () ||AK Maksimir ()<ref>{{Citiranje weba |url=https://cestovno-trcanje.com/ |title=Arhivirana kopija |access-date=15. srpnja 2024. |archive-date=15. srpnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240715160356/https://cestovno-trcanje.com/ |url-status=dead }}</ref> <!--planin -->| || () ||AK () <!--trek-->|10 ||867 () ||Epic RG team Zagreb |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2018. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2017. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2016. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2015. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2014. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2013. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2012. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2011. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2010. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2009. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2008. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2007. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2006. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2005. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () |} ==Muškarci – prvaci== :''* U zagradi je broj utrka koji je inicijalno bio u kalendaru Lige; otkazane.'' :''** U zagradi je broj klubova/ekipa koji su nastupili na svim utrkama u sezoni, 0 ako niti jedan.'' {| class="wikitable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan=2|Godina ! colspan=3|[[Hrvatska atletska cestovna liga|Hrvatska atletska cestovna liga (HACL)]] ! colspan=3|[[Hrvatska trail liga|Hrvatska trail liga (HTL)]] |- !<small># utrka* !!<small># klubova** !!<small>Pobjednik !<small># utrka* !!<small># klubova** !!<small>Pobjednik <!-- --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2024. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--HTL -->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2023. <!--HACL-->|17 ||33 () ||AK Fit Zaprešić () <!--HTL -->|13(14) ||15 () ||AK Zabok () |} {| class="wikitable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan=2|Godina ! colspan=3|[[Hrvatska cestovna liga]] ! colspan=3|[[Hrvatska liga planinskog trčanja]] |- !<small># utrka* !!<small># klubova** !!<small>Pobjednik !<small># utrka* !!<small># klubova** !!<small>Pobjednik <!-- --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2022. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2021. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--HTL -->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2020. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2019. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () |} ==Žene – prvakinje== :''* U zagradi je broj utrka koji je inicijalno bio u kalendaru Lige; otkazane.'' :''** U zagradi je broj klubova/ekipa koji su nastupili na svim utrkama u sezoni, 0 ako niti jedan.'' {| class="wikitable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan=2|Godina ! colspan=3|[[Hrvatska atletska cestovna liga|Hrvatska atletska cestovna liga (HACL)]] ! colspan=3|[[Hrvatska trail liga|Hrvatska trail liga (HTL)]] |- !<small># utrka* !!<small># klubova** !!<small>Pobjednik !<small># utrka* !!<small># klubova** !!<small>Pobjednik <!-- --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2024. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--HTL -->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2023. <!--HACL-->|17 ||21 () ||AK Fit Zaprešić <!--HTL -->|13(14) ||9 () ||AK Sljeme |} {| class="wikitable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan=2|Godina ! colspan=3|[[Hrvatska cestovna liga]] ! colspan=3|[[Hrvatska liga planinskog trčanja]] |- !<small># utrka* !!<small># klubova** !!<small>Pobjednik !<small># utrka* !!<small># klubova** !!<small>Pobjednik <!-- --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2022. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2021. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2020. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2019. <!--HACL-->| || () ||AK () <!--planin-->| || () ||AK () |} ==Vidi== *[[Hrvatski atletski savez]] *[[Ekipna atletska prvenstva Hrvatske]] *[[Hrvatski atletski kupovi]]<!--uglavnom sve što ima Prvenstvo ima i Kup natjecanje--> ==Vanjske poveznice== * [https://cestovno-trcanje.com/ Cestovno, trail i brdsko trčanje_rezultati, ''cestovno-trcanje.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240715160356/https://cestovno-trcanje.com/ |date=15. srpnja 2024. }} * [http://www.hrvatska-atletika.com/index.php hrvatska-atletika.com_rezultati] ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-sport}} <!-- {{Atletika u Hrvatskoj}} --> {{Prvenstva Hrvatske}} [[Kategorija:Atletika u Hrvatskoj]] 771tptuvj2ybi9zqc5pbnrlzdkqu0nc 0 768918 7569842 7210863 2026-08-04T21:09:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569842 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Holmgrenanthe'' | slika = Holmgrenanthe petrophila.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = ''Holmgrenanthe petrophila'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Plantaginaceae]] | subfamilia = [[Antirrhinoideae]] | genus = '''''Holmgrenanthe''''' | genus_autorstvo = Elisens | species = ''H. petrophila'' | subspecies = | dvoimeno = ''Holmgrenanthe petrophila'' | dvoimeno_autorstvo = (Coville & C.V.Morton) Elisens }} '''''Holmgrenanthe''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Trpučevke|trpučevki]]. Jedina vrsta je sjevernoamerički endem ''H. petrophila'' <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77162077-1 Kew], pristupljeno 25. kolovoza 2024.</ref>, dio potporodice ''[[Antirrhinoideae]]''. ''H. petrophila'', među narodom poznata kao “Rock Lady” je endem [[Kalifornija|Kalifornije]], poznat je samo u okrugu Inyo. Njegovo središte je u regiji [[Death Valley]] NM, gdje je de facto zaštićen jer se pojavljuje na vapnenačkim liticama. Biljka je poznata na manje od 20 lokacija i nema poznatih prijetnji.<ref name="NatureServe ">[https://explorer.natureserve.org/Taxon/ELEMENT_GLOBAL.2.141741/Holmgrenanthe_petrophila NatureServe], pristupljeno 25. kolovoza 2024.</ref> == Etimologija == Ime roda dana je u čast američkim botaničarima [[Arthur Herman Holmgren]], 1912.–1992., [[Noel Herman Holmgren]], rođ. 1937., i [[Patricia Kern Holmgren]] rođ. 1940, i grčkog anthos, cvijet. <ref name="Flora ">[http://floranorthamerica.org/Holmgrenanthe Flora of North America] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240825183304/http://floranorthamerica.org/Holmgrenanthe |date=25. kolovoza 2024. }}, pristupljeno 25. kolovoza 2024.</ref> == Opis == Zeljasta [[Višegodišnje biljke|višegodišnja]] biljka uspravne dlakave stabljike, naizmjeničnih listova speteljkama, rubovi bodljikavi. [[Cvat]]ovi pazušni, [[cvjetovi]] pojedinačni; brakteje odsutne. Cvjetovi dvospolni; čašica 5, razdvojenih, lancetastih, čaška radijalno simetrična; vjenčić blijedožut, obostrano simetričan, režnjeva 5, abaksijalnih 3, adaksijalnih 2; [[prašnik]]a 4, bazalno priraslih za vjenčić, dvostruki, niti žljezdasto dlakave; staminod 1, nitast; jajnik 1-lokularni, osovina posteljice; stigma čunjasta. Plodovi kapsule, dehiscencija lokulicidna. Sjemenke 30-70, žutosmeđe, poligonalno-piramidalne, bez krilaca.<ref name="Flora "/> Holmgrenanthe je definiran karakteristikama koje su jedinstvene ili neuobičajene u ''[[Antirrhineae]]'': cespitozni [[Habitus (biologija)|habitus]], [[listovi]] i čašice s spinuloznim rubovima, jednolokularni jajnik sa septumom u obliku slova T i foveolatne, piramidalne [[sjemenke]]. Na temelju svoje morfološke različitosti, ''Holmgrenanthe'' je prepoznat kao monotip od svog razgraničenja (D.A.Sutton 1988; E.Fischer 2004). U filogenetskim studijama temeljenim na morfološkim podacima, ''H. petrophila'' je bazalna u odnosu na druge rodove (M.Ghebrehiwet et al. 2000) ili je dio nerazriješene bazalne trihotomije među rodovima (W.J.Elisens 1985) unutar klade [[Maurandya]] (Maurandyinae). [[Bayesova analiza]] i analiza maksimalne vjerojatnosti nuklearnih ITS podataka u ''[[Antirrhineae]]'' (M.Fernández-Mazuecos et al. 2013) smjestile su Holmgrenanthe u kladu [[Cymbalaria]] koja se sastoji od dvije podvrste, jednu koja uključuje Holmgrenanthe i šest drugih rodova u podplemenu [[Maurandyinae]], a drugu ''[[Asarina]]'' i Cymbalaria.<ref name="Flora "/> == Sinonimi == * ''Asarina petrophila'' <small>(Coville & C.V.Morton) Pennell</small>; Proc. Acad. Nat. Sci. Philad. 99: 175 (1947) * ''Maurandella petrophila'' <small>(Coville & C.V.Morton) Rothm.</small>; Feddes Repert. lii. 27 (1943) * ''Maurandya petrophila'' <small>Coville & C.V.Morton</small>; J. Washington Acad. Sci. 25: 292 (1935) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Maurandyinae]] [[Kategorija:Endemska flora SAD-a]] [[Kategorija:Flora Kalifornije]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] 9uqoa93vrjl03on36s7ps70g9c6unzq 0 768961 7569870 7210821 2026-08-04T21:47:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569870 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Howelliella'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Plantaginaceae]] | subfamilia = [[Antirrhinoideae]] | genus = '''''Howelliella''''' | genus_autorstvo = Rothm. | species = ''H. ovata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Howelliella ovata'' | dvoimeno_autorstvo = (Eastw.) Rothm. }} '''''Howelliella''''' je biljni rod iz porodice [[Trpučevke|trpučevki]] <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:297389-2 Kew], pristupljeno 26. kolovoza 2024.</ref>, dio potporodice ''[[Antirrhinoideae]]''. Jedina vrsta je ''H. ovata'', [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnji]] kalifornijski endem. == Etimologija == [[Latinski jezik|Latinsko]] ime roda nazvano je u čast [[John Thomas Howell|Johna Thomasa Howella]], 1903.–1994., kalifornijskog botaničara<ref name="Flora ">[http://floranorthamerica.org/Howelliella Flora of North America] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240903043016/http://floranorthamerica.org/Howelliella |date=3. rujna 2024. }}, pristupljeno 26. kolovoza 2024.</ref> == Opis == To je višegodišnja biljka. Howelliella je rijetka i blisko je povezana sa [[Sairocarpus]]om, ali nepce ne zatvara otvor cijevi vjenčića, dno cijevi vjenčića ima dva uzdužna nabora, a abaksijalna usna je relativno mala. Cijev vjenčića je u Howellielle malo zakrivljena; ravno je kod srodnih vrsta. Morfološke i molekularne studije slažu se da je Howelliella najbliži srodnik ''[[Sairocarpus subcordatus|S. subcordatus]]'' i ''[[Sairocarpus vexillocalyculatus|S. vexillocalyculatus]]'', koji također imaju jako povećane adaksijalne režnjeve čaške (D.M.Thompson 1988; R.K.Oyama i D.A.Baum 2004; M.Fernández-Mazuecos et al. 2013). [[Plod]]ovi čahure, lokule jednako podjednake, dehiscencija poricidna. Sjemenke 15-50, smeđe do crne, jajolike do subkonusne, nema krilca. x = 16.<ref name="Flora "/> == Sinonimi == * ''Antirrhinum ovatum'' <small>Eastw.</small>; Bull. Torrey Bot. Club 213 (1905) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Antirrhinoideae]] cb272j7ukoxx9s2zmw9yqyg93wcc4nd 0 770558 7569994 7435679 2026-08-05T07:52:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569994 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Ibrahim [[Efendija|ef.]] Pačarić Biočak | boja = #B0C4DE | slika = Ibrahim Pačariz Biočak.jpg | veličina = 200px | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[1852.]] | mjesto rođenja = Bioča pokraj [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]] | smrt = [[16. prosinca]] [[1922.]] | mjesto smrti = Jasen pokraj [[Brodarevo|Brodareva]] | zanimanje = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | period pisanja = | vrsta = poezija | teme = | period = [[Alhamijado književnost]] | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Ibrahim [[Efendija|ef.]] Pačariz Biočak''' (Bioča pokraj [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]], 1852. – Jasen pokraj [[Brodarevo|Brodareva]], [[16. prosinca]] [[1922.]]),<ref name="Džemat Bioče">{{cite web |title=Ibrahim Pačariz Biočak|url=https://www.facebook.com/dzematbioca/posts/ibrahim-pa%C4%8Dariz-bio%C4%8Dakna-dana%C5%A1nji-dan-1922-godine-preselio-je-in%C5%A1allah-%C5%A1ehidio-n/488295403414472/|website=Facebook|accessdate=2024-09-30}}</ref> [[Bošnjaci|bošnjački]] je teolog, jedan od najvažnijih pisaca [[Alhamijado književnost|alhamijado književnost]]i. Stariji mu je sin [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Sulejman Pačariz|Sulejman ef. Pačariz]]. ==Životopis== U domu Saliha Pačariza 1852. je rođen sin Ibrahim. Osnovnu je školu oko 1860. započeo u Bioči. Veliki su utjecaj na njega ostavio Sulejman ef. Dizdarević, imam džamije Radulićima, Sulejman Dizdarević, a koji je povremeno izvodio nastavu [[Perzijski jezik|perzijskog jezika]] i kaligrafije u Bioči. Također, mula Nezir ef. Muratović, glavni vjeroučitelj u biočkom [[mekteb]]u.<ref name="sandzakpress.net">{{cite web|title=Bihorski alim Ibrahim Pačariz Biočak|url=https://sandzakpress.net/arhiva/bihorski-alim-ibrahim-pacariz-biocak/|website=sandzakpress.net|accessdate=2024-09-30|archive-date=7. listopada 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241007091347/https://sandzakpress.net/arhiva/bihorski-alim-ibrahim-pacariz-biocak/|url-status=dead}}</ref> S obzirom na to da je bio Ibrahim Pačariz bio najbolji učenik generacija, otac ga dalje na studije šalje u [[Medresa|medresu]] u [[Đakovica|Đakovici]]. Savladava [[Turski jezik|turski]] i [[albanski jezik]]. Završetkom medrese, vraća se u Bioču. Postaje imam biočke džamije i vjeroučitelj u mektebu.<ref name="sandzakpress.net"/> Iščitavajući ''Mevlud'' [[Hafiz Kurana|hfz.]] Saliha ef. Gaševića, rodom iz [[Nikšić]]a, odlučuje se upustiti u književno pisanje. Doprinilo je to nastanku proznog djela ''Nasihati'' (Savjeti). Napisano je [[Arabica|arabicom]] na [[Bosanski jezik|bošnjačkom jeziku]], zbog čega se ubraja u djela [[alhamijado književnost]]i. Daljnji rad će prekinuti [[Balkanski ratovi]]. Bioča je tada jako stradala.<ref name="sandzakpress.net"/> Veći broj ljudi odlučuje se na izbjeglištvo, a s njima i Ibrahim ef. Pačariz. Izbijanjem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] odlazi u [[Peć]]. Međutim, čim su se prilike smirile vraća se u [[Bijelo Polje]], ali novonastala [[Kraljevina Jugoslavija]] [[Bošnjaci|Bošnjacima]] nije garantirala sigurnost. Zbog toga su se [[Sandžak]]u, a svrhu obrane organizirali u komitske pokrete. Razne vrste pritisaka, natjerat će Ibrahima ef. Pačariza na odlazak u Gostun pokraj [[Prijepolje|Prijepolja]]. Zadržat će se neko vrijeme u tom mjestu, a i započeti rad na ''Kasidi''. Tu će ga i prozvati Biočak. Po mjestu odakle je potekao.<ref name="sandzakpress.net"/> Osjećajući da su prilike još uvijek nedovoljno sređene, a mjesto Gostun dovoljno zabačeno, donosi odluku da svoj rad nastavu u susjednom Brodarevu. Prihvatio je službu [[imam]]a u mjesnoj džamiji. U to je vrijeme, bio je oženjen sa Zejnom Hadžibulić i s njom imao dva sina – Sulejmana i Ešrefa. Prije nje se ženio dva puta. Prvi put od žena mu je bila iz obitelji Beganovića, dok mu je druga supruga bila Muhra Sijarić iz Godijeva.<ref name="sandzakpress.net"/> Iako se riječ Ibrahim ef. Pačariza u Brodarevu poštovala, isto mišljenje nisu dijelili pripadnici Koste Pećanca. Po Sandžaku su tragali za komitskim skupinama koje su predvodili Jusuf Mehonjić, Husein Bošković, Sait Adrović, Feriz Salković i drugi poznati komiti.<ref name="sandzakpress.net"/> Ibrahim ef. Pačariz biva optužen da je jatak Jusufa Mehonjića i njegovih suradnika. Zajedno sa susjedima, među kojima su bili Ramo Mujezinović, hadži Abaz Balićevac, Sulejman i Bećir Kriještorac, Ibrahim ef. Pačariz je uhićen 16. prosinca 1922. godine. Cilj je bio da se odvedu u Bijelo Polje. No, u blizini Jasena došlo je ubojstva uhićenih. Bez suđenja, a njihova krivica nikada nije dokazana. U trenutku kada su ubijanja počela, Pačariz, iako starac, pokušao je da pobjegne. No, u tome nije uspio. Tijelo mu je, zajedno sa ostalim ubijenim, pokopano u njivi, kraj puta koji je iz Selišta vodio za Jasen.<ref name="sandzakpress.net"/> Pogibijom Ibrahima Pačariza Biočaka ugašen je život jednog plodnog alhamijado književnika sa područja [[Bihor (Sandžak)|Bihora]] u Sandžaku. Uz Sulejmana Tabakovića, Arifa Brkanića Sarajlije, Nazifa Šuševića i Saliha Gaševića, ubraja se u sam vrh književnosti [[Bošnjaci|Bošnjaka]], koja je nastajala na prijelomu 19. u 20. stoljeće.<ref name="sandzakpress.net"/> ==Citati== U uvodnom dijelu svoje ''Kaside'' Ibrahim ef. Paćariz Biočak na jednom mjestu kaže: {| | valign=top width=50% align=left | ::''Kad sam bio u Bioči ja imam,'' ::''kusur imo u svačemu, dobro znam,'' ::''imadoše džematlije svi merak,'' ::''da him pišem pod bosanski ja ćitab.'' | valign=top width=50% align=left| |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://sandzakpress.net/arhiva/bihorski-alim-ibrahim-pacariz-biocak/ Bihorski alim Ibrahim ef. Pačariz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241007091347/https://sandzakpress.net/arhiva/bihorski-alim-ibrahim-pacariz-biocak/ |date=7. listopada 2024. }} {{GLAVNIRASPORED:Pačariz, Ibrahim}} [[Kategorija:Bošnjački imami]] [[Kategorija:Bošnjački književnici]] [[Kategorija:Bošnjaci u Crnoj Gori]] 7e5bdzzb5kyvo7igcx52uid8gxsleyq 0 772216 7569589 7430665 2026-08-04T12:39:29Z Flamingounicorn 243866 popis ep. 7569589 wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija | bgcolour = lightgray | ime_serije = Abbott Elementary | orig_naslov = | slika = AbbottElementary.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | format_serije = humoristična serija | trajanje_epizode = 22 minute | autor = [[Quinta Brunson]] | razvoj = | producent = | izvršni_producent = | glumci = | pripovjedač = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | tv_kuća = [[ABC]] | početak_serije = {{premijera|7|12|2021}} | kraj_serije = | broj_epizoda = 93 | broj_sezona = 5 | popis_epizoda = Popis epizoda serije Abbott Elementary | u_hrv = [[Disney+]] | web_stranica = | imdb_id = 14218830 }}'''''Abbott Elementary''''' je [[SAD|američka]] [[komedija|humoristična]] [[televizijska serija]] koja se od [[7. prosinca]] [[2021.]] prikazuje na [[ABC]]-u. Kreatorica serija je [[Quinta Brunson]] koja u seriji također glumi Janine Teagues, mladu i optimističnu učiteljicu u osnovnoj školi Abbott u [[Philadelphia|Philadelphiji]]. ==Premisa== Serije prati [[učitelj]]e i osoblje osnovne Abbott koja se nalazi u [[Philadelphia|Philadelphiji]]. Glavna junakinja serije je Janine Teagues, mlada i optimistična učiteljica koja nastoji pomoći učenicima i unaprijediti školu unatoč njenom lošem stanju. Njeni suradnici su Jacob Hill, učitelj povijesti, učiteljica predškolskih razreda Barbara Howard i učiteljica drugog razreda Melissa Schemmenti. Na početku serije, Ava Coleman postaje nova ravnateljica škole, koja je za taj posao nekvalificirana i obavlja ga nesavjesno i nezainteresirano. Ekipi se također pridružuje novi učitelj Gregory Eddie.<ref name="journal">{{Citiranje weba|date=20. siječnja 2024.|last=Petrović|first=Martina|title=Ova serija često osvaja nagrade, a rijetko se spominje. Vrijedi ju pogledati|url=https://www.journal.hr/kultura/film-kazaliste-tv/abbott-elementary-disney/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=30. listopada 2024.|website=journal.hr|publisher=Journal}}</ref><ref name="dnevnik">{{Citiranje weba|date=16. veljače 2024.|last=Dizdarević Rogić|first=Mirna|title=Pravo malo televizijsko čudo: Serija koja će vas kupiti na prvu sa svojim simpatičnim likovima i jednostavnom, ali toplom pričom|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/preporuke/abbott-elementary-pravo-malo-televizijsko-cudo-u-obliku-dvadeset-minutnog-sitcoma---828796.html|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=30. listopada 2024.|website=showbuzz.dnevnik.hr|publisher=}}</ref> ==Glumačka postava== *[[Quinta Brunson]] kao Janine Teagues, učiteljica drugog razreda koja nastoji poboljšati živote svojih učenika na način da pokušava izvući najbolje iz loših situacija u kojima se oni nalaze *[[Tyler James Williams]] kao Gregory Eddie, isprva zamjena za nedavno otpuštenu učiteljicu prvog razreda, a kasnije učitelj s punim radnim vremenom. Gregory se ubrzo zaljubljuje u Janine. *[[Janelle James]] kao Ava Coleman, bezobzirna ravnateljica škole koja stalno ismijava Janine i loše obavlja svoj posao; na poziiciju ravnateljice došla je ucjenom [[File:Quinta Brunson Peabody Awards, Jun 2023.jpg|200px|thumb|Autorica serije je [[Quinta Brunson]] (na slici) koja također igla ulogu učiteljice Janine Teagues]] *[[Lisa Ann Walter]] kao Melissa Schemmenti, učiteljica drugog razreda *[[Chris Perfetti]] kao Jacob Hill, učitelj povijesti u šestom razredu koji daje sve od sebe kako bi pomogao Janine u njezinim planovima da poboljša školu *[[Sheryl Lee Ralph]] kao Barbara Howard, religiozna odgajateljica u predškolskom odjelu, nepokolebljiva u održavanju tradicionalnih vrijednosti i Janineina majčinska figura *[[William Stanford Davis]] kao g. Johnson, školski domar ==Pregled serije== {{glavni|Popis epizoda serije Abbott Elementary}} {{:Popis epizoda serije Abbott Elementary}} == Izvori == {{izvori}} {{Televizijski program na ABC-u}} [[Kategorija:Televizijski program na ABC-u]] [[Kategorija:Američke humoristične televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2021.]] oc5ldmo5a3tqmbufe5me6ebny6d2zai 0 774363 7569786 7085494 2026-08-04T18:42:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569786 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje|ime=Heera Mandi|izvorno_ime=ہیرا منڈی<br><small>{{small|'''Shahi Mohallah'''}}</small>|koordinate=31.586167101203753°N 74.30980680775039°E|lokacija_ime=Država|lokacija_info={{Z+X|PAK}}|lokacija1_ime=Provincija|lokacija1_info=[[Pandžab (Pakistan)|Pandžab]]|lokacija2_ime=Grad|lokacija2_info=[[Lahore]]}} '''Heera Mandi''' ([[Urdski jezik|urdski]] i [[pandžapski]]: ہیرا منڈی, 'Tržnica dijamantima'), poznata i kao '''Shahi Mohallah''' ('Kraljevska četvrt'), [[Gradska četvrt|gradska je četvrt]] i [[bazar]] u Starom gradu [[Lahore]], u [[Pakistan|Pakistanu]]. Osobito je poznato kao [[crvena četvrt]] grada.<ref>{{cite web|last=Jalil|first=Xari|date=30 April 2017|title=FADE FROM RED: THE DIAMOND OF LAHORE HAS DULLED|url=https://www.dawn.com/news/1330106|access-date=2022-07-15|website=[[Dawn (newspaper)|Dawn]]}}</ref><ref>{{Cite web|last=Qureshi|first=Tania|date=23 April 2017|title=Heera Singh's Mandi|url=https://archive.pakistantoday.com.pk/2017/04/23/heera-singhs-mandi/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220714191827/https://archive.pakistantoday.com.pk/2017/04/23/heera-singhs-mandi/|archive-date=2022-07-14|access-date=2022-07-14|website=[[Pakistan Today]]|language=en-GB}}</ref> Vjeruje se da je izvorno bila nazvana ''Hira Singh Di Mandi'', 'tržnica Hire Singha'. Ovaj se naziv kasnije preobrazio u današnje ime uz preobrazbe u crvenu četvrt. Nalazi se u [[Stari grad Lahore|Starom gradu Lahore]], blizu [[Taxali|ulaza Taxali]] i južno od [[Badshahi (džamija)|džamije Badshahi]].<ref name="dawn">{{cite news|date=23 August 2016|title=How Facebook is killing Lahore's Heera Mandi|work=[[Dawn (newspaper)|Dawn]]|publisher=|agency=[[Agence France-Presse]]|url=https://www.dawn.com/news/1279428|access-date=7 October 2017}}</ref> Ime Heeramandi isprva je nadjenuto zajednici pjesme i plesa iz tawaifske kulture [[Mogulsko Carstvo|mogulskoga razdoblja]], a vruća točka za [[Prostitucija|prostituciju]] mjesto je postalo tijekom invazija [[Durrani|klana Durrani]]. Uslijed [[Britanska Indija|britanske kolonizacije]], Heera Mandi je postepeno postala crvena četvrt.<ref name="moneycontrol_12713614">{{cite web|date=2024-05-04|title=5 interesting facts about real-life Heera Mandi which still exists in Lahore, Pakistan|url=https://www.moneycontrol.com/entertainment/tv/5-interesting-facts-about-real-life-heera-mandi-which-still-exists-in-lahore-pakistan-article-12713614.html|access-date=2024-07-02|website=moneycontrol.com}}</ref><ref name="peepultree_heera-mandi">{{cite web|date=3 March 2021|title=Heera Mandi: Red-Light Area With ARoyal Past|url=https://www.peepultree.world/livehistoryindia/story/places/heera-mandi|access-date=24. studenoga 2024.|archive-date=23. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240823005808/https://www.peepultree.world/livehistoryindia/story/places/heera-mandi|url-status=dead}}</ref> == Etimologija == Hira Singh Dogra, predsjednik vlade [[Pandžapci|pandžabaca]], za vladavine [[Maharadža|maharadže]] [[Ranjit Singh|Ranjita Singha]] vjerovao je da bi se Shahi Mohalla u središtu grada mogao pretvoriti u ekonomski centar grada, poput bazara, osim što bi bio dom [[Tawaif|tawaifama]] ([[Kurtizana|kurtizanama]]),<ref name="theprelude_2023-04-11">{{cite web|title=Lahore Chronicle: A journey from Royal Courtesans to Selling Sex in the City-Sumaira Rauf/Saira Rauf|url=https://theprelude.com.pk/2023/04/11/lahore-chronicle-a-journey-from-royal-courtesans-to-selling-sex-in-the-city-sumaira-rauf-saira-rauf/|access-date=24. studenoga 2024.|archive-date=5. ožujka 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240305002654/https://theprelude.com.pk/2023/04/11/lahore-chronicle-a-journey-from-royal-courtesans-to-selling-sex-in-the-city-sumaira-rauf-saira-rauf/|url-status=dead}}</ref> s bogatom plesnom kulturom.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2024-05-10|title=A maharaja, a tawaif, and an area with a reputation: The story of Heera Mandi|url=https://www.indiatoday.in/history-of-it/story/heeramandi-story-director-sanjay-leela-bhansali-punjab-tawaif-netflix-heera-mandi-lahore-2537399-2024-05-10|access-date=2024-11-24|website=India Today|language=en}}</ref> Uspostavio je tržnicu u četvrti, koja je isprva bila poznata kao »tržnica Hire Singha«. S vremenom je to ime pokraćeno na Heera Mandi, a vjerovalo se da je to bilo i zbog usporedbe djevojaka koje su ondje nastupale s dijamantima (pandž. हिरा'', hira'').<ref name=":0" /> == Zabrana prostitucije == Pod [[Muhammad Zia-ul-Haq|Muhammadom Zia-ul-Haqom]], provela se operacija protiv glazbenih i plesnih kuća u gradu, za koje se tvrdilo da su brlozi prostitucije.<ref name="Tribune2">{{Cite web|last=Butt|first=Zohaib|date=2010-08-19|title=Heera Mandi: Scarlet secrets of Lahore|url=http://tribune.com.pk/article/1150/heera-mandi-the-scarlet-secrets-of-old-lahore|access-date=2022-07-14|website=[[The Express Tribune]]|language=en}}</ref> Nakon što je prostitucija zabranjena u Heera Mandiju, u većini se ulica otvorilo restorane i trgovine. U novije vrijeme prostitucija se ondje, iako i dalje zabranjena, odvija u tajnosti, a ta je praksa već i u padu zbog porasta u mrežnoj prostituciji.<ref name="dawn" /><ref>{{cite web|date=23 March 2023|title=Heera Mandi History: कहां खो गए लाहौर की हीरामंडी के रंग? कला के लिए मशहूर जगह कैसे बनी ज़िस्मफरोशी का केंद्र|url=https://navbharattimes.indiatimes.com/navbharatgold/we-the-people/history-of-lahores-heeramandi-sanjay-leela-bhansali-making-web-series/story/98913983.cms}}</ref> == U popularnoj kulturi == * ''[[Lajwanti (televizijska serija)|Lajwanti]]'', indijska TV-serija iz 2015. koja se djelomice odvija u Heera Mandiju. * Četvrt je mjesto radnje [[Netflix|Netflixove]] serije ''[[Heeramandi (televizijska serija)|Heeramandi]]'' iz 2024. godine. * ''[[Taxali Gate (2024.)|Taxali Gate]]'', pakistanski film iz 2024., djelomice se odvija u Heera Mandiju. == Izvori == {{Izvori}} == Daljnje čitanje == * {{cite book|last=Saeed|first=Fouzia|title=Taboo!: The Hidden Culture of a Red Light Area|publisher=Oxford University Press|year=2001|isbn=978-0-19-579412-0|location=Karachi}} * {{cite book|last=Saeed|first=Fouzia|title=International Approaches to Prostitution: Law and policy in Europe and Asia|publisher=The Policy Press, University of Bristol|year=2006|isbn=978-1-86134-672-8|editor1-last=Gangoli|editor1-first=Geetanjali|pages=141–164|chapter=Good women, bad women: prostitution in Pakistan|editor2-last=Westmarland|editor2-first=Nicole}} * {{cite book|last=Brown|first=Louise|title=The Dancing Girls of Lahore: Selling Love and Saving Dreams in Pakistan's Pleasure District|publisher=Harper Perennial|year=2006|isbn=978-0-06-074043-6}} * {{cite book|last=Khan|first=Noor Mohammad|title=Some Time On the Frontier-A Pakistan Journal|publisher=CreateSpace|year=2009|isbn=978-1-4404-1597-5}} [[Kategorija:Naselja u Pakistanu]] [[Kategorija:Crvene četvrti]] bpiurr7movyw55d6qfg5hslhbhqwcgs 0 775203 7569827 7082833 2026-08-04T20:49:18Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Smrdovrane|Smrdovrane]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Vodomari|Vodomari]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569827 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Principski vodomar | status = LC | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = <ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |date=2018 |title=''Corythornis nais'' |volume=2018 |page=e.T22683106A131455480 |doi=10.2305/IUCN.UK.2018-2.RLTS.T22683106A131455480.en |access-date=12 November 2021}}</ref> | slika =Príncipe malachite kingfisher (Corythornis cristatus nais).jpg | slika_opis = | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = [[Modrivrane|Coraciiformes]] | familia = [[Alcedinidae]] | subfamilia = [[Alcedininae]] | genus = ''[[Corythornis]]'' | species = ''[[Corythornis cristatus]]'' | subspecies = ''C. c. nais'' | troimeno = ''Corythornis cristatus nais'' | troimeno_autorstvo = ([[Johann Jakob Kaup|Kaup]], 1848) | sinonimi = {{plainlist| *''Alcedo nais'' *''Corythornis nais''}} }} '''Principski vodomar''' (''Corythornis cristatus nais'') je ptica iz porodice [[Vodomari|Alcedinidae]]. Endem je otoka [[Príncipe]], u državi [[Sveti Toma i Princip]], na zapadnoj obali Afrike u [[Gvinejski zaljev|Gvinejskom zaljevu]]. Prvi [[Opis vrste|službeni opis]] vrste dao je njemački prirodoslovac [[Johann Jakob Kaup]] 1848. koji joj je dao [[Dvojno nazivlje|binomno ime]] ''Alcedo nais''.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Kaup|first=Johann Jakob|author-link=Johann Jakob Kaup|year=1848|title=Die Familie der Eisvögel (Alcedidae)|journal=Verhandlungen des Naturhistorischen Vereins für das Großherzogthum Hessen und Umgebung|language=German|volume=2|page=72|oclc=183221382}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14480187|title=Check-list of Birds of the World. Volume 5|publisher=Harvard University Press|year=1945|editor-last=Peters|editor-first=James Lee|editor-link=James L. Peters|location=Cambridge, Massachusetts|page=176}}</ref> [[Molekularna filogenija|Molekularno filogenetsko]] istraživanje objavljeno 2008. godine pokazalo je da je princepski vodomar [[podvrsta]] [[Corythornis cristatus|krunatog vodomara]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Melo|first=Martim|last2=Fuchs|first2=Jérôme|year=2008|title=Phylogenetic relationships of the Gulf of Guinea ''Alcedo'' kingfishers|journal=Ibis|volume=150|issue=3|pages=633–639|doi=10.1111/j.1474-919X.2008.00826.x}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Vodomari]] [[Kategorija:Endemska fauna Svetog Tome i Principa]] n86lj9gks8g7txuw7if6asjxyl2w0to 0 775342 7569785 7083750 2026-08-04T18:39:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569785 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Hedeoma graveolens'' | slika = Stachydeoma graveolens 97018297.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = ''H. graveolens'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Lamiaceae]] | subfamilia = [[Nepetoideae]] | tribus = [[Saturejeae]] | subtribus = [[Clinopodiinae]] | genus = '''''Hedeoma''''' | genus_autorstvo = | species = ''H. graveolens'' | subspecies = | dvoimeno = ''Hedeoma graveolens'' | dvoimeno_autorstvo = [[Alvan Wentworth Chapman|Chapm.]] ex [[Asa Gray|A.Gray]] }} '''''Hedeoma graveolens''''' (sin. ''Stachydeoma graveolens''), [[Trajnice|trajnica]] iz porodice [[Usnače (biljke)|usnača]] <ref name="World Plants ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1732601212 World Plants (Complete List)], pristupljeno 26. studenog 2024.</ref>. Vrsta je ponekad uključivana u vlastiti monotipični rod ''Stachydeoma''. To je sjevernoamerički endem iz [[Florida|Floride]], lokalno poznat kao “Mock pennyroyal”. == Opis == Trajnica ili polugrm floridskog “Panhandlea” (sjeverozapadne Floride) == Sinonimi == * ''Stachydeoma graveolens'' <small>(Chapm. ex A.Gray) Small</small>; Fl. S.E. U.S. [Small] 1041 (1903) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.fnai.org/PDFs/FieldGuides/Stachydeoma_graveolens.pdf Florida Natural Areas] * [https://inaturalist.ca/taxa/156019-Stachydeoma-graveolens/browse_photos Photos of Mock Pennyroyal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225203000/https://inaturalist.ca/taxa/156019-Stachydeoma-graveolens/browse_photos |date=25. prosinca 2024. }} [[Kategorija:Clinopodiinae]] [[Kategorija:Endemska flora SAD-a]] [[Kategorija:Flora Floride]] jitbz34wqevzcqsxn3tvlg8j9hwtaul 0 776132 7570012 7092698 2026-08-05T08:19:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570012 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Igor Mirković | slika = | veličina = 220px | opis_slike = | pseudonim = | rođenje = [[16. rujna]] [[1965.]] | smrt = | nacionalnost = [[Hrvat]] | poznat_po = | zanimanje = urednik, voditelj, filmski redatelj }} '''Igor Mirković''' ([[Zagreb]], [[16. rujna]] [[1965.]]) [[hrvat]]ski je televizijski [[novinar]], redatelj i urednik. Živi i radi u Zagrebu, gdje je stekao osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, a potom diplomirao [[politologija|politologiju]] na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti]]. ==Novinarsku karijera == [[Novinar]]sku karijeru započeo je [[1989.]] godine kao reporter i urednik televizijskih emisija HRT-a, uključujući „U potrazi”, „Javna stvar”, „007” i „Od 5 do 12”. Radio je i u nezavisnim produkcijama te za [[CNN]]-ov "World Report" od 1994. do 1996., gdje je dobio nagradu za svoj rad.<ref>[https://fraktura.hr/autori/igor-mirkovic Igor Mirković] fraktura.hr Preuzeto 22. prosinca 2024.</ref> Urednička karijera Igora Mirkovića uključuje brojne televizijske emisije. Također je radio u [[novine|novinama]] i na [[radio|radiju]], pokrivajući različite teme i formate. Kao glavni urednik Studentske televizije, podučavao je buduće generacije novinara s Fakulteta političkih znanosti. ==Filmska karijera== Godine 1998. snimio je prvi [[dokumentarni film]] „Orbanići Unplugged”, u produkciji Factuma. Među njegovim najpoznatijim dokumentarcima su: * „Novo, novo vrijeme” (2001.), snimljen u suradnji s [[Rajko Grlić|Rajkom Grlićem]], koji tematizira političke promjene u Hrvatskoj. * „[[Sretno dijete (2003.)|Sretno dijete]]” (2003.), glazbeni dokumentarac o [[punk]]-[[rock]] pokretu u bivšoj Jugoslaviji.<ref>[https://croatian.film/hr/directors/66 Igor Mirković] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250214083512/https://croatian.film/hr/directors/66 |date=14. veljače 2025. }} croatian.film Preuzeto 22. prosinca 2024.</ref> Mirković je 2008. godine snimio svoj prvi kratki igrani film „Krupni otpad”, dok je njegov prvi dugometražni igrani film „Noćni brodovi”, premijerno prikazan 2012. Autor je 22 epizode televizijske serije [[Crno-bijeli svijet (televizijska serija)|Crno-bijeli svijet]] te redatelj 7 epizoda. Redatelj je i scenarist igranog filma [[Slatka Simona (2024.)|Slatka Simona]] iz 2024. godine. ==Motovun Film Festival== Mirković je direktor [[Motovun Film Festival]]a, kulturne manifestacije nastale krajem devedesetih godina. U intervjuima je isticao važnost festivala kao platforme za nekonvencionalne i izazovne ideje.<ref>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/igor-mirkovic-vec-20-godina-radi-filmsko-brdo-i-dalje-vise-vjerujem-srcu-nego-kalkulatoru/ Igor Mirković već 20 godina radi filmsko brdo: I dalje više vjerujem srcu nego kalkulatoru] novilist.hr Preuzeto 22. prosinca 2024.</ref> ==Privatni život== Oženjen je novinarkom [[Silvana Menđušić|Silvanom Menđušić]], s kojom ima [[sin]]a Filipa. == Nagrade == Njegov rad prepoznat je brojnim priznanjima, uključujući: [[Nagrada Ivan Šibl|Nagradu Ivan Šibl]] HRT-a 1995., nagradu Hrvatskog novinarskog društva te filmskih kritičara. Dobitnik je [[Dobitnici Porina 2005.|Porina 2005.]] za najbolji kompilacijski album [[Sretno dijete (2003.)|Sretno dijete]] (originalna glazba iz filma) kao urednik izdanja zajedno sa [[Siniša Škarica|Sinišom Škaricom]]. == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *{{imdb ime|id=1103147|ime=Igor Mirković}} {{GLAVNIRASPORED:Mirković, Igor}} [[Kategorija:Voditelji na HTV-u]] [[Kategorija:Urednici na HTV-u]] [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] rvjma4vr4dr66ckjwxuzpbjy9jsqo06 0 779086 7570007 7470663 2026-08-05T08:11:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570007 wikitext text/x-wiki {{Infookvir filmski umjetnik |ime = Igor Bezinović |rođenje = 21. srpnja 1983. |slika = [[Datoteka:Igor Bezinovic (2025).png|160px]] |mjesto rođenja = [[Rijeka]], [[SFRJ]] |zanimanje = Redatelj |godine rada = 2012. – danas |važniji filmovi = [[Blokada]], [[Veruda]],<br>[[Kratki izlet]], [[Fiume o morte! (2025.)|Fiume o morte!]] |web = www.igorbezinovic.net }} '''Igor Bezinović''' ([[Rijeka]], 21. srpnja{{Ni}} 1983.)<ref>{{Citiranje weba|title=Igor Bezinović {{!}} Redatelj/ica filma|url=https://www.croatian.film/hr/directors/9|access-date=2025-02-18|website=www.croatian.film|archive-date=30. travnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250430201723/https://croatian.film/hr/directors/9|url-status=dead}}</ref> hrvatski je [[redatelj]] i [[scenarist]], višestruki dobitnik domaćih nagrada za dokumentarne filmove ''Blokada'' i ''Veruda'', te dobitnik međunarodnih priznanja za film ''[[Fiume o morte! (2025.)|Fiume o morte!]]'' <ref>{{Citiranje weba|title=Igor Bezinović - Redatelji/ce|url=https://www.art-kino.org/hr/reziseri/igor-bezinovic|access-date=2025-02-17|website=Art-kino Croatia|language=hr}}</ref> Bezinovićevi radovi bili su prikazivani na međunarodnim filmskim festivalima događanjima poput [[Međunarodni filmski festival u Rotterdamu|IFF Rotterdam]], DOK Leipzig, IDFF Jihlava, CPH:DOX, Kurzfilmtage Winterthur, Bijenale mladih umjetnika Europe i Mediterana, Bijenale arhitekture u Veneciji (s Hrvoslavom Brkušić za Pulsku grupu), Museum of the Moving Image i Guanajuato IFF. <ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Greiner|first=Nikola|date=2019-04-24|title=INFO|url=https://www.igorbezinovic.net/hr/info-hr/|access-date=2025-02-17|website=Igor Bezinović|language=hr}}</ref> Studirao je i diplomirao Filmsku i TV režiju na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]] te [[Filozofija|filozofiju]], [[Sociologija|sociologiju]] i [[Komparativna književnost|komparativnu književnost]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]].<ref name=":0" /> Predaje na Akademiji dramske umjetnosti. == Nagrade == * [[Nagrada Oktavijan|Oktavijan]] za najbolji hrvatski dokumentarac ([[Blokada (2012.)|''Blokada'']] 2012. godine i [[Veruda (2015.)|''Veruda'']] 2015. godine) * Velika zlatna arena za najbolji hrvatski dugometražni igrani film u 2017 (''Kratki izlet''), * Glavna nagrada glavnog natjecateljskog programa – Tiger (''Fiume o morte!'') * Nagrada Međunarodnog udruženja filmskih kritičara FIPRESCI na 54. izdanju Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu (''Fiume o morte!'') == Literatura == {{izvori}}{{GLAVNIRASPORED:Bezinović, Igor}} [[Kategorija:Životopisi, Rijeka]] [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] 7ifomx32n0an0yp31fj23r3n3jrqqr2 0 779190 7569801 7360466 2026-08-04T19:48:57Z MarbleRock 250781 /* Trasa */ 7569801 wikitext text/x-wiki {{Infookvir autobusna linija |boja=A98BB1 |slika=MAN NG Zagreb - Flickr - danihak at.jpg |opis_slike=Linija 109 čeka polazak za Dugave, 2018. |odredišta_1=Črnomerec |odredišta_2=Dugave (Kauzlarićev prilaz) |spremište=Podsused |dužina_linije=smjer A: 10,79 km<br>smjer B: 10,45 km |trajanje_vožnje=33 - 35 minute |prometujerd=4:50 – 23:10 |slijedrd=7 – 8 min u špici<br>10 – 12 min van špice<br>14 – 15 min nakon 18:00 |broj_vozilard=11 |prometujes=4:50 – 23:25 |slijeds=15 – 16 min<br>20 min ujutro i navečer |broj_vozilas=5 |prometujen=5:40 – 23:40 |slijedn=20 min<br>26 – 27 min nakon 19:00 |broj_vozilan=4 }} {{Routemap |title=Linija br. 109 |top={{ZET/Linije/109}} |title bg=#A98BB1 |legend=0 |map= bvvWSLa [[Tekstilno-tehnološki fakultet]]! !\HST!~NULf\INT\TRAM1~~'''[[Črnomerec]] Prilaz baruna Filipovića! !BHF(R)f\BHF(L)g~~Sveti duh bSHI2+lr BHF~~Zagorska HST~~Baštijanova \HST\TRAM1~~Selska exKINTaq\eABZg+r\~~ ~~ ~~''Ljubljanica (do 1991.) HST!~NULf~~[[Kazalište Trešnja]] HST~~Blaža Trogiranina \HST\TRAM1~~[[Knežija]] \BHF\TRAM1~~[[Studentski dom Stjepan Radić]] [[Sava]]! !hbKRZWae~~[[Jadranski most]] \BHF\TRAM1~~[[Savski gaj]] \BHF\TRAM1~~[[Trnsko]] \HST\TRAM1~~[[Zagrebački velesajam|Velesajam]] \BHF\TRAM1~~[[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|Muzej suvremene umjetnosti]] \HST\TRAM1~~[[Sopot (Zagreb)|Sopot]] \BHF\TRAM1~~[[Središće]] BHF~~Islandska BHF(L)g~~Vatikanska bSHI2lr Bolšićeva! !HST!~NULg\BHF(R)f~~Vatikanska Abramovićeva! !HST!~NULg\HST!~NULf~~Vatikanska - sv. Mateja Hrelićka! !HST!~NULg\HST!~NULf~~'''Kauzlarićev prilaz bvvWSLe }} Linija '''109 (Črnomerec – Dugave)''' gradska je [[autobus]]na linija [[ZET]]-a u [[Zagreb]]u. Povezuje [[Dugave]], široko područje [[Novi Zagreb|Novog Zagreba]], [[Knežija|Knežiju]], [[Srednjaci|Srednjake]], [[Trešnjevka|Trešnjevku]] i tramvajsko-autobusni terminal [[Črnomerec]]. Također prolazi uz brojne ustanove, poput: [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|Muzeja suvremene umjetnosti]], [[Zagrebački velesajam|Zagrebačkog velesajma]], [[Studentski dom Stjepan Radić|Studentskog doma Stjepan Radić]] i [[Gradsko kazalište Trešnja|Gradskog kazališta Trešnja]]. Najopterećenija je autobusna linija u Zagrebu.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=24. prosinca 2025.|title=Završeno sveobuhvatno uređenje Krapinske ulice i unaprijeđena prometna protočnost na Selskoj cesti|url=https://zagreb.hr/zavrseno-sveobuhvatno-ure%C4%91enje-krapinske-ulice-i-u/215736|url-status=live|access-date=25. listopada 2025.|website=Grad Zagreb}}</ref> Zbog niza mogućih presjedanja uz trasu, važna je poveznica zapadnog i južnog dijela Zagreba. Radnim danom 109 preveze između {{Broj|15000}} i {{Broj|17000}} putnika.<ref name=":0" /> == Povijest == Današnja linija 109 uvodi se između [[1982.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-27|title=Linije nekada i sada - Stranica 8|url=https://autobusi.org/forum/index.php?PHPSESSID=b52j7269vff1i6fg5bj0k1lho2&topic=250.105|access-date=2025-09-27|website=autobusi.org Forum|language=en-US}}</ref> i [[1985.]] na trasi Ljubljanica – Dugave.<ref>{{Citiranje knjige|title=Telefonski imenik 85/86 područja tranzitne centrale Zagreb|year=1985.}} [https://i667.photobucket.com/albums/vv36/TOMOS_E90/img305.jpg str. 1046]</ref> Krajem 1991. ili početkom 1992.<ref>{{Citiranje weba|title=Odgovori na najčešća pitanja korisnika: javni gradski prijevoz|url=https://www.zgh.hr/usluge/zona-za-korisnike/odgovori-na-najcesca-pitanja-korisnika-105/javni-gradski-prijevoz/1712|url-status=live|access-date=16. lipnja 2025.|website=Zagrebački holding}}</ref> produljena je do Črnomerca kao trajna zamjena za tramvajsku liniju [[Tramvajska linija br. 16 u Zagrebu|16 (Črnomerec – Zapruđe)]] zbog »kvalitetnije prometne povezanosti«.<ref>{{Citiranje weba|last=Štefanac|first=Maja|date=2021-04-08|title=(FOTO) Zagrepčani, znate li zašto su nestali tramvajski brojevi 10 i 16? Posebno je jeziva priča s brojem 13!|url=https://www.zagreb.info/zagrebacke-price/foto-zagrepcani-znate-li-se-zasto-su-nestali-tramvajski-brojevi-10-i-16-posebno-je-jeziva-prica-s-brojem-13/328370/|access-date=2025-06-16|website=Zagreb.info|language=hr}}</ref> Linija 16 je isprva bila tek privremeno ukinuta početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] zbog velikog broja vozača koji su sudjelovali u obrani.<ref>{{Citiranje weba|last=Boljfetić|first=Nikol|date=2018-01-17|title=(FOTO) 'Nekad je vozil' Novim Zagrebom': Odjednom je nestao, pogađate o kojem tramvaju je riječ?|url=https://www.zagreb.info/vijesti/foto-nekad-je-vozil-novim-zagrebom-odjednom-je-nestao-pogadate-o-kojem-tramvaju-je-rijec/113464/|access-date=2025-06-16|website=Zagreb.info|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=V|first=K.|date=2025-04-18|title=Dnevne tramvajske linije u Zagrebu {{!}} Popis linija i trasa kojima prometuju|url=https://www.zgportal.com/zginfo/dnevne-tramvajske-linije-u-zagrebu-popis-linija-i-trasa-kojima-prometuju/|access-date=2025-06-16|website=ZGportal Zagreb|language=hr}}</ref> ==Trasa== Prometuje na trasi: '''Črnomerec''' (Ilica → Zagrebačka cesta → Prilaz baruna Filipovića) – Selska cesta – Jadranski most – Avenija Dubrovnik – Avenija SR Njemačke – '''Dugave''' (Vatikanska ulica → Ulica sv. Mateja → Hribarov prilaz). Na Črnomercu čeka polazak na peronu 15, a moguće je presjedanje na tramvajske linije [[Tramvajska linija br. 2 u Zagrebu|2]], [[Tramvajska linija br. 6 u Zagrebu|6]] i [[Tramvajska linija br. 11 u Zagrebu|11]] i autobusne linije u smjeru Vrapča. U Dugavama čeka polazak na stajalištu Kauzlarićev prilaz. Kroz Dugave prometuje u smjeru kazaljke na satu, dok linija [[Autobusna linija br. 220 u Zagrebu|220]] prometuje u suprotnom smjeru. Ranojutarnji polasci iz Autobusnog pogona Podsused počinju kupiti putnike od postaje Kazalište Trešnja do Dugava. [[Datoteka:ZET Citaro II G, linija 109 Dugave.jpg|mini|330x330px|ZET Citaro II G, linija 109 prema Dugavama kod [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|MSU]]]] {|class = "wikitable" |+ !colspan="2" |Legenda |- |style="text-align: center;" |◆ |početno-krajnje stajalište |- |style="text-align: center;" |↑↓ |stajalište u oba smjera |- |style="text-align: center;" |↑ |stajalište u jednom smjeru |} {| class="wikitable" |+ ! colspan="3" style="text-align: center;" |109 Črnomerec – Dugave |- ! colspan="2" style="text-align: center;" |Postaje !Presjedanja |- |style="text-align: center;" |◆ |Črnomerec | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|2}}{{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|11}} <br>[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|117}}{{ZET ikona|119}}{{ZET ikona|120}}{{ZET ikona|121}}{{ZET ikona|122}}{{ZET ikona|123}}{{ZET ikona|124}}{{ZET ikona|125}}{{ZET ikona|126}}{{ZET ikona|127}}{{ZET ikona|128}}<br>{{ZET ikona|130}}{{ZET ikona|131}}{{ZET ikona|134}}{{ZET ikona|135}}{{ZET ikona|136}}{{ZET ikona|137}}{{ZET ikona|144}}{{ZET/Ikone|146}}{{ZET ikona|172}}{{ZET ikona|176}}{{ZET ikona|177}} |- |style="text-align: center;" |↓ |[[Tekstilno-tehnološki fakultet]] |[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|117}}{{ZET ikona|134}}{{ZET ikona|146}} |- |style="text-align: center;" |↓ |Prilaz baruna Filipovića |[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|117}}{{ZET ikona|134}}{{ZET ikona|146}} |- |style="text-align: center;" |↑ |Sveti duh |[[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|2}}{{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|11}}<br>[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|117}}{{ZET ikona|134}}{{ZET ikona|146}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Zagorska |[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|118}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Baštijanova | |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Selska |[[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|3}}{{ZET ikona|9}}{{ZET ikona|12}} |- |style="text-align: center;" |↓ |Kazalište Trešnja | |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Blaža Trogiranina | |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Knežija |[[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|5}}{{ZET ikona|17}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Studentski dom Stjepan Radić |[[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|5}}{{ZET ikona|7}}{{ZET ikona|14}}{{ZET ikona|17}}<br>[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|110}}{{ZET ikona|112}}{{ZET ikona|132}}{{ZET ikona|133}}{{ZET ikona|159}}{{ZET ikona|160}}{{ZET ikona|161}}{{ZET ikona|162}}{{ZET ikona|163}}{{ZET ikona|168}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Savski gaj |[[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|7}}{{ZET ikona|14}}<br>[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|222}}{{ZET ikona|234}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Trnsko |[[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|7}}{{ZET ikona|14}}<br>[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|222}}{{ZET ikona|234}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Velesajam |[[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|7}}{{ZET ikona|14}}<br>[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|222}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Muzej suvremene umjetnosti |[[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|7}}{{ZET ikona|14}}<br>[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|166}}{{ZET ikona|219}}{{ZET ikona|220}}{{ZET ikona|221}}{{ZET ikona|222}}{{ZET ikona|229}}{{ZET ikona|241}}{{ZET ikona|242}}{{ZET ikona|268}}{{ZET ikona|310}}{{ZET ikona|311}}{{ZET ikona|313}}{{ZET ikona|330}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Sopot |[[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|7}}{{ZET ikona|14}}<br>[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|219}}{{ZET ikona|220}}{{ZET ikona|222}}{{ZET ikona|229}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Središće |[[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|7}}{{ZET ikona|14}}<br>[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|219}}{{ZET ikona|220}}{{ZET ikona|222}}{{ZET ikona|229}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Islandska |[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|166}}{{ZET ikona|219}}{{ZET ikona|220}}{{ZET ikona|221}}{{ZET ikona|229}}{{ZET ikona|241}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Vatikanska |[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|166}}{{ZET ikona|219}}{{ZET ikona|220}}{{ZET ikona|229}}{{ZET ikona|241}} |- |rowspan="2";style="text-align: center;" |↓ |rowspan="2";|Vatikanska - Sv. Mateja |[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|220}} |- |Božidara Magovca: [[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|221}} |- |style="text-align: center;" |↑ |Bolšićeva |[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|166}}{{ZET ikona|219}}{{ZET ikona|229}}{{ZET ikona|241}} |- |style="text-align: center;" |↑ |Adamovićeva |[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|220}} |- |style="text-align: center;" |↑ |Hrelićka |[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|220}} |- |style="text-align: center;" |◆ |Kauzlarićev prilaz |[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|220}} |} ==Raspored== Linija prometuje svaki dan. Slijed polazaka radnim danom je 7 – 8 minuta unutar špice, 10 – 12 minuta van špice te 14 – 15 minuta nakon 18:00. Radnim danom prometuje 11 voznih redova. Subotom slijed polazaka iznosi 20 minuta od 6:00 do 10:30 te nakon 18:00. Od 10:30 do 18:00 polasci su češći, sa slijedom od 15 – 16 minuta. Slijed prvih i zadnjih polazaka je 20 – 30 minuta. Subotom prometuje 5 voznih redova. Nedjeljom je slijed polazaka 20 minuta, a nakon 19:00 je rjeđi s polascima svakih 26 – 27 minuta. Nedjeljom prometuje 4 vozna reda. Na liniju se disponiraju [[zglobni autobus|zglobni autobusi]] većeg kapaciteta iz Autobusnog pogona Podsused. {{ZET/Raspored/109}} == Zanimljivosti == [[Alternativni rock]] i [[Shoegazing|shoegaze]] ženski sastav »Linija 109« iz Zagreba nazvan je po ovoj liniji.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-04-08|title=Linija 109: „Ljudi koji nas nisu vidjeli uživo nemaju pojma kako zapravo zvučimo“|url=https://glazba.hr/citaj/price/linija-109-zagrebacka-glazbena-buducnost/|access-date=2025-09-27|website=Glazba.hr|language=hr}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.zet.hr/UserDocsImages/Autobusne%20linije%20-%20rasporedi/109.pdf Vozni red linije 109] {{Autobusne linije u Zagrebu}} [[Kategorija:Autobusne linije u Zagrebu]] hzumrelcjwriez57fanndju5r5xlbt2 0 780855 7569622 7330525 2026-08-04T13:44:56Z Flamingounicorn 243866 kat. 7569622 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu|string=Oblak u službi zakona}} Ovo je '''popis epizoda serije [[Oblak u službi zakona]]''' koja se prikazuje od [[9. siječnja]] [[2023.]] godine na televizijskom programu [[HRT]]-a. == Pregled serije == {{Pregled serije | boja1 = #616FBC | poveznica1 = #Prva sezona (2023.) | epizode1 = 14 | premijera1 = [[9. siječnja]] [[2023.]] | finale1 = [[21. veljače]] [[2023.]] | boja2 = #A87835 | poveznica2 = #Druga sezona (2024.) | epizode2 = 10 | premijera2 = [[11. ožujka]] [[2024.]] | finale2 = [[9. travnja]] [[2024.]] | boja3 = #95352E | poveznica3 = #Treća sezona (2025.) | epizode3 = 12 | premijera3 = [[31. ožujka]] [[2025.]] | finale3 = [[12. svibnja]] [[2025.]] }} == Epizode == === Prva sezona (2023.) === {{Epizode |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |boja = #616FBC |naslov1 = '''Karirana košulja''' |redatelj1 = Snježana Tribuson |datum1 = {{premijera|9|1|2023}}<ref name="Ep.01-02">{{Citiranje weba|date=2022-12-30|title=Oblak u službi zakona 1 i 2|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-0-10530337|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230323022133/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-0-10530337|archive-date=2023-03-23|access-date=2025-04-06|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj1 = U obitelji Oblak, Jagoda se sprema proslaviti rođendan, ali u međuvremenu je provaljeno u kiosk koji je blizu policijske postaje. Nikola je zauzet pljačkom i ljut što Bruno ne uči i stalno provodi vrijeme u birtiji, a Ratko je uvijek izvan kuće. Zbog svega toga, Nikola zaboravlja na Jagodin rođendan. |naslov2 = '''Lažni policajci''' |redatelj2 = Dražen Žarković |datum2 = {{premijera|10|1|2023}}<ref name="Ep.01-02" /> |sadržaj2 = Nikola pokušava riješiti slučaj lažnih policajaca koji varaju starije žene, a među osobama koje su prevarili je i mesarica Greta. Iako se Greta ne smatra pripadnicom postarijih gospođa, ona se boji da će se na nju obiti lažni policajci ako prijavi slučaj policiji. U međuvremenu, obiteljska situacija Nikole se zakomplicira jer njegova supruga Jagoda nije sretna što nikada ne idu na izlete. Greta nagovara Jagodu da kupi seksi odjeću kako bi zaintrigirala Nikolu i istovremeno se izborila za ženska prava. |naslov3 = '''Provala u školu''' |redatelj3 = Dražen Žarković |datum3 = {{premijera|16|1|2023}}<ref name="Ep.03-04">{{Citiranje weba|date=2023-01-10|title=Oblak u službi zakona 3 i 4|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-1-10536588|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230118024752/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-1-10536588|archive-date=2023-01-29|access-date=2025-04-06|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj3 = Nikola pokušava riješiti slučaj provale u školu gdje se ništa nije ukralo, dok mu je obiteljska situacija komplicirana zbog ljutnje njegove supruge Jagode. Bruno, primijeti sliku u birtiji kod Suvog i Ludviga koja mu se čini da je identična slici koju je vidio na zidu u školi. |naslov4 = '''Ljubomora''' |redatelj4 = Dražen Žarković |datum4 = {{premijera|17|1|2023}}<ref name="Ep.03-04" /> |sadržaj4 = Greta uspijeva uvjeriti Jagodu da posumnja u Nikolinu vjernost. U međuvremenu, Nikola se bavi slučajem lažne trudnice i njezinog partnera koji pljačkaju prave trudnice po ginekološkim ordinacijama. Kako bi uhvatio ove prevarante, on odlazi na tajni zadatak sa kolegicom u jednu od ginekoloških ordinacija. Ratko, u zamjenu za neke instrukcije, dobiva različitu robu, uključujući i dječje čarapice koje Jagoda pronađe u Nikolinom džepu. Ovo dodatno zakomplicira odnose u obitelji i potencira Jagodine sumnje. |naslov5 = '''Maturalac''' |redatelj5 = Snježana Tribuson |datum5 = {{premijera|23|1|2023}}<ref name="Ep.05-06">{{Citiranje weba|date=2023-01-17|title=Oblak u službi zakona 5 i 6|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-2-10551346|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230209133512/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-2-10551346|archive-date=2023-02-09|access-date=2025-04-06|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj5 = Jagoda peče i prodaje torte s umjetničkim motivima kako bi osnažila kućni budžet, dok se njezin suprug Nikola, osjeća užasno što njegova supruga radi na crno. Nikola također mora riješiti slučaj prevaranata s medicinskom opremom. Bruno je uspio namoliti novac za maturalno putovanje u Toscanu, ali umjesto da ode na putovanje, on koristi novac za kupnju novog aparata za kavu za birtiju gdje se skriva dok traje maturalno putovanje. |naslov6 = '''Mirovinski zaostatak''' |redatelj6 = Dražen Žarković |datum6 = {{premijera|24|1|2023}}<ref name="Ep.05-06" /> |sadržaj6 = Gretinina teta je uzbuđena što će primiti poziv iz banke u kojoj joj blagajnik banke obećava veliku zaradu i bonus. Da bi zatražila dobit, prvo mora podići sav novac sa svog računa. Greti je to sumnjivo, ali njezina tetka vjeruje lažnoj blagajnici banke i podiže novac i nosi ga kući. Ubrzo biva opljačkana, a iako ne vjeruje policiji, nema drugog izbora nego se osloniti na Nikolu koji će joj pomoći riješiti slučaj. |naslov7 = '''Zelena trava doma moga, 1. dio''' |redatelj7 = Dražen Žarković |datum7 = {{premijera|30|1|2023}}<ref name="Ep.07-08">{{Citiranje weba|date=2023-01-23|title=Oblak u službi zakona 7 i 8|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-3-10563929|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230325202059/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-3-10563929|archive-date=2023-03-25|access-date=2025-04-06|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj7 = Viši inspektor iz Narkotika dolazi u policijsku postaju kako bi obučio Nikolu i Požgaja za borbu protiv narkotika i lokalnih uzgajališta marihuane. U isto vrijeme, nova čokoladarnica Maya otvara se u kvartu i njezin promet se sve više povećava, što dovodi do toga da Gabi Cmrk, koja ima slabe promete, angažira Suvog da sabotira konkurenciju. |naslov8 = '''Zelena trava doma moga, 2. dio''' |redatelj8 = Dražen Žarković |datum8 = {{premijera|31|1|2023}}<ref name="Ep.07-08" /> |sadržaj8 = Suvi angažira Brunu da podmetne u Mayu čokoladne bombone s laksativom kako bi sabotirao konkurenciju, ali pothvat propada. Nikola otkriva da je nova čokoladarnica zapravo paravan za rasadnik marihuane i riješi slučaj, no njegovo promaknuće mu promakne zbog zaposlenice Maye koja se zove Jagoda. |naslov9 = '''Agentica''' |redatelj9 = Dražen Žarković |datum9 = {{premijera|6|2|2023}}<ref name="Ep.09-10">{{Citiranje weba|date=2023-01-31|title=Oblak u službi zakona 9 i 10|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-4-10574488|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230325204851/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-4-10574488|archive-date=2023-03-25|access-date=2025-04-06|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj9 = Jagoda nestrpljivo čeka da Nikola sjeti važnog datuma - godišnjice braka. Nikola je zaokupljen složenim slučajevima provale, uključujući i provalu u Gretinu mesnicu gdje ništa nije ukradeno. Jagoda opet sumnja u Nikolinu vjernost, a gospođa Cmrk ne zna što napraviti s hrpom lažnih parfema koje je nabavila za prodaju. |naslov10 = '''Brojilo''' |redatelj10 = Dražen Žarković |datum10 = {{premijera|7|2|2023}}<ref name="Ep.09-10" /> |sadržaj10 = Nikola istražuje slučaj prevare s lažnim brojilima, dok Jagoda pristaje špijunirati Gretinog bivšeg muža koji se pojavio u Gretinoj mesnici i životu. Bruno spašava život nepoznatom čovjeku koji se srušio na ulici, a koji se kasnije ispostavlja da je njegov novi profesor iz hrvatskog jezika, kod kojeg mora polagati ispit. |naslov11 = '''Cvijeće za mamu''' |redatelj11 = Dražen Žarković |datum11 = {{premijera|13|2|2023}}<ref name="Ep.11-12">{{Citiranje weba|date=2023-02-07|title=Oblak u službi zakona 11 i 12|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-5-10586564|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230607015457/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-5-10586564|archive-date=2023-06-07|access-date=2025-04-06|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj11 = Nikola pokuša nagovoriti Ratka da idu zajedno na ribolov. Na livadi pored rijeke gdje pecaju se nalazi velika ilegalna plantaža marihuane, koju Nikola ne primjećuje. Ratko, ne znajući da je riječ o marihuani, ubere nešto marihuane kako bi razveselio Jagodu na povratku s ribolova. Jagoda u mesnici upoznaje bajkere koji pripremaju show i oni joj nude posao hostese. Pod utjecajem Gretine sugestije, Jagoda pristaje na ponudu. |naslov12 = '''Talijanske cipele''' |redatelj12 = Dražen Žarković |datum12 = {{premijera|14|2|2023}}<ref name="Ep.11-12" /> |sadržaj12 = Suvi svjedoči pljački pošte i gubi potplat s lažnih cipela. Jedan od pljačkaša ga sažalijeva i daje mu novac za nove cipele. Nikola pronađe potplat kao važan trag za uviđaj. Bruno se pojavljuje u novoj jakni sumnjive kvalitete koju je kupio na svom novom poslu u distribuciji i pakiranju odjeće i obuće. |naslov13 = '''Božja kazna''' |redatelj13 = Dražen Žarković |datum13 = {{premijera|20|2|2023}}<ref name="Ep.13-14">{{Citiranje weba|date=2023-02-15|title=Oblak u službi zakona 13 i 14|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-6-10600040|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250406164427/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-6-10600040|archive-date=2025-04-06|access-date=2025-04-06|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj13 = Nikola istražuje slučaj razbijenog vjetrobranskog stakla na automobilu Kotarca, poznatog prevaranta. Dok istražuje, Bruno i Ratko su zaljubljeni, dok Bruno želi psa, veterinarku koja mu se sviđa mu uvaljuje mačku. Međutim, mačja dlaka izaziva alergiju kod Nikole, što dodatno pogoršava situaciju. |naslov14 = '''Snovi''' |redatelj14 = Dražen Žarković |datum14 = {{premijera|21|2|2023}}<ref name="Ep.13-14" /> |sadržaj14 = Bista Antuna Mihanovića ukradena je iz školskog dvorišta. Nagrada za pronalazak biste je velika, ali se bista nikako ne može pronaći. Naši junaci sanjaju o novcu od nagrade i Suvi koristi Bruninu pomoć kako bi napravio kopiju biste kako bi se dokopao nagrade. Jagoda pristaje preuzeti posao voditelja mesnice dok je Greta na godišnjem odmoru. }} === Druga sezona (2024.) === {{Epizode |brojsve1 = 15. |broj1 = 1. |boja = #A87835 |naslov1 = '''Stara tetka, novi poštar''' |redatelj1 = Dražen Žarković |datum1 = {{premijera|11|3|2024}}<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-02|title=Oblak u službi zakona: Stara tetka, novi poštar|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-stara-tetka-novi-postar-11389912|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250406154126/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-stara-tetka-novi-postar-11389912|archive-date=2025-04-06|access-date=2025-04-06|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj1 = Nikola i Požgaj suočavaju se s misterioznim slučajem “nemogućih krađa” gdje stariji stanovnici prijavljuju pljačke bez ikakvih tragova provala. Kako istraga ne daje rezultate, njihov šef Božo ih preusmjerava na drugi slučaj koji uključuje nestanak kovčega s autobusne linije Zagreb - Sisak. Paralelno s tim, Jagoda razvija bliskost s novim poštarom kvarta, Perom. |naslov2 = '''I autoškola je škola''' |redatelj2 = Snježana Tribuson |datum2 = {{premijera|12|3|2024}}<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-11|title=Oblak u službi zakona: I autoškola je škola|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-i-autoskola-je-skola-11392912|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250406154244/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-i-autoskola-je-skola-11392912|archive-date=2025-04-06|access-date=2025-04-06|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj2 = Bruno, koji radi kod mesarice Grete, prima svoju prvu plaću. Suvi ga potiče da završi autoškolu kako bi mogao napredovati u karijeri, ali Bruno će trebati dodatne sate vožnje. Suvi, s druge strane, traži način da zaradi dodatni novac kako bi vratio dug Kobri. U međuvremenu, Jagoda započinje posao animatorice u staračkom domu, ali se dvoumi kako to objasniti Nikoli jer posao nije legalan. |naslov3 = '''Veseli dani u našem kvartu''' |redatelj3 = Dražen Žarković |datum3 = {{premijera|18|3|2024}}<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-12|title=Oblak u službi zakona: Veseli dani u našem kvartu|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-veseli-dani-u-nasem-kvartu-11403445|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250406154442/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-veseli-dani-u-nasem-kvartu-11403445|archive-date=2025-04-06|access-date=2025-04-06|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj3 = Jagoda, koja i dalje radi kao animatorica u staračkom domu, priprema korisnike za pjevački nastup. U istom domu događaju se sitne krađe, no direktor odbija pozvati policiju kako ne bi narušio ugled doma. Umjesto toga, Jagoda i Ratko preuzimaju slučaj. S druge strane, Nikola i Požgaj istražuju bijeg iz ženskog zatvora, dok Suvi i Ludvig planiraju organizirati dane kvarta. |naslov4 = '''Skidanje uroka''' |redatelj4 = Dražen Žarković |datum4 = {{premijera|19|3|2024}}<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-18|title=Oblak u službi zakona: Skidanje uroka|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-skidanje-uroka-11403467|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250406154732/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-skidanje-uroka-11403467|archive-date=2025-04-06|access-date=2025-04-06|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj4 = Nikola, policijski narednik, suočava se s raznim slučajevima u svom kvartu. Grupa prevaranata nudi usluge skidanja uroka, a Nikola sumnja da su upravo oni uzrok pojave koja se može smatrati urokom. Odlučuje istražiti ovaj slučaj i razotkriti njihove namjere. Istovremeno, Nikolin sin Bruno ima problema s polaganjem ispita u školi, pa Nikola, kao strog otac, pokušava ubrzati Brunoov napredak koristeći svoju strogoću i motivaciju. U mesnici kod Grete, mesarice i susjede obitelji Oblak, događaju se čudne stvari. Jagoda sumnja da su to obične slučajnosti. |naslov5 = '''Mesarski pomoćnik''' |redatelj5 = Dražen Žarković |datum5 = {{premijera|25|3|2024}}<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-12|title=Oblak u službi zakona: Mesarski pomoćnik|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-mesarski-pomocnik-11411005|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250406155014/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-mesarski-pomocnik-11411005|archive-date=2025-04-06|access-date=2025-04-06|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj5 = Greta, zaljubljena u Kristijana, zapošljava ga u svojoj mesnici unatoč njegovom nedostatku znanja o mesu. Suvi planira preobraziti kafić u riblji restoran, dok su Jagoda i Nikola zabrinuti zbog Brunove veze sa starijom djevojkom koja ima blizance. |naslov6 = '''Ulični psi''' |redatelj6 = Snježana Tribuson |datum6 = {{premijera|26|3|2024}}<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-25|title=Oblak u službi zakona: Ulični psi|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-ulicni-psi-serija-11410995|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250406155149/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-ulicni-psi-serija-11410995|archive-date=2025-04-06|access-date=2025-04-06|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj6 = Nikola se suočava s novim slučajem nestalih pasa, ali je više zabrinut za nestanak mesa iz Gretine mesnice, jer sumnja pada na njegovog sina Brunu. Istovremeno, Jagoda pokušava pomoći susjedi da se smjesti u dom za starije. |naslov7 = '''Vrijeme ljubavi''' |redatelj7 = Dražen Žarković |datum7 = {{premijera|1|4|2024}}<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-26|title=Oblak u službi zakona: Vrijeme ljubavi|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-7-11432275|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250406155837/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-7-11432275|archive-date=2025-04-06|access-date=2025-04-06|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj7 = Ludvig planira zaposliti i oženiti djevojku kao konobaricu u gostionici Baza. Jagoda postaje objekt ljubavne pažnje u staračkom domu, dok se Franjo zaljubljuje u novu blagajnicu obiteljskog dućana, nezadovoljan svojim brakom. U pozadini ovih ljubavnih zapleta, policija se bavi serijom krađa iz blagajni. |naslov8 = '''Bonton i kleptomanija''' |redatelj8 = Dražen Žarković |datum8 = {{premijera|3|4|2024}}<ref>{{Citiranje weba|date=2024-04-01|title=Oblak u službi zakona: Bonton i kleptomanija|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-8-11432315|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240402205643/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-8-11432315|archive-date=2024-04-02|access-date=2025-04-06|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj8 = Ludvig se sjeća svojih dana kao kleptoman, što izaziva sumnju kod Suvog i potiče Ludvigovu strast prema krađi. Gabi Cmrk suočava se s nestankom robe iz svoje trgovine i razmatra postavljanje sigurnosne kamere. Jagoda pokreće novi poduzetnički pothvat, a Nikola istražuje incident u kojem se penzioner Stanko sukobio s tinejdžerom u tramvaju. |naslov9 = '''Falsifikatori (1. dio)''' |redatelj9 = Dražen Žarković |datum9 = {{premijera|8|4|2024}}<ref>{{Citiranje weba|date=2024-04-02|title=Oblak u službi zakona: Falsifikatori (1. dio)|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-9-11439984|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240410035636/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-9-11439984|archive-date=2024-04-10|access-date=2025-04-06|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj9 = Jagoda oboli od vodenih kozica, a Nikola ostaje sam sa sinovima kako bi se brinuo o njima. U isto vrijeme, Hrvatska ulazi u Schengen i eurozonu, a novine pišu o lažnim eurima u opticaju. U Ludvigovu lokalu, Bazi, stižu turbofolk glazbenici koji žele nastupati, no traže veći prostor. |naslov10 = '''Falsifikatori (2. dio)''' |redatelj10 = Dražen Žarković |datum10 = {{premijera|9|4|2024}}<ref>{{Citiranje weba|date=2024-04-08|title=Oblak u službi zakona: Falsifikatori (2. dio)|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-10-11439996|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240416081138/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-10-11439996|archive-date=2024-04-16|access-date=2025-04-06|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj10 = Načelnik Božo angažirao je sve policijske snage u potrazi za falsifikatorima eura. Greta je ljuta na dilere lažnih novčanica i tvrdi da će ih sve pohvatati. Požgaj se jedini ne uzbuđuje oko falsifikatora, već pokušava, zajedno s Gretom, proizvesti veprove kobasice. Nakon podužeg ležanja na zaraznom odjelu, Jagoda se vraća kući, na sveopće zadovoljstvo ukućana. }} === Treća sezona (2025.) === {{Epizode |brojsve1 = 15. |broj1 = 1. |boja = #95352E |naslov1 = '''Mala pomoć''' |redatelj1 = Dražen Žarković |datum1 = {{premijera|31|3|2025}}<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-18|title=Oblak u službi zakona: Mala pomoć|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-mala-pomoc-12062910|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250406155906/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-mala-pomoc-12062910|archive-date=2025-04-06|access-date=2025-04-06|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj1 = |naslov2 = '''Potres''' |redatelj2 = Dražen Žarković |datum2 = {{premijera|1|4|2025}}<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-31|title=Oblak u službi zakona: Potres|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-14-12069666|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250406161917/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-14-12069666|archive-date=2025-04-06|access-date=2025-04-06|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj2 = Ludvig i Suvi nisu samo dobili novi prostor, već i novi poslovni dogovor s pogrebnikom Kramarićem. No, nisu svi u boljoj situaciji: Greti nestaju buketi s groba, Požgaj ne može pronaći svoju policijsku iskaznicu, a Nikola zaboravlja da je zaprljao svoju uniformu. Jedini koji su zadovoljni su Jagoda i Bruno – on je stekao novog prijatelja, umiljatog Ivicu... |naslov3 = '''Finale Roland Garrosa''' |redatelj3 = Dražen Žarković |datum3 = {{premijera|7|4|2025}}<ref>{{Citiranje weba|date=2025-04-01|title=Oblak u službi zakona: Finale Roland Garrosa|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/oblak-u-sluzbi-zakona-finale-roland-garrosa-12075660|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250406162104/https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/oblak-u-sluzbi-zakona-finale-roland-garrosa-12075660|archive-date=2025-04-06|access-date=2025-04-06|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj3 = Jagoda brine zbog gospodina Ranka, koji uporno tvrdi da je Björn Borg. Situacija postaje ozbiljna kad on nestane s maskenbala u domu za starije. Istovremeno, Nikola i Požgaj pokušavaju izaći na kraj s problematičnim pogrebnikom Kramarićem, no ne smiju izgubiti ni pobjednika Roland Garrosa. |naslov4 = '''Mali pad''' |redatelj4 = Dražen Žarković |datum4 = {{premijera|8|4|2025}}<ref>{{Citiranje weba|date=2025-04-07|title=Oblak u službi zakona: Mali pad|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-mali-pad-12075637|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250409112032/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-mali-pad-12075637|archive-date=2025-04-09|access-date=2025-04-14|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj4 = Policajka Biserka nespretno završava u Bruninom zagrljaju. Nije to jedini zaplet – mlada kolegica pridružuje se Nikoli u rješavanju zagonetke nestalih poklopaca s kanalizacijskih otvora. U međuvremenu, Jagodu muče teške sumnje jer ne može naslutiti kakav je to Oblak pao na čestitu i vrijednu policajku Biserku. |naslov5 = '''Baka na čekanju''' |redatelj5 = Dražen Žarković |datum5 = {{premijera|14|4|2025}}<ref>{{Citiranje weba|date=2025-04-08|title=Oblak u službi zakona: Baka na čekanju|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/oblak-u-sluzbi-zakona-15-12088481|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250414100117/https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/oblak-u-sluzbi-zakona-15-12088481|archive-date=2025-04-14|access-date=2025-04-14|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj5 = Nikola je bolestan i leži, dok se na njegovu stolu u postaji nalazi urna s pepelom pokojne gospođe Ružić. Urnu je donijela njezina unuka jer je grob njezine bake ukraden. Požgaj se mora uhvatiti u koštac s istragom krađe u koju je upleten i visoko rangirani policijski službenik Pohajda iz odjela za narkotike. |naslov6 = '''Nesuđeni sin''' |redatelj6 = Dražen Žarković |datum6 = {{premijera|15|4|2025}}<ref>{{Citiranje weba|date=2025-04-14|title=Oblak u službi zakona: Nesuđeni sin|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/oblak-u-sluzbi-zakona-nesudeni-sin-12088467|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250414200146/https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/oblak-u-sluzbi-zakona-nesudeni-sin-12088467|archive-date=2025-04-14|access-date=2025-04-14|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj6 = Bruno je zaljubljen i planira brak, zbog čega mu škola postaje još manje bitna. Zabrinuti su ne samo Jagoda i Nikola, već i Suvi, koji pokazuje očinsku brigu. Nemir vlada i među gospođama iz kvarta – noću im se prikrada mladić na biciklu. Sramežljiv i bojažljiv, iz njihovih kanti uzima neobičan otpad. |naslov7 = '''Škripavi zubi''' |redatelj7 = Dražen Žarković |datum7 = {{premijera|22|4|2025}}<ref>{{Citiranje weba|date=2025-04-15|title=Oblak u službi zakona: Škripavi zubi|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/oblak-u-sluzbi-zakona-skripavi-zubi-12097398|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250415215757/https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/oblak-u-sluzbi-zakona-skripavi-zubi-12097398|archive-date=2025-04-15|access-date=2025-04-15|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj7 = Nikola noću ima strašne snove, bori se mačem, vodi rat i pada na bojištu. Danju je pospan i istražuje novi slučaj - razbijeni su brojni prozori i izlozi, a prema svemu sudeći, nešto je i ukradeno. Jagoda ide kod zubarice, zubi su joj zdravi, ali liječnica sumnja da Jagoda možda škripi i škrguće zubima dok spava. Požgaj će povezati borbu mačem i škripu zuba, dok će Nikola istraživati razbijeni krš, lom i misterioznog provalnika. |naslov8 = '''Ljubavna lavina''' |redatelj8 = Dražen Žarković |datum8 = {{premijera|28|4|2025}}<ref>{{Citiranje weba|date=2025-04-22|title=Oblak u službi zakona: Ljubavna lavina|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/oblak-u-sluzbi-zakona-16-12098552|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250427022711/https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/oblak-u-sluzbi-zakona-16-12098552|archive-date=2025-04-27|access-date=2025-04-27|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj8 = Stranicu strast.hr koristi prevarant i lopov, a zadatak policije je razotkriti njegov identitet i postaviti mu zamku. U međuvremenu, Požgaj se slučajno upliće u slučaj nestalog meda, što će neočekivano ugroziti harmoniju u životima nekoliko bračnih parova. |naslov9 = '''Dan u prirodi''' |redatelj9 = Dražen Žarković |datum9 = {{premijera|29|4|2025}}<ref>{{Citiranje weba|date=2025-04-28|title=Oblak u službi zakona: Dan u prirodi|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-dan-u-prirodi-12111535|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250429222820/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-dan-u-prirodi-12111535|archive-date=2025-04-29|access-date=2025-04-30|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj9 = Jagoda brine za Ratka jer je povučen i osjeća se usamljeno, bez društva. Situacija postaje još napetija kada se Ratko iznenada zaljubi u djevojku čija je pojava povezana s misterioznim bijegom otrovne životinje iz gradskog zoološkog vrta. |naslov10 = '''Privatni detektiv''' |redatelj10 = Dražen Žarković |datum10 = {{premijera|5|5|2025}}<ref>{{Citiranje weba|date=2025-04-29|title=Oblak u službi zakona: Privatni detektiv|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/oblak-u-sluzbi-zakona-17-12110277|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250430144930/https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/oblak-u-sluzbi-zakona-17-12110277|archive-date=2025-04-30|access-date=2025-04-30|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj10 = Greta prijavljuje sumnjivi pokušaj prijevare. Dok Nikola i Požgaj tragaju za ženom koja se lažno predstavlja kao sanitarna inspektorica, obilaze brojne mesnice i slučajno nailaze na Bruna, koji sada radi kao privatni detektiv i upravo istražuje jedan osjetljiv slučaj. |naslov11 = '''Fantomas''' |redatelj11 = Dražen Žarković |datum11 = {{premijera|6|5|2025}}<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-05|title=Oblak u službi zakona: Fantomas|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-18-12128738|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250507210436/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/oblak-u-sluzbi-zakona-18-12128738|archive-date=2025-05-07|access-date=2025-05-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj11 = Blagdani nisu ni blizu mirni. Mediji ne prestaju izvještavati o pojavi Fantomasa u Zagrebu – legendarnog lopova i majstora prerušavanja iz starih kriminalističkih filmova. Kao da to nije dovoljno, Ratko je uvjeren da se po susjedstvu ne krije samo jedan, već čak dvojica zagonetnih zločinaca. |naslov12 = '''Dućan rabljenih vinila''' |redatelj12 = Dražen Žarković |datum12 = {{premijera|12|5|2025}}<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-06|title=Oblak u službi zakona: Dućan rabljenih vinila|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/oblak-u-sluzbi-zakona-ducan-rabljenih-vinila-12131133|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250507210327/https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/oblak-u-sluzbi-zakona-ducan-rabljenih-vinila-12131133|archive-date=2025-05-07|access-date=2025-05-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |sadržaj12 = Bruna će nadahnuti kolekcija starih ploča njegovih roditelja na novi poslovni poduhvat. Plan da njihov stan pretvori u trgovinu rabljenih vinila otkrit će ocu, uz čašu francuskog konjaka ne baš pouzdanog porijekla. }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Popisi epizoda hrvatskih televizijskih serija|Oblak u službi zakona]] fd32swwt803o9y83ijkx18q4oyj7ws8 0 782982 7569573 7478034 2026-08-04T12:01:18Z CyberMB vol2 172176 7569573 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza <br> I. župa | sezona = 1924./25. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]] | stupanj lige = Podsavez | prvaci = [[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 7 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. župa – I. razred 1923./24.|1923./24. <br> <small> (I. župa – I. razred) </small>]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Osijek 1925./26.|1925./26. <br> <small> (Osijek) </small> ]] }} ''I. župa'' prvenstva [[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1924./25., igrana za klubove s područja [[Osijek]]a. <br> Sudjelovalo je sedam klubova, a prvak je bila ''[[ŠK Slavija Osijek|"Slavija"]]'' iz [[Osijek]]a. == Sustav natjecanja == Sedam klubova je igralo dvokružnu ligu (14 kola, 12 utakmica po momčadi). Pobjednik lige (''I. župe'') je potom s prvakom ''Provincije Osječkog nogometnog podsaveza'' igrao za prvaka ''Podsaveza'', koji se potom stekao plasman u ''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1925.|državno prvenstvo]]''. == Ljestvica == {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !! |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]] ||12 ||10 ||2 ||0 ||58 ||4 ||22 ||za prvaka Podsaveza |- |2. ||align="left"|[[NK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]] ||12 ||9 ||2 ||1 ||48 ||9 ||20 ||rowspan="6"| |- |3. ||align="left"|[[RŠK Sloga Osijek|Sloga Osijek]] ||12 ||5 ||4 ||3 ||25 ||14 ||14 |- |4. ||align="left"|[[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]] ||12 ||5 ||1 ||6 ||22 ||20 ||11 |- |5. ||align="left"|[[SD Amater Osijek|Amater Osijek]] ||12 ||3 ||1 ||8 ||10 ||43 ||7 |- |6. ||align="left"|[[ŽŠK Makabi Osijek|Makabi Osijek]] ||12 ||3 ||1 ||8 ||9 ||46 ||7 |- |7. ||align="left"|[[OŠK Osijek|Osječki ŠK (Osijek)]] ||12 ||1 ||1 ||10 ||5 ||41 ||3 |} * po završetku prvanstva (u lipnju 1925.) ''[[SD Amater Osijek|"Amater"]]'' se spojio sa ''[[ŠK Slavija Osijek|"Slavijom"]]'' * ''"Osječki ŠK"'' – također naveden kao ''"OŠK"'' == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!AMA !!GRA !!HAJ !!MAK !!OŠK !!SLA !!SLO |- |'''AMA ||align="left"|Amater Osijek ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Osijek || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''HAJ ||align="left"|Hajduk Osijek || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''MAK ||align="left"|Makabi Osijek || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''OŠK ||align="left"|Osječki ŠK (Osijek) || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''SLA ||align="left"|Slavija Osijek || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''SLO ||align="left"|Sloga Osijek || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="9"| |- |colspan="9" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 7. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 8. do 14. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> == Za prvaka podsaveza == {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align: center" |- !datum !!par !!rezultat !!napomene |- |<small> 14. lipnja 1926. ||'''[[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]]''' - [[VGŠK Virovitica|V.G.Š.K. Virovitica]] ||<center> 6:1 ||<small> |- |} * ''[[ŠK Slavija Osijek|"Slavija"]]'' prvak ''[[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]]'', te je ostvarila plasman u ''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1925.|Državno prvenstvo za 1925.]]'' == Povezani članci == * [[Osječki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1925.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1924./25.]] * [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1924./25.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 394 * [https://web.archive.org/web/20171105143140/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/56-1924-1925#osije%C4%8Dki-podsavez-i-razred exyufudbal.in.rs, ''1924-1925 / Osiječki podsavez - I. razred''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti.eu, ''YUG 1921-25''], pristupljeno 8. travnja 2025. {{izvori}} </small> {{Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (1923./24. – 1940./41.)}} {{YU nogomet 1924./25.}} [[Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|1924-25 Osijek I]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1924-25 Osijek I]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1924./25.|Osijek I]] 4zahc1fh7j2w6vhqt7u3rks186nxj95 118 784386 7569611 7467394 2026-08-04T13:34:40Z Walter9 37319 sređivanje i uklanjanje suvišnih poveznica, razmještaj slika, unos podataka 7569611 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{Stil pisanja}}{{Bolji naslov|[[Hrvatske vladarske povelje]]}} [[Datoteka:Darovnica kneza Trpimira.852.jpg|330px|desno|mini|[[Povelja kneza Trpimira]], izdana [[8. ožujka]] [[852.]] godine]] '''Hrvatske vladarske povelje''', [[Povelja|isprave]] i darovnice koje su pisali ranosrednjovjekovni [[hrvatski vladari]], a kojima su se dodjeljivala ili potvrđivala prava, privilegije, obveze ili zakoni. Hrvatski vladari su često darivali prava ili zemlju [[Samostan|samostanima]] i [[Crkva|crkvama]], koje su čuvale te povelje u [[kartular]]ima. == Povelje hrvatskih vladara (9. stoljeće – 1102. godine) == === Povelja kneza Trpimira I. === {{Glavni|Povelja kneza Trpimira}} Prva poznata [[Povelja|isprava]] koju je izdao jedan [[Hrvatski knezovi|hrvatski vladar ]]jest [[Povelja kneza Trpimira|Povelja kneza Trpimira I., u povijesti poznata kao Trpimirova darovnica.]] Ovaj [[Dokument|dokument]] predstavlja najstariji sačuvani pisani izvor [[Hrvatsko pravo|hrvatskog prava.]] Sastavljena je [[8. ožujka]] [[852.]] godine. U darovnici knez Trpimir I. daruje [[Crkva sv. Jurja na Putalju|crkvu svetog Jurja na Putaljima]] [[Splitsko-makarska nadbiskupija|nadbiskupu splitske Crkve]]. Izvornik nije sačuvan, već je povelja poznata kroz tri prijepisa nastala u [[16. stoljeće|16. stoljeću.]] Sastavljena je na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]]. ==== Značaj Trpimirove darovnice ==== Trpimirova darovnica, izdana 8. ožujka 852. godine, smatra se najstarijim sačuvanim dokumentom [[Hrvatsko pravo|hrvatskog prava]] i ključnim izvorom za proučavanje [[Primorska Hrvatska (kneževina)|ranosrednjovjekovne Hrvatske]]. Njome je [[Trpimir I.|knez Trpimir I.]], vladar i rodonačelnik [[Trpimirovići|Trpimirovića]], splitskoj nadbiskupiji darovao crkvu svetog Jurja na Putaljima i pripadajuće zemljište, čime se potvrđuje pravni autoritet vladara i značaj Crkve u političkom životu tadašnje Kneževine Hrvatske. Darovnica je pisana [[Latinski jezik|latinskim jezikom]], što dodatno potvrđuje{{Pojasniti|tko kaže?}} kontinuitet pismenosti i pravne tradicije naslijeđene iz [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Budući da originalni dokument nije sačuvan, poznajemo ga kroz tri prijepisa iz [[16. stoljeće|16. stoljeća,]] što govori{{Pojasniti|tko kaže?}} i o trajnom interesu crkvenih i pravnih krugova za njegov sadržaj. Jedan od najvažnijih{{Pojasniti|tko kaže?}} aspekata darovnice jest njeno svjedočenje o početnim oblicima [[Feudalizam|feudalizma]] na [[Hrvati|hrvatskom prostoru]]. [[Knez]] daruje crkvenu imovinu u zamjenu za duhovnu potporu i političku stabilnost, što je klasičan primjer{{Pojasniti|tko kaže?}} [[Feudalizam|feudalnog odnosa ]]između svjetovne i crkvene vlasti. Ovo pokazuje kako se u tadašnjoj Hrvatskoj već uspostavlja sustav u kojem se moć temelji na posjedovanju zemlje. Još jedan važan element je spominjanje robova u tekstu darovnice. Njihova prisutnost ukazuje na ostatke [[Robovlasništvo|robovlasničkog]] društva, ali i na prijelaz prema [[Feudalizam|feudalnim odnosima]], gdje robovi postupno postaju [[Kmetstvo|kmetovi]]. Povelja također spominje dvor kneza Trpimira u [[Bijaći|Bijaćima]], nedaleko od [[Trogir|Trogira]]. Taj dvor bio je političko i upravno središte vladara, a arheološki nalazi, uključujući ostatke crkve svete Marte, ukazuju na visoku razinu urbanizacije, organizacije i crkvene arhitekture tog doba. Dvor u [[Bijaći|Bijaćima]] predstavlja važan simbol [[Hrvatsko Kraljevstvo (925. – 1102.)|hrvatske ranosrednjovjekovne državnosti]] i vladarske moći. Povelja kneza Trpimira stoga ima višestruki značaj: ona je pravni dokument koji potvrđuje ranu [[Hrvatska|hrvatsku državnost]], povijesni izvor koji oslikava društvene i ekonomske odnose, te kulturno-povijesni spomenik koji svjedoči o počecima institucionalne vlasti i organizacije na hrvatskom prostoru. Danas se smatra nezaobilaznim{{Pojasniti|tko kaže?}} izvorom u proučavanju povijesti hrvatske državnosti, prava i Crkve u srednjem vijeku. === Povelja kneza Muncimira === {{Glavni|Povelja kneza Muncimira}} [[Datoteka:Povelja kneza Muncimira.jpg|250px|desno|mini|[[Povelja kneza Muncimira]], izdana 892. godine]] Povelja kneza [[Muncimir]]a (892. – 910.) jedan je od najstarijih sačuvanih povijesnih dokumenata srednjovjekovne [[Hrvatska|Hrvatske]], nastala [[892.]] godine. Izdana je od strane kneza [[Muncimir]]a iz [[Trpimirovići|dinastije Trpimirovića]], koji je tada vladao dalmatinsko-hrvatskom kneževinom. Povelja je napisana na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], s nekoliko starohrvatskih osobnih imena i izraza, te predstavlja važan izvor za proučavanje političke, crkvene i jezične povijesti ranog hrvatskog srednjeg vijeka. U dokumentu knez Muncimir potvrđuje raniju darovnicu prethodnih vladara [[benediktinci|benediktinskoj]] crkvi sv. [[Juraj|Jurja]] u [[Putalj|Putalju]] (današnji [[Kaštel Sućurac]]), čime iskazuje kontinuitet vladarske vlasti i potporu [[Katolička Crkva|Crkvi]]. Povelja sadrži jedan od najranijih spomena izraza ‘’regnum Croatorum’’ (“kraljevstvo Hrvata”), iako [[Kraljevina Hrvatska (925.–1102.)|Hrvatska]] tada još nije imala formalni status kraljevine. Također je značajna jer knez ističe kako vlada “po Božjoj milosti”, što odražava jačanje kršćanske vladarske ideologije u skladu s tadašnjom [[franačka država|franačkom]] i [[bizantsko carstvo|bizantskom]] tradicijom. Povelja se danas čuva u prijepisima, a smatra se ključnim dokumentom za razumijevanje političke organizacije, društvenih odnosa i crkvene povijesti [[Hrvati|Hrvata]] krajem 9. stoljeća. === Povelje Petra Krešimira IV. === [[Datoteka:Povelja Petra Krešimira IV.-1.jpg|250px|lijevo|mini|Povelja Petra Krešimira IV. zadarskom samostanu sv. Krševana o darivanju otoka Mauna]] [[Datoteka:Peter Krešimir IV of Croatia.jpg|250px|desno|mini|Povelja Petra Krešimira IV. svom samostanu sv. Ivana Krstitelja]] Povelje kralja [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] (1058. – 1074.) predstavljaju vrijedan izvor za proučavanje političke, crkvene i društvene povijesti [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[11. stoljeće|11. stoljeću]]. Ovaj hrvatski kralj, pripadnik [[Trpimirovići|dinastije Trpimirovića]], vladao je od oko 1058. do 1074. godine, u razdoblju kada je Kraljevina Hrvatska dosegnula svoj teritorijalni i politički vrhunac. Njegove povelje, često izdavane u korist [[Katolička Crkva|crkvenih institucija]], pokazuju kako je učvršćivao svoju vlast kroz suradnju s [[benediktinci|benediktinskim samostanima]] i promicanje latinskoga jezika u upravi i diplomaciji. [[Datoteka:Odredba i potvrda kralja Petra Kresimira IV i pecat HDA 090609.jpg | mini | desno | Odredba i potvrda Kralja Petra Krešimira IV. Rapskoj biskupiji]] Povelje su najčešće bile potvrde ranijih darovnica, proširenja crkvenih prava ili izravna darovanja zemljišta, sela i ribolovnih područja. Među najpoznatijima su one izdane [[Samostan sv. Krševana u Zadru|samostanu sv. Krševana]] u [[Zadar|Zadru]] i [[Samostan sv. Ivana Trogir|samostanu sv. Ivana]] u [[Trogir|Trogiru]], kao i dokumenti povezani s ustrojavanjem [[Biskupija|biskupija]] i crkvene organizacije. Sadržaj povelja otkriva tadašnje odnose između [[svjetovna vlast|svjetovne]] i [[crkvena hijerarhija|crkvene hijerarhije]], kao i djelovanje [[feudalizam|feudalnog sustava]] u hrvatskim krajevima. U tekstovima povelja kralj se često prikazuje kao Božji namjesnik, a darovanja su prikazana kao izraz [[pobožnost|pobožnosti]] i brige za [[duhovno spasenje]]. Takva formulacija u skladu je s tadašnjim [[kršćanska ideologija|kršćanskim pogledom na vlast]]. Povelje odražavaju i razvoj [[pravni sustav|pravnog poretka]], [[diplomatika|vladarske diplomacije]] te uporabu latinskoga jezika u službenoj komunikaciji. Sadržaji povelja također potvrđuju političku moć hrvatskog kralja i odnose s [[Dalmatinski gradovi|dalmatinskim gradovima]] poput [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Šibenik]], [[Nin]] i [[Knin]]. Poveznice s [[Bizantsko Carstvo|Bizantskim Carstvom]], [[Papinska Država|Papinskom Državom]] i tadašnjim [[srednjovjekovna Europa|srednjovjekovnim europskim silama]] vidljive su u formulacijama i koncepcijama kraljevskog legitimiteta. Znanstvenici poput [[Ivo Goldstein|Ive Goldsteina]] i [[Neven Budak|Nevena Budaka]] često su analizirali ove povelje u kontekstu razvoja hrvatske državnosti]], [[rani srednji vijek|srednjovjekovne povijesti]], kao i odnosa između vladara i [[crkveni redovi|crkvenih redova]]. Njihovo značenje nadilazi isključivo pravnu funkciju – one su i važan svjedok razvoja [[kultura srednjeg vijeka|hrvatske kulture]] i [[identitet|nacionalnog identiteta]] u srednjem vijeku. === Povelje Kralja Zvonimira === [[Datoteka:Darovnica kralja Zvonimira HDA 090609.jpg|270px|desno|mini|Darovnica kralja Zvonimira, između [[1076.]] i [[1078.]] godine]] Povelje kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075. – 1089.) vrijedan su izvor za proučavanje političkog, crkvenog i društvenog života u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] tijekom [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. Zvonimir, pripadnik [[Trpimirovići|dinastije Trpimirovića]], vladao je kao [[kralj]] od oko 1075. do 1089. godine, a prije toga bio je [[ban]] i kraljevski namjesnik [[Dalmacija|Dalmacije]] pod kraljem [[Petar Krešimir IV.|Petrom Krešimirom IV.]]. Njegove povelje, pisane na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], svjedoče o snažnoj povezanosti s [[Katolička Crkva|Katoličkom Crkvom]] i o ulozi Crkve u učvršćivanju [[kraljevska vlast|kraljevske vlasti]]. Zvonimirove darovnice u pravilu su bile usmjerene na jačanje [[crkvena imanja|crkvenih posjeda]] i podršku [[benediktinci|benediktinskim redovnicima]] i [[biskupija|biskupijama]] na području Kraljevine Hrvatske. Među njima posebno se ističu darovnice [[Samostan sv. Grgura u Vrani|samostanu sv. Grgura u Vrani]], [[Samostan sv. Marije u Zadru|samostanu sv. Marije]] u [[Zadar|Zadru]], kao i povelja kojom potvrđuje ranije povlastice [[Trogir]]u i [[Split]]u. Povelje često uključuju podatke o [[feudalizam|feudalnim odnosima]], posjedima, [[porez|porezima]], [[ribolov|ribolovnim pravima]] i drugim aspektima svakodnevnog i političkog života. U njegovim se poveljama Zvonimir često prikazuje kao [[Božji namjesnik]] koji daruje imanja i prava za spas svoje duše, što odgovara obrascima [[kršćanska ideologija|kršćanske vladarske ideologije]] toga doba. Pritom je u sadržaju često naglašena vjernost [[papa|Papi]], kao i odanost [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]], što se posebno očituje u poznatoj [Zavjernica kralja Zvonimira papi Grguru VII.|Zvonimirovoj krunidbenoj zavjernici]], dokumentu koji je dugo bio predmet rasprava zbog sumnje u njegovu autentičnost, no bez obzira na to, on oslikava političku klimu 11. stoljeća i ulogu Crkve u legitimizaciji vlasti. Zvonimirove povelje važne su i za proučavanje odnosa između hrvatskih vladara i [[dalmatinski gradovi|dalmatinskih gradova]], kao i njihove povezanosti s [[Bizantsko Carstvo|Bizantskim Carstvom]] i [[Papinska Država|Papinskom Državom]]. One također svjedoče o postojanju dobro razvijenog [[pravni sustav|pravnog poretka]] i institucionalizirane vladarske [[kancelarija|kancelarije]]. Znanstvenici poput [[Ivo Goldstein|Ive Goldsteina]], [[Neven Budak|Nevena Budaka]] i [[Nada Klaić]] bavili su se proučavanjem Zvonimirovih povelja u okviru razvoja [[hrvatsko državno pravo|hrvatske državnosti]], [[diplomatika|srednjovjekovne diplomatike]], [[latinski jezik|latinskog jezika u upravi]], kao i odnosa Crkve i države u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj. Te povelje pridonose razumijevanju srednjovjekovne [[kultura|kulture]], [[identitet|nacionalnog identiteta]] i širenja [[kršćanstvo|kršćanstva]] na hrvatskim prostorima. === Povelja kralja Stjepana II. === [[Datoteka:Darovnica Stjepana II., 1089.jpg|220px|desno|mini|Darovnica Stjepana II. Trpimirovića]] Povelja kralja [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepana II.]] (1089. – 1091.) jedini je sačuvani dokument tog vladara, izdan oko 1089. godine u korist [[Samostan sv. Marije u Zadru|samostana sv. Marije]] u [[Zadar|Zadru]]. U njoj Stjepan II., zadnji hrvatski kralj iz [[Trpimirovići|dinastije Trpimirovića]], potvrđuje posjede koje je samostanu prethodno darovao kralj [[Dmitar Zvonimir|Dimitar Zvonimir]]. Sastavljena na latinskom jeziku, povelja svjedoči o političkoj ulozi [[Katolička Crkva|Crkve]] u drugoj polovici [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. == Arhivi u kojima se čuvaju hrvatske vladarske povelje == == Izvori == {{Izvori}} {{Nacrt-kat}} 5ib033n20g4s0bojxpryc31u5hx6qlq 7569614 7569611 2026-08-04T13:38:43Z Walter9 37319 /* Povelje Kralja Zvonimira */ 7569614 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{Stil pisanja}}{{Bolji naslov|[[Hrvatske vladarske povelje]]}} [[Datoteka:Darovnica kneza Trpimira.852.jpg|330px|desno|mini|[[Povelja kneza Trpimira]], izdana [[8. ožujka]] [[852.]] godine]] '''Hrvatske vladarske povelje''', [[Povelja|isprave]] i darovnice koje su pisali ranosrednjovjekovni [[hrvatski vladari]], a kojima su se dodjeljivala ili potvrđivala prava, privilegije, obveze ili zakoni. Hrvatski vladari su često darivali prava ili zemlju [[Samostan|samostanima]] i [[Crkva|crkvama]], koje su čuvale te povelje u [[kartular]]ima. == Povelje hrvatskih vladara (9. stoljeće – 1102. godine) == === Povelja kneza Trpimira I. === {{Glavni|Povelja kneza Trpimira}} Prva poznata [[Povelja|isprava]] koju je izdao jedan [[Hrvatski knezovi|hrvatski vladar ]]jest [[Povelja kneza Trpimira|Povelja kneza Trpimira I., u povijesti poznata kao Trpimirova darovnica.]] Ovaj [[Dokument|dokument]] predstavlja najstariji sačuvani pisani izvor [[Hrvatsko pravo|hrvatskog prava.]] Sastavljena je [[8. ožujka]] [[852.]] godine. U darovnici knez Trpimir I. daruje [[Crkva sv. Jurja na Putalju|crkvu svetog Jurja na Putaljima]] [[Splitsko-makarska nadbiskupija|nadbiskupu splitske Crkve]]. Izvornik nije sačuvan, već je povelja poznata kroz tri prijepisa nastala u [[16. stoljeće|16. stoljeću.]] Sastavljena je na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]]. ==== Značaj Trpimirove darovnice ==== Trpimirova darovnica, izdana 8. ožujka 852. godine, smatra se najstarijim sačuvanim dokumentom [[Hrvatsko pravo|hrvatskog prava]] i ključnim izvorom za proučavanje [[Primorska Hrvatska (kneževina)|ranosrednjovjekovne Hrvatske]]. Njome je [[Trpimir I.|knez Trpimir I.]], vladar i rodonačelnik [[Trpimirovići|Trpimirovića]], splitskoj nadbiskupiji darovao crkvu svetog Jurja na Putaljima i pripadajuće zemljište, čime se potvrđuje pravni autoritet vladara i značaj Crkve u političkom životu tadašnje Kneževine Hrvatske. Darovnica je pisana [[Latinski jezik|latinskim jezikom]], što dodatno potvrđuje{{Pojasniti|tko kaže?}} kontinuitet pismenosti i pravne tradicije naslijeđene iz [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Budući da originalni dokument nije sačuvan, poznajemo ga kroz tri prijepisa iz [[16. stoljeće|16. stoljeća,]] što govori{{Pojasniti|tko kaže?}} i o trajnom interesu crkvenih i pravnih krugova za njegov sadržaj. Jedan od najvažnijih{{Pojasniti|tko kaže?}} aspekata darovnice jest njeno svjedočenje o početnim oblicima [[Feudalizam|feudalizma]] na [[Hrvati|hrvatskom prostoru]]. [[Knez]] daruje crkvenu imovinu u zamjenu za duhovnu potporu i političku stabilnost, što je klasičan primjer{{Pojasniti|tko kaže?}} [[Feudalizam|feudalnog odnosa ]]između svjetovne i crkvene vlasti. Ovo pokazuje kako se u tadašnjoj Hrvatskoj već uspostavlja sustav u kojem se moć temelji na posjedovanju zemlje. Još jedan važan element je spominjanje robova u tekstu darovnice. Njihova prisutnost ukazuje na ostatke [[Robovlasništvo|robovlasničkog]] društva, ali i na prijelaz prema [[Feudalizam|feudalnim odnosima]], gdje robovi postupno postaju [[Kmetstvo|kmetovi]]. Povelja također spominje dvor kneza Trpimira u [[Bijaći|Bijaćima]], nedaleko od [[Trogir|Trogira]]. Taj dvor bio je političko i upravno središte vladara, a arheološki nalazi, uključujući ostatke crkve svete Marte, ukazuju na visoku razinu urbanizacije, organizacije i crkvene arhitekture tog doba. Dvor u [[Bijaći|Bijaćima]] predstavlja važan simbol [[Hrvatsko Kraljevstvo (925. – 1102.)|hrvatske ranosrednjovjekovne državnosti]] i vladarske moći. Povelja kneza Trpimira stoga ima višestruki značaj: ona je pravni dokument koji potvrđuje ranu [[Hrvatska|hrvatsku državnost]], povijesni izvor koji oslikava društvene i ekonomske odnose, te kulturno-povijesni spomenik koji svjedoči o počecima institucionalne vlasti i organizacije na hrvatskom prostoru. Danas se smatra nezaobilaznim{{Pojasniti|tko kaže?}} izvorom u proučavanju povijesti hrvatske državnosti, prava i Crkve u srednjem vijeku. === Povelja kneza Muncimira === {{Glavni|Povelja kneza Muncimira}} [[Datoteka:Povelja kneza Muncimira.jpg|250px|desno|mini|[[Povelja kneza Muncimira]], izdana 892. godine]] Povelja kneza [[Muncimir]]a (892. – 910.) jedan je od najstarijih sačuvanih povijesnih dokumenata srednjovjekovne [[Hrvatska|Hrvatske]], nastala [[892.]] godine. Izdana je od strane kneza [[Muncimir]]a iz [[Trpimirovići|dinastije Trpimirovića]], koji je tada vladao dalmatinsko-hrvatskom kneževinom. Povelja je napisana na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], s nekoliko starohrvatskih osobnih imena i izraza, te predstavlja važan izvor za proučavanje političke, crkvene i jezične povijesti ranog hrvatskog srednjeg vijeka. U dokumentu knez Muncimir potvrđuje raniju darovnicu prethodnih vladara [[benediktinci|benediktinskoj]] crkvi sv. [[Juraj|Jurja]] u [[Putalj|Putalju]] (današnji [[Kaštel Sućurac]]), čime iskazuje kontinuitet vladarske vlasti i potporu [[Katolička Crkva|Crkvi]]. Povelja sadrži jedan od najranijih spomena izraza ‘’regnum Croatorum’’ (“kraljevstvo Hrvata”), iako [[Kraljevina Hrvatska (925.–1102.)|Hrvatska]] tada još nije imala formalni status kraljevine. Također je značajna jer knez ističe kako vlada “po Božjoj milosti”, što odražava jačanje kršćanske vladarske ideologije u skladu s tadašnjom [[franačka država|franačkom]] i [[bizantsko carstvo|bizantskom]] tradicijom. Povelja se danas čuva u prijepisima, a smatra se ključnim dokumentom za razumijevanje političke organizacije, društvenih odnosa i crkvene povijesti [[Hrvati|Hrvata]] krajem 9. stoljeća. === Povelje Petra Krešimira IV. === [[Datoteka:Povelja Petra Krešimira IV.-1.jpg|250px|lijevo|mini|Povelja Petra Krešimira IV. zadarskom samostanu sv. Krševana o darivanju otoka Mauna]] [[Datoteka:Peter Krešimir IV of Croatia.jpg|250px|desno|mini|Povelja Petra Krešimira IV. svom samostanu sv. Ivana Krstitelja]] Povelje kralja [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] (1058. – 1074.) predstavljaju vrijedan izvor za proučavanje političke, crkvene i društvene povijesti [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[11. stoljeće|11. stoljeću]]. Ovaj hrvatski kralj, pripadnik [[Trpimirovići|dinastije Trpimirovića]], vladao je od oko 1058. do 1074. godine, u razdoblju kada je Kraljevina Hrvatska dosegnula svoj teritorijalni i politički vrhunac. Njegove povelje, često izdavane u korist [[Katolička Crkva|crkvenih institucija]], pokazuju kako je učvršćivao svoju vlast kroz suradnju s [[benediktinci|benediktinskim samostanima]] i promicanje latinskoga jezika u upravi i diplomaciji. [[Datoteka:Odredba i potvrda kralja Petra Kresimira IV i pecat HDA 090609.jpg | mini | desno | Odredba i potvrda Kralja Petra Krešimira IV. Rapskoj biskupiji]] Povelje su najčešće bile potvrde ranijih darovnica, proširenja crkvenih prava ili izravna darovanja zemljišta, sela i ribolovnih područja. Među najpoznatijima su one izdane [[Samostan sv. Krševana u Zadru|samostanu sv. Krševana]] u [[Zadar|Zadru]] i [[Samostan sv. Ivana Trogir|samostanu sv. Ivana]] u [[Trogir|Trogiru]], kao i dokumenti povezani s ustrojavanjem [[Biskupija|biskupija]] i crkvene organizacije. Sadržaj povelja otkriva tadašnje odnose između [[svjetovna vlast|svjetovne]] i [[crkvena hijerarhija|crkvene hijerarhije]], kao i djelovanje [[feudalizam|feudalnog sustava]] u hrvatskim krajevima. U tekstovima povelja kralj se često prikazuje kao Božji namjesnik, a darovanja su prikazana kao izraz [[pobožnost|pobožnosti]] i brige za [[duhovno spasenje]]. Takva formulacija u skladu je s tadašnjim [[kršćanska ideologija|kršćanskim pogledom na vlast]]. Povelje odražavaju i razvoj [[pravni sustav|pravnog poretka]], [[diplomatika|vladarske diplomacije]] te uporabu latinskoga jezika u službenoj komunikaciji. Sadržaji povelja također potvrđuju političku moć hrvatskog kralja i odnose s [[Dalmatinski gradovi|dalmatinskim gradovima]] poput [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Šibenik]], [[Nin]] i [[Knin]]. Poveznice s [[Bizantsko Carstvo|Bizantskim Carstvom]], [[Papinska Država|Papinskom Državom]] i tadašnjim [[srednjovjekovna Europa|srednjovjekovnim europskim silama]] vidljive su u formulacijama i koncepcijama kraljevskog legitimiteta. Znanstvenici poput [[Ivo Goldstein|Ive Goldsteina]] i [[Neven Budak|Nevena Budaka]] često su analizirali ove povelje u kontekstu razvoja hrvatske državnosti]], [[rani srednji vijek|srednjovjekovne povijesti]], kao i odnosa između vladara i [[crkveni redovi|crkvenih redova]]. Njihovo značenje nadilazi isključivo pravnu funkciju – one su i važan svjedok razvoja [[kultura srednjeg vijeka|hrvatske kulture]] i [[identitet|nacionalnog identiteta]] u srednjem vijeku. === Povelje Kralja Zvonimira === [[Datoteka:Darovnica kralja Zvonimira HDA 090609.jpg|270px|desno|mini|Darovnica kralja Zvonimira, između [[1076.]] i [[1078.]] godine]] Povelje kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075. – 1089.) vrijedan su izvor za proučavanje političkog, crkvenog i društvenog života u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] tijekom [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. Zvonimir, pripadnik [[Trpimirovići|dinastije Trpimirovića]], vladao je kao [[kralj]] od oko 1075. do 1089. godine, a prije toga bio je [[ban]] i kraljevski namjesnik [[Dalmacija|Dalmacije]] pod kraljem [[Petar Krešimir IV.|Petrom Krešimirom IV.]]. Njegove povelje, pisane na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], svjedoče o snažnoj povezanosti s [[Katolička Crkva|Katoličkom Crkvom]] i o ulozi Crkve u učvršćivanju [[kraljevska vlast|kraljevske vlasti]]. Zvonimirove darovnice u pravilu su bile usmjerene na jačanje [[crkvena imanja|crkvenih posjeda]] i podršku [[benediktinci|benediktinskim redovnicima]] i [[biskupija|biskupijama]] na području Kraljevine Hrvatske. Među njima posebno se ističu darovnice [[Samostan sv. Grgura u Vrani|samostanu sv. Grgura u Vrani]], [[Samostan sv. Marije u Zadru|samostanu sv. Marije]] u [[Zadar|Zadru]], kao i povelja kojom potvrđuje ranije povlastice [[Trogir]]u i [[Split]]u. Povelje često uključuju podatke o [[feudalizam|feudalnim odnosima]], posjedima, [[porez|porezima]], [[ribolov|ribolovnim pravima]] i drugim aspektima svakodnevnog i političkog života. U njegovim se poveljama Zvonimir često prikazuje kao Božji namjesnik koji daruje imanja i prava za spas svoje duše, što odgovara obrascima [[kršćanska ideologija|kršćanske vladarske ideologije]] toga doba. Pritom je u sadržaju često naglašena vjernost [[papa|Papi]], kao i odanost [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]], što se posebno očituje u poznatoj [Zavjernica kralja Zvonimira papi Grguru VII.|Zvonimirovoj krunidbenoj zavjernici]], dokumentu koji je dugo bio predmet rasprava zbog sumnje u njegovu autentičnost, no bez obzira na to, on oslikava političku klimu 11. stoljeća i ulogu Crkve u legitimizaciji vlasti. Zvonimirove povelje važne su i za proučavanje odnosa između hrvatskih vladara i [[dalmatinski gradovi|dalmatinskih gradova]], kao i njihove povezanosti s [[Bizantsko Carstvo|Bizantskim Carstvom]] i [[Papinska Država|Papinskom Državom]]. One također svjedoče o postojanju dobro razvijenog [[pravni sustav|pravnog poretka]] i institucionalizirane vladarske [[kancelarija|kancelarije]]. Znanstvenici poput [[Ivo Goldstein|Ive Goldsteina]], [[Neven Budak|Nevena Budaka]] i [[Nada Klaić]] bavili su se proučavanjem Zvonimirovih povelja u okviru razvoja [[hrvatsko državno pravo|hrvatske državnosti]], [[diplomatika|srednjovjekovne diplomatike]], latinskog jezika u upravi]], kao i odnosa Crkve i države u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj. Te povelje pridonose razumijevanju srednjovjekovne [[kultura|kulture]], [[identitet|nacionalnog identiteta]] i širenja [[kršćanstvo|kršćanstva]] na hrvatskim prostorima. === Povelja kralja Stjepana II. === [[Datoteka:Darovnica Stjepana II., 1089.jpg|220px|desno|mini|Darovnica Stjepana II. Trpimirovića]] Povelja kralja [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepana II.]] (1089. – 1091.) jedini je sačuvani dokument tog vladara, izdan oko 1089. godine u korist [[Samostan sv. Marije u Zadru|samostana sv. Marije]] u [[Zadar|Zadru]]. U njoj Stjepan II., zadnji hrvatski kralj iz [[Trpimirovići|dinastije Trpimirovića]], potvrđuje posjede koje je samostanu prethodno darovao kralj [[Dmitar Zvonimir|Dimitar Zvonimir]]. Sastavljena na latinskom jeziku, povelja svjedoči o političkoj ulozi [[Katolička Crkva|Crkve]] u drugoj polovici [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. == Arhivi u kojima se čuvaju hrvatske vladarske povelje == == Izvori == {{Izvori}} {{Nacrt-kat}} hmn3qk6viaqrupm05b8qgdt4n55x2oc 7569753 7569614 2026-08-04T16:52:31Z Walter9 37319 dodane kategorije 7569753 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{Stil pisanja}}{{Bolji naslov|[[Hrvatske vladarske povelje]]}} [[Datoteka:Darovnica kneza Trpimira.852.jpg|330px|desno|mini|[[Povelja kneza Trpimira]], izdana [[8. ožujka]] [[852.]] godine]] '''Hrvatske vladarske povelje''', [[Povelja|isprave]] i darovnice koje su pisali ranosrednjovjekovni [[hrvatski vladari]], a kojima su se dodjeljivala ili potvrđivala prava, privilegije, obveze ili zakoni. Hrvatski vladari su često darivali prava ili zemlju [[Samostan|samostanima]] i [[Crkva|crkvama]], koje su čuvale te povelje u [[kartular]]ima. == Povelje hrvatskih vladara (9. stoljeće – 1102. godine) == === Povelja kneza Trpimira I. === {{Glavni|Povelja kneza Trpimira}} Prva poznata [[Povelja|isprava]] koju je izdao jedan [[Hrvatski knezovi|hrvatski vladar ]]jest [[Povelja kneza Trpimira|Povelja kneza Trpimira I., u povijesti poznata kao Trpimirova darovnica.]] Ovaj [[Dokument|dokument]] predstavlja najstariji sačuvani pisani izvor [[Hrvatsko pravo|hrvatskog prava.]] Sastavljena je [[8. ožujka]] [[852.]] godine. U darovnici knez Trpimir I. daruje [[Crkva sv. Jurja na Putalju|crkvu svetog Jurja na Putaljima]] [[Splitsko-makarska nadbiskupija|nadbiskupu splitske Crkve]]. Izvornik nije sačuvan, već je povelja poznata kroz tri prijepisa nastala u [[16. stoljeće|16. stoljeću.]] Sastavljena je na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]]. ==== Značaj Trpimirove darovnice ==== Trpimirova darovnica, izdana 8. ožujka 852. godine, smatra se najstarijim sačuvanim dokumentom [[Hrvatsko pravo|hrvatskog prava]] i ključnim izvorom za proučavanje [[Primorska Hrvatska (kneževina)|ranosrednjovjekovne Hrvatske]]. Njome je [[Trpimir I.|knez Trpimir I.]], vladar i rodonačelnik [[Trpimirovići|Trpimirovića]], splitskoj nadbiskupiji darovao crkvu svetog Jurja na Putaljima i pripadajuće zemljište, čime se potvrđuje pravni autoritet vladara i značaj Crkve u političkom životu tadašnje Kneževine Hrvatske. Darovnica je pisana [[Latinski jezik|latinskim jezikom]], što dodatno potvrđuje{{Pojasniti|tko kaže?}} kontinuitet pismenosti i pravne tradicije naslijeđene iz [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Budući da originalni dokument nije sačuvan, poznajemo ga kroz tri prijepisa iz [[16. stoljeće|16. stoljeća,]] što govori{{Pojasniti|tko kaže?}} i o trajnom interesu crkvenih i pravnih krugova za njegov sadržaj. Jedan od najvažnijih{{Pojasniti|tko kaže?}} aspekata darovnice jest njeno svjedočenje o početnim oblicima [[Feudalizam|feudalizma]] na [[Hrvati|hrvatskom prostoru]]. [[Knez]] daruje crkvenu imovinu u zamjenu za duhovnu potporu i političku stabilnost, što je klasičan primjer{{Pojasniti|tko kaže?}} [[Feudalizam|feudalnog odnosa ]]između svjetovne i crkvene vlasti. Ovo pokazuje kako se u tadašnjoj Hrvatskoj već uspostavlja sustav u kojem se moć temelji na posjedovanju zemlje. Još jedan važan element je spominjanje robova u tekstu darovnice. Njihova prisutnost ukazuje na ostatke [[Robovlasništvo|robovlasničkog]] društva, ali i na prijelaz prema [[Feudalizam|feudalnim odnosima]], gdje robovi postupno postaju [[Kmetstvo|kmetovi]]. Povelja također spominje dvor kneza Trpimira u [[Bijaći|Bijaćima]], nedaleko od [[Trogir|Trogira]]. Taj dvor bio je političko i upravno središte vladara, a arheološki nalazi, uključujući ostatke crkve svete Marte, ukazuju na visoku razinu urbanizacije, organizacije i crkvene arhitekture tog doba. Dvor u [[Bijaći|Bijaćima]] predstavlja važan simbol [[Hrvatsko Kraljevstvo (925. – 1102.)|hrvatske ranosrednjovjekovne državnosti]] i vladarske moći. Povelja kneza Trpimira stoga ima višestruki značaj: ona je pravni dokument koji potvrđuje ranu [[Hrvatska|hrvatsku državnost]], povijesni izvor koji oslikava društvene i ekonomske odnose, te kulturno-povijesni spomenik koji svjedoči o počecima institucionalne vlasti i organizacije na hrvatskom prostoru. Danas se smatra nezaobilaznim{{Pojasniti|tko kaže?}} izvorom u proučavanju povijesti hrvatske državnosti, prava i Crkve u srednjem vijeku. === Povelja kneza Muncimira === {{Glavni|Povelja kneza Muncimira}} [[Datoteka:Povelja kneza Muncimira.jpg|250px|desno|mini|[[Povelja kneza Muncimira]], izdana 892. godine]] Povelja kneza [[Muncimir]]a (892. – 910.) jedan je od najstarijih sačuvanih povijesnih dokumenata srednjovjekovne [[Hrvatska|Hrvatske]], nastala [[892.]] godine. Izdana je od strane kneza [[Muncimir]]a iz [[Trpimirovići|dinastije Trpimirovića]], koji je tada vladao dalmatinsko-hrvatskom kneževinom. Povelja je napisana na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], s nekoliko starohrvatskih osobnih imena i izraza, te predstavlja važan izvor za proučavanje političke, crkvene i jezične povijesti ranog hrvatskog srednjeg vijeka. U dokumentu knez Muncimir potvrđuje raniju darovnicu prethodnih vladara [[benediktinci|benediktinskoj]] crkvi sv. [[Juraj|Jurja]] u [[Putalj|Putalju]] (današnji [[Kaštel Sućurac]]), čime iskazuje kontinuitet vladarske vlasti i potporu [[Katolička Crkva|Crkvi]]. Povelja sadrži jedan od najranijih spomena izraza ‘’regnum Croatorum’’ (“kraljevstvo Hrvata”), iako [[Kraljevina Hrvatska (925.–1102.)|Hrvatska]] tada još nije imala formalni status kraljevine. Također je značajna jer knez ističe kako vlada “po Božjoj milosti”, što odražava jačanje kršćanske vladarske ideologije u skladu s tadašnjom [[franačka država|franačkom]] i [[bizantsko carstvo|bizantskom]] tradicijom. Povelja se danas čuva u prijepisima, a smatra se ključnim dokumentom za razumijevanje političke organizacije, društvenih odnosa i crkvene povijesti [[Hrvati|Hrvata]] krajem 9. stoljeća. === Povelje Petra Krešimira IV. === [[Datoteka:Povelja Petra Krešimira IV.-1.jpg|250px|lijevo|mini|Povelja Petra Krešimira IV. zadarskom samostanu sv. Krševana o darivanju otoka Mauna]] [[Datoteka:Peter Krešimir IV of Croatia.jpg|250px|desno|mini|Povelja Petra Krešimira IV. svom samostanu sv. Ivana Krstitelja]] Povelje kralja [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] (1058. – 1074.) predstavljaju vrijedan izvor za proučavanje političke, crkvene i društvene povijesti [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[11. stoljeće|11. stoljeću]]. Ovaj hrvatski kralj, pripadnik [[Trpimirovići|dinastije Trpimirovića]], vladao je od oko 1058. do 1074. godine, u razdoblju kada je Kraljevina Hrvatska dosegnula svoj teritorijalni i politički vrhunac. Njegove povelje, često izdavane u korist [[Katolička Crkva|crkvenih institucija]], pokazuju kako je učvršćivao svoju vlast kroz suradnju s [[benediktinci|benediktinskim samostanima]] i promicanje latinskoga jezika u upravi i diplomaciji. [[Datoteka:Odredba i potvrda kralja Petra Kresimira IV i pecat HDA 090609.jpg | mini | desno | Odredba i potvrda Kralja Petra Krešimira IV. Rapskoj biskupiji]] Povelje su najčešće bile potvrde ranijih darovnica, proširenja crkvenih prava ili izravna darovanja zemljišta, sela i ribolovnih područja. Među najpoznatijima su one izdane [[Samostan sv. Krševana u Zadru|samostanu sv. Krševana]] u [[Zadar|Zadru]] i [[Samostan sv. Ivana Trogir|samostanu sv. Ivana]] u [[Trogir|Trogiru]], kao i dokumenti povezani s ustrojavanjem [[Biskupija|biskupija]] i crkvene organizacije. Sadržaj povelja otkriva tadašnje odnose između [[svjetovna vlast|svjetovne]] i [[crkvena hijerarhija|crkvene hijerarhije]], kao i djelovanje [[feudalizam|feudalnog sustava]] u hrvatskim krajevima. U tekstovima povelja kralj se često prikazuje kao Božji namjesnik, a darovanja su prikazana kao izraz [[pobožnost|pobožnosti]] i brige za [[duhovno spasenje]]. Takva formulacija u skladu je s tadašnjim [[kršćanska ideologija|kršćanskim pogledom na vlast]]. Povelje odražavaju i razvoj [[pravni sustav|pravnog poretka]], [[diplomatika|vladarske diplomacije]] te uporabu latinskoga jezika u službenoj komunikaciji. Sadržaji povelja također potvrđuju političku moć hrvatskog kralja i odnose s [[Dalmatinski gradovi|dalmatinskim gradovima]] poput [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Šibenik]], [[Nin]] i [[Knin]]. Poveznice s [[Bizantsko Carstvo|Bizantskim Carstvom]], [[Papinska Država|Papinskom Državom]] i tadašnjim [[srednjovjekovna Europa|srednjovjekovnim europskim silama]] vidljive su u formulacijama i koncepcijama kraljevskog legitimiteta. Znanstvenici poput [[Ivo Goldstein|Ive Goldsteina]] i [[Neven Budak|Nevena Budaka]] često su analizirali ove povelje u kontekstu razvoja hrvatske državnosti]], [[rani srednji vijek|srednjovjekovne povijesti]], kao i odnosa između vladara i [[crkveni redovi|crkvenih redova]]. Njihovo značenje nadilazi isključivo pravnu funkciju – one su i važan svjedok razvoja [[kultura srednjeg vijeka|hrvatske kulture]] i [[identitet|nacionalnog identiteta]] u srednjem vijeku. === Povelje Kralja Zvonimira === [[Datoteka:Darovnica kralja Zvonimira HDA 090609.jpg|270px|desno|mini|Darovnica kralja Zvonimira, između [[1076.]] i [[1078.]] godine]] Povelje kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075. – 1089.) vrijedan su izvor za proučavanje političkog, crkvenog i društvenog života u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] tijekom [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. Zvonimir, pripadnik [[Trpimirovići|dinastije Trpimirovića]], vladao je kao [[kralj]] od oko 1075. do 1089. godine, a prije toga bio je [[ban]] i kraljevski namjesnik [[Dalmacija|Dalmacije]] pod kraljem [[Petar Krešimir IV.|Petrom Krešimirom IV.]]. Njegove povelje, pisane na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], svjedoče o snažnoj povezanosti s [[Katolička Crkva|Katoličkom Crkvom]] i o ulozi Crkve u učvršćivanju [[kraljevska vlast|kraljevske vlasti]]. Zvonimirove darovnice u pravilu su bile usmjerene na jačanje [[crkvena imanja|crkvenih posjeda]] i podršku [[benediktinci|benediktinskim redovnicima]] i [[biskupija|biskupijama]] na području Kraljevine Hrvatske. Među njima posebno se ističu darovnice [[Samostan sv. Grgura u Vrani|samostanu sv. Grgura u Vrani]], [[Samostan sv. Marije u Zadru|samostanu sv. Marije]] u [[Zadar|Zadru]], kao i povelja kojom potvrđuje ranije povlastice [[Trogir]]u i [[Split]]u. Povelje često uključuju podatke o [[feudalizam|feudalnim odnosima]], posjedima, [[porez|porezima]], [[ribolov|ribolovnim pravima]] i drugim aspektima svakodnevnog i političkog života. U njegovim se poveljama Zvonimir često prikazuje kao Božji namjesnik koji daruje imanja i prava za spas svoje duše, što odgovara obrascima [[kršćanska ideologija|kršćanske vladarske ideologije]] toga doba. Pritom je u sadržaju često naglašena vjernost [[papa|Papi]], kao i odanost [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]], što se posebno očituje u poznatoj [Zavjernica kralja Zvonimira papi Grguru VII.|Zvonimirovoj krunidbenoj zavjernici]], dokumentu koji je dugo bio predmet rasprava zbog sumnje u njegovu autentičnost, no bez obzira na to, on oslikava političku klimu 11. stoljeća i ulogu Crkve u legitimizaciji vlasti. Zvonimirove povelje važne su i za proučavanje odnosa između hrvatskih vladara i [[dalmatinski gradovi|dalmatinskih gradova]], kao i njihove povezanosti s [[Bizantsko Carstvo|Bizantskim Carstvom]] i [[Papinska Država|Papinskom Državom]]. One također svjedoče o postojanju dobro razvijenog [[pravni sustav|pravnog poretka]] i institucionalizirane vladarske [[kancelarija|kancelarije]]. Znanstvenici poput [[Ivo Goldstein|Ive Goldsteina]], [[Neven Budak|Nevena Budaka]] i [[Nada Klaić]] bavili su se proučavanjem Zvonimirovih povelja u okviru razvoja [[hrvatsko državno pravo|hrvatske državnosti]], [[diplomatika|srednjovjekovne diplomatike]], latinskog jezika u upravi]], kao i odnosa Crkve i države u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj. Te povelje pridonose razumijevanju srednjovjekovne [[kultura|kulture]], [[identitet|nacionalnog identiteta]] i širenja [[kršćanstvo|kršćanstva]] na hrvatskim prostorima. === Povelja kralja Stjepana II. === [[Datoteka:Darovnica Stjepana II., 1089.jpg|220px|desno|mini|Darovnica Stjepana II. Trpimirovića]] Povelja kralja [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepana II.]] (1089. – 1091.) jedini je sačuvani dokument tog vladara, izdan oko 1089. godine u korist [[Samostan sv. Marije u Zadru|samostana sv. Marije]] u [[Zadar|Zadru]]. U njoj Stjepan II., zadnji hrvatski kralj iz [[Trpimirovići|dinastije Trpimirovića]], potvrđuje posjede koje je samostanu prethodno darovao kralj [[Dmitar Zvonimir|Dimitar Zvonimir]]. Sastavljena na latinskom jeziku, povelja svjedoči o političkoj ulozi [[Katolička Crkva|Crkve]] u drugoj polovici [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. == Arhivi u kojima se čuvaju hrvatske vladarske povelje == == Izvori == {{Izvori}} {{Nacrt-kat}} [[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]] [[Kategorija:Povelje]] [[Kategorija:Izvori za hrvatsku povijest]] [[Kategorija:Hrvatski povijesni dokumenti]] [[Kategorija:Hrvatska pravna povijest]] c6mb8mwbr1hmwbzd74fwa3pp7ad3hgm 0 789727 7569627 7400805 2026-08-04T13:48:58Z Flamingounicorn 243866 7569627 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu|string=Sram}} [[File:Sram Croatia.svg|250px|right]] Ovo je '''popis epizoda serije''' '''''[[Sram (televizijska serija)|Sram]]''''' koja se prikazuje od [[27. listopada]] [[2024.]] godine na [[HRT – HTV 1|Prvom programu HRT-a]], na platformi [[HRTi]] te na službenom [[YouTube]]-kanalu serije. == Pregled serije == {{Pregled serije | infoA = Središnji lik | boja1 = #fce404 | poveznica1 = #Prva sezona (2024.) | epizode1 = 10 | premijera1 = {{nowrap|{{premijera|27|10|2024}}}} | finale1 = {{nowrap|{{finale|28|12|2024}}}} | infoA1 = {{nowrap|Eva Šilović}} | boja2 = #f4cba8 | poveznica2 = #Druga sezona (2025.) | epizode2 = 10 | premijera2 = {{premijera|26|4|2025}} | finale2 = {{finale|28|6|2025}} | infoA2 = {{nowrap|Nora Klarić Selem}} | boja3 = #afa296 | poveznica3 = #Treća sezona (2026.) | epizode3 = 10 | premijera3 = {{premijera|10|1|2026}} | finale3 = {{finale|13|3|2025}} | infoA3 = {{nowrap|Lovro Dević}} }} == Epizode == === Prva sezona (2024.) === {{epizode |boja = #fce404 |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = Izgledaš kao drolja |trajanje1 = 22 minute |datum1 = {{premijera|27|10|2024}} |sadržaj1 = Eva od Jakova zatraži pomoć kod pisanja eseja jer se želi dobro iskazati kao učenica u novoj školi. Nakon što je pozvana na zabavu, Eva odlazi sama jer su Jakov i Lovro imali dugih planova. Na zabavi susreće svoju bivšu prijateljicu Saru koja ju naziva droljom. Eva upoznaje Noru, Tinu, Niku i Nikolu.<hr /> {{hlist|Segmenti: 1. "Nova u školi"|2. "Stižeš?"|3. "Pripreme"|4. "Sama i najluđa"|5. "Tik tak"|6. "Fališ mi"}} |naslov2 = Vikendica |trajanje2 = 21 minuta |datum2 = {{premijera|3|11|2024}} |sadržaj2 = Eva i Jakov planiraju provesti vikend u vikendici, no Eva se naljuti kada Jakov pozove svog prijatelja Lovru. Eva postaje zabrinuta kada vidi da se Jakov dopisuje sa svojom bivšom djevojkom Sarom. Situacija eskalira kada Jakov pozove i Žaca da se pridruži izletu u vikendicu.<hr />{{hlist|Segmenti: 1. "Trio"|2. "Iskupit ću se"|3. "Prijatelj"|4. "Sami"|5. "Blank face"|6. "Došla ti je poruka"|7. "Praviš se fin"|8. "Problem je tu"|9. "Večera!"}} |naslov3 = Trebaš naći ekipu |trajanje3 = 20 minuta |datum3 = {{premijera|10|11|2024}} |sadržaj3 = Nora pomogne Evi na satu njemačkog jezika i djevojke dogovaraju da će provesti više vremena zajedno; Eva upoznaje Noru s Tinom i Nikom, a ekipi se pridružuje i Vanessa. Eva poziva sve djevojke na zabavu u njenoj kući.<hr />{{hlist|Segmenti: 1. "Ili si sama ili si sa mnom"|2. "H"|3. "Reputacija"|4. "Veliki odmor"|5. "Vanessa's secret beauty"|6. "Vi ne znate što su kupei?"}} |naslov4 = Ostavi dečka |trajanje4 = 20 minuta |datum4 = {{premijera|17|11|2024}} |sadržaj4 = Djevojke odlaze na Nikolin rođendan kako bi se pokušale približiti popularnim dečkima iz škole. Vanessa kaže Evi da prekine s Jakovom i bude s Nikolom, s obzirom na to da je Nikola zainteresiran za nju.<hr />{{hlist|Segmenti: 1. "Moram te ostavit"|2. "Ono je Roko"|3. "Jesmo sad kvit?"|4. "Video call"|5. "Ocjene su ti katastrofa!"|6. "Mrcinska noć"|7. "Događa se"}} |naslov5 = Što te pali? |trajanje5 = 22 minute |datum5 = {{premijera|24|11|2024}} |sadržaj5 = Djevojke posjećuju ginekologa kako bi se informirale o sigurnom seksu jer Tina želi imati seks s Rokom. Eva organizira večeru kako bi Jakova upoznala s mamom, no on se ne pojavljuje. Kad ga nazove, u pozadini čuje Sarin glas.<hr />{{hlist|Segmenti: 1. "Jesmo mi posvađani?"|2. "Strpljenje"|3. "Sve znaš"|4. "Pomirenje"|5. "Tko još to radi?"|6. "Dobra u krevetu"|7. "Upoznavanje"}} |naslov6 = Znaš kad ti dečko laže |trajanje6 = 20 minuta |datum6 = {{premijera|1|12|2024}} |sadržaj6 = Eva sumnja da se Jakov opet viđa sa Sarom, što on negira. Eva i Jakov se posvađaju, a Tina je razočarana što je Roko ne primjećuje nakon seksa. Želi ponovno pridobiti njegovu pozornost šaljući mu golišave slike, što ostale djevojke ne odobravaju. Kasnije na zabavi, Sara kaže Evi da je upoznala Jakova. Razočarana svojim otkrićem, Eva želi napustiti zabavu, no Nikola joj pokušava pomoći te se njih dvoje na kraju poljube. Nakon poljupca Eva doznaje da je Nikola u vezi s Ines.<hr />{{hlist|Segmenti: 1. "Ako hoćeš iskreno"|2. "Pozivnica"|3. "Opet to"|4. "Fotka"|5. "Tuc tuc"|6. "Priznanje"}} |naslov7 = Otkud tebi da ja tebe volim? |trajanje7 = 20 minuta |datum7 = {{premijera|8|12|2024}} |sadržaj7 = Eva i Jakov se pomire. Tina se u školi sukobljava s Rokom zbog toga što je ignorira, a Nora staje u Tininu obranu. Ines saznaje da su se Eva i Nikola poljubili te započne tučnjavu između svoje i Evine grupe prijateljica u školskom dvorištu.<hr />{{hlist|Segmenti: 1. "Gdje si?"|2. "Ovo možda pomogne"|3. "Čekam te"|4. "Trofej"|5. "Sedmo nebo"|6. "Tko su ove?"}} |naslov8 = Cijela škola te mrzi |trajanje8 = 21 minutu |datum8 = {{premijera|15|12|2024}} |sadržaj8 = Jakov prekida s Evom, a ona se bezuspješno pokušava pomiriti s njim. Evu drugi učenici maltretiraju i srame, što dovodi do njezinih svađa s mamom i Tinom. Ona se, međutim, pomiri sa Sarom. Za to vrijeme Roko se nabacuje Nori koja je nezainteresirana.<hr />{{hlist|Segmenti: 1. "Sve si uništila"|2. "Život nije siv"|3. "Nikad nisi tu"|4. "Povijest droljitisa"|5. "Tko si ti?"|6. "Eva Šilović je drolja"|7. "Suočavanje"}} |naslov9 = Zašto si mi uništio vezu? |trajanje9 = 19 minuta |datum9 = {{premijera|22|12|2024}} |sadržaj9 = Jakov i Eva su u prijateljskim odnosima jer pokušavaju pomoći Lovri čiji se roditelji rastaju. Tina je još uvijek otuđena od Eve i ostatka grupe. Ines, nakon što je prekinula s Nikolom, poziva Evu na [[božić]]ni domjenak, želeći se ispričati za svoje postupke. Na zabavi se Eva sukobi s Lovrom koji joj kaže da je rekao Ines za njezin i Nikolin poljubac. Eva i djevojke pomažu Tini nakon što su je pronašli bez svijesti ispred Inesina stana.<hr />{{hlist|Segmenti: 1. "Jesi ti dobro?"|2. "Bunga Bunga party"|3. "Tenzija"|4. "Božićni sajam"|5. "Mrcine bez Tine"|6. "Što bih ja bez vas?"}} |naslov10 = Je li ovo closure? |trajanje10 = 24 minute |datum10 = {{premijera|28|12|2024}} |sadržaj10 = Djevojke ponovno posjećuju ginekologa nakon što Tina ima strah od trudnoće, a ginekolog je upozorava na nezdravu prehranu. Eva se nalazi s Jakovom kod sebe kako bi konačno prekinula s njim, no to čini tek nakon što s njim odluči izgubiti nevinost. Nora otkriva aplikaciju za gay upoznavanje na Lovrinu mobitelu.<hr />{{hlist|Segmenti: 1. "Dvije crtice"|2. "Nedovoljna"|3. "Hard to get"|4. "To je to"|5. "Kakav si u petak?"|6. "Prvi"|7. "Reel"|8. "Tiha noć"}} }} === Druga sezona (2025.) === {{epizode |boja = #f4cba8 |brojsve1 = 11. |broj1 = 1. |naslov1 = A naš dogovor? |trajanje1 = 25 minuta |datum1 = {{premijera|26|4|2025}} |sadržaj1 = Dok prisustvuju otvorenju novog bara u gradu, Nora, Eva, Nika i Vanessa otkrivaju da je Roko pomogao Tini da dobije posao domaćice u baru. Nora suočava Roka, smatrajući da je takav posao ponižavajući, no Roko i dalje ustraje u nastojanju da je pozove na izlazak. Kasnije, dok se djevojke druže kod Nore, Tina izražava želju da ode na Rokovu zabavu. Nora tada šalje Roku poruku, tražeći da prestane kontaktirati Tinu, uz naznaku da bi u tom slučaju mogla pristati izaći s njim.<hr />{{hlist|Segmenti: 1. "Nora Klarić Selem"|2. "Mala je direktna"|3. "Dobar posao"|4. "Dogovori"|5. "Samo mene gledaš"|6. "Mala pomoć"|7. "Afrodizijak"|8. "Vidjet ćemo"}} |naslov2 = Što ćemo nas dvoje? |trajanje2 = 26 minuta |datum2 = {{premijera|3|5|2025}} |sadržaj2 = Dok Vanessa, Tina, Nora i Nika sjede u školskom dvorištu i gledaju Jakova kako se ljubi sa svojom novom djevojkom, Tina otkriva trač da trećašice vole Jakova jer je dobar u [[Oralni seks|oralnom seksu]]. Eva želi oživi svoj ljubavni život, a Nora joj priča o svom nadolazećom spoju, no ne otkriva da je spoj s Rokom. Eva se boji svog spoja, a Nora laže Tini da ne može ići s Evom jer ima zakazane instrukcije. Vito shvaća da Nora odlazi na spoj s Rokom, no kad Roko dođe po nju, atmosfera među njima je hladna. Nora ga krivi za manipuliranje i iskorištavanje Tine; Roko odgovara da se ispričao Tini samo zato što ga je Nora zamolila, a ne da bi Tini dao nadu da će se pomiriti, te da joj je pronašao posao hostese isključivo zato što joj je trebao posao. Roko iznenada dobiva poziv i žurno odlazi, a Nora odbija Rokov prijevoz i vraća se kući sama gdje pronalazi pijanog Vita, Tinu i Evu, čiji je spoj propao. Tina primjećuje da je Nora nosila parfem na instrukcije, za koji Vito ističe da se održao u petak navečer.<hr />{{hlist|Segmenti: 1. "Good luck, Nora!"|2. "Dobar dolje"|3. "Odi na dejt"|4. "Kak si ti tako chill?"|5. "Ti si meni čudna"|6. "Dejt"|7. "Ona nosi i parfem na instrukcije"}} |naslov3 = Nisam ja kriv što lažeš frendici |trajanje3 = 27 minuta |datum3 = {{premijera|10|5|2025}} |sadržaj3 = Nora se susreće s curama u školskom dvorištu, gdje ogovaraju Rokovo društvo koje se u petak navečer potuklo. Eva kaže Tini da je od Sare čula kako Roko nije bio s njima jer je bio na spoju s nepoznatom curom. Kasnije, nasamo, Eva shvati da je Nora bila ta djevojka, što joj Nora potvrdi i zamoli je da to zadrži za sebe. Iako isprva ne želi ići na Rokovu zabavu u petak, Nora se ipak predomisli nakon što joj Eva pošalje video u kojem se Tina sramoti pokušavajući zavesti Roka. Kada Nora stigne, Tina je već otišla kući u suzama jer ju je Roko konačno odbio. Nakon što policija prekine tulum, Nora ostane zaglavljena kod Roka jer je netko od gostiju zabunom uzeo njezinu jaknu u kojoj su bili mobitel i ključevi. Nora putem Rokova Instagram-profila pošalje poruku Viti, a zatim s Rokom svira na njegovom sintisajzeru prije nego što odu na spavanje. Roko joj prepusti svoj krevet i ode spavati na kauč, ali kad otkrije da je netko od gostiju prolio pivo po njemu, Nora mu dopusti da joj se pridruži u krevetu.<hr />{{hlist|Segmenti: 1. "S kim je Roko bio?"|2. "Ona je njegov tip"|3. "Opet neka drama"|4. "Gdje je nestala Tina?"|5. "Jel odgovorio Vito?"}} |naslov4 = Nitko te ne tjera da budeš tu |trajanje4 = 24 minuta |datum4 = {{premijera|16|5|2025}} |sadržaj4 = Dok kopaju po Evinom ormaru kako bi donirale odjeću siročadi, Eva i Nora prime poruku od Tine s pozivom na tulum koji organizira Rokov krug prijatelja. Nora je neodlučna jer se ulaz plaća kako bi se skupio novac za školski mikroskop koji je, kako joj Roko kaže, razbio Nikola, ali su svi preuzeli krivnju. Kako bi je nagovorio da dođe, Roko uvjeri Nikolu da dio prikupljenog novca doniraju siročadi. Na tulumu, Nora ne želi priznati Roku da joj se sviđa i laže da je došla samo zbog Eve. On joj uzvraća da nije baš uspjela u toj namjeri, a zatim izazove Noru da ga pogleda u oči i kaže da joj se ne sviđa; ona to i učini i održi govor o tome koliko su svi muškarci površni. Roko odlazi, a Nora odmah požali zbog svojih riječi. Potrči za njim i poljube se, dok Tina drži pijanu Evu za glavu dok povraća s mosta — točno iznad Nore i Roka.<hr />{{hlist|Segmenti: 1. "Sebična si, Nora"|2. "Jel smara i dalje?"|3. "Ti si na popisu"|4. "Tko bi htio s njim na dejt?"|5. "Opet ti"}} |naslov5 = Ovo je Nora i upravo odlazi |trajanje5 = 25 minuta |datum5 = {{premijera|24|5|2025}} |sadržaj5 = Nora i Roko provode jutro nakon tuluma u njegovoj sobi, no Nora odbija seks prije braka. Rokov brat Sven neočekivano navraća, što iznervira Roka, koji suptilno daje Nori do znanja da bi trebala otići, a pred Svenom kaže da mu Nora nije cura. Nora se osjeća poniženo, zbog čega joj se Roko idući tjedan ispričava. Iako prihvaća ispriku, Nora je i dalje neodlučna oko toga da se njih dvoje nazovu parom. Na zajedničkom doručku, Vito otkriva Niki i Tini da mu se majka nije javila otkad joj je priznao da je [[gej]]; Tina se i dalje bori s poremećajem prehrane. Na dan [[Norijada|Norijade]], Tina s curama otkriva da će Roko sigurno završiti s više cura, te im prenosi trač od rođakinje kako je Sven bio još [[Promiskuitet|promiskuitetniji]] dok je studirao s njom. Iako se do tada sve više zaljubljivala u Roka, Nora postaje potištena, pogotovo nakon što dobije njegovu poruku u kojoj joj piše da je sanjao kako su spavali zajedno. Nora želi krenuti iznova s Rokom; priznaje mu da osjeća kao da je njezini roditelji ne vole, a on joj povjerava da je smrt njegove sestre uništila njegovu obitelj te kako je njegov brat loša osoba. Dijele suzama ispunjen poljubac, prije nego što ugledaju Nikolu i Lovru kako prolaze zajedno.<hr />{{hlist|Segmenti: 1. "Dobro jutro!"|2. "Nego što smo?"|3. "Kako to da šutiš?"|4. "Nisi je vidjela?"|5. "Norijada"|6. "Tjeranje"|7. "Ajmo iz početka"}} |naslov6 = Nora, opusti se |trajanje6 = 25 minuta |datum6 = {{premijera|31|5|2025}} |sadržaj6 = Nora i Roko počinju se pratiti na Instagramu. Nora i Eva žele da Vito istraži je li Nikola gej; Vito pristaje. Uz Evinu pomoć, Nora i Roko i dalje skrivaju svoju vezu od Tine. Vito prekida Norin i Rokov trenutak strasti kako bi joj rekao da Nikola ipak nije gej. Nora pokušava skupiti hrabrost da Tini kaže za sebe i Roka, prije nego što njihova veza postane službena. Ne uspijeva to učiniti ni prije ni tijekom zabave za maturante, na kojem izbije tučnjava između Roka, Nikole, Lovre i njihove ekipe te grupe nepoznatih dečki koji su upali na tulum. Usred tučnjave, Roko razbije bocu o glavu jednog od dečka.<hr />{{hlist|Segmenti: 1. "Zaljubila si se"|2. "Pričaj mi gluposti"|3. "Moramo polako"|4. "Natuknice"|5. "Moram reć Tini"}} |naslov7 = Samo misliš na Roka |trajanje7 = 28 minuta |datum7 = {{premijera|7|6|2025}} |sadržaj7 = Nora razgovara s Rokom zbog razbijanja boce na tulumu. On opravdava svoje postupke govoreći da bi učinio sve kako bi zaštitio one do kojih mu je stalo. Nora traži udaljavanje od Roka — treba vremena da obradi njegovu iznenađujuće nasilnu stranu. U školi, Nora razgovara s Vanessom o tučnjavi. Vanessa joj otkriva da je sama shvatila da su ona i Roko zajedno; staje u njegovu obranu spominjući [[rasizam|rasističko]] ponašanje napadača i pita zašto bi njihove razlike bile problem. Eva otkriva da se sukob zapravo vrtio oko [[ekstazi|ekstazija]]. Potaknuta Vanessinim riječima, Nora napokon razgovara s Tinom o Roku. Na njezino iznenađenje, Tina joj priznaje da zna za njih otkako su se prvi put poljubili, te je upita je li zaljubljena u Roka, što Nora potvrđuje. Ohrabrena Mašom, Nora pokušava nazvati Roka, ali se on ne javlja. Odlazi do njegove kuće, gdje umjesto njega zatekne Svena koji ondje organizira tulum. Sven je nagovara da ostane i pričeka Roka. Tijekom večeri, koristeći Norinu vidnu opijenost, počinje ogovarati Roka, sugerirajući da je s drugom curom, te počinje koketirati s Norom. Roka još uvijek nema satima, a Nora se opušta uz [[koktel]] koji joj Sven priprema. Pošto joj je stanje postajalo sve lošije, Nora odluči krenuti kući, no Sven joj donosi čašu vode — za koju se implicira da se u njoj nalazi psihoaktivna tvar. Nora se potpuno odvaja od stvarnosti i u pripitom stanju partija s Petrom i Svenom, te naposljetku pada u nesvijest na pod.<hr />{{hlist|Segmenti: 1. "Branio sam frendove"|2. "Ljudi svašta kriju"|3. "Jel ga voliš?"|4. "Srčana čakra"|5. "Oćeš ga pričekat?"|6. "Ne budi naivna"}} |naslov8 = Obriši te fotke |trajanje8 = 28 minuta |datum8 = {{premijera|14|6|2025}} |sadržaj8 = Nora se probudi u svom krevetu pored Roka; on joj kaže da ju je čekao ispred njezine kuće. Vito joj kaže da je prošlu večer bila jako zabavna i da se nije odljepljivala s Roka, a da joj je Roko držao njenu kosu dok je povraćala. Nora nazove Petru, a ona joj otkriva da je Nora previše popila na Svenovom tulumu pa je Petra nazvala taxi za nju. Nora Roku laže da je bila s curama prošle noći, dok Roko objašnjava da nije odgovorio na njezine pozive jer je izgubio telefon. On joj povjerava da odlazi kod svoje majke kad god je Sven u kući njegovog oca, te se ispričava zbog tučnjave od onog dana. Nakon toga brine o njoj dok se oporavlja od mamurluka. Roko vodi Noru na [[Sljeme]], gdje im društvo pravi Sven, koji je inzistirao da im se pridruži. Kad Roko ode po hranu i piće, Nora pita Svena je li joj netko stavio nešto u piće na tulumu. Sven to negira i tvrdi da se ona samo previše napila; pokazuje joj fotografije koje je snimio dok je bila napola gola i odbija ih izbrisati kad ga ona moli. Nora pobjegne u šumu gdje doživi napadaj panike. Nakon povratka kući, Nora sve više tone u [[Klinička depresija|depresiju]] i osjeća potrebu za samoozljeđivanjem nakon što shvati kako je vrlo vjerojatno da joj je netko uistinu ubacio nešto u piće. Sljedećeg dana odlazi na krvnu pretragu kod doktora. Nora se otvara Evi, koja je potiče da kaže Roku, a u međuvremenu Nori stiže poruka od liječnice da ju što prije kontaktira. Liječnica joj govori kako joj je krv čista, no prema simptomima koje je Nora opisala najvjerojatnije je bila drogirana [[Gamahidroksibutirat|GHB]]-om. Liječnica savjetuje Noru da se bez obzira na sve ne povlači u sebe i iz društva te da to što joj se dogodilo nije njena krivnja. <hr />{{hlist|Segmenti: 1. "Mamurluk"|2. "Zakaj se nisi javljao?"|3. "Ljudi se opuste u vezama"|4. "Zašto diraš moje stvari?"|5. "Lijep dan"|6. "Jesi živa?"|7. "Odvratna si"|8. "Test"|9. "Jesi rekla Roku?"|10. "Ti nisi kriva"}} |naslov9 = Fakat se ničeg ne sjećam |trajanje9 = 26 minuta |datum9 = {{premijera|21|6|2025}} |sadržaj9 = Nora je i dalje u [[Klinička depresija|depresiji]] zbog svega što se dogodilo na Svenovoj zabavi i leži zaključana u svojoj sobi. Na vrata joj kuca Roko koji se brine za nju, a kad mu ne dopušta ulazak ostavlja ispred njenih vrata poklon – gramofon njegovog djeda. Dok su u školi zbog podijele svjedodžbi na kraju školske godine, Tina ispriča Niki za Noru i Roka, a Nika je ljuta što nije prije saznala za njihovu vezu. Kada Eva pokuša natjerati Noru da joj se otvori, Nora plane na nju i frustrirano ode. Roko zatekne Noru ispred njezine zgrade i zamoli je da razgovaraju. Nora navodi kako on nije ništa kriv, ali ga odbija i kaže mu da je plaši. Povrijeđen, Roko ode. Nora pozove cure na večeru i ispriča im, s Vitom i Mašom, sve što se dogodilo sa Svenom. Vito i Maša osjećaju krivnju, Vanessa je ljuta, a Nika uznemirena. Tina je zabrinuta da je Sven možda silovao Noru, ali Nora ne vjeruje u to. Nora pozove Svena na piće kako bi nastavili razgovor koji su započeli na Sljemenu. Uspije s njegovog mobitela poslati sebi polugole slike koje je snimio na zabavi. Zatim mu prizna da zna za GHB i zaprijeti mu policijom. On uzvraća prijeteći svojom ocem, zbog čega mu Nora otkrije da je snimala cijeli razgovor, prolije mu piće po licu i pobjegne iz kafića. Nora i djevojke odmah odlaze na policiju, gdje Nora prijavi pokušaj silovanja. Sven objavi jednu od slika na svom Instagram-profilu, zbog čega Roko povjeruje da ga je Nora prevarila sa Svenom. Roko odluči napustiti [[Zagreb]] i studirati u [[Amsterdam|Amsterdamu]]. U suzama, Nora pokušava spriječiti njegov odlazak. Ispriča mu o dječaku s kojim je s trinaest godina izgubila nevinost – nakon čega ju je on ignorirao i proširio glasine da je "kurva". Kad dozna da je Sven Noru drogirao GHB-om, Roko sjedne u auto i ode, dok Nora trči za njim.<hr /> {{hlist|Segmenti: 1. "Poklon"|2. "Mama te traži"|3. "Sama"|4. "Di si ti Shayla?"|5. "Jel imaš nekog drugog?"|6. "Zašto nam nisi rekla ranije?"|7. "Zamka"|8. "Sama ću"|9. "Ne zanimaš me"}} |naslov10 = Sve ću ti objasniti |trajanje10 = 29 minuta |datum10 = {{premijera|28|6|2025}} |sadržaj10 = Petra u panici nazove Noru – Sven je bio kod nje kad se pojavio Roko i prebio ga. Kad Nora stigne, obojica su već uhićeni. Uznemirena Petra pita jesu li Rokove tvrdnje o GHB-u istinite. Nakon što joj Nora to potvrdi, Petra je u suzama zamoli za oprost jer joj te večeri nije pomogla, misleći da je Nora bila samo pijana. Vito i Maša pronađu Norine ljubavne pjesme i uvjere je da razgovara s Rokom. Nora ga stiže prije odlaska u Amsterdam, no on je samo zagrli i kaže da će ostati u kontaktu s njom. Dok Nora plače na stanici, Roko se vraća i poljube se. Na tulumu svi igraju „nikad nisam“ i prisjećaju se konflikta iz prve dvije sezone. Vito sumnja u Lovrinu [[seksualnost]]. Nora i Roko se iskradu, odu k njoj i spavaju zajedno. Ujutro zakasne na vlak, a Roko je poziva da ide s njim u Amsterdam. U vlaku Tina povraća, Eva službeno upozna Tenu, a Lovro zaprati Vitu na [[Instagram]]u i ljubi se s Anđelom. <hr />{{hlist|Segmenti: 1. "Braća"|2. "Makni se od nas"|3. "Skuhala sam nam nešto"|4. "Ona piše i ljubavne pjesme"|5. "Tako ispada"|6. "Nikad nisam"|7. "Forever, she siad"|8. "Kasnimo!"|9. "Aj sa mnom"|10. "Vlak"}} }} === Treća sezona (2026.) === {{glavni|Sram (3. sezona)}} {{:Sram (3. sezona)}} [[Kategorija:Popisi epizoda hrvatskih televizijskih serija|Sram]] st9ckf0tavnx1z3q0fpz8frkru33fjn 0 790465 7569908 7300563 2026-08-05T00:30:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569908 wikitext text/x-wiki {{Naslov u kurzivu}}{{Infookvir knjiga|naziv=Hrvatska tehnička enciklopedija|prethodna=[[Tehnička enciklopedija]]|urednik=[[Zdenko Jecić]]|jezik=hrvatski|vrsta_djela=[[enciklopedija]]|izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]|datum_izdanja=od 2018.|vrsta_korica=tvrde}} '''''Hrvatska tehnička enciklopedija''''' (HTE) projekt je [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]] za tiskano i mrežno enciklopedičko izdanje usredotočeno na [[Tehnika|tehničku]] baštinu, osobito u Hrvatskoj. Objava djela započela je u prosincu 2018. godine. U razvoju projekta također sudjeluju [[HAZU]] i [[Akademija tehničkih znanosti Hrvatske]].<ref>{{Citiranje weba|last=Galenić|first=Senka|title=Hrvatska tehnička enciklopedija – prvi svezak|url=https://www.lzmk.hr/izdanja/enciklopedije/hrvatska-tehnicka-enciklopedija|access-date=2025-07-31|website=www.lzmk.hr|language=en-gb|archive-date=19. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250719142708/https://www.lzmk.hr/izdanja/enciklopedije/hrvatska-tehnicka-enciklopedija|url-status=dead}}</ref> Glavni urednik enciklopedije jest Zdenko Jecić. Projekt je započeo 2014. godine, zamišljen kao izdanje od četiri svezaka i oko 5000 članaka koje je paralelno izrađeno za mrežni portal i tisak.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-02-06|title=Izvješća o radu LZMK: 2015.|url=https://www.lzmk.hr/images/Dokumenti/Izvjesce_o_radu_Leksikografskoga_zavoda_Miroslav_Krleza_za_2015_godinu.pdf|url-status=live|access-date=2025-07-31|website=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|language=hr}}</ref> Te su godine sastavljeni redakcija i Uredničko vijeće, kao i dovršen abecedarij prvoga sveska te započet rad na abecedarijima ostalih.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-02-06|title=Izvješća o radu LZMK: 2014.|url=https://www.lzmk.hr/images/Dokumenti/Izvjesce_o_radu_Leksikografskoga_zavoda_Miroslav_Krleza_za_2014_godinu.pdf|url-status=live|access-date=2025-07-31|website=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|language=hr}}</ref> Svečano predstavljanje prvoga dovršenog sveska održalo se 10. prosinca 2018. godine u auli [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], a o djelu su govorili [[Antun Vujić]] kao glavni ravnatelj Zavoda, rektor [[Damir Boras]], predsjednik HAZU-a [[Zvonko Kusić]], predsjednik ATZH-a [[Vladimir Andročec]] te dekan FER-a [[Mislav Grgić]].<ref name=":0">{{Citiranje novina|last=HINA|date=2018-12-10|title=LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD Predstavljena Hrvatska tehnička enciklopedija|language=hr|publisher=Nacional|url=https://www.nacional.hr/leksikografski-zavod-predstavljena-hrvatska-tehnicka-enciklopedija/|access-date=2025-07-31}}</ref> Mrežni portal koji sadrži članke enciklopedije također je objavljen u prosincu 2018. U godišnjem izvještaju Zavoda naveden je plan za objavu po jednog sveska svake tri godine te kontinuirana nadopuna mrežnog izdanja kako članci bivaju izrađeni.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-02-06|title=Izvješća o radu LZMK: 2015.|url=https://www.lzmk.hr/images/Dokumenti/Izvjesce_o_radu_Leksikografskoga_zavoda_Miroslav_Krleza_za_2018_godinu_sa_zakljuckom_Vlade_RH.pdf|url-status=live|access-date=2025-07-31|website=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|language=hr}}</ref> Drugi svezak objavljen je 18. srpnja 2022. godine, a u njegovoj izradi sudjelovalo je 179 suradnika.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Objavljen drugi svezak Hrvatske tehničke enciklopedije – HAZU|url=https://www.info.hazu.hr/2022/07/objavljen-drugi-svezak-hrvatske-tehnicke-enciklopedije/|url-status=live|access-date=2025-07-31|website=Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti}}</ref> == Svesci ==<!-- Broj članaka I. sveska: 993. Pitanje je hoćemo li te statistike dobiti za ostale sveske, pa stavljam u komentar. --> {| class="wikitable" !Svezak !Područja !Br. stranica !Godina !Izvor |- |I. |[[strojarstvo]], [[promet]], [[pomorstvo]], [[brodogradnja]], [[zrakoplovstvo]], [[vojna tehnika]] |815 |2018. |<ref name=":0" /> |- |II. |kemijska, prehrambena, tekstilna i grafička tehnologija, [[biotehnologija]], [[rudarstvo]], [[metalurgija]], [[farmacija]], [[šumarstvo]], farmaceutska i drvna tehnologija, poljoprivredna tehnika, [[agronomija]] |933 |2022. |<ref name=":1" /> |- |III. | | | | |- |IV. | | | | |} == Bilješke == {{Bilješke}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://tehnika.lzmk.hr/ Portal hrvatske tehničke baštine], mrežno izdanje HTE [[Kategorija:Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] [[Kategorija:Enciklopedije]] [[Kategorija:Tehnika]] r3khxvubzzde8d83ak5ifxns3yx315u 0 792612 7570032 7496124 2026-08-05T08:57:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 4; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570032 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Iker Almena | slika = | opis slike = | država = {{Z+X|Španjolska}} | puno ime = Iker Almena Horcajo | nadimak = | datum rođenja = [[4. svibnja]] [[2004.]] | mjesto rođenja = [[L'Hospitalet de Llobregat]] | država rođenja = [[Španjolska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 178 cm | trenutačni klub = [[Al Qadsiah FC|Al Qadsiah]] | broj u klubu = ? | pozicija = [[napadač (nogomet)|krilo]] | ugovor = | mlade godine = <br /> [[2011.]] – [[2017.]]<br /> [[2017.]] – [[2019.]]<br /> [[2019.]] – [[2020.]]<br /> [[2020.]]<br /> [[2020.]] – [[2022.]]<br /> [[2022.]] – [[2023.]] | juniorski klubovi = [[CF Can Vidalet|Can Vidalet]]<br /> [[FC Barcelona (juniori)|Barcelona]]<br /> [[UE Cornellà|Cornellà]]<br /> Gavà<br /> [[Associação Académica de Coimbra – O.A.F.|Académica]]<br /> [[CF Can Vidalet|Can Vidalet]]<br /> [[Girona FC|Girona]] | godina = [[2021.]] – [[2022.]] <br /> [[2022.]] – [[2024.]] <br /> [[2023.]] – [[2024.]] <br /> [[2024.]] – ''danas'' <br /> [[2025.]] – [[2026.]] | profesionalni klubovi = [[CF Can Vidalet|Can Vidalet]] <br /> [[Girona FC B|Girona B]] <br /> [[Girona FC|Girona]] <br /> [[Al Qadsiah FC|Al Qadsiah]] <br /> → [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}37 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br /> | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 1. srpnja 2026. }} '''Iker Almena Horcajo''' ([[L'Hospitalet de Llobregat]], [[4. svibnja]] [[2004.]]) [[Španjolska|španjolski]] je [[Nogomet|nogometaš]] koji igra na poziciji [[Branič (nogomet)|desnog beka]] ili [[Napadač (nogomet)|desnog krila]]. Trenutačno igra za [[Saudijska Arabija|saudijski]] klub [[Al Qadsiah FC|Al Qadsiah]]. == Karijera == Rođen u [[L'Hospitalet de Llobregat|L'Hospitalet de Llobregatu]], Almena je započeo svoju karijeru u [[CF Can Vidalet|Can Vidaletu]] prije nego što se 2011., kao sedmogodišnjak, pridružio [[La Masia|La Masiji]], akademiji [[FC Barcelona|Barcelone]].<ref>{{Citiranje weba|title=Iker Almena Horcajo|url=http://futbolbasecatala.cat/es/barca/iker-almena-horcajo:14-499|access-date=15 August 2024|publisher=Futbol Base Català}}</ref> Nakon što je napustio La Masiju 2017., kasnije je igrao za omladinske selekcije [[UE Cornellà|Cornellie]] i [[CF Gavà|Gave]] prije nego što je prešao u portugalski klub [[Associação Académica de Coimbra – O.A.F.|Académica de Coimbra]] 2020. godine; međutim, zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]], vratio se u svoj prvi klub Can Vidalet.<ref>{{Citiranje weba|date=11 July 2021|title=Mucha suerte Iker 🍀⚽|url=https://www.facebook.com/photo.php?fbid=4251346604903118&id=194596543911498&set=a.1715866861784451|access-date=15 August 2024|website=CF Can Vidalet|publisher=[[Facebook]]}}</ref> Almena je isprva bio član juniorske momčadi, a za seniorsku momčad debitirao je 16. svibnja 2021., odigravši posljednjih 20 minuta u domaćem remiju (2:2) u [[Primera Catalana|Primeri Catalani]] protiv [[CFJ Mollerussa|CFJ Mollerusse]], a svoj prvi gol postigao je sedam dana kasnije u gostujućoj pobjedi od 4:0 protiv [[FC Alcarràs|Alcarràsa]]. Godine 2022., nakon još jedne sezone u kojoj se naizmjenično igrao za juniorsku i seniorsku momčad, prešao je u [[Girona FC|Gironu]] i vratio se juniorskom nogometu.<ref>{{Citiranje weba|date=21 July 2024|title=La 'perla' que ilusiona en Girona: "Si está a este nivel..."|url=https://www.sport.es/es/noticias/girona/perla-ilusiona-girona-nivel-105912369|access-date=15 August 2024|publisher=Sport}}</ref> Dana 4. rujna 2023., nakon što je već debitirao u [[Girona FC B|drugoj momčadi]] i nastupao s glavnom momčadi u predsezoni, Almena je obnovio ugovor s Gironom do 2026.<ref>{{Citiranje weba|date=4 September 2023|title=Iker Almena, until 2026|url=https://www.gironafc.cat/en/news/iker-almena-until-2026|access-date=15 August 2024|publisher=Girona FC}}</ref> Za prvu momčad debitirao je 7. prosinca, započevši utakmicu u pobjedi od 5:2 u gostima protiv [[Orihuela CF|Orihuele]] u [[Kup Kralja|Kupu kralja]].<ref>{{Citiranje weba|date=7 December 2023|title=El Girona despierta como un campeón de la pesadilla de Orihuela|url=https://as.com/futbol/copa_del_rey/el-girona-despierta-como-un-campeon-de-la-pesadilla-de-orihuela-n/|access-date=15 August 2024|publisher=[[Diario AS]]|archive-date=12. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250712030850/https://as.com/futbol/copa_del_rey/el-girona-despierta-como-un-campeon-de-la-pesadilla-de-orihuela-n/|url-status=dead}}</ref> Nakon što je impresionirao u predsezoni 2024./25.,<ref>{{Citiranje weba|date=19 July 2024|title=Almena: goles de atención|url=https://as.com/futbol/primera/almena-goles-de-atencion-n/|access-date=15 August 2024|publisher=[[Diario AS]]|archive-date=17. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240817010815/https://as.com/futbol/primera/almena-goles-de-atencion-n/|url-status=dead}}</ref> Almena je debitirao u [[La Liga|La Ligi]] 15. kolovoza te godine; nakon što je ušao kao [[Zamjena (nogomet)|zamjena]] u drugom poluvremenu umjesto [[Portu|Porta]], asistirao je [[Gabriel Misehouy|Gabrielu Misehouyu]] kod izjednačujućeg gola u remiju 1:1 u gostima protiv [[Real Betis|Real Betisa]].<ref>{{Citiranje weba|date=15 August 2024|url=https://as.com/futbol/primera/almena-y-misehouy-amargan-al-betis-n/|title=Almena y Misehouy amargan al Betis|access-date=15 August 2024|publisher=[[Diario AS]]|archive-date=8. rujna 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250908035843/https://as.com/futbol/primera/almena-y-misehouy-amargan-al-betis-n/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=17 August 2024|title=Iker Almena derriba la puerta de Míchel... y de Primera|url=https://as.com/futbol/primera/iker-almena-derriba-la-puerta-de-michel-y-de-primera-n/|access-date=19 August 2024|publisher=[[Diario AS]]|archive-date=21. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240921100612/https://as.com/futbol/primera/iker-almena-derriba-la-puerta-de-michel-y-de-primera-n/|url-status=dead}}</ref> Almena je prešao u [[Al Qadsiah FC|Al Qadsiah]] 30. kolovoza 2024.<ref>{{Citiranje weba|title=Iker Almena, traspasado al Al Qadisiyah|url=https://www.gironafc.cat/es/noticias/iker-almena-traspassat-a-lal-qadisiyah|access-date=30 August 2024|website=Girona FC}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Almena, Iker}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Girone]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] eqqxo7j06cboir1j4zmpp4fk1bkndpu 0 793947 7569950 7568694 2026-08-05T06:41:13Z Flamingounicorn 243866 7569950 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #5C4FA7 | slika = Prijatelji sezona 1.png | natpis_pod_slikom = DVD izdanje prve sezone | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = [[Jennifer Aniston]]<br>[[Courteney Cox]]<br>[[Lisa Kudrow]]<br>[[Matt LeBlanc]]<br>[[Matthew Perry]]<br>[[David Schwimmer]] | broj epizoda = 24 | trajanje = | mreža = [[NBC]] | premijera = {{premijera|22|9|1994}} | finale = {{finale|18|5|1995}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|||1996}} | finale_hrv = {{finale|21|4|1997}} | ostale mreže = [[HBO Max]], [[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]] | web_stranica = | imdb_id = 0108778 }}'''Prva sezona''' američkog televizijskog [[sitcom]]a ''[[Prijatelji]]'' premijerno se prikazivala od [[22. rujna]] [[1994.]] do [[18. svibnja]] [[1995.]] na [[NBC]]-u.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.rnz.co.nz/news/tv/528736/30-years-of-friends-how-the-us-sitcom-became-an-enduring-global-sensation|title=30 years of Friends: how the US sitcom became an enduring global sensation|date=23. rujna 2024.|access-date=5. listopada 2025.|language=en}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://maltadaily.mt/friends-turns-30-years-old-premiered-22nd-september-1994|title=FRIENDS Turns 30 Years Old: Premiered 22nd September 1994|access-date=5. listopada 2025.|date=22. rujna 2024.|language=en}}</ref> Sezonu je u [[SAD]]-u u prosjeku pratilo 24,8 milijuna gledatelja.<ref>{{citiranje weba|url=https://dang.lovestoblog.com/friendsratings01.html|title=Friends Nielsen Ratings Archive|language=en|access-date=5. listopada 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251005124939/https://dang.lovestoblog.com/friendsratings01.html?i=1|archive-date=5. listopada 2025.}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj premijerno prikazivala na kanalu [[HTV 2]] od 1996. do 21. travnja 1997., a kasnije i na kanalima [[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]], [[RTL Living]] i [[Doma TV]] te na platformama [[Netflix]] (do 2023.) i [[HBO Max]].<ref>{{citiranje weba|url=https://tvprofil.com/serije/7644/prijatelji|title=Prijatelji - Tv Profil|access-date=5. listopada 2025.|website=tvprofil.hr|archive-date=9. svibnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250509004406/https://tvprofil.com/serije/7644/prijatelji|url-status=dead}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://hrflix.eu/detalji/friends|title=Prijatelji|access-date=5. listopada 2025.|website=hrflix.eu|archive-url=https://web.archive.org/web/20251005125547/https://hrflix.eu/detalji/friends|archive-date=5. listopada 2025.}}</ref> ==Premisa== Prva sezona uvodi šest glavnih likova: Chandlera, Phoebe, Monicu, Rossa, Rachel i Joeyja. Rachel napušta zaručnika na dan vjenčanja i seli kod Monice, dok Ross kroz tijek sezone pokušava priznati svoje osjećaje prema njoj. Na kraju sezone Rachel shvaća da i ona voli Rossa i odlazi na aerodrom kako bi mu to rekla, no on se vraća iz Kine s novom djevojkom – Julie. Rossova bivša supruga Carol, koja je u vezi sa Susan, očekuje njegovo dijete. Nakon poroda, trojac se dogovara da će se dječak zvati Ben. Ostali likovi prolaze kroz niz neuspjelih spojeva, uključujući Monicu koja izlazi s maloljetnikom. Po prvi se puta također pojavljuje i Chandlerova bivša djevojka Janice, koja se pojavljuje i u slijedećim sezonama. ==Uloge== [[Datoteka:Central Perk set.jpg|thumb|right|280px|Set kafića Central Perk, u kojemu je, između ostalih brojnih scena, smještena i prva scena premijerne epizode ''Prijatelja'']] ===Glavne uloge=== * [[Jennifer Aniston]] kao [[Rachel Green]] * [[Courteney Cox]] kao [[Monica Geller]] * [[Lisa Kudrow]] kao [[Phoebe Buffay]] / Ursula Buffay * [[Matt LeBlanc]] kao [[Joey Tribbiani]] * [[Matthew Perry]] kao [[Chandler Bing]] * [[David Schwimmer]] kao [[Ross Geller]] ===Sporedne uloge=== * [[Anita Barone]]/[[Jane Sibbett]] kao Carol Willick * [[Mitchell Whitfield]] kao Barry Farber * [[Cosimo Fusco]] kao Paolo * [[Maggie Wheeler]] kao Janice Hosenstein * [[Jessica Hecht]] kao Susan Bunch * [[Vincent Ventresca]] kao Fun Bobby * [[Elliott Gould]] kao Jack Geller * [[Christina Pickles]] kao Judy Geller * [[Larry Hankin]] kao g. Heckles ===Gostujuće uloge=== {{stupci|3|razmak=1| * [[Merrill Markoe]] kao Marsha, Rossov šef * [[Jill Goodacre]] kao ona sama * [[Hank Azaria]] kao David * [[Morgan Fairchild]] kao Nora Bing * [[Fisher Stevens]] kao Roger * [[Jon Lovitz]] kao Steve * [[Helen Hunt]] kao Jamie Buchman * [[Leila Kenzle]] kao Fran Devanow * [[George Clooney]] kao dr. Mitchell * [[Noah Wyle]] kao dr. Rosen * [[Jennifer Grey]] kao Mindy * [[Claudia Shear]] kao Lažna Monica * [[Leah Remini]] kao Lydia * [[Jonathan Silverman]] kao dr. Franzblau * [[Corinne Bohrer]] kao Melanie * [[Lauren Tom]] kao Julie * [[Sofia Milos]] kao Aurora * [[Jennifer Grant]] kao Nina * [[John Allen Nelson]] kao Paul * [[Geoffrey Lower]] kao Alan * [[Beth Grant]] kao Lizzy * [[Marianne Hagan]] kao Joanne * [[Camille Saviola]] * [[June Gable]] kao medicinska sestra * [[Lee Garlington]] kao Ronni Rapalano * [[Brenda Vaccaro]] kao Gloria Tribbiani * [[Robert Costanzo]] }} ==Epizode== {{glavni|Popis epizoda serije Prijatelji}} <onlyinclude>{{Popis epizoda |boja = #5C4FA7 |članak=Prijatelji (1. sezona) |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = Ona u kojoj Monica dobiva cimericu / Pilot |datum1 = {{premijera|22|9|1994}} |sadržaj1 = Rachel Green dolazi u kafić Central Perk u vjenčanici nakon što je ostavila zaručnika. Monica je prima kao cimericu. Ross je tužan jer mu se bivša supruga iselila, a Joey i Chandler ga tješe. Monica izlazi s Paulom, koji je lažirao tužnu priču da bi ju zaveo. Rachel reže svoje kreditne kartice i odlučuje postati financijski neovisna. Ross joj priznaje da je bio zaljubljen u nju, a ona pristaje na spoj. Na kraju, Rachel počinje raditi kao konobarica u kafiću. |naslov2 = Ona sa sonogramom na kraju / The One with the Sonogram at the End |datum2 = {{premijera|29|9|1994}} |sadržaj2 = Ross saznaje da je njegova bivša supruga Carol trudna, što ga šokira. Rachel izgubi [[zaruke|zaručnički]] prsten u Monicinoj lazanji, a Phoebe ga kasnije pronađe dok Joey jede ostatke. Kada Monicini i Rossovi roditelji dolaze u posjet, pokazuju jasnu naklonost prema Rossu, dok Monica trpi kritike. Ross se sukobljava s Carol i Susan oko odluka vezanih uz dijete, ali kasnije u bolnici ostaje gledati sonogram, dirnut prizorom. |naslov3 = Ona s palcem / The One with the Thumb |datum3 = {{premijera|6|10|1994}} |sadržaj3 = Monica upoznaje prijatelje s dečkom Alanom, koji im se sviđa, ali ona ne osjeća povezanost pa ga ostavlja. Chandler ponovno počinje [[pušenje|pušiti]] dok pomaže Joeyju oko priprema za [[gluma|glumačku ulogu]], što smeta ostalima. Phoebe greškom dobiva uplatu od banke, a nakon niza neobičnih događaja, dobiva odštetu od 7.000 dolara. Na kraju epizode, taj novac odluči dati Chandleru pod uvjetom da prestane pušiti. |naslov4 = Ona s Georgeom Stephanopoulosom / The One with George Stephanopoulos |datum4 = {{premijera|13|10|1994}} |sadržaj4 = Rachel je razočarana svojom prvom plaćom, a nakon susreta s uspješnim starim prijateljicama, dodatno je obeshrabljena. Na utakmici Ross se zabavlja dok ne dobije pak u lice, pa završava u bolnici gdje otkriva da je Carol bila njegova jedina partnerica. Djevojke provode večer uz pizzu i špijuniranje Georgea Stephanopoulosa s balkona, što dovodi do međusobnih priznanja i svađa. |naslov5 = Ona s istočnonjemačkim deterdžentom za rublje / The One with the East German Laundry Detergent |datum5 = {{premijera|20|10|1994}} |sadržaj5 = Ross želi provesti vrijeme s Rachel pa joj se pridruži u praonici, gdje joj pomaže izboriti se za perilicu i naučiti prati robu; na kraju ga Rachel poljubi. Chandler pokušava prekinuti s Janice, ali je toliko nervozan da Phoebe mora to učiniti umjesto njega. Joey laže Monici da je na spoju s bratom svoje bivše cure, iako je to zapravo njezin dečko, pa Monica na kraju pristane pomoći Joeyju da ih razdvoji. |naslov6 = Ona s guzom / The One with the Butt |datum6 = {{premijera|27|10|1994}} |sadržaj6 = Joey glumi u užasnoj predstavi "Freud!", ali dobiva posjetnicu od agentice Estelle koja mu kasnije osigura ulogu duplića za stražnjicu [[Al Pacino|Al Pacina]]. Chandler izlazi s Aurorom, koja je u braku i ima dečka, ali želi viđati Chandlera samo radi seksa; isprva mu to odgovara, no kad sazna da viđa još jednog muškarca, prekida s njom. Monica pokazuje koliko je opsesivna oko [[čišćenje|čistoće]] kad ne može podnijeti kako je Rachel preuredila stan. |naslov7 = Ona s nestankom struje / The One with the Blackout |datum7 = {{premijera|3|11|1994}} |sadržaj7 = [[New York City|New York]] ostane bez struje, a Chandler završi zaglavljen u bankomatu s Jill Goodacre, modelom Victoria's Secreta, gdje se skoro uguši žvakaćom i na kraju dobije poljubac. Ostali provode večer kod Monice uz svijeće, pričajući o neobičnim mjestima na kojima su imali seks. |naslov8 = Ona u kojoj baka umre dvaput / The One Where Nana Dies Twice |datum8 = {{premijera|10|11|1994}} |sadržaj8 = Chandler saznaje da ga kolegica želi spojiti s muškarcem jer je mislila da je [[gej]], što ga potpuno zbuni i potakne raspravu s ekipom o tome zašto ostavlja takav dojam. Monica i Ross odlaze u bolnicu jer im je baka Althea na samrti, no ona ih šokira kad se nakratko probudi prije nego što stvarno premine. |naslov9 = Ona u kojoj autsajder umakne / The One Where Underdog Gets Away |datum9 = {{premijera|17|11|1994}} |sadržaj9 = Monica organizira večeru za [[Dan zahvalnosti]], dok Rachel planira put u Vail, ali nema dovoljno novca pa joj prijatelji kupuju kartu. Joey je izbačen iz obiteljske večere jer je na plakatima prikazan kao lice spolne bolesti, pa dolazi kod Monice. |naslov10 = Ona s majmunom / The One with the Monkey |datum10 = {{premijera|15|12|1994}} |sadržaj10 = Ross upoznaje ekipu s Marcelom, svojim novim majmunom, dok Chandler predlaže da svi dočekaju [[Nova godina|Novu godinu]] bez pratnje, što nitko ne shvaća ozbiljno. Phoebe započinje vezu s Davidom, znanstvenikom koji je očaran njome, ali na zabavi saznaje da ipak mora otići u Minsk, pa mu slomljenog srca kaže da ode. |naslov11 = Ona s gospođom Bing / The One with Mrs. Bing |datum11 = {{premijera|5|1|1995}} |sadržaj11 = Phoebe nagovori Monicu da zazviždi zgodnom muškarcu na ulici, no on se okrene i završi u komi jer ga udari hitna. Cure ga opsesivno njeguju u bolnici, zamišljajući ga kao savršenog muškarca, ali kad se probudi i pokaže nezahvalnost, odmah ga otpišu. Chandlerova majka, slavna spisateljica Nora Bing, dolazi u posjet, a Ross je iznerviran jer se Paolo vratio i Rachel mu posvećuje pažnju. Nakon nekoliko tekila, Ross poljubi Chandlerovu mamu, što vidi Joey, pa nastane drama. |naslov12 = Ona s tucetom lazanja / The One with the Dozen Lasagnas |datum12 = {{premijera|12|1|1995}} |sadržaj12 = Paolo se neprimjereno ponaša prema Phoebe tijekom masaže, pa ga Rachel ostavlja i baca mu stvari s balkona. |naslov13 = Ona sa sisama / The One with the Boobies |datum13 = {{premijera|19|1|1995}} |sadržaj13 = Chandler slučajno vidi Rachel golu nakon tuširanja, što stvori neugodu i pokrene lanac pokušaja da se "izjednače." Joey saznaje da njegov tata ima ljubavnicu, Ronni, i pokušava spriječiti da se vide. Phoebe izlazi s psihijatrom Rogerom koji isprva djeluje simpatično, ali ubrzo počne analizirati sve oko sebe na neugodan način, pa ga ekipa zamrzi. |naslov14 = Ona sa slatkim srcima / The One with the Candy Hearts |datum14 = {{premijera|9|2|1995}} |sadržaj14 = Joey vodi Chandlera na spoj u paru, ali Chandler ne zna da će završiti s Janice. Sljedeći dan prekida s njom, no Janice je uvjerena da će se Chandler opet vratiti jer ju zapravo voli. Ross izlazi s zgodnom susjedom Kristen, ali večera završi neugodno jer za istim stolom sjede i Carol i Susan. Cure provode [[Valentinovo]] spaljujući uspomene na bivše, no Rachel slučajno zapali stan. |naslov15 = Ona s napušenim tipom / The One with the Stoned Guy |datum15 = {{premijera|16|2|1995}} |sadržaj15 = Monica pokušava impresionirati vlasnika restorana Stevea kako bi dobila posao kuhara, no plan propadne jer se Steve pojavi pod utjecajem droga. |brojsve16=16. |broj16=16. |brojsve16dio2=17. |broj16dio2=17. |naslov16 = Ona u dva dijela / The One with Two Parts |datum16 = {{premijera|23|2|1995}} |sadržaj16 = Chandler mora otpustiti kolegicu Ninu, ali umjesto toga izlazi s njom jer ne može odoljeti. Joey izlazi s Phoebinom blizankom Ursulom, zbog čega se Phoebe osjeća zapostavljeno, a njezini strahovi se potvrde kad Ursula otvori vrata Joeyevog stana polugola. Rachel i Monica se svađaju oko božićnih lampica, a Rachel padne s balkona i ugane gležanj. Ross se boji da neće biti dobar otac, ali razgovor s njegovim tatom i trenutak s Marcelom u bolnici pomažu mu da shvati koliko mu znači budući sin. |naslov18 = Ona s pokerom / The One with All the Poker |datum18 = {{premijera|2|3|1995}} |sadržaj18 = Dečki uče cure igrati [[poker]], ali ih u početku potuku. Monica stoga dovodi svoju tetu Iris, iskusnu igračicu, koja im pomogne da poboljšaju svoje vještine igranja pokera. Rachel odlazi na intervju za posao. |naslov19 = Ona u kojoj majmun pobjegne / The One Where the Monkey Gets Away |datum19 = {{premijera|9|3|1995}} |sadržaj19 = Rachel saznaje da se njezin bivši zaručnik Barry ženi s njezinom bivšom prijateljicom Mindy, što je navede da preispita svoju odluku o prekidu. Ross ostavi svog [[majmun]]a Marcela kod Rachel, ali on pobjegne dok ona čisti njegov izmet, pa svi kreću u potragu prije nego Ross sazna za njegov nestanak. |naslov20 = Ona sa zlim ortodontom / The One with the Evil Orthodontist |datum20 = {{premijera|6|4|1995}} |sadržaj20 = Chandler se izluđuje jer mu se žena koju voli ne javlja, no ispostavi se da je imala krivi broj. Rachel ponovno izlazi s Barryjem. |naslov21 = Ona s lažnom Monicom / The One with the Fake Monica |datum21 = {{premijera|27|4|1995}} |sadržaj21 = Monici netko ukrade karticu, ali kad s Rachel i Phoebe pronađe kradljivicu, umjesto da je prijavi, počne se družiti s njom jer je zabavna i inspirativna. Ross traži zoološki vrt koji će primiti Marcela. |naslov22 = Ona s bljak faktorom / The One with the Ick Factor |datum22 = {{premijera|4|5|1995}} |sadržaj22 = Monica izlazi s Ethanom misleći da je student, no nakon seksa saznaje da je zapravo srednjoškolac, pa odmah prekida vezu. Chandler pokušava popraviti odnose s kolegama nakon promaknuća, ali Phoebe mu objasni da ga više ne vide kao prijatelja. Rachel ima erotske snove o dečkima, što jako smeta Rossu, pogotovo kad san uključuje Joeyja i Chandlera. |naslov23 = Ona s rođenjem / The One with the Birth |datum23 = {{premijera|11|5|1995}} |sadržaj23 = Ross, Carol i Susan završavaju zaključani u ormaru dok se svađaju. U međuvremenu, Monica postaje potištena jer misli da nikad neće imati dijete, a Chandler je pokušava utješiti dogovorom da će imati dijete zajedno ako oboje ostanu sami u starijoj dobi. Carol rodi sina kojemu Susan i Ross daju ime Ben. |naslov24 = Ona u kojoj Rachel sazna / The One Where Rachel Finds Out |datum24 = {{premijera|18|5|1995}} |sadržaj24 = Rachel napokon shvaća da joj je Ross stalno u mislima, čak i dok je na katastrofalnom spoju s Carlom. Nakon što ga vidi u fantaziji, odluči otići na aerodrom kako bi mu priznala osjećaje. |datumHR1={{premijera|||1996}} |datumHR2={{premijera|||1996}} |datumHR3={{premijera|18|11|1996}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 18. studenog 1996.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=11921|date=18. studenog 1996.|page=39|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2.|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR4={{premijera|25|11|1996}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 25. studenog 1996.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=11928|date=25. studenog 1996.|page=39|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2.|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR5={{premijera|2|12|1996}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 2. prosinca 1996.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=11935|date=2. prosinca 1996.|page=39|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2.|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR6={{premijera|9|12|1996}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 9. prosinca 1996.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=11942|date=9. prosinca 1996.|page=39|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2.|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR7={{premijera|16|12|1996}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 16. prosinca 1996.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=11949|date=16. prosinca 1996.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2.|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR8={{premijera|23|12|1996}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 23. prosinca 1996.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=11956|date=23. prosinca 1996.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2.|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR9={{premijera|30|12|1996}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 30. prosinca 1996.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=11961|date=30. prosinca 1996.|page=39|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2.|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR10={{premijera||1|1997}} |datumHR11={{premijera|13|1|1997}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 13. siječnja 1997.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=11973|date=13. siječnja 1997.|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2.|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR12={{premijera|20|1|1997}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 20. siječnja 1997.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=11980|date=20. siječnja 1997.|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2.|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR13={{premijera|27|1|1997}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 27. siječnja 1997.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=11987|date=27. siječnja 1997.|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2.|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR14={{premijera|3|2|1997}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 3. veljače 1997.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=11994|date=3. veljače 1997.|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2.|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR15={{premijera||2|1997}} |datumHR16={{premijera|17|2|1997}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 17. veljače 1997.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12008|date=17. veljače 1997.|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2.|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR16dio2={{premijera|24|2|1997}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 24. veljače 1997.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12015|date=24. veljače 1997.|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2.|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR18={{premijera|3|3|1997}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 3. ožujka 1997.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12022|date=3. ožujka 1997.|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2.|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR19={{premijera|||1997}} |datumHR20={{premijera|17|3|1997}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 17. ožujka 1997.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12036|date=17. ožujka 1997.|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2.|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR21={{premijera|31|3|1997}} |datumHR22={{premijera|7|4|1997}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 7. travnja 1997.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12055|date=7. travnja 1997.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2.|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR23={{premijera|14|4|1997}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 14. travnja 1997.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12062|date=14. travnja 1997.|page=39|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2.|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR24={{premijera|21|4|1997}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 21. travnja 1997.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12069|date=21. travnja 1997.|page=39|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2.|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> }}</onlyinclude> ==Izvori== {{izvori}} {{Prijatelji}} [[Kategorija:Prijatelji]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] 9yfv36qh5b930krxhnwpcnqjot7sog7 0 794597 7569862 7517332 2026-08-04T21:34:29Z Argo Navis 852 7569862 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Falémé | izvorno ime = {{fra.|Rivière Falémé}} | vrsta = | etimologija = | slika = Eisenbahnbrücke bei Kidira.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = MALI,GVI,SEN | naselja = | duljina = | površina porječja = | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = | sutok = | izvor_koordinate = {{Coord|11.859139|-10.873444|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = 50&nbsp;km uzvodno od [[Bakel (grad u Senegalu)|Bakela]] u Senegalu | tip ušća = | ušće_koordinate = {{Coord|14.7637|N|12.241|W|source:kolossus-dewiki|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Atlantski | ulijeva se u = [[Senegal (rijeka)|Senegal]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = Senegalrivermap.png | zemljovid_lok_opis= Porječje Senegala, položaj u Africi | pushpin_map = Afrika | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Falémé''' ({{fra.|Rivière Falémé}}) je rijeka u [[Zapadna Afrika|zapadnoj Africi]]. Falémé izvire u sjevernoj [[Gvineja|Gvineji]] i teče u smjeru sjever-sjeveroistok do [[Mali]]ja, tvoreći kratki dio [[Gvinejsko-senegalska granica|granice]] između [[Gvineja|Gvineje]] i [[Senegal]]a. Skreće prema sjeveru i zatim tvori dio [[Malijsko-senegalska granica|granice]] između Malija i Senegala, nakon čega se ulijeva u rijeku [[Senegal (rijeka)|Senegal]], 50&nbsp;km uzvodno od grada [[Bakel (grad u Senegalu)|Bakela]] u Senegalu. == Opis == Falémé je duga oko 650&nbsp;km, s površinom porječja od {{Km2|28900}}. [[Izvor|Izvire]] u sjevernom dijelu visoravni [[Fouta Djallon]] na nadmorskoj visini od 800&nbsp;m.<ref>{{Citation|title=SENEGAL-HYCOS: Renforcement des capacités nationales et régionales d’observation, transmission et traitement de données pour contribuer au développement durable du bassin du Fleuve Sénégal (Document de projet préliminaire)|publisher=Système Mondial d’Observation du Cycle Hydrologique (WHYCOS)|url=http://www.whycos.org/IMG/pdf/Senegal_HYCOS_september_2007.pdf|year=2007|language=fr|page=4|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131228165424/http://www.whycos.org/IMG/pdf/Senegal_HYCOS_september_2007.pdf|archivedate=2013-12-28}}.</ref> Većina oborina na [[Visoravan|visoravnima]] pada između svibnja i listopada kao rezultat zapadnoafričkog [[monsun]]a. Kolovoz je obično najvlažniji mjesec. Protok rijeke je izrazito sezonski, s maksimumom tijekom rujna i vrlo malim protokom između prosinca i lipnja. Prosječni godišnji protok rijeke u razdoblju 1904.-1984. iznosio je {{Km3|6,59}} (preračunato: {{M3/s|209}}). U Senegalu postoje nalazišta [[Željezna ruda|željezne rude]] u blizini izvorišta ove rijeke. U novije vrijeme došlo je do zlatne groznice oko sela [[Diabougou (Senegal)|Diabougou]] u Senegalu i vrlo blizu granice s Malijem.<ref>{{Citiranje weba|date=27 September 2011|title=Senegal's rush for gold amid mining dangers (video)|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-15072965|publisher=BBC}}</ref> <gallery mode="packed" heights="130px"> ASC_Leiden_-_F._van_der_Kraaij_Collection_-_20_-_048_-_Deux_hommes_font_sécher_des_vêtements_lavés_sur_la_rive_de_la_Falémé_-_Frontière_sénégalo-malienne,_1984.tiff|Dvojica muškaraca suše svoju opranu odjeću na obali rijeke Falémé na granici Malija i Senegala, 1984. ASC_Leiden_-_F._van_der_Kraaij_Collection_-_20_-_049_-_Rivière_Falémé_avec_des_buissons_et_des_arbres_bas_-_Frontière_sénégalo-malienne,_1984.tiff|Rijeka Falémé s grmljem na obalama na granici Malija i Senegala, 1984. STS112-E-6197_-_View_of_Senegal.jpg|Rijeka Falémé u Senegalu blizu granice s Malijem, fotografirana iz svemira [[space shuttle]]-om tijekom misije [[STS-112]], u listopadu 2002. Straßenbrücke_bei_Kidira.jpg|Dva mlada pješaka prelaze cestovni most od Malija do Kidire u Senegalu. Lijevo preko gaza u rijeci Falémé, 2017. </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Rijeke u Maliju]] [[Kategorija:Rijeke u Gvineji]] [[Kategorija:Rijeke u Senegalu]] [[Kategorija:Pritoci Senegala]] [[Kategorija:Gvinejsko-senegalska granica]] [[Kategorija:Malijsko-senegalska granica]] [[Kategorija:Granične rijeke]] k2njw55at3y1vj6ydv97p0ri3nx75ll 0 798591 7569930 7567196 2026-08-05T04:02:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 14) #IABot (v2.0.9.5 7569930 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Hrvatski pjevački zbor Ivan pl. Zajc | Logo = | Logo_opis = | Img = HPZ Ivan pl. Zajc, Adventski koncert, prosinac 2025.jpg | Img_capt = Adventski koncert Hrvatskog pjevačkog zbora Ivan pl. Zajc u crkvi sv. Petra u Zagrebu, 14. prosinca 2025. | Img_size = 260 | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1983.]] | Mjesto = [[Zagreb]] | Žanr = [[klasična glazba|Klasična]], [[vjerska glazba|vjerska]], [[tradicijska glazba|tradicijska]] i [[zabavna glazba|zabavna glazba]] | Djelatno_razdoblje = 1983. – danas | Producentska_kuća = | Angažman = neprofitna organizacija | URL = [https://ivanplzajc.hr/ ivanplzajc.hr] | Originalna postava = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = Plaketa Grada Zagreba (2004.); 1. mjesto Naš kanat je lip (Poreč, 2026.) | Značajni instrumenti = }} '''Hrvatski pjevački zbor Ivan pl. Zajc''', skraćeno '''HPZ Ivan pl. Zajc''', mješoviti je amaterski [[pjevački zbor]] i [[neprofitna organizacija]] sa sjedištem u [[Zagreb|Zagrebu]]. Zbor je osnovan 1983. godine u sklopu KUD-a "[[RIZ]]" (Radio industrija Zagreb), a od 1989. nosi ime u čast skladatelju [[Ivan Zajc|Ivanu pl. Zajcu]].<ref name=":1" /> Uz samostalne koncerte i nastupe na zborskim festivalima, surađivao je s profesionalnim ansamblima i glazbenicima<ref name=":6" /><ref name=":5">{{Citiranje knjige|last=Čić|first=Emil|title=Hrvatski zvjezdani trenutci - KRITIČARSKE TEME|publisher=Naklada E. Čić|year=2012|isbn=978-953-55176-7-2|location=Zagreb|pages=62-63}}</ref> te je sudjelovao u projektima kulturne suradnje s [[Hrvatsko iseljeništvo|Hrvatima u dijaspori]].<ref>{{Citiranje weba|title=Koncert pjevačkoga zbora 'Ivan pl. Zajc' iz Zagreba i 25. obljetnica misništva fra Vencela Totha u Budimpešti, 6. srpnja 2025.|url=https://mvep.gov.hr/koncert-pjevackoga-zbora-ivan-pl-zajc-iz-zagreba-i-25-obljetnica-misnistva-fra-vencela-totha-u-budimpesti-6-srpnja-2025-275759/275759|access-date=2025-12-14|website=Ministarstvo vanjskih i europskih poslova}}</ref> Zbor je nastupao na nacionalnim i lokalnim priredbama,<ref>{{Citiranje weba|date=26. studenog 2014.|title=Koncert Djela Ivana pl. Zajca|url=https://www.info.hazu.hr/wp-content/uploads/2024/02/Dani-otvorenih-vrata-2014_program-koncerta.pdf|url-status=live|access-date=26. prosinca 2025.|website=HAZU}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Palić-Jelavić|first=Rozina|title=Skladateljski prinosi Vjekoslava Klaića|url=https://www.matica.hr/kolo/299/skladateljski-prinosi-vjekoslava-klaica-20327/|journal=Kolo|volume=|pages=br. 2|via=Matica hrvatska}}</ref> uključujući državne obljetnice<ref>{{Citiranje weba|date=31. ožujka 2011.|title=Proslava 20. obljetnice osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol6/1858/45226/www.otok.hr/vijesti_new.php%3fid_kat%3D575.html|url-status=dead|access-date=27. studenog 2025.|website=Hrvatski arhiv weba}}</ref> i praznike,<ref>{{Citiranje weba|last=Mikec|first=Alen|date=2025-06-21|title=Dan antifašističke borbe na Europskom trgu|url=https://h-alter.org/sto-nas-ceka/dan-antifasisticke-borbe-na-europskom-trgu/|access-date=2025-12-27|website=H-Alter|language=hr}}</ref> kao i na adventskim, božićnim i uskrsnim manifestacijama.<ref>{{Citiranje weba|title=Adventski zborski podij na Trgu bana Josipa Jelačića|url=https://cekate.hr/zgp/adventski-zborski-podij-na-trgu-bana-josipa-jelacica/|access-date=2025-12-27|website=Cekate – Centar za kulturu Trešnjevka|language=hr}}</ref> Izvodio je veća djela poput [[opera]], [[Oratorij|oratorija]] i [[Rekvijem|rekvijema]],<ref>{{Citiranje weba|date=21. ožujka 2008.|title=Završene svečanosti Pasionske baštine|url=https://ika.hkm.hr/novosti/zavrsene-svecanosti-pasionske-bastine/|url-status=live|access-date=27. studenog 2025.|website=Informativna katolička agencija}}</ref> sudjelovao u praizvedbama skladbi hrvatskih i inozemnih skladatelja, pjevao mise u crkvama te, kroz suradnju s popularnim pjevačima, izvodio skladbe iz žanra zabavne glazbe. == Povijest == Zbor je osnovan u sklopu Kulturno umjetničkog društva [[RIZ]] (Radio industrija Zagreb) na poticaj tadašnjeg predsjednika RIZ-ova Kluba kulture, Milivoja Maleševića, i dirigenta [[Zlatana Sindičića]], budućeg stalnog dirigenta zbora. Godine 1986. zboru su se pridružili učenici [[XV. gimnazija u Zagrebu|XV. gimnazije u Zagrebu]]. Godine 1989. zbor usvaja novo ime u čast skladatelju i dirigentu [[Ivan Zajc|Ivanu pl. Zajcu]].<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=O nama|url=https://ivanplzajc.hr/index.php/o-nama/|access-date=2025-12-13|website=HPZ Ivan pl. Zajc|language=hr}}</ref> == Repertoar == Zbor je samostalno i u suradnji s drugim ansamblima praizveo oko stotinu skladbi hrvatskih skladatelja u žanru suvremene klasične glazbe, među kojima su:<ref name=":3">{{Citiranje weba|date=2015-11-17|title=Hrvatski pjevački zbor “Ivan pl. Zajc“|url=https://festivalglazbezagreb.org/hrvatski-pjevacki-zbor-ivan-pl-zajc/|access-date=2025-12-13|website=Festival glazbe Zagreb|language=hr}}</ref> * ''Raspela'' [[Nikša Njirić|Nikše Njirića]] (1992.)<ref name=":2">{{Citiranje weba|last=ebiz.com.hr|first=eBIZ-|title=MHK {{!}} Mreža hrvatske kulture|url=https://ivanplzajc.mreza.hr/stranica?p=hrvatski-pjevacki-zbor-ivan-pl-zajc-637a|access-date=2025-12-16|website=ivanplzajc.mreza.hr|language=hr}}</ref> * ''Hrvatski glagoljaški rekvijem'' [[Igor Kuljerić|Igora Kuljerića]] (1996.), uz [[Zbor Hrvatske radiotelevizije|Zbor]] i [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije]]. Snimka koncerta objavljena je na CD-u kao zvučni prilog izložbi o glagoljašima i njihovoj tradiciji postavljenoj u knjižnici Sveučilišta Trinity u [[Dublin|Dublinu]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Špoljarić|first=Borko|date=24. siječnja 2002.|title=Pjevati i samo pjevati|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2/35/19950/www.matica.hr/vijenac/vij206.nsf/AllWebDocs/Pjevatiisamopjevati.html|journal=[[Vijenac_(časopis)|Vijenac]] br. 206|via=[[Hrvatski_arhiv_weba|Hrvatski arhiv weba]]|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Cantus - Hrvatski glagoljaški rekvijem - Diskografija|url=https://www.cantus.hr/index.php?opt=shop&act=show&id=101&lang=hr|access-date=2025-12-18|website=www.cantus.hr|archive-date=16. veljače 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260216115714/https://www.cantus.hr/index.php?opt=shop&act=show&id=101&lang=hr|url-status=dead}}</ref> * oratorij ''Kralj Tomislav'' [[Davor Bobić|Davora Bobića]] (1998.),<ref name=":6">{{Citiranje časopisa|last=Turkalj|first=Nenad|date=15. siječnja 1998.|title=Veliko obećanje|journal=Vjesnik}}</ref> uz Zbor i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije. * ''Tin simfonija [[Stanko Horvat|Stanka Horvata]]'' u pratnji Simfonijskog puhačkog orkestra [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] pod ravnanjem [[Vjekoslav Šutej|Vjekoslava Šuteja]] (1999.)<ref>{{Citiranje weba|title=Stanko Horvat - Popis djela|url=https://stankohorvat.net/popis-djela.html|url-status=live|access-date=2025-12-15|website=stankohorvat.net}}</ref> * ''Kajkavska misa'' [[Zorana Novačića]] (2001.).<ref>{{Citiranje časopisa|last=Batistić|first=Ivana|year=2001|issue=7|title=Praizvedba Kajkavske mise Zorana Novačića|journal=Hrvatsko zagorje : časopis za kulturno-prosvjetna i društvena pitanja 2001|volume=|pages=90-93}}</ref> Praizvedbe novijeg datuma izvedene su na svečanostima [[Pasionska baština|Pasionske baštine]]: * ''Glagolski requiem'' Alana Kljaića (2024.)<ref>{{Citiranje weba|title=Praizveden "Glagolski requiem" mladog hrvatskog skladatelja Alana Kljaića|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/praizveden-glagolski-requiem-mladog-hrvatskog-skladatelja-alana-kljaica-11432025|access-date=2025-12-16|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> * ''Pokoj vični – Requiem aeternam'' [[Živko Ključe|Živka Ključe]] (2025.), skladbu koja je osvojila treće mjesto na trienalnom natječaju Pasionske baštine za 2020. godinu.<ref>{{Citiranje weba|title=Živko Ključe nagrađen za ‘Pokoj vični’|url=https://glashrvatske.hrt.hr/hr/ljudi/zivko-kljuce-nagraden-za-pokoj-vicni-1892883|access-date=2025-12-16|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Pokoj vični praizvedba|url=https://fdk.hr/pokoj-vicni-praizvedba-djela-prof-zivko-kljuce/|url-status=live|access-date=2025-12-16|website=Festival dalmatinskih klapa Omiš - fdk.hr}}</ref> '''Izvedbe klasika svjetske glazbene baštine''' U [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]] zbor je 2001. godine izveo dvije opere uz Simfonijski orkestar i Zbor Hrvatske radiotelevizije: * ''Turandot'' ([[Giacomo Puccini]]) – Marija Barbieri ([[Vijenac (časopis)|Vijenac]]) istaknula je „zvonka plemenita piana ženskih glasova”, koja su prema njezinu mišljenju bila na znatno višoj razini od uobičajenih takvih nastupa.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Barbieri|first=Marija|date=13. prosinca 2001.|title=Puccinijeva Turandot u KD Vatroslav Lisinski|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2/35/19947/www.matica.hr/Vijenac/vij203.nsf/AllWebDocs/prilika.html|journal=[[Vijenac_(časopis)|Vijenac]], Broj 203.|via=Hrvatski arhiv weba|url-status=dead}}</ref> Snimka koncerta objavljena je 2007. na CD-u.<ref>{{Citiranje weba|last=Barbieri|first=Marija|date=13. rujna 2008.|title=Turandot u Hrvatskoj|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/3857/34587/www.klasika.hr/index.php%3fp%3Darticle%26id%3D209.html|url-status=dead|access-date=27. prosinca 2025.|website=Hrvatski arhiv weba}}</ref> * ''Ernani'' ([[Giuseppe Verdi]]) – dirigirao [[Nikša Bareza|Nikša Bereza]], naslovnu ulogu pjevao je Janez Lotrič, a prema kritici posebno se istaknuo Ivica Čikeš u ulozi Silve.<ref>{{Citiranje weba|first=|date=5. ožujka 2001.|title=Mladenački polet, najava Verdijeve opere Ernani|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2021/6634/130129/opera.hr/index.php%3fp%3Darticle%26id%3D2177.html|url-status=dead|access-date=27. prosinca 2025.|website=Hrvatski arhiv weba}}</ref> Oratorij ''Geroncijev san'' engleskog romantičara [[Edward Elgar|Edwarda Elgara]] izveo je u Lisinskom u ožujku 2002. godine u suradnji s [[Akademski zbor »Ivan Goran Kovačić«|Akademskim zborom Ivan Goran Kovačić]], solistima Williamom Kendallom (tenor)<ref>{{Citiranje weba|title=William Kendall (Tenor) - Short Biography|url=https://www.bach-cantatas.com/Bio/Kendall-William.htm|access-date=2025-12-14|website=www.bach-cantatas.com}}</ref> i Dimitrijem Ivašenkom (bas) te uz [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačku filharmoniju]]''.'' Izvedbom je ravnao japanski dirigent [[Chikara Iwamura]]''.'' Kritičar [[Emil Čić]] pohvalio je zborsku izvedbu i dirigentsko vodstvo''.''<ref name=":5" /> Zbor je također izvodio: * operetu [[Šišmiš (opereta)|''Šišmiš'']] [[Johann Strauss mlađi|Johanna Straussa mlađeg]], * mjuzikl [[Jalta, Jalta|''Jalta, Jalta'']], * ''Te Deum'' [[Anton Bruckner|Antona Brucknera]], * oratorij ''Muka i smrt Kristuševa po Mateušu'' [[Božidar Širola|Božidara Širole]]''.''<ref name=":3" /> == Glazbene manifestacije i festivali == Uz festivale, zbor je sudjelovao u glazbenim manifestacijama poput Susreta zagrebačkih glazbenih amatera i Dana hrvatske glazbe.<ref>{{Citiranje weba|title=35. susreti ZG glazbenih amatera – 12. koncert – PJEVAČKI ZBOROVI I VOKALNI ANSAMBLI|url=https://cekate.hr/zgp/35-susreti-zg-glazbenih-amatera-10-koncert-pjevacki-zborovi-i-vokalni-ansambli/|access-date=2025-12-27|website=Cekate – Centar za kulturu Trešnjevka|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=13. svibnja 2010.|title=Program 7. Međunarodnog natjecanja pjevačkih zborova, HNK Zadar|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2016/1791/52940/www.ezadar.hr/clanak/program-7-medunarodnog-natjecanja-pjevackih-zborova.html|url-status=dead|access-date=27. prosinca 2025.|website=Hrvatski arhiv weba}}</ref> Kritičar [[Vijenac (časopis)|''Vijenca'']] Ivan Živanović komentirao je 23. Dane hrvatske glazbe u [[Hrvatski glazbeni zavod|Hrvatskom glazbenom zavodu]] u Zagrebu, gdje je nastupio i zbor, koji su održani kroz sedam glazbenih priredbi u Zagrebu, Varaždinu i Dubrovniku u travnju 2000. godine. U osvrtu na taj događaj Živanović je ukazao na potrebu sustavnog stvaranja javnog prostora gdje bi se hrvatski skladatelji i izvođači mogli afirmirati te izrazio optimizam zbog njihove brojnosti i kvalitete.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Živanović|first=Ivan|date=4. svibnja 2000.|title=Ima nade|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2/35/19939/www.matica.hr/Vijenac/Vij161.nsf/AllWebDocs/Imanade.html|journal=[[Vijenac_(časopis)|Vijenac]], Broj 161|via=[[Matica_hrvatska|Matica hrvatska]]|url-status=dead}}</ref> Zbor je sudjelovao na 1. Natjecanju hrvatske tradicijske glazbe, održanom 2011. u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, u organizaciji Zagrebačkog glazbenog podija.<ref>{{Citiranje weba|title=Festival pjevačkih zborova – Zagreb 2011.|url=https://cekate.hr/zgp/festival-pjevackih-zborova-zagreb-2011/|access-date=2025-12-27|website=Cekate – Centar za kulturu Trešnjevka|language=hr}}</ref> Godine 2021. zbor je izabran za sudjelovanje u revijalnom ''53. Susretu pjevačkih zborova'', emitiranom na internetu kao mozaična emisija''.''<ref>{{Citiranje novina|date=23. siječnja 2021.|title=Online predstavljanje 53. Susreta hrvatskih pjevačkih zborova|work=Glas Istre|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2021/785/94987/www.glasistre.hr/kultura/online-predstavljanje-53-susreta-hrvatskih-pjevackih-zborova-23-sijecnja-694847.html|access-date=27. prosinca 2025.|url-status=dead}}</ref> Cilj je tog izdanja bio prikazati stanje i dostignuća zborskog [[Amaterizam|amaterizma]] u godini obilježenoj pandemijom koronavirusa.<ref>{{Citiranje novina|date=22. siječnja 2021.|title=53. Susret pjevačkih zborova (Hrvatski sabor kulture)|work=Glas Slavonije|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2021/115/95030/www.glas-slavonije.hr/454530/5/53-Susret-pjevackih-zborova-23-1-online.html|access-date=27. prosinca 2025.|url-status=dead}}</ref> Na 3. Međunarodnom festivalu zborova ''Cantando unimos al mundo'' u Limi (Peru, Južna Amerika 2009) zbor se natjecao uz zborove iz SAD-a, Arube, Ekvadora, Kolumbije, Perua, Norveške i Njemačke te je izveo repertoar hrvatskih skladbi.<ref name=":7">{{Citiranje časopisa|last=Bučić|first=Zoran Vlatko|date=svibanj 2009.|title=Zagrebački pjevački zbor Ivan pl. Zajc gostovao u Peruu|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol-hidra/454/62295/www.matis.hr/vijesti.php%3fid%3D2337.html|journal=Mjesečna revija [[Hrvatska_matica_iseljenika|Hrvatske matice iseljenika]], svibanj 2009|pages=45|via=[[Hrvatski_arhiv_weba|Hrvatski arhiv weba]]|url-status=dead}}</ref> == Gostovanja i projekti u inozemstvu == Zbor je aktivan u projektima kulturne suradnje s [[Hrvati u dijaspori|Hrvatima u dijaspori]]. Na inozemnim putovanjima uz podršku [[Hrvatska matica iseljenika|Hrvatske matice iseljenika]], [[Ministarstvo vanjskih poslova|Ministarstva vanjskih poslova]] i hrvatskih konzulata održao je koncerte za hrvatske iseljenike u Njemačkoj, Danskoj, Mađarskoj, Češkoj, Bosni i Hercegovini i drugim zemljama.<ref>{{Citiranje časopisa|date=18. listopada 1999.|title=Zbor “Ivan pl. Zajc” u Njemačkoj i Danskoj|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/32/806/www.hic.hr/dom/266/dom15.htm|journal=Dom i svijet, Informativni tjedni prilog za iseljenike (HIC), Br. 266|via=[[Hrvatski_arhiv_weba|Hrvatski arhiv weba]]|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=31. listopada 2023.|title=Hrvatski pjevački zbor ”Ivan pl. Zajc”, Zagreb, ponovno s nama!!|url=https://www.framost.com/2024/10/31/najava-hrvatski-pjevacki-zbor-ivan-pl-zajc-zagreb-ponovno-s-nama-nedjelja-3-studenoga-crkva-sv-franje-ilici-od-17-00-sati/|url-status=live|access-date=27. prosinca 2025.|website=Framost, Mostar}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=1. srpnja 2024.|title=Hrvatski mješoviti zbor Ivana pl. Zajca u Pragu|url=https://mvep.gov.hr/vijesti-82847-108630/hrvatski-mjesoviti-zbor-ivana-pl-zajca-u-pragu/273554|url-status=live|access-date=2025-12-27|website=Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Češkoj Republici}}</ref> Zbor je nastupao i kod zajednice hrvatskih iseljenika u Limi (Peru, 2009.), gdje je uz samostalni koncert skladbi hrvatskih skladatelja pjevao i na misi za Hrvate u župi sv. Leopolda Mandića u Limi.<ref name=":7" /> U crkvi Saint-Médard u [[Pariz|Parizu]] zbor je nastupao 1995. godine, pri čemu je na orguljama svirao [[Anđelko Klobučar]]. Tom ih je prigodom novinar [[Mirko Galić]] u dnevniku ''[[Vjesnik]]'' nazvao „glazbenim ambasadorima”''.''<ref name=":4">{{Citiranje novina|last=Galić|first=Mirko|date=9. listopada 1995.|title=Glazbeni ambasadori|work=Vjesnik}}</ref> === Njemačka produkcija opere ''Cantus Buranus'' === Kroz desetak izvedbi na različitim lokacijama u Nizozemskoj i Njemačkoj 2005. i 2006. godine, Hrvatski pjevački zbor ''Ivan pl. Zajc'' sudjelovao je u izvođenju opere ''[[Cantus Buranus]]'' njemačkog srednjovjekovnog sastava [[Corvus Corax (sastav)|Corvus Corax]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Cantus Buranus by Corvus Corax - WOMEX|url=https://www.womex.com/virtual/absolut_promotion/cantus_buranus_by|access-date=2025-12-13|website=www.womex.com}}</ref> Libreto na temelju srednjovjekovnog teksta ''Codex Buranus'' pisan je za mješoviti pjevački zbor, orkestar i srednjovjekovne instrumente. Pretpremijera opere, sastavljene od jedanaest pjesama, održana je 30. siječnja 2005. u Državnom kazalištu [[Cottbus]]. Hrvatski pjevački zbor ''Ivan pl. Zajc'' nastupao je uz Filharmonijski orkestar i Operni zbor Državnog kazališta Cottbus te Vokalni ansambl Psalteria iz Praga, pod ravnanjem Jörga Iwera. Svjetska premijera bila je 5. kolovoza 2005. na heavy-metal-festivalu [[Wacken Open Air]] u njemačkom Wackenu.<ref>{{Citiranje|title=Cantus Buranus|url=https://de.wikipedia.org/w/index.php?title=Cantus_Buranus&oldid=259925289|date=2025-09-21|accessdate=2025-12-27|language=de}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2017-07-25|title=Corvus Corax: Cantus Buranus|url=https://www1.wdr.de/fernsehen/rockpalast/bands/ueber-corvus-corax--cantus-buranus-100.html|access-date=2025-12-27|website=www1.wdr.de|language=de}}</ref> Opera ''Cantus Buranus'' izvedena je potom u [[Berlin|Berlinu]], 19. i 20. kolovoza 2005. ispred oko 5000 gledatelja. Ukupno je nastupilo više od 180 izvođača, a uz zbor i orkestar uključeni su bili i pravi konji, istaknula je kritičarka Frenzel Claudia.<ref>{{Citiranje weba|last=Frenzel|first=Claudia|date=12. travnja 2009.|title=Cantus Buranus|url=http://archiv.folker.de/200904/12cantusburanus.php|url-status=live|access-date=27. prosinca 2025.|website=folker.de (njemački)}}</ref> Snimka koncerta objavljena je na DVD-u ''Cantus Buranus, Live in Berlin'' (Roadrunner Records, 2006) te CD nosaču zvuka ''Cantus Buranus''.<ref name=":8">{{Citation|title=Corvus Corax - Cantus Buranus - Live In Berlin|url=https://www.discogs.com/release/947944-Corvus-Corax-Cantus-Buranus-Live-In-Berlin|date=2006-03-03|accessdate=2025-12-27|language=en}}</ref><ref name=":9">{{Citation|title=Corvus Corax - Cantus Buranus CD|url=https://www.discogs.com/release/604365-Corvus-Corax-Cantus-Buranus|date=2005|accessdate=2025-12-27|language=en}}</ref> == U zabavnoj glazbi == U žanru zabavne glazbe zbor je nastupao u hrvatskome mjuziklu ''Mirakul'', za koji je glazbu skladao [[Dražen Žanko]]. Libreto je napisao [[Ivica Krajač]], a mjuzikl je bio posvećen 300. obljetnici pobjede Sinjana nad Osmanlijama i krunjenja slike Čudotvorne [[Gospa Sinjska|Gospe Sinjske]].<ref>{{Citiranje weba|last=Šovagović|first=Tomislav|date=2016-12-20|title=DRAŽEN ŽANKO O MJUZIKLU »MIRAKUL«: Ponos i sve za što smo se borili jači je od lažnih propaganda|url=https://www.glas-koncila.hr/ponos-i-sve-za-sto-smo-se-borili-jaci-je-od-laznih-propaganda/|access-date=2025-12-27|website=Glas Koncila|language=hr}}</ref> U mjuziklu su nastupali izvođači poput [[Radojka Šverko|Radojke Šverko]], [[Joško Ševo|Joška Ševe]], [[Stijepo Gleđ Markos|Stijepe Gleđa Markosa]], [[Max Hozić|Maxa Hozića]] i mnogih drugih. Uz brojne poznate izvođače mjuzikl su zbog „raskošne produkcije” u medijima nazivali „glazbeno-scenskim spektaklom”.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Blažev|first=Sara|date=prosinac 2016|title=Mjuzikl u čast Rodnom kraju|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/1941/58415/www.hds.hr/ea/wp-content/uploads/2017/01/Cantus-200-201-web.pdf|journal=Cantus, Časopis Hrvatskog društva skladatelja|via=Hrvatski arhiv weba|access-date=27. prosinca 2025.|archive-date=29. rujna 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250929111339/https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/1941/58415/www.hds.hr/ea/wp-content/uploads/2017/01/Cantus-200-201-web.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Nedić|first=Slavko|date=2024-12-11|title=Mjuzikli autora popularne glazbe|url=https://glazba.hr/citaj/price/hrvatski-mjuzikli-9-pojedinacni-radovi/|url-status=live|access-date=2025-12-27|website=Glazba.hr|language=hr}}</ref> Zbor je izvodio pjesme koje su uglavnom bile u službi uvoda u prizor ili komentara radnje.<ref>{{Citiranje weba|last=L.|first=A.|date=2017-02-15|title=Mjuzikl 'Mirakul' na ljeto i pred Sinjskom publikom!|url=https://laudato.hr/Novosti/Glazba/Mjuzikl-Mirakul-na-ljeto-i-pred-Sinjskom-publikom%21.aspx|url-status=live|access-date=2025-12-27|website=Laudato|language=hr}}</ref> Mjuzikl je izveden u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u jesen 2016. i 2017. godine te na Gradskom stadionu u Sinju u ljeto 2017. godine.<ref>{{Citiranje weba|last=|title=‘Mirakul’ oduševio Sinjane i njihove goste - FERATA|url=https://www.ferata.hr/mirakul-odusevio-sinjane-i-njihove-goste/|url-status=live|access-date=2025-12-27|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=POVIJESNO GLAZBENI SPEKTAKL MIRAKUL|url=https://www.lisinski.hr/hr/dogadanja/povijesno-glazbeni-spektakl-mirakul/|access-date=2025-12-27|website=Lisinski}}</ref> Prve dvije izvedbe imale su 4500 posjetitelja.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-10-17|title=Priča o hrabrosti i identitetu|url=https://www.dnevno.hr/7dnevno/prica-o-hrabrosti-i-identitetu-0/|url-status=live|access-date=2025-12-27|website=Dnevno}}</ref> Zbor je surađivao s [[Ivana Husar|Ivanom]] i [[Marija Husar|Marijom Husar]], s kojima je na Adventskome koncertu u zadarskom [[Arsenal u Zadru|Arsenalu]] 2008. godine izvodio tradicionalne i zabavne prigodne pjesme.<ref>{{Citiranje novina|last=Jurjević|first=Irena|date=15. prosinca 2008.|title=Božićna čarolija u Arsenalu|work=Zadarski list|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/2466/31414/www.zadarskilist.hr/clanci/15122008/bozicna-carolija-u-arsenalu.html|access-date=27. prosinca 2025.|url-status=dead}}</ref> Surađivao je i sa [[Jacques Houdek|Jacquesom Houdekom]]<ref>{{Citiranje weba|title=Culturenet.hr - 30. obljetnica Hrvatskog pjevačkog zbora 'Ivan pl. Zajc'|url=https://www.culturenet.hr/30-obljetnica-hrvatskog-pjevackog-zbora-ivan-pl-zajc/45819|access-date=2025-12-27|website=www.culturenet.hr}}</ref> i [[Dražen Žanko|Draženom Žankom]].<ref name=":10" /> == Nagrade i obljetnice == Na 54. Susretu amaterskih pjevačkih zborova "Naš kanat je lip" održanome u lipnju 2026. u Poreču zbor je osvojio 1. mjesto u kategoriji pjevačkih zborova, pod vodstvom Zlatana Sindičića i Lovre Bakule. Nagrađen je za izvedbu skladbe ''Grgo i Neguš'' istarske skladateljice [[Đeni Dekleva-Radaković|Đeni Dekleva - Radaković]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nastupilo gotovo 400 pjevača iz četiri države, prve nagrade otišle u Pićan i Zagreb|url=https://istarski.hr/node/126504-nastupilo-gotovo-400-pjevaca-iz-cetiri-drzave-prve-nagrade-otisle-u-pican-i-zagreb|access-date=2026-06-18|website=istarski.hr|language=hr}}</ref> Hrvatski pjevački zbor Ivan pl. Zajc za dvadesetu obljetnicu djelovanja nagrađen je [[Plaketa Grada Zagreba|Plaketom Grada Zagreba]] 2004. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Svibanj 2004.|url=https://www.zagreb.hr/svibanj-2004/1947|access-date=2025-12-14|website=www.zagreb.hr|language=hr}}</ref> Četrdesetu obljetnicu djelovanja zbor je obilježio svečanim koncertom u studenome 2023. godine u Maloj dvorani [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog]]. Na koncertu su, uz Puhački orkestar, sudjelovali [[Dražen Žanko]], Vesna Coufal Jaić, Martina Matić i drugi.<ref name=":10">{{Citiranje weba|title=SVEČANI KONCERT U POVODU 40 GODINA DJELOVANJA HPZ "IVAN pl. ZAJC"|url=https://www.lisinski.hr/hr/dogadanja/svecani-koncert-u-povodu-40-godina-djelovanja-hpz-/|access-date=2025-12-13|website=Lisinski}}</ref> == Diskografija == Zbor je objavio dva samostalna [[Glazbeni album|albuma]]: * ''Ave Maria'' (BeSTMUSIC'','' 1999.) – nosač zvuka s izborom zborskih i vokalnih skladbi <ref>{{Citiranje weba|title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Ave Maria|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Hrvatski+pjeva%25C4%258Dki+zbor+Ivan+pl.+Zajc&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=3001971|url-status=dead|access-date=2025-12-14|website=katalog.kgz.hr}}</ref> * ''Negro spiritualis'' (HPZ Ivan pl. Zajc, 2002.) – nosač zvuka s izborom [[Crnačka duhovna glazba|crnačkih duhovnih skladbi]]<ref>{{Citiranje weba|title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Negro spiritualis|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Hrvatski+pjeva%C4%8Dki+zbor+Ivan+pl.+Zajc&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=274000625|url-status=dead|access-date=2025-12-14|website=katalog.kgz.hr}}</ref> Kao izvođač sudjelovao je na albumima: * ''Hrvatski glagoljaški rekvijem'' [[Igor Kuljerić|Igora Kuljerića]] ([[Cantus Records|Cantus]], 2000.)<ref>{{Citiranje weba|title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Glagoljaški rekvijem|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=61001915&currentPage=1&searchById=1&sort=0&age=0&fid0=1&fv0=Hrvatska+radio-televizija+(Zagreb).+Simfonijski+orkestar&spid0=1&spv0=televizija&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1|url-status=live|access-date=2025-12-15|website=katalog.kgz.hr|archive-date=6. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260106222644/https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=61001915&currentPage=1&searchById=1&sort=0&age=0&fid0=1&fv0=Hrvatska%20radio-televizija%20%28Zagreb%29.%20Simfonijski%20orkestar&spid0=1&spv0=televizija&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1}}</ref> * ''VIII. Dani duhovne glazbe - Croa Patria 2003'' (Cantus, 2003.), kompilacija<ref>{{Citation|title=Various - VIII. Dani Duhovne Glazbe - Cro Patria 2003.|url=https://www.discogs.com/release/26888528-Various-VIII-Dani-Duhovne-Glazbe-Cro-Patria-2003|date=2003|accessdate=2025-12-27|language=en}}</ref> * ''Cantus Buranus'' sastava Corvus Corax (Roadrunner Records, 2005.)<ref name=":9" /> * ''Cantus Buranus'' – ''Live in Berlin'' (DVD) (Roadrunner Records, 2006.)<ref name=":8" /> * ''Turandot: lirska drama u 3 čina'' [[Giacomo Puccini|Giacoma Puccinija]] (Orfej, 2007.)<ref>{{Citiranje weba|title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Turandot|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Hrvatski+pjeva%C4%8Dki+zbor+Ivan+pl.+Zajc&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=22002085|url-status=dead|access-date=2025-12-14|website=katalog.kgz.hr|archive-date=6. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260106084305/https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Hrvatski+pjeva%C4%8Dki+zbor+Ivan+pl.+Zajc&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=22002085}}</ref> * ''Mozartov Rekvijem – Ave Verum Corpus'' (HPZ Ivan pl. Zajc, 2008.) – uz soliste i [[Zagrebački komorni orkestar]], dirigent [[Vladimir Kranjčević]].<ref>{{Citiranje weba|title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Rekvijem|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Hrvatski+pjeva%C4%8Dki+zbor+Ivan+pl.+Zajc&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=353001821|url-status=live|access-date=2025-12-14|website=katalog.kgz.hr|archive-date=6. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260106184504/https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Hrvatski%20pjeva%C4%8Dki%20zbor%20Ivan%20pl.%20Zajc&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=353001821}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://ivanplzajc.hr Službena mrežna stranica] * [https://www.facebook.com/ivanplzajchr Facebook] [[Kategorija:Pjevački zborovi u Zagrebu]] [[Kategorija:Neprofitne organizacije]] {{ČT?|Glazba}} kwinqthm4ryrnf3ki8ck7m9byzbris7 0 799503 7569793 7468394 2026-08-04T19:26:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569793 wikitext text/x-wiki '''Hercegovački slučaj''' ili '''Hercegovačka afera''' odnosi se na sukob između [[Hercegovačka franjevačka provincija|hercegovačkih franjevaca]] i [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjske biskupije]] oko raspodjele župa u navedenoj biskupiji. Sukob između franjevaca i biskupijskog klera nastao je obnovom redovne crkvene hijerarhije u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], nakon što ju je [[Austro-Ugarska]] okupirala [[1881.]] godine. Hercegovački slučaj stvara veliki problem u odnosu između hercegovačkog svećenstva i katoličkih vjernika. == Povijest == === Biskup Paškal Buconjić === Godine 1846. [[Sveta Stolica]] osnovala je [[Apostolski vikarijat za Hercegovinu]], koja je tada bila dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], a smatrala se misijskim područjem. Prvi vikari bili su svi franjevci, uključujući [[Rafo Barišić|fra Rafu Barišića]], [[Anđeo Kraljević|fra Anđea Kraljevića]] i [[Paškal Buconjić|fra Paškala Buconjića]]. I Barišić i Kraljević zatražili su od pape uvođenje svjetovnog klera u Hercegovini, što je konačno odobreno nakon pada Osmanskog Carstva u toj regiji, a 1881. papinskom bulom [[Ex hac augusta]] Apostolski vikarijat uzdignut je na Mostarsko-duvanjsku biskupiju.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Jukić|first=Zvonimir|date=2004.|title=Hercegovački slučaj|url=https://status.ba/wp-content/uploads/2017/08/status4.pdf|journal=STATUS magazin za (političku) kulturu i društvena pitanja|page=130|pages=}}</ref> Hercegovački franjevci bili su u lošim odnosima s biskupom Kraljevićem, tvrdeći da im nije davao dovoljno prikupljene milostinje za izgradnju samostana u [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]].{{Sfn|Pandžić|2001.|p=96}} Sukob između biskupa i franjevaca dosegao je vrhunac za vrijeme Buconjićevog mandata{{Sfn|Pandžić|2001.|p=97}} jer su franjevci kontrolirali sve župe u Hercegovini, dok je biskup, iako je i sam bio franjevac, želio imati na raspolaganju biskupijsko svećenstvo.{{Sfn|Pandžić|2001.|p=98}} Anonimno pismo poslano je caru [[Franjo Josip I.|Franji Josipu]] u kojem se tvrdilo da biskup davao Austro-Ugarske donacije Osmanlijama. Franjevačka kustodija se isključila iz ovog pisma.{{Sfn|Pandžić|2001.|p=99}} U veljači [[1877.]] Kraljević je zatražio od [[Kongregacija za evangelizaciju naroda|Kongregacije za evangelizaciju naroda]] da pošalje apostolskog vizitatora u Hercegovinu i optužio Buconjića da zanemaruje župe i hercegovačke franjevce da silom uzimaju uzdržavanje od vjernika tijekom uskrsne pričesti.{{Sfn|Pandžić|2001.|p=100}} Kongregacija je imenovala biskupa [[Kazimir Forlani|Kazimira Forlanija]] [[Apostolski vizitator|apostolskim vizitatorom]]; stigao je u Mostar u veljači sljedeće godine. Forlani je završio svoje izvješće u svibnju [[1878.]]; savjetovao je biskupu da djeluje u dogovoru s franjevcima, da evidentira prihode i rashode te da pomogne izgradnju samostana na Humcu.{{Sfn|Pandžić|2001.|p=101}} Pitanje župa ostalo je neriješeno.{{Sfn|Pandžić|2001.|p=102}} Glavno pitanje tijekom Buconjićevog episkopata bila je podjela župa između biskupijskog klera i franjevaca, koji su pokušali potvrditi svoju dominaciju u Hercegovini s Rimom. Iako je papinska bula Ex hac augusta ukinula privilegije koje su franjevci uživali u svom misionarskom radu, i dalje su željeli zadržati sve župe u biskupiji.{{Sfn|Perić, M.|2002.|p=196}} Franjevci su bili uvjereni da Buconjić, franjevac, neće ometati njihov posjed župa. Međutim, u prosincu [[1881.|1881]]. kustos Zovko napisao je generalu Reda o župama u Hercegovini. General je pitao Zovka o pravu posjeda tih župa, na što je Zovko u veljači [[1882.|1882]]. odgovorio da su franjevci osnovali i kontroliraju te župe te stoga imaju pokroviteljstvo nad njima. Tog prosinca, Zovko je ponovno pitao generala o situaciji sa župama u Hercegovini; general je odgovorio da se hercegovački franjevci nemaju čega bojati jer Buconjić voli Franjevačku kustodiju. Buconjić je potvrdio generalu da neće oduzeti župe franjevcima, već da će zadržati novoosnovane župe za biskupiju.{{Sfn|Pandžić|2001.|p=123-124}} Novi kustos, [[Luka Begić]], koji je izabran u svibnju [[1883.|1883]]., zabrinuo se da bi položaj franjevaca bio ugrožen, čak i ako bi biskupija kontrolirala samo novoosnovane župe, te je inzistirao da čak i te župe pripadnu Franjevačkoj kustodiji. Razgovarao je s Buconjićem o tom pitanju; Buconjić je udovoljio njegovim zabrinutostima i složio se da novoosnovane župe pripadnu Kustodiji. Begić je obavijestio generala o sporazumu u srpnju 1883.; nije dobio odgovor pa je ponovno pisao u ožujku [[1885.|1885]]., kada je Buconjić trebao posjetiti [[Rim]] i riješiti pitanje. Tog svibnja, generalov zamjenik [[Andrea Lupori]] odgovorio je, tražeći od Buconjića da sa sobom ponese ugovor o župama koji je potpisao i definitorima Kustodije.{{Sfn|Pandžić|2001.|p=124-125}} Kustodija je odlučila da Begić treba slijediti Buconjića u Rim s uputom da franjevci zadrže župe zapadno od [[Neretva|Neretve]], dok biskup treba raspolagati onima na istočnoj obali; u slučaju da se to ne prihvati, Begiću je naloženo da popusti "što je manje moguće". Buconjić i Begić stigli su u Rim [[12. svibnja]] 1885. Kongregacija za evangelizaciju naroda je primila Begićev zahtjev u lipnju 1885. i obavijestila je Državno tajništvo o tom pitanju. Državni tajnik kardinal [[Luigi Jacobini]] zatražio je od nuncija kardinala [[Serafino Vannutelli|Serafina Vannutellija]] u [[Beč|Beču]] da pita Buconjića o župama koje su franjevci trebali zadržati i onima koje su mu na raspolaganju. U prosincu 1885. Vannutelli je pitao Buconjića slaže li se s Begićevim prijedlogom ili da napiše koje župe franjevci trebaju zadržati, a koje bi trebale biti na njegovom raspolaganju. U siječnju 1886. Buconjić je obavijestio Vannutellija da neće oduzeti župe od franjevaca.{{Sfn|Pandžić|2001.|p=125-126}} Nakon što je primio Buconjićev odgovor, Vannutelli je obavijestio Jacobinija da se sporazum između franjevaca i Buconjića ne bi trebao potvrditi te da bi župe trebalo podijeliti kao u Bosni, gdje je situacija bila ista kao i u Hercegovini. Vannutelli je predložio da barem jedna trećina župa bude pod upravom biskupa, ali budući da je i sam Buconjić bio franjevac, Vannutelli je smatrao da bi bilo nemoguće donijeti novo rješenje te da bi hercegovačkog kustosa trebalo obavijestiti da Rim ne želi donositi nikakve nove dekrete jer postoji sklad između biskupa i fratara. Jacobini je prihvatio Vannutellijev stav. Tako je Rim ostavio pitanje neriješenim. Fra Lujo Radoš je u ožujku 1888. bezuspješno poticao Kongregaciju za izvanredne crkvene poslove.{{Sfn|Pandžić|2001.|p=127}} Lupori je savjetovao fra Nikoli Šimoviću da nunciju u Beču objasni stav franjevaca o tom pitanju i da pokuša dobiti potvrdu za svoj prijedlog. Krajem listopada 1889. posjetio je nuncija, koji mu je rekao da će pokušati riješiti stvar u interesu franjevaca. Nakon povratka u Mostar, Šimović je ponovno pisao nunciju, podsjećajući ga na Radošev prijedlog iz 1888. Nuncij je odgovorio u prosincu 1889., obećavajući podršku takvom prijedlogu. Međutim, pitanje je godinama ostalo neriješeno.{{Sfn|Pandžić|2001.|p=127-128}} Godine 1892. Franjevačka kustodija Hercegovine uzdignuta je na razinu provincije.{{Sfn|Pandžić|2001.|p=143-144}} Nakon što je Begić izabran za provincijala 1898., pokušao je posredovati u bilo kakvom dogovoru kako ne bi zadržao nesiguran status quo. Buconjić je trebao posjetiti Rim nakon Uskrsa 1899., što je Begić vidio kao priliku za rješavanje pitanja župa. Kustos Rafael Radoš trebao se pridružiti Buconjiću u Rimu, ali je umro u ožujku 1899. U travnju te godine Begić je napisao generalu Reda da predstavlja Franjevačku provinciju u Hercegovini. Buconjić je s Begićem razgovarao o tom pitanju; obojica su željeli sačuvati snažnu franjevačku prisutnost u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Buconjić je predložio da 25 župa pripadne franjevcima, dok bi 12 bilo na raspolaganju biskupu. Buconjić je također predložio osnivanje 12 dodatnih župa koje bi bile na raspolaganju biskupu.{{Sfn|Pandžić|2001.|p=128-129}} [[Lav XIII.|Papa Lav XIII]]. potvrdio je odluku 17. srpnja 1899.; 14 župa dodijeljeno je biskupijskom kleru, dok su ostale ostavljene franjevcima. Buconjić je odgodio objavu papine odluke do 1908.;{{Sfn|Pandžić|2001.|p=196,312}} i Buconjić i franjevci nisu bili zadovoljni odlukom.{{Sfn|Pandžić|2001.|p=130}} U početku te svečane odluke stoji: "Smatrali smo zgodnim sta­viti pred oči svećenicima naših dijeceza, osobito mlađim, umnožene primjerke svečane Decizije s obzirom na župe koje su ustanovljene ili koje bi trebalo ustanoviti. A ova Decizija mora ostati čvrsta i stalna da bi se izbjegla bilo kakva razilaženja i promjenljivost želja".<ref name=":2">{{Citiranje novina|date=2016-01-27|title=Paškal Buconjić|language=hr|work=Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan|url=https://www.md-tm.ba/biskupije/pa%C5%A1kal-buconji%C4%87|access-date=2026-05-20|archive-date=31. prosinca 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20211231201726/https://www.md-tm.ba/biskupije/pa%C5%A1kal-buconji%C4%87|url-status=dead}}</ref> Buconjić je zatražio od pape dopuštenje da povjeri određene biskupije franjevcima jer je nedostajalo biskupijskih svećenika.{{Sfn|Perić, M.|2002.|p=25}} No, s vremenom ta se odredba nije održala; pojavile su se nesuglasice i promjenjive želje, pa Buconjićeva namjera o raspodjeli župa nije bila poštovana.{{Sfn|Perić, M.|2002.|p=91}} === Biskup Alojzije Mišić === Nakon što je postao biskup, [[Alojzije Mišić|Mišić]] je raspolagao samo s 12 biskupijskih svećenika, dok su ostali članovi klera bili franjevci. [[Balkanski ratovi]] i [[Prvi svjetski rat]] onemogućili su školovanje novih biskupijskih svećenika, dok je broj franjevaca rastao. S obzirom na potrebe, moralo se osnivati više župa, pa je, kao i njegov prethodnik, Mišić imao ovlast imenovati franjevce u novootvorene župe uz odobrenje generala Franjevačkog reda. Hercegovački franjevci iskoristili su tu situaciju i jasno stavili do znanja da neće služiti u novim župama osim ako im one ne budu pravno prenesene.{{Sfn|Perić, M.|2002.|p=98}} Mišić nije pokazivao velik interes za povećanje broja biskupijskog klera,{{Sfn|Perić|1986.|p=283}} premda mu je od 1925. [[Propaganda fide|Propaganda]] slala oko 2000 američkih dolara mjesečno za svjetovno svećenstvo. Ta sredstva ostala su neiskorištena i propala su u bankama tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].{{Sfn|Perić, M.|2002.|p=134}} Također je odbijao imenovati novo zaređene svjetovne svećenike na župske dužnosti.{{Sfn|Perić, M.|2002.|p=313}} Kao biskup, Mišić je utemeljio 14 novih župa te sagradio 21 crkvu i 24 župna doma.{{Sfn|Vukšić|2006.|p=215–234}} Među župama koje je osnovao nalaze se [[Čapljina]] (1917.), [[Izbično]] (1917.), [[Čitluk]] (1918.), Gradac–Blizanci (1918.), [[Tepčići]] (1918.), [[Jablanica]] (1919.), [[Grljevići]] (1919.), [[Kongora]] (1921.), [[Prisoje (Tomislavgrad, BiH)|Prisoje]] (1922.), [[Kruševo (Mostar)|Kruševo]] (1924.), [[Ledinac]] (1930.), [[Rašeljke]] (1934.), [[Donji Crnač|Crnač]] (1935.) i [[Šipovača]] (1939.).{{Sfn|Perić|1986.|p=282-283}} Prvi ozbiljniji sukob između franjevaca i Biskupije izbio je 1917. nakon osnutka župe Čapljina; iako je ta župa trebala prijeći u ruke biskupijskog klera, Mišić nije realizirao taj prijenos. Hercegovački franjevci pokušali su iskoristiti Mišićevo podrijetlo i neupućenost u lokalne prilike kako bi preokrenuli Deciziju, Svete Stolice iz 1899. o raspodjeli župa i ukidanju biskupijskog klera, na svoju korist. Dana 25. travnja 1922. provincijal hercegovačkih franjevaca [[Alojzije Bubalo]] uputio je papi peticiju kojom traži da im se dodijele župe koje je Decizija odredila za biskupijsko svećenstvo. Zahtijevali su sve postojeće župe u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, župe koje bi se u budućnosti osnovale, kao i župu [[Neum]] iz Trebinjsko-mrkanske biskupije. Franjevci su svoje zahtjeve opravdavali manjkom biskupijskog klera – navodeći da su aktivna samo tri svjetovna svećenika.{{Sfn|Perić, M.|2002.|p=92-95}} Međutim, glavni uzrok nedostatka svjetovnog klera bila je nedovoljna briga prethodnog biskupa Buconjića i sadašnjeg biskupa Mišića za formaciju i promicanje svjetovnog klera. U to vrijeme Mišić je trebao putovati u Rim na [[Ad limina apostolorum|ad limina]] posjet papi, u pratnji [[Jerko Boras|fra Jerka Borasa]], kustosa hercegovačkih franjevaca. Boras je trebao predati peticiju generalu Franjevačkog reda [[Bernardin Klumper|Bernardinu Klumperu]], koji bi je potom iznio papi. Kako Klumper tada nije bio prisutan, peticija je predana prokuratoru [[Callist Zuccotti|Callistu Zuccottiju]]. Prije nego što je Zuccotti predao peticiju papi, sazvao je razgovor s Mišićem, zaštitnikom Franjevačkog reda kardinalom [[Oreste Giorgi|Orestom Giorgijem]] i Borasom te zaključio da Mišić osobno treba doraditi i predati peticiju papi.{{Sfn|Pandžić|2001.|p=191-192}} Mišić je prepravio peticiju 22. svibnja 1922. i podnio je kao vlastitu.{{Sfn|Pandžić|2001.|p=192}} Jedina izmjena odnosila se na brisanje razlike između postojećih i budućih župa – u njegovoj verziji sve su župe tretirane jednako. Taj je korak bio motiviran time što je prethodna formulacija bila u suprotnosti s [[Kanonsko pravo|kanonskim pravom]], koje nalaže da svaka novoosnovana župa na području već postojeće pripada biskupu, a ne redovničkom redu. [[Kongregacija za izvanredne crkvene poslove]] zatražila je od Mišića popis župa koje bi mogle pripasti biskupu. Na kraju kongregacija nije prihvatila peticiju i uputila je da je odobri biskupov [[konzistorij]].{{Sfn|Pandžić|2001.|p=193}} Nakon što je Kongregacija odbila peticiju, Mišić je dugo ignorirao cijeli slučaj. Tek nakon upornog traženja Bubala pristao je da se peticija pošalje, no tražio je da je Bubalo sastavi. Bubalo je 20. svibnja 1923. sastavio novu peticiju u kojoj je tražio da im, uz 25 župa koje su prema odluci pripadale franjevcima, dodijeli još 27 župa; od tih je 13 još bilo neosnovano, dok bi 21 župa bila rezervirana za biskupijski kler, a u to vrijeme postojalo je samo 8 takvih župa.{{Sfn|Perić, M.|2002.|p=96-97}} Peticija je dobila Mišićevu preporuku i suglasnost biskupskog konzistorija, u kojem su bili Boras i biskupijski svećenik [[Marijan Kelava]], 3. lipnja 1923., a Bubalo ju je 12. lipnja 1923. poslao prokuratoru Franjevačkog reda u Rimu. Kongregacija je reskriptom od 22. lipnja 1923. odlučila da biskup može povjeriti tražene župe franjevcima dok Sveta Stolica ne odluči drugačije.{{Sfn|Perić, M.|2002.|p=99}} Taj događaj označio je početak Hercegovačkeke afere. Spor su dodatno pogoršale Mišićeve odluke i netočne informacije koje su poslane Vatikanu o stanju Crkve u Hercegovini.{{Sfn|Vukšić|2006.|p=223–224}} Dana 26. travnja 1924. Bubalo je zatražio od Generalnog definitorija Franjevačkog reda odobrenje za preuzimanje župa.{{Sfn|Perić, M.|2002.|p=101-102}} [[Dikasterij za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života|Kongregacija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života]] dala je generalu Franjevačkog reda ovlast da odobri zahtjev hercegovačkih franjevaca 27. svibnja 1924., a general je taj zahtjev i potvrdio 30. svibnja 1924.{{Sfn|Pandžić|2001.|p=194}} Sukladno tome, 10. siječnja 1925. Bubalo je zatražio od Mišića da potvrdi reskript iz 1923., budući da su franjevci dobili odobrenje Generalnog definitorija. Mišić je donio izmijenjeni reskript 15. svibnja 1925., premještajući [[Gabela|Gabelu]] i [[Glavatičevo]] pod franjevačku upravu, a Prisoje i [[Dobrič (Široki Brijeg, BiH)|Dobrič]] pod biskupijsku upravu. Franjevci su se zbog tih promjena žalili i molili Mišića da ih ne provede, no on je smatrao da je odluka ispravna i promjena je ostala na snazi. Prema [[Marko Perić|Periću]], mogući motiv te izmjene bila je Mišićeva nada da će franjevci odbiti promjene kako bi se pitanje ponovno našlo pred Rimom. Iz straha od reakcije biskupijskog klera, Mišić svoj dekret nikada nije javno objavio.{{Sfn|Perić, M.|2002.|p=103}} Buconjić je ranije kupio zemljište u mostarskoj četvrti [[Trg hrvatskih velikana (Mostar)|Rondo]] za novu katedralu,<ref name=":2" /> koje je pripadalo župi [[Guvno (Mostar)|Guvno]].{{Sfn|Perić, M.|2002.|p=268}} Zbog dugova to je zemljište kasnije stavljeno pod založno pravo u korist Franjevačke kustodije Hercegovine; tada je Buconjić već bio teško bolestan i prikovan uz krevet.{{Sfn|Perić, M.|2002.|p=312}} Mišić je namjeravao nastaviti gradnju i naručio 250 m² klesanog kamena za katedralu, ali radovi nikada nisu započeti. Katedrala nikad nije izgrađena, a zemljište su oduzela komunistička vlast i izgradila [[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača|Dom kulture]].{{Sfn|Perić|1986.|p=279}} Perić smatra da je razlog kašnjenja u gradnji bila namjera franjevaca da preuzmu župu [[Guvno (Mostar)|Guvno]]. Nastojanja biskupa Mišića i franjevaca da izmijene vatikansku odluku ostala su nepoznata biskupijskom kleru sve do 1937. godine.{{Sfn|Perić|1986.|p=284}} Kada je biskupijski svećenik i arhivar [[Petar Čule]] doznao za donošenje reskripta, Mišićev tajnik [[Boris Ilovača|fra Boris Ilovača]] uvjerio ga je da taj dokument ne postoji, iako je sam Ilovača prethodno protokolišao i reskript i biskupovu odluku o njegovu provođenju.{{Sfn|Perić, M.|2002.|p=104}} Nakon što je Mišić 1935. godine povjerio Čuli odgoj i obrazovanje biskupijskih svećenika, njihov je broj počeo rasti, što je izazvalo komentare franjevaca da za sve njih neće biti slobodnih župa. Kada su svećenici u župi [[Drinovci (Grude, BiH)|Drinovci]] 1937. godine saznali za postojanje i donošenje reskripta, u biskupijskim je redovima zavladala panika jer je opstanak same biskupije bio ugrožen. Svoje su zabrinutosti iznijeli pred Ilovaču, koji ih je ponovno lažno umirivao tvrdnjom da Mišić nije potvrdio reskript.{{Sfn|Perić, M.|2002.|p=105}} Mišić je općenito pokazivao slab interes za razvoj vlastitog klera; zaredio je svega 28 biskupijskih svećenika, a 1939. godine ograničio je broj hercegovačkih kandidata u sjemeništu u Travniku na samo 33, što se pripisuje utjecaju franjevaca.{{Sfn|Perić, M.|2002.|p=106}} Na [[generalnom kapitulu Hercegovačke franjevačke provincije]] 1937. godine, franjevci su uputili molbu biskupu Mišiću da predloži hercegovačkog franjevca za svoga nasljednika, odnosno biskupa [[Koadjutor|koadjutora]]. U pismu su istaknuli da je Hercegovina „franjevačka sedam stoljeća, natopljena njihovim znojem i mučeničkom krvlju” te da oni čuvaju „hrvatstvo i katoličanstvo u Hercegovini”. Mišića su opisali kao „velikog sina franjevačkog reda” u kojemu živi „franjevački duh”, izrazivši uvjerenje da on neće dopustiti umanjenje toga duha. Ne znajući za ovaj franjevački zahtjev, biskupijski su svećenici na svom godišnjem sastanku biskupu uputili [[memorandum]] s upitom o statusu župa, no Mišić na njega nikada nije službeno odgovorio.{{Sfn|Perić, M.|2002.|p=105-106}} Biskupijski su svećenici 1939. godine o problemu raspodjele župa izvijestili [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanskog nadbiskupa]] i [[Metropolit|metropolita]] [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivana Šarića]], koji je informaciju proslijedio apostolskom nunciju u Beogradu, čime je pitanje ponovno dospjelo pred Rim.{{Sfn|Perić, M.|2002.|p=107}} O ovom se sporu 1940. godine raspravljalo pred [[Propaganda fide|Propagandom]] i [[Kongregacija za izvanredne crkvene poslove|Kongregacijom za izvanredne crkvene poslove]]. Kardinal [[Giuseppe Bruno (kardinal)|Giuseppe Bruno]], potpisnik reskripta iz 1923. godine, izjavio je da je franjevačka peticija sastavljena iznošenjem neistina ili prikrivanjem činjenica, budući da su franjevci tražili župe koje u to vrijeme još nisu bile ni osnovane. Bruno je 1941. godine ponovno pisao o tom pitanju, navodeći da biskupijskom kleru nije dodijeljena nijedna od 21 župe koje su trebale pripasti pod biskupovu upravu te da odluka o tome (suprotno informacijama koje je ranije primio) nije provedena. Nadalje, Bruno je ustvrdio da je reskript iz 1923. pravno ništavan jer franjevci nisu dobili potrebno dopuštenje Kongregacije za redovnike kako bi preuzeli župe namijenjene biskupijskom svećenstvu. Unatoč tome, sporni reskript nije bio opozvan sve do 1965. godine.{{Sfn|Perić, M.|2002.|p=108-109}} === Biskup Pavao Žanić === Mostarska [[Mostarska katedrala|Katedrala Marije Majke Crkve]] dovršena je u ljeto 1980. godine, a 14. rujna 1980. posvetio ju je kardinal [[Franjo Šeper]], tadašnji prefekt Kongregacije za nauk vjere. Kako bi se osnovala katedralna župa, odlučeno je da se postojeća župa sv. Petra i Pavla podijeli, čemu su se franjevci usprotivili smatrajući takvu odluku nepravednom.<ref name=Peric>{{Citiranje weba |url=https://md-tm.ba/clanci/attacks-medjugorje-apparition-against-diocesan-bishop-pavao-zanic |title=Perić, Ratko. „Napadi međugorskog 'ukazanja' na biskupa Pavla Žanića“, 2. svibnja 2017. |access-date=20. svibnja 2026. |archive-date=30. studenoga 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241130172559/https://md-tm.ba/clanci/attacks-medjugorje-apparition-against-diocesan-bishop-pavao-zanic |url-status=dead }}</ref> Franjevci [[Ivica Vego]] i [[Ivan Prusina]], koji su djelovali kao kapelani u mostarskoj župi sv. Petra i Pavla, odbili su postupiti prema papinskom dekretu ''[[Romanis Pontificibus]]'' i premjestiti se iz župe. Nakon nekoliko opomena, biskup [[Pavao Žanić|Žanić]] suspendirao im je svećeničke ovlasti na području svojih biskupija.<ref>Službeni vjesnik biskupija Mostarsko-Duvanjske i Trebinjsko-Mrkanske, br. 1/1982, str. 12-15.</ref> Generalni vikar [[Red manjeg brata|Reda manje braće]] Honorius Pontoglio isključio je fra Ivana Prusinu iz franjevačkog reda 29. siječnja 1982. godine.<ref>Pontoglio, Honorius (29. siječnja 1982). ''Dekret o otpuštanju iz Reda manje braće za fra Ivana Prusinu'', Prot. br. 00318/82, Rim: Generalna kurija OFM.</ref> Ovu odluku o isključenju iz Reda za Ivana Prusinu kasnije je 1993. godine iz proceduralnih razloga poništio [[Vrhovni sud Apostolske signature|Vrhovni sud Apostolske signature.]]{{Sfn|Perić, R.|2002.|p=48}} === Biskup Ratko Perić === Tijekom eskalacije spora oko raspodjele župa, pripadnici lokalnih hrvatskih postrojbi su 2. travnja 1995. godine oteli biskupa [[Ratko Perić|Ratka Perića]] i njegova tajnika te ih fizički napali u franjevačkom župnom uredu u Mostaru. U zatočeništvu su provedeli osam sati, a pušteni su nakon zajedničke intervencije gradonačelnika Mostara Mije Brajkovića i snaga [[UNPROFOR|UNPROFOR-a]].<ref>UNPROFOR, Službeno priopćenje za medije zapovjedništva u Sarajevu: „Incident s otmicom biskupa Ratka Perića u Mostaru”, 3. travnja 1995.</ref> Otmica je bila izravna odmazda za Perićeve pokušaje provođenja papinskog dekreta o predaji nekoliko franjevačkih župa biskupijskom kleru,<ref name="Vjesnik95">Službeni vjesnik biskupija Mostarsko-Duvanjske i Trebinjsko-Mrkanske, br. 1/1995, str. 35-38. (Detaljno izvješće Biskupskog ordinarijata o otmici i motivima napadača).</ref> kao i zbog njegovih oštrih javnih kritika i osporavanja autentičnosti međugorskih ukazanja.{{Sfn|Perić, R.|2002.|p=112-115}} Novi pokušaj provedbe dekreta ''Romanis Pontificibus'' biskup Perić poduzeo je u svibnju 1996. godine. Dok je dio župa uspješno prenesen pod upravu biskupijskih svećenika, pokušaj primopredaje župe u Čapljini izazvao je masovne nemire i fizički otpor lokalnog stanovništva. Ulazak biskupijskog klera u čapljinsku crkvu bio je fizički onemogućen, a vrata župne crkve sv. Franje Asiškog su zazidana.<ref>Zovkić, Mato (1998). „Hercegovački crkveni slučaj: kronologija i pravni aspekti”, ''Vrhbosnensia'', vol. 2, br. 1, str. 73-76.</ref> Trojica franjevaca koji su odbili napustiti župu u Čapljini usprkos izravnim vatikanskim naredbama (fra Bonifacije Barbarić, fra Bože Radoš i fra Mile Vlašić), odlukom Generalne kurije u Rimu otpušteni su iz [[Red manjeg brata|Reda manje braće]] 1998. godine, a istovremeno su im oduzete sve svećeničke ovlasti.<ref>Generalna kurija OFM (13. veljače 1998). ''Dekret o otpuštanju i suspenziji trojice franjevaca u Čapljini'', Prot. br. 00812/98, Rim.</ref><ref>Kutleša, Dražen (2001). ''Ogledalo pravde: i hercegovački slučaj''. Mostar: Biskupski ordinarijat, str. 211-214.</ref> == Kanonske sankcije i otpuštanja iz franjevačkog reda == Tijekom dugogodišnjeg crkvenog spora u Hercegovini, [[Generalna kurija Franjevačkog reda]] (OFM) u Rimu donijela je službene dekrete o otpuštanju dijela hercegovačkih franjevaca iz redovničke zajednice zbog njihova odbijanja da postupe prema papinskom dekretu ''[[Romanis Pontificibus]]''. Svima njima [[Sveta Stolica]] je istovremeno izrekla suspenziju svećeničkih ovlasti (a divinis), čime su izgubili pravo na legalno podjeljivanje sakramenata i vođenje župa.<ref name="Kutlesa2001">Kutleša, Dražen, ur. (2001). ''Ogledalo Pravde: Biskupski ordinarijat u Mostaru o navodnim ukazanjima i porukama u Međugorju''. Mostar: Biskupski ordinarijat, str. 211-215.</ref> Među otpuštenim i suspendiranim svećenicima nalaze se: * fra Ivica Vego (otpušten 1982. godine) * fra Bonifacije Barbarić (otpušten 1998. godine) * fra Bože Radoš (otpušten 1998. godine) * fra Mile Vlašić (otpušten 1998. godine) * fra Luka Sušac (otpušten 2001. godine) * fra Bernard Marić (otpušten 2001. godine) * fra Ante Šaravanja (otpušten 2001. godine) * fra Stanko Pavlović (otpušten 2001. godine) ==Izvori== {{Izvori}} === Literatura === * {{Citiranje knjige|last=Pandžić|first=Bazilije|title=Hercegovački franjevci – sedam stoljeća s narodom|publisher=ZIRAL|year=2001.|location=Mostar–Zagreb}} * {{Citiranje knjige|last=Perić|first=Marko|title=Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini|publisher=Sarajevo: Vrhbosanska visoka teološka škola|year=1986.|location=Sarajevo}} * {{Citiranje knjige|last=Perić|first=Marko|title=Hercegovačka afera: pregled događaja i važniji dokumenti|publisher=Biskupski ordinarijat Mostar|year=2002.|location=Mostar|ref={{SfnRef|Perić, M.|2002.}}}} * {{Citiranje knjige|last=Perić|first=Ratko|title=Ogledalo Pravde: Biskupski ordinarijat u Mostaru o navodnim ukazanjima i porukama u Međugorju|publisher=Biskupski ordinarijat Mostar|year=2002.|location=Mostar|ref={{SfnRef|Perić, R.|2002.}}}} * {{Citiranje knjige|last=Vukšić|first=Tomo|title=Mostarski biskup Alojzije Mišić (1912.-1942.) za vrijeme Drugog svjetskog rata|publisher=Crkva u svijetu|year=2006.|location=Split}} {{Nacrt-kat}} [[Kategorija:Mostarsko-duvanjska biskupija]] [[Kategorija:Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini]] rmnyv03hbczmh7nwmskff122fje39qw 0 799842 7569708 7371845 2026-08-04T15:42:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569708 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – nematerijalna svjetska baština|embed=no |ime baštine = Gwoka: glazba, pjesme, plesovi i kulturne prakse reprezentativne za gvadalupski identitet |slika = Videoka_Pointe-%C3%A0-Pitre.webm |godina = 2014. |regija = Europa i Sjeverna Amerika |id = 00991 |ugroženost = - |poveznica = https://ich.unesco.org/fr/RL/le-gwoka-musique-chants-danses-et-pratique-culturelle-representatifs-de-l-identite-guadeloupeenne-00991 |država = {{Z+X|FRA}} }} '''Gwoka''' (ili '''gwo ka''') je vrsta [[Narodna glazba|narodne glazbe]] iz [[Gvadalupa|Gvadalupe]].<ref>M-C Lafontaine, ''[http://www.persee.fr/doc/lsoc_0181-4095_1985_num_32_1_2020 Terminologie musicale en Guadeloupe : ce que le Créole nous dit de la musique]'', Langage et société n°32, 1985., str. 7.-24.</ref> Vjeruje se da [[etimologija|etimološki]] naziv dolazi od kreolske deformacije riječi ''"gwo ka"'', što znači „velika četvrtina”, uobičajenog kapaciteta bačvi od kojih su robovi izrađivali svoje instrumente. Primarno se svira [[Bubanj|bubnjevima]] zvanim ''“ka”'' (arhajski ''“banboula”''), a ostali instrumenti uključuju ''chachu'' (vrstu [[idiofona glazbala]]). Različite veličine bubnjeva čine osnovu: najveći, ''boula'' (koji može proizvesti visok (''zoban''), srednji (''mitan'') ili nizak (''fonsyé'') zvuk) svira središnji ritam, a najmanji, ''marker'' (ili ''makè''), odgovoran je za improvizaciju i tipične fraze koje odgovaraju koracima plesača, pjevačima i zboru. Orkestar gwoka sastoji se od najmanje dva boula bubnja i jednog make bubnja. Ono kombinira ritmove svirane na ''ka'' bubnjevima i ples s pjevanjem poziva i odgovora na [[Gvadalupski kreolski francuski jezik|gvadalupskom kreolskom jeziku]]. Gwoka pjevanje je uglavnom grleno, nazalno i hrapavo, a može ga pratiti rastuće [[harmonija|harmonije]] i relativno složene melodije. U svom tradicionalnom obliku, gwoka spaja ova tri područja izražavanja, naglašavajući individualne improvizacijske vještine. Sudionici i publika tvore krug u koji plesači i solist ulaze redom, okrenuti prema bubnjevima. Publika plješće i pjeva refren koji predvodi solist.<ref name="UNESCO">[https://ich.unesco.org/en/RL/00991 Gwoka] na UNESCO-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 20. siječnja 2026.</ref> Gwoka se razvila u 17. stoljeću kao pokušaj [[rob]]ova da očuvaju afričku glazbu na robovlasničkim [[plantaža]]ma. Ova glazba je bila sredstvo bijega, oblik [[eskapizam|eskapizma]] i sredstvo komunikacije, baš kao i gvadalupski kreolski jezik. Stoga se može usporediti s drugim [[Karibi|karipskim]] glazbenim stilovima: [[Martinik|martinskim]] bèlèom, [[kuba]]nskom [[Rumba|rumbom]], [[Haiti|haićanskom]] ''musique rasin'' i [[Portoriko|portorikanskom]] [[Bomba|bombom]].<ref>[http://www.culturecommunication.gouv.fr/content/download/83526/629999/file/gwoka.pdf&sa=U&ei=WaU6U_G5Asr00gX1vYHQBQ&ved=0CEYQFjAHOAo&sig2=5FH3toHaaiGwX0YNB2peUQ&usg=AFQjCNFjQoIOcw_-ao5srAE0cBbCkH6-rw Popis nematerijalne kulturne baštine Francuske: Gwoka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923233842/http://www.culturecommunication.gouv.fr/content/download/83526/629999/file/gwoka.pdf%26sa%3DU%26ei%3DWaU6U_G5Asr00gX1vYHQBQ%26ved%3D0CEYQFjAHOAo%26sig2%3D5FH3toHaaiGwX0YNB2peUQ%26usg%3DAFQjCNFjQoIOcw_-ao5srAE0cBbCkH6-rw |date=23. rujna 2015. }}(PDF) {{fr}} Preuzeto 20. siječnja 2026.</ref> Ova glazba, dugo osuđivana (''Code Noir''), preživjela je postkolonijalno razdoblje etablirajući se kao primarna glazba i ples Gvadalupea. Kao najreprezentativniji izraz gvadalupske kulture ''gwoka'' je upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis nematerijalne svjetske baštine u Americi]] 2014. godine, jer „jača identitet i pruža osjećaj kolektivnog osnaživanja i individualnog ponosa, prenoseći vrijednosti druželjubivosti, otpora i dostojanstva”.<ref name="UNESCO"/> Gwoka se izvodi na obiteljskim svečanostima, kulturnim, svjetovnim i političkim događajima, a njezini suvremeni izrazi istražuju nove glazbene, koreografske i vokalne puteve. == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.gwoka.org/ Gwoka web stranica] * [http://www.manioc.org/fichiers/V12012 Razumijevanje gwoke kroz izvedbu] * [https://www.youtube.com/watch?v=CtnNzzVpB1c Video primjer gwoke na youtube] {{fr}} {{Nematerijalna svjetska baština u Francuskoj}} [[Kategorija:Nematerijalna svjetska baština u Francuskoj]] [[Kategorija:Glazbeni žanrovi]] [[Kategorija:Gvadalupa]] 7i54jeeg1ln6k7vwa84xd2ydkyx4udf 0 800035 7570015 7441087 2026-08-05T08:39:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570015 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Igor Šeregi |slika = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[22. kolovoza]] [[1983.]] |mjesto rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = [[redatelj]], [[scenarist]] i pomoćnik redatelja |godine rada = 2000. - danas |web = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = Nagrada na [[Festival mediteranskog filma Split|Festivalu mediteranskog filma]] u [[Split]]u za kratki film ''[[Životinjsko carstvo]]'', 2013. }} '''Igor Šeregi''' ([[Zagreb]], 22. kolovoza 1983.) [[hrvatska|hrvatski]] je [[film]]ski i [[televizija|televizijski]] [[redatelj]]. == Obrazovanje i rani rad == Srednju ekonomsku školu završio je uz poteškoće, uključujući popravne ispite čak i u završnoj godini. Upisao je [[Pravni fakultet u Zagrebu]], no ubrzo se prebacio na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademija dramske umjetnosti]] u [[Zagreb]]u na studij filmske režije koji je završio.<ref>[https://croatian.film/hr/directors/81 Igor Šeregi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260312135601/https://www.croatian.film/hr/directors/81 |date=12. ožujka 2026. }} croatian.film Preuzeto 24. siječnja 2026.</ref> == Karijera == Profesionalnu karijeru započeo je još tijekom srednje škole, radeći na filmskim snimanjima na raznim pozicijama. Bio je prvi pomoćnik redatelja kod [[Vinko Brešan|Vinka Brešan]]a, [[Snježana Tribuson|Snježane Tribuson]] i [[Lukas Nola|Lukasa Nole]]. Posebno značajnom smatra suradnju s redateljem [[Goran Kulenović|Goranom Kulenovićem]] na televizijskoj seriji ''[[Bitange i princeze]]'', gdje je bio pomoćnik redatelja. S Kulenovićem je radio i na serijama ''[[Crno-bijeli svijet]]'' i ''[[Provodi i sprovodi]]'', a zajedno režiraju seriju ''[[Mrkomir Prvi]]''.<ref>[https://www.gloria.hr/gl/scena/price/igor-seregi-ekskluzivno-da-sam-zena-i-udem-u-moj-stan-okrenuo-bih-se-istog-trena-15243451 Igor Šeregi ekskluzivno: „Da sam žena i uđem u moj stan, okrenuo bih se istog trena”] gloria.hr Preuzeto 24. siječnja 2026.</ref> == Filmografija == Autor je nekoliko nagrađivanih kratkih igranih filmova. Film ''Životinjsko carstvo'' iz 2013. godine donio mu je nagradu na [[Festival mediteranskog filma Split|Festivalu mediteranskog filma]] u [[Split]]u<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/kultura/igor-seregi-otkrio-sam-genijalnu-ali-nepoznatu-ekipu-splicana-215971 Igor Šeregi: Otkrio sam genijalnu, ali nepoznatu ekipu Splićana] slobodnadalmacija.hr Preuzeto 24. siječnja 2026.</ref> te ga je predstavljao na festivalima, uključujući [[Japan]]. Među kratkim filmovima nalaze se i ''Hives'' (hrvatski dio [[omnibus]]a), ''Priča o Mari iz Velog Varoša'' te ''Poklon predsjednika Nixona''. Dugometražni film ''[[ZG80]]'' najgledaniji je [[hrvatski film]] 2016.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.telegram.hr/kultura/izdvojili-smo-najbolja-i-ona-ne-bas-tako-dobra-osvarenja-hrvatske-kimenatografije-u-2016-godini/ |title=Prošli smo kroz hrvatske filmove koji su izašli u 2016. godini i izdvojili najbolje (ali i one ne baš tako dobre) |work=telegram.hr |accessdate=19. travnja 2018.}}</ref> Režirao je i televizijske serije ''[[Ko te šiša]]'' i ''[[Mrkomir Prvi]]'', te brojne televizijske reklame. U njegovu opusu nalazi se i režija dječje [[kazališna predstava|kazališne predstave]]. == Filmografija == === Kratki filmovi === * 2012. – ''Životinjsko carstvo'' * 2012. – ''Hives'' (hrvatski dio omnibusa) * 2013. – ''Priča o Mari iz Velog Varoša'' * 2014. – ''Poklon predsjednika Nixona'' * 2017. – ''More'' === Dugometražni filmovi === * 2016. – ''[[ZG80 (2016.)|ZG80]]'' (redatelj) * 2026. – ''[[Svadba (2026.)|Svadba]]'' (redatelj) * 2028. – ''[[Svadba 2]]'' (redatelj) u ''predprodukciji'' === Televizija === * 2007. – ''[[Operacija Kajman]]'' (pomoćnik redatelja, 13 epizoda) * 2009.–2010. – ''[[Bitange i princeze]]'' (pomoćnik redatelja, 22 epizode) * 2011.–2012. – ''[[Provodi i sprovodi]]'' (prvi pomoćnik redatelja, 20 epizoda) * 2015. – ''[[Crno-bijeli svijet]]'' (drugi pomoćnik redatelja, 1 epizoda) * 2017.–2020. – ''[[Ko te šiša]]'' (redatelj, TV serija) * 2021. – ''[[Mrkomir Prvi]]'' (prvi pomoćnik redatelja / ko-redatelj, 1 epizoda) * 2022. – ''[[Metropolitanci (televizijska serija)|Metropolitanci]]'' (redatelja) == Osobni život == Živi i radi u [[Zagreb]]u. Od 2025. godine u braku je s Karlom Kozić.<ref>[https://www.imdb.com/name/nm4716402/ Igor Šeregi] imdb.com Preuzeto 24. siječnja 2026.</ref> Potječe iz zagrebačkog kvarta [[Pešćenica]]. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Šeregi, Igor}} [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski redatelji]] [[Kategorija:Hrvatski filmski scenaristi]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] 2eqvdfpfgoi72j69x86gcz4yv4r4yu1 0 800184 7569986 7375452 2026-08-05T07:40:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569986 wikitext text/x-wiki {{Rukometaš | ime = Ian Barrufet | slika = 2024-10-10 Handball TVB Stuttgart - MT Melsungen by mroptimax-36.jpg | slika širina = | slika opis = Barrufet za [[MT Melsungen]] 2024. | država = {{Z+X|ESP}} | puno ime = Ian Barrufet Torrebejano | nadimak = | datum rođenja = [[19. svibnja]] [[2004.]] | mjesto rođenja = [[Teià]], [[Španjolska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | visina = 199 cm | težina = | trenutni klub = [[FC Barcelona Handbol|FC Barcelona]] | broj u klubu = 83 | pozicija = lijevo krilo | bivši klubovi = [[FC Barcelona Handbol|FC Barcelona]] (2022.–2024.)<br>[[MT Melsungen]] (2024.–2025., posudba) | godine u reprezentaciji = 2025.– | reprezentacija = {{Z|ESP}} [[španjolska rukometna reprezentacija|Španjolska]] | godine treniranja = | klubovi = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = 13 (26) | medalje = }} '''Ian Barrufet Torrebejano''' ([[Teià]], [[19. svibnja]] [[2004.]]) španjolski je [[rukomet]]aš koji igra kao lijevo krilo za [[FC Barcelona Handbol|FC Barcelonu]] i [[španjolska rukometna reprezentacija|španjolsku reprezentaciju]]. == Klupska karijera == Barrufet je debitirao za [[FC Barcelona Handbol|FC Barcelonu]] 18. ožujka 2023. u utakmici [[Copa ASOBAL]]-a.<ref>[https://penyes.fcbarcelona.com/en/news/4051836/ian-barrufet-renews-until-2027-and-loaned-to-melsungen Ian Barrufet renews until 2027 and loaned to Melsungen] FC Barcelona, penyes.fcbarcelona.com, 5. srpnja 2024. Preuzeto 7. srpnja 2024.</ref> Kasnije u istoj sezoni debitirao je i u ligaškoj utakmici.<ref>[https://asobal.es/jugadores/ian-barrufet-torrebejano/91261052/ Statistics - Asobal] asobal.es. Preuzeto 27. siječnja 2026.</ref> U sezoni 2024./25. bio je posuđen njemačkom klubu [[MT Melsungen]]u.<ref>[https://mt-melsungen.de/news/details/mt-leiht-talent-aus-barcelona-aus MT leiht Talent aus Barcelona aus] MT Melsungen, 5. srpnja 2024. Preuzeto 7. srpnja 2024.</ref> S njima je došao do završnog turnira [[EHF Europska liga|Europske lige EHF 2024./25.]], gdje je momčad završila na 4. mjestu. Barrufet je bio najbolji strijelac turnira s 90 golova u 18 utakmica. U istoj sezoni proglašen je najboljim lijevim krilom u Europi na dodjeli ''EHF Excellence Awards''.<ref>[https://www.eurohandball.com/en/news/en/ehf-excellence-awards-2025-men-s-team-of-the-season-revealed/ EHF Excellence Awards 2025: Men's Team of the Season revealed] eurohandball.com. Preuzeto 25. lipnja 2025.</ref> Za sezonu 2025./26. vratio se igrati za [[FC Barcelona Handbol|Barcelonu]].<ref>[https://www.fcbarcelona.es/es/balonmano/primer-equipo/noticias/4205900/joan-marin-este-verano-vendran-jugadores-contrastados-que-no-habra-que-presentar Joan Marín: "Este verano vendrán jugadores contrastados, que no habrá que presentar"] FC Barcelona, 29. siječnja 2025. Preuzeto 30. siječnja 2025.</ref> === Sezonska statistika === {| class="wikitable sortable" |+ Ligaška statistika |- ! style="width:80px"| Sezona !! style="width:190px" class="unsortable"| Liga !! style="width:170px"| Momčad !! Utakmice !! Golovi !! class="unsortable"| Ligaški plasman |- | 2022./23. || {{Z+X|ESP}} [[Liga ASOBAL]] || [[FC Barcelona (rukomet)|FC Barcelona]] || {{0}}7 || {{0}}14 || 1. mjesto |- | 2023./24. || {{Z+X|ESP}} Liga ASOBAL || FC Barcelona || 13 || {{0}}35 || 1. mjesto |- | 2024./25. || {{Z+X|ESP}} [[Handball-Bundesliga|Bundesliga]] || [[MT Melsungen]] || 34 || 135 || 3. mjesto |- | 2025./26. || {{Z+X|ESP}} Liga ASOBAL || FC Barcelona || || || |} == Reprezentacija == Ian Barrufet odigrao je 38 utakmica za španjolske mlađe selekcije između 2021. i 2023. godine, postigavši 94 gola.<ref>[https://resultadosbalonmano.isquad.es/detalle_jugador_seleccion.php?id_jugador=67548 Statistics from The Spanish Handball Federation] www.rfebm.com. Preuzeto 1. studenoga 2025.</ref> Na [[XIX. Mediteranske igre – Oran 2022.|Mediteranskim igrama 2022.]] osvojio je zlatnu medalju, a također i na Europskom prvenstvu do 18 godina 2022. i na Svjetskom prvenstvu u rukometu do 19 godina 2023. Debitirao je za [[španjolska rukometna reprezentacija|španjolsku seniorsku reprezentaciju]] 8. siječnja 2025. godine.<ref>[https://as.com/masdeporte/balonmano/argentina-se-rinde-a-los-jovenes-de-espana-n/ Los jóvenes de España se comen a Argentina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250906180909/https://as.com/masdeporte/balonmano/argentina-se-rinde-a-los-jovenes-de-espana-n/ |date=6. rujna 2025. }} as.com, 8. siječnja 2025. Preuzeto 9. siječnja 2025.</ref> Njegov prvi veliki međunarodni turnir bilo je [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]],<ref>[https://www.rfebm.com/noticia/jordi-ribera-anuncia-su-lista-para-el-campeonato-del-mundo-2025 Jordi Ribera anuncia su lista para el Campeonato del Mundo 2025] rfebm.com, 12. siječnja 2025. Preuzeto 12. siječnja 2025.</ref> gdje je Španjolska završila na razočaravajućem 18. mjestu. == Privatni život == Njegov otac [[David Barrufet]] je rukometni trener i bivši igrač, koji je osvojio [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Tunis 2005.|Svjetsko prvenstvo 2005.]] sa Španjolskom.<ref>[https://www.sport.es/es/noticias/balonmano-barca/hora-ian-barrufet-nombre-padre-84714495 La hora de Ian Barrufet... en el nombre del padre] Sport, 16. ožujka 2023. Preuzeto 16. prosinca 2024.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Barrufet, Ian }} [[Kategorija:Španjolski rukometaši]] muprla3ld3kqjd05nktg0idp7ex7a84 0 802275 7570081 7533947 2026-08-05T10:30:50Z Cybermb 1634 /* Naslovi po sveučilištima */ Stanford / Syracuse / TCU 7570081 wikitext text/x-wiki {{radovi}} Najviši nivo [[američki nogomet|američkog nogometa]] za sveučilišta se d 2006. godine naziva '''NCAA Division I Football Bowl Subdivision''', kojeg organizira [[NCAA|NCAA (''National Collegiate Athletic Association'')]]. <br> Titula prvaka ('''''national championship''''') se dodjeljuje od strane raznih organizacija i njihovih izbora koji potom proglašavaju najbolju sveučilišnu momčad. <br> ''NCAA Division I Football Bowl Subdivision''' je jedina divizija NCAA koja ne daje službenog prvaka. <br> 2014. godine je uveden ''College Football Playoff'', kao zasebno natjecanje, ali njegovog pobjednik NCAA također ne proglašava službenim prvakom. <br> Iako NCAA za FBS (te ranije sezone najvišeg stupnja) nije službeno proglasila prvake, temeljem izbora pojedinih organizacija i matematičkih model proglašeni prvaci se nalaze u publikaciji ''NCAA Football Bowl Subdivision Records''. <br> Zbog različitih izbora za prvaka, u mnogim sezonama je prvakom proglašeno dvije ili više momčadi. == Organizacije najvišeg ranga == Sveučilišni američki nogomet se povečeo igradi 1869. godine, te momčadi su bile nezavisne (eng. ''independent''). S vremenom su počell formirati konferencije, ali bez vrhovnog vodstcva. <br> NCAA je osnovana 1906. godine kao ''IAAUS'', a od 1910. godine se naziva ''NCAA''. <br> {| class="wikitable" !razdoblje !!kratica !!naziv !!napomene |- |1869. – 1905. || || ||bez središnje organizacije |- |1906. – 1909. ||IAAUS ||IAAUS || Intercollegiate Athletic Association of the United States |- |1910. – 1961. ||NCAA ||NCAA || |- |1962. – 1972. || ||NCAA University Division || |- |1973. – 1977. || ||NCAA Division I || |- |1978. – 2005. || ||NCAA Division I-A || |- |2006. – || ||[[FBS|NCAA Division I FBS]] || |- |} == Glavni izbori za NCAA prvake == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !vrsta !!kratica !!naziv izbora (selektora) !!''retroaktivi <br> izbori !!aktivni <br> izbori !!napomene |- |rowspan="22"| Matematički <br> (eng. ''Math'') |A&H ||Anderson & Hester || — ||1997. – || |- |AS ||Alderson System || — ||1994. – 1998. || |- |B(QPRS) ||Berryman (QPRS) ||''1920. – 1989. ||1990. – 2011. || |- |BR ||Billingsley Report ||''1869. – 1969. ||1970. – 2019. ||<small> za pojedine sezone nakon 1970. također retroaktivno praglešeni prvaci |- |BS ||Boand System ||''1919. – 1929. ||1930. – 1960. || |- |CCR ||Congrove Computer Rankings || — ||1993. – || |- |CM ||Colley Matrix || — ||1992. – || |- |CW ||Caspar Whitney || — ||1905. – 1907. || |- |DeS ||DeVold System ||''1939. – 1944. ||1945. – 2006. || |- |DiS ||Dickinson System ||''1924. ||1925. – 1940. || |- |DuS ||Dunkel System || — ||1929. – 2019. || |- |ERS ||Eck Ratings System || — ||1987. – 2005. || |- |HS ||Houlgate System ||''1885. – 1926. ||1927. – 1958. ||<small> za pojedine sezone nakon 1927. također retroaktivno praglešeni prvaci |- |L ||Litkenhous Ratings || — ||1937. – 1978. <br> 1981. – 1984. || |- |MCFR ||Massey College Football Ratings || — ||1995. – || |- |MGR ||Matthews Grid Ratings || — ||1966. – 1972. <br> 1974. – 2006. || |- |NYT ||''The New York Times || — ||1979. – 2004. || |- |PS ||Poling System ||''1924. – 1934. ||1935. – 1984. || |- |R(FACT) ||Rothman (FACT) ||''1968. – 1970. ||1971. – 2006. || |- |SR ||Sagarin Ratings ||''1919. – 1977. ||1978. – || |- |W ||Wolfe || — ||1992. – || |- |WS ||Williamson System || — ||1932. – 1963. || |- !colspan="6"| |- |rowspan="13"| Glasanje <br> (eng. ''Poll'') |'''AP ||Associated Press || — ||1936. – || |- |'''COACHES''' <br> <small> BRC <br> UP <br> UPI <br> USAT/CNN <br> USAT/ESPN <br> USAT |AFCA Coaches Poll <br> <small> Blue Ribbon Commission <br> United Press <br> United Press International <br> USA Today/CNN <br> USA Today/ESPN <br> USA Today |valign="top"|''1922. – 1949.'' <br> <small> ''1922. – 1949.'' <br> <br> <br> <br> <br> |1950. – <br> <small> <br> 1950. – 1957. <br> 1958. – 1990. <br> 1991. – 1996. <br> 1997. – 2004. <br> 2005. – |<small> izbor za ''Coaches Poll'' <br> BRC je retroaktivno prvake proglasio 2016. godine |- |CFRA ||College Football Researchers Association ||''1919. – 1981. ||1982. – 1992. <br> 2009. – || |- |FN ||Football News || — ||1958. – 2002. || |- |'''FWAA''' <br> <small> FWAA <br> FWAA-NFF ||Football Writers Association of America <br> <small> FWAA <br> FWAA-NFF Super 16 | — ||1954. – <br> <small> 1954. – 2013. <br> 2014. – ||<small> ''FWAA-NFF Super 16'' ne imenuje prvaka, ali donosi svoj poredak nakon regularne sezone |- |HICFP ||Harris Interactive || — ||2005. – 2013. || <small> nisu proglašavali nacionalne prvake <br> jedan od izbora za formuliranje BCS poretka |- |HAF ||Helms Athletic Foundation ||''1883. – 1940. ||1941. – 1982. || |- |INS ||International News Service || — ||1952. – 1957. || |- |NCF ||National Championship Foundation ||''1869. – 1979. ||1980. – 2000. || |- |'''NFF''' <br> <small> NFF <br> UPI/NFF <br> USAT/NFF <br> NFF <br> FWAA-NFF |National Football Foundation <br> <small> NFF <br> United Press International/NFF <br> USA Today/NFF <br> NFF <br> FWAA-NFF Super 16 | — ||1959. – <br> <small> 1959. – 1990. <br> 1991. – 1992. <br> 1993. – 1996. <br> 1997. – <br> 2014. – |<small> ''FWAA-NFF Super 16'' ne imenuje prvaka, ali donosi svoj poredak nakon regularne sezone |- |SN ||Sporting News || — ||1975. – 2006. || |- |'''TOP25''' <br> <small> USAT <br> USAT/CNN ||Top 25 <br> <small> USA Today <br> USA Today/CNN || — ||1982. – 1990. <br> <small> 1982. <br> 1983. – 1990. || |- |'''UPI ||United Press International || — ||1993. – 1995. || |- !colspan="6"| |- |Istraživački <br> (eng. ''Research'') |PD ||Parke H. Davis ||''1869. – 1932. ||1933. || |- !colspan="6"| |- |Hibridni <br> (eng. ''Hybrid'') |BCS ||Bowl Championship Series || — ||1998. – 2013. ||<small> pobjednik ''BCS Championship Game'' |- !colspan="6"| |- |Doigravanje <br> (eng. ''Playoff'') |CFP ||College Football Playoff || — ||2014. – || |- |} '''Podebljane''' kratice se odnose na izbore prvaka koje NCAA smatra ''"Consensus National Champion"'' == Tvrđeni naslovi == == Neslužbeni naslovi == == Popis prvaka po sezonama == Popis prvaka po sezonama, uključujući naslove: * naslove prema NCAA "glavnim izborima" (eng. ''"major selectors"''), objavljeno u publikaciji ''Football Bowl Subdivision Records'' * tvrđeni (eng. ''claimed'') naslovi od strane sveučilišta, a koji se ne nalaze u ''Football Bowl Subdivision Records'' * naslovi prema izboru ostalih organizacija i istraživača, koje NCAA ne priznaje kao ''major selector'' (općenito, ili za neki period), a koji se ne nalaze u ''Football Bowl Subdivision Records'' {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!prvak !!s. država !!konferencija !!omjer !!selektor (NCAA) <br> ''Football Bowl Subdivision Records'' !!retro <br> aktivno <br> (NCAA) !!{{abbr|NG|National Championship Game}} !!{{abbr|AP / CP|AP Poll (od 1936.) i Coaches Poll (od 1950.)}} !!tvrđen <br> ''claimed'' !!ostali izbori !!napomene !!en. wiki |- !colspan="13"|bez središnje organizacije |- |rowspan="2"|1869. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 1-1 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1869_college_football_season 1869] |- |''Rutgers ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 1-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |1870. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 1-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |[https://en.wikipedia.org/wiki/1870_college_football_season 1870] |- |''1871. || — || — || — || ||''bez prvaka || || || || || ||<small> nisu igrane utakmice između sveučilišta |[https://en.wikipedia.org/wiki/1871_college_football_season 1871] |- |rowspan="2"|1872. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 1-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1872_college_football_season 1872] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 1-0 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |1873. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 2-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |[https://en.wikipedia.org/wiki/1873_college_football_season 1873] |- |rowspan="3"|1874. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independent ||<center> 1-1 ||''PD ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1874_college_football_season 1873] |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 2-0 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 1-0 ||''NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="3"|1875. ||''Columbia ||New York ||<small> Independent ||<center> 4-1-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1875_college_football_season 1875] |- |''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independent ||<center> 4-0 ||''NCF, PD ||''da || || || || || |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 2-0 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |- |1876. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 3-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1876_college_football_season 1876] |- |rowspan="2"|1877. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 2-0-1 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1877_college_football_season 1877] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 3-0-1 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |1878. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 6-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |[https://en.wikipedia.org/wiki/1878_college_football_season 1878] |- |rowspan="2"|1879. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 4-0-1 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1879_college_football_season 1879] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 3-0-2 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1880. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 4-0-1 ||''NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1880_college_football_season 1880] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 4-0-1 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1881. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 7-0-2 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1881_college_football_season 1881] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 5-0-1 ||''NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |1882. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 8-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1882_college_football_season 1882] |- |1883. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 9-0 ||''BR, HAF, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1883_college_football_season 1883] |- |rowspan="2"|1884. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 9-0-1 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1884_college_football_season 1884] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 8-0-1 ||''BR, HAF, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |1885. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 9-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |[https://en.wikipedia.org/wiki/1885_college_football_season 1885] |- |rowspan="2"|1886. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 7-0-1 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1886_college_football_season 1886] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR, HAF, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |1887. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1887_college_football_season 1887] |- |1888. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 13-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1888_college_football_season 1888] |- |1889. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |[https://en.wikipedia.org/wiki/1889_college_football_season 1889] |- |1890. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1890_college_football_season 1890] |- |1891. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 13-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1891_college_football_season 1891] |- |1892. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 13-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1892_college_football_season 1892 ] |- |rowspan="2"|1893. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1893_college_football_season 1893] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="3"|1894. ||''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 12-0 ||''PD ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1894_college_football_season 1894] |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-2 ||''HS ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 16-0 ||''BR, HAF, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1895. ||''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 14-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1895_college_football_season 1895] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 13-0-2 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1896. ||''Lafayette ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0-1 ||''NCF, PD ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1896_college_football_season 1896] |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0-1 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1897. ||''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 15-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1897_college_football_season 1897] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-2 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1898. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1898_college_football_season 1898] |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1899. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0-1 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1899_college_football_season 1899] |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 12-1 ||''BR, PD ||''da || || || claim || || |- |1900. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 12-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1900_college_football_season 1900] |- |rowspan="3"|1901. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 12-0 ||''BR, PD ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1901_college_football_season 1901] |- |''Michigan ||Michigan ||<small> Western Conference ||<center> 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || |- |Yale ^C ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-1-1 || — || || || || claim || || |- |rowspan="2"|1902. ||''Michigan ||Michigan ||<small> Western Conference ||<center> 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1902_college_football_season 1902] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="3"|1903. ||''Michigan ||Michigan ||<small> Western Conference ||<center> 11-0-1 ||''BR, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1903_college_football_season 1903] |- |''Minnesota ^O ||Minnesota ||<small> Western Conference ||<center> 14-0-1 || — || || || || ||<small> ''Jim Koger (JK) || |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="4"|1904. ||''Michigan ||Michigan ||<small> Western Conference ||<center> 10-0 ||''BR, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1904_college_football_season 1904] |- |''Minnesota ||Minnesota ||<small> Western Conference ||<center> 13-0 ||''BR ||''da || || || claim || || |- |''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 12-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |Yale ^O ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-1 || — || || || || ||<small> Caspar Whitney || |- |rowspan="2"|1905. ||''Chicago ||Illinois ||<small> Western Conference ||<center> 10-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1905_college_football_season 1905] |- |Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0 ||CW, ''PD || || || || claim || || |- !colspan="13"|IAAUS (''Intercollegiate Athletic Association of the United States'') |- |rowspan="3"|1906. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''HAF, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1906_college_football_season 1906] |- |''Vanderbilt ||Tennessee ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-1 ||''BR ||''da || || || || || |- |Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR'', CW, ''PD'' || || || || claim || || |- |rowspan="2"|1907. ||''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-1 ||''BR ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1907_college_football_season 1907] |- |Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR'', CW, ''HAF, HS, NCF, PD'' || || || || claim || || |- |rowspan="3"|1908. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1908_college_football_season 1908] |- |''LSU ||Louisiana ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 10-0 ||''NCF ||''da || || || || || |- |''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0-1 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |1909. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1909_college_football_season 1909] |- !colspan="13"| NCAA (''National Collegiate Athletic Association'') |- |rowspan="5"|1910. ||''Auburn ||Alabama ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 6-1 ||''BR ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1910_college_football_season 1910] |- |''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || |- |''Michigan ||Michigan ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 3-0-3 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''NCF ||''da || || || || || |- |''Washington ^O ||Washington ||<small> Northwest Conference ||<center> 6-0 || — || || || || ||<small> ''Bill Libby (BL) || |- |rowspan="5"|1911. ||''Carlisle ^O ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-1 || — || || || || ||<small> ''Bill Libby (BL) || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1911_college_football_season 1911] |- |''Minnesota ||Minnesota ||<small> Western Conference ||<center> 6-0-1 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Penn State ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0-1 ||''NCF ||''da || || || || || |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0-2 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |''Vanderbilt ||Tennessee ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-1 ||''BR ||''da || || || || || |- |rowspan="3"|1912. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1912_college_football_season 1912] |- |''Penn State ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''NCF ||''da || || || || || |- |''Wisconsin ||Wisconsin ||<small> Western Conference ||<center> 7-0 ||''BR ||''da || || || || || |- |rowspan="4"|1913. ||''Auburn ||Alabama ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-0 ||''BR ||''da || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1913_college_football_season 1913] |- |''Chicago ||Illinois ||<small> Western Conference ||<center> 7-0 ||''BR, PD ||''da || || || claim || || |- |''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |''Notre Dame ^O ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 7-0 || — || || || || ||<small> ''Bill Libby (BL)'', <br> ''Jim Koger (JK)'' || |- |rowspan="5"|1914. ||''Army ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1914_college_football_season 1914] |- |Auburn ^C ||Alabama ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-0-1 || — || || || || claim || || |- |Harvard ^O ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 7-0-2 || — || || || || ||<small> World Almanac, <br> ''Alexander Weyand (AW)'' || |- |''Illinois ||Illinois ||<small> Western Conference ||<center> 7-0 ||''BR, PD ||''da || || || claim || || |- |''Texas ||Teksas ||<small> Independents (Southern) ||<center> 8-0 ||''BR ||''da || || || || || |- |rowspan="6"|1915. ||''Cornell ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |rowspan="6"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1915_college_football_season 1915] |- |''Minnesota ||Minnesota ||<small> Western Conference ||<center> 6-0-1 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Nebraska ||Nebraska ||<small> Missouri Valley Conference ||<center> 8-0 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Southwest Conference ||<center> 10-0 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |''Washington State ^O ||Washington ||<small> Northwest Conference ||<center> 7-0 || — || || || || ||<small> ''Washington State Senate || |- |rowspan="3"|1916. ||''Army ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''PD ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1916_college_football_season 1916] |- |''Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-0-1 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1917. ||''Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 9-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="2"|[https://en.wikipedia.org/wiki/1917_college_football_season 1917] |- |''Pittsburgh ^O ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0 || — || || || || ||<small> ''Alexander Weyand (AW) || |- |rowspan="2"|1918. ||''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 5-0 ||''BR, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1918_college_football_season 1918] |- |''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 4-1 ||''HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || |- |rowspan="5"|1919. ||''Centre ||Kentucky ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 9-0 ||''SR ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1919_college_football_season 1919] |- |''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''CFRA, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |''Illinois ||Illinois ||<small> Big Ten Conference ||<center> 6-1 ||''BR, BS, CFRA, PD, SR ||''da || || || claim || || |- |''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||''NCF, PD ||''da || || || || || |- |''Texas A&M ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 10-0 ||''BR, NCF ||''da || || || claim || || |- |rowspan="5"|1920. ||''California ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0 ||''CFRA, HAF, HS, NCF, SR ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1920_college_football_season 1920] |- |''Georgia ||Georgia ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-0-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |- |''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0-1 ||''BS ||''da || || || || || |- |''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||''BR, PD ||''da || || || || || |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 6-0-1 ||''BS, PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="7"|1921. ||''California ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0-1 ||''BR, BS, CFRA, SR ||''da || || || claim || || |rowspan="7"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1921_college_football_season 1921] |- |''Cornell ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |''Iowa ||Iowa ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-0 ||''BR, PD ||''da || || || claim || || |- |''Lafayette ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''BS, PD ||''da || || || claim || || |- |''Notre Dame ^O ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 10-1 || — || || || || ||<small> ''Alexander Weyand (AW) || |- |''Vanderbilt ||Tennessee ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 7-0-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |- |''Washington & Jefferson ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0-1 ||''BS ||''da || || || || || |- |rowspan="5"|1922. ||''California ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0 ||''BR, HS, NCF, SR ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1922_college_football_season 1922] |- |''Cornell ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''HAF, PD ||''da || || || claim || || |- |''Iowa ||Iowa ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-0 ||''BR ||''da || || || claim || || |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''BS, CFRA, NCF, PD, SR ||''da || || || claim || || |- |''Vanderbilt ||Tennessee ||<small> Southern Conference <br> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-0-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || <small> ''Vanderbilt'' član obje konferencije <br> SIAA klasificirana kao ''minor'' konferencija |- |rowspan="5"|1923. ||''California ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0-1 ||''HS ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1923_college_football_season 1923] |- |''Cornell ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''SR ||''da || || || claim || || |- |''Illinois ||Illinois ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||''BS, CFRA, HAF, NCF, PD, SR, B(QPRS) ||''da || || || claim || || |- |''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||''BR, NCF ||''da || || || claim || || |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |- |rowspan="2"|1924. ||Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 10-0 ||''BR, BS, CFRA'', DiS, ''HAF, HS, NCF, PS, SR, B(QPRS)'' || || bowl || || claim || || <small> DiS je objavljen 1925. godine, ali se za 1924. navodi i kao aktivan izbor |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1924_college_football_season 1924] |- |''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-1-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="3"|1925. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southern Conference ||<center> 10-0 ||''BR, BS, CFRA, HAF, HS, NCF, PS, SR, B(QPRS) ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1925_college_football_season 1925] |- |Dartmouth ||New Hampshire ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||DiS, ''PD'' || || || || claim || || |- |''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-1 ||''SR ||''da || || || || || |- |rowspan="5"|1926. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southern Conference ||<center> 9-0-1 ||''BR, CFRA, HAF, NCF, PS, B(QPRS) ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1926_college_football_season 1926] |- |''Lafayette ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-1 ||''SR ||''da || || || || || |- |''Navy ||Maryland ||<small> Independents (Southern) ||<center> 9-0-1 ||''BS, HS ||''da || || || claim || || |- |Stanford ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-0-1 ||DiS, ''HAF, NCF, SR'' || || || || claim || || |- |rowspan="5"|1927. ||''Georgia ||Georgia ||<small> Southern Conference ||<center> 9-1 ||''BS, PS, B(QPRS) ||''da || || || || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1927_college_football_season 1927] |- |Illinois ||Illinois ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-0-1 ||''BR'', DiS, ''HAF, NCF, PD'' || || || || claim || || |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 7-1-1 ||HS || || || || || || |- |''Texas A&M ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 8-0-1 ||''SR ||''da || || || claim || || |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 7-1 ||''BS, CFRA ||''da || || || claim || || |- |rowspan="3"|1928. ||''Detroit ||Michigan ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||''PD ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1928_college_football_season 1928] |- |''Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southern Conference ||<center> 10-0 ||''BR, BS, CFRA, HAF, HS, NCF, PD, PS, SR, B(QPRS) ||''da || || || claim || || <small> HS retroaktivno dodijelio naslov |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0-1 ||DiS, ''SR'' || || || || claim|| || |- |rowspan="5"|1929. ||Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||''BR, BS, CFRA,'' DiS, DuS, ''HAF, NCF, PS, SR'' || || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1929_college_football_season 1929] |- |''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |''Tulane ^O ||Louisiana ||<small> Southern Conference ||<center> 9-0 || — || || || || ||<small> ''Bill Libby (BL) || |- |''USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-2 ||''HS, SR, B(QPRS) ||''da || || || || || <small> HS retroaktivno dodijelio naslov |- |Utah ^O ||Utah ||<small> Rocky Mountain Conference ||<center> 7-0 || — || || || || ||<small> Frank E. Wood || |- |rowspan="2"|1930. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southern Conference ||<center> 10-0 ||''CFRA, PD, SR, B(QPRS) ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1930_college_football_season 1930] |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 10-0 ||''BR'', BS, DiS, DuS, ''HAF'', HS, ''NCF, PD, PS'' || || || || claim || || |- |rowspan="5"|1931. ||''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1931_college_football_season 1931] |- |''Purdue ||Indiana ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||''PD ||''da || || || || || |- |''Tennessee ^O ||Tennessee ||<small> Southern Conference ||<center> 9-0-1 || — || || || || ||<small> ''Bill Libby (BL) || |- |Tulane ^O ||Louisiana ||<small> Southern Conference ||<center> 11-1 || — || || || || ||<small> Frank E. Wood || |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-1 ||''BR'', BS, ''CFRA'', DiS, DuS, ''HAF'', HS, ''NCF, PS, SR, B(QPRS)'' || || bowl || || claim || || |- |rowspan="3"|1932. ||''Colgate ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''PD ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1932_college_football_season 1932] |- |Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||DiS, ''PD, SR'' || || || || claim || || |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-0 ||''BR'', BS, ''CFRA'', DuS, ''HAF'', HS, ''NCF, PD, PS, SR'', WS, ''B(QPRS)'' || || bowl || || claim || || |- |rowspan="5"|1933. ||Columbia ^C ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-1 || — || || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1933_college_football_season 1933] |- |Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-0-1 ||''BR'', BS, ''CFRA'', DiS, ''HAF'', HS, ''NCF'', PD, ''PS, SR, B(QPRS)'' || || || || claim || || |- |Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-1 ||DuS || || || || || || |- |Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||PD || || || || claim || || |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-1-1 ||WS || || || || || || |- |rowspan="4"|1934. ||Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-0 ||''BR'', DuS, ''HS, PS'', WS, ''B(QPRS)'' || || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1934_college_football_season 1934] |- |Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||''BR'', BS, ''CFRA'', DiS, ''HAF'', L, ''NCF, SR'' || || || || claim || || |- |Pittsburgh ^CO ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-1 || — || || || || claim ||<small> ''Spalding's Foot Ball Guide || |- |Stanford ^O ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-1-1 || || || || || ||<small> Houlgate System (HS) ||<small> nije dio ''NCAA Records Book'' |- |rowspan="5"|1935. ||Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||''BR'', BS, ''CFRA, HAF'', L, ''NCF'', PS || || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1935_college_football_season 1935] |- |Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||DuS || || || || claim || || |- |SMU ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 12-1 ||''BRC'', DiS, HS, ''SR, B(QPRS)'' || || || || claim || || |- |''Stanford ^O ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 8-1 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) || |- |TCU ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 12-1 ||''BRC'', WS || || || || claim || || |- |rowspan="7"|1936. ||''Duke ||Sjeverna Karolina ||<small> Southern Conference ||<center> 9-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |rowspan="7"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1936_college_football_season 1936] |- |''LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-1-1 ||''SR ||''da || || || || || |- |Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-1 ||AP, ''BR'', DiS, DuS, ''HAF'', L, ''NCF'', PS, WS || || || AP || claim || || |- |''Northwestern ^O ||Illinois ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-1 || — || || || || ||<small> ''Bill Libby (BL) || |- |Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-1-1 ||BS, ''CFRA'', HS || || || || claim || || |- |Saint Vincent ^O ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 5-3 || — || || || || ||<small> Associated Press (transitive) || |- |''Santa Clara ^O ||Kalifornija ||<small> Independents (Western) ||<center> 8-1 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) || |- |rowspan="2"|1937. ||California ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-0-1 ||DuS, ''HAF'', WS || || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1937_college_football_season 1937] |- |Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||AP, ''BR'', BS, ''CFRA'', DiS, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR, B(QPRS)'' || || || AP || claim || || |- |rowspan="3"|1938. ||Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 8-1 ||DiS || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1938_college_football_season 1938] |- |TCU ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-0 ||AP, ''BRC, HAF, NCF'', WS || || || AP || claim || || |- |Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DuS, HS, L, PS, ''SR'', WS || || || || claim || || |- |rowspan="4"|1939. ||Cornell ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''BR'', L, ''SR'' || || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1939_college_football_season 1939] |- |Texas A&M ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-0 ||AP, ''BR, BRC'', BS, ''CFRA, DeS'', DuS, ''HAF'', HS, ''NCF'', PS, ''SR'', WS, ''B(QPRS)'' || || || AP || claim || || |- |Tulane ^O ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 8-1-1 || — || || || || ||<small> Houlgate System (HS) ||<small> nije dio ''NCAA Records Book'' |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 8-0-2 ||DiS || || || || claim || || |- |rowspan="4"|1940. ||Boston College ^C ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0 || — || || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1940_college_football_season 1940] |- |Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA, DeS'', DiS, HS, L, ''NCF, SR'' || || || AP || claim || || |- |Stanford ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-0 ||''BR, HAF'', PS, WS || || || || claim || || |- |Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||DuS || || || || claim || || |- |rowspan="4"|1941. ||Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-2 ||HS || || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1941_college_football_season 1941] |- |''Duquesne ^O ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) || |- |Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||AP, ''BR'', BS, ''CFRA, DeS'', DuS, HAF, L, ''NCF'', PS, ''SR'' || || || AP || claim || || |- |Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 8-1-1 ||''B(QPRS)'', WS || || || || || || |- |rowspan="4"|1942. ||Georgia ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||''B(QPRS), BR, DeS'', HS, L, PS, ''SR'', WS || || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1942_college_football_season 1942] |- |''Georgia Pre-Flight ^O ||Georgia ||<small> Independents (Military service) ||<center> 7-1-1 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) ||<small> vojna (mornarička) vježbovna momčad <br> pri ''University of Georgia'' <br> također kao ''Georgia Navy Pre-Flight'' |- |Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||AP, ''BR'', BS, DuS, ''CFRA, NCF'' || || || AP || claim || || |- |Wisconsin ||Wisconsin ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-1-1 ||HAF || || || || || || |- |rowspan="2"|1943. ||''March Field ^O ||Kalifornija ||<small> Independents (Military service) ||<center> 9-1 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) ||<small> vojna (zrakoplovna) momčad pri <br> ''March Air Force Base'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1943_college_football_season 1943] |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-1 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA, DeS'', DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || regular || AP || claim || || |- |rowspan="3"|1944. ||Army ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA, DeS'', DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || regular || AP || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1944_college_football_season 1944] |- |''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-0 ||''BR, NCF, SR ||''da || || || || || |- |Randolph Field ^O ||Teksas ||<small> Independents (Military service) ||<center> 11-0 || — || || || || ||<small> Dr. L. H. Baker ||<small> vojna (zrakoplovna) momčad pri <br> ''Randolph Air Force Base'' |- |rowspan="3"|1945. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-0 ||''NCF ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1945_college_football_season 1945] |- |Army ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || regular || AP || claim || || |- |''Oklahoma A&M ||Oklahoma ||<small> Missouri Valley Conference ||<center> 9-0 ||''BRC ||''da || || || claim || ||<small> od 1957. djeluju kao ''Oklahoma State'' |- |rowspan="3"|1946. ||Army ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR, BRC'', BS, ''CFRA'', HAF, HS, PS || || regular || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1946_college_football_season 1946] |- |Georgia ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||WS || || || || || || |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 8-0-1 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, DeS, DuS, ''HAF'', L, ''NCF'', PS, ''SR'' || || regular || AP || claim || || |- |rowspan="3"|1947. ||Michigan ||Michigan ||<small> Big Nine Conference ||<center> 10-0 ||''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, ''HAF'', HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'' || || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1947_college_football_season 1947] |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||AP, HAF, WS || || || AP || claim || || |- |''Texas ^O ||Texas ||<small> Southwest Conference ||<center> 10-1 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) || |- |1948. ||Michigan ||Michigan ||<small> Big Nine Conference ||<center> 9-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || AP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/1948_college_football_season 1948] |- |rowspan="2"|1949. ||Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 10-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, DeS, DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || AP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1949_college_football_season 1949] |- |''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 11-0 ||''BR, CFRA ||''da || || || || || |- |rowspan="4"|1950. ||''Kentucky ||Kentucky ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||''SR ||''da || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1950_college_football_season 1950] |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 10-1 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', HAF, L, '''UP''', WS || || || AP / CP || claim || || |- |Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||BS, PS || || || || claim || || |- |Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||''BR, CFRA'', DeS, DuS, HS, ''NCF, SR'' || || || || claim || || |- |rowspan="5"|1951. ||Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0-1 ||''B(QPRS)'', BS, HS || || || || || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1951_college_football_season 1951] |- |Illinois ||Illinois ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-0-1 ||BS || || || || claim || || |- |Maryland ||Maryland ||<small> Southern Conference ||<center> 10-0 ||''BR, CFRA'', DeS, DuS, ''NCF, SR'' || || || || || || |- |Michigan State ||Michigan ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||''BR'', HAF, PS || || || || claim || || |- |'''Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||'''AP''', L, '''UP''', WS || || || AP / CP || claim || || |- |rowspan="2"|1952. ||Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 12-0 ||''B(QPRS), BR'', HS, INS, PS, ''SR'' || || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1952_college_football_season 1952] |- |'''Michigan State ||Michigan ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||'''AP''', ''BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, HAF, L, ''NCF, SR'', '''UP''', WS || || || AP / CP || claim || || |- |rowspan="4"|1953. ||'''Maryland ||Maryland ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 10-1 ||'''AP''', INS, '''UP''' || || || AP / CP || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1953_college_football_season 1953] |- |''Michigan State ^O ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) || |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0-1 ||''BR'', BS, DeS, DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || || || || |- |''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 9-1-1 ||''B(QPRS), CFRA ||''da || || || || || |- |rowspan="2"|1954. ||'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, ''HAF'', HS, INS, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || AP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1954_college_football_season 1954] |- |'''UCLA ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0 ||''BR, CFRA'', DuS, '''FWAA''', HAF, L, ''NCF'', '''UP''' || || || CP || claim || || |- |rowspan="3"|1955. ||Michigan State ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||BS || || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1955_college_football_season 1955] |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DeS, DuS, '''FWAA''', HAF, HS, INS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', '''UP''', WS || || || AP / CP || claim || || |- |''Ole Miss ^O ||Mississippi ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) || |- |rowspan="4"|1956. ||Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||''B(QPRS)'', HS, ''SR'' || || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1956_college_football_season 1956] |- |''Iowa ||Iowa ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||''CFRA ||''da || || || claim || || |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 10-0 ||'''AP''', ''BR'', BS, DeS, DuS, '''FWAA''', HAF, INS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', '''UP''', WS || || || AP / CP || claim || || |- |''Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||''SR ||''da || || || || || |- |rowspan="4"|1957. ||'''Auburn ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-0 ||'''AP''', ''BR, CFRA'', HAF, HS, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || AP || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1957_college_football_season 1957] |- |Michigan State ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-1 ||''BR'', DuS || || || || claim || || |- |'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||BS, DeS, '''FWAA''', INS, L, '''UP''' || || || CP || claim || || |- |''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 10-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |- |rowspan="3"|1958. ||Auburn ^C ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-0-1 || — || || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1958_college_football_season 1958] |- |'''Iowa ||Iowa ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-1-1 ||'''FWAA || || || || claim || || |- |'''LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', '''UPI''', WS || || || AP / CP || claim || || |- |rowspan="2"|1959. ||Ole Miss ||Mississippi ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||''B(QPRS), BR'', DuS, ''SR'' || || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1959_college_football_season 1959] |- |'''Syracuse ||New York ||<small> Independents major (Eastern) ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''BR'', BS, ''CFRA'', DeS, FN, '''FWAA''', HAF, L, ''NCF'', '''NFF''', PS, ''SR'', '''UPI''', WS || || || AP / CP || claim || || |- |rowspan="5"|1960. ||Iowa ||Iowa ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-1 ||''B(QPRS), BR'', BS, L, ''SR'' || || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1960_college_football_season 1960] |- |'''Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-2 ||'''AP''', FN, '''NFF, UPI''' || || || AP / CP || claim || || |- |'''Ole Miss ||Mississippi ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-0-1 ||''BR, CFRA'', DeS, DuS, '''FWAA''', ''NCF'', WS || || || || claim || || |- |Missouri ||Missouri ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-0 ||PS || || || || || || |- |Washington ||Washington ||<small> Athletic Association of Western Universities ||<center> 10-1 ||HAF || || || || claim || || |- |rowspan="2"|1961. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DeS, DuS, FN, HAF, L, ''NCF'', '''NFF''', ''SR'', '''UPI''', WS || || || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1961_college_football_season 1961] |- |'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0-1 ||'''FWAA''', PS || || || || claim || || |- !colspan="13"| NCAA University Division |- |rowspan="4"|1962. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||''BR ||''da || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1962_NCAA_University_Division_football_season 1962] |- |''LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-1-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |- |Ole Miss ||Mississippi ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-0 ||''BR'', L, ''SR'' || || || || claim || || |- |'''USC ||Kalifornija ||<small> Athletic Association of Western Universities ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''', PS, '''UPI''', WS || || bowl || AP / CP || claim || || |- |rowspan="2"|1963. ||Navy ^O ||Maryland ||<small> Independents (NCAA University Division) ||<center> 9-2 || — || || || || ||<small> Washington Touchdown Club || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1963_NCAA_University_Division_football_season 1963] |- |'''Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, ''NCF'', '''NFF''', PS, ''SR'', '''UPI''', WS || || bowl || AP / CP || claim || || |- |rowspan="4"|1964. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', L, '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1964_NCAA_University_Division_football_season 1964] |- |'''Arkansas ||Arkansas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-0 ||''BR, CFRA'', '''FWAA''', HAF, ''NCF'', PS, ''SR'' || || || || claim || || |- |Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||DuS || || || || || || |- |'''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA University Division) ||<center> 9-1 ||DeS, FN, '''NFF''' || || || || || || |- |rowspan="2"|1965. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-1-1 ||'''AP''', ''BR, CFRA'', '''FWAA''', ''NCF'' || || bowl || AP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1965_NCAA_University_Division_football_season 1965] |- |'''Michigan State ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-1 ||''B(QPRS), BR'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, '''NFF''', PS, ''SR'', '''UPI''' || || || CP || claim || || |- |rowspan="3"|1966. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||''B(QPRS), SR ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1966_NCAA_University_Division_football_season 1966] |- |'''Michigan State ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-0-1 ||''CFRA'', HAF, '''NFF''', PS || || regular || || claim || || |- |'''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA University Division) ||<center> 9-0-1 ||'''AP''', ''BR'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, MGR, ''NCF'', '''NFF''', PS, ''SR'', '''UPI''' || || regular || AP / CP || claim || || |- |rowspan="4"|1967. ||Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA University Division) ||<center> 8-2 ||DuS || || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1967_NCAA_University_Division_football_season 1967] |- |Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 10-1 ||PS || || || || || || |- |'''USC ||Kalifornija ||<small> Athletic Association of Western Universities ||<center> 10-1 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DeS, FN, '''FWAA''', HAF, MGR, ''NCF'', '''NFF''', ''SR'', '''UPI''' || || regular || AP / CP || claim || || |- |Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-2 ||L || || || || claim || || |- |rowspan="3"|1968. ||Georgia ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 8-1-2 ||L || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1968_NCAA_University_Division_football_season 1968] |- |'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DuS, FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''', PS, ''R(FACT), SR'', '''UPI''' || || bowl || AP / CP || claim || || |- |Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 9-1-1 ||DeS, MGR, ''SR'' || || || || || || |- |rowspan="3"|1969. ||Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-1 ||MGR || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1969_NCAA_University_Division_football_season 1969] |- |''Penn State ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA University Division) ||<center> 11-0 ||''R(FACT), SR ||''da || || || || || |- |'''Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, ''NCF'', '''NFF''', PS, ''R(FACT), SR'', '''UPI''' || || regular || AP / CP || claim || || |- |rowspan="5"|1970. ||Arizona State ||Arizona ||<small> Western Athletic Conference ||<center> 11-0 ||PS || || || || || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1970_NCAA_University_Division_football_season 1970] |- |'''Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-0-1 ||'''AP''', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF, R(FACT), SR'' || || || AP || claim || || |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA University Division) ||<center> 10-1 ||MGR, ''R(FACT), SR'' || || || || || || |- |'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||'''NFF || || || || claim || || |- |'''Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 10-1 ||''B(QPRS)'', L, '''NFF''', ''R(FACT)'', '''UPI''' || || || CP || claim || || |- |1971. ||'''Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 13-0 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, MGR, ''NCF'', '''NFF''', PS, R(FACT), ''SR'', '''UPI''' || || regular <br> bowl || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/1971_NCAA_University_Division_football_season 1971] |- |1972. ||'''USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-8 Conference ||<center> 12-0 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, MGR, ''NCF'', '''NFF''', PS, R(FACT), ''SR'', '''UPI''' || || bowl || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/1972_NCAA_University_Division_football_season 1972] |- !colspan="13"| NCAA Division I |- |rowspan="5"|1973. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||''B(QPRS)'', L, '''UPI''' || || || CP || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1973_NCAA_Division_I_football_season 1973] |- |Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-0-1 ||''NCF'', PS || || || || || || |- |'''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA Division I) ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''BR'', FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''' || || bowl || AP || claim || || |- |Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-0-1 ||''NCF'', PS, R(FACT), ''SR'' || || || || || || |- |Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 10-0-1 ||BR, ''CFRA'', DeS, DuS, ''SR'' || || || || || || |- |rowspan="4"|1974. ||Alabama ^O ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 || — || || || || ||<small> Washington Touchdown Club || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1974_NCAA_Division_I_football_season 1974] |- |Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-2 ||MGR || || || || || || |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, HAF, L, ''NCF'', PS, R(FACT), ''SR'' || || || AP || claim || || |- |'''USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-8 Conference ||<center> 10-1-1 ||'''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF, UPI''' || || || CP || claim || || |- |rowspan="4"|1975. ||Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||MGR || || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1975_NCAA_Division_I_football_season 1975] |- |Arizona State ||Arizona ||<small> Western Athletic Conference ||<center> 12-0 ||''NCF'', SN || || || || || || |- |Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 11-1 ||''B(QPRS)'', HAF, L, MGR, PS, R(FACT) || || || || || || |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-1 ||'''AP''', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''', R(FACT), ''SR'', '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || |- |rowspan="3"|1976. ||Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-2 ||L || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1976_NCAA_Division_I_football_season 1976] |- |'''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA Division I) ||<center> 12-0 ||'''AP''', ''BR'', FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''', PS, R(FACT), SN, ''SR'', '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-8 Conference ||<center> 11-1 ||''B(QPRS)'', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, MGR || || || || || || |- |rowspan="4"|1977. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||''CFRA ||''da || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1977_NCAA_Division_I_football_season 1977] |- |Arkansas ||Arkansas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-1 ||R(FACT) || || || || || || |- |'''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA Division I) ||<center> 11-1 ||'''AP''', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, MGR, ''NCF'', '''NFF''', PS, R(FACT), SN, ''SR'', '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || |- |Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-1 ||''B(QPRS)'', L, R(FACT), ''SR'' || || || || || || |- !colspan="13"| NCAA Division I-A |- |rowspan="4"|1978. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||'''AP''', ''CFRA'', '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''', R(FACT) || || bowl || AP || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1978_NCAA_Division_I-A_football_season 1978] |- |Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-1 ||BR, DeS, DuS, HAF, L, MGR, PS, R(FACT), SR || || || || || || |- |Penn State ^O ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 || — || || || || ||<small> Washington Touchdown Club || |- |'''USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 12-1 ||''B(QPRS), BR'', FN, HAF, ''NCF'', R(FACT), SN, SR, '''UPI''' || || || CP || claim || || |- |rowspan="2"|1979. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 12-0 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, MGR, ''NCF'', '''NFF''', NYT, PS, R(FACT), SN, SR, '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1979_NCAA_Division_I-A_football_season 1979] |- |''USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 11-0-1 ||''CFRA ||''da || || || || || |- |rowspan="5"|1980. ||Florida State ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 10-2 ||R(FACT) || || || || || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1980_NCAA_Division_I-A_football_season 1980] |- |'''Georgia ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-2 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR'', FN, '''FWAA''', HAF, NCF, '''NFF''', PS, R(FACT), SN, SR, '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || |- |Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 10-2 ||R(FACT) || || || || || || |- |Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 10-2 ||BR, DuS, MGR || || || || || || |- |Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||''CFRA'', DeS, NYT, R(FACT), SR || || || || || || |- |rowspan="6"|1981. ||'''Clemson ||Južna Karolina ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 12-0 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, ''CFRA'', DeS, FN, '''FWAA''', HAF, L, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, PS, R(FACT), SN, SR, '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || |rowspan="6"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1981_NCAA_Division_I-A_football_season 1981] |- |Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 9-3 ||NCF || || || || || || |- |Penn State ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 10-2 ||DuS || || || || || || |- |Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||NCF || || || || || || |- |SMU ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 10-1 ||NCF || || || || claim || || |- |Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 10-1-1 ||NCF || || || || || || |- |rowspan="3"|1982. ||Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 12-1 ||''B(QPRS)'', L || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1982_NCAA_Division_I-A_football_season 1982] |- |'''Penn State ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||'''AP''', BR, CFRA, DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, PS, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT''' || || bowl || AP / CP || claim || || |- |SMU ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-0-1 ||HAF || || || || claim || || |- |rowspan="3"|1983. ||Auburn ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||''BR'', CFRA, NYT, R(FACT), SR || || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1983_NCAA_Division_I-A_football_season 1983] |- |'''Miami (FL) ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||'''AP''', BR, DuS, FN, '''FWAA''', NCF, '''NFF''', SN, '''UPI, USAT/CNN''' || || bowl || AP / CP || claim || || |- |Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 12-1 ||''B(QPRS)'', DeS, L, MGR, PS, R(FACT), SR || || || || || || |- |rowspan="4"|1984. ||'''BYU ||Utah ||<small> Western Athletic Conference ||<center> 13-0 ||'''AP''', ''BR'', CFRA, '''FWAA''', NCF, '''NFF''', PS, SR, '''UPI, USAT/CNN''' || || || AP / CP || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1984_NCAA_Division_I-A_football_season 1984] |- |Florida ||Florida ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-1-1 ||BR, DeS, DuS, MGR, NYT, R(FACT), SN, SR || || || || || || |- |Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 10-2 ||L || || || || || || |- |Washington ||Washington ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 11-1 ||''B(QPRS)'', FN, NCF || || bowl || || || || |- |rowspan="3"|1985. ||Florida ||Florida ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-1-1 ||SR || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1985_NCAA_Division_I-A_football_season 1985] |- |Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-2 ||MGR || || || || || || |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-1 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, CFRA, DeS, DuS, FN, '''FWAA''', NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, '''UPI, USAT/CNN''' || || bowl || AP / CP || claim || || |- |rowspan="3"|1986. ||Miami (FL) ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||R(FACT) || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1986_NCAA_Division_I-A_football_season 1986] |- |Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-1 ||BR, ''B(QPRS)'', CFRA, DeS, DuS, NYT, SR || || || || || || |- |'''Penn State ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 12-0 ||'''AP''', ''BR'', FN, '''FWAA''', MGR, NCF, '''NFF''', R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN''' || || bowl || AP / CP || claim || || |- |rowspan="2"|1987. ||''Florida State ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1987_NCAA_Division_I-A_football_season 1987] |- |'''Miami (FL) ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 12-0 ||'''AP''', BR, CFRA, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN''' || || bowl || AP / CP || claim || || |- |rowspan="2"|1988. ||''Miami (FL) ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1988_NCAA_Division_I-A_football_season 1988] |- |'''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 12-0 ||'''AP''', BR, CFRA, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN''' || || bowl || AP / CP || claim || || |- |rowspan="3"|1989. ||Florida State ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 10-2 ||BR || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1989_NCAA_Division_I-A_football_season 1989] |- |'''Miami (FL) ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||'''AP''', ''BR'', CFRA, DeS, DuS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, '''UPI, USAT/CNN''' || || || AP / CP || claim || || |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 12-1 ||''B(QPRS)'', ERS, R(FACT), SR || || || || || || |- |rowspan="4"|1990. ||'''Colorado ||Colorado ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-1-1 ||'''AP''', B(QPRS), ''BR'', CFRA, DeS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, '''NFF''', R(FACT), SN, '''USAT/CNN''' || || || AP || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1990_NCAA_Division_I-A_football_season 1990] |- |'''Georgia Tech ||Georgia ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 11-0-1 ||DuS, NCF, R(FACT), SR, '''UPI''' || || || CP || claim || || |- |Miami (FL) ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 10-2 ||BR, ERS, NYT, R(FACT), SR || || || || || || |- |Washington ||Washington ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 10-2 ||R(FACT) || || || || || || |- |rowspan="2"|1991. ||'''Miami (FL) ||Florida ||<small> Big East Conference ||<center> 12-0 ||'''AP''', ''BR'', CFRA, ERS, NCF, NYT, SN, SR || || || AP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1991_NCAA_Division_I-A_football_season 1991] |- |'''Washington ||Washington ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 12-0 ||B(QPRS), BR, DeS, DuS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, R(FACT), SR, '''UPI/NFF, USAT/CNN''' || || || CP || claim || || |- |rowspan="2"|1992. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-0 ||'''AP''', B(QPRS), BR, CFRA, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, NYT, R(FACT), SN, SR, '''UPI/NFF, USAT/CNN''' || || BC || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1992_NCAA_Division_I-A_football_season 1992] |- |Florida State ||Florida ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 11-1 ||SR || || || || || || |- |rowspan="4"|1993. ||Auburn ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||NCF || || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1993_NCAA_Division_I-A_football_season 1993] |- |'''Florida State ||Florida ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 12-1 ||'''AP''', B(QPRS), BR, CCR, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', NCF, NYT, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN, USAT/NFF''' || || BC || AP / CP || claim || || |- |Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-1 ||NCF || || || || || || |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||MGR, NCF || || || || || || |- |rowspan="3"|1994. ||Florida State ||Florida ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 10-1 ||DuS || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1994_NCAA_Division_I-A_football_season 1994] |- |'''Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 13-0 ||'''AP''', AS, B(QPRS), ''BR'', FN, '''FWAA''', NCF, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN, USAT/NFF''' || || BC || AP / CP || claim || || |- |Penn State ||Pennsylvania ||<small> Big Ten Conference ||<center> 12-0 ||BR, CCR, DeS, ERS, MGR, NCF, NYT, R(FACT), SR || || || || || || |- |1995. ||'''Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 12-0 ||'''AP''', AS, B(QPRS), BR, CCR, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN''' || || BA || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/1995_NCAA_Division_I-A_football_season 1995] |- |rowspan="2"|1996. ||'''Florida ||Florida ||<small> Southeastern Conference ||<center> 12-1 ||'''AP''', B(QPRS), BR, CCR, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''USAT/CNN''' || || BA || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1996_NCAA_Division_I-A_football_season 1996] |- |Florida State ||Florida ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 11-1 ||AS || || || || || || |- |rowspan="2"|1997. ||'''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 12-0 ||'''AP''', ''BR'', FN, '''FWAA''', NCF, '''NFF''', SN || || || AP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1997_NCAA_Division_I-A_football_season 1997] |- |'''Nebraska ||Nebraska ||<small> Big 12 Conference ||<center> 12-0 ||A&H, AS, B(QPRS), BR, CCR, DeS, DuS, ERS, MCFR, MGR, NCF, NYT, R(FACT), SR, '''USAT/ESPN''' || || BA || CP || claim || || |- |1998. ||'''Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-0 ||A&H, '''AP''', AS, B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''USAT/ESPN''' || || BCS || AP / CP || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1998_NCAA_Division_I-A_football_season 1998] |- |1999. ||'''Florida State ||Florida ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 12-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''USAT/ESPN''' || || BCS || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/1999_NCAA_Division_I-A_football_season 1999] |- |rowspan="2"|2000. ||Miami (FL) ||Florida ||<small> Big East Conference ||<center> 11-1 ||NYT || || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2000_NCAA_Division_I-A_football_season 2000] |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big 12 Conference ||<center> 13-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, NCF, '''NFF''', R(FACT), SN, SR, '''USAT/ESPN''' || || BCS || AP / CP || claim || || |- |2001. ||'''Miami (FL) ||Florida ||<small> Big East Conference ||<center> 12-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''USAT/ESPN''', W || || BCS || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2001_NCAA_Division_I-A_football_season 2001] |- |rowspan="2"|2002. ||'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 14-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''USAT/ESPN''', W || || BCS || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2002_NCAA_Division_I-A_football_season 2002] |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 11-2 ||DuS, MGR, SR || || || || || || |- |rowspan="3"|2003. ||'''LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-1 ||A&H, BCS, BR, CM, DeS, DuS, MCFR, '''NFF''', R(FACT), SR, '''USAT/ESPN''', W || || BCS || CP || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2003_NCAA_Division_I-A_football_season 2003] |- |Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big 12 Conference ||<center> 12-2 ||B(QPRS) || || || || || || |- |'''USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 12-1 ||'''AP''', CCR, ERS, '''FWAA''', MGR, NYT, SN || || || AP || claim || || |- |rowspan="2"|2004. ||Auburn ^CO ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-0 || — || || || || claim ||<small> Eufaula Tribune, <br> Golf Digest <br> People's National Championship || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2004_NCAA_Division_I-A_football_season 2004] |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 13-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, MCFR, MGR, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, W, <br> <s> BCS, '''FWAA, USAT/ESPN''' </s> || || BCS || AP || claim || ||<small> ''USC-u'' su zbog skandala oko plaćanja igrača i kršenja pravila NCAA oduzeti pojedini naslovi, <br> te se ne smatra ''"Consensus National Champion"'' |- |2005. ||'''Texas ||Teksas ||<small> Big 12 Conference ||<center> 13-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, '''FWAA''', MCFR, MGR, '''NFF''', R(FACT), SN, SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2005_NCAA_Division_I-A_football_season 2005] |- !colspan="13"| NCAA Division I FBS |- |rowspan="2"|2006. ||'''Florida ||Florida ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-1 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DuS, '''FWAA''', MCFR, MGR, '''NFF''', R(FACT), SN, SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2006_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2006] |- |Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 12-1 ||DeS, R(FACT) || || || || || || |- |rowspan="3"|2007. ||'''LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 12-2 ||'''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2007_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2007] |- |Missouri ||Missouri ||<small> Big 12 Conference ||<center> 12-2 ||A&H || || || || || || |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 11-2 ||DuS || || || || || || |- |rowspan="2"|2008. ||'''Florida ||Florida ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-1 ||'''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DuS, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''' || || BCS || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2008_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2008] |- |Utah ||Utah ||<small> Mountain West Conference ||<center> 13-0 ||A&H, W || || || || || || |- |2009. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 14-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CFRA, CM, DuS, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/2009_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2009] |- |rowspan="3"|2010.||'''Auburn ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 14-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CFRA, CM, DuS, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/College_football_national_championships_in_NCAA_Division_I_FBS 2010.] |- |Oregon ^O ||Oregon ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 12-1 || — || || || || ||<small> R(FACT) || |- |TCU ||Teksas ||<small> Mountain West Conference ||<center> 13-0 ||CCR || || || || || || |- |rowspan="3"|2011. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 12-1 ||'''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CFRA, DuS, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2011_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2011] |- |LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-1 ||A&H, CCR || || || || || || |- |Oklahoma State ||Oklahoma ||<small> Big 12 Conference ||<center> 12-1 ||CM || || || || || || |- |rowspan="2"|2012. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-1 ||A&H, '''AP''', BCS, BR, CCR, CFRA, DuS, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2012_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2012] |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA Division I FBS) ||<center> 12-1 ||CM || || || || || ||<small> zbog korištenja igrača bez prava nastupa <br> ''Notre Dame''-u su naknadno poništeni svi rezultati |- |2013. ||'''Florida State ||Florida ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 14-0 ||A&H, '''AP''', BCS, BR, CCR, CFRA, CM, DuS, '''FWAA''', MCFR, NFF, SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2013_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2013] |- |rowspan="4"|2014. ||Alabama ^O ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 12-2 || — || || || || ||<small> R(FACT) || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2014_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2014] |- |'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 14-1 ||A&H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, CM, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || |- |Oregon ^O ||Oregon ||<small> Pacific-12 Conference ||<center> 13-2 || — || || || || ||<small> R(FACT) || |- |TCU ^O ||Teksas ||<small> Big 12 Conference ||<center> 12-1 || — || || || || ||<small> R(FACT) || |- |2015. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 14-1 ||A&H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, CM, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2015_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2015] |- |rowspan="2"|2016. ||Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 14-1 ||CM || || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2016_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2016] |- |'''Clemson ||Južna Karolina ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 14-1 ||A&H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || |- |rowspan="2"|2017. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-1 ||A&H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2017_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2017] |- |UCF ||Florida ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 13-0 ||CM || || || || claim || || |- |2018. ||'''Clemson ||Južna Karolina ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 15-0 ||A&H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, CM, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2018_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2018] |- |2019. ||'''LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 15-0 ||A&H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, CM, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2019_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2019] |- |2020. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-0 ||A&H, '''AP''', CCR, CFP, CFRA, CM, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''' || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2020_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2020] |- |2021. ||'''Georgia ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 14-1 ||A&H, '''AP''', CCR, CFP, CFRA, CM, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2021_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2021] |- |2022. ||'''Georgia ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 15-0 ||A&H, '''AP''', CCR, CFP, CFRA, CM, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2022_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2022] |- |2023. ||'''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 15-0 ||A&H, '''AP''', CCR, CFP, CFRA, CM, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2023_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2023] |- |rowspan="2"|2024. ||'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 14-2 ||'''AP''', CCR, CFP, CFRA, CM, '''NFF''', SR, '''USAT''' || || CFP || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2024_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2024] |- |Oregon ||Oregon ||<small> Big Ten Conference ||<center> 13-1 ||A&H, W || || || || || || |- |2025. ||'''Indiana ||Indiana ||<small> Big Ten Conference ||<center> 16-0 ||'''AP''', CFP, '''NFF, USAT''' || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2025_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2025] |- |} * '''podebljana momčad''' – prvak po bar jednom izboru nakon 1950. koji NCAA smatra ''"Consensus National Champion"'' (''Associated Press'', ''United Press/UPI'', ''Football Writers Association of America'', ''National Football Foundation'' i ''USA Today'') * ''momčad u kurzivu'' – retroaktivno dodijeljen naslov po svim izborima za koje je proglašen prvakom za sezonu (također je u tom slučaju u stupcu ''retroaktivni izbori'' stavljeno ''"da"'') * ''kratica "selektor" u kurzivu'' – retroaktivno dodijeljen ili proglašen prvak po ''"selektoru"'' * zbog preglednosti, nazivi konferencija (ili ako je momčad nezavisna) su pisani na engleskom jeziku * ukoliko je za pojedinu godinu proglašeno dva ili više prvaka, oni su poredani po abecednom redu za ''NG (National Championship Game)'' susrete su oznake: <small> * regular – utakmica pri kraju regularne sezone (u kojima su se susreli prvoplasirani nositelji) * bowl – razni ''bowl'' susreti uzeti kao ''National Championship Game'', obično su određivali prvog nositelja u nekom od izbora za prvaka (''Rose Bowl'', ''Cotton Bowl'', ''Orange Bowl'', ''Sugar Bowl'', ''Fiesta Bowl'') * BC – ''Bowl Coalition National Championship Game'' (od 1992. do 1994.) – ''Bowl Coallition'' ''bowl'' u kojem su se susretale najbolje postavljene momčadi s pravom nastupa u ''Bowl Coallition'' * BA – ''Bowl Alliance'' (1995. – 1997.) ''bowl'' označen kao ''National Championship Game'', u kojem su se također susretale najbolje postavljene momčadi s pravom nastupa u ''Bowl Alliance'' * BCS – ''BCS National Championship Game'' (od 1998. do 2013.) – ''bowl'' u kojem su se susrela dva prvoplasirana nositelja za ''BCS''. Od 1999. do 2005. je bio ''bowl'' u rotaciji (''Fiesta'', ''Sugar'', ''Orange'', ''Rose''), a od 2006. do 2013. ''BCS National Championship Game'' * CFP – ''College Football Playoff National Championship'' (od 2014.) – završna utakmica doigravanja ''NCAA Division I FBS'' – ''College Football Playoff'' </small> ^C – tvrđen (''claimed'') naslov za sveučilište, ali se ne nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'', odnosdno nije izabran od ''major selector'' <br> ^O - prvak po izboru koji se ne nalazi ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'' za tu sezonu, odnosno nije ''major selector'' == Naslovi po sveučilištima == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !momčad !!''nadimak !!sveučilište !!savezna država !!naslova !!godine osvajanja / proglašenja !!sezona !!sveučilišna <br> divizija !!konferencija !!ostali nazivi, napomene |- |'''Princetom ||''Tigers ||<small> [[Sveučilište Princeton|Princeton University]] ||[[New Jersey]] ||<center> '''28 |1869.⁶⁷, 1870.⁶⁷, 1872.⁶⁷, 1873.⁶⁷, 1874.⁶⁷, 1875.⁶⁷, 1877.⁶⁷, 1878.⁶⁷, 1879.⁶⁷, 1880.⁶⁷, 1881.⁶⁷, 1884.⁶⁷, 1885.⁶⁷, 1886.⁶⁷, 1889.⁶⁷, 1893.⁶⁷, 1894.⁶⁷, 1896.⁶⁷, 1898.⁶⁷, 1899.⁶⁷, 1903.⁶⁷, 1906.⁶⁷, 1911.⁶⁷, 1920.⁶⁷, 1922.⁶⁷, 1933.⁵⁷, 1935.⁵⁷, 1950.⁵⁷ |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> [[Liga bršljana|Ivy League]] |<small> ''Princeton University'' se do 1896. godine nazivalo ''College of New Jersey'' |- |'''Alabama ||''Crimson Tide ||<small> [[Sveučilište u Alabami|University of Alabama]] ||[[Alabama]] ||<center> '''26 |1925.⁶⁷, 1926.⁶⁷, 1930.⁶⁷, 1934.⁵⁷, 1941.⁵⁷, 1945.⁶, 1961.³⁴⁷, 1962.⁶, 1964.³⁴⁷, 1965.²³⁴⁷, 1966.⁶, 1973.³⁴⁷, 1974.⁹, 1975.⁵, 1977.⁶, 1978.²³⁴⁷, 1979.³⁴⁷, 1992.²³⁴⁷, 2009.²³⁴⁷, 2011.²³⁴⁷, 2012.²³⁴⁷, 2014.⁹, 2015.¹³⁴⁷, 2016.⁵, 2017.¹³⁴⁷, 2020.¹³⁴⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''Notre Dame ||''Fighting Irish ||<small> [[Sveučilište Notre Dame|University of Notre Dame du Lac]] ||[[Indiana]] ||<center> '''24 |1913.⁹, 1919.⁶, 1920.⁶, 1921.⁹, 1924.²⁵⁷, 1927.⁵, 1929.⁵⁷, 1930.⁵⁷, 1938.⁵, 1943.²⁴⁷, 1946.²⁴⁷, 1947.⁴⁷, 1949.⁴⁷, 1953.⁵, 1964.³, 1966.²³⁴⁷, 1967.⁵, 1970.⁵, 1973.²³⁴⁷, 1977.³⁴⁷, 1988.²³⁴⁷, 1989.⁵, 1993.⁵, 2012.⁵ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Independents (NCAA Division I FBS) ||<small> |- |'''Michigan ||''Wolverines ||<small> University of Michigan ||[[Michigan]] ||<center> '''19 |1901.⁶⁷, 1902.⁶⁷, 1903.⁶⁷, 1904.⁶⁷, 1910.⁶, 1918.⁶⁷, 1923.⁶⁷, 1925.⁶, 1926.⁶, 1932.⁵⁷, 1933.⁵⁷, 1947.⁵⁷, 1948.⁴⁷, 1964.⁵, 1973.⁵, 1976.⁵, 1985.⁵, 1997.³⁴⁷, 2023.¹³⁴⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Oklahoma ||''Sooners ||<small> University of Oklahoma ||[[Oklahoma]] ||<center> '''17 |1915.⁶, 1949.⁶, 1950.³⁴⁷, 1953.⁶, 1955.³⁴⁷, 1956.³⁴⁷, 1957.⁶, 1967.⁵, 1973.⁵, 1974.³⁴⁷, 1975.³⁴⁷, 1978.⁵, 1980.⁵, 1985.²³⁴⁷, 1986.⁵, 2000.²³⁴⁷, 2003. ⁵ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''Ohio State ||''Buckeyes ||<small> [[Sveučilište države Ohio|Ohio State University]] ||[[Ohio]] ||<center> '''16 |1933.⁵, 1942.⁵, 1944.⁶, 1954.³⁴⁷, 1957.³⁴⁷, 1961.³⁷, 1968.²³⁴⁷, 1969.⁵, 1970.³⁷, 1973.⁵, 1974.⁵, 1975.⁵, 2002.²³⁴⁷, 2006.⁵, 2014.¹³⁴⁷, 2024.¹³⁴⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Harvard ||''Crimson ||<small> [[Harvardovo sveučilište|Harvard University]] ||[[Massachusetts]] ||<center> '''13 |1874.⁶, 1875.⁶, 1890.⁶⁷, 1898.⁶⁷, 1899.⁶⁷, 1901.⁶, 1908.⁶, 1910.⁶⁷, 1912.⁶⁷, 1913.,⁶⁷ 1914.⁹, 1919.⁶⁷, 1920.⁶ |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> [[Liga bršljana|Ivy League]] ||<small> |- |'''Pittsburgh ||''Panthers ||<small> [[Sveučilište u Pittsburghu|University of Pittsburgh]] ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''13 |1910.⁶, 1915.⁶⁷, 1916.⁶⁷, 1917.⁹, 1918.⁶⁷, 1929.⁶⁷, 1931.⁶⁷, 1934.⁸⁹, 1936.⁵⁷, 1937.⁴⁷, 1976.³⁴⁷, 1980.⁵, 1981.⁵ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference ||<small> |- |'''Nebraska ||''Cornhuskers ||<small> University of Nebraska–Lincoln ||[[Nebraska]] ||<center> '''12 |1915.⁶ 1970.³⁴⁷, 1971.²³⁴⁷, 1980.⁵, 1981.⁵, 1982.⁵, 1983.⁵, 1984.⁵, 1993.⁵, 1994.²³⁴⁷, 1995.²³⁴⁷, 1997.²³⁴⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference |<small> ''University of Nebraska–Lincoln'' se do 1968. godine nazivao ''University of Nebraska'' |- |'''Minnesota ||''Golden Gophers ||<small> ''University of Minnesota ||[[Minnesota]] ||<center> '''10 |1903.⁹, 1904.⁶⁷, 1911.⁶, 1915.⁶, 1934.⁵⁷, 1935.⁵⁷, 1936.⁴⁷, 1940.⁴⁷, 1941.⁴⁷, 1960.³⁴⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference |<small> ''University of Minnesot'' se također navodi kao ''University of Minnesota Twin Cities'' |- |'''Miami (FL) ||''Hurricanes ||<small> ''University of Miami ||[[Florida]] ||<center> '''9 |1983.²³⁴⁷, 1986.⁵, 1987.²³⁴⁷, 1988.⁶, 1989.³⁴⁷, 1990.⁵, 1991.³⁴⁷, 2000.⁵, 2001.²³⁴⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference |<small> također kao ''Miami'', ''Miami (Florida)'' |- |'''Auburn ||''Tigers ||<small> Auburn University ||[[Alabama]] ||<center> '''9 |1910.⁶⁷, 1913.⁶⁷, 1914.⁸, 1957.³⁴⁷, 1958.⁸, 1983.⁵⁷, 1993.⁵⁷, 2004.⁸⁹, 2010.²³⁴⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] |<small> ''Auburn University'' se do 1960. godine nazivao ''Alabama Polytechnic Institute'' |- |'''Florida State||''Seminoles ||<small> Florida State University ||[[Florida]] ||<center> '''9 |1980.⁵, 1987.⁶, 1989.⁵, 1992.⁵, 1993.²³⁴⁷, 1994.⁵, 1996.⁵, 1999.²³⁴⁷, 2013.²³⁴⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference ||<small> |- |'''Penn State ||''Nittany Lions ||<small> The Pennsylvania State University ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''8 |1911.⁶, 1912.⁶, 1969.⁶, 1978.⁹, 1981.⁵, 1982.²³⁴⁷, 1986.²³⁴⁷, 1994.⁵ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference |<small> ''The Pennsylvania State University'' se do 1953. godine nazivalo ''Pennsylvania State College'' |- |'''LSU ||''Tigers ||<small> Louisiana State University and Agricultural and Mechanical College ||[[Louisiana]] ||<center> '''8 |1908.⁶, 1936.⁶, 1958.³⁴⁷, 1962.⁶, 2003.²³⁴⁷, 2007.²³⁴⁷, 2011.⁵, 2019.¹³⁴⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] |<small> također i kao ''Louisiana State'' <br> sveučilište se do 1963. godine nazivalo ''Louisiana State University'' |- |'''Georgia ||''Bulldogs ||<small> University of Georgia ||[[Georgia]] ||<center> '''8 |1920.⁶, 1927.⁶, 1942.⁵⁷, 1946.⁵, 1968.⁵, 1980.³⁴⁷, 2021.¹³⁴⁷, 2022.¹³⁴⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''Penn ||''Quakers ||<small> [[Sveučilište u Pennsylvaniji|University of Pennsylvania]] ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''7 |1894.⁶⁷, 1895.⁶⁷, 1897.⁶⁷, 1904.⁶⁷, 1907.⁶⁷, 1908.⁶⁷, 1924.⁶⁷ |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> [[Liga bršljana|Ivy League]] |<small> također i kao ''Pennsylvania'' |- |'''Michigan State ||''Spartans ||<small> Michigan State University ||[[Michigan]] ||<center> '''7 |1951.⁵⁷, 1952.³⁴⁷, 1953.⁹, 1955.⁵⁷, 1957.⁵⁷, 1965.³⁴⁷, 1966.²³⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Georgia Tech ||''Yellow Jackets ||<small> [[Tehnološki institut Georgia|Georgia Institute of Technology]] ||[[Georgia]] ||<center> '''7 |1916.⁶, 1917.⁶⁷, 1928.⁶⁷, 1951.⁵, 1952.⁵⁷, 1956.⁵, 1990.³⁴⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference |<small> između 1917. i 1928. godine koristili nadimak ''Golden Tornado'' <br> ''Georgia Institute of Technology'' se do 1948. godine nazivalo ''Georgia School of Technology'' |- |'''California ||''Golden Bears ||<small> [[Sveučilište u Berkeleyju|University of California, Berkeley]] ||[[Kalifornija]] ||<center> '''5 |1920.⁶⁷, 1921.⁶⁷, 1922.⁶⁷, 1923.⁶⁷, 1937.⁵⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference |<small> ''University of California, Berkeley'' se do 1958. godine nazivalo ''University of California'' |- |'''Cornell ||''Big Red ||<small> [[Sveučilište Cornell|Cornell University]] ||[[New York (savezna država)|New York]] ||<center> '''5 |1915.⁶⁷, 1921.⁶⁷, 1922.⁶⁷, 1923.⁶⁷, 1939.⁵⁷ |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> [[Liga bršljana|Ivy League]] ||<small> |- |'''Army ||''Black Knights ||<small> [[Vojna akademija West Point|United States Military Academy]] ||[[New York (savezna država)|New York]] ||<center> '''5 |1914.⁶⁷, 1916.⁶⁷, 1944.²⁴⁷, 1945.²⁴⁷, 1946.²⁵⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> American Conference |<small> do 1999. godine nadimak ''Cadets'' |- |'''Illinois ||''Fighting Illini ||<small> University of Illinois Urbana-Champaign ||[[Illinois]] ||<center> '''5 |1914.⁶⁷, 1919.⁶⁷, 1923.⁶⁷, 1927.⁵⁷, 1951.⁵⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference |<small> ''University of Illinois Urbana-Champaign'' se do 2021. godine nazivalo ''University of Illinois at Urbana-Champaig'' |- |'''Iowa ||''Hawkeyes ||<small> University of Iowa ||[[Iowa]] ||<center> '''5 |1921.⁶⁷, 1922.⁶⁷, 1956.⁶⁷, 1958.³⁷, 1960.⁵⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Florida ||''Gators ||<small> University of Florida ||[[Florida]] ||<center> '''5 |1984.⁵, 1985.⁵, 1996.²³⁴⁷, 2006.²³⁴⁷, 2008.²³⁴⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''Stanford ||''Cardinal ||<small> [[Sveučilište Stanford|Stanford University]] ||[[Kalifornija]] ||<center> '''4 |1926.⁵⁷, 1934.⁹, 1935.⁹, 1940.⁵⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference |<small> koristili nadimak ''Indians'' do 1971. godine, te ''Cardinals'' do 1981. <br> ''Leland Stanford Junior University'' je službveni i puni naziv za ''Stanford University'' |- |'''Ole Miss ||''Rebels ||<small> University of Mississippi ||[[Mississippi]] ||<center> '''4 |1955.⁹, 1959.⁵⁷, 1960.³⁷, 1962.⁵⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] |<small> također i kao ''Mississipp'' |- |'''TCU ||''Horned Frogs ||<small> Texas Christian University ||[[Teksas]] ||<center> '''4 |1935.⁵⁷, 1938.⁴⁷, 2010.⁵, 2014.⁹ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big 12 Conference ||<small> |- |'''Lafayette ||''Leopards ||<small> Lafayette College ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''3 |1896.⁶⁷, 1921.⁶⁷, 1926.⁶⁷ |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> Patriot League |<small> do 1923. godine nastupali bez nadimka ili sa neslužbenim nadimcima |- |'''SMU ||''Mustangs ||<small> Southern Methodist University ||[[Teksas]] ||<center> 3 |1935.⁵⁷, 1981.⁵⁷, 1982.⁵⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference ||<small> |- |'''Clemson ||''Tigers ||<small> Clemson University ||[[Južna Karolina]] ||<center> '''3 |1981.³⁴⁷, 2016.¹³⁴⁷, 2018.¹³⁴⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference ||<small> |- |'''Oregon ||''Ducks ||<small> University of Oregon ||[[Oregon]] ||<center> '''3 |2010.⁹, 2014.⁹, 2024.⁵ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Chicago ||''Maroons ||<small> [[Sveučilište u Chicagu|University of Chicago]] ||[[Illinois]] ||<center> '''2 |1905.⁶⁷, 1913.⁶⁷ |<center> 2025. ||<small> NCAA Division III ||<small> Midwest Conference |<small> ''University of Chicago'' nije imao momčad američkog nogometa od 1940. do 1968. godine |- |'''Columbia ||''Lions ||<small> [[Sveučilište Columbia|Columbia University]] ||[[New York (savezna država)|New York]] ||<center> '''2 |1875.⁶⁷, 1933⁸. |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> [[Liga bršljana|Ivy League]] |<small> do 1905. godine prvo su igrali bez nadimka, potom kao ''Blue and White'' <br> ''Columbia University'' do 1896. godine se nazivalo ''Columbia College'' |- |'''Maryland ||''Terrapins ||<small> University of Maryland, College Park ||[[Maryland]] ||<center> '''2 |1951.⁵, 1953.³⁴⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Navy ||''Midshipmen ||<small> United States Naval Academy ||[[Maryland]] ||<center> '''2 |1926.⁶, 1963.⁹ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> American Conference ||<small> |- |'''Arizona State ||''Sun Devils ||<small> Arizona State University ||[[Arizona]] ||<center> '''2 |1970.⁵, 1975.⁵ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big 12 Conference ||<small> |- |'''Arkansas ||''Razorbacks ||<small> University of Arkansas ||[[Arkansas]] ||<center> '''2 |1964.³⁷, 1977.⁵ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''Missouri ||''Tigers ||<small> University of Missouri ||[[Missouri]] ||<center> '''2 |1960.⁵, 2007.⁵ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''Oklahoma State ||''Cowboys ||<small> Oklahoma State University ||[[Oklahoma]] ||<center> '''2 |1945.⁶⁷, 2011.⁵ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big 12 Conference |<small> do 1956. godine kao ''Oklahoma A&M'' <br> ''Oklahoma State University'' se prethodno nazivao ''Oklahoma Agricultural and Mechanical College'' (do 1957.) i ''Oklahoma State University of Agricultural and Applied Sciences'' (1957.-1980.) |- |'''Rutgers ||''Scarlet Knights ||<small> Rutgers, The State University of New Jersey ||[[New Jersey]] ||<center> '''1 |1869.⁶⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference |<small> do 1954. nadimak ''Queensmen'' <br> ''Rutgers, The State University of New Jersey'' se do 1924. godine nazivao ''Rutgers College'', a do 1945. ''Rutgers University'' |- |'''Carlisle ||''Indians ||<small> Carlisle Indian Industrial School ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''1 |1911.⁹ |<center> — ||<center> — ||<center> — ||<small> ''Carlisle Indian Industrial School'' je ugašena 1918. godine |- |'''Centre ||''Colonels ||<small> Centre College ||[[Kentucky]] ||<center> '''1 |1919.⁶⁷ |<center> 2025. ||<small> NCAA Division III ||<small> Southern Athletic Association |<small> također bivši nadimak ''Praying Colonels'' |- |'''Dartmouth ||''Big Green ||<small> Dartmouth College ||[[New Hampshire]] ||<center> '''1 |1925.⁵⁷ |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> [[Liga bršljana|Ivy League]] |<small> do 1973. godine nadimak ''Indians'' |- |'''Detroit ||''Titans ||<small> University of Detroit Mercy ||[[Michigan]] ||<center> '''1 |1928.⁶⁷ |<center> — ||<center> — ||<center> — ||<small> ''University of Detroit Mercy'' je momčad američkog nogometa ugasilo 1964. godine <br> ''University of Detroit Mercy'' se do 1990. godine nazivalo ''University of Detroit'' |- |'''Colgate ||''Raiders ||<small> Colgate University ||[[New York (savezna država)|New York]] ||<center> '''1 |1932.⁶ |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> Patriot League |<small> do 2000. godine nadimak ''Red Raiders'' |- |'''Duke ||''Blue Devils ||<small> [[Sveučilište Duke|Duke University]] ||[[Sjeverna Karolina]] ||<center> '''1 |1936.⁶ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference ||<small> |- |'''Northwestern ||''Wildcats ||<small> Northwestern University ||[[Illinois]] ||<center> '''1 |1936.⁹ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Saint Vincent ||''Bearcats ||<small> Saint Vincent College ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''1 |1936.⁹ |<center> 2025. ||<small> NCAA Division III ||<small> Presidents' Athletic Conference ||<small> |- |'''Santa Clara ||''Broncos ||<small> [[Sveučilište Santa Clara|Santa Clara University]] ||[[Kalifornija]] ||<center> '''1 |1936.⁹ |<center> — ||<center> — ||<center> — ||<small> ''Santa Clara University'' je momčad američkog nogometa ugasilo 1992. godine <br> ''Santa Clara University'' se do 1984. godine nazivalo ''University of Santa Clara'' |- |'''Purdue ||''Boilermakers ||<small> Purdue University ||[[Indiana]] ||<center> '''1 |1937.⁶ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Boston College ||''Eagles ||<small> Boston College ||[[Massachusetts]] ||<center> '''1 |1940.⁸ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference ||<small> |- |'''Duquesne ||''Dukes ||<small> Duquesne University ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''1 |1941.⁹ |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> Northeast Conference ||<small> |- |'''Georgia Pre-Flight ||''Skycrackers ||<small> University of Georgia / [[Ratna mornarica SAD-a|US Navy]] ||[[Georgia]] ||<center> '''1 |1942.⁹ |<center> — ||<center> — ||<center> — ||<small> također kao ''Georgia Navy Pre-Flight'' <br> momčad kadeta [[Ratna mornarica SAD-a|Ratne mornarice SAD-a ''(US Navy)'']] pri ''University of Georgia'' za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] |- |'''March Field ||''Flyers ||<small> [[March ARB (Kalifornija)|March Air Reserve Base]] ||[[Kalifornija]] ||<center> '''1 |1943.⁹ |<center> — ||<center> — ||<center> — ||<small> također igrali kao ''Fourth Air Force'' <br> momčad kadeta i službenika [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država|Zračnih snaga SAD-a (USAF)]] pri ''March Air Reserve Base'' (''March Field''), odnosno ''Fourth Air Force'' za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] |- |'''Randolph Field ||''Ramblers ||<small> [[Randolph AFB (Teksas)|Randolph Air Force Base]] ||[[Teksas]] ||<center> '''1 |1944.⁹ |<center> — ||<center> — ||<center> — ||<small> 1945. godine igrali kao ''Army Air Forces Training Command Skymasters'' <br> momčad kadeta i službenika [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država|Zračnih snaga SAD-a (USAAF)]] pri ''''Randolph Air Force Base'' za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] |- |'''Kentucky ||''Wildcats ||<small> University of Kentucky ||[[Kentucky]] ||<center> '''1 |1950.⁶⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''Syracuse ||''Orange ||<small> Syracuse University ||[[New York (savezna država)|New York]] ||<center> '''1 |1959.³⁴⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference |<small> do 2003. godine koristili nadimak ''Orangemen'' |- |'''BYU ||''Cougars ||<small> Brigham Young University ||[[Utah]] ||<center> '''1 |1984.³⁴⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big 12 Conference ||<small> |- |'''Colorado ||''Buffaloes ||<small> University of Colorado Boulder ||[[Colorado]] ||<center> '''1 |1990.³⁴⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big 12 Conference ||<small> |- |'''Indiana ||''Hoosiers ||<small> [[Sveučilište Indiana Bloomington|Indiana University Bloomington]] ||[[Indiana]] ||<center> '''1 |2025.¹³⁴⁷ |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |} <!-- ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||| --> * Zbog preglednosti, nazivi sveučilišta i konferencija (ili ako je momčad nezavisna) su pisani na engleskom jeziku * Zbog različitih metoda i izbora proglašavanja prvaka, te povremenih naknadnih proglašavanja, moguća su odstupanja od drugih izvora i popisa prvaka Objašnjenja za napomene godina proglašenja prvakom: <br> ¹ – pobjednici CFP, odnosno ''College Football Playoff National Championship'' (od 2014.) <br> ² – pobjednici raznih ''National Championship Game'', igrano do 2013. <br> ³ – prvak po bar jednom izboru nakon 1950. koji NCAA smatra ''"Consensus National Champion"'' (''Associated Press, United Press/UPI, Football Writers Association of America, National Football Foundation, USA Today'') <br> ⁴ – prvak po izborima za ''AP Poll'' (od 1936.) i (ili) ''Coaches Poll'' (od 1950.) <br> ⁵ – prvak po bar jednom ''major'' izboru koji se nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'', koji se odnosi na prethodnu sezonu, a da ne zadovoljava uvjete 3 i 4 <br> ⁶ – prvak po bar jednom ''major'' izboru koji se nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'', te je retroaktivno dodijeljen, a ne zadovoljava uvjete 3, 4 i 5 <br> ⁷ – tvrđen (''claimed'') naslov od strane sveučilišta, uključujući i retroaktivno, koji se nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'', te zadovoljava uvjete 3, 4, 5 i 6 <br> ⁸ – tvrđen (''claimed'') naslov od strane sveučilišta, uključujući i retroaktivno, koji se ne nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'', i ne zadovoljava uvjete 3, 4, 5 i 6 <br> ⁹ – naslov dodijeljen od strane drugih izbora (selektora), uključujući i retroaktivno, koji se ne nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'' (ili naknadno izbačen), i ne zadovoljava uvjete 3, 4, 5, 6 i 7 <br> == Povezani članci == * [[NCAA]] * [[FBS]] * [[College Football Playoff]] * [[College Football Playoff National Championship]] * [[BCS National Championship Game]] * [[NCAA Division I Football Championship Subdivision]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.ncaa.com/sports/football/fbs ncaa.com, ''Foootball / FBS''] * {{en icon}} [https://www.sports-reference.com/cfb/ sports-reference.com, ''College Football Stats and History''] * {{en icon}} [https://www.collegepollarchive.com/football/index.cfm collegepollarchive.com, ''Football''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20241108163014/http://fs.ncaa.org.s3.amazonaws.com/Docs/stats/football_records/FBS.pdf fs.ncaa.org.s3.amazonaws.com, ''2024 NCAA Football Bowl Subdivision Records''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.ncaa.com/news/football/article/college-football-national-championship-history ncaa.com, ''College football championship history''], objavljeno 19. siječnja 2026., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20260201075035/https://www.ncaa.com/news/football/article/college-football-national-championship-history ncaa.com, ''College football championship history''], objavljeno 19. siječnja 2026., wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.sports-reference.com/cfb/years/index.html sports-reference.com, ''College Football National Champions and Seasons''], pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.espn.com/college-football/story/_/id/39192677/who-won-college-football-championship-winners-list espn.com, ''College football championship winners by year: NCAA list''], objavljeno 20. siječnja 2026., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.espn.com/college-football/story/_/id/39266327/who-won-most-college-football-championships espn.com, ''Who has won the most college football championships?''], objavljeno 20. siječnja 2026., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.espn.com/college-football/story/_/id/29324272/the-most-absurd-controversial-national-title-claims-college-football-history espn.com, ''The most absurd and controversial national title claims in college football history''], objavljeno 29. lipnja 2020., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.si.com/fannation/college/cfb-hq/rankings/college-football-national-championship-teams-by-year si.com, ''Sports Illustrated'', ''College football national champion teams by year from 1869 to today''], objavljeno 20. siječnja 2026., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.bestcolleges.com/research/who-has-the-most-national-championships-in-college-football/ bestcolleges.com, ''Who Has the Most National Championships in College Football?''], objavljeno 18. veljače 2025., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.nbclosangeles.com/news/sports/ncaaf/history-of-college-football-championship-games/3302771/ nbclosangeles.com, ''The history of college football championship games''], ažurirano 13. siječnja 2025., pristupljeno 1. ožujka 2026. {{izvori}} </small> [[Kategorija:Natjecanja u američkom nogometu u Sjedinjenim Američkim Državama|NCAA ]] irk32gtanjai2s50n20lgpc2o4j0t6b 0 802379 7570013 7398674 2026-08-05T08:20:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570013 wikitext text/x-wiki  {{Infookvir glazbenik | Rodno_ime = Igor Mišković | Pseudonim = Eegor | Rođenje = 1. ožujka 1986. | Mjesto rođenja = [[Beograd]], [[SFR Jugoslavija]] }} '''Igor Mišković''' ([[Novi Beograd]], [[1. ožujka]] [[1986.]]), poznatiji pod pseudonimom Eegor, je srbijanski kantautor, skladatelj, gitarist, pjevač, producent i pjesnik.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-07-16|title=Izigrala me je uigrana ekipa, SOKOJ i „Srbija stvara“: Igor Mišković iz benda „Hašima“ o prevarama na muzičkoj sceni|url=https://nova.rs/kultura/izigrala-me-je-uigrana-ekipa-sokoj-i-srbija-stvara-igor-miskovic-iz-benda-hasima-o-prevarama-na-muzickoj-sceni/|access-date=2026-01-29|website=Nova.rs|language=sr-RS}}</ref> == Biografija == Diplomirao je na Fakultetu suvremene umjetnosti. Nastupio je na [[Pesma za Euroviziju|Pesmi za Euroviziju]] 2023. i 2026.<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Sudar|first=Suzana|date=2024-07-16|title=Izigrala me je uigrana ekipa, SOKOJ i „Srbija stvara“: Igor Mišković iz benda „Hašima“ o prevarama na muzičkoj sceni|url=https://nova.rs/kultura/izigrala-me-je-uigrana-ekipa-sokoj-i-srbija-stvara-igor-miskovic-iz-benda-hasima-o-prevarama-na-muzickoj-sceni/|access-date=2025-12-04|website=NOVA portal|language=sr-RS}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba|last=Radičević|first=Miloš|date=2023-03-31|title=Eegor: Verujte u sebe, rizikujte i izađite iz zone komfora|url=https://www.beforeafter.rs/muzika/eegor-verujte-u-sebe-rizikujte-i-izadite-iz-zone-komfora/|access-date=2025-12-04|website=Before After|language=sr-RS|archive-date=22. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260122005029/https://www.beforeafter.rs/muzika/eegor-verujte-u-sebe-rizikujte-i-izadite-iz-zone-komfora/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=B92|title=Ipak bez Maje Nikolić: Objavljen spisak takmičara na Pesmi za Evroviziju, ko će predstavljati Srbiju?|url=https://www.b92.net/zivot/aktuelno/186917/pze-2026-objavljen-spisak-takmicara/vest|access-date=2025-12-04|website=B92.net|language=sr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Jovanović|first=Milica|date=2023-01-13|title=PzE23 {{!}} Upoznajte učesnike (3. deo)|url=https://evrovizija.rs/2023/01/13/pze23-upoznajte-ucesnike-3-deo/|access-date=2025-12-04|website=ESC Serbia {{!}} Evrovizija.rs|language=en-US}}</ref> Osnivač je i frontman jazz benda [[Hashima]], koji je proglašen jednim od pet najboljih jazz bendova na europskom festivalu u [[Avignon|Avignonu]].<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref>{{Citiranje weba|title=Igor Mišković|url=https://www.rts.rs/lat/radio/radio-beograd-2/4305225/igor-miskovic.html|access-date=2025-12-04|website=РТС|language=sr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Александар Седлар, Игор Мишковић, Divolly & Markward, Стефан Немања, Храбри Кројач|url=https://www.rts.rs/tv/rts2/4730558/aleksandar-sedlar-igor-miskovic-divolly--markward-stefan-nemanja-hrabri-krojac.html|access-date=2025-12-04|website=РТС|language=sr}}</ref> == Diskografija == === Pjesme === * ''Ahedonizam'' (2021.) * ''Vodi me na more'' s Tarom (2021.) * ''Smej se'' s Angelinom (2022.) * ''Starac dana'' (2023.) – Pesma za Euroviziju 2023. * ''Babalao'' (2023.) * Klaber (2026.) – Pesma za Euroviziju 2026. === Albumi === * ''Ponelo me'' (2025.) – Bassivity == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Mišković Eegor, Igor}} [[Kategorija:Srbijanski pjevači]] [[Kategorija:Glazbenici iz Beograda]] 197uqzcvbnaiosmmafh785p7lf591wd 0 803333 7569791 7436774 2026-08-04T18:57:04Z Fraxinus 3144 /* Zgrada muzeja */ 7569791 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hrvatski muzej ili galerija |ime = Muzej vučedolske kulture |slika = Vucedol Culture Museum.jpg |opis_slike = Muzej vučedolske kulture u Vukovaru |veličina_slike = 350px |osnovan = 30. lipnja [[2015.]] |lokacija = [[Vukovar]], Hrvatska |koordinate = {{Coord|45|20|10|N|19|03|32|E|display=inline,title}} |pushpin_map = Vukovar-Srijem County |pushpin_label = Muzej vučedolske kulture |izlošci = stalni postav prapovijesne kulture, arheološki nalazi Vučedolske kulture |ulaz = |javni prijevoz = |ravnatelj = Mirela Hutinec |kustos = Mirna Crnković |web = [http://www.vucedol.hr Službene stranice muzeja] |dodatak = }} '''Muzej vučedolske kulture''' je arheološki muzej prapovijesne kulture smješten na [[Vučedol]]u, gradskom izletištu na 5km od središta grada [[Vukovar]]a, u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Muzej se nalazi u okviru [[Arheološki park Vučedol|arheološkog parka Vučedol]] i prikazuje arheološke nalaze i [[Vučedolska kultura|kulturu Vučedola]] iz razdoblja [[bakreno doba|bakrenog doba]]. == Povijest == Muzej je formalno osnovan 30. lipnja [[2015.]] prema odluci [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] i otvoren iste godine.<ref>{{cite news | work = [[Croatian Radio]] | url = https://radio.hrt.hr/clanak/otvoren-muzej-vucedolske-kulture/95414/ | language = hr | title = Otvoren Muzej vučedolske kulture | date = 30. lipnja 2015 | access-date = 26. svibnja 2021 | first = Željka | last = Bačić | publisher = [[Croatian Radiotelevision]] | archive-date = 26. svibnja 2021. | archive-url = https://web.archive.org/web/20210526152651/https://radio.hrt.hr/clanak/otvoren-muzej-vucedolske-kulture/95414/ | url-status = dead }}</ref> U 2017. godini Muzej vučedolske kulture bio je najposjećeniji muzej u regiji [[Slavonija|Slavonije]] i sedmi najposjećeniji muzej u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="MDC">{{cite web|url=http://mdc.hr/files/file/muzeji/statistika/Posje%C4%87enost%20hrvatskih%20muzeja%20u%202017.pdf|title=Posjećenost hrvatskih muzeja u 2017. godini|work=mdc.hr|location=Zagreb|publisher=Museum Documentation Center|language=hr|access-date=1 October 2019}}</ref> Godine [[2022.]] muzej je dobio prestižnu europsku nagradu "Destination of Sustainable Cultural Tourism".<ref>{{cite web | url=https://www.croatiaweek.com/vucedol-culture-museum-in-vukovar-wins-prestigious-european-award/ | title=Vučedol Culture Museum in Vukovar wins prestigious European award | date=25 October 2022 }}</ref> ==Zgrada muzeja== Zgrada u kojoj je smješten muzej projektirana je od strane Gorana Rake i Radionice arhitekture. Oblikovana je kao serpentina i većim dijelom ukopana u zemlju, čime se skladno uklapa u okoliš. Pročelje zgrade zamišljeno je kao šetnica – promenada koju je arhitekt osmislio tako da vodi posjetitelje od ulaza prema vrhu arheološkog nalazišta, u smjeru vučedolskog arheološkog parka i vučedolskih vinograda. == Arheološko nalazište Vučedol == Arheološko nalazište [[Vučedol]] smješteno je na desnoj obali [[Dunav]], četiri kilometra nizvodno od grada [[Vukovar]]. Nalazište obuhvaća strmi usjek visine 25 metara i okolna područja vinograda Karasović i Streim, te mali plato Gradac koji je arheološkim istraživanjima potvrđen kao središte metalurgije i kulture. Prvi nalazi potječu iz 1897. godine, a područje je bilo naseljeno od oko 6.000. pr. Kr. do kasnog prapovijesnog razdoblja. Razdoblje između 3.350. i 2.300. pr. Kr. čini Vučedol značajnim središtem ljudskog naselja u Europi, sličnim ranoseljenim područjima Troje (Troj I i II). Arheološka istraživanja omogućuju rekonstrukciju života i običaja četiri kulture: Baden, Kostolac, Vučedol i Vinkovci, što pokazuje migracije prvih Indo-Europejaca, njihov odnos s domaćim stanovništvom te miješanje materijalnih kultura i religija. == Galerija == <gallery mode="packed"> File:Vucedol Culture Museum.jpg|Muzej vučedolske kulture, vanjski pogled noću File:Muzej Vučedolske kulture.jpg|Vučedolski čamac File:ZGvucdove.jpg|Vučedolska golubica File:Vucedol pottery 1.png|Vučedolska keramika File:Muzej Vučedolske kulture, Vukovar.jpg|Nalazi sa Vučedola </gallery> == Vanjske poveznice == * [http://www.vucedol.hr Službene stranice Muzeja vučedolske kulture] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Muzeji u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Arheološki muzeji]] [[Kategorija:Građevine u Vukovaru]] [[Kategorija:Kultura u Vukovaru]] aeuyu91iijkp91u90afszehww4rqzhr 0 805053 7569812 7476345 2026-08-04T20:27:33Z CommonsDelinker 3582 Slika Second_to_none_et.jpg je uklonjena jer ju je na Zajedničkom poslužitelju obrisao Yann 7569812 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Second to None |ime_glazbenika = [[Electro team]] |vrsta = studijski album |slika = |žanr = [[dance]] |datum = [[1994.]] |snimanje = |trajanje = |izdavač = [[Scardona|ZG ZOE Music]] |producent = Boytronic, DaReal, Miro Buljan |recenzija = |kronologija = |album_prije = Electro Team |godina0 = 1992. |godina = 1994. |album_poslije = Anno Domini |godina2 = 1996. }} '''''Second to None''''' je drugi [[album|studijski album]] [[hrvatska|hrvatske]] [[dance]] grupe [[Electro team]]. Album je [[1994.]] godine objavila [[diskografska kuća]] [[Scardona|Zg ZOE Music]]. Na albumu se nalazi 12 pjesama. Pjesma "Totalno sam lud" s [[Tony Cetinski|Tonyjem Cetinskim]] je prepjev pjesme "Born to be alive" francuskog pjevača [[Patrick Hernandez|Patricka Hernandeza]], a pjesma "Probudi me" sadrži interpolaciju pjesme "Life" američkog pjevača [[Haddaway|Haddawaya]].<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/2268434-Electro-Team-Second-To-None|title=Electro Team-Second to None|website=discogs}}</ref> Pjesma "Can't Take My Eyes Off You" je obrada pjesme [[Frankie Valli|Frankie Vallija]]. Godine 1994. na prestižnoj hrvatskoj diskografskoj nagradi '''[[porin (nagrada)|Porin]]''', osvajaju dva [[Dobitnici Porina 1994.|Porina]] u kategorijama najbolja vokalna izvedba dueta ili grupe s vokalom i najbolji [[spot]], oba za pjesmu "Tek je 12 sati".<ref>[http://www.hdu.hr/porin/htm/dobitnici1994.htm Dobitnici Porina 1994. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090302222340/http://www.hdu.hr/porin/htm/dobitnici1994.htm |date=2. ožujka 2009. }} - Službene stranice Hrvatske diskografske nagrade</ref> S pjesmom "Da ti nisam bila dovoljna" 1995. osvajaju [[Dobitnici Porina 1995.|Porina]] u kategoriji hit godine te Porina za najbolji videospot za pjesmu "Ne traži ljubav".<ref>[http://www.hdu.hr/porin/htm/dobitnici1995.htm Dobitnici Porina 1995.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090302215947/http://www.hdu.hr/porin/htm/dobitnici1995.htm |date=2. ožujka 2009. }} - Službene stranice Hrvatske diskografske nagrade</ref> Godine 2025. diskografska kuća [[Scardona]] je za 30. godišnjicu albuma objavila reizdanje i to po prvi put u obliku [[Gramofonska ploča|vinila]].<ref>{{Cite web|url=https://www.index.hr/amp/magazin/clanak/kultni-album-etja-second-to-none-prvi-put-objavljen-na-vinilu/2773075.aspx|title=Kultni album ET-ja "Second to None" prvi put objavljen na vinilu|website=index.hr|date=19 March 2026}}</ref> ==Popis pjesama== {{Popis pjesama | skladba1 = Welcome To The Temple | trajanje1 = 3:23 | skladba2 = Da ti nisam bila dovoljna | trajanje2 = 4:08 | skladba3 = Ne traži ljubav | trajanje3 = 4:14 | skladba4 = Probudi me | trajanje4 = 4:00 | skladba5 = Tek je 12 sati | trajanje5 = 4:33 | skladba6 = Totalno sam lud | trajanje6 = 4:53 | skladba7 = Jedina | trajanje7 = 4:00 | skladba8 = Daj mi dozvoli | trajanje8 = 3:59 | skladba9 = Can't Take My Eyes Off You | trajanje9 = 5:16 | skladba10 = What U Gonna Do | trajanje10 = 3:50 | skladba11 = Everybody Singin' | trajanje11 = 3:44 | skladba12 = Drugo ime ljubavi | trajanje12 = 4:16 }} ==Top ljestvice== {| class="wikitable sortable plainrowheaders" style="text-align:center" ! scope="col"| Top ljestvica (2025.) ! scope="col"| Plasman |- !scope="row"|Hrvatska ([[Top of the Shops|HDU]]) |1<ref>{{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-1-tjedan-2026/|title=Top lista prodaje 1. tjedan 2026.|website=top-lista.hr}}</ref> |- |} ==Certifikacije== {| class="wikitable sortable" |- !Država !Certifikacija |- |align="left"|[[Hrvatska]] |Dijamantna <ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hitrecords.hr/index.php/izvoai/E/52-et/songs|title=ET Hit Records}}</ref> |} ==Izvori== {{reflist}} [[Kategorija:Hrvatski glazbeni albumi]] [[Kategorija:Albumi iz 1994.]] j2wzhad2di5vfxuhe85hdf9ent1lpjn 0 805210 7569667 7467884 2026-08-04T15:11:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7569667 wikitext text/x-wiki [[File:Croatia Counties 10th century.svg|thumb|Gacka i Bribir, starohrvatske [[županije]], gdje su Gudušćani pretpostavljeno živjeli.]] '''Guduščani''', '''Guduskani''', '''Gudučani''' ili '''Gačani''' bili su ranosrednjovjekovna zajednica čiji je smještaj i podrijetlo na području ranosrednjovjekovne Hrvatske i dalje predmet rasprave. Prema različitim hipotezama, bili su pleme ili klan Hrvata ili drugih stanovnika koji su se nalazili oko rijeke [[Gacka (rijeka)|Gacke]] u [[Lika|Lici]] ili oko rijeke [[Guduča|Guduče]] kod [[Bribir (Skradin)|Bribira]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. == Etimologija == Spominju se tri puta u ''[[Anali Franačkog Kraljevstva|Franačkim analima]]'' (''Guduscani'', ''Guduscanorum'', ''Guduscanis'') i dva puta u djelu ''[[Vita Hludowici]]'' (''Goduscanorum'').{{sfn|Gračanin|2012|pp=52–53}} [[Petar Skok]] i [[Radoslav Katičić]] izveli su njihov etnonim iz [[praslavenski jezik|praslavenskog]] *''gъd-'', sličnog [[prapruski jezik|prapruskom]] gude u značenju "šuma". Skok i [[Petar Šimunović]] također su ga izveli iz praslavenskog *''gadъ'' (< ''gu-odh-''/*''guedh-'' ), "zmija", ili *''gatъ'', "praznina, dubina, brana".{{sfn|Gračanin|2012|pp=54}} [[Konstantin VII. Porfirogenet]] (905. – 959.) spominje u svom djelu ''[[De Administrando Imperio]]'' hrvatsku županiju "Gūtzēkă" ("*Gъtьska"), što se prevodi kao [[Gacka (župa)|Gacka]]. Znanstvenici su pokušali povezati toponim Gacka s etnonimom Guduscani (*Gъdъska, s "d" umjesto "t" zbog franačkog nesporazuma, izvorni oblik je bio *Gъtаne, *Gъtьci > *Gъtьča > *Gъčani > Gačani), ali iako nije sigurno da je toponim dobio ime po etnonimu,{{sfn|Gračanin|2012|pp=51, 53, 58–59}} latinski sufiks "-anus" pokazuje da je ime Guduscani imalo samo teritorijalno značenje "stanovnika Gacke".{{sfn|Komatina|2019|p=14}} U tom istom smislu, druga teorija objašnjava njihov etnonim kao "stanovnike Guduče", pritoke rijeke [[Krka|Krke]] u blizini [[Bribir (Skradin)|Bribira]] u Dalmaciji.<ref name="Hrvenciklopedija">{{citation |title=Gačani |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/gacani |encyclopedia=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]] |year=2020 |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |access-date=28 December 2020}}</ref><ref>{{cite book |title=Hrvatski Povijesni Atlas: Treće, dopunjeno i prošireno izdanje |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |location=Zagreb |year=2025 |page=92 |isbn=978-953-268-080-5}}</ref> Ova teorija u posljednje vrijeme dobiva na značaju u hrvatskoj historiografiji jer za područje Gacke ne postoje pisani ili materijalni izvori koji bi ukazivali na njezinu važnost u 9. stoljeću, dok se Guduča nalazila u samom središtu ranosrednjovjekovne Hrvatske, u blizini se nalazilo značajno uporište Bribir s arheološkim nalazima (uključujući pronalazak mača), a rijeka je nekoć imala veću vodenu površinu koja je bila relevantna za Bribirsko i Ostrovićansko polje.{{sfn|Budak|2018|pp=108}} Hipotetski nastanak imena iz toponima rimskog grada Guduscum ([[Kučevo]] u [[Srbija|Srbiji]]) zasad je odbačen jer takav toponim nikada nije postojao.{{sfn|Gračanin|2012|pp=54–57}} Teorija koja povezuje njihovo ime s imenom [[Goti|Gota]] je problematična jer sufiks ukazuje na to da etnonim potječe od imena mjesta, a ne naroda.{{sfn|Gračanin|2012|pp=57–58}} == Povijest == U ''Franačkim analima'', Guduščani se spominju kao saveznici [[Karolinzi|Karolinga]], a vojvoda [[Borna]] se spominje kao "dux Dalmaciae", "dux Dalmatiae et Liburniae " i "dux Guduscanorum".<ref name="HBL98">{{citation |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6525 |language=hr |last=Ćošković |first=Pejo |title=Gačani |encyclopedia=[[Hrvatski biografski leksikon]] (HBL) |year=1998 |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=4. travnja 2026. |archive-date=28. listopada 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211028232432/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6525 |url-status=dead }}</ref> Međutim, postoje različita semantička čitanja izvora, neka kažu da je Borna bio vojvoda Guduščana, ili Guduščana i [[Timočani|Timočana]] ili zaseban vojvoda od oboje.{{sfn|Gračanin|2012|pp=55–56}}<ref>{{cite book|first=Danijel|last=Džino|title=From Justinian to Branimir: The Making of the Middle Ages in Dalmatia|url=https://books.google.com/books?id=Vm76DwAAQBAJ&pg=PT190|year=2020|publisher=Routledge|isbn=9781000206852|pages=173|quote=Whether Borna was primarily the leader of a group called the Guduscani remains disputed. The passage from the ARF mentioning the meeting at the imperial court in 818 can be read in two different ways: that Borna was dux of the Guduscani or that he was dux Dalmatiae, attending the meeting at the imperial court together with the deputies of the Guduscani and the Timocani who had recently defected from the Bulgars to the Franks. The Vita Hludowici reproduces the same information but only mentions the deputies of the Guduscani and Timocani without naming Borna.}}</ref> Borna je, čini se, bio prvi titulirani vojvoda, tj. knez (dux) Guduščana, što ukazuje na to da su Guduščani u početku mogli biti privremena osnova Bornine vlasti i da su mogli zauzimati mnogo veći teritorij od Bribira (rijeka Guduča, ušće rijeke Krke) u Dalmaciji do Gacke u Lici,{{sfn|Gračanin|2012|pp=67–68}}{{sfn|Budak|2018|pp=108, 166–167}} južno od [[Donja Panonija|Donje Panonije]].<ref name="HBL98"/> Staro shvaćanje da su Guduščani podrijetlom s područja [[Mezija|Mezije]] (današnje Srbije) i da su s Timočanima postali saveznici Franaka sporno je zbog nedostatka dokaza i argumenata.{{sfn|Gračanin|2012|pp=55–58, 68}} Godine 818. bili su dio Borninog izaslanštva poslanog s drugim južnoslavenskim plemenima (''nationes'') Timočana i [[Praedenecenti|Praedenenceta]] (moguće ogranak [[Abodriti|Abodrita]]) na dvor [[Luj I. Pobožni|Luja Pobožnog]] u [[Herstal]]u.<ref name="Hrvenciklopedija"/> Neki znanstvenici povezuju ih i s Khashānīnima (moguće [[Kašubi]]ma) koje spominje [[Masudi|Al-Masudi]].<ref name="Fadlan2012">{{cite book|last=Faḍlān|first=Aḥmad Ibn|title=Ibn Fadlan and the Land of Darkness: Arab Travellers in the Far North|url=https://archive.org/details/IbnFadlanAndTheLandOfDarknessArabTravellersInTheFarNorthPenguinClassicsCopie/page/n127/mode/2up?q=sarbin|year=2012|publisher=Penguin|translator-last1=Lunde|translator-first1=Paul|translator-last2=Stone|translator-first2=Caroline|isbn=978-0-14-045507-6|pages=128, 200}}</ref> Godine 819. uz Bornu borili su se protiv [[Ljudevit Posavski|Ljudevita]], vojvode Slavena u Donjoj Panoniji. Bili su dio Bornine vojske protiv Ljudevita u bitci kod Kupe (819.), ali su dezertirali prije bitke.<ref name="Hrvenciklopedija"/><ref name="HBL98"/> Borna je ponovno osvojio njihove zemlje po povratku iz bitke.<ref name="Hrvenciklopedija"/><ref name="HBL98"/> == Identitet == Čini se da je tek nakon pada Guduščana, a za vrijeme [[Mislav]]a ili [[Trpimir]]a, nametnuta dinastija s neospornim hrvatskim identitetom i proširila ga dalje.{{sfn|Budak|2018|pp=109, 167–170}} Često se tvrdi da je Borna možda bio njihov krvni poglavica te da su predstavljali samo jedno malo pleme među ostalima u srednjovjekovnoj Hrvatskoj.{{sfn|Budak|2018|pp=108, 166–167}} Ovisno o tumačenju bizantskih i franačkih izvora, neki povjesničari smatraju da su plemenom odvojenim od Hrvata i da pojava hrvatskog političkog identiteta i moći nije povezana s regijom Like, već sa sjevernom Dalmacijom.{{sfn|Džino|2010|pp=182}} Međutim, Borna najvjerojatnije nije bio pripadnik Guduščana jer su ga kasnije napustili i ponovno bili osvojeni. Događaji i njihovo ponašanje također bi mogli ukazivati na to da su Guduščani bili zaseban identitet i skupina od Hrvata u Dalmaciji, moguće povezano s izvještajem o [[Avari]]ma koji su prema djelu ''[[De Administrando Imperio]]'' živjeli u Hrvatskoj, te da su bili sličniji ili su dijelili više povijesti s panonskim Slavenima nego s Hrvatima.{{sfn|Filipec|2012|pp=78}} Međutim, nedavni pronalazak karolinške ostruge u Gackoj "odvaja Liku od takoreći avarskoga sindroma kakvom su je bez nekih važnijih arheoloških prinosa bojili brojni povjesničari u prošlosti".<ref>{{cite journal |last=Botica |first=Ivan |date=2013 |title=Gacka u srednjem vijeku. Hrvoje Gračanin; Željko Holjevac (ur.). Zagreb – Otočac: Područni centar Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Gospiću, 2012., 369 str. (recenzija) |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/172067 |journal=[[Slovo (časopis)|Slovo]] |issue=63 |pages=223–227}}</ref> Pretpostavka da su Guduščani bili ostaci Gota nije široko prihvaćena, budući da se [[Ostrogotsko Kraljevstvo|država Gota]] nalazila u [[Italija|Italiji]] i prestala je postojati sredinom 6. stoljeća, dok njihova prisutnost u bivšoj [[Dalmacija (rimska provincija)|rimskoj provinciji Dalmaciji]] i Liburniji nije bila dominantna, međutim, u regiji su bili prisutni Valagoti.{{sfn|Gračanin|2012|pp=67–68}} == Izvori == {{reflist|2}} *{{cite book|first=Danijel|last=Džino|title=Becoming Slav, Becoming Croat: Identity Transformations in Post-Roman and Early Medieval Dalmatia|url=https://books.google.com/books?id=6UbOtJcF8rQC&pg=PA182|year=2010|publisher=BRILL|isbn=978-90-04-18646-0|pages=182–186, 200–201}} *{{cite book|first=Bernhard Walter|last=Scholz|title=Carolingian Chronicles: Royal Frankish Annals and Nithard's Histories|url=https://books.google.com/books?id=sTzl6wFjehMC&pg=PA104|year=1970|publisher=University of Michigan Press|isbn=0-472-06186-0|pages=104–106}} *{{cite book|first=Hrvoje|last=Gračanin|date=2012|chapter=Guduskani/Guduščani - Gačani: promišljanja o etnonimu Gačani i horonimu Gacka u svjetlu ranosrednjovjekovnih narativa i suvremenih historiografskih tumačenja|title=Gacka i Otočac u srednjem vijeku|chapter-url=http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=en&rad=448819|publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|pages=49–69|access-date=4. travnja 2026.|archive-date=4. ožujka 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304064542/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=en&rad=448819|url-status=dead}} *{{cite book |last=Komatina |first=Predrag |date=2019 |chapter=Рани јужнословенски етноними и питање порекла и постанка јужнословенских племена |trans-chapter=Early South Slavic Ethnonyms and the Issue of Origin and Genesis of the South Slavic Tribes |chapter-url=https://dais.sanu.ac.rs/handle/123456789/10701 |title=Наслеђе и стварање Свети Ћирило: Свети Сава 869-1219-2019 I |location=Belgrade |publisher=Institute of the Serbian Language of the Serbian Academy of Sciences and Arts |language=sr |pages=3–28 |isbn=978-86-82873-70-9}} *{{cite book|first=Krešimir|last=Filipec|date=2012|chapter=Guduscani 9. stoljeća između kneza Borne i kneza Ljudevita|title=Gacka i Otočac u srednjem vijeku|chapter-url=https://www.academia.edu/23895533|publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|pages=69–82}} *{{cite book |first=Neven |last=Budak |author-link=Neven Budak |year=2018 |title=Hrvatska povijest od 550. do 1100. |url=http://www.leykam-international.hr/publikacija.php?id=167 |publisher=Leykam international |isbn=978-953-340-061-7 |access-date=2020-12-28 |archive-date=2022-10-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221003170102/https://www.leykam-international.hr/publikacija.php?id=167 |url-status=dead }} [[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]] 1c28f8gr7mjmw0vlzoe0rg7jsfdq86z 0 813267 7569635 7476350 2026-08-04T13:59:29Z Sk53121 310591 /* */ 7569635 wikitext text/x-wiki {{Infookvir album | vrsta = studijski album | ime_albuma = Svadbe neće biti | ime_glazbenika = [[Viki Miljković]] | žanr = [[folk]] | datum = 1995. | studio = Lucky Sound & OXIGEN | trajanje = 26:04 | producent = Aleksandar Radulović Futa | album_prije = [[Hajde vodi me odavde]] | godina0 = 1994. | godina = 1995. | godina2 = 1996. | album_poslije = [[Tunel (album)|Tunel]] | slika = Svadbe_neće_biti.jpeg }} {{Naslov u kurzivu}}'''''Svadbe neće biti''''' treći je studijski album [[Srbija|srbijanske]] pjevačice [[Viki Miljković]]. Izdala ga je izdavačka kuća [[ZaM]] 1995. godine.<ref>{{Citation|title=Viki & Futa Band - Viki & Futa Band|url=https://www.discogs.com/master/838586-Viki-Futa-Band-Viki-Futa-Band-|date=1995|accessdate=2026-06-06|language=en}}</ref> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | svi_tekstovi = [[Marina Tucaković]] | sva_glazba = Aleksandar Radulović Futa | skladba1 = Svadbe neće biti | trajanje1 = 3:21 | skladba2 = 13 dana | trajanje2 = 3:06 | skladba3 = Dobri i zli | trajanje3 = 2:50 | skladba4 = Nebeske suze | trajanje4 = 3:56 | skladba5 = Srbija | trajanje5 = 3:01 | skladba6 = Minut ćutanja | trajanje6 = 3:26 | skladba7 = Ponedeljak | trajanje7 = 2:57 | skladba8 = Hit leta | trajanje8 = 3:23 }} == Suradnici == * S. Vasić: tekst 1. pjesme * Harmonike: Dragan Tasković * Klavijature: Zoran Tutunović * Gitare: Aleksandar Radulović Futa * Glazbeni urednik: [[Saša Popović]] * Izvršni producent: G. Đokić * Fotografije: Zorica Bajin Đukanović * Design: Nikola Kostandinović == Izdanja == {| class="wikitable" !Država !Datum !Format(i) !Izdavač |- |[[Savezna Republika Jugoslavija|'''SR Jugoslavija''']] | rowspan="2" |1995. |[[CD]], [[kaseta]] | rowspan="2" |ZaM |- |'''[[Švicarska]]''' |kaseta |} == Izvori == 6wmsvl1wwakztj2jtly7yc9adksv6mt 4 814770 7570068 7566718 2026-08-05T09:53:15Z Koreanovsky 156368 Koreanovsky premješta stranicu [[Wikipedija:Kafić]] na [[Wikipedija:Kafić/Arhiv 2026 7]]: arhiviranje 7566718 wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić ---> {{Wiki-izbornik}} {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Primiče se jubilarac == Dragi moji, približava nam se nova jubilarna brojka! Vadite pera i pripremajte članke! Sretno pisanje! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:51, 4. srpnja 2026. (CEST) == Suzana Matić == Dobar dan. Može neko od admina provjeriti tu [[Suzana Matić|stranicu]] i skinuti obavijest ili pak odrediti smjer za njezinu ispravku? Hvala i lp -- [[Suradnik:ModriDirkac|ModriDirkac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:ModriDirkac|razgovor]])</small> 11:49, 7. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:ModriDirkac|ModriDirkac]] Sadržaj članka više je ili manje kopija teksta sa stranice fraktura.hr. Time se krše autorska prava. Prepričajte izvore svojim riječima, kombinirajte više njih uz navođenje na kraju rečenice. Kriteriji su vjerojatno zadovoljeni zbog autorstva u više knjiga, ali što više dobrih izvora dodate, to će svima biti jasnije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:25, 7. srpnja 2026. (CEST) == Prebacivanje jezika na hrvatske nazive == Nedavno sam počeo prebacivati neke od članaka napravljenih po ''Ethnologueu'' koji imaju engleske nazive. Zasada sam prošao kroz turkijske, tunguske, mongolske, berberske i semitske. Planiram završiti afrazijske, a dalje polako. Uglavnom su prebacivanja nekontroverzna: ako je ime jezika navedeno kao npr. ''guanche jezik'' postaje ''gvančki jezik'' ako se to ime nalazi na Hrv. enciklopediji ili nekoj od 2-3 knjige koje popisuju jezike na hrvatskom. Problem su jezici koji nemaju pridjevski oblik ili ih uopće nema na hrvatskom. U tim slučajevima imaju tri opcije, ja sam zasada sve tri iskorištavao, uglavnom prema tome kako se zvao izvorni članak, no pretpostavljam da mi treba konsenzus zajednice ako planiram nastaviti. Ako je ime jezika npr. ''sokna'', onda su opcije sljedeće: Jezik sokna Sokna (jezik) Sokna Meni prva opcija nije baš privlačna i najradije bih koristio zadnju, a drugu ako već postoji ime, ali da čujem vaša mišljenja. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 18:56, 11. srpnja 2026. (CEST) :Iako se uglavnom slažem sa zaključkom, predlažem i četvrtu opciju: pridjevski oblik, npr. soknaški jezik. Prema posvjedočenosti u izvorima, to se rješenje nimalo ne razlikuje od kopiranja engleskog naziva u hrvatski, a elegantnije je i točnije, jer engleski nazivi uglavnom nisu ''naziv jezika kao takva'' već ''jezik nazvan prema nečemu'' (narodu, mjestu...). Točna će tvorba naravno ovisiti o porijeklu naziva za jezik (u spomenutom primjeru engleski bi se naziv točnije preveo kao "jezik grada Sokne"), pa je u tom pogledu malo kompliciranija, ali mislim da je vrijedno truda. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:34, 11. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]], načelno se slažem, ali problem je što je puno tih naziva već uobičajeno u struci pa hrv.enc. naziva ''hausa language'' jezik hausa (i to kao nesklonjivu imenicu muškoga roda što meni zvuči jako čudno). Osim toga, ima puno naziva koje je teško pretvoriti u pridjeve a da se pritom ne izgubi dosta od njihova izvornog oblika. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 12:32, 12. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Naravno, ako se ustalilo, onda je ispravan ustaljeni naziv (HE doduše ima privilegiju malog i velikog slova u naslovu, koju mi nažalost nemamo), ali slaba prepoznatljivost naziva koje nismo preuzeli u hrvatskome mislim da se može riješiti ostavljanjem preusmjeravanja i s "(engleski: ''X language'', 'jezik naroda/grada X')". Time ih se može pronaći u našoj tražilici, a i Google će ih prepoznati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:18, 12. srpnja 2026. (CEST) ::::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]]e, [[:Predložak:Malim slovom|sjedi – 1]].[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:48, 13. srpnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Hehe, bez brige, sjetio sam se ja toga, ali nažalost predlošcima ne možemo razlikovati narod <code><nowiki>[[Hausa]]</nowiki></code> i jezik <code><nowiki>[[hausa]]</nowiki></code> u širem sustavu projekta (osim ako naši tehničari možda okupiraju WMF {{;P}}). <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:28, 13. srpnja 2026. (CEST) ::::::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]]e, šalio sam se... WMF se neće nasekirati zbog ''hrpice'' od par (desetaka) milijuna, makar ih ''okupirali''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:45, 13. srpnja 2026. (CEST) == Sukob interesa: molba == Pozdrav svima. Pripremio sam detaljan nacrt članka za bosanskohercegovačku i hrvatsku književnicu, kolumnisticu i kantautoricu Danielu Škegro (dobitnicu Večernjakove domovnice, autoricu 7 knjiga i pokretačicu manifestacije Hercegovka godine). Budući da sam u sukobu interesa jer se radi o meni, molim nekog od iskusnih urednika ili administratora da pregleda tekst i postavi ga na Wikipediju ako smatra da zadovoljava kriterije: [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-41372-14|&#126;2026-41372-14]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-41372-14|talk]]) 07:48, 25. srpnja 2026. (CEST) {{sakrij-početak|Sadržaj članka}} {{Infookvir biografija | ime = Daniela Škegro | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 1971. | mjesto_rođenja = Mostar, Bosna i Hercegovina | zanimanje = književnica, kantautorica, novinarka, TV voditeljica, kulturna koordinatorica | nacionalnost = Hrvatica }} '''Daniela Škegro''' (Mostar, 1971.), bosanskohercegovačka i hrvatska je književnica, kantautorica, novinarka, televizijska voditeljica i društveno-kulturna aktivistica. Poznata je kao autorica više književnih djela, dugogodišnja i globalno čitana kolumnistica u domovini i iseljeništvu, višestruko nagrađivana glazbenica na festivalima zabavne glazbe te pokretačica i predsjednica kulturne manifestacije "Hercegovka godine". Glavni urednički angažman ostvaruje kao urednica regionalnog medijskog portala Hercegovka.net. == Životopis i kulturni angažman == Daniela Škegro rođena je 1971. godine u Mostaru, gdje provodi veći dio svog života i ostvaruje profesionalnu karijeru. Majka je dvoje djece. Tijekom godina razvija prepoznatljivu karijeru u kulturnom i javnom prostoru Hercegovine, spajajući književno stvaralaštvo, kantautorski rad, televizijsku produkciju i digitalno novinarstvo. Osnivačica je i predsjednica Udruge "Hercegovka godine". Preko ove udruge pokrenula je niz prepoznatljivih kulturno-zabavnih projekata s ciljem promocije tradicije, zavičaja i društvene uloge pojedinca u regiji. Među najvažnijim manifestacijama ističu se godišnji izbori "Hercegovka godine" i "Hercegovac godine", koji redovito privlače široku medijsku pozornost i ostvaruju višemilijunske dosege u praćenju autorskih priča iz Hercegovine i iseljeništva. Pokretačica je i manifestacije "Međunarodni festival lijepih i dobrih želja" te izbora za "Najpoželjnijeg Hercegovca neženju". Ističe se i po trajnim doprinosima sakralnoj i zavičajnoj baštini; zaslužna je za postavljanje prvog kipa svetog Mihaela Arkanđela u Hercegovini, koji je smješten na lokaciji uz put za Rašku Goru. Kroz svoj društveni rad ostvaruje dugogodišnju i kontinuiranu suradnju s brojnim udrugama i pojedincima iz hrvatskog iseljeništva, aktivno djelujući na kulturnom i društvenom povezivanju iseljenih Hrvata s matičnom domovinom. == Novinarstvo i televizijski rad == Kao glavna urednica portala Hercegovka.net bavi se društvenim i kulturnim temama, afirmacijom hercegovačkih običaja i uspješnih pojedinaca u svijetu. Istovremeno ostvaruje zapažen angažman kao dugogodišnja kolumnistica portala Hercegovina.in, gdje vodi iznimno čitanu autorsku kolumnu pod nazivom ''"Djevojka s Neretve"''. Njezini novinarski tekstovi, priče i kolumne redovito obrađuju teme vjere, ljubavi, obitelji, tradicije i života u Hercegovini. Zbog specifičnog stila prožetog emocijama i zavičajnim motivima, njezina su javna pisma i iseljeničke priče stekli široku publiku i veliku čitanost među pripadnicima hrvatske i bosanskohercegovačke dijaspore diljem svijeta. Njezine autorske tekstove i priče redovito prenose brojni tiskani i elektronički mediji u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te u hrvatskom iseljeništvu. U sferi televizijskog novinarstva, Škegro je djelovala kao urednica i voditeljica na prvoj katoličkoj televiziji u Bosni i Hercegovini (Maria Vision), gdje je uređivala i vodila autorsku emisiju ''"Ne boj se"''. Također je ostvarila pionirski rad na prvoj online televiziji u BiH, gdje je bila urednica i voditeljica emisije pod nazivom ''"Kamen, sunce i milina, Made in Hercegovina"'', a vodi i prepoznatljivu internetsku emisiju ''"DAN D"''. == Književno stvaralaštvo == Njezin književni opus obuhvaća poeziju, aforizme, citate te motivacijsku i zavičajnu literaturu. Karakterizira ga emotivan i duhovni ton, često usmjeren na preispitivanje ljudskih vrijednosti, tradicije i društvenih izazova. Do sada je objavila sedam knjiga, među kojima se izdvajaju: • ''Ja sam taoc svojih želja – JMBD1'' (zbirka misli, citata i izreka) • ''Samo žena – JMBD2'' (zbirka poezije) • ''Moja Hercegovina'' (zbirka poezije, 2018.) – djelo prožeto zavičajnim motivima koje se osvrće i na problem odlazaka mladih iz domovine. • ''Cilj je biti sretan'' (2023.) – knjiga motivacijskog i psihološko-priručničkog karaktera posvećena osobnom razvoju. • ''Hercegovačka prva pomoć'' • ''Sinovi zemlje svete'' • ''Hercegovka godine'' == Glazbena karijera == Kao glazbenica i kantautorica, Daniela Škegro iza sebe ima samostalni album s deset kantautorskih skladbi te brojne festivalske nastupe. Sama potpisuje tekstove i glazbu za svoja ostvarenja, interpretirajući ih na domaćim i međunarodnim festivalima u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. == Politički angažman == U sferi javnog djelovanja, Škegro je ostvarila i politički angažman kroz kandidature na lokalnim razinama. Bila je kandidatkinja za Skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) te se kandidirala za poziciju gradonačelnice Grada Mostara, zalažući se za poboljšanje društvenog standarda i sprječavanje odlaska građana iz Mostara i šire regije. == Nagrade i priznanja == Tijekom dugogodišnje karijere primila je niz domaćih i međunarodnim priznanja u književnosti, glazbi i društvenom djelovanju: • '''Večernjakova domovnica''' – Posebna nagrada za dugogodišnju potporu i doprinos ovom prestižnom izboru najpopularnijih Hrvata izvan domovine. • '''Najutjecajnija hrvatska žena''' – dvostruka nominacija za ovu prestižnu nagradu koja slavi postignuća i utjecaj Hrvatica u domovini i svijetu. • '''Međunarodni festival pisme i vina "Marko Polo" (Korčula)''' – trostruka dobitnica nagrada, uključujući Nagradu za najbolji tekst pjesme (za pjesmu ''Kida me'', 2013.) te Posebnu nagradu stručnog žirija (za pjesmu ''Ljubavnica'', 2014.). • '''Međunarodni festival poezije (Fužine)''' – dobitnica glavne nagrade (Grand Prix). • '''MEF festival (Čakovec)''' – festivalska nagrada za autorski rad. • '''Zlatna ruža''' – priznanje za kulturni doprinos. Značajan humanitarni rad. Dugogodišnja poduzetnica. == Izvori == <references /> == Vanjske poveznice == • [https://hercegovka.net Službeni portal Hercegovka.net] {{sakrij-kraj}} == Članak koji je predan na pregled == Pozdrav svima, pišem u ime Poliklinike Glavić / Glavic Clinic. U sklopu plaćenog angažmana za kliniku pripremila sam nacrt članka koji je 27. svibnja predan na pregled i premještanje: [[Nacrt:Glavic Clinic|https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Glavic_Clinic]] Radi transparentnosti napominjem da surađujem s klinikom putem studentskog ugovora te da sam nacrt izradila u sklopu svojih radnih obveza, u skladu s pravilima o sukobu interesa. Nacrt nije odbijen niti ima komentara, jednostavno još nije pregledan. Htjela bih provjeriti postoji li nešto što je potrebno dopuniti ili ispraviti prije pregleda, ili postoji li primjeren kanal za provjeru statusa zahtjeva koji dulje čeka u redu. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru! [[Suradnik:Emagdic|Emagdic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Emagdic|razgovor]])</small> 14:17, 29. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Emagdic|Emagdic]] Tema ne ispunjava [[WP:KRTE#Tvrtke|kriterije za tvrtke]], pa članak neće moći biti javno objavljen. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:38, 29. srpnja 2026. (CEST) == Infobox – Pisati li, da je grad ili ni? == Pisati li u infobox, da je to grad ili ni? Ima to slwiki ili cswiki. Jedno sam učinio, kako to može biti. Gledaj stranicu [[Lipany]]. Hoćemo to ili ni? [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 21:08, 30. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] Već piše na vrhu infookvira, mislim da nema potrebe ponavljati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:18, 30. srpnja 2026. (CEST) ::Aha, sad vidim da si to novo dodao. Ja mislim da je to okej. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:19, 30. srpnja 2026. (CEST) 7zdsshnsx1a33p5youg9sn929yq6eyc 7570070 7570068 2026-08-05T09:54:26Z Koreanovsky 156368 arhiviranje 7570070 wikitext text/x-wiki {{ArhivPočetak}} == Primiče se jubilarac == Dragi moji, približava nam se nova jubilarna brojka! Vadite pera i pripremajte članke! Sretno pisanje! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:51, 4. srpnja 2026. (CEST) == Suzana Matić == Dobar dan. Može neko od admina provjeriti tu [[Suzana Matić|stranicu]] i skinuti obavijest ili pak odrediti smjer za njezinu ispravku? Hvala i lp -- [[Suradnik:ModriDirkac|ModriDirkac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:ModriDirkac|razgovor]])</small> 11:49, 7. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:ModriDirkac|ModriDirkac]] Sadržaj članka više je ili manje kopija teksta sa stranice fraktura.hr. Time se krše autorska prava. Prepričajte izvore svojim riječima, kombinirajte više njih uz navođenje na kraju rečenice. Kriteriji su vjerojatno zadovoljeni zbog autorstva u više knjiga, ali što više dobrih izvora dodate, to će svima biti jasnije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:25, 7. srpnja 2026. (CEST) == Prebacivanje jezika na hrvatske nazive == Nedavno sam počeo prebacivati neke od članaka napravljenih po ''Ethnologueu'' koji imaju engleske nazive. Zasada sam prošao kroz turkijske, tunguske, mongolske, berberske i semitske. Planiram završiti afrazijske, a dalje polako. Uglavnom su prebacivanja nekontroverzna: ako je ime jezika navedeno kao npr. ''guanche jezik'' postaje ''gvančki jezik'' ako se to ime nalazi na Hrv. enciklopediji ili nekoj od 2-3 knjige koje popisuju jezike na hrvatskom. Problem su jezici koji nemaju pridjevski oblik ili ih uopće nema na hrvatskom. U tim slučajevima imaju tri opcije, ja sam zasada sve tri iskorištavao, uglavnom prema tome kako se zvao izvorni članak, no pretpostavljam da mi treba konsenzus zajednice ako planiram nastaviti. Ako je ime jezika npr. ''sokna'', onda su opcije sljedeće: Jezik sokna Sokna (jezik) Sokna Meni prva opcija nije baš privlačna i najradije bih koristio zadnju, a drugu ako već postoji ime, ali da čujem vaša mišljenja. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 18:56, 11. srpnja 2026. (CEST) :Iako se uglavnom slažem sa zaključkom, predlažem i četvrtu opciju: pridjevski oblik, npr. soknaški jezik. Prema posvjedočenosti u izvorima, to se rješenje nimalo ne razlikuje od kopiranja engleskog naziva u hrvatski, a elegantnije je i točnije, jer engleski nazivi uglavnom nisu ''naziv jezika kao takva'' već ''jezik nazvan prema nečemu'' (narodu, mjestu...). Točna će tvorba naravno ovisiti o porijeklu naziva za jezik (u spomenutom primjeru engleski bi se naziv točnije preveo kao "jezik grada Sokne"), pa je u tom pogledu malo kompliciranija, ali mislim da je vrijedno truda. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:34, 11. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]], načelno se slažem, ali problem je što je puno tih naziva već uobičajeno u struci pa hrv.enc. naziva ''hausa language'' jezik hausa (i to kao nesklonjivu imenicu muškoga roda što meni zvuči jako čudno). Osim toga, ima puno naziva koje je teško pretvoriti u pridjeve a da se pritom ne izgubi dosta od njihova izvornog oblika. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 12:32, 12. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Naravno, ako se ustalilo, onda je ispravan ustaljeni naziv (HE doduše ima privilegiju malog i velikog slova u naslovu, koju mi nažalost nemamo), ali slaba prepoznatljivost naziva koje nismo preuzeli u hrvatskome mislim da se može riješiti ostavljanjem preusmjeravanja i s "(engleski: ''X language'', 'jezik naroda/grada X')". Time ih se može pronaći u našoj tražilici, a i Google će ih prepoznati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:18, 12. srpnja 2026. (CEST) ::::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]]e, [[:Predložak:Malim slovom|sjedi – 1]].[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:48, 13. srpnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Hehe, bez brige, sjetio sam se ja toga, ali nažalost predlošcima ne možemo razlikovati narod <code><nowiki>[[Hausa]]</nowiki></code> i jezik <code><nowiki>[[hausa]]</nowiki></code> u širem sustavu projekta (osim ako naši tehničari možda okupiraju WMF {{;P}}). <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:28, 13. srpnja 2026. (CEST) ::::::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]]e, šalio sam se... WMF se neće nasekirati zbog ''hrpice'' od par (desetaka) milijuna, makar ih ''okupirali''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:45, 13. srpnja 2026. (CEST) == Sukob interesa: molba == Pozdrav svima. Pripremio sam detaljan nacrt članka za bosanskohercegovačku i hrvatsku književnicu, kolumnisticu i kantautoricu Danielu Škegro (dobitnicu Večernjakove domovnice, autoricu 7 knjiga i pokretačicu manifestacije Hercegovka godine). Budući da sam u sukobu interesa jer se radi o meni, molim nekog od iskusnih urednika ili administratora da pregleda tekst i postavi ga na Wikipediju ako smatra da zadovoljava kriterije: [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-41372-14|&#126;2026-41372-14]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-41372-14|talk]]) 07:48, 25. srpnja 2026. (CEST) {{sakrij-početak|Sadržaj članka}} {{Infookvir biografija | ime = Daniela Škegro | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 1971. | mjesto_rođenja = Mostar, Bosna i Hercegovina | zanimanje = književnica, kantautorica, novinarka, TV voditeljica, kulturna koordinatorica | nacionalnost = Hrvatica }} '''Daniela Škegro''' (Mostar, 1971.), bosanskohercegovačka i hrvatska je književnica, kantautorica, novinarka, televizijska voditeljica i društveno-kulturna aktivistica. Poznata je kao autorica više književnih djela, dugogodišnja i globalno čitana kolumnistica u domovini i iseljeništvu, višestruko nagrađivana glazbenica na festivalima zabavne glazbe te pokretačica i predsjednica kulturne manifestacije "Hercegovka godine". Glavni urednički angažman ostvaruje kao urednica regionalnog medijskog portala Hercegovka.net. == Životopis i kulturni angažman == Daniela Škegro rođena je 1971. godine u Mostaru, gdje provodi veći dio svog života i ostvaruje profesionalnu karijeru. Majka je dvoje djece. Tijekom godina razvija prepoznatljivu karijeru u kulturnom i javnom prostoru Hercegovine, spajajući književno stvaralaštvo, kantautorski rad, televizijsku produkciju i digitalno novinarstvo. Osnivačica je i predsjednica Udruge "Hercegovka godine". Preko ove udruge pokrenula je niz prepoznatljivih kulturno-zabavnih projekata s ciljem promocije tradicije, zavičaja i društvene uloge pojedinca u regiji. Među najvažnijim manifestacijama ističu se godišnji izbori "Hercegovka godine" i "Hercegovac godine", koji redovito privlače široku medijsku pozornost i ostvaruju višemilijunske dosege u praćenju autorskih priča iz Hercegovine i iseljeništva. Pokretačica je i manifestacije "Međunarodni festival lijepih i dobrih želja" te izbora za "Najpoželjnijeg Hercegovca neženju". Ističe se i po trajnim doprinosima sakralnoj i zavičajnoj baštini; zaslužna je za postavljanje prvog kipa svetog Mihaela Arkanđela u Hercegovini, koji je smješten na lokaciji uz put za Rašku Goru. Kroz svoj društveni rad ostvaruje dugogodišnju i kontinuiranu suradnju s brojnim udrugama i pojedincima iz hrvatskog iseljeništva, aktivno djelujući na kulturnom i društvenom povezivanju iseljenih Hrvata s matičnom domovinom. == Novinarstvo i televizijski rad == Kao glavna urednica portala Hercegovka.net bavi se društvenim i kulturnim temama, afirmacijom hercegovačkih običaja i uspješnih pojedinaca u svijetu. Istovremeno ostvaruje zapažen angažman kao dugogodišnja kolumnistica portala Hercegovina.in, gdje vodi iznimno čitanu autorsku kolumnu pod nazivom ''"Djevojka s Neretve"''. Njezini novinarski tekstovi, priče i kolumne redovito obrađuju teme vjere, ljubavi, obitelji, tradicije i života u Hercegovini. Zbog specifičnog stila prožetog emocijama i zavičajnim motivima, njezina su javna pisma i iseljeničke priče stekli široku publiku i veliku čitanost među pripadnicima hrvatske i bosanskohercegovačke dijaspore diljem svijeta. Njezine autorske tekstove i priče redovito prenose brojni tiskani i elektronički mediji u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te u hrvatskom iseljeništvu. U sferi televizijskog novinarstva, Škegro je djelovala kao urednica i voditeljica na prvoj katoličkoj televiziji u Bosni i Hercegovini (Maria Vision), gdje je uređivala i vodila autorsku emisiju ''"Ne boj se"''. Također je ostvarila pionirski rad na prvoj online televiziji u BiH, gdje je bila urednica i voditeljica emisije pod nazivom ''"Kamen, sunce i milina, Made in Hercegovina"'', a vodi i prepoznatljivu internetsku emisiju ''"DAN D"''. == Književno stvaralaštvo == Njezin književni opus obuhvaća poeziju, aforizme, citate te motivacijsku i zavičajnu literaturu. Karakterizira ga emotivan i duhovni ton, često usmjeren na preispitivanje ljudskih vrijednosti, tradicije i društvenih izazova. Do sada je objavila sedam knjiga, među kojima se izdvajaju: • ''Ja sam taoc svojih želja – JMBD1'' (zbirka misli, citata i izreka) • ''Samo žena – JMBD2'' (zbirka poezije) • ''Moja Hercegovina'' (zbirka poezije, 2018.) – djelo prožeto zavičajnim motivima koje se osvrće i na problem odlazaka mladih iz domovine. • ''Cilj je biti sretan'' (2023.) – knjiga motivacijskog i psihološko-priručničkog karaktera posvećena osobnom razvoju. • ''Hercegovačka prva pomoć'' • ''Sinovi zemlje svete'' • ''Hercegovka godine'' == Glazbena karijera == Kao glazbenica i kantautorica, Daniela Škegro iza sebe ima samostalni album s deset kantautorskih skladbi te brojne festivalske nastupe. Sama potpisuje tekstove i glazbu za svoja ostvarenja, interpretirajući ih na domaćim i međunarodnim festivalima u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. == Politički angažman == U sferi javnog djelovanja, Škegro je ostvarila i politički angažman kroz kandidature na lokalnim razinama. Bila je kandidatkinja za Skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) te se kandidirala za poziciju gradonačelnice Grada Mostara, zalažući se za poboljšanje društvenog standarda i sprječavanje odlaska građana iz Mostara i šire regije. == Nagrade i priznanja == Tijekom dugogodišnje karijere primila je niz domaćih i međunarodnim priznanja u književnosti, glazbi i društvenom djelovanju: • '''Večernjakova domovnica''' – Posebna nagrada za dugogodišnju potporu i doprinos ovom prestižnom izboru najpopularnijih Hrvata izvan domovine. • '''Najutjecajnija hrvatska žena''' – dvostruka nominacija za ovu prestižnu nagradu koja slavi postignuća i utjecaj Hrvatica u domovini i svijetu. • '''Međunarodni festival pisme i vina "Marko Polo" (Korčula)''' – trostruka dobitnica nagrada, uključujući Nagradu za najbolji tekst pjesme (za pjesmu ''Kida me'', 2013.) te Posebnu nagradu stručnog žirija (za pjesmu ''Ljubavnica'', 2014.). • '''Međunarodni festival poezije (Fužine)''' – dobitnica glavne nagrade (Grand Prix). • '''MEF festival (Čakovec)''' – festivalska nagrada za autorski rad. • '''Zlatna ruža''' – priznanje za kulturni doprinos. Značajan humanitarni rad. Dugogodišnja poduzetnica. == Izvori == <references /> == Vanjske poveznice == • [https://hercegovka.net Službeni portal Hercegovka.net] {{sakrij-kraj}} == Članak koji je predan na pregled == Pozdrav svima, pišem u ime Poliklinike Glavić / Glavic Clinic. U sklopu plaćenog angažmana za kliniku pripremila sam nacrt članka koji je 27. svibnja predan na pregled i premještanje: [[Nacrt:Glavic Clinic|https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Glavic_Clinic]] Radi transparentnosti napominjem da surađujem s klinikom putem studentskog ugovora te da sam nacrt izradila u sklopu svojih radnih obveza, u skladu s pravilima o sukobu interesa. Nacrt nije odbijen niti ima komentara, jednostavno još nije pregledan. Htjela bih provjeriti postoji li nešto što je potrebno dopuniti ili ispraviti prije pregleda, ili postoji li primjeren kanal za provjeru statusa zahtjeva koji dulje čeka u redu. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru! [[Suradnik:Emagdic|Emagdic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Emagdic|razgovor]])</small> 14:17, 29. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Emagdic|Emagdic]] Tema ne ispunjava [[WP:KRTE#Tvrtke|kriterije za tvrtke]], pa članak neće moći biti javno objavljen. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:38, 29. srpnja 2026. (CEST) == Infobox – Pisati li, da je grad ili ni? == Pisati li u infobox, da je to grad ili ni? Ima to slwiki ili cswiki. Jedno sam učinio, kako to može biti. Gledaj stranicu [[Lipany]]. Hoćemo to ili ni? [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 21:08, 30. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] Već piše na vrhu infookvira, mislim da nema potrebe ponavljati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:18, 30. srpnja 2026. (CEST) ::Aha, sad vidim da si to novo dodao. Ja mislim da je to okej. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:19, 30. srpnja 2026. (CEST) {{ArhivKraj}} dbdwd7x125ghxlm3hnafctr9bmjfgus 0 815730 7569571 7569565 2026-08-04T11:59:37Z Sk53121 310591 7569571 wikitext text/x-wiki '''Neka mi ne svane''' pjesma je hrvatske pjevačice [[Danijela Martinović|Danijele Martinović]], objavljena 6. ožujka 1998. godine. Napisao ju je i skladao [[Petar Grašo]], a producirali su ju Remi Kazinoti i [[Stipica Kalogjera]]. Pjesma je pobjedila na Dori 1998. i predstavljala je Hrvatsku na [[Pjesma Eurovizije 1998.|Eurosongu 1998.]] gdje je završila na petom mjestu sa 131 bodom. {{Singl |ime_singla = Neka mi ne svane |slika = |ime_glazbenika = [[Danijela Martinović]] |s_albuma = [[To malo ljubavi]] |B-strana = |format = |objavljeno = [[1998.]] |snimanje = |žanr = |trajanje = 3:00 |izdavač = [[Tonika Records]], [[Orfej]] |tekstopisac = [[Petar Grašo]], Marina Mudrinić |skladatelj = Petar Grašo, Vesna Žagar <ref>{{Cite web|url=https://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/153781127|title=Neka mi ne svane}}</ref> |producent = [[Remi Kazinoti]], [[Stipica Kalogjera]] |kronologija = Danijela Martinović |singl_prije = Nemam s kime dočekati zime |singl0 = 1997. |singl = 1998. |singl_poslije = Što sam ja, što si ti |singl2 = 1998. }} == Top ljestvice == ===Tjedne ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (1998.) ! scope="col"| Pozicija |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |1.<ref>{{Cite web|url=http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10g.html|title=HR TOP 20 11.5.1998.|archive-url=https://web.archive.org/web/20071103143334/http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10g.html|archive-date=3 November 2007}}</ref> |} ===Godišnje ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (1998.) ! scope="col"| Pozicija <br /> |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |2.<ref>{{Cite web |url=http://croatian-radio.info/1998/djela.htm|title=HR TOP 20 1998.|archive-date=4 November 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20041104055047/http://croatian-radio.info/1998/djela.htm}}</ref> |} ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Singlovi iz 1998.]] [[Kategorija:Hrvatske skladbe]] mzcwrqtn4cvp18yul6ntqot1fgwzk87 0 815771 7569599 7565951 2026-08-04T13:06:48Z Cybermb 1634 /* Raspored utrka i osvajači postolja */ Utrke 1-2 7569599 wikitext text/x-wiki {{radovi}} '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''MotoGP''''' za 2015. godinu je osvojio [[Španjolska|španjolski]] vozač [[Jorge Lorenzo]] na motociklu ''Yamaha YZR-M1'' s momčadi ''Movistar Yamaha MotoGP''. <br> Prvenstvo u konkurenciji kontruktora je osvojila ''[[Yamaha]]'', a za momčadi (timove) ''Movistar Yamaha MotoGP''. == Korišteni motocikli == 2015. je bila druga i posljednja sezona u kojoj su korišteni motocikli dviju specifikacija – ''Factory'' (''tvornički'') i ''Open'' (''otvorena''). {| |width="40%"| ||width="40%"| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 90%; !colspan="2"| ''Factory'' motocikli |- !konstruktor !!motocikl |- |{{Z|ITA}} Aprilia ||RS-GP |- |{{Z|ITA}} ART ||GP13 |- |{{Z|ITA}} Ducati ||Desmosedici GP15 <br> Desmosedici GP14 |- |{{Z|JAP}} [[Honda]] ||RC213V |- |{{Z|JAP}} [[Suzuki]] ||GSX-RR |- |{{Z|JAP}} [[Yamaha]] ||YZR-M1 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 90%; !colspan="2"| ''Open'' motocikli |- !konstruktor !!motocikl |- |{{Z|ITA}} Ducati ||Desmosedici GP14 |- |{{Z|JAP}} [[Honda]] ||RC213V-RS |- |{{Z|ŠVI}} Yamaha Forward ||Yamaha Forward |- |} |- |} == Raspored utrka i osvajači postolja == 2015. godine je bilo na rasporedu 18 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'' i na svima su vožene utrke u klasi ''MotoGP''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj Velike nagrade u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- |'''1. ||<small> 29. ožujka 2015. ||{{Z|KAT}} Losail ||''VN Katara ||<small> ''Commercial Bank Grand Prix of Qatar |{{Z|ITA}} Andrea Dovizioso ||Ducati ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Andrea Dovizioso ||Ducati ||{{Z|ITA}} Andrea Iannone ||Ducati |<ref name="jumpingjack_2015"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725203043/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2015_heden.htm jumpingjack.nl, ''2015 - GP''], wayback arhiva </ref> <ref name="MA-de_2015"> {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902011415/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/2015.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 2015''], wayback arhiva </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2015/qat/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2015 / Commercial Bank Grand Prix of Qatar 2015 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 4. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/QAT/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.comm ''MotoGP / COMMERCIAL BANK GRAND PRIX OF QATAR / Race / Classification after 22 laps = 118.36 km''], objavljeno 29. ožujka 2015., preuzeto 4. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2015/qatar-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''FIM MotoGP World Championship / 2015 / QAT / Losail International Circuit''], pristupljeno 4. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2015-qatar-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2015 Qatar MotoGP''], pristupljeno 4. kolovoza 2026. </ref> |- |'''2. ||<small> 12. travnja 2015. ||{{Z|SAD}} [[Staza Americas|Circuit of the Americas]] ||''VN Amerika ||<small> ''Red Bull Grand Prix of the Americas |{{Z|ŠPA}} Marc Márquez ||Honda ||{{Z|ITA}} Andrea Iannone ||Ducati |{{Z|ŠPA}} '''Marc Márquez ||'''Honda ||{{Z|ITA}} Andrea Dovizioso ||Ducati ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |<ref name="jumpingjack_2015"/> <ref name="MA-de_2015"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2015/ame/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2015 / Red Bull Grand Prix of The Americas 2015 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 4. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/AME/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.comm ''MotoGP / RED BULL GRAND PRIX OF THE AMERICAS / Race / Classification after 21 laps = 115.773 km''], objavljeno 12. travnja 2015., preuzeto 4. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2015/grand-prix-of-the-americas/classification/race motorsportstats.com, ''FIM MotoGP World Championship / 2015 / AME / Circuit of the Americas''], pristupljeno 4. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2015-americas-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2015 Americas MotoGP''], pristupljeno 4. kolovoza 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/austin150412.jpg progcovers.com, ''2015 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 2 / Circuit of the Americas''], preuzeto 4. kolovoza 2026. </ref> |- |} <!-- |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||| --> <small> ''VN Amerika'' – zbog jakih kišnih uvjeta utrka je startala sa zakašnjenjem </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!{{abbr|spec|specifikacija ''(Factory / Open)''}} !!bodova |- bgcolor="gold" |||||||||||||||||| --> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''[[Yamaha]]'' prvak u poretku konstruktora. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod !!specifikacija |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||<center> '''407 ||'''''Factory |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''[[Honda]] ||<center> '''355 ||'''''Factory <br> Open |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ITA}} '''Ducati ||<center> '''256 ||'''''Factory <br> Open |- |4. ||{{Z|JAP}} [[Suzuki]] ||<center> 137 ||''Factory |- |5. ||{{Z|ITA}} Aprilia ||<center> 36 ||''Factory |- |6. ||{{Z|ŠVI}} [[Yamaha]] Forward ||<center> 35 ||''Open |- |7. ||{{Z|ITA}} ART ||<center> 2 ||''Factory |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za momčadi (timove) == ; Sustav bodovanja Bodove za timove (momčadi) osvajaju vozači tima koji su plasirani među prvih 15 u utrci, ujedno i osvajači bodova za poredak vozača. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''Movistar Yamaha MotoGP'' (tvornička momčad ''[[Yamaha|Yamahe]]'') osvojila prvenstvo za momčadi. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!momčad !!konstruktor !!bod !!specifikacija |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}}{{Z|ITA}} '''Movistar Yamaha MotoGP ||'''[[Yamaha]] ||<center> '''655 ||'''''Factory |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''Repsol Honda Team ||'''[[Honda]] ||<center> '''453 ||'''''Factory |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ITA}} '''Ducati Team ||'''Ducati ||<center> '''350 ||'''''Factory |- |4. ||{{Z|FRA}} Monster Yamaha Tech 3 ||Yamaha ||<center> 295 ||''Factory |- |5. ||{{Z|JAP}}{{Z|UK}} Team Suzuki Ecstar ||[[Suzuki]] ||<center> 202 ||''Factory |- |6. ||{{Z|ITA}} Pramac Racing <br> <small> ''Octo Pramac Racing'' </small> ||Ducati ||<center> 169 ||''Factory |- |7. ||{{Z|MON}}{{Z|ITA}} LCR Honda <br> <small> ''CWM LCR Honda'' </small>||Honda ||<center> 142 ||''Factory <br> Open |- |8. ||{{Z|BEL}} EG 0,0 Marc VDS ||Honda ||<center> 84 ||''Factory |- |9. ||{{Z|ŠPA}} Avintia Racing ||Ducati ||<center> 41 ||''Open |- |rowspan="2"|10. ||{{Z|ŠVI}} Forward Racing <br> <small> ''Athinà Forward Racing'' </small> ||Yamaha Forward ||rowspan="2"|<center> 39 ||''Open |- |{{Z|ITA}} Aprilia Racing Team Gresini ||Aprilia ||''Factory |- |12. ||{{Z|ŠPA}} Aspar MotoGP Team ||Honda ||<center> 25 ||''Open |- |13. ||{{Z|ITA}} IodaRacing Team <br> <small> ''Octo IodaRacing Team <br> E-Motion IodaRacing Team </small> ||ART ||<center> 2 ||''Factory |- |} <small> u ljestvici momčadi (timovi) koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20231207001348/http://www.pilotegpmoto.com/ pilotegpmoto.com], wayback * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''], wayback * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2026 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_2015 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 2015''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2015/qat/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2015 / MotoGP''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2015/motogp/championship-standings motogp.com, ''Standings / 2015 / MotoGP / Riders' Championship / Championship Standings 2015''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2015/motogp/team-standings motogp.com, ''Standings / 2015 / MotoGP / Teams' Championship / Team Standings 2015''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2015/motogp/constructor-standings motogp.com, ''Standings / 2015 / MotoGP / Constructors' Championship / Constructor Standings 2015''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2015/motogp/bmw-award motogp.com, ''Standings / 2015 / MotoGP / BMW M Award / BMW Award 2015''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/VAL/MotoGP/RAC/worldstanding.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GP MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / World Championship Classification''], objavljeno 8. studenog 2015., preuzeto 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/VAL/MotoGP/rookieirtacup.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GP MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / 2015 Open Rider Classification / 2015 Rookie of the Year Classification''], objavljeno 8. studenog 2015., preuzeto 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/VAL/MotoGP/BMW_Award.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GP MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / BMW M Award - Best Qualifier MotoGP 2015''], objavljeno 7. studenog 2015., preuzeto 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/VAL/MotoGP/table1.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / After the GP MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / 2015 Season Statistics - Riders (no wildcards)''], objavljeno 8. studenog 2015., preuzeto 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/2015 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2015 / Summary''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/calendar/2015 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2015 / Calendar''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/standings/2015 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2015 / Standings''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/results/2015 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2015 / Results''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/2015-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''2015 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725203043/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2015_heden.htm jumpingjack.nl, ''2015 - GP''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-2015-moto-gp-epr61487.html the-sports.org, ''Moto GP 2015''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902011415/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/2015.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 2015''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/11/2.500cc-MotoGP.pdf motorsporttop20.com, ''FICM 500cc GRAND PRIX EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1938-39) / FIM 500cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2001) / FIM MOTO GP WORLD CHAMPIONSHIP (since 2002)''], objavljeno u studenom 2025., preuzeto 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/motogp2015.php progcovers.com, ''2015 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], pristupljeno 22. srpnja 2026. {{izvori|53em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – MotoGP|2015 1 MotoGP]] a2ki78aw5upr1rm3pn82gi13t0km26q 0 815887 7569570 7563872 2026-08-04T11:59:32Z CyberMB vol2 172176 7569570 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza <br> I. župa <br> I. razred | sezona = 1923./24. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]] | stupanj lige = Podsavez (I.) | prvaci = [[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 5 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Osječke župe u nogometu 1922./23.|1922./23. <br> <small> (Osječka župa ZNP) </small>]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. župa 1924./25.|1924./25.]] }} ''I. razred I. župe'' prvenstva [[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1923./24., igrana za klubove s područja [[Osijek]]a. <br> Sudjelovalo je pet klubova, a prvak je bila ''[[ŠK Slavija Osijek|"Slavija"]]'' iz [[Osijek]]a. <br> [[Osječki nogometni podsavez]] je osnovan u ožujku 1924., izdvajanjem iz [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]], te je odmah organizirao natjecanja za klubove. Klupska natjecanja (prvenstva) za sezonu 1923./24. su igrana u proljeće 1924. godine. == Sustav natjecanja == Pet klubova je igralo dvokružnu ligu (10 kola, 8 utakmica po momčadi). Pobjednik lige (''I. župe - I. razred'') je potom s prvakom ''Provincije Osječkog nogometnog podsaveza'' igrao za prvaka ''Podsaveza'', te je također stekao plasman u ''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1924.|državno prvenstvo]]''. == Ljestvica == {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !! |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]] ||8 ||5 ||1 ||2 ||14 ||11 ||11 ||za prvaka Podsaveza |- |2. ||align="left"|[[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]] ||8 ||5 ||0 ||3 ||18 ||10 ||10 ||rowspan="4"| |- |3. ||align="left"|[[NK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]] ||8 ||1 ||4 ||3 ||8 ||12 ||6 |- |4. ||align="left"|[[RŠK Sloga Osijek|Sloga Osijek]] ||8 ||2 ||2 ||4 ||10 ||16 ||6 |- |5. ||align="left"|[[SD Amater Osijek|Amater Osijek]] ||8 ||3 ||1 ||4 ||12 ||13 ||5 (-2) |- |} * ''Amater'' – oduzeta dva boda zbog nastupa neregistriranih igrača == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!AMA !!GRA !!HAJ !!SLA !!SLO |- |'''AMA ||align="left"|Amater Osijek ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Osijek || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''HAJ ||align="left"|Hajduk Osijek || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''SLA ||align="left"|Slavija Osijek || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''SLO ||align="left"|Sloga Osijek || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="7"| |- |colspan="7" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> == Za prvaka podsaveza == {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align: center" |- !datum !!par !!rezultat !!napomene |- |<small> 8. rujna 1924. ||'''[[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]]''' - [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalija Vinkovci]] ||<center> 4:2 ||<small> |- |} * ''[[ŠK Slavija Osijek|"Slavija"]]'' prvak ''[[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]]'' == Povezani članci == * [[Osječki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1924.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 392-393 * [https://web.archive.org/web/20171105143407/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/55-1923-1924 exyufudbal.in.rs, ''1924-1925 / OTakmičenja po podsavezima''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti.eu, ''YUG 1921-25''], pristupljeno 26. srpnja 2026. {{izvori}} </small> {{Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (1923./24. – 1940./41.)}} {{YU nogomet 1923./24.}} [[Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|1923-24 Osijek I]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1923-24 Osijek I]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1923./24.|Osijek I]] 8wc8d6krt0bvmfeoqnhq2koep0xot66 7569572 7569570 2026-08-04T12:00:08Z CyberMB vol2 172176 7569572 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza <br> I. župa <br> I. razred | sezona = 1923./24. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]] | stupanj lige = Podsavez (I.) | prvaci = [[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 5 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Osječke župe u nogometu 1922./23.|1922./23. <br> <small> (Osječka župa ZNP) </small>]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. župa 1924./25.|1924./25. <br> <small> (I. župa) </small>]] }} ''I. razred I. župe'' prvenstva [[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1923./24., igrana za klubove s područja [[Osijek]]a. <br> Sudjelovalo je pet klubova, a prvak je bila ''[[ŠK Slavija Osijek|"Slavija"]]'' iz [[Osijek]]a. <br> [[Osječki nogometni podsavez]] je osnovan u ožujku 1924., izdvajanjem iz [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]], te je odmah organizirao natjecanja za klubove. Klupska natjecanja (prvenstva) za sezonu 1923./24. su igrana u proljeće 1924. godine. == Sustav natjecanja == Pet klubova je igralo dvokružnu ligu (10 kola, 8 utakmica po momčadi). Pobjednik lige (''I. župe - I. razred'') je potom s prvakom ''Provincije Osječkog nogometnog podsaveza'' igrao za prvaka ''Podsaveza'', te je također stekao plasman u ''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1924.|državno prvenstvo]]''. == Ljestvica == {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !! |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]] ||8 ||5 ||1 ||2 ||14 ||11 ||11 ||za prvaka Podsaveza |- |2. ||align="left"|[[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]] ||8 ||5 ||0 ||3 ||18 ||10 ||10 ||rowspan="4"| |- |3. ||align="left"|[[NK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]] ||8 ||1 ||4 ||3 ||8 ||12 ||6 |- |4. ||align="left"|[[RŠK Sloga Osijek|Sloga Osijek]] ||8 ||2 ||2 ||4 ||10 ||16 ||6 |- |5. ||align="left"|[[SD Amater Osijek|Amater Osijek]] ||8 ||3 ||1 ||4 ||12 ||13 ||5 (-2) |- |} * ''Amater'' – oduzeta dva boda zbog nastupa neregistriranih igrača == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!AMA !!GRA !!HAJ !!SLA !!SLO |- |'''AMA ||align="left"|Amater Osijek ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Osijek || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''HAJ ||align="left"|Hajduk Osijek || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''SLA ||align="left"|Slavija Osijek || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''SLO ||align="left"|Sloga Osijek || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="7"| |- |colspan="7" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> == Za prvaka podsaveza == {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align: center" |- !datum !!par !!rezultat !!napomene |- |<small> 8. rujna 1924. ||'''[[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]]''' - [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalija Vinkovci]] ||<center> 4:2 ||<small> |- |} * ''[[ŠK Slavija Osijek|"Slavija"]]'' prvak ''[[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]]'' == Povezani članci == * [[Osječki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1924.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 392-393 * [https://web.archive.org/web/20171105143407/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/55-1923-1924 exyufudbal.in.rs, ''1924-1925 / OTakmičenja po podsavezima''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti.eu, ''YUG 1921-25''], pristupljeno 26. srpnja 2026. {{izvori}} </small> {{Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (1923./24. – 1940./41.)}} {{YU nogomet 1923./24.}} [[Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|1923-24 Osijek I]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1923-24 Osijek I]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1923./24.|Osijek I]] bgzkw4415lkm71rq87yp3xmzada3dy6 7569576 7569572 2026-08-04T12:05:34Z CyberMB vol2 172176 /* Izvori */ ztp 7569576 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza <br> I. župa <br> I. razred | sezona = 1923./24. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]] | stupanj lige = Podsavez (I.) | prvaci = [[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 5 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Osječke župe u nogometu 1922./23.|1922./23. <br> <small> (Osječka župa ZNP) </small>]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. župa 1924./25.|1924./25. <br> <small> (I. župa) </small>]] }} ''I. razred I. župe'' prvenstva [[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1923./24., igrana za klubove s područja [[Osijek]]a. <br> Sudjelovalo je pet klubova, a prvak je bila ''[[ŠK Slavija Osijek|"Slavija"]]'' iz [[Osijek]]a. <br> [[Osječki nogometni podsavez]] je osnovan u ožujku 1924., izdvajanjem iz [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]], te je odmah organizirao natjecanja za klubove. Klupska natjecanja (prvenstva) za sezonu 1923./24. su igrana u proljeće 1924. godine. == Sustav natjecanja == Pet klubova je igralo dvokružnu ligu (10 kola, 8 utakmica po momčadi). Pobjednik lige (''I. župe - I. razred'') je potom s prvakom ''Provincije Osječkog nogometnog podsaveza'' igrao za prvaka ''Podsaveza'', te je također stekao plasman u ''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1924.|državno prvenstvo]]''. == Ljestvica == {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !! |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]] ||8 ||5 ||1 ||2 ||14 ||11 ||11 ||za prvaka Podsaveza |- |2. ||align="left"|[[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]] ||8 ||5 ||0 ||3 ||18 ||10 ||10 ||rowspan="4"| |- |3. ||align="left"|[[NK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]] ||8 ||1 ||4 ||3 ||8 ||12 ||6 |- |4. ||align="left"|[[RŠK Sloga Osijek|Sloga Osijek]] ||8 ||2 ||2 ||4 ||10 ||16 ||6 |- |5. ||align="left"|[[SD Amater Osijek|Amater Osijek]] ||8 ||3 ||1 ||4 ||12 ||13 ||5 (-2) |- |} * ''Amater'' – oduzeta dva boda zbog nastupa neregistriranih igrača == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!AMA !!GRA !!HAJ !!SLA !!SLO |- |'''AMA ||align="left"|Amater Osijek ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Osijek || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''HAJ ||align="left"|Hajduk Osijek || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''SLA ||align="left"|Slavija Osijek || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''SLO ||align="left"|Sloga Osijek || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="7"| |- |colspan="7" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> == Za prvaka podsaveza == {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align: center" |- !datum !!par !!rezultat !!napomene |- |<small> 8. rujna 1924. ||'''[[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]]''' - [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalija Vinkovci]] ||<center> 4:2 ||<small> |- |} * ''[[ŠK Slavija Osijek|"Slavija"]]'' prvak ''[[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]]'' == Povezani članci == * [[Osječki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1924.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 392-393 * [https://web.archive.org/web/20171105143407/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/55-1923-1924 exyufudbal.in.rs, ''1924-1925 / Takmičenja po podsavezima''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti.eu, ''YUG 1921-25''], pristupljeno 26. srpnja 2026. {{izvori}} </small> {{Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (1923./24. – 1940./41.)}} {{YU nogomet 1923./24.}} [[Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|1923-24 Osijek I]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1923-24 Osijek I]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1923./24.|Osijek I]] ga6fon64m909lfu9cwacqc96zze3ytk 7569583 7569576 2026-08-04T12:18:01Z CyberMB vol2 172176 /* Povezani članci */ 7569583 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza <br> I. župa <br> I. razred | sezona = 1923./24. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]] | stupanj lige = Podsavez (I.) | prvaci = [[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 5 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Osječke župe u nogometu 1922./23.|1922./23. <br> <small> (Osječka župa ZNP) </small>]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. župa 1924./25.|1924./25. <br> <small> (I. župa) </small>]] }} ''I. razred I. župe'' prvenstva [[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1923./24., igrana za klubove s područja [[Osijek]]a. <br> Sudjelovalo je pet klubova, a prvak je bila ''[[ŠK Slavija Osijek|"Slavija"]]'' iz [[Osijek]]a. <br> [[Osječki nogometni podsavez]] je osnovan u ožujku 1924., izdvajanjem iz [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]], te je odmah organizirao natjecanja za klubove. Klupska natjecanja (prvenstva) za sezonu 1923./24. su igrana u proljeće 1924. godine. == Sustav natjecanja == Pet klubova je igralo dvokružnu ligu (10 kola, 8 utakmica po momčadi). Pobjednik lige (''I. župe - I. razred'') je potom s prvakom ''Provincije Osječkog nogometnog podsaveza'' igrao za prvaka ''Podsaveza'', te je također stekao plasman u ''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1924.|državno prvenstvo]]''. == Ljestvica == {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !! |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]] ||8 ||5 ||1 ||2 ||14 ||11 ||11 ||za prvaka Podsaveza |- |2. ||align="left"|[[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]] ||8 ||5 ||0 ||3 ||18 ||10 ||10 ||rowspan="4"| |- |3. ||align="left"|[[NK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]] ||8 ||1 ||4 ||3 ||8 ||12 ||6 |- |4. ||align="left"|[[RŠK Sloga Osijek|Sloga Osijek]] ||8 ||2 ||2 ||4 ||10 ||16 ||6 |- |5. ||align="left"|[[SD Amater Osijek|Amater Osijek]] ||8 ||3 ||1 ||4 ||12 ||13 ||5 (-2) |- |} * ''Amater'' – oduzeta dva boda zbog nastupa neregistriranih igrača == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!AMA !!GRA !!HAJ !!SLA !!SLO |- |'''AMA ||align="left"|Amater Osijek ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Osijek || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''HAJ ||align="left"|Hajduk Osijek || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''SLA ||align="left"|Slavija Osijek || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''SLO ||align="left"|Sloga Osijek || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="7"| |- |colspan="7" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> == Za prvaka podsaveza == {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align: center" |- !datum !!par !!rezultat !!napomene |- |<small> 8. rujna 1924. ||'''[[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]]''' - [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalija Vinkovci]] ||<center> 4:2 ||<small> |- |} * ''[[ŠK Slavija Osijek|"Slavija"]]'' prvak ''[[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]]'' == Povezani članci == * [[Osječki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. župa – II. razred 1923./24.]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1924.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 392-393 * [https://web.archive.org/web/20171105143407/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/55-1923-1924 exyufudbal.in.rs, ''1924-1925 / Takmičenja po podsavezima''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti.eu, ''YUG 1921-25''], pristupljeno 26. srpnja 2026. {{izvori}} </small> {{Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (1923./24. – 1940./41.)}} {{YU nogomet 1923./24.}} [[Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|1923-24 Osijek I]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1923-24 Osijek I]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1923./24.|Osijek I]] 0jj3vg851ui3ufzlwu8wlj3vdyd3cyk 0 815978 7569649 7567188 2026-08-04T15:03:22Z Cybermb 1634 /* Rezultati */ 7569649 wikitext text/x-wiki {{radovi}} '''''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Skupine B''''' za 1970. godinu. <br> Održano je u veljači i ožujku 1970. godine u [[Rumunjska|Rumunjskoj]], u [[Bukurešt]]u . Predstavljalo je drugi stupanj ''[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjetskog prvenstva]]''. <br> Sudjelovalo je osam reprezentacija, koje su ukupno razigravale za plasman od 7. do 14. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 1970. godinu. <br> Prvenstvo je osvojila reprezentacija [[Reprezentacija SAD-a u hokeju na ledu|Sjedinjenih Američkih Država (SAD)]]. == Mjesto odigravanja == * ''Patinoarul Mihai Flamaropol'', [[Bukurešt]], {{Z|RUM|1966}} [[Rumunjska]] == Sustav natjecanja == Osam momčadi je igralo jednokružnim ligaškim sustavom. == Sudionici == * {{Z|BUG|1968}} [[Bugarska reprezentacija u hokeju na ledu|Bugarska]] * {{Z|JAP}} Japan * {{Z|SFRJ}} Jugoslavija * {{Z|NOR}} Norveška * {{Z|RUM|1966}} Rumunjska * {{Z|SAD}} [[Reprezentacija SAD-a u hokeju na ledu|SAD]] * {{Z|ŠVI}} [[Švicarska reprezentacija u hokeju na ledu|Švicarska]] * {{Z|SRNJ}} [[Reprezentacija SR Njemačke u hokeju na ledu|Zapadna Njemačka]] == Rezultati == {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="4"|<small> 24. veljače 1970. |'''Zapadna Njemačka''' - Jugoslavija || 6:3 |- |Japan - '''SAD''' || 1:11 |- |Bugarska - '''Švicarska''' || 2:4 |- |'''Norveška''' - Rumunjska || 4:3 |- |rowspan="2"|<small> 25. veljače 1970. |'''SAD''' - Bugarska || 19:1 |- |Japan - '''Zapadna Njemačka''' || 1:2 |- |rowspan="2"|<small> 26. veljače 1970. |Jugoslavija - '''Rumunjska''' || 3:4 |- |'''Norveška''' - Švicarska || 4:2 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="4"|<small> 27. veljače 1970. |Bugarska - '''Norveška''' || 3:8 |- |Švicarska - '''Zapadna Njemačka''' || 1:3 |- |Jugoslavija - '''SAD''' || 1:5 |- |Rumunjska - '''Japan''' || 4:8 |- |rowspan="2"|<small> 28. veljače 1970. |'''SAD''' - Zapadna Njemačka || 5:2 |- |Bugarska - '''Japan''' || 2:11 |- |rowspan="2"|<small> 1. ožujka 1970. |Norveška - Jugoslavija || 3:3 |- |'''Švicarska''' - Rumunjska || 7:1 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="4"|<small> 2. ožujka 1970. |'''Zapadna Njemačka''' - Bugarska || 13:1 |- |'''Jugoslavija''' - Švicarska || 6:3 |- |Norveška - Japan || 5:5 |- |Rumunjska - '''SAD''' || 1:9 |- |rowspan="4"|<small> 4. ožujka 1970. |Norveška - '''SAD''' || 2:9 |- |Bugarska - '''Jugoslavija''' || 0:6 |- |'''Japan''' - Švicarska || 3:2 |- |Rumunjska - '''Zapadna Njemačka''' || 2:5 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="4"|<small> 5. ožujka 1970. |'''Jugoslavija''' - Japan || 8:2 |- |'''SAD''' - Švicarska || 12:3 |- |'''Zapadna Njemačka''' - Norveška || 3:0 |- |Bugarska - '''rumunjska''' || 2:6 |- |} |- |} == Ljestvica i konačni plasman == {| class="wikitable" style="text-align: center" !SP <br> ukupno !!{{abbr|Skupina B|poredak u Skupini B}} !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 1971. |- bgcolor="palegreen" |7. ||'''1. ||align="left"|{{Z|SAD}} [[Reprezentacija SAD-a u hokeju na ledu|SAD]] ||7 ||7 ||0 ||0 ||70 ||11 || +59 ||14 || Skupina A |- bgcolor="springgreen" |8. ||'''2. ||align="left"|{{Z|SRNJ}} [[Reprezentacija SR Njemačke u hokeju na ledu|Zapadna Njemačka]] ||7 ||6 ||0 ||1 ||34 ||13 || +21 ||12 || kvalifikacije za Skupinu A |- |9. ||'''3. ||align="left"|{{Z|NOR}} Norveška ||7 ||3 ||2 ||2 ||26 ||28 || -2 ||8 ||rowspan="4"| Skupina B |- |10. ||'''4. ||align="left"|{{Z|SFRJ}} Jugoslavija ||7 ||3 ||1 ||3 ||30 ||23 || +7 ||7 |- |11. ||'''5. ||align="left"|{{Z|JAP}} Japan ||7 ||3 ||1 ||3 ||31 ||34 || -3 ||7 |- |12. ||'''6. ||align="left"|{{Z|ŠVI}} [[Švicarska reprezentacija u hokeju na ledu|Švicarska]] ||7 ||2 ||0 ||5 ||22 ||31 || -9 ||4 |- bgcolor="salmon" |13. ||'''7. ||align="left"|{{Z|RUM|1966}} Rumunjska ||7 ||2 ||0 ||5 ||21 ||38 || -17 ||4 ||rowspan="2"| Skupina C |- bgcolor="salmon" |14. ||'''8. ||align="left"|{{Z|BUG|1968}} [[Bugarska reprezentacija u hokeju na ledu|Bugarska]] ||7 ||0 ||0 ||7 ||11 ||67 || -56 ||0 |- |} == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/886-world-championship-b.html eurohockey.com, ''World Championship B''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-b eliteprospects.com, ''WC B''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_1970 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft 1970''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/1970_Ice_Hockey_World_Championships en.wikipedia.org, ''1970 Ice Hockey World Championships''] == Izvori == <small> * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial1970.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 1970''], pristupljeno 27. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms1970.html hokej.sfrp.cz, ''1970 / World Championships''], pristupljeno 27. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20190816141338/https://hokej.sfrp.cz/ms/ms1970.html hokej.sfrp.cz, ''1970 / World Championships''], wayback arhiva (1970.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20210513034937/http://avlh.sweb.cz/MS-1970.pdf avlh.sweb.cz, ''1970 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-b/standings/1969-1970 eliteprospects.com, ''WC B / Standings 1969-70''], pristupljeno 27. srpnja 2026. * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_II_1970.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 1970 Level II Bucuresti (ROU) 24.02-05.03 Winner United States''], pristupljeno 27. srpnja 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|1970 B]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Rumunjskoj]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Rumunjskoj]] [[Kategorija:Šport u Bukureštu]] kk8f3qor2jiw18jz5ajixpd0aly5qaq 7569650 7569649 2026-08-04T15:03:55Z CyberMB vol2 172176 7569650 wikitext text/x-wiki '''''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Skupine B''''' za 1970. godinu. <br> Održano je u veljači i ožujku 1970. godine u [[Rumunjska|Rumunjskoj]], u [[Bukurešt]]u . Predstavljalo je drugi stupanj ''[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjetskog prvenstva]]''. <br> Sudjelovalo je osam reprezentacija, koje su ukupno razigravale za plasman od 7. do 14. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 1970. godinu. <br> Prvenstvo je osvojila reprezentacija [[Reprezentacija SAD-a u hokeju na ledu|Sjedinjenih Američkih Država (SAD)]]. == Mjesto odigravanja == * ''Patinoarul Mihai Flamaropol'', [[Bukurešt]], {{Z|RUM|1966}} [[Rumunjska]] == Sustav natjecanja == Osam momčadi je igralo jednokružnim ligaškim sustavom. == Sudionici == * {{Z|BUG|1968}} [[Bugarska reprezentacija u hokeju na ledu|Bugarska]] * {{Z|JAP}} Japan * {{Z|SFRJ}} Jugoslavija * {{Z|NOR}} Norveška * {{Z|RUM|1966}} Rumunjska * {{Z|SAD}} [[Reprezentacija SAD-a u hokeju na ledu|SAD]] * {{Z|ŠVI}} [[Švicarska reprezentacija u hokeju na ledu|Švicarska]] * {{Z|SRNJ}} [[Reprezentacija SR Njemačke u hokeju na ledu|Zapadna Njemačka]] == Rezultati == {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="4"|<small> 24. veljače 1970. |'''Zapadna Njemačka''' - Jugoslavija || 6:3 |- |Japan - '''SAD''' || 1:11 |- |Bugarska - '''Švicarska''' || 2:4 |- |'''Norveška''' - Rumunjska || 4:3 |- |rowspan="2"|<small> 25. veljače 1970. |'''SAD''' - Bugarska || 19:1 |- |Japan - '''Zapadna Njemačka''' || 1:2 |- |rowspan="2"|<small> 26. veljače 1970. |Jugoslavija - '''Rumunjska''' || 3:4 |- |'''Norveška''' - Švicarska || 4:2 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="4"|<small> 27. veljače 1970. |Bugarska - '''Norveška''' || 3:8 |- |Švicarska - '''Zapadna Njemačka''' || 1:3 |- |Jugoslavija - '''SAD''' || 1:5 |- |Rumunjska - '''Japan''' || 4:8 |- |rowspan="2"|<small> 28. veljače 1970. |'''SAD''' - Zapadna Njemačka || 5:2 |- |Bugarska - '''Japan''' || 2:11 |- |rowspan="2"|<small> 1. ožujka 1970. |Norveška - Jugoslavija || 3:3 |- |'''Švicarska''' - Rumunjska || 7:1 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="4"|<small> 2. ožujka 1970. |'''Zapadna Njemačka''' - Bugarska || 13:1 |- |'''Jugoslavija''' - Švicarska || 6:3 |- |Norveška - Japan || 5:5 |- |Rumunjska - '''SAD''' || 1:9 |- |rowspan="4"|<small> 4. ožujka 1970. |Norveška - '''SAD''' || 2:9 |- |Bugarska - '''Jugoslavija''' || 0:6 |- |'''Japan''' - Švicarska || 3:2 |- |Rumunjska - '''Zapadna Njemačka''' || 2:5 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="4"|<small> 5. ožujka 1970. |'''Jugoslavija''' - Japan || 8:2 |- |'''SAD''' - Švicarska || 12:3 |- |'''Zapadna Njemačka''' - Norveška || 3:0 |- |Bugarska - '''rumunjska''' || 2:6 |- |} |- |} == Ljestvica i konačni plasman == {| class="wikitable" style="text-align: center" !SP <br> ukupno !!{{abbr|Skupina B|poredak u Skupini B}} !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 1971. |- bgcolor="palegreen" |7. ||'''1. ||align="left"|{{Z|SAD}} [[Reprezentacija SAD-a u hokeju na ledu|SAD]] ||7 ||7 ||0 ||0 ||70 ||11 || +59 ||14 || Skupina A |- bgcolor="springgreen" |8. ||'''2. ||align="left"|{{Z|SRNJ}} [[Reprezentacija SR Njemačke u hokeju na ledu|Zapadna Njemačka]] ||7 ||6 ||0 ||1 ||34 ||13 || +21 ||12 || kvalifikacije za Skupinu A |- |9. ||'''3. ||align="left"|{{Z|NOR}} Norveška ||7 ||3 ||2 ||2 ||26 ||28 || -2 ||8 ||rowspan="4"| Skupina B |- |10. ||'''4. ||align="left"|{{Z|SFRJ}} Jugoslavija ||7 ||3 ||1 ||3 ||30 ||23 || +7 ||7 |- |11. ||'''5. ||align="left"|{{Z|JAP}} Japan ||7 ||3 ||1 ||3 ||31 ||34 || -3 ||7 |- |12. ||'''6. ||align="left"|{{Z|ŠVI}} [[Švicarska reprezentacija u hokeju na ledu|Švicarska]] ||7 ||2 ||0 ||5 ||22 ||31 || -9 ||4 |- bgcolor="salmon" |13. ||'''7. ||align="left"|{{Z|RUM|1966}} Rumunjska ||7 ||2 ||0 ||5 ||21 ||38 || -17 ||4 ||rowspan="2"| Skupina C |- bgcolor="salmon" |14. ||'''8. ||align="left"|{{Z|BUG|1968}} [[Bugarska reprezentacija u hokeju na ledu|Bugarska]] ||7 ||0 ||0 ||7 ||11 ||67 || -56 ||0 |- |} == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/886-world-championship-b.html eurohockey.com, ''World Championship B''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-b eliteprospects.com, ''WC B''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_1970 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft 1970''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/1970_Ice_Hockey_World_Championships en.wikipedia.org, ''1970 Ice Hockey World Championships''] == Izvori == <small> * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial1970.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 1970''], pristupljeno 27. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms1970.html hokej.sfrp.cz, ''1970 / World Championships''], pristupljeno 27. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20190816141338/https://hokej.sfrp.cz/ms/ms1970.html hokej.sfrp.cz, ''1970 / World Championships''], wayback arhiva (1970.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20210513034937/http://avlh.sweb.cz/MS-1970.pdf avlh.sweb.cz, ''1970 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-b/standings/1969-1970 eliteprospects.com, ''WC B / Standings 1969-70''], pristupljeno 27. srpnja 2026. * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_II_1970.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 1970 Level II Bucuresti (ROU) 24.02-05.03 Winner United States''], pristupljeno 27. srpnja 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|1970 B]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Rumunjskoj]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Rumunjskoj]] [[Kategorija:Šport u Bukureštu]] le4t2kmpyfbslbfeinhtwprq6kje8my 0 816261 7569955 7568156 2026-08-05T06:42:30Z Flamingounicorn 243866 kategorija 7569955 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #01604c | slika = Prijatelji logo.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 25 | trajanje = | mreža = [[NBC]] | premijera = {{premijera|23|9|1999}} | finale = {{finale|18|5|2000}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|7|2|2000}} | finale_hrv = {{finale|24|7|2000}} | ostale mreže = [[HBO Max]], [[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]] | web_stranica = | imdb_id = 0108778 }}'''Šesta sezona''' američke humoristične televizijske serije ''[[Prijatelji]]'' prikazivala se od 23. rujna 1999. do 18. svibnja 2000. na [[NBC]]-u.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Friends/|title=Friends (1994) (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=2. kolovoza 2026.|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260419232920/https://epguides.com/Friends/|archive-date=19. travnja 2026.}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj prikazivala od 7. veljače do 24. srpnja 2000. na [[HTV 2|Drugom programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]]. ==Uloge== ===Glavne uloge=== * [[Jennifer Aniston]] kao [[Rachel Green]] * [[Courteney Cox]] kao [[Monica Geller]] * [[Lisa Kudrow]] kao [[Phoebe Buffay]] / Ursula Buffay * [[Matt LeBlanc]] kao [[Joey Tribbiani]] * [[Matthew Perry]] kao [[Chandler Bing]] * [[David Schwimmer]] kao [[Ross Geller]] ==Epizode== {{glavni|Popis epizoda serije Prijatelji}} <onlyinclude>{{Popis epizoda |boja = #01604c |članak = Prijatelji (6. sezona) |brojsve1 = 122. |broj1 = 1. |naslov1 = Ona poslije Vegasa / The One After Vegas |datum1 = {{premijera|23|9|1999}} |sadržaj1 = Ross i Rachel otkrivaju da su se pijani vjenčali u [[Las Vegas, Nevada|Vegasu]] i pokušavaju riješiti posljedice. Monica i Chandler odluče započeti zajednički život. |naslov2 = Ona u kojoj Ross zagrli Rachel / The One Where Ross Hugs Rachel |datum2 = {{premijera|30|9|1999}} |sadržaj2 = Ross obećava poništiti brak, ali potajno odustaje jer se boji još jednog neuspjeha. Rachel se uzruja zbog selidbe i traži utjehu od Rossa. |naslov3 = Ona s Rossovim poricanjem / The One with Ross's Denial |datum3 = {{premijera|7|10|1999}} |sadržaj3 = Ross poriče da voli Rachel, iako joj nudi da se preseli k njemu. Chandler i Monica se svađaju oko uređenja stana, dok Joey traži novog cimera. |naslov4 = Ona u kojoj Joey gubi osiguranje / The One Where Joey Loses His Insurance |datum4 = {{premijera|14|10|1999}} |sadržaj4 = Joey dobije herniju baš kad mu istekne zdravstveno osiguranje. Ross predaje na sveučilištu i slučajno počne govoriti lažnim britanskim naglaskom. |naslov5 = Ona s Joeyjevim Porscheom / The One with Joey's Porsche |datum5 = {{premijera|21|10|1999}} |sadržaj5 = Rachel prisili Rossa na poništenje braka, ali sudac ih šalje na razvod. Joey glumi vlasnika [[Porsche|Porschea]] kako bi impresionirao cure, dok Phoebe ostaje sama s trojkama. |naslov6 = Ona u posljednjoj noći / The One on the Last Night |datum6 = {{premijera|4|11|1999}} |sadržaj6 = Chandler pokušava pomoći Joeyu s novcem pa izmisli igru “Cups” kako bi mu ga diskretno dao. Monica i Phoebe se posvađaju dok pomažu Rachel pakirati, pa Rachel odbije otići. |naslov7 = Ona u kojoj Phoebe trči / The One Where Phoebe Runs |datum7 = {{premijera|11|11|1999}} |sadržaj7 = Rachel se seli k Phoebe, ali ju srami Phoebein čudan stil trčanja u parku. Joey dobiva novu cimericu Janine, dok Chandler paničari jer je krivo posložio stvari u stanu. |naslov8 = Ona s Rossovim zubima / The One with Ross's Teeth |datum8 = {{premijera|18|11|1999}} |sadržaj8 = Ross pretjera s izbjeljivanjem zubi i pojavljuje se na spoju s blještavim osmijehom. Rachel upada u probleme na poslu zbog Phoebeine priče o Ralphu Laurenu, a Joey poprima ženstvene navike od Janine. |naslov9 = Ona u kojoj se Ross napušio / The One Where Ross Got High |datum9 = {{premijera|25|11|1999}} |sadržaj9 = Ross priznaje Chandleru da je roditeljima lagao da je Chandler pušio travu. Rachel slučajno napravi desert s govedinom, a Joey i Ross žele izbjeći [[Dan zahvalnosti]] zbog Janine. |naslov10 = Ona s rutinom / The One with the Routine |datum10 = {{premijera|16|12|1999}} |sadržaj10 = Monica i Ross pokušavaju upasti u kadar tijekom televizijskoj emitiranja izvodeći svoju staru školsku plesnu rutinu. Joey želi poljubiti Janine u novogodišnjoj emisiji, dok Phoebe, Chandler i Rachel traže Monicine skrivene poklone. |naslov11 = Ona s apotekarskim stolom / The One with the Apothecary Table |datum11 = {{premijera|6|1|2000}} |sadržaj11 = Janine prizna Joeyu da ne voli Monicu i Chandlera, pa Joey mora birati stranu. Rachel kupi stol iz trgovine Pottery Barn i laže Phoebe da je iz buvljaka, ali istina se otkrije kod Rossa. |naslov12 = Ona sa šalom / The One with the Joke |datum12 = {{premijera|13|1|2000}} |sadržaj12 = Chandler i Ross se posvađaju jer [[Playboy]] objavi vic koji obojica smatraju svojim. Joey radi kao konobar, a Phoebe izazove napetost rekavši da bi kao djevojku izabrala Rachel, ali da je Rachel previše popustljiva. |naslov13 = Ona s Rachelinom sestrom / The One with Rachel's Sister |datum13 = {{premijera|3|2|2000}} |sadržaj13 = Jill, Rachelina razmažena sestra, dolazi nakon što ju je otac financijski odsjekao. Joey dijeli besplatne stvari zgodnim gošćama, a Monica odbija priznati da je bolesna. |naslov14 = Ona u kojoj Chandler ne može plakati / The One Where Chandler Can't Cry |datum14 = {{premijera|10|2|2000}} |sadržaj14 = Prijatelji pokušavaju rasplakati Chandlera, koji tvrdi da nikad ne plače. Phoebe otkriva da Ursula snima pornografske filmove pod njezinim imenom, a Jill izlazi s Rossom samo da bi napakostila Rachel. |brojsve15 = 136. |brojsve15dio2 = 137. |broj15 = 15. |broj15dio2=16. |naslov15 = Ona o tome što je moglo biti / The One That Could Have Been |datum15 = {{premijera|17|2|2000}} |sadržaj15 = Ekipa zamišlja svoje živote u paralelnoj stvarnosti gdje su donijeli potpuno drugačije odluke. Sve završava kaotično: Monica spava s Chandlerom, Ross shvaća da je Carol [[lezbijka]], Rachel ostavlja Barryja, Joey je zvijezda sapunice, a Phoebe doživljava dva [[srčani udar|srčana udara]]. |naslov16 = Ona s Unagijem / The One with Unagi |datum16 = {{premijera|24|2|2000}} |sadržaj16 = Ross pokušava dokazati Rachel i Phoebe da nemaju “unagi”, njegovu izmišljenu potpunu svjesnost. Joey traži lažnog blizanca za dobro plaćen projekt, a Chandler slučajno pokloni Monici Janicin stari mixtape. |naslov17 = Ona u kojoj Ross hoda sa studenticom / The One Where Ross Dates a Student |datum17 = {{premijera|9|3|2000}} |sadržaj17 = Ross izlazi sa studenticom i brine da će izgubiti posao. Požar u stanu tjera Rachel i Phoebe da se privremeno usele kod Monice i Joeyja, što dovodi do zamjene soba i novih frustracija. |naslov18 = Ona s Joeyjevim hladnjakom / The One with Joey's Fridge |datum18 = {{premijera|23|3|2000}} |sadržaj18 = Joey pokušava nagovoriti prijatelje da mu plate novi hladnjak jer mu se stari pokvario. Ross paničari jer njegova djevojka ide na proljetne praznike, a Rachel traži pratnju za bal, što izazove natjecanje među prijateljima. |naslov19 = Ona s Macom i C.H.E.E.S.E.-om / The One with Mac and C.H.E.E.S.E. |datum19 = {{premijera|13|4|2000}} |sadržaj19 = Joey izgubi audiciju zbog Chandlerove nespretne poruke, pa se ekipa prisjeća svojih najvećih gafova. Na kraju dobije novu priliku i Chandler mu ovaj put točno prenese informacije. |naslov20 = Ona u kojoj Ross upoznaje Elizabethina oca / The One Where Ross Meets Elizabeth's Dad |datum20 = {{premijera|27|4|2000}} |sadržaj20 = Ross pokušava impresionirati Elizabethina strogog oca Paula, koji umjesto njega počne simpatizirati Rachel. Joey radi na seriji s nespretnim robotom, a Phoebe piše roman o Monici i Chandleru. |naslov21 = Ona u kojoj je Paul faca / The One Where Paul's the Man |datum21 = {{premijera|4|5|2000}} |sadržaj21 = Paul prijeti Rossu da prekine vezu s Elizabeth, dok istovremeno izlazi s Rachel. Chandler paničari kad ih nazovu s liste za vjenčanja, ne znajući da Monica ne shvaća da on zapravo planira prosidbu. |naslov22 = Ona s prstenom / The One with the Ring |datum22 = {{premijera|11|5|2000}} |sadržaj22 = Chandler traži savršeni [[zaruke|zaručnički]] prsten uz Phoebeinu pomoć, ali ga slučajno izgubi i mora pronaći kupca. Rachel prekida s Paulom jer se previše emocionalno raspadne, a Joey i Ross se uvrijede jer se Chandler stalno druži s Phoebe. |brojsve23=145. |brojsve23dio2=146. |broj23=24. |broj23dio2=25. |naslov23 = Ona s prosidbom / The One with the Proposal |datum23 = {{premijera|18|5|2000}} |sadržaj23 = Chandler želi zaprositi Monicu, ali ga omete Richardova iznenadna pojava, pa glumi da ne želi brak. Nakon niza nesporazuma Monica ga ipak iznenadi vlastitom prosidbom, a Chandler dovrši pitanje i ona ga prihvati. |datumHR1 = {{premijera|7|2|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 7. veljače 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13058|date=7. veljače 2000.|page=53|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.25. Prijatelji VI., humoristična serija (1/25)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR2 = {{premijera|14|2|2000}} |datumHR3 = {{premijera|21|2|2000}} |datumHR4 = {{premijera|28|2|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 28. veljače 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13079|date=28. veljače 2000.|page=55|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.25. Prijatelji VI., humoristična serija (4/25)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR5 = {{premijera|6|3|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 6. ožujka 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13086|date=6. ožujka 2000.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.25. Prijatelji VI., humoristična serija (5/25)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR6 = {{premijera|13|3|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 13. ožujka 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13093|date=13. ožujka 2000.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.20. Prijatelji VI., humoristična serija (6/25)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR7 = {{premijera|20|3|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 20. ožujka 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13100|date=20. ožujka 2000.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.20. Prijatelji VI., humoristična serija (7/25)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR8 = {{premijera|27|3|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 27. ožujka 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13107|date=27. ožujka 2000.|page=55|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.20. Prijatelji VI., humoristična serija (8/25)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR9 = {{premijera|3|4|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 3. travnja 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13114|date=3. travnja 2000.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.20. Prijatelji VI., humoristična serija (9/25)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR10 = {{premijera|10|4|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 10. travnja 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13121|date=10. travnja 2000.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.20. Prijatelji VI., humoristična serija (10/25)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR11 = {{premijera|17|4|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 17. travnja 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13128|date=17. travnja 2000.|page=55|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.25. Prijatelji VI., humoristična serija (11/25)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR12 = {{premijera|24|4|2000}} |datumHR13 = {{premijera|1|5|2000}} |datumHR14 = {{premijera|8|5|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 8. svibnja 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13146|date=8. svibnja 2000.|page=49|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.15. Prijatelji VI., humoristična serija (14/25)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR15 = {{premijera|15|5|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 15. svibnja 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13153|date=15. svibnja 2000.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.15. Prijatelji VI., humoristična serija (15/25)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR15dio2 = {{premijera|22|5|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 22. svibnja 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13160|date=22. svibnja 2000.|page=55|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.15. Prijatelji VI., humoristična serija (16/25)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR16 = {{premijera|29|5|2000}} |datumHR17 = {{premijera|5|6|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 5. lipnja 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13173|date=5. lipnja 2000.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, Prijatelji VI., humoristična serija (18/25)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR18 = {{premijera|12|6|2000}} |datumHR19 = {{premijera|19|6|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 19. lipnja 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13187|date=19. lipnja 2000.|page=55|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.15. Prijatelji VI., humoristična serija (20/25)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR20 = {{premijera|26|6|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 26. lipnja 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13193|date=26. lipnja 2000.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.15. Prijatelji VI., humoristična serija (21/25)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR21 = {{premijera|3|7|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 3. srpnja 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13200|date=3. srpnja 2000.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.20. Prijatelji VI., humoristična serija (22/25)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR22 = {{premijera|10|7|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 10. srpnja 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13207|date=10. srpnja 2000.|page=55|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.20. Prijatelji VI., humoristična serija (23/25)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR23 = {{premijera|17|7|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 17. srpnja 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13214|date=17. srpnja 2000.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.15. Prijatelji VI., humoristična serija (24/25)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR23dio2 = {{premijera|24|7|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 24. srpnja 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13221|date=24. srpnja 2000.|page=55|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.20. Prijatelji VI., humoristična serija (25/25)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> }}</onlyinclude> ==Izvori== {{reflist}} {{Prijatelji}} [[Kategorija:Prijatelji]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] pcmp0zl3kl32ez3e2e2ghmtfy19x5hv 0 816262 7569956 7568247 2026-08-05T06:42:48Z Flamingounicorn 243866 kategorija 7569956 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #A41F61 | slika = Prijatelji logo.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 24 | trajanje = | mreža = [[NBC]] | premijera = {{premijera|12|10|2000}} | finale = {{finale|17|5|2001}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|13|2|2001}} | finale_hrv = {{finale|24|7|2001}} | ostale mreže = [[HBO Max]], [[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]] | web_stranica = | imdb_id = 0108778 }}'''Sedma sezona''' američke humoristične televizijske serije ''[[Prijatelji]]'' prikazivala se od 12. listopada 2000. do 17. svibnja 2001. na [[NBC]]-u.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Friends/|title=Friends (1994) (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=2. kolovoza 2026.|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260419232920/https://epguides.com/Friends/|archive-date=19. travnja 2026.}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj prikazivala od 13. veljače do 24. srpnja 2001. na [[HTV 2|Drugom programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]]. ==Uloge== ===Glavne uloge=== * [[Jennifer Aniston]] kao [[Rachel Green]] * [[Courteney Cox]] kao [[Monica Geller]] * [[Lisa Kudrow]] kao [[Phoebe Buffay]] / Ursula Buffay * [[Matt LeBlanc]] kao [[Joey Tribbiani]] * [[Matthew Perry]] kao [[Chandler Bing]] * [[David Schwimmer]] kao [[Ross Geller]] ==Epizode== {{glavni|Popis epizoda serije Prijatelji}} <onlyinclude>{{Popis epizoda |boja = #A41F61 |članak = Prijatelji (7. sezona) |brojsve1 = 147. |broj1 = 1. |naslov1 = Ona u kojoj je Monica zasjenjena / The One with Monica's Thunder |datum1 = {{premijera|12|10|2000}} |sadržaj1 = Monica i Chandler slave zaruke, ali sve se poremeti kad Monica uhvati Rossa i Rachel kako se ljube i optuži ih da joj kradu trenutak. Joey pokušava glumiti tinejdžera, Chandler ima problema u krevetu, a Phoebe želi svirati na vjenčanju. |naslov2 = Ona s Rachelinom knjigom / The One with Rachel's Book |datum2 = {{premijera|12|10|2000}} |sadržaj2 = Monica sazna da su joj roditelji potrošili fond za vjenčanje, a svađa s Chandlerom izbije kad on odbije dati sav svoj novac za svadbu. Joey zadirkuje Rachel zbog erotskog romana, a Ross glumi masera i slučajno masira oca jedne klijentice. |naslov3 = Ona s Phoebenim keksima / The One with Phoebe's Cookies |datum3 = {{premijera|19|10|2000}} |sadržaj3 = Monica opsesivno pokušava rekreirati Phoebein “tajni” recept za kekse. Rachel uči Joeyja jedriti i shvaća da se ponaša kao njezin strogi otac, a Chandler slučajno sjedne u krilu Monicina golog oca u sauni. |naslov4 = Ona s Rachelinim pomoćnikom / The One with Rachel's Assistant |datum4 = {{premijera|26|10|2000}} |sadržaj4 = Rachel zapošljava zgodnog Taga umjesto iskusne kandidatkinje. Joey se vraća na Days of Our Lives kao Drake Ramoray, a Monica, Chandler i Ross međusobno otkrivaju neugodne tajne iz prošlosti. |naslov5 = Ona sa slikom zaruka / The One with the Engagement Picture |datum5 = {{premijera|2|11|2000}} |sadržaj5 = Chandler ne može normalno pozirati za fotografiju zaruka pa Monica slika sebe s Joeyjem. Joey uči Taga kako osvojiti žene, a Ross i Phoebe izlaze s parom koji se razvodi. |naslov6 = Ona s drijemanjem / The One with the Nap Partners |datum6 = {{premijera|9|11|2000}} |sadržaj6 = Ross i Joey slučajno odspavaju zajedno i otkriju da im to iznenađujuće odgovara. Phoebe i Rachel se natječu za ulogu Monicine kume, a Monica se brine da Chandler možda ne prihvaća njezinu prošlost. |naslov7 = Ona s Rossovom knjigom iz knjižnice / The One with Ross's Library Book |datum7 = {{premijera|16|11|2000}} |sadržaj7 = Ross otkrije da se njegova disertacija nalazi u dijelu knjižnice gdje studenti dolaze kako bi imali seks, pa pokušava čuvati policu. Rachel i Phoebe pokušavaju pronaći savršenu djevojku za Joeyja, a Monica i Chandler pokušavaju spriječiti Janice da dođe na vjenčanje. |naslov8 = Ona u kojoj Chandler ne voli pse / The One Where Chandler Doesn't Like Dogs |datum8 = {{premijera|23|11|2000}} |sadržaj8 = Phoebe kriomice dovodi psa u stan, a Chandler prizna da mrzi pse. Ross opsesivno pokušava nabrojiti svih [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|50 američkih saveznih država]], dok Rachel poziva Taga na Dan zahvalnosti i skriva da joj se sviđa. |naslov9 = Ona s pustim slatkišima / The One with All the Candy |datum9 = {{premijera|7|12|2000}} |sadržaj9 = Monica pokušava upoznati susjede slatkišima, ali se preoptereti i sve joj izmakne kontroli. Ross kupi Phoebei bicikl, no ona ne zna voziti, a Rachel i Tag skrivaju svoju vezu na poslu. |naslov10 = Ona s božićnim pasancem / The One with the Holiday Armadillo |datum10 = {{premijera|14|12|2000}} |sadržaj10 = Ross se prerušava u “Blagdanskog Armadila” kako bi Benu približio [[Hanuka|Hanuku]]. Phoebe pokušava vratiti Rachel u svoj stan darovima koji izluđuju Joeyja i Monicu. |naslov11 = Ona s pustim tortama od sira / The One with All the Cheesecakes |datum11 = {{premijera|4|1|2001}} |sadržaj11 = Rachel i Chandler postanu ovisni o tuđim ''cheesecakeovima''. Phoebe mora birati između Davida i Joeyja za večeru, a Monica se nepozvana pojavljuje na vjenčanju rođakinje. |naslov12 = Ona u kojoj probdiju noć / The One Where They're Up All Night |datum12 = {{premijera|11|1|2001}} |sadržaj12 = Ekipa ostane budna cijelu noć zbog kometa. Joey i Ross zaglave na krovu, Rachel i Tag traže izgubljeni dokument, a Phoebe se bori s neprestanim pištanjem detektora dima. |naslov13 = Ona u kojoj Rosita umre / The One Where Rosita Dies |datum13 = {{premijera|1|2|2001}} |sadržaj13 = Rachel slomi Joeyjev naslonjač, a Chandler misli da ga je on pokvario pa ga potajno zamijeni svojim. Monica otkrije da su njezine uspomene uništene u poplavi, a Phoebe pokušava spriječiti muškarca da počini [[samoubojstvo]] dok radi u telemarketingu. |naslov14 = Ona u kojoj svi napune tridesetu / The One Where They All Turn Thirty |datum14 = {{premijera|8|2|2001}} |sadržaj14 = Rachel paničari zbog tridesetog rođendana, a ekipa se prisjeća svojih kaotičnih “tridesetki”. Rachel shvaća da Tag nije dio njezinih životnih planova i prekida s njim. |naslov15 = Ona s Joeyjevim novim mozgom / The One with Joey's New Brain |datum15 = {{premijera|15|2|2001}} |sadržaj15 = Joey se vraća u sapunicu ''Days of Our Lives'' s transplantiranim “mozgom” i zbližava se s glumicom koja ju je igrala. Ross se priprema svirati [[gajde]] za Monicino vjenčanje, a Phoebe izlazi na spoj. |naslov16 = Ona s istinom o Londonu / The One with the Truth About London |datum16 = {{premijera|22|2|2001}} |sadržaj16 = Rachel uči Bena prvoaprilske šale, na Rossovu muku. Chandler poludi kad sazna da je Monica u [[London|Londonu]] planirala spavati s Joeyjem, a Joey postaje internetski zaređeni svećenik za njihovo vjenčanje. |naslov17 = Ona s jeftinom vjenčanicom / The One with the Cheap Wedding Dress |datum17 = {{premijera|15|3|2001}} |sadržaj17 = Monica se potuče s drugom mladenkom zbog jeftine vjenčanice, ali je prisiljena vratiti je zbog ucjene. Joey i Ross se natječu za istu djevojku i poduzimaju sve da je osvoje. |naslov18 = Ona s Joeyjevom nagradom / The One with Joey's Award |datum18 = {{premijera|29|3|2001}} |sadržaj18 = Joey se loše nosi s gubitkom nagrade i na kraju zadrži tuđi “Soapie”. Ross kažnjava studenta koji glumi zaljubljenost radi boljih ocjena, a Monica se smiri kad joj Chandler prizna da jedva čeka zajednički život. |naslov19 = Ona s Rossom i Monicinom sestričnom / The One with Ross and Monica's Cousin |datum19 = {{premijera|19|4|2001}} |sadržaj19 = Rossova i Monicina zgodna rođakinja Cassie izludi Rossa, Chandlera i Phoebe. Rachel i Phoebe organiziraju proslavu, a Joey pokušava glumiti neobrezanog muškarca. |naslov20 = Ona s Rachelinim velikim poljupcem / The One with Rachel's Big Kiss |datum20 = {{premijera|26|4|2001}} |sadržaj20 = Rachel susreće staru kolegicu Melissu koja poriče njihov davni poljubac, pa ga Rachel ponovno rekreira i otkrije da Melissa ima osjećaje prema njoj. Chandler se hvali Bondovim smokingom, a Ross ga pokušava nadmašiti Batmanovim. |naslov21 = Ona sa zavjetima / The One with the Vows |datum21 = {{premijera|3|5|2001}} |sadržaj21 = Monica i Chandler muče se napisati zavjete za vjenčanje. Ekipa se prisjeća njihovih najboljih i najgorih trenutaka. |naslov22 = Ona s Chandlerovim tatom / The One with Chandler's Dad |datum22 = {{premijera|10|5|2001}} |sadržaj22 = Monica nagovori Chandlera da se pomiri s ocem pa zajedno putuju u [[Las Vegas, Nevada|Vegas]] na njegov [[drag kraljica|drag show]]. Rachel i Ross pokušavaju se izvući iz prometnih kazni flertom, a Joey testira svoju muškost noseći žensko donje rublje. |brojsve23=169. |brojsve23dio2=170. |broj23=23. |broj23dio2=24. |naslov23 = Ona s vjenčanjem Monice i Chandlera / The One with Chandler and Monica's Wedding |datum23 = {{premijera|17|5|2001}} |sadržaj23 = Joey dobije važnu filmsku ulogu i jedva stiže na [[vjenčanje]], dok Chandler pobjegne zbog straha od obaveza pa ga ekipa mora pronaći. Phoebe i Rachel otkriju pozitivan test [[trudnoća|trudnoće]], a Chandler i Monica se napokon vjenčaju, dok završni kadar otkriva test pripada Rachel. |datumHR1 = {{premijera|13|2|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 13. veljače 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13419|date=13. veljače 2001.|page=63|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 20.25. Prijatelji VII., humoristična serija (1/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR2 = {{premijera|20|2|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 20. veljače 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13426|date=20. veljače 2001.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 20.25. Prijatelji VII., humoristična serija (2/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR3 = {{premijera|27|2|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 27. veljače 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13433|date=27. veljače 2001.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 20.25. Prijatelji VII., humoristična serija (3/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR4 = {{premijera|6|3|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 6. ožujka 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13440|date=6. ožujka 2001.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 20.25. Prijatelji VII., humoristična serija (4/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR5 = {{premijera|13|3|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 13. ožujka 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13447|date=13. ožujka 2001.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 20.25. Prijatelji VII., humoristična serija (5/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR6 = {{premijera|20|3|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 20. ožujka 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13454|date=20. ožujka 2001.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 20.25. Prijatelji VII., humoristična serija (6/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR7 = {{premijera|27|3|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 27. ožujka 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13461|date=27. ožujka 2001.|page=55|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 20.30. Prijatelji VII., humoristična serija (7/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR8 = {{premijera|3|4|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 3. travnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13468|date=3. travnja 2001.|page=55|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 20.10. Prijatelji VII., humoristična serija (8/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR9 = {{premijera|10|4|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 10. travnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13475|date=10. travnja 2001.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 20.10. Prijatelji VII., humoristična serija (9/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR10 = {{premijera|17|4|2001}} |datumHR11 = {{premijera|24|4|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 24. travnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13487|date=24. travnja 2001.|page=63|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 20.10. Prijatelji VII., humoristična serija (11/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR12 = {{premijera|1|5|2001}} |datumHR13 = {{premijera|8|5|2001}} |datumHR14 = {{premijera|15|5|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 15. svibnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13507|date=15. svibnja 2001.|page=55|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 20.10. Prijatelji VII., humoristična serija (14/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR15 = {{premijera|22|5|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 22. svibnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13514|date=22. svibnja 2001.|page=55|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 20.10. Prijatelji VII., humoristična serija (15/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR16 = {{premijera|29|5|2001}} |datumHR17 = {{premijera|5|6|2001}} |datumHR18 = {{premijera|12|6|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 12. lipnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13534|date=12. lipnja 2001.|page=63|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 20.10. Prijatelji VII., humoristična serija (18/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR19 = {{premijera|19|6|2001}} |datumHR20 = {{premijera|26|6|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 26. lipnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13547|date=26. lipnja 2001.|page=55|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 20.10. Prijatelji VII., humoristična serija (20/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR21 = {{premijera|3|7|2001}} |datumHR22 = {{premijera|10|7|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 10. srpnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13561|date=10. srpnja 2001.|page=427|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.15. Prijatelji VII., humoristična serija (22/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR23 = {{premijera|17|7|2001}} |datumHR23dio2 = {{premijera|24|7|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 24. srpnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13575|date=24. srpnja 2001.|page=55|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.15. Prijatelji VII., humoristična serija (24/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> }}</onlyinclude> ==Izvori== {{reflist}} {{Prijatelji}} [[Kategorija:Prijatelji]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] 2gyrbdv12h2igrd32zibmx1azws3zle 0 816263 7569957 7568206 2026-08-05T06:43:10Z Flamingounicorn 243866 7569957 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #02A2D7 | slika = Prijatelji logo.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 24 | trajanje = | mreža = [[NBC]] | premijera = {{premijera|27|9|2001}} | finale = {{finale|16|5|2002}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|12|2|2002}} | finale_hrv = {{finale|23|7|2002}} | ostale mreže = [[HBO Max]], [[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]] | web_stranica = | imdb_id = 0108778 }}'''Sedma sezona''' američke humoristične televizijske serije ''[[Prijatelji]]'' prikazivala se od 27. rujna 2001. do 16. svibnja 2002. na [[NBC]]-u.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Friends/|title=Friends (1994) (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=2. kolovoza 2026.|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260419232920/https://epguides.com/Friends/|archive-date=19. travnja 2026.}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj prikazivala od 12. veljače do 23. srpnja 2001. na [[HTV 2|Drugom programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]]. ==Uloge== ===Glavne uloge=== * [[Jennifer Aniston]] kao [[Rachel Green]] * [[Courteney Cox]] kao [[Monica Geller]] * [[Lisa Kudrow]] kao [[Phoebe Buffay]] / Ursula Buffay * [[Matt LeBlanc]] kao [[Joey Tribbiani]] * [[Matthew Perry]] kao [[Chandler Bing]] * [[David Schwimmer]] kao [[Ross Geller]] ==Epizode== {{glavni|Popis epizoda serije Prijatelji}} <onlyinclude>{{Popis epizoda |boja = #02A2D7 |članak = Prijatelji (8. sezona) |brojsve1 = 171. |broj1 = 1. |naslov1 = Ona nakon "Uzimam" / The One After "I Do" |datum1 = {{premijera|27|9|2001}} |sadržaj1 = Svi misle da je Monica trudna, pa Phoebe glumi da je ona trudna kako bi zaštitila Rachel, a Rachel na kraju potvrdi da očekuje dijete. Chandler iznenadi Monicu plesnim lekcijama, a Ross upozna Monu nakon što slučajno završi za dječjim stolom. |naslov2 = Ona s crvenim džemperom / The One with the Red Sweater |datum2 = {{premijera|4|10|2001}} |sadržaj2 = Rachel odbija reći tko je otac dok mu sama ne kaže, a crveni džemper vodi ekipu do krivog zaključka da je to Tag. Misterij se razriješi kad Ross dođe po svoj izgubljeni džemper, nesvjestan da je time otkrio istinu. |naslov3 = Ona u kojoj Rachel kaže Rossu / The One Where Rachel Tells... |datum3 = {{premijera|11|10|2001}} |sadržaj3 = Rachel napokon kaže Rossu da je trudna, dok se Monica i Chandler spremaju na medeni mjesec. Phoebe i Joey razvale vrata stana glumeći da postoji plin, pa vatrogasci upadaju i naprave kaos. |naslov4 = Ona s videosnimkom / The One with the Videotape |datum4 = {{premijera|18|10|2001}} |sadržaj4 = Ross i Rachel se svađaju oko toga tko je inicirao seks, a Ross otkriva da je sve slučajno snimio. Snimka pokaže da je Rachel koristila Joeyjevu “priču iz Europe” kako bi zavela Rossa. |naslov5 = Ona s Rachelinim spojem / The One with Rachel's Date |datum5 = {{premijera|25|10|2001}} |sadržaj5 = Phoebe izlazi s muškarcem kojeg Monica mora otpustiti, što stvara neugodan sukob. Rachel ide na spoj s Joeyjevim kolegom, što smeta Rossu, a Chandlerov kolega ga uporno zove Toby. |naslov6 = Ona sa zabavom za Noć vještica / The One with the Halloween Party |datum6 = {{premijera|1|11|2001}} |sadržaj6 = Na proslavi [[Noć vještica| Noćoi vještiva]] Phoebe upozna Eric­a, zaručnika svoje sestre, i odmah joj se svidi. Ross se srami kostima “Spudnik”, a Rachel shvati da nije toliko “majčinski tip” kad djeci dijeli slatkiše. |naslov7 = Ona s mrljom / The One with the Stain |datum7 = {{premijera|8|11|2001}} |sadržaj7 = Monica posumnja da joj čistačica krade odjeću, pa nastane kaos kad Chandler provjerava njezine traperice. Eric želi biti s Phoebe, ali ga previše podsjeća na Ursulu, dok Ross pokušava osigurati stan za Rachel. |naslov8 = Ona sa striptizetom / The One with the Stripper |datum8 = {{premijera|15|11|2001}} |sadržaj8 = Rachel laže ocu da je Ross loš partner jer se boji priznati trudnoću, pa on prijeti Rossu i uništava mu vezu s Monom. Monica unajmi striptizetu za Chandlera, ne znajući da je zapravo prostitutka. |naslov9 = Ona s glasinom / The One with the Rumor |datum9 = {{premijera|22|11|2001}} |sadržaj9 = Monica pozove Willa, Rossova bivšeg debelog prijatelja, koji otkrije da su u srednjoj širili groznu glasinu o Rachel. Joey pojede cijelu puricu, a Chandler i Phoebe izbjegavaju pospremanje gledajući utakmicu. |naslov10 = Ona s Monicinim čizmama / The One with Monica's Boots |datum10 = {{premijera|6|12|2001}} |sadržaj10 = Monica kupi skupe čizme koje joj užasno žuljaju, ali to skriva od Chandlera. Phoebe se pretvara da je Benova mama kako bi upoznala Stingovu ženu, a Rachel savjetuje Joeyjevu trudnu sestru. |naslov11 = Ona s Rossovim korakom naprijed / The One with Ross's Step Forward |datum11 = {{premijera|13|12|2001}} |sadržaj11 = Ross se nelagodno osjeća kad Mona želi zajedničke božićne čestitke i “ozbiljan razgovor”. Rachel je zbog hormona stalno napaljena, a Chandler pokušava izbjeći druženje s napornim šefom. |naslov12 = Ona u kojoj Joey hoda s Rachel / The One Where Joey Dates Rachel |datum12 = {{premijera|10|1|2002}} |sadržaj12 = Joey izvede Rachel da je razveseli jer ne može izlaziti zbog trudnoće, ali se pritom zaljubi u nju. Monica i Chandler dobivaju automat za igrice, a Ross kasni na napredni kolegij. |naslov13 = Ona u kojoj se Chandler kupa / The One Where Chandler Takes a Bath |datum13 = {{premijera|17|1|2002}} |sadržaj13 = Chandler otkrije da voli kupke, iako ih je prije mrzio. Phoebe shvati da Joey ne voli nju nego Rachel, a Ross i Rachel biraju ime za bebu i saznaju spol. |naslov14 = Ona s tajnim ormarom / The One with the Secret Closet |datum14 = {{premijera|31|1|2002}} |sadržaj14 = Chandler opsesivno pokušava otkriti što Monica skriva u zaključanom ormaru. Phoebe se naljuti kad otkrije da Monica koristi drugu maserku, a Joey predloži Rachel da se preseli Rossu, iako želi da ostane kod njega. |naslov15 = Ona s videom poroda / The One with the Birthing Video |datum15 = {{premijera|7|2|2002}} |sadržaj15 = Chandler i Monica greškom pogledaju video poroda misleći da je pornografija, što im uništi Valentinovo. Mona prekida s Rossom zbog Rachelina useljenja, a Joey prizna Rossu da je zaljubljen u Rachel. |naslov16 = Ona u kojoj Joey kaže Rachel / The One Where Joey Tells Rachel |datum16 = {{premijera|28|2|2002}} |sadržaj16 = Joey priznaje Rachel da je voli, a ona ga nježno odbije. Phoebe vjeruje da je Britanac Don Monicin “srodna duša”, što izazove komične nesporazume. |naslov17 = Ona s listićima čaja / The One with the Tea Leaves |datum17 = {{premijera|7|3|2002}} |sadržaj17 = Phoebe iz čaja “predvidi” da će upoznati savršenog muškarca, što vodi do užasnog spoja pa zatim do simpatičnog susreta u praonici. Rachel izmišlja radne probleme kako bi smanjila neugodu s Joeyjem, a Ross pokušava vratiti svoju košulju iz Monina stana. |naslov18 = Ona u Massapequi / The One in Massapequa |datum18 = {{premijera|28|3|2002}} |sadržaj18 = Monica upropasti govor na godišnjici svojih roditelja. Phoebe izlazi s Parkerom koji je pretjerano oduševljen svime, što počne živcirati sve oko njega. Ross i Rachel glume da su u braku, a Rossov “svadbeni govor” probudi osjećaje u Rachel. |naslov19 = Ona s Joeyjevim intervjuom / The One with Joey's Interview |datum19 = {{premijera|4|4|2002}} |sadržaj19 = Joey se priprema za intervju za ''Soap Opera Digest'' i boji se da će opet reći nešto glupo pa mu ekipa pomaže kontrolirati odgovore. |naslov20 = Ona s darivanjem bebe / The One with the Baby Shower |datum20 = {{premijera|25|4|2002}} |sadržaj20 = Monica i Phoebe zaborave pozvati Rachelinu majku na proslavu, što izazove napetost. Rachel paničari jer ne zna ništa o brizi za bebu, a Ross joj vraća samopouzdanje. Joey se priprema za bizaran kviz Bamboozled. |naslov21 = Ona s tečajem kuhanja / The One with the Cooking Class |datum21 = {{premijera|2|5|2002}} |sadržaj21 = Monica dobije lošu kritiku pa upiše tečaj kuhanja i povede Joeyja. Rachel se uznemiri kad Ross upozna djevojku koja mu se sviđa, a Phoebe pokušava spriječiti Chandlerove nezrele šale tijekom razgovora za posao. |naslov22 = Ona u kojoj Rachel zakasni / The One Where Rachel Is Late |datum22 = {{premijera|9|5|2002}} |sadržaj22 = Rachel pokušava sve kako bi potaknula porod, uključujući seks s Rossom. Joey pozove Chandlera na premijeru svog filma, ali Chandler zaspi, a Rachel na kraju dobije trudove. |brojsve23=193. |brojsve23dio2=194. |broj23=23. |broj23dio2=24. |naslov23 = Ona u kojoj Rachel rodi / The One Where Rachel Has a Baby |datum23 = {{premijera|16|5|2002}} |sadržaj23 = Ross i Rachel panično stižu u bolnicu, a Ross dobije obiteljski prsten i razmišlja o prosidbi. Nakon dugog poroda Rachel rađa Emmu, dok Monica i Chandler odluče pokušati začeti dijete u bolničkom ormaru. Joey slučajno izgleda kao da prosi Rachel, a Ross želi obnoviti vezu. |datumHR1 = {{premijera|12|2|2002}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 12. veljače 2002.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13772|date=12. veljače 2002.|page=63|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, Prijatelji VIII., humoristična serija (1/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR2 = {{premijera|19|2|2002}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 19. veljače 2002.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13779|date=19. veljače 2002.|page=55|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.15. Prijatelji VIII., humoristična serija (2/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR3 = {{premijera|26|2|2002}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 26. veljače 2002.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13786|date=26. veljače 2002.|page=55|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.15. Prijatelji VIII., humoristična serija (3/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR4 = {{premijera|5|3|2002}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 5. ožujka 2002.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13793|date=5. ožujka 2002.|page=55|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.20. Prijatelji VIII., humoristična serija (4/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR5 = {{premijera|12|3|2002}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 12. ožujka 2002.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13800|date=12. ožujka 2002.|page=55|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.20. Prijatelji VIII., humoristična serija (5/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR6 = {{premijera|19|3|2002}} |datumHR7 = {{premijera|26|3|2002}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 26. ožujka 2002.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13814|date=26. ožujka 2002.|page=63|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 21.20. Prijatelji VIII., humoristična serija (7/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR8 = {{premijera|2|4|2002}} |datumHR9 = {{premijera|9|4|2002}} |datumHR10 = {{premijera|16|4|2002}} |datumHR11 = {{premijera|23|4|2002}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 23. travnja 2002.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13840|date=23. travnja 2002.|page=63|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, Prijatelji VIII., humoristična serija (11/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR12 = {{premijera|30|4|2002}} |datumHR13 = {{premijera|7|5|2002}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 7. svibnja 2002.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13853|date=7. svibnja 2002.|page=61|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, Prijatelji VIII., humoristična serija (13/24)|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR14 = {{premijera|14|5|2002}} |datumHR15 = {{premijera|21|5|2002}} |datumHR16 = {{premijera|28|5|2002}} |datumHR17 = {{premijera|4|6|2002}} |datumHR18 = {{premijera|11|6|2002}} |datumHR19 = {{premijera|18|6|2002}} |datumHR20 = {{premijera|25|6|2002}} |datumHR21 = {{premijera|2|7|2002}} |datumHR22 = {{premijera|9|7|2002}} |datumHR23 = {{premijera|16|7|2002}} |datumHR23dio2 = {{premijera|23|7|2002}} }}</onlyinclude> ==Izvori== {{reflist}} {{Prijatelji}} [[Kategorija:Prijatelji]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] 4izxbk7imnebrwavz87f9etp31aacgz 0 816264 7569962 7568704 2026-08-05T06:45:58Z Flamingounicorn 243866 kategorija 7569962 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu|string=Prijatelji}} [[File:Prijatelji logo.png|250px|right]] ''[[Prijatelji]]'' je američka humoristična televizijska serija koja se prikazivala od 22. rujna 1994. do 6. svibnja 2004. na [[NBC]]-u. Serija sadrži 10 sezona i 236 epizoda.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Friends/|title=Friends (1994) (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=2. kolovoza 2026.|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260419232920/https://epguides.com/Friends/|archive-date=19. travnja 2026.}}</ref> ==Pregled serije== <onlyinclude>{{Pregled serije |boja1 = #004391 |epizode1 = 24 |premijera1 = {{premijera|22|9|1994}} |finale1 = {{finale|18|5|1995}} |premijeraHR1 = {{premijera|||1996}} |finaleHR1 = {{finale|21|4|1997}} |boja2 = #961B1B |epizode2 = 24 |premijera2 = {{premijera|21|9|1995}} |finale2 = {{finale|16|5|1996}} |premijeraHR2 = {{premijera|28|4|1997}} |finaleHR2 = {{finale|6|10|1997}} |boja3 = #00696B |epizode3 = 25 |premijera3 = {{premijera|19|9|1996}} |finale3 = {{finale|15|5|1997}} |premijeraHR3 = {{premijera|30|3|1998}} |finaleHR3 = {{finale|21|9|1998}} |boja4 = #F66F37 |epizode4 = 24 |premijera4 = {{premijera|25|9|1997}} |finale4 = {{finale|7|5|1998}} |premijeraHR4 = {{premijera|28|9|1998}} |finaleHR4 = {{finale|8|3|1999}} |boja5 = #723A9A |epizode5 = 24 |premijera5 = {{premijera|24|9|1998}} |finale5 = {{finale|20|5|1999}} |premijeraHR5 = {{premijera|||1999}} |finaleHR5 = {{finale|31|1|2000}} |boja6 = #046143 |epizode6 = 25 |premijera6 = {{premijera|23|9|1999}} |finale6 = {{finale|18|5|2000}} |premijeraHR6 = {{premijera|7|2|2000}} |finaleHR6 = {{finale|24|7|2000}} |boja7 = #9C2A61 |epizode7 = 24 |premijera7 = {{premijera|12|10|2000}} |finale7 = {{finale|17|5|2001}} |premijeraHR7 = {{premijera|13|2|2001}} |finaleHR7 = {{finale|24|7|2001}} |boja8 = #01617B |epizode8 = 24 |premijera8 = {{premijera|27|9|2001}} |finale8 = {{finale|16|5|2002}} |premijeraHR8 = {{premijera|12|2|2002}} |finaleHR8 = {{finale|23|7|2002}} |boja9 = #ED9121 |epizode9 = 24 |premijera9 = {{premijera|26|9|2002}} |finale9 = {{finale|15|5|2003}} |premijeraHR9 = {{premijera||2|2003}} |finaleHR9 = {{finale|29|7|2003}} |boja10 = #A4273E |epizode10 = 18 |premijera10 = {{premijera|25|9|2003}} |finale10 = {{finale|6|5|2004}} |premijeraHR10 = {{premijera||9|2004}} |finaleHR10 = {{finale||1|2005}} |poveznica1 = Prijatelji (1. sezona) |poveznica2 = Prijatelji (2. sezona) |poveznica3 = Prijatelji (3. sezona) |poveznica4 = Prijatelji (4. sezona) |poveznica5 = Prijatelji (5. sezona) |poveznica6 = Prijatelji (6. sezona) |poveznica7 = Prijatelji (7. sezona) |poveznica8 = Prijatelji (8. sezona) |poveznica9 = Prijatelji (9. sezona) |poveznica10 = Prijatelji (10. sezona) }}</onlyinclude> ==Epizode== ===Prva sezona (1994.–1995.)=== {{glavni|Prijatelji (1. sezona)}} {{:Prijatelji (1. sezona)}} ===Druga sezona (1995.–1996.)=== {{glavni|Prijatelji (2. sezona)}} {{:Prijatelji (2. sezona)}} ===Treća sezona (1996.–1997.)=== {{glavni|Prijatelji (3. sezona)}} {{:Prijatelji (3. sezona)}} ===Četvrta sezona (1997.–1998.)=== {{glavni|Prijatelji (4. sezona)}} {{:Prijatelji (4. sezona)}} ===Peta sezona (1998.–1999.)=== {{glavni|Prijatelji (5. sezona)}} {{:Prijatelji (5. sezona)}} ===Šesta sezona (1999.–2000.)=== {{glavni|Prijatelji (6. sezona)}} {{:Prijatelji (6. sezona)}} ===Sedma sezona (2000.–2001.)=== {{glavni|Prijatelji (7. sezona)}} {{:Prijatelji (7. sezona)}} ===Osma sezona (2001.–2002.)=== {{glavni|Prijatelji (8. sezona)}} {{:Prijatelji (8. sezona)}} ===Deveta sezona (2002.–2003.)=== {{glavni|Prijatelji (9. sezona)}} {{:Prijatelji (9. sezona)}} ===Deseta sezona (2003.–2004.)=== {{glavni|Prijatelji (10. sezona)}} {{:Prijatelji (10. sezona)}} ==Izvori== {{reflist}} {{Prijatelji}} {{DEFAULTSORT:Prijatelji, Popis epizoda serije}} [[Kategorija:Prijatelji]] [[Kategorija:Popisi epizoda američkih televizijskih serija]] om8zw4gzjqtlkwq32jsukwkhww5hcn7 0 816265 7569958 7568159 2026-08-05T06:43:24Z Flamingounicorn 243866 7569958 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #e79100 | slika = Prijatelji logo.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 24 | trajanje = | mreža = [[NBC]] | premijera = {{premijera|26|9|2002}} | finale = {{finale|15|5|2003}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|||2003}} | finale_hrv = sakrij | ostale mreže = [[HBO Max]], [[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]] | web_stranica = | imdb_id = 0108778 }}'''Deveta sezona''' američke humoristične televizijske serije ''[[Prijatelji]]'' prikazivala se od 26. rujna 2002. do 15. svibnja 2003. na [[NBC]]-u.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Friends/|title=Friends (1994) (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=2. kolovoza 2026.|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260419232920/https://epguides.com/Friends/|archive-date=19. travnja 2026.}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj prikazivala 2003. godine na [[HTV 2|Drugom programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]].<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 3. lipnja 2003. / Br. 14231 / Str. 78|newspaper=[[Večernji list]]|issue=14231|date=3. lipnja 2003.|page=78|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, Prijatelji 9, humoristična serija|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> ==Uloge== ===Glavne uloge=== * [[Jennifer Aniston]] kao [[Rachel Green]] * [[Courteney Cox]] kao [[Monica Geller]] * [[Lisa Kudrow]] kao [[Phoebe Buffay]] / Ursula Buffay * [[Matt LeBlanc]] kao [[Joey Tribbiani]] * [[Matthew Perry]] kao [[Chandler Bing]] * [[David Schwimmer]] kao [[Ross Geller]] ==Epizode== {{glavni|Popis epizoda serije Prijatelji}} <onlyinclude>{{Popis epizoda |boja = #e79100 |članak=Prijatelji (9. sezona) |brojsve1 = 195. |broj1 = 1. |naslov1 = Ona u kojoj nitko nikoga ne zaprosi / The One Where No One Proposes |datum1 = {{premijera|26|9|2002}} |sadržaj1 = Rachel pogrešno shvati da ju je Joey zaprosio, a on bezuspješno pokušava objasniti nesporazum. Ross planira pitati Rachel želi li obnoviti vezu, dok Monica i Chandler nastavljaju pokušavati dobiti dijete. |naslov2 = Ona u kojoj Emma plače / The One Where Emma Cries |datum2 = {{premijera|3|10|2002}} |sadržaj2 = Rachel ne uspijeva umiriti Emmu. Ross i Joey završe u bolnici nakon što Ross promaši udarac i razbije ruku o stup u kafiću. |naslov3 = Ona s pedijatrom / The One with the Pediatrician |datum3 = {{premijera|10|10|2002}} |sadržaj3 = Rachel ostane bez [[pedijatar|pedijatra]] zbog prečestih poziva pa vodi Emmu liječniku koji je još uvijek Rossov pedijatar. Monica dobije posao u New Yorku, a Chandler mora putovati iz Tulse. Phoebe i Joey si dogovore spoj naslijepo, što dovede do upoznavanja Mikea. |naslov4 = Ona s morskim psima / The One with the Sharks |datum4 = {{premijera|17|10|2002}} |sadržaj4 = Monica misli da Chandler voli pornografiju sa morskim psima nakon što ga zatekne kako gleda dokumentarac. Joey misli da je već spavao s djevojkom koju viđa, a Phoebe se boji da će izgubiti Mikea pa Ross izmisli njezinu “dugu vezu” s Vikramom. |naslov5 = Ona s Phoebenom rođendanskom večerom / The One with Phoebe's Birthday Dinner |datum5 = {{premijera|31|10|2002}} |sadržaj5 = Phoebe želi elegantnu rođendansku večeru, ali svi kasne zbog vlastitih kaosa: Monica i Chandler se svađaju zbog pušenja, Ross i Rachel ostanu zaključani izvan stana, a Judy Geller zanemaruje Emmu. Joey jedini ostane u restoranu i pojede sva njihova jela. |naslov6 = Ona s muškom dadiljom / The One with the Male Nanny |datum6 = {{premijera|7|11|2002}} |sadržaj6 = Ross otpusti muškog dadilju Sandyja jer mu je “previše nježan”, iako je odličan s Emmom. Phoebe se ponovno susretne s Davidom, ali odabere Mikea, dok Chandler paničari jer Monica misli da je netko drugi smješniji od njega. |naslov7 = Ona s Rossovom neprikladnom pjesmom / The One with Ross's Inappropriate Song |datum7 = {{premijera|14|11|2002}} |sadržaj7 = Rachel se živcira jer Emma reagira samo na Rossovu izvedbu “Baby Got Back”. Phoebe pokušava impresionirati Mikeove bogate roditelje lažnim naglaskom, a Chandler i Joey pronađu Richardovu videokazetu s Monicinim imenom. |naslov8 = Ona s Rachelinom drugom sestrom / The One with Rachel's Other Sister |datum8 = {{premijera|21|11|2002}} |sadržaj8 = Rachelina sestra Amy se pojavi za [[Dan zahvalnosti]] i odmah izazove svađu pitanjem tko bi dobio Emmu ako Rachel i Ross poginu. Monica paničari zbog skupog porculana, a Phoebe uči Joeyja kako uvjerljivo lagati. |naslov9 = Ona s Rachelinim brojem telefona / The One with Rachel's Phone Number |datum9 = {{premijera|5|12|2002}} |sadržaj9 = Rachel daje broj nekom muškarcu u klubu pa se pokaje jer bi to značilo da mora krenuti preboljeti od Rossa. Joey misli da Monica vara Chandlera, a Ross i Mike pokušavaju se družiti, ali nemaju ništa zajedničko. |naslov10 = Ona s Božićem u Tulsi / The One with Christmas in Tulsa |datum10 = {{premijera|12|12|2002}} |sadržaj10 = Chandler provodi [[Badnjak]] u Tulsi i na kraju daje otkaz kad kolegica Wendy pokuša flertati s njim. |naslov11 = Ona u kojoj se Rachel vraća na posao / The One Where Rachel Goes Back to Work |datum11 = {{premijera|9|1|2003}} |sadržaj11 = Rachel se vraća na posao. Joey nagovori producenta da Phoebe dobije ulogu ''Days of Our Lives'', ali snimanje završi katastrofalno. |naslov12 = Ona s Phoebenim štakorima / The One with Phoebe's Rats |datum12 = {{premijera|16|1|2003}} |sadržaj12 = Phoebe udomi obitelj štakora. Ross i Rachel zaposle dadilju Molly, a Joey je odmah počne zavoditi. Rachel se poljubi s Gavinom na balkonu, ne znajući da ih Ross vidi. |naslov13 = Ona u kojoj Monica pjeva / The One Where Monica Sings |datum13 = {{premijera|30|1|2003}} |sadržaj13 = Monica pjeva u Mikeovu piano baru i oduševi publiku jer joj se kroz bluzu vidi da nema grudnjak. Ross misli da Rachel nastavlja dalje bez njega pa dovede drugu ženu kući, što završi svađom i Rachel seli natrag kod Joeyja. |naslov14 = Ona sa spojevima naslijepo / The One with the Blind Dates |datum14 = {{premijera|6|2|2003}} |sadržaj14 = Phoebe i Joey namjerno namještaju Rossu i Rachel grozne spojeve kako bi shvatili da su savršeni jedno za drugo. Monica i Chandler žure imati seks. |naslov15 = Ona s pljačkom / The One with the Mugging |datum15 = {{premijera|13|2|2003}} |sadržaj15 = Phoebe i Ross su opljačkani, a Ross otkrije da ga je kao tinejdžera zapravo opljačkala sama Phoebe. Chandler se osjeća staro na praksi s tinejdžerima, a Joey dobije ulogu. |naslov16 = Ona s operacijom grudi / The One with the Boob Job |datum16 = {{premijera|20|2|2003}} |sadržaj16 = Monica i Chandler tajno posuđuju novac od Joeyja, a Joey laže da je Monica tražila novac za povećanje grudi. Rachel pokušava sama zaštititi stan za bebu, a Phoebe prekida s Mikeom jer želi brak, a on ne. |naslov17 = Ona s misom zadušnicom / The One with the Memorial Service |datum17 = {{premijera|13|3|2003}} |sadržaj17 = Ross i Chandler objavljuju lažne vijesti jedno o drugome na alumni stranici: Chandler je “gay”, a Ross “mrtav”. Joey se bori s Emmom oko svog pingvina Hugsyja, a Phoebe traži Monicinu pomoć da preboli Mikea. |naslov18 = Ona s lutrijom / The One with the Lottery |datum18 = {{premijera|3|4|2003}} |sadržaj18 = Ekipa kupi hrpu listića za lutriju i posvađa se oko dijeljenja dobitka. Chandler nervozno čeka odgovor za posao, a Emma izgovori svoju prvu riječ. |naslov19 = Ona s Rachelinim snom / The One with Rachel's Dream |datum19 = {{premijera|17|4|2003}} |sadržaj19 = Rachel počne osjećati nešto prema Joeyju nakon što ga vidi na snimanju i sanja da ga ljubi. Phoebe svira na ulici ispred Monicina restorana, a Chandler i Ross završe u kaotičnom vikendu u Vermontu. |naslov20 = Ona sa zabavom u čast sapunice / The One with the Soap Opera Party |datum20 = {{premijera|24|4|2003}} |sadržaj20 = Joey organizira zabavu za glumačku ekipu serije ''Days of Our Lives'' i ne želi da prijatelji dođu, dok se Rachel muči sa svojim osjećajima prema njemu. Ross se zaljubi u profesoricu Charlie, a Rachel i Ross uhvate Joeyja i Charlie kako se ljube. |naslov21 = Ona s testom plodnosti / The One with the Fertility Test |datum21 = {{premijera|1|5|2003}} |sadržaj21 = Monica i Chandler saznaju da ne mogu prirodno imati dijete i slučajno sretnu Janice u klinici. Rachel otkrije da Phoebe radi u masažnom salonu koji joj je pokušala zabraniti, a Joey traži Rossov savjet kako napredovati s Charlie. |naslov22 = Ona s donorom / The One with the Donor |datum22 = {{premijera|8|5|2003}} |sadržaj22 = Monica i Chandler razmatraju donora, ali nakon razgovora s potencijalnim kandidatom odluče se za posvajanje. Phoebe shvati da Rachel voli Joeyja, dok se ona ponovno zbližava s Davidom. Ross se priprema za konferenciju na Barbadosu. |brojsve23 = 217. |broj23 = 23. |brojsve23dio2 = 218. |broj23dio2 = 24. |naslov23 = Ona na Barbadosu / The One in Barbados |datum23 = {{premijera|15|5|2003}} |sadržaj23 = Ekipa putuje na [[Barbados]] gdje se Monica bori s kovrčavom kosom, a Phoebe bira Mikea umjesto Davida. Ross i Charlie se zbliže, dok Rachel prizna Joeyju da ga voli. Joey je odbije zbog Rossa, ali kad vidi Rossa i Charlie zajedno, vraća se Rachel i poljubi je. |datumHR1 = {{premijera|||2003}} |datumHR2 = {{premijera|||2003}} |datumHR3 = {{premijera|||2003}} |datumHR4 = {{premijera|||2003}} |datumHR5 = {{premijera|||2003}} |datumHR6 = {{premijera|||2003}} |datumHR7 = {{premijera|||2003}} |datumHR8 = {{premijera|||2003}} |datumHR9 = {{premijera|||2003}} |datumHR10 = {{premijera|||2003}} |datumHR11 = {{premijera|||2003}} |datumHR12 = {{premijera|||2003}} |datumHR13 = {{premijera|||2003}} |datumHR14 = {{premijera|||2003}} |datumHR15 = {{premijera|||2003}} |datumHR16 = {{premijera|||2003}} |datumHR17 = {{premijera|||2003}} |datumHR18 = {{premijera|||2003}} |datumHR19 = {{premijera|||2003}} |datumHR20 = {{premijera|||2003}} |datumHR21 = {{premijera|||2003}} |datumHR22 = {{premijera|||2003}} |datumHR23 = {{premijera|||2003}} |datumHR23dio2 = {{premijera|||2003}} }}</onlyinclude> ==Izvori== {{reflist}} {{Prijatelji}} [[Kategorija:Prijatelji]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] 79fidyga5irdqecxiptt8uuli4xszl4 0 816267 7569954 7568205 2026-08-05T06:42:18Z Flamingounicorn 243866 kategorija 7569954 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #7e3587 | slika = Prijatelji logo.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 24 | trajanje = | mreža = [[NBC]] | premijera = {{premijera|24|9|1998}} | finale = {{finale|20|5|1999}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|||1999}} | finale_hrv = {{finale|31|1|2000}} | ostale mreže = [[HBO Max]], [[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]] | web_stranica = | imdb_id = 0108778 }}'''Peta sezona''' američke humoristične televizijske serije ''[[Prijatelji]]'' prikazivala se od 24. rujna 1998. do 20. svibnja 1999. na [[NBC]]-u.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Friends/|title=Friends (1994) (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=2. kolovoza 2026.|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260419232920/https://epguides.com/Friends/|archive-date=19. travnja 2026.}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj prikazivala od 1999. do 31. siječnja 2000. na [[HTV 2|Drugom programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]]. ==Uloge== ===Glavne uloge=== * [[Jennifer Aniston]] kao [[Rachel Green]] * [[Courteney Cox]] kao [[Monica Geller]] * [[Lisa Kudrow]] kao [[Phoebe Buffay]] / Ursula Buffay * [[Matt LeBlanc]] kao [[Joey Tribbiani]] * [[Matthew Perry]] kao [[Chandler Bing]] * [[David Schwimmer]] kao [[Ross Geller]] ==Epizode== {{glavni|Popis epizoda serije Prijatelji}} <onlyinclude>{{Popis epizoda |članak=Prijatelji (5. sezona) |boja = #7e3587 |brojsve1 = 98. |broj1 = 1. |naslov1 = Ona nakon što je Ross rekao Rachel / The One After Ross Says Rachel |datum1 = {{premijera|24|9|1998}} |sadržaj1 = Ross na vjenčanju izgovori Rachelino ime i Emily pobjegne. Rachel razmišlja treba li mu priznati osjećaje, dok Ross na aerodromu očajnički čeka Emily. Umjesto nje pojavi se Rachel i on je nagovori da pođe s njim na medeni mjesec. Emily ipak dođe, vidi Rachel i ponovno pobjegne, pa Rachel na kraju sama otputuje u Grčku. |naslov2 = Ona s pustim poljupcima / The One with All the Kissing |datum2 = {{premijera|1|10|1998}} |sadržaj2 = Rachel se vrati iz Grčke ljuta na Rossa. Monica i Chandler skrivaju vezu pa Chandler ljubi sve cure da prikrije trag. Phoebe dobije trudove i svi idu u bolnicu. |naslov3 = Stota / The One Hundredth |datum3 = {{premijera|8|10|1998}} |sadržaj3 = Phoebe rodi trojke i teško joj je oprostiti se od beba. Joey završi u bolnici zbog bubrežnih kamenaca. Rachel i Monica izlaze s medicinskim tehničarima. |naslov4 = Ona u kojoj Phoebe mrzi PBS / The One Where Phoebe Hates PBS |datum4 = {{premijera|15|10|1998}} |sadržaj4 = Emily traži da Ross prekine kontakt s Rachel. Phoebe pokušava dokazati da postoji nesebično dobro djelo. Joey radi na PBS‑u, što Phoebe mrzi. |naslov5 = Ona s Kipovima / The One with the Kips |datum5 = {{premijera|29|10|1998}} |sadržaj5 = Ross kaže Rachel da je Emily ne želi vidjeti. Rachel se boji da će ispasti iz društva. Joey otkrije vezu Monice i Chandlera. |naslov6 = Ona s Jetijem / The One with the Yeti |datum6 = {{premijera|5|11|1998}} |sadržaj6 = Rachel i Monica poprskaju susjeda Dannyja misleći da je čudovište. Emily postavlja sve strože zahtjeve Rossu. Phoebe dobije krzneni kaput i preispituje svoje stavove. |naslov7 = Ona u kojoj se Ross useli / The One Where Ross Moves In |datum7 = {{premijera|12|11|1998}} |sadržaj7 = Rachel glumi nezainteresiranost prema Dannyju. Phoebe hoda s inspektorom koji zatvara sve njihove omiljene restorane. Ross se useli kod Joeyja i Chandlera i brzo im ide na živce. |naslov8 = Ona s uspomenama na Dan zahvalnosti / The One with All the Thanksgivings |datum8 = {{premijera|19|11|1998}} |sadržaj8 = Ekipa prepričava najgore uspomene vezane za [[Dan zahvalnosti]]. Chandler sazna za razvod roditelja, Joey zaglavi s puricom na glavi, a mlada Monica slučajno odreže Chandleru vrh prsta. |naslov9 = Ona s Rossovim sendvičem / The One with Ross's Sandwich |datum9 = {{premijera|10|12|1998}} |sadržaj9 = Rachel ometa Phoebe na tečaju književnosti. Joey se muči skrivati vezu Monice i Chandlera. Ross poludi jer mu netko pojede sendvič i dobije prisilni dopust. |naslov10 = Ona s nepristojnom sestrom / The One with the Inappropriate Sister |datum10 = {{premijera|17|12|1998}} |sadržaj10 = Ross nagovara Joeyja da piše scenarij. Phoebe postane preagresivna dok skuplja donacije. Rachel izgubi interes za Dannyja zbog njegove čudne bliskosti sa sestrom. |naslov11 = Ona s pustim odlukama / The One with All the Resolutions |datum11 = {{premijera|7|1|1999}} |sadržaj11 = Svi donesu novogodišnje odluke. Ross doživi katastrofu s kožnim hlačama. Rachel slučajno čuje Monicu i Chandlera na telefonu. |naslov12 = Ona s Chandlerovim smijehom na poslu / The One with Chandler's Work Laugh |datum12 = {{premijera|21|1|1999}} |sadržaj12 = Chandler se ulizuje šefu, što smeta Monici. Ross spava s Janice, ali ona ga ostavi zbog njegovog jadikovanja. Chandler shvati da može iskoristiti situaciju ako Ross poludi zbog Monice. |naslov13 = Ona s Joeyjevom torbom / The One with Joey's Bag |datum13 = {{premijera|4|2|1999}} |sadržaj13 = Phoebe upozna oca na bakinom pogrebu. Joey nosi “mušku torbu” za audiciju, ali svi misle da je to ženska torbica. Chandler mrzi Monicine masaže, što je povrijedi. |naslov14 = Ona u kojoj svi saznaju / The One Where Everybody Finds Out |datum14 = {{premijera|11|2|1999}} |sadržaj14 = Rachel i Phoebe otkriju Monicu i Chandlera kroz prozor i igraju se s njima dok ih ne natjeraju na priznanje. |naslov15 = Ona s djevojkom koja udari Joeyja / The One with the Girl Who Hits Joey |datum15 = {{premijera|18|2|1999}} |sadržaj15 = Ross se smiri kad vidi da su Monica i Chandler ozbiljni. Joey hoda s curom koja ga stalno udara. Chandler paničari oko braka pa impulzivno zaprosi Monicu, ali ona ga odbije jer želi da samo bude otvoren za brak jednog dana. |naslov16 = Ona s policajcem / The One with the Cop |datum16 = {{premijera|25|2|1999}} |sadržaj16 = Phoebe počne izlaziti s policajcem Garyjem. Ross i Rachel se muče nositi kauč do stana. Joey sanja Monicu i misli da je zaljubljen, ali Monica mu objasni da samo želi ozbiljnu vezu kao ona i Chandler. |naslov17 = Ona s Rachelinim nenamjernim poljupcem / The One with Rachel's Inadvertent Kiss |datum17 = {{premijera|18|3|1999}} |sadržaj17 = Rachel slučajno poljubi šefa na razgovoru za posao. Monica i Chandler se natječu s Phoebe i Garyjem tko je “vrući par”. Joey pokušava upoznati curu iz Rossove zgrade, ali stalno završava na Rossovim vratima. |naslov18 = Ona u kojoj Rachel puši / The One Where Rachel Smokes |datum18 = {{premijera|8|4|1999}} |sadržaj18 = Rachel počne [[pušenje|pušiti]] kako bi se uklopila na poslu. Joey se natječe protiv Bena za reklamu. Phoebe i Monica organiziraju Rachelinu rođendansku zabavu, ali Phoebe se naljuti jer joj Monica ostavi samo “led i čaše”. |naslov19 = Ona u kojoj Ross ne zna flertovati / The One Where Ross Can't Flirt |datum19 = {{premijera|22|4|1999}} |sadržaj19 = Ross se sramoti dok pokušava flertati s dostavljačicom pizze, pa mu Rachel pomaže. Joeyjeva baka želi vidjeti njegovu ulogu u seriji ''Law & Order'', pa Joey snimi lažnu scenu. Rachel izgubi Monicine naušnice koje je Phoebe posudila. |naslov20 = Ona s policijskom patrolom / The One with the Ride Along |datum20 = {{premijera|29|4|1999}} |sadržaj20 = Chandler se osjeća zapostavljeno. Rachel slučajno izbriše Emilyinu poruku u kojoj ona govori da sumnja u svoje vjenčanje. |naslov21 = Ona s loptom / The One with the Ball |datum21 = {{premijera|6|5|1999}} |sadržaj21 = Phoebe paničari jer je Gary želi useliti, ali prekine s njim kad on upuca pticu. Rachel kupi skupog ćelavog mačka i brzo ga se riješi. Ekipa se opsesivno igra loptom i ne želi je ispustiti. |naslov22 = Ona s Joeyjevom velikom prilikom / The One with Joey's Big Break |datum22 = {{premijera|13|5|1999}} |sadržaj22 = Joey ode u [[Las Vegas, Nevada|Vegas]] snimati film, ali produkcija propadne i završi kao gladijator u kasinu. Posvađa se s Chandlerom pa ga izbaci iz auta. Rachel ima infekciju oka i odbija kapi. Phoebe se ljuti na Rossa zbog sna koji je sanjala. |brojsve23 = 120. |brojsve23dio2= 121. |broj23 = 23. |broj23dio2=24. |naslov23 = Ona u Vegasu / The One in Vegas |datum23 = {{premijera|20|5|1999}} |sadržaj23 = Monica ruča s Richardom i sakrije to od Chandlera, što im pokvari godišnjicu. Svi idu u Vegas vidjeti Joeyja. Ross i Rachel se zezaju u avionu, a u Vegasu se napiju. Phoebe se svađa sa ženom na automatima i vraća se kao Regina Phalange. Chandler i Monica žele se vjenčati, ali iz kapele pijani izlaze Ross i Rachel, već vjenčani. |datumHR1={{premijera|||1999}} |datumHR2={{premijera|||1999}} |datumHR3={{premijera|||1999}} |datumHR4={{premijera|||1999}} |datumHR5={{premijera|||1999}} |datumHR6={{premijera|||1999}} |datumHR7={{premijera|||1999}} |datumHR8={{premijera|||1999}} |datumHR9={{premijera|||1999}} |datumHR10={{premijera|||1999}} |datumHR11={{premijera|||1999}} |datumHR12={{premijera|||1999}} |datumHR13={{premijera|||1999}} |datumHR14={{premijera|||1999}} |datumHR15={{premijera|||1999}} |datumHR16={{premijera|||1999}} |datumHR17={{premijera|||1999}} |datumHR18={{premijera|||1999}} |datumHR19={{premijera|||1999}} |datumHR20={{premijera|3|1|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 3. siječnja 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13024|date=3. siječnja 2000.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR21={{premijera|10|1|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 10. siječnja 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13030|date=10. siječnja 2000.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR22={{premijera|17|1|2000}} |datumHR23={{premijera|24|1|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 24. siječnja 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13044|date=24. siječnja 2000.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR23dio2={{premijera|31|1|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 31. siječnja 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13051|date=31. siječnja 2000.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji, HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> }}</onlyinclude> ==Izvori== {{reflist}} {{Prijatelji}} [[Kategorija:Prijatelji]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] pqka472qmpx33hysvru0gsx82vz3dsu 0 816275 7569953 7568349 2026-08-05T06:41:57Z Flamingounicorn 243866 7569953 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #FD6412 | slika = Prijatelji logo.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 24 | trajanje = | mreža = [[NBC]] | premijera = {{premijera|25|9|1997}} | finale = {{finale|7|5|1998}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|28|9|1998}} | finale_hrv = {{finale|8|3|1999}} | ostale mreže = [[HBO Max]], [[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]] | web_stranica = | imdb_id = 0108778 }}'''Četvrta sezona''' američke humoristične televizijske serije ''[[Prijatelji]]'' prikazivala se od 25. rujna 1997. do 7. svibnja 1998. na [[NBC]]-u.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Friends/|title=Friends (1994) (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=2. kolovoza 2026.|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260419232920/https://epguides.com/Friends/|archive-date=19. travnja 2026.}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj prikazivala od 28. rujna 1998. do 8. ožujka 1999. na [[HTV 2|Drugom programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]]. ==Uloge== ===Glavne uloge=== * [[Jennifer Aniston]] kao [[Rachel Green]] * [[Courteney Cox]] kao [[Monica Geller]] * [[Lisa Kudrow]] kao [[Phoebe Buffay]] / Ursula Buffay * [[Matt LeBlanc]] kao [[Joey Tribbiani]] * [[Matthew Perry]] kao [[Chandler Bing]] * [[David Schwimmer]] kao [[Ross Geller]] ==Epizode== {{glavni|Popis epizoda serije Prijatelji}} <onlyinclude>{{Popis epizoda |članak=Prijatelji (4. sezona) |boja = #FD6412 |brojsve1 = 74. |broj1 = 1. |naslov1 = Ona s meduzom / The One with the Jellyfish |datum1 = {{premijera|25|9|1997}} |sadržaj1 = Ross i Rachel se pokušaju pomiriti, ali se opet posvađaju. Monica dobije opekotinu od meduze pa joj Joey i Chandler moraju pomoći na neugodan način. Phoebe sazna da Ursula zna istinu o njihovoj majci. |naslov2 = Ona s mačkom / The One with the Cat |datum2 = {{premijera|2|10|1997}} |sadržaj2 = Monica izlazi s Chipom, ali shvati da se on ponaša na razini srednje škole. Joey i Chandler ostanu bez namještaja zbog kupca koji opljačka stan. Phoebe vjeruje da je mačka reinkarnacija njezine majke. |naslov3 = Ona s manšetama / The One with the 'Cuffs |datum3 = {{premijera|9|10|1997}} |sadržaj3 = Joey kupi samo jedno slovo enciklopedije i zna pričati samo o temama na “V”. Monica se trudi dokazati majci da može dobro kuhati. Chandler završi zavezan u uredu Racheline šefice. |naslov4 = Ona s dvoranskim plesom / The One with the Ballroom Dancing |datum4 = {{premijera|16|10|1997}} |sadržaj4 = Phoebe izgubi posao jer se poljubila s klijentom koji je oženjen. Chandler i Ross ne uspijevaju otkazati članstvo u teretani. Joey uči Treegera plesati kako bi spriječio da izbaci Monicu i Rachel iz stana. |naslov5 = Ona s Joeyjevom novom djevojkom / The One with Joey's New Girlfriend |datum5 = {{premijera|30|10|1997}} |sadržaj5 = Phoebe pokušava vratiti “seksi glas” tako da namjerno hvata prehladu. Ross i Rachel se međusobno pokušavaju učiniti ljubomornima, ali im izlasci propadnu. Chandler se zaljubi u Joeyjevu novu djevojku Kathy. |naslov6 = Ona s prljavom djevojkom / The One with the Dirty Girl |datum6 = {{premijera|6|11|1997}} |sadržaj6 = Monica i Phoebe rade pogrebnu catering uslugu i odluče pokrenuti vlastiti posao. Chandler žrtvuje svoj poklon kako bi Joey ispao bolji dečko. Ross prekida vezu jer mu je cura neuredna. Rachel pokušava riješiti križaljku sama. |naslov7 = Ona u kojoj Chandler pretjera / The One Where Chandler Crosses the Line |datum7 = {{premijera|13|11|1997}} |sadržaj7 = Ross svira klavijature na užas svih osim Phoebe. Chandler poljubi Kathy i prizna Joeyju, što dovede do svađe. Joey je bijesan iako i sam izlazi s drugom curom. |naslov8 = Ona s Chandlerom u kutiji / The One with Chandler in a Box |datum8 = {{premijera|20|11|1997}} |sadržaj8 = Joey kazni Chandlera tako da ga na [[Dan zahvalnosti]] zatvori u kutiju. Kathy prekida s Chandlerom dok je još u kutiji. Monica se poljubi s Richardovim sinom, ali joj postane neugodno jer ju podsjeća na Richarda. Rachel dokazuje Rossu da čuva poklone koji joj znače. |naslov9 = Ona u kojoj idu na zabavu / The One Where They're Going to Party! |datum9 = {{premijera|11|12|1997}} |sadržaj9 = Monica dobije posao glavne kuharice u restoranu koji je ranije kritizirala. Rachel dobije priliku za napredovanje, ali šefica pogine prije nego što joj potvrdi promociju. Dečki se spremaju tulmariti s Gandalfom, ali on otkaže pa im noć propadne. |naslov10 = Ona s djevojkom iz Poughkeepsieja / The One with the Girl from Poughkeepsie |datum10 = {{premijera|18|12|1997}} |sadržaj10 = Chandler slučajno napravi kaos kad pokušava naći dečka za Rachel. Monica se bori s osobljem koje je mrzi pa zaposli Joeyja da ga može “otpustiti” pred svima. Ross se dvoumi između dvije cure, jedne blizu i jedne daleko. Phoebe piše [[Božić|božićnu]] pjesmu. |naslov11 = Ona s Phoebenom maternicom / The One with Phoebe's Uterus |datum11 = {{premijera|8|1|1998}} |sadržaj11 = Chandler se boji seksa s Kathy pa mu Monica i Rachel daju savjete. Joey radi u muzeju, ali se posvađa s Rossom. Phoebe odluči nositi dijete za Franka Jr. i Alice. |naslov12 = Ona s embrijima / The One with the Embryos |datum12 = {{premijera|15|1|1998}} |sadržaj12 = Ross vodi kviz i cure izgube pa moraju zamijeniti stan s dečkima. Phoebe zatrudni nakon implantacije embrija. |naslov13 = Ona s Rachelinom simpatijom / The One with Rachel's Crush |datum13 = {{premijera|29|1|1998}} |sadržaj13 = Monica se trudi biti dobra domaćica u novom stanu. Chandler optuži Kathy za nevjeru, ali ona ga stvarno prevari tek nakon svađe. Rachel upozna Joshuu i nespretno ga pokušava pozvati na spoj. |naslov14 = Ona s Joeyjevim prljavim danom / The One with Joey's Dirty Day |datum14 = {{premijera|5|2|1998}} |sadržaj14 = Chandler pati zbog prekida pa ga cure odvuku u strip‑klub, ali ga zanemare. Ross odvede Emily na operu i zaljube se. |naslov15 = Ona s pustim ragbijem / The One with All the Rugby |datum15 = {{premijera|26|2|1998}} |sadržaj15 = Ross igra rugby da impresionira Emily. Monica opsesivno istražuje prekidač koji ništa ne radi. Chandler izbjegava Janice i laže da seli u Jemen. |naslov16 = Ona s lažnom zabavom / The One with the Fake Party |datum16 = {{premijera|19|3|1998}} |sadržaj16 = Phoebe jede meso zbog trudnoće pa Joey prestane jesti meso “umjesto nje”. Rachel organizira lažnu oproštajnu zabavu za Emily samo da bi pozvala Joshuu. |naslov17 = Ona s besplatnom pornografijom / The One with the Free Porn |datum17 = {{premijera|26|3|1998}} |sadržaj17 = Phoebe sazna da nosi trojke i pokušava pomoći Franku Jr. i Alice. Ross juri Emily na aerodrom, ali se mimoiđu. Joey i Chandler otkriju besplatan porno kanal i postanu opsjednuti. |naslov18 = Ona s Rachelinom novom haljinom / The One with Rachel's New Dress |datum18 = {{premijera|2|4|1998}} |sadržaj18 = Joey i Chandler se natječu čije će ime Phoebe dati bebi. Ross je ljubomoran jer Emily provodi vrijeme sa Susan. Rachel nosi seksi haljinu kod Joshue, ali mu roditelji upadnu u stan. |naslov19 = Ona s pustom žurbom / The One with All the Haste |datum19 = {{premijera|9|4|1998}} |sadržaj19 = Cure očajnički pokušavaju vratiti stan, ali izgube sve igre. Na kraju ga ukradu dok su dečki na utkamici. Ross i Emily odluče vjenčati se. |naslov20 = Ona s pustim vjenčanicama / The One with All the Wedding Dresses |datum20 = {{premijera|16|4|1998}} |sadržaj20 = Monica i Phoebe nose vjenčanice cijeli dan i glume mladenke. Rachel u panici predloži Joshuai brak pa ga prestraši. On je napusti kad je vidi u vjenčanici. |naslov21 = Ona s pozivnicom / The One with the Invitation |datum21 = {{premijera|23|4|1998}} |sadržaj21 = Ross i Rachel se prisjećaju svoje veze zbog pozivnice za vjenčanje. Rachel shvati da bi joj bilo prebolno otići u [[London]] i ostaje s Phoebe. |naslov22 = Ona s najgorim kumom ikada / The One with the Worst Best Man Ever |datum22 = {{premijera|30|4|1998}} |sadržaj22 = Phoebe je emotivna zbog trudnoće. Joey izgubi Rossov prsten, a ispostavi se da ga je progutala patka. Prsten se vrati i Ross odabere i Joeyja i Chandlera za kumove. |brojsve23=96. |broj23=23. |brojsve23dio2=97. |broj23dio2=24. |naslov23 = Ona s Rossovim vjenčanjem / The One with Ross's Wedding |datum23 = {{premijera|7|5|1998}} |sadržaj23 = Svi osim Phoebe i Rachel putuju u London. Rachel krene zaustaviti vjenčanje, ali odustane kad vidi Emily i Rossa zajedno. Monica i Chandler spavaju skupa po prvi puta. Ross na oltaru izgovori Rachelino ime umjesto Emilyinog. |datumHR1={{premijera|28|9|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 28. rujna 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12577|date=28. rujna 1998.|page=55|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (26/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR2={{premijera|5|10|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 5. listopada 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12584|date=5. listopada 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (27/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR3={{premijera|12|10|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 12. listopada 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12591|date=12. listopada 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (28/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR4={{premijera|19|10|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 19. listopada 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12598|date=19. listopada 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (29/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR5={{premijera|26|10|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 26. listopada 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12605|date=26. listopada 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (30/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR6={{premijera|2|11|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 2. studenog 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12611|date=2. studenog 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (31/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR7={{premijera|9|11|1998}} |datumHR8={{premijera|16|11|1998}} |datumHR9={{premijera|23|11|1998}} |datumHR10={{premijera|30|11|1998}} |datumHR11={{premijera|7|12|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 7. prosinca 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12646|date=7. prosinca 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (36/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR12={{premijera|14|12|1998}} |datumHR13={{premijera|21|12|1998}} |datumHR14={{premijera|28|12|1998}} |datumHR15={{premijera|4|1|1999}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 4. siječnja 1999.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12671|date=4. siječnja 1999.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (40/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR16={{premijera|11|1|1999}} |datumHR17={{premijera|18|1|1999}} |datumHR18={{premijera|25|1|1999}} |datumHR19={{premijera|1|2|1999}} |datumHR20={{premijera|8|2|1999}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 8. veljače 1999.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12706|date=8. veljače 1999.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (45/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR21={{premijera|15|2|1999}} |datumHR22={{premijera|22|2|1999}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 22. veljače 1999.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12720|date=22. veljače 1999.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (47/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR23={{premijera|1|3|1999}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 1. ožujka 1999.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12727|date=1. ožujka 1999.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (48/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR23dio2={{premijera|8|3|1999}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 8. ožujka 1999.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12734|date=8. ožujka 1999.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (49/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> }}</onlyinclude> ==Izvori== {{reflist}} {{Prijatelji}} [[Kategorija:Prijatelji]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] m6vsbpfnhf0mfhpp63qjx83201xlmbu 0 816276 7569952 7568357 2026-08-05T06:41:45Z Flamingounicorn 243866 7569952 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #016069 | slika = Prijatelji logo.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 25 | trajanje = | mreža = [[NBC]] | premijera = {{premijera|19|9|1996}} | finale = {{finale|15|5|1997}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|30|3|1998}} | finale_hrv = {{finale|21|9|1998}} | ostale mreže = [[HBO Max]], [[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]] | web_stranica = | imdb_id = 0108778 }}'''Treća sezona''' američke humoristične televizijske serije ''[[Prijatelji]]'' prikazivala se od 19. rujna 1996. do 15. svibnja 1997. na [[NBC]]-u.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Friends/|title=Friends (1994) (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=2. kolovoza 2026.|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260419232920/https://epguides.com/Friends/|archive-date=19. travnja 2026.}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj prikazivala od 30. ožujka do 21. rujna 1998. na [[HTV 2|Drugom programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]]. ==Uloge== ===Glavne uloge=== * [[Jennifer Aniston]] kao [[Rachel Green]] * [[Courteney Cox]] kao [[Monica Geller]] * [[Lisa Kudrow]] kao [[Phoebe Buffay]] / Ursula Buffay * [[Matt LeBlanc]] kao [[Joey Tribbiani]] * [[Matthew Perry]] kao [[Chandler Bing]] * [[David Schwimmer]] kao [[Ross Geller]] ==Epizode== {{glavni|Popis epizoda serije Prijatelji}} <onlyinclude>{{Popis epizoda |članak=Prijatelji (3. sezona) |boja = #016069 |brojsve1 = 49. |broj1 = 1. |naslov1 = Ona s maštarijom o princezi Leii / The One with the Princess Leia Fantasy |datum1 = {{premijera|19|9|1996}} |sadržaj1 = Ross prizna Rachel da mašta o Lei u zlatnom bikiniju. Monica ne može spavati nakon prekida s Richardom. Chandler želi da se Joey sprijatelji s Janice, ali Joey je i dalje ne podnosi. |naslov2 = Ona u kojoj nitko nije spreman / The One Where No One's Ready |datum2 = {{premijera|26|9|1996}} |sadržaj2 = Ross pokušava sve spremiti za muzejski banket, ali nitko nije spreman. Joey i Chandler se svađaju oko stolca. Monica paničari zbog Richardove poruke. Rachel odbije otići jer se Ross izdere na nju. |naslov3 = Ona s džemom / The One with the Jam |datum3 = {{premijera|3|10|1996}} |sadržaj3 = Phoebe ima stalkera koji zapravo prati Ursulu. Monica radi džem da preboli Richarda i razmišlja o umjetnoj oplodnji. Joey ozlijedi rame skačući po krevetu. |naslov4 = Ona s metaforičkim tunelom / The One with the Metaphorical Tunnel |datum4 = {{premijera|10|10|1996}} |sadržaj4 = Phoebe glumi Joeyjevu agenticu, ali mu mora priznati zašto ga odbijaju. Ross se brine jer Ben voli [[Barbie]]. Chandler napreduje s Janice, ali boji se vezivanja. |naslov5 = Ona s Frankom Jr.-om / The One with Frank, Jr. |datum5 = {{premijera|17|10|1996}} |sadržaj5 = Phoebe upozna polubrata Franka Jr., ali je čudan i teško se povezuju. Joey napravi prevelik TV ormarić i Chandler ga kazni tako što ga zaključa unutra. Ross pokušava flertati s Isabellom Rossellini jer je bila na njegovoj listi slavnih. |naslov6 = Ona s flashbackom / The One with the Flashback |datum6 = {{premijera|31|10|1996}} |sadržaj6 = Janice pita jesu li prijatelji ikad spavali jedni s drugima pa se svi prisjećaju 1993. godine. Ross i Phoebe skoro završe na biljarskom stolu. Joey krivo shvati Monicu. Chandler pokušava zavesti Rachel u baru. |naslov7 = Ona s krevetom u obliku trkaćeg automobila / The One with the Race Car Bed |datum7 = {{premijera|7|11|1996}} |sadržaj7 = Ross i Rachel pokušavaju spojiti Rossa i njezina oca, ali jedino se slažu kad kritiziraju Rachel. Joey vodi tečaj glume, ali izgubi ulogu koju je htio. Monica dobije krivi krevet i vidi Janice kako ljubi bivšeg. |naslov8 = Ona s golemom spravom za bockanje / The One with the Giant Poking Device |datum8 = {{premijera|14|11|1996}} |sadržaj8 = Chandler prekine s Janice jer ju je vidio s bivšim. Monica udari Bena u glavu pa to skriva od Rossa. Phoebe ide zubaru i misli da će netko umrijeti. |naslov9 = Ona s američkim nogometom / The One with the Football |datum9 = {{premijera|21|11|1996}} |sadržaj9 = Prijatelji na Dan zahvalnosti igraju nogomet, a Ross i Monica polude od natjecanja. Joey i Chandler se svađaju oko Nizozemke. Rachel pokuša odigrati pobjednički potez, ali Ross i Monica se bace na loptu i ne puštaju je. |naslov10 = Ona u kojoj Rachel da otkaz / The One Where Rachel Quits |datum10 = {{premijera|12|12|1996}} |sadržaj10 = Rachel da otkaz u Central Perku i dobije posao u modnoj firmi, ali opet mora konobariti. Phoebe spašava božićna drvca. Ross slomi djevojčici nogu pa joj pomaže prodavati kekse. |naslov11 = Ona u kojoj se Chandler ne može sjetiti koja sestra / The One Where Chandler Can't Remember Which Sister |datum11 = {{premijera|9|1|1997}} |sadržaj11 = Phoebe izlazi s bučnim susjedom. Rachel dobije posao u Bloomingdale’su preko Marka, a Ross je ljubomoran. Chandler se napije i spava s jednom od Joeyjevih sestara, ali ne zna kojom. |naslov12 = Ona s pustom ljubomorom / The One with All the Jealousy |datum12 = {{premijera|16|1|1997}} |sadržaj12 = Ross je ljubomoran na Marka pa zatrpa Rachel poklonima. Rachel postane ljubomorna na striptizetu s kojom se Ross družio zbog Bena. Joey padne zbog laži u životopisu i mora podučavati ples. Monica izlazi s Julijom. |naslov13 = Ona u kojoj su Monica i Richard samo prijatelji / The One Where Monica and Richard Are Just Friends |datum13 = {{premijera|30|1|1997}} |sadržaj13 = Monica i Richard pokušavaju biti “samo prijatelji”, ali brzo završe u krevetu. Joey čita ''Male žene'', Rachel čita ''Isijavanje.'' Phoebein dečko stalno se razotkriva zbog kratkih hlačica. |naslov14 = Ona s Phoebenim bivšim partnerom / The One with Phoebe's Ex-Partner |datum14 = {{premijera|6|2|1997}} |sadržaj14 = Phoebe se ponovno udružuje s Leslie, ali se posvađaju zbog pjesme “Smelly Cat”. Chandler izlazi s curom s protezom koju je Joey jednom slučajno spalio. Ross je ljubomoran jer Rachel ide na seminar s Markom. |naslov15 = Ona u kojoj Ross i Rachel privremeno prekinu / The One Where Ross and Rachel Take a Break |datum15 = {{premijera|13|2|1997}} |sadržaj15 = Rachel mora raditi na godišnjicu pa se posvađa s Rossom i kaže da trebaju pauzu. Ross se napije i spava s Chloe iz kopirnice. Phoebe izlazi s diplomatima i sve se zakomplicira zbog prevoditelja. |naslov16 = Ona s jutrom poslije / The One with the Morning After |datum16 = {{premijera|20|2|1997}} |sadržaj16 = Rachel želi pomirenje, ali otkrije da je Ross spavao s Chloe. Svađaju se satima dok ih ekipa sluša iz Monicine sobe. Rachel prekida vezu. |naslov17 = Ona bez putovanja na skijanje / The One Without the Ski Trip |datum17 = {{premijera|6|3|1997}} |sadržaj17 = Ekipa ide na skijanje bez Rossa. Auto se pokvari pa Phoebe potajno zove Rossa. Rachel i Ross se opet posvađaju, ali Phoebe ih natjera da budu civilizirani. |naslov18 = Ona sa snimkom hipnoze / The One with the Hypnosis Tape |datum18 = {{premijera|13|3|1997}} |sadržaj18 = Monica izlazi s milijarderom Peteom koji je vodi na pizzu u Italiju. Phoebe je šokirana jer se Frank Jr. zaručio s učiteljicom. Chandler sluša hipnozu za žene i postane “nježniji”. |naslov19 = Ona s malom majicom / The One with the Tiny T-Shirt |datum19 = {{premijera|27|3|1997}} |sadržaj19 = Rachel izlazi s Markom, ali shvati da nije spremna za novu vezu. Ross je slomljen, ali ga Chandler smiri. Joey se zaljubi u kolegicu iz predstave. Monica nastavlja izlaziti s Peteom iako joj nije privlačan. |naslov20 = Ona s kućicom za lutke / The One with the Dollhouse |datum20 = {{premijera|10|4|1997}} |sadržaj20 = Rachel požali što je spojila Chandlera s Joannom. Joey se zaljubi u Kate, ali režiser im smeta. Monica dobije antiknu kućicu i posvađa se s Phoebe zbog njezinih maštovitih dodataka. Phoebe napravi svoju kućicu, ali se uništi. |naslov21 = Ona s pilićem. I patkom. / The One with the Chick and the Duck |datum21 = {{premijera|17|4|1997}} |sadržaj21 = Pete nudi Monici posao glavne kuharice, ali ona shvati da je još voli. Joey i Chandler dobivaju pilića i patku. Rachel slomi rebro pa je Ross odvede u bolnicu i time joj se ponovno približi. |naslov22 = Ona s urlatorom / The One with the Screamer |datum22 = {{premijera|24|4|1997}} |sadržaj22 = Rachel izlazi s Tommyjem koji je agresivan, ali to samo Ross vidi. Tek kad se izdere na pilića i patku, svi shvate istinu. Joey i Kate se rastanu jer ona seli. Phoebe danima čeka na telefonu, ne znajući da broj nije besplatan. |naslov23 = Ona s Rossovom stvari / The One with Ross's Thing |datum23 = {{premijera|1|5|1997}} |sadržaj23 = Ross ima čudnu izraslinu na leđima. Phoebe istovremeno izlazi s vatrogascem i učiteljem. Monica misli da će je Pete zaprositi, ali otkrije da želi postati UFC borac. |naslov24 = Ona s UFC prvakom / The One with the Ultimate Fighting Champion |datum24 = {{premijera|8|5|1997}} |sadržaj24 = Pete se bori u UFC-u i stalno gubi, a Monica ga ostavi jer ne želi odustati. Chandlerov šef ga stalno udara po stražnjici. Phoebe spoji Rossa s Bonnie, što smeta Rachel jer je Bonnie sada zgodna plavuša. |naslov25 = Ona na plaži / The One at the Beach |datum25 = {{premijera|15|5|1997}} |sadržaj25 = Ekipa ide u Montauk. Phoebe upozna ženu koja joj otkrije da je njezina biološka majka. Rachel je ljubomorna na Bonnie i nagovori je da ponovno obrije glavu. Ross shvati da Rachel još voli i mora birati između nje i Bonnie. |datumHR1={{premijera|30|3|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 30. ožujka 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12402|date=30. ožujka 1998.|page=55|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (1/25), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR2={{premijera|6|4|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 6. travnja 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12409|date=6. travnja 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (2/25), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR3={{premijera|13|4|1998}} |datumHR4={{premijera|20|4|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 20. travnja 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12421|date=20. travnja 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (4/25), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR5={{premijera|27|4|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 27. travujna 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12428|date=27. travnja 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (5/25), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR6={{premijera|11|5|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 11. svibnja 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12441|date=11. svibnja 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (6/25), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR7={{premijera|18|5|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 18. svibnja 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12448|date=18. svibnja 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (7/25), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR8={{premijera|25|5|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 25. svibnja 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12455|date=25. svibnja 1998.|page=79|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (8/25), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR9={{premijera|1|6|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 1. lipnja 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12460|date=1. lipnja 1998.|page=63|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (9/25), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR10={{premijera|8|6|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 8. lipnja 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12467|date=8. lipnja 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (10/25), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR11={{premijera|15|6|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 15. lipnja 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12474|date=15. lipnja 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (11/25), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR12={{premijera|22|6|1998}} |datumHR13={{premijera|29|6|1998}} |datumHR14={{premijera|6|7|1998}} |datumHR15={{premijera|13|7|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 13. srpnja 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12051|date=13. srpnja 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (15/25), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR16={{premijera|20|7|1998}} |datumHR17={{premijera|27|7|1998}} |datumHR18={{premijera|3|8|1998}} |datumHR19={{premijera|10|8|1998}} |datumHR20={{premijera|17|8|1998}} |datumHR21={{premijera|24|8|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 24. kolovoza 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12542|date=24. kolovoza 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (21/25), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR22={{premijera|31|8|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 31. kolovoza 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12549|date=31. kolovoza 1998.|page=39|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (22/25), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR23={{premijera|7|9|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 7. rujna 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12556|date=7. rujna 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (23/25), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR24={{premijera|14|9|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 14. rujna 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12563|date=14. rujna 1998.|page=55|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (24/25), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR25={{premijera|21|9|1998}} }}</onlyinclude> ==Izvori== {{reflist}} {{Prijatelji}} [[Kategorija:Prijatelji]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] l7ux12yzt7t8hnbvbihnw591kmw3ijl 0 816312 7569951 7568676 2026-08-05T06:41:26Z Flamingounicorn 243866 7569951 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #AE152C | slika = Prijatelji logo.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 24 | trajanje = | mreža = [[NBC]] | premijera = {{premijera|21|9|1995}} | finale = {{finale|16|5|1996}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|28|4|1997}} | finale_hrv = {{finale|6|10|1997}} | ostale mreže = [[HBO Max]], [[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]] | web_stranica = | imdb_id = 0108778 }}'''Druga sezona''' američke humoristične televizijske serije ''[[Prijatelji]]'' prikazivala se od 21. rujna 1995. do 16. svibnja 1996. na [[NBC]]-u.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Friends/|title=Friends (1994) (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=2. kolovoza 2026.|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260419232920/https://epguides.com/Friends/|archive-date=19. travnja 2026.}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj prikazivala od 28. travnja do 6. listopada 1997. na [[HTV 2|Drugom programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]]. ==Uloge== ===Glavne uloge=== * [[Jennifer Aniston]] kao [[Rachel Green]] * [[Courteney Cox]] kao [[Monica Geller]] * [[Lisa Kudrow]] kao [[Phoebe Buffay]] * [[Matt LeBlanc]] kao [[Joey Tribbiani]] * [[Matthew Perry]] kao [[Chandler Bing]] * [[David Schwimmer]] kao [[Ross Geller]] ===Sporedne uloge=== * [[Lauren Tom]] kao Julie * [[Mike Hagerty]] kao g. Treeger * [[Tom Selleck]] kao Richard Burke * [[Jane Sibbett]] kao Carol Willick * [[Jessica Hecht]] kao Susan Bunch * [[June Gable]] kao Estelle Leonard * [[James Michael Tyler]] kao Gunther ==Epizode== {{glavni|Popis epizoda serije Prijatelji}} <onlyinclude>{{Popis epizoda |boja = #AE152C |članak=Prijatelji (2. sezona) |brojsve1 = 25. |broj1 = 1. |naslov1 = Ona s Rossovom novom djevojkom / The One with Ross's New Girlfriend |datum1 = {{premijera|21|9|1995}} |sadržaj1 = Rachel želi priznati Rossu osjećaje, ali on se vraća iz [[Kina|Kine]] s novom djevojkom Julie. Rachel je povrijeđena i završava s Paolom, dok Chandler osjeća krivnju zbog savjeta koji je dao Rossu. |naslov2 = Ona s majčinim mlijekom / The One with the Breast Milk |datum2 = {{premijera|28|9|1995}} |sadržaj2 = Dečki se neugodno osjećaju zbog Carol koja doji Bena, a situacija eskalira kad Joey i Phoebe probaju mlijeko. Rachel je ljubomorna na Monicino druženje s Julie, dok Joey na poslu vodi natjecateljski duel. |naslov3 = Ona u kojoj Heckles umire / The One Where Heckles Dies |datum3 = {{premijera|5|10|1995}} |sadržaj3 = G. Heckles iznenada umire i ostavlja Rachel i Monici stan pun beskorisnih stvari. Chandler se boji da će završiti sam poput njega, dok se Ross i Phoebe prepiru oko [[evolucija|evolucije]]. |naslov4 = Ona s Phoebenim mužem / The One with Phoebe's Husband |datum4 = {{premijera|12|10|1995}} |sadržaj4 = Otkriva se da je Phoebe bila u braku s Duncanom, [[Kanada|kanadskim]] [[Klizanje na ledu|klizačem]] kojem je pomogla dobiti zelenu kartu. Duncan želi razvod jer više nije [[gej]], a Ross traži savjet o vezi s Julie dok Rachel potajno pokušava usporiti njihov odnos. |naslov5 = Ona s pet odrezaka i patlidžanom / The One with Five Steaks and an Eggplant |datum5 = {{premijera|19|10|1995}} |sadržaj5 = Chandler se osramoti nakon što pokuša iskoristiti poziv žene koja je krivo unijela broj. Razlike u primanjima stvaraju napetost u grupi, a Monica dobiva otkaz zbog nepravilnosti na poslu. |naslov6 = Ona s bebom u autobusu / The One with the Baby on the Bus |datum6 = {{premijera|2|11|1995}} |sadržaj6 = Chandler i Joey slučajno ostave Bena na autobusu i više ga ne mogu pronaći. Phoebe ostaje bez gaže u Central Perku pa pjeva ispred kafića. |naslov7 = Ona u kojoj Ross sazna / The One Where Ross Finds Out |datum7 = {{premijera|9|11|1995}} |sadržaj7 = Rachel u pijanstvu ostavi poruku Rossu da ga je “preboljela”, što ga potpuno zbuni. Nakon burnog dana i neuspjelog pokušaja da ostane s Julie, Ross dolazi u Central Perk i poljubi Rachel. |naslov8 = Ona s popisom / The One with the List |datum8 = {{premijera|16|11|1995}} |sadržaj8 = Ross sastavlja popis prednosti i mana Rachel i Julie, pa prekida s Julie. Rachel pronalazi popis i prekida s Rossom. |naslov9 = Ona s Phoebenim tatom / The One with Phoebe's Dad |datum9 = {{premijera|14|12|1995}} |sadržaj9 = Phoebe otkriva da slika njezina “oca” zapravo prikazuje modela i odlučuje potražiti pravog oca, ali se na kraju ne usudi upoznati ga. Monica pokušava zaraditi dijeljenjem kolačića, dok Ross i Rachel vode novu raspravu o svojim manama. |naslov10 = Ona s Russom / The One with Russ |datum10 = {{premijera|4|1|1996}} |sadržaj10 = Monica izlazi s Bobbyjem, no nakon što prestane piti, postaje potpuno dosadan. Rachel hoda s Russom, koji izgleda identično kao Ross, i prekida kad uoči sličnost. |naslov11 = Ona s lezbijskim vjenčanjem / The One with the Lesbian Wedding |datum11 = {{premijera|18|1|1996}} |sadržaj11 = Monica organizira catering za vjenčanje Carol i Susan, a Ross pomaže riješiti probleme oko ceremonije. Rachel je potresena kad dozna da se njezina majka želi razvesti, dok Phoebe vjeruje da ju opsjeda duh starije klijentice. |brojsve12=35. |brojsve12dio2=37. |broj12=12. |broj12dio2=13. |naslov12 = Ona nakon Superbowla / The One After the Super Bowl |datum12 = {{premijera|28|1|1996}} |sadržaj12 = Ross otkriva da je Marcel živ i glumi u reklamama, pa ga posjećuje na filmskom setu. Joey izlazi s obožavateljicom koja ne razlikuje [[fikcija|fikciju]] od stvarnosti, dok Phoebe pjeva djeci pjesme koje šokiraju roditelje. Rachel i Monica se natječu za Jean‑Claudea Van Dammea. |naslov14 = Ona s maturalnim videom / The One with the Prom Video |datum14 = {{premijera|1|2|1996}} |sadržaj14 = Stara snimka s maturalne večeri otkriva Rossovu davnu gestu prema Rachel, što je potakne da ga poljubi. Chandler uvrijedi Joeyja zbog zlatne narukvice, a Monica se muči s novcem nakon gubitka posla. |naslov15 = Ona u kojoj Ross i Rachel... Znate / The One Where Ross and Rachel... You Know |datum15 = {{premijera|8|2|1996}} |sadržaj15 = Ross i Rachel imaju svoj prvi pravi izlazak, koji završi noćenjem u muzeju. Monica započinje vezu s Richardom, dok Joey i Chandler postaju opsjednuti novim televizorom i naslonjačima. |naslov16 = Ona u kojoj se Joey iseli / The One Where Joey Moves Out |datum16 = {{premijera|15|2|1996}} |sadržaj16 = Joey se seli u vlastiti stan, što rastuži Chandlera. Monica skriva vezu s Richardom od roditelja, a Rachel i Phoebe rade tetovaže, iako Phoebe odustane u zadnji čas. |naslov17 = Ona u kojoj se Eddie useli / The One Where Eddie Moves In |datum17 = {{premijera|22|2|1996}} |sadržaj17 = Phoebe snima glazbeni spot za pjesmu “Smelly Cat”, ali otkriva da je njezin glas zamijenjen. Joey želi natrag k Chandleru, no Chandler već živi s Eddiejem. |naslov18 = Ona u kojoj dr. Ramoray umre / The One Where Dr. Ramoray Dies |datum18 = {{premijera|21|3|1996}} |sadržaj18 = Joey izgubi ulogu kad tvrdi da sam piše svoje replike, pa scenaristi ubiju njegov lik. Chandler shvaća da Eddie ima čudno ponašanje, dok parovi raspravljaju o svojim prošlim seksualnim iskustvima. |naslov19 = Ona u kojoj Eddie ne želi otići / The One Where Eddie Won't Go |datum19 = {{premijera|28|3|1996}} |sadržaj19 = Chandler pokušava izbaciti Eddieja, ali on se ponaša kao da se razgovor nikad nije dogodio. Joey se vraća živjeti s Chandlerom, a ekipa ga uspije uvjeriti Eddieja da nikad nije ni stanovao ondje. |naslov20 = Ona u kojoj Stari Žućo umre / The One Where Old Yeller Dies |datum20 = {{premijera|4|4|1996}} |sadržaj20 = Phoebe otkriva tužne završetke filmova koje je majka skrivala od nje i postaje potištena. Monica je ljubomorna na Richardovo druženje s Chandlerom i Joeyjem, dok Rachel uznemiri Rossov unaprijed isplanirani zajednički život. |naslov21 = Ona s nasilnicima / The One with the Bullies |datum21 = {{premijera|25|4|1996}} |sadržaj21 = Ross i Chandler sukobe se s dvojicom nasilnika zbog kauča u Central Perku, ali se na kraju pomire nakon zajedničke nevolje. Monica završava u Moondance Dineru, a Phoebe upoznaje polubrata Franka Jr. dok traži svog oca. |naslov22 = Ona s dvjema strankama / The One with the Two Parties |datum22 = {{premijera|2|5|1996}} |sadržaj22 = Zbog rastave roditelja Rachel ima dva odvojena rođendanska tuluma kako bi izbjegla sukob. Drugi tulum kod Chandlera i Joeyja postane zabavniji, a Rachel se slomi zbog kaotične obiteljske situacije. |naslov23 = Ona s vodenim kozicama / The One with the Chicken Pox |datum23 = {{premijera|9|5|1996}} |sadržaj23 = Phoebe i Ryan provode romantičan, ali iscrpljujući posjet dok oboje pate od [[vodene kozice|vodenih kozica]]. Joey pretjeruje u glumi na Chandlerovu poslu, a Richard pronalazi “svoju čudnu naviku” kako bi razveselio Monicu. |naslov24 = Ona s vjenčanjem Barryja i Mindy / The One with Barry and Mindy's Wedding |datum24 = {{premijera|16|5|1996}} |sadržaj24 = Rachel doživi neugodu kao kuma na Barryjevom vjenčanju, ali se na kraju suprotstavi njemu i gostima. Joey mora vježbati poljubac za ulogu, Monica prekida s Richardom zbog različitih životnih planova, a Chandler ponovno završava s Janice. |datumHR1={{premijera|28|4|1997}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 28. travnja 1997.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12076|date=28. travnja 1997.|page=161|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (25/48), HRT 2|access-date=3. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR2={{premijera|5|5|1997}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 5. svibnja 1997.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12082|date=5. svibnja 1997.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (26/48), HRT 2|access-date=3. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR3={{premijera|12|5|1997}} |datumHR4={{premijera|19|5|1997}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 19. svibnja 1997.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12096|date=19. svibnja 1997.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (28/48), HRT 2|access-date=3. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR5={{premijera|26|5|1997}} |datumHR6={{premijera|2|6|1997}} |datumHR7={{premijera|9|6|1997}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 9. lipnja 1997.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12116|date=9. lipnja 1997.|page=39|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (31/48), HRT 2|access-date=3. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR8={{premijera|16|6|1997}} |datumHR9={{premijera|23|6|1997}} |datumHR10={{premijera|30|6|1997}} |datumHR11={{premijera|7|7|1997}} |datumHR12={{premijera|14|7|1997}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 14. srpnja 1997.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12150|date=14. srpnja 1997.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (36/48), HRT 2|access-date=3. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR12dio2={{premijera|21|7|1997}} |datumHR14={{premijera|28|7|1997}} |datumHR15={{premijera|4|8|1997}} |datumHR16={{premijera|11|8|1997}} |datumHR17={{premijera|18|8|1997}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 18. kolovoza 1997.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12183|date=18. kolovoza 1997.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (41/48), HRT 2|access-date=3. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR18={{premijera|25|8|1997}} |datumHR19={{premijera|1|9|1997}} |datumHR20={{premijera|8|9|1997}} |datumHR21={{premijera|15|9|1997}} |datumHR22={{premijera|22|9|1997}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 22. rujna 1997.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12218|date=22. rujna 1997.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (46/48), HRT 2|access-date=3. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR23={{premijera|29|9|1997}} |datumHR24={{premijera|6|10|1997}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 6. listopada 1997.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12232|date=6. listopada 1997.|page=39|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (48/48), HRT 2|access-date=3. kolovoza 2026.}}</ref> }}</onlyinclude> ==Izvori== {{reflist}} {{Prijatelji}} [[Kategorija:Prijatelji]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] ec24geabg4884ouhvvfk7hksr9yufpr 0 816315 7569960 7568706 2026-08-05T06:43:38Z Flamingounicorn 243866 kategorija 7569960 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #9b1c3a | slika = Prijatelji logo.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 18 | trajanje = | mreža = [[NBC]] | premijera = {{premijera|26|9|2003}} | finale = {{finale|6|5|2004}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|||2004}} | finale_hrv = {{finale|||2005}} | ostale mreže = [[HBO Max]], [[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]] | web_stranica = | imdb_id = 0108778 }}'''Deseta''' i posljednja sezona američke humoristične televizijske serije ''[[Prijatelji]]'' prikazivala se od 25. rujna 2003. do 6. svibnja 2004. na [[NBC]]-u.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Friends/|title=Friends (1994) (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=2. kolovoza 2026.|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260419232920/https://epguides.com/Friends/|archive-date=19. travnja 2026.}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj prikazivala od 2004. do 2005. godine na [[HTV 2|Drugom programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]]. ==Uloge== ===Glavne uloge=== * [[Jennifer Aniston]] kao [[Rachel Green]] * [[Courteney Cox]] kao [[Monica Geller]] * [[Lisa Kudrow]] kao [[Phoebe Buffay]] * [[Matt LeBlanc]] kao [[Joey Tribbiani]] * [[Matthew Perry]] kao [[Chandler Bing]] * [[David Schwimmer]] kao [[Ross Geller]] ===Sporedne uloge=== * [[Paul Rudd]] kao Mike Hannigan * [[Aisha Tyler]] kao Charlie Wheeler * [[Anna Faris]] kao Erica * [[James Michael Tyler]] as Gunther ==Epizode== {{glavni|Popis epizoda serije Prijatelji}} <onlyinclude>{{Popis epizoda |boja = #9b1c3a |članak=Prijatelji (10. sezona) |brojsve1 = 219. |broj1 = 1. |naslov1 = Ona nakon poljupca Joeyja i Rachel / The One After Joey and Rachel Kiss |datum1 = {{premijera|25|9|2003}} |sadržaj1 = Ross otkriva da se Rachel i Joey pokušavaju nositi s novom vezom, dok se on sam muči s osjećajima prema Charlie. Monica ima katastrofalne pletenice, a Phoebe prekida Mikeovu vezu s Precious umjesto njega. |naslov2 = Ona u kojoj je Ross dobro / The One Where Ross Is Fine |datum2 = {{premijera|2|10|2003}} |sadržaj2 = Ross tvrdi da mu ne smeta veza Joeyja i Rachel, ali se na njihovom zajedničkom izlasku potpuno slomi i napije. Chandler i Monica sabotiraju posjet obitelji koja im treba pomoći oko posvojenja, dok Phoebe pomaže Franku Jr.-u s trojkama. |naslov3 = Ona s Rossovim tenom / The One with Ross's Tan |datum3 = {{premijera|9|10|2003}} |sadržaj3 = Ross pokušava dobiti ten, ali zbog nesporazuma završava pretjerano tamne boje kože samo s prednje strane. Rachel i Joey shvaćaju da njihova veza ne funkcionira fizički i odlučuju ostati prijatelji, dok Monica i Phoebe pokušavaju izbaciti staru napornu susjedu iz svog života. |naslov4 = Ona s tortom / The One with the Cake |datum4 = {{premijera|23|10|2003}} |sadržaj4 = Ross i Rachel organiziraju Emmin rođendan, ali sve pođe krivo kad se ispostavi da je torta pogrešna i kad svi prijatelji žele otići radi svojih obaveza. Na kraju se svi vraćaju na vrijeme i Emma dobiva slavlje kakvo je Rachel željela. |naslov5 = Ona u kojoj Rachelina sestra čuva dijete / The One Where Rachel's Sister Babysits |datum5 = {{premijera|30|10|2003}} |sadržaj5 = Rachelina sestra Amy dolazi u posjet i napravi kaos kad probuši Emmine uši bez dopuštenja. Mike zaprosi Phoebe nakon nekoliko nespretnih pokušaja, a Joey napiše urnebesno loše pismo preporuke za Chandlera i Monicu. |naslov6 = Ona s Rossovom stipendijom / The One with Ross's Grant |datum6 = {{premijera|6|11|2003}} |sadržaj6 = Ross pokušava dobiti stipendiju, ali Charliein bivši dečko Benjamin sabotira intervju kako bi je ponovno osvojio. Charlie prekida s Rossom, dok Phoebe, Monica i Rachel vode komičnu bitku oko jezivih umjetničkih djela Gladys i Glynnis, a Chandler se iskupi Joeyju noseći japanski ruž iz reklame. |naslov7 = Ona s kućnom radnom sobom / The One with the Home Study |datum7 = {{premijera|13|11|2003}} |sadržaj7 = Monica i Chandler paničare jer je socijalna radnica za posvojenje jedna od Joeyjevih bivših djevojaka, pa se trude sakriti da su prijatelji. Phoebe i Mike odustaju od skromnog vjenčanja u općini, a Ross i Rachel pomažu jedno drugome suočiti se s dječjim strahovima. |naslov8 = Ona s kasnim Danom zahvalnosti / The One with the Late Thanksgiving |datum8 = {{premijera|20|11|2003}} |sadržaj8 = Monica i Chandler ne žele organizirati [[Dan zahvalnosti]], ali ih Phoebe nagovori, a svi ostali zakasne gotovo sat vremena. |naslov9 = Ona s biološkom majkom / The One with the Birth Mother |datum9 = {{premijera|8|1|2004}} |sadržaj9 = Monica i Chandler upoznaju Ericu, ali ona ih zabunom smatra liječnikom i svećenicom, pa se njihova laž brzo raspadne. Chandler je uvjeri iskrenošću i Erica im ipak povjeri svoje dijete, dok Ross nesvjesno nosi ženski pulover na spoju. |naslov10 = Ona u kojoj Chandlera ulove / The One Where Chandler Gets Caught |datum10 = {{premijera|15|1|2004}} |sadržaj10 = Rachel i Phoebe misle da Chandler vara Monicu kad ga vide s nepoznatom ženom, pa cijela ekipa pokrene mini istragu. Ispostavi se da Chandler i Monica kupuju kuću u predgrađu, što izazove emotivne reakcije dok se svi prisjećaju zajedničkih godina. |naslov11 = Ona u kojoj striper plače / The One Where the Stripper Cries |datum11 = {{premijera|5|2|2004}} |sadržaj11 = Phoebe ima momačku zabavu, ali stripper kojeg Rachel i Monica unajme rasplače se kad ga uvrijede. Ross i Chandler otkrivaju neugodne istine o starim fakultetskim paktovima, dok Joey katastrofalno nastupa u televizijskom kvizu ''Pyramid''. |naslov12 = Ona s Phoebenim vjenčanjem / The One with Phoebe's Wedding |datum12 = {{premijera|12|2|2004}} |sadržaj12 = Monica pretjeruje kao organizatorica vjenčanja, pa je Phoebe otpusti. Joey vjenča Phoebe i Mikea na ulici pred Central Perkom, dok Ross i Chandler komično konkuriraju za ulogu kuma. |naslov13 = Ona u kojoj Joey govori francuski / The One Where Joey Speaks French |datum13 = {{premijera|19|2|2004}} |sadržaj13 = Phoebe pokušava naučiti Joeyja [[francuski jezik|francuski]] za ulogu, ali on ne uspijeva izgovoriti ni jednu rečenicu. Rachel i Ross posjećuju njezina oca nakon srčanog udara, što ponovno otvara pitanje njihove komplicirane povijesti, dok Monica i Chandler saznaju neugodne detalje o Ericinom bivšem partneru. |naslov14 = Ona s princezom Consuelom / The One with Princess Consuela |datum14 = {{premijera|26|2|2004}} |sadržaj14 = Rachel izgubi posao u Ralph Laurenu i slučajno sabotira intervju za Gucci, ali joj Mark iz Bloomingdale’sa osigura novu priliku u Parizu. Phoebe mijenja ime u “Princess Consuela Bananahammock”, a Mike joj uzvrati s “Crap Bag”, dok Joey shvaća da mora pustiti Monicu i Chandler da započnu život u predgrađu. |naslov15 = Ona u kojoj Estelle umre / The One Where Estelle Dies |datum15 = {{premijera|22|4|2004}} |sadržaj15 = Joeyjeva agentica Estelle umre, pa Phoebe glumi njezin glas kako bi ga zaštitila od šoka, što završi još većim kaosom. Monica i Chandler sprječavaju Janice da kupi kuću pokraj njihove, dok Ross pokušava pomoći Rachel da odluči između Pariza i ostanka u New Yorku. |naslov16 = Ona s Rachelinom oproštajkom / The One with Rachel's Going Away Party |datum16 = {{premijera|29|4|2004}} |sadržaj16 = Rachel se emotivno oprašta od svih, osim od Rossa, što ga duboko povrijedi. Kasnije mu prizna da joj je preteško reći zbogom, što dovede do toga da ponovno završe zajedno, baš kad Monica i Chandler kreću prema bolnici s Ericom. |brojsve17=235. |brojsve17dio2=236. |broj17=17. |broj17dio2=18. |naslov17 = Posljednja / The Last One |datum17 = {{premijera|6|5|2004}} |sadržaj17 = Ross shvaća da još uvijek voli Rachel i pokušava je zaustaviti na aerodromu, ali ona ipak uđe u avion, sve dok se u zadnji čas ne predomisli i vrati k njemu. Monica i Chandler dobivaju blizance, a šestero prijatelja posljednji put napušta stan i odlazi na kavu. }}</onlyinclude> ==Izvori== {{reflist}} {{Prijatelji}} [[Kategorija:Prijatelji]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] 0cumfr4z1fgccq0mzob1lyonp83h2rf 0 816340 7569577 7568943 2026-08-04T12:06:16Z Flamingounicorn 243866 7569577 wikitext text/x-wiki {{Infookvir filmski umjetnik |ime = Ivan Perić |slika = Ivan Perić, filmski umjetnik.jpg |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[25. rujna]] [[1984.]] |smrt = |zanimanje = [[filmski producent]], [[redatelj]], [[scenarist]], [[multimedija|multimedijalni umjetnik]] |godine rada = 2008.-danas |web = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Ivan Perić''' ([[Split]], [[25. rujna]] [[1984.]]) je hrvatski [[filmski producent]], [[redatelj]], [[scenarist]] i [[multimedija|multimedijalni umjetnik]]. Diplomirao je sociologiju na [[Filozofski fakultet u Splitu|Filozofskom fakultetu u Splitu]] te film, medijsku umjetnost i animaciju na [[Umjetnička akademija u Splitu|Umjetničkoj akademiji u Splitu]]. Filmskom produkcijom i režijom bavi se od [[2008.]] godine, producirajući niz hrvatskih kratkometražnih, kao i dugometražnih filmova.<ref name="IMDb">{{Eng oznaka}} [https://www.imdb.com/name/nm4174428/ Ivan Perić na imdb.com], pristupljeno 3. kolovoza 2026.</ref> Uz dugometražne i kratke filmove, bavi se multimedijalnom umjetnošću i produkcijom izložbi.<ref name="Kino Tuškanac">[https://kinotuskanac.hr/director/peric-ivan Ivan Perić na kinotuskanac.hr], pristupljeno 3. kolovoza 2026.</ref> Filmovi na kojima je radio dobitnici su raznovrsnih filmskih nagrada čitavog svijeta, uključujući Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Španjolsku, Francusku, Latviju, Vatikan, Azerbajdžan i Maroko. Od [[2025.]] godine, docent je na Odsjeku za film i video Umjetničke akademije u Splitu. == Filmografija == === Režija === * "[[Projekt 1978]]" (2027.) * "[[Iz ničega u ništa]]" (2026.) * "[[U titraju svjetla]]" (2025.) * "[[Sirene i krikovi]]" (2015.) * "[[Sveci (film)|Sveci]]" (2014.) * "[[Mjesto na kojem je umro posljednji čovjek]]" (2010.) * "[[Romeo & Julio]]" (2009.) === Produkcija === * "[[Through the Graves the Wind is Blowing]]" (2024.) - ''producent'' * "[[Nakon ljeta]]" (2024.) - ''izvršni producent'' * "[[Tragovi]]" (2022.) - ''organizator snimanja'' * "[[Illyricvm]]" (2022.) - ''asistent i organizator snimanja'' * "[[Tereza 37]]" (2020.) - ''izvršni producent'' * "[[Nulti krajolik]]" (2020.) - ''producent'' * "[[Ribanje i ribarsko prigovaranje (film)|Ribanje i ribarsko prigovaranje]]" (2020.) - organizator snimanja * "[[Grudi]]" (2019.) - ''izvršni producent i prvi asistent režije'' == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Perić, Ivan}} [[Kategorija:Hrvatski filmski producenti]] [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] [[Kategorija:Hrvatski filmski umjetnici]] ctj273vbyrbhqkuz7lhg08eokr6hzjk 7569637 7569577 2026-08-04T14:03:56Z Dvanaesti Igrač 163914 +dodao kratkometražne filmove, i ostale projekte 7569637 wikitext text/x-wiki {{Infookvir filmski umjetnik |ime = Ivan Perić |slika = Ivan Perić, filmski umjetnik.jpg |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[25. rujna]] [[1984.]] |smrt = |zanimanje = [[filmski producent]], [[redatelj]], [[scenarist]], [[multimedija|multimedijalni umjetnik]] |godine rada = 2008.-danas |web = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Ivan Perić''' ([[Split]], [[25. rujna]] [[1984.]]) je hrvatski [[filmski producent]], [[redatelj]], [[scenarist]] i [[multimedija|multimedijalni umjetnik]]. Diplomirao je sociologiju na [[Filozofski fakultet u Splitu|Filozofskom fakultetu u Splitu]] te film, medijsku umjetnost i animaciju na [[Umjetnička akademija u Splitu|Umjetničkoj akademiji u Splitu]]. Filmskom produkcijom i režijom bavi se od [[2008.]] godine, producirajući niz hrvatskih kratkometražnih, kao i dugometražnih filmova.<ref name="IMDb">{{Eng oznaka}} [https://www.imdb.com/name/nm4174428/ Ivan Perić na imdb.com], pristupljeno 3. kolovoza 2026.</ref> Uz dugometražne i kratke filmove, bavi se multimedijalnom umjetnošću i produkcijom izložbi.<ref name="Kino Tuškanac">[https://kinotuskanac.hr/director/peric-ivan Ivan Perić na kinotuskanac.hr], pristupljeno 3. kolovoza 2026.</ref> Filmovi na kojima je radio dobitnici su raznovrsnih filmskih nagrada čitavog svijeta, uključujući Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Španjolsku, Francusku, Latviju, Vatikan, Azerbajdžan i Maroko. Od [[2025.]] godine, docent je na Odsjeku za film i video Umjetničke akademije u Splitu. == Filmografija == === Režija === * "[[Projekt 1978]]" (2027.) – ''redatelj, producent'' * "[[Iz ničega u ništa]]" (2026.) – ''redatelj, scenarist, glumac'' * "[[U titraju svjetla]]" (2025.) – ''redatelj (s Álvarom Congostom), producent, snimatelj'' * "[[Sirene i krikovi]]" (2015.) – ''redatelj, scenarist, producent'' * "[[Sveci (film)|Sveci]]" (2014.) – ''redatelj, scenarist, producent'' * "[[Mjesto na kojem je umro posljednji čovjek]]" (2010.) – ''redatelj, scenarist, producent'' * "[[Romeo & Julio]]" (2009.) – ''redatelj, scenarist, producent'' === Produkcija === * "[[Through the Graves the Wind is Blowing]]" (2024.) - ''producent, koscenarist, glumac'' * "[[Nakon ljeta]]" (2024.) – ''izvršni producent'' * "[[Tragovi]]" (2022.) – ''organizator snimanja'' * "[[Illyricvm]]" (2022.) – ''asistent i organizator snimanja'' * "[[Tereza 37]]" (2020.) – ''izvršni producent'' * "[[Nulti krajolik]]" (2020.) – ''producent'' * "[[Ribanje i ribarsko prigovaranje (film)|Ribanje i ribarsko prigovaranje]]" (2020.) – organizator snimanja * "[[Grudi]]" (2019.) – ''izvršni producent, prvi asistent režije'' {{Sakrij2-početak|title=Kratkometražni – režija|width=50%|border=1px transparent}} *"Odnos" (2012.) – ''redatelj, producent'' *"Duga svjetla" (2012.) – ''redatelj, scenarist'' *"Zastava" (2012.) – ''redatelj, producent, snimatelj'' *"Film za mene" (2009.) – ''redatelj, scenarist, producent'' *"Hiroshima" (2009.) – ''redatelj, scenarist, producent'' *"Zagrljaj tišine" (2009.) – ''redatelj, scenarist, producent'' *"Film za tebe" (2009.) – ''redatelj, scenarist, producent'' *"Dobra Veče" (2008.) – ''redatelj, scenarist'' {{Sakrij2-kraj}} {{Sakrij2-početak|title=Kratkometražni – produkcija|width=50%|border=1px transparent}} *"Tango Siesta" (2024.) – ''asistent režije, producent'' *"Parangol" (2024.) – ''asistent režije, producent, snimatelj'' *"Sola" (2024.) – ''producent, izvršni producent'' *"Zagrljaj" (2023.) – ''koproducent, snimatelj'' *"Zof" (2022.) – ''producent, izvršni producent'' *"Sprovod" (2021.) – ''organizator snimanja'' *"Klimanje" (2021.) – ''izvršni producent'' *"Mali Libero" (2019.) – ''izvršni producent'' *"Druker" (2019.) – ''lokacijski menadžer'' {{Sakrij2-kraj}} == Ostali projekti == {{Sakrij2-početak|title=Multimedijalni radovi|width=50%|border=1px transparent}} *"Centar Koralja" (2023.) – ''autor multimedijalnih instalacija'' *"SouthWest – NorthEast" (2022.) – ''organizator izložbe'' *"Sjećanje na Vatroslava Mimicu" (2021.) – ''producent'' *"100 godina od smrti Josipa Bepa Karamana" (2021.) – ''producent'' *"Umjetnost ispred prozora" (2021.) – ''autor i producent multimedijalne izložbe'' *"Gea Radić Koenig" (2021.) – ''producent i organizator izložbe fotografija'' *"NFT 021" (2021.) – ''producent i autor izložbe'' *"Nulti krajolik" (2020.) – ''producent i organizator multimedijalne izložbe'' *"Društveno angažirane video instalacije 3" (2020.) – ''producent i predavač radionice'' *"Umjetnost za život" (2019.) – ''organizator izložbe'' *"40 godina UNESCO zaštite Dioklecijanove palače i stare gradske jezgre" (2019.) – ''autor i kustos'' *"Hommage to Stasenko" (2019.) – ''autor i producent'' *"Marjan i Sustipan" (2019.) – ''autor multimedijalnih radova'' *"Društveno angažirane video instalacije 2" (2019.) – ''producent izložbe i mentor radionice'' *"Društveno angažirane video instalacije 1" (2018.) – ''producent izložbe i mentor radionice'' *"Potopljeni vrtovi" (2018.) – ''producent izložbe'' *"Photographic Landscape Memories" (2018.) – ''producent i autor izložbe analognih fotografija'' *"Abeceda umjetnika" (2015.) – ''snimatelj video instalacija s Borisom Šitumom'' *"Od trnja do zvijezda" (2015.) – ''producent i autor prostorne instalacije'' *"Jelovnik" (2015.) – ''autor prostorne instalacije'' *"Industrijska salata" (2012.) – ''autor instalacije'' {{Sakrij2-kraj}} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Perić, Ivan}} [[Kategorija:Hrvatski filmski producenti]] [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] [[Kategorija:Hrvatski filmski umjetnici]] 2i1q0vk0agejr2fl7aymqax5hffvh7g 0 816344 7569822 7568974 2026-08-04T20:42:32Z CommonsDelinker 3582 Slika Žena_devedesetih.jpg je uklonjena jer ju je na Zajedničkom poslužitelju obrisao Yann 7569822 wikitext text/x-wiki {{Album |ime_albuma = Žena devedesetih |ime_glazbenika = [[Ivana Banfić]] |vrsta = studijski album |slika = |žanr = [[dance]], [[pop]] |datum = 1999. |snimanje = |trajanje = |izdavač = [[Menart]] |producent = [[Enes Tvrtković]], [[Robert Magić]] |recenzija = |album_prije = [[Kalypso]] |godina0 = 1998. |godina = 1999. |album_poslije = [[Ona zna]] |godina2 = 2001. |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = Žena devedestih | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = Imam te | Singl 1 date = 1999. | Singl 2 = Sad | Singl 2 date = 1999. | Singl 3 = Žena devedesetih | Singl 3 date = 2000. | Singl 4 = Ne mazi me k'o on | Singl 4 date = 2000. }} }} '''''Žena devedesetih''''' šesti je studijski album [[zagreb]]ačke pjevačice [[Ivana Banfić|Ivane Banfić]] objavljen 1999. godine. == Popis pjesama == {{Popis pjesama |skladba1=Žena devedesetih |trajanje1=4:42 |skladba2=Grožđe je zrelo |trajanje2=3:58 |skladba3=Imam te |trajanje3=3:33 |skladba4=Sad |trajanje4=3:39 |skladba5=Ne mazi me k'o on |trajanje5=3:53 |skladba6=Country road |trajanje6=3:41 |skladba7=Hajde da ludujemo |trajanje7=3:15 |skladba8='Ko je sa kim |trajanje8=3:23 |skladba9=Gola kao istina |trajanje9=4:41 |skladba10=Imam te (remix) |trajanje10=4:09 |skladba11=Hajde da ludujemo (remix) |trajanje11=4:02 |skladba12=Sad (remix) |trajanje12=4:29 }} == Izvori == {{izvori}} {{Ivana Banfić}} [[Kategorija:Albumi Ivane Banfić]] [[Kategorija:Albumi iz 1999.]] mtcbiumklzdqdbxgf9so8msjls9rg6r 0 816377 7569639 7569211 2026-08-04T14:07:28Z Dvanaesti Igrač 163914 sitnice 7569639 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Amyl and the Sniffers | Img = Amyl_and_the_Sniffers_21.jpg | Img_capt = Twenty One Pilots uživo [[2022.]] godine. | Img_size = | Landscape = yes | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[Melbourne]], [[Victoria (Australija)|Victoria]], [[Australija]] | Žanr = [[pub rock]], [[punk rock]], [[garage rock]] | Djelatno_razdoblje = 2016.-danas | Producentska_kuća = [[ATO Records|ATO]], [[Flightless]], [[Rough Trade Records|Rough Trade]], B2B Records / [[Virgin Music Group]] | Angažman = | URL = {{URL|amylandthesniffers.com}} | Originalna postava = | Sadašnji članovi = [[Amy Taylor]]<br>Bryce Wilson<br>Declan Mehrtens<br>Gus Romer | Bivši članovi = Calum Newton | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Amyl and the Sniffers''' su [[Australija|australski]] [[pub rock]] i [[punk rock]] sastav<ref>{{cite web|title=Amyl and the Sniffers review – turning pub rock bravado into punk mayhem|author=Isabella Trimboli|work=The Guardian |date=24 May 2019 |url=https://www.theguardian.com/music/2019/may/24/amyl-and-the-sniffers-review-turning-pub-rock-bravado-into-punk-mayhem}}</ref>, osnovani u [[Melbourne]]u [[2016.]] godine. U sastavu djeluju pjevačica [[Amy Taylor]], bubnjar Bryce Wilson, gitarist Declan Mehrtens, i basist Gus Romer.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://damagedgoods.co.uk/bands/amyl-and-the-sniffers/|title=Amyl and the Sniffers|website=Damagedgoods.co.uk|language=en-GB|access-date=6 June 2019}}</ref> Objavili su tri studijska albuma; ''[[Amyl and the Sniffers (album)|Amyl and the Sniffers]]'' (2019.), ''[[Comfort to Me]]'' (2021.), i ''[[Cartoon Darkness]]'' (2024.). Bili su nominirani za devet [[ARIA Awards|ARIA]], prestižnih australskih glazbenih nagrada, dobivši tri, jedna od kojih je nagrada za najbolju grupu. Sastav je uzor za ime uzeo po [[amil nitritu]] (''amyl nitrite''), poznatom pod imenom "''poppers''".<ref name=":2">{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-48177077|title='It's just charmingly violent powerful fun'|last=Glynn|first=Paul|date=14 May 2019|access-date=6 June 2019|website=Bbc.co.uk}}</ref> Taylor je usporedila njihovu glazbu s drogom u intervjuu za [[BBC]], rekavši: "U Australiji zovemo ''poppers'' "Amyl". Pošmrkaš to, traje 30 sekundi, pa poslije imaš glavobolju – e takvi smo mi!" Njihov zvuk uspoređivan je s punk rock zvukom '70-ih godina, kao što su [[Iggy and the Stooges]] i [[the Damned]]. Taylor je navela miješane uzore sastave, uključujući [[Minor Threat]], [[Ceremony]], [[AC/DC]], [[Sleaford Mods]], [[Dolly Parton]] i [[Cardi B]]. == Članovi == * [[Amy Taylor]] – [[vokal]]i * Bryce Wilson – [[bubnjevi]], prateći vokali * Declan Mehrtens – [[gitara]], [[klavijature]], prateći vokali * Gus Romer – [[bas-gitara]], prateći vokali == Diskografija == * ''[[Amyl and the Sniffers (album)|Amyl and the Sniffers]]'' (2019.) * ''[[Comfort to Me]]'' (2021.) * ''[[Cartoon Darkness]]'' (2024.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Australski glazbeni sastavi]] 9ez5b78enoq61fc7mwl488ze4myx84l 0 816387 7569656 7569309 2026-08-04T15:07:37Z CyberMB vol2 172176 7569656 wikitext text/x-wiki Kup NS (nogometnog središta) Županja je nogometno natjecanje u kup sustavu koje se održava svake godine, a počinje početkom ili sredinom kolovoza i završava sredinom listopada, a služi kao kvalifikacijski turnir za Kup ŽNS (županijskog nogometnog saveza) VS (Vukovarsko - Srijemskog).Pobjednik Kupa NS Županja ide u polufinale Kupa ŽNS - VS. https://semafor.hns.family/natjecanja/100532814/kup-ns-zupanja-2025/<ref>{{Citiranje weba|last=Vojnović|first=Milenko|title=NS Županja|url=http://www.znsvs.hr/kup-ns-zupanja.html|access-date=2026-08-04|website=ŽNS Vukovarsko-srijemski|language=hr-HR}}</ref> http://www.znsvs.hr/kup-ns-zupanja.html == Povezani članci == * [[Nogometni kup Vukovarsko-srijemske županije]] {{mrva-nogomet}} [[Kategorija:Nogometni kupovi u Hrvatskoj|Županja]] fxab0wi60e2lirun03lqvjco7wdaf60 0 816394 7569730 7569374 2026-08-04T16:24:42Z Zeljko 1196 7569730 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Drummondita'' | slika = Drummondita hassellii (7225580022).jpg | slika_opis = ''D. hassellii''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''Drummondita''''' | genus_autorstvo = [[Harv.]] }} '''''Drummondita''''' je biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je jugozapadna i sjeverna [[Australija]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35695-1 Plants of the World online] Pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Rod je nazvan po braći Jamesu Drummondu (1784.–1863.) i Thomasu Drummondu (1780.–1835.); slovo '''i''' u imenu odnosi se na Jamesa, a '''t''' na Thomasa. Naziv Philotheca sect. ''Drummondita'' (Harv.) F.Muell. pripada njegovoj ranijoj klasifikaciji kao sekcije roda ''[[Philotheca]]''. <ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Drummondita Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Drummondita'' je rod niskih polugrmova iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Biljke su gole ili obrasle jednostavnim dlakama. [[Listovi]] su naizmjenični, razmaknuti, jednostavni, gotovo sjedeći ili sjedeći te približno valjkasti ili poluvaljkasti.<ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su peteročlani, vršni i najčešće pojedinačni, sjedeći ili na kratkim stapkama; brakteole mogu biti prisutne ili izostati. [[Lap]]ovi su slobodni, crijepasto poredani, široko eliptični do gotovo okrugli, kožasti, katkad papirasti, a u sredini često mesnati. Uglavnom su goli, osim trepavičasta ruba, a rijetko su kratko dlakavi. [[Latica|Latice]] su slobodne, crijepasto poredane i uspravne, pa zajedno tvore cijev; jajoliko su duguljaste, dva do četiri puta duže od lapova, slabo kožaste i gole.<ref name="Flora "/> Cvijet ima pet [[prašnik]]a smještenih nasuprot [[lap]]ovima, koji nadvisuju latice, te pet naizmjenično poredanih, nešto dužih staminodija. Filamenti su približno tri četvrtine svoje dužine srasli u usku cijev, s unutarnje strane promjenjivo dlakavi, a s vanjske gusto svilenasto dlakavi. Antere su dorzifikse, smještene unutar cijevi filamenata i na vrhu sitno ušiljene. Disk je uzak. Plodnica je zaobljena i građena od pet slobodnih, najčešće golih karpela bez sterilnoga vrška. Vrat je tanak, a njuška izbočena, gotovo kuglasta do plitko zdjelasta.<ref name="Flora "/> [[Sjeme]]nke su bubrežaste, duge oko 3 mm, s glatkom sklerotestom. Hilum oblikuje veliku udubinu u sredini unutarnjega ruba sjemenke, a aksijalni endokarp ostaje trajan. Mladi listovi često pri osnovi imaju sitne igličaste dlačice, duge oko 0,3 mm, koje poslije mogu potamnjeti i postati smolaste.<ref name="Flora "/> Rod je endemičan za Australiju. Prema priloženom izvoru obuhvaća 11 vrsta: devet raste na jugozapadu Zapadne Australije, jedna u Sjevernom Teritoriju i jedna u Queenslandu. Tipska je vrsta ''Drummondita ericoides'' <small>Harv.</small><ref name="Flora "/> == Vrste == # ''[[Drummondita billyacatting]]'' <small>L.R.J.Shelton & K.R.Thiele</small> # ''[[Drummondita borealis]]'' <small>Duretto</small> # ''[[Drummondita calida]]'' <small>(F.Muell.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Drummondita ericoides]]'' <small>Harv.</small> # ''[[Drummondita fulva]]'' <small>A.S.Markey & R.A.Meissn.</small> # ''[[Drummondita hassellii]]'' <small>(F.Muell.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Drummondita longifolia]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Drummondita microphylla]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Drummondita miniata]]'' <small>(C.A.Gardner) Paul G.Wilson</small> # ''[[Drummondita rubroviridis]]'' <small>R.A.Meissn.</small> # ''[[Drummondita wilsonii]]'' <small>Mollemans</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Eriostemoninae]] 36l7l1rf3h73imb8byyysy4af66sju5 10 816408 7570059 7569482 2026-08-05T09:33:55Z Divna Jaksic 974 7570059 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Dobitnici nagrade Vladimir Nazor | naslov = [[Nagrada Vladimir Nazor|Dobitnici Nagrada Vladimir Nazor]] | popis1 = <div> [[Dodatak:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost|'''Književnost''']] • [[Dodatak:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za teorijsko-književnu esejistiku na području kulture i umjetnosti|'''Esejistika''']] • [[Dodatak:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za glazbu|'''Glazba''']] • [[Dodatak:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za filmsku umjetnost|'''Film''']] • [[Dodatak:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za očuvanje kulturne baštine|'''Kulturna baština''']] • [[Dodatak:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za kazalište|'''Kazališna umjetnost''']] • [[Dodatak:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za likovne umjetnosti|'''Likovne umjetnosti''']] • [[Dodatak:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za primijenjene umjetnosti|'''Primijenjene umjetnosti''']] • [[Dodatak:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za arhitekturu i urbanizam|'''Arhitektura i urbanizam''']] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Skupni predlošci dobitnika nagrada]] </noinclude> 6f1ceoixxp7nxy7f7h9rbrjhzwo18gt 14 816409 7569677 7569499 2026-08-04T15:18:33Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Uređaji za magnetski pogon|Uređaji za magnetski pogon]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569677 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Vlakovi velikih brzina]] [[Kategorija:Levitacija]] [[Kategorija:Električni željeznički promet]] [[Kategorija:Magnetizam]] k6ry7qdlewhdkpql7l6qck54owamssr 0 816411 7570034 7569519 2026-08-05T08:59:35Z Prof saxx 7403 /* Izvori */ 7570034 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Drevno budističko nalazište Sarnath |slika = Dhamekh Stupa and Bauddh Vihars at Sarnath.jpg |godina = [[2026.]] <small>(48. zasjedanje)</small> |vrst baštine = [[Kulturna baština]] |mjerilo = (iii), (iv) |ugroženost = ne |dossier = 927 |država = {{Z+X|IND}} |karta = Indija |karta-oznaka = Sarnath |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|25|37|59|N|83|02|51|E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Sarnatha u Indiji }} '''Sārnāth''' ([[hindski jezik|hindski]]: सारनाथ, [[Pali (jezik)|pali]]: ''Sārangnāth'' iz [[sanskrt]]skog ''Sāranganātha'' za „Gospodar jelena”), poznato i kao '''Jelenji park''' (''Migadāya'' ili ''Mrigadāva'') je [[naselje]] u [[Indija|indijskoj]] državi [[Uttar Pradesh]], oko 10 km sjeverno od [[Varanasi]]ja. U Parku divljih životinja Sarnath, [[Buda]] je podučavao [[Dharma|Dharmu]] i osnovao [[Sanghu|Sanghu]] (redovničku zajednicu) nakon svog [[Bodhi|prosvjetljenja]]. Redovnik [[Kondanna]] također je ovdje postigao prosvjetljenje. Uz [[Bodhgaya|Bodh Gayu]], [[Kapilavastu]] i [[Kushinagar]], Sarnath je jedno od četiri glavna budistička hodočasnička mjesta.<ref name=NM>Nandini Majumdar, ''Banaras: Walks through India’s Sacred City'', 1. izd. Roli Books Pvt. Ltd, New Delhi 2014., str. 156.-158. {{ISBN|978-81-7436-916-1}}</ref> [[Arheološki lokalitet]] Sarnath sadrži arhitektonske ostatke svetog mjesta gdje se vjeruje da je Buda održao svoju prvu propovijed u 6. stoljeću prije Krista i susreo svoje najranije učenike. Zbog toga je „Drevno [[budizam|budističko]] nalazište Sarnath” upisano na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2026. godine.<ref name=UNESCO>[https://whc.unesco.org/en/list/927 Ancient Buddhist Site of Sarnath] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> ==Povijest== Nakon što je [[Siddhartha Gautama]] postigao prosvjetljenje u Bodh Gayi 45. godini budističkog kalendara (589./525. pr. Kr.), prvi je put u parku Migadaya u Sarnathu propovijedao [[Četiri plemenite istine]] (koje sadrže [[plemeniti osmerostruki put]] do [[Nirvana|Nirvane]]), čime je utemeljio [[budizam]]. Tom prilikom je Buda petero bivših pratitelja iz godina strogog asketizma (Kondanna, Bhaddiya, Vappa, Mahanama i Assaji) zaredio za [[redovnik]]e ([[Bhikkhu]]), čime je osnovan budistički red ([[Sangha]]). {{multiple image | perrow = 2 | total_width = 400 | align = left | image_style = border:none; | title = | image1 = Buddha in Sarnath.jpg | caption1 = Arheološko iskapanje Sarnatha 1907. (lavlji kapitel Ašoke je pronađen zapadno od glavnog hrama, sjeverno od ''Jagat Singh'' stupe). | image2 = Lion Capital Sarnath, Catalogue of the Museum of Archaeology Sarnath 1911,.jpg | caption2 = Lavlji kapitel Ašoke otkriven 1905. }} Prema kronikama, dva stoljeća nakon Budine smrti, u Sarnathu je živjelo dvanaest tisuća budističkih redovnika. Grad je procvjetao, posebno u budističkoj umjetnosti i religiji, zahvaljujući pokroviteljstvu bogatih kraljeva i trgovaca iz susjednog [[Varanasi]]ja. Kineski hodočasnik [[Xuanzang]] izvijestio je u 7. stoljeću kako u Sarnathu postoji oko 30 samostana i 3000 redovnika, kao i neki [[hinduizam|hinduistički]] hramovi i [[džainizam|džainistički]] hram koji još uvijek postoji. Grad su opljačkali i opustošili [[musliman]]ski [[Turkijski narodi|Turci]] te je zapušten, ostajući neotkriven sve do arheoloških ekspedicija [[Alexander Cunningham|Alexandera Cunninghama]] 1880-ih. Iskapanja Indijskog arheološkog zavoda od početka 19. stoljeća utvrdila su Sarnath kao jedno od najvažnijih mjesta hodočašća za budiste iz cijelog svijeta. Ostaci [[stupa]], [[samostan]]a i jednog od [[Ašoka|Ašokinih]] [[stup]]ova svjedoče o važnosti mjesta sve do njegovog uništenja u 12. stoljeću. Sarnath je obnovljen 1905. godine kada je Arheološki zavod Indije započeo iskapanja. Sada se tamo nalazi muzej, izgrađen je novi hram ''Mulagandha Kuti Vihar'', zasađena je grana Bodhi stabla, a neki [[jelen]]i pušteni su u bujne vrtove kako bi nas podsjetili na utočište jelena iz davnih vremena. Budisti i drugi turisti iz cijelog svijeta i dalje ga posjećuju. ==Znamenitosti== [[Datoteka:Buddha in Sarnath Museum (Dhammajak Mutra).jpg|mini|''Buda drži svoju prvu propovijed'', 5. st., [[pješčenjak]]. Skulptura iz hrama Mulagandha Kuty Vihara, danas u Arheološkom muzeju Sarnatha.]] Danas se u Sarnathu nalaze park [[gazela]], nekoliko budističkih hramova, dvije drevne stupe , brojne ruševine samostana, dijelovi stupa Ašoke, arheološki muzej, nekoliko modernih hramova i Središnji institut za tibetanske studije.<ref name=NM/> Od znamenitosti ističu se: {| class="wikitable sortable" | '''Slika''' | '''Današnji naziv''' | '''Izvorni naziv''' | '''Bilješke''' |- | [[Datoteka:14. Dhamek Stupa, Sarnath.jpg|150px|]] | Dhamek stupa | धमेख स्तूप ''(Dhamekha)'' | Dhamek stupa je impresivna građevina, visoka 39 metara i promjera 28 metara. |- | [[Datoteka:Dharmarajika Stupa.JPG|150px|]] | Dharmarajika stupa | धर्मराजिका स्तूप | Dharmarajika stupa je jedna od rijetkih preostalih stupa u Sarnathu iz razdoblja prije Ašoke, iako su ostali samo njezini temelji. Bila je predmet opsežnih pljački i arheoloških iskapanja od kraja 18. do početka 20. stoljeća.<ref>Oertel, 1908., str. 61.-68.</ref> |- | [[Datoteka:Chaukhandi Stupa-1.jpg|150px|]] | Stupa Chaukhandi | चौखंडी स्तूप | Stupa Chaukhandi obilježava mjesto gdje je Buda sreo svojih prvih pet učenika (Kaundinya, Assajija, Bhaddiya, Vappa i Mahanama). Smještena 800 metara južno od stupe Dhamek, okrunjena je osmerokutnim ciglenim tornjem. Toranj je kao spomenik caru [[Humajun]]u podigao njegov sin [[Akbar Veliki]] 1588. godine.<ref>Oertel, 1908., str. 74.</ref> |- | [[Datoteka:A Buddhist temple at Sarnath.jpg|150px|]] | Mulagandha Kuty Vihara hram | मूलगंध कुटी विहार | Ruševine drevnog hrama Mulagandha Kuty Vihara označava mjesto gdje je Buda proveo svoju prvu kišnu sezonu. Bio je to glavni hram, obilježen Ašoka stupom na pročelju. U blizini je pronađena skulptura Bude od pješčenjaka iz 5. stoljeća kako drži svoju prvu propovijed. Na njegovom mjestu je Društvo Maha Bodhi izgradila moderni hram (slika). |- | [[Datoteka:Sarnath monjes.jpg|150px|]] | Dharma Chakra Jina Vihar | | Dharma Chakra Jina Vihar je ogroman samostan i rezidencija redovnika za koji se vjeruje da je izgrađen ili obnovljen sredinom 12. stoljeća na zahtjev Kumaradevi, supruge Govindachandre (oko 1114.-1155.).<ref>Konow, 1908., str. 320., 327.-328.</ref> |- | [[Datoteka:Sarnath capital.jpg|150px|]] | Ašokin stup | अशोकस्तम्भ | Ašokin stup podignut ovdje je slomljen tijekom invazija u 12. stoljeću, ali su mnogi njegovi dijelovi ostali na svom izvornom mjestu. Na stupu je izvorno stajao Ašokin kapitel, koji je pak služio kao baza za veliki Dharma kotač od pješčenjaka s 32 kraka. Kapitel i kotač, sada izloženi u Arheološkom muzeju Sarnath, simboliziraju modernu državu Indiju. Oba se pojavljuju na amblemu Vrhovnog suda Indije, a Dharma kotač je uključen u [[Indijska zastava|zastavu Indije]].<ref>Sadan, 2016., str. 177.</ref> |- | [[Datoteka:Sarnath pillar stump and the parts.jpg|150px|]] | Arheološki muzej Sarnath | सारनाथ संग्रहालय | Arheološki muzej Sarnath čuva poznati Ašokin kapitel, koji je čudom preživio pad s vrha Ašokinog stupa (13,7 m). Muzej također čuva originalnu skulpturu Bude od pješčenjaka iz 5. stoljeća koji drži svoju prvu propovijed, kao i natpis Kumaradevi.<ref>[https://web.archive.org/web/20230307230006/http://www.sarnathmuseumasi.org/gallery/Gallery2%20Acc%20No%2033.html Accession Number: 33 (Kumaradevi inscription)], Archaeological Museum Sarnath. Sarnath, Varanasi, Uttar Pradesh, Archaeological Survey of India, 2013, arhivirano iz izvornika 7. ožujka 2023. {{eng oznaka}} Pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> |} ==Literatura== * Rai Bahadur Daya Ram Sahni, ''Guide to the Buddhist Ruins of Sarnath with a Plan of Excavations and Five Photographic Plates'', Archaeological Survey of India, Delhi, 1922. * Konow, Sten, ''[https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.48794/page/n431/mode/2up Sarnath Inscription of Kumaradevi]'', Epigraphica Indica 9 (51), 1908., str. 319.-328. * Oertel, Friedrich Oscar, ''[https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.207530/page/n97/mode/2up Excavations at Sarnath]'', Archaeological Survey of India Annual Report, 1904–1905. Superintendent Government Printing, Calcutta, India, 1908. str. 59.-104. * Sadan, Jha, ''[https://books.google.com/books?id=-lswCwAAQBAJ&dq=sarnath+dharma+chakra+was+broken+into+pieces&pg=PA177 Reverence, Resistance and Politics of Seeing the Indian National Flag]'', Cambridge University Press, Cambridge, 2016. {{ISBN|978-1107118874}} ==Izvori== {{commonscat|Sarnath}} * Ovaj članak je djelomično ili u cijelosti preuzet iz članka na španjolskoj Wikipediji pod naslovom ''[https://es.wikipedia.org/wiki/Sarnath Sarnath]'' {{es}} {{izvori}} ==Poveznice== * [[Indijska umjetnost]] * [[Indijski hram]] {{Svjetska baština u Indiji}} [[Kategorija:Budistički vjerski objekti u Indiji]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Indiji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Indiji]] 7nkyuno8ebf6phub2bvynrxprgmzx4f 4 816413 7569580 2026-08-04T12:12:24Z Dušan Kreheľ 118463 Novo 7569580 wikitext text/x-wiki ==[[User:Dušan Kreheľ (bot)|Dušan Kreheľ (bot)]] III== {{Novibot|Dušan Kreheľ (bot)|vlasnik=Dušan Kreheľ|xx=sk}} *'''Način rada:''' automatic or semi-automatic *'''Programski jezik:''' Wikimate, Own code. *'''Djelatnost:''' Infobox – pisati, da grad je grad ([[Special:Diff/7566709|Gledaj jedno]])]]. *'''Vrijeme uređivanja:''' Only it's need. *'''Izmjene u intervalu od:''' – *'''Bot status na:''' ** slwiki '''Dodatak:''' *[[Wikipedija:Kafić#Infobox – Pisati li, da je grad ili ni?]] —[[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 14:12, 4. kolovoza 2026. (CEST) m5p5wqzyp7nf4k5y1b6ge1wd5nh3a2k 0 816414 7569582 2026-08-04T12:17:43Z Cybermb 1634 n.č. 7569582 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza <br> I. župa <br> I. razred | sezona = 1923./24. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]] | stupanj lige = Podsavez (II.) | prvaci = [[OŠK Osijek|Osječki ŠK (Osijek)]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 3 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = | sljedeća sezona = }} ''II. razred I. župe'' prvenstva [[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1923./24., igrana za klubove s područja [[Osijek]]a i [[Belišće|Belišća]]. . <br> Sudjelovalo su tri kluba, a prvak je bio ''[[OŠK Osijek|"Osječki ŠK"]]'' iz [[Osijek]]a. <br> [[Osječki nogometni podsavez]] je osnovan u ožujku 1924., izdvajanjem iz [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]], te je odmah organizirao natjecanja za klubove. Klupska natjecanja (prvenstva) za sezonu 1923./24. su igrana u proljeće 1924. godine. <br> Reorganizacijom natjecanje i zbog broja klubova je privremeno ukinut ''II. razred'', koji je nanovo počeo s odigravanjem od sezzone 1928./29. == Sustav natjecanja == Tri kluba su igrala dvokružnu ligu (6 kola, 4 utakmice po momčadi). == Ljestvica == {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !!1924./25. |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[OŠK Osijek|Osječki ŠK (Osijek)]] ||4 ||2 ||2 ||0 ||8 ||4 ||6 ||rowspan="2" bgcolor="palegreen"| I. župa |- |2. ||align="left"|[[ŽŠK Makabi Osijek|Makabi Osijek]] ||4 ||2 ||1 ||1 ||10 ||5 ||5 |- |3. ||align="left"|[[NK Belišće|Belišćanski ŠK (Belišće)]] ||4 ||0 ||1 ||3 ||0 ||9 ||1 || II. župa |- |} == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BEL !!MAK !!OŠK |- |'''BEL ||align="left"|Belišćanski ŠK (Belišće) ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''MAK ||align="left"|Makabi Osijek || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''OŠK ||align="left"|Osječki ŠK (Osijek) || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="5"| |- |colspan="5" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> == Povezani članci == * [[Osječki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. župa – I. razred 1923./24.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 392-393 * [https://web.archive.org/web/20171105143407/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/55-1923-1924 exyufudbal.in.rs, ''1924-1925 / Takmičenja po podsavezima''], wayback arhiva {{izvori}} </small> {{Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (1923./24. – 1940./41.)}} {{YU nogomet 1923./24.}} [[Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|1923-24 Osijek II]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1923-24 Osijek II]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1923./24.|Osijek II]] s9siwhi7kpisj22e2ku5ie51p0krwx9 0 816415 7569588 2026-08-04T12:38:55Z Flamingounicorn 243866 n. 7569588 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu|string=Abbott Elementary}} [[File:AbbottElementary.png|250px|right]] Američka humoristična televizijska serija ''[[Abbott Elementary]]'' prikazuje se od 7. prosinca 2021. na [[ABC]]-u. Serija trenutno ima 5 sezona i 93 epizode.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/AbbottElementary/|title=Abbott Elementary (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=4. kolovoza 2026.|website=epguides.com|archive-url=http://web.archive.org/web/20260515102208/https://epguides.com/AbbottElementary/|archive-date=16. svibnja 2026.}}</ref> Serija se u Hrvatskoj prikazuje na platformi [[Disney+]]. ==Pregled serije== <onlyinclude>{{Pregled serije |boja1 = #213A79 |epizode1 = 13 |premijera1 = {{premijera|7|12|2021}} |finale1 = {{finale|12|4|2022}} |boja2 = #B29D88 |epizode2 = 22 |premijera2 = {{premijera|21|9|2022}} |finale2 = {{finale|19|4|2023}} |boja3 = #425A73 |epizode3 = 14 |premijera3 = {{premijera|7|2|2024}} |finale3 = {{finale|22|5|2024}} |boja4 = #DCDCC3 |epizode4 = 22 |premijera4 = {{premijera|9|10|2024}} |finale4 = {{finale|16|4|2025}} |boja5 = #734022 |epizode5 = 22 |premijera5 = {{premijera|1|10|2025}} |finale5 = {{finale|22|4|2026}} }}</onlyinclude> ==Epizode== ===Prva sezona (2021.–2022.)=== {{Popis epizoda |boja = #213A79 |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = Pilot |datum1 = {{premijera|7|12|2021}} |sadržaj1 = Gregory dolazi kao u školu zamjena, Janine se sukobi s Avom, a Melissa nabavlja tepihe kad shvate da su prepušteni sami sebi. |naslov2 = Žarulja / Light Bulb |datum2 = {{premijera|4|1|2022}} |sadržaj2 = Janine slučajno ugasi struju u školi, dok Barbara pomaže Gregoryju postaviti granice roditelju koji stalno kasni. |naslov3 = Lista želja / Wishlist |datum3 = {{premijera|11|1|2022}} |sadržaj3 = Janinina viralna kampanja za opremu izmakne kontroli kad Ava napravi pretjerani video o Barbari. |naslov4 = Nova Tehnologija / New Tech |datum4 = {{premijera|18|1|2022}} |sadržaj4 = Barbara pogrešno unese podatke u novi program pa Ava misli da njezini učenici čitaju na naprednoj razini. |naslov5 = Prijelaz studenta / Student Transfer |datum5 = {{premijera|25|1|2022}} |sadržaj5 = Janine pokušava dokazati svoje sposobnosti s problematičnom učenicom, ali uz Melissinu pomoć shvati da djevojka treba viši razred. |naslov6 = Program za darovite / Gifted Program |datum6 = {{premijera|1|2|2022}} |sadržaj6 = Janinina ideja o darovitom programu završi kaosom sa zmijama, pa uz Gregoryjev savjet uvodi obogaćivanje za sve učenike, dok Barbara nagovara Melissu na spoj s vlasnikom automata. |naslov7 = Likovni pedagog / Art Teacher |datum7 = {{premijera|8|2|2022}} |sadržaj7 = Janine se mora suprotstaviti prijateljici Sahar kad ona uništi Melissin projekt, dok Jacob i Barbara pokreću školski vrt koji Gregory potajno održava. |naslov8 = Radna obitelj / Work Family |datum8 = {{premijera|15|2|2022}} |sadržaj8 = Janine pokušava biti više od poslovne prijateljice, Barbara i Melissa pomažu Gregoryju s nastavom, a Tariq nastupa na školskom programu koji se bavi borbom protiv droge. |naslov9 = Step Aerobik / Step Class |datum9 = {{premijera|22|2|2022}} |sadržaj9 = Ava preuzme Janininu plesnu grupu, ali izostane zbog brige za baku, dok Gregory shvati da ga kolege zadirkuju jer ne voli pizzu. |naslov10 = Otvoreni dan / Open House |datum10 = {{premijera|22|3|2022}} |sadržaj10 = Janine se uspoređuje s Barbarom i njezinom kćeri, Gregory sazna da je Ava kriva za njegov gubitak posla ravnatelja, a Jacob otkrije poker vještine pred Melissom. |naslov11 = Razrada / Desking |datum11 = {{premijera|29|3|2022}} |sadržaj11 = Učenici polude za trendom skakanja po klupama, pa Janine i Jacob snime video koji trend učini nezanimljivim i tako ga zaustave. |naslov12 = Ava protiv nadzornika / Ava vs. Superintendent |datum12 = {{premijera|5|4|2022}} |sadržaj12 = Ava izgubi podršku ravnateljstva, pa Barbara uz Melissinu pomoć izbori sredstva ucjenom kolegice iz crkve, a Gregory dobije potvrdu da će raditi puno radno vrijeme. |naslov13 = Zoo balon / Zoo Balloon |datum13 = {{premijera|12|4|2022}} |sadržaj13 = Na izletu u zoološki Janine shvati da ne želi preseliti u New York s Tariqom, Barbara razmišlja o budućnosti, a Gregory joj otkriva da ostaje u Abbottu. }} ===Druga sezona (2022.–2023.)=== {{Popis epizoda |boja = #B29D88 |brojsve1 = 14. |broj1 = 1. |naslov1 = Dan razvoja / Development Day |datum1 = {{premijera|21|9|2022}} |sadržaj1 = Janinine pripreme za novu školsku godinu raspadnu se zbog vlastitih problema s dugovima, dok Barbara i Gregory pripremaju nastavu, a Melissa dobije pretrpanu kombiniranu razrednu grupu. |naslov2 = Pogrešna dostava / Wrong Delivery |datum2 = {{premijera|28|9|2022}} |sadržaj2 = Pogrešno dostavljene knjige odvedu učitelje u luksuznu čarter‑školu, Janine izgubi sredstva zbog najezde miševa, a Gregory traži način da prekine s Taylor bez da povrijedi nju ili Barbaru. |naslov3 = Samuraj priče / Story Samurai |datum3 = {{premijera|5|10|2022}} |sadržaj3 = Jacob se vraća svojoj improvizacijskoj grupi unatoč Janininoj brizi da će ga ismijavati, dok Melissa napokon prizna da treba pomoć s prenatrpanim razredom. |naslov4 = Ured ravnatelja / The Principal's Office |datum4 = {{premijera|12|10|2022}} |sadržaj4 = Gregory shvati da Ava ne rješava disciplinske probleme pa mora sam preuzeti kontrolu, a Janine pokušava popraviti odnos sa sestrom uz Melissinu pomoć. |naslov5 = Sok / Juice |datum5 = {{premijera|19|10|2022}} |sadržaj5 = Janinina ideja o zdravijem soku izazove kaos s kupaonicama i slomljenim cijevima, dok Melissa vodi bitku s novom asistenticom Ashley koja samo stvara dodatni nered. |naslov6 = Slatki zombiji / Candy Zombies |datum6 = {{premijera|26|10|2022}} |sadržaj6 = [[Noć vještica]] se pretvori u kaos kad učenik razdijeli svu školsku bombonjeru, a Janine priznaje da nema prijatelje izvan posla, dok Amy poziva Gregorya na spoj. |naslov7 = Napadni oglas / Attack Ad |datum7 = {{premijera|2|11|2022}} |sadržaj7 = Charter‑škola objavi reklamu koja blati Abbott i potakne odljev učenika, dok Janine pakira Tariqove stvari i razmišlja što zapravo želi od budućnosti. |naslov8 = Pad jajeta / Egg Drop |datum8 = {{premijera|16|11|2022}} |sadržaj8 = Janine želi da njezini drugaši sudjeluju u fizikalnom projektu koji uključuje bacanje jajeta, ali Gregory joj pomaže pronaći način da djeca sudjeluju bez suza, dok Barbara preispituje vlastite predrasude prema majci učenika koja se odijeva izazovno. |naslov9 = Bolovanje / Sick Day |datum9 = {{premijera|30|11|2022}} |sadržaj9 = Janine je bolesna pa Ava preuzima njezin razred i ignorira plan rada, dok Melissa i Barbara pokušavaju uključiti učiteljicu koja inače izbjegava Janine, a Jacob se ljuti jer nitko ne cijeni njezin trud. |naslov10 = Praznična Nargila / Holiday Hookah |datum10 = {{premijera|7|12|2022}} |sadržaj10 = Janine u baru slučajno naleti na Gregoryja i Avu pa ona i Gregory gotovo završe u poljupcu, dok Barbara i Melissa pokušavaju održati svoju tradicionalnu blagdansku večeru koju Jacob nespretno pokvari. |naslov11 = Maraton čitanja / Read-a-Thon |datum11 = {{premijera|4|1|2023}} |sadržaj11 = Janine i Melissa se natječu u čitalačkom izazovu, Melissa otkrije učenicu koja potajno jedva čita, a Jacob pretvori podcast‑klub u vlastiti show pa učenici na kraju intervjuiraju Janine i otkriju da je razgovarala s Mauriceom. |naslov12 = Borba / Fight |datum12 = {{premijera|11|1|2023}} |sadržaj12 = Janinini učenici se posvađaju pa njezin pokušaj pomirenja sve pogorša dok Barbara savjetuje da ih pusti da sami riješe problem. Gregory pokušava impresionirati oca i pritom otkrije da je potajno održavao školski vrt. |naslov13 = Prikupljanje sredstava / Fundraiser |datum13 = {{premijera|18|1|2023}} |sadržaj13 = |naslov14 = Valentinovo / Valentine's Day |datum14 = {{premijera|8|2|2023}} |sadržaj14 = |naslov15 = Vatra / Fire |datum15 = {{premijera|15|2|2023}} |sadržaj15 = |naslov16 = Nastavnička konferencija / Teacher Conference |datum16 = {{premijera|22|2|2023}} |sadržaj16 = |naslov17 = Muralna umjetnost / Mural Arts |datum17 = {{premijera|1|3|2023}} |sadržaj17 = |naslov18 = Zahvalnost učiteljima / Teacher Appreciation |datum18 = {{premijera|8|3|2023}} |sadržaj18 = |naslov19 = Festival / Festival |datum19 = {{premijera|15|3|2023}} |sadržaj19 = |naslov20 = Edukator godine / Educator of the Year |datum20 = {{premijera|5|4|2023}} |sadržaj20 = |naslov21 = Mama / Mom |datum21 = {{premijera|12|4|2023}} |sadržaj21 = |naslov22 = Franklin institut / Franklin Institute |datum22 = {{premijera|19|4|2023}} |sadržaj22 = }} ===Treća sezona (2024)=== {{Popis epizoda |boja = #425A73 |brojsve1 = 36. |brojsve1dio2=37. |broj1 = 1. |broj1dio2=2. |naslov1 = Dan karijera / Career Day |datum1 = {{premijera|7|2|2024}} |sadržaj1 = |naslov2 = Gregoryjevi vrtni šašavci / Gregory's Garden Goofballs |datum2 = {{premijera|14|2|2024}} |sadržaj2 = |naslov3 = Pušenje / Smoking |datum3 = {{premijera|21|2|2024}} |sadržaj3 = |naslov4 = Prekid / Breakup |datum4 = {{premijera|28|2|2024}} |sadržaj4 = |naslov5 = Willard R. Abbott / Willard R. Abbott |datum5 = {{premijera|10|3|2024}} |sadržaj5 = |naslov6 = Knjižničarka / Librarian |datum6 = {{premijera|13|3|2024}} |sadržaj6 = |naslov7 = Panel / Panel |datum7 = {{premijera|20|3|2024}} |sadržaj7 = |naslov8 = Alex / Alex |datum8 = {{premijera|10|4|2024}} |sadržaj8 = |naslov9 = 2 Ava 2 Fest / 2 Ava 2 Fest |datum9 = {{premijera|17|4|2024}} |sadržaj9 = |naslov10 = Dupli spoj / Double Date |datum10 = {{premijera|1|5|2024}} |sadržaj10 = |naslov11 = Majčin dan / Mother's Day |datum11 = {{premijera|8|5|2024}} |sadržaj11 = |naslov12 = Igralište Smith / Smith Playground |datum12 = {{premijera|15|5|2024}} |sadržaj12 = |naslov13 = Zabava / Party |datum13 = {{premijera|22|5|2024}} |sadržaj13 = }} ===Četvrta sezona (2024.–2025.)=== {{Popis epizoda |boja = #DCDCC3 |brojsve1 = 50. |broj1 = 1. |naslov1 = Povratak u školu / Back to School |datum1 = {{premijera|9|10|2024}} |sadržaj1 = |naslov2 = Lišaj / Ringworm |datum2 = {{premijera|16|10|2024}} |sadržaj2 = |naslov3 = Razredni ljubimac / Class Pet |datum3 = {{premijera|23|10|2024}} |sadržaj3 = |naslov4 = Natjecanje kostima / Costume Contest |datum4 = {{premijera|30|10|2024}} |sadržaj4 = |naslov5 = Borba tata / Dad Fight |datum5 = {{premijera|6|11|2024}} |sadržaj5 = |naslov6 = Delikatese / The Deli |datum6 = {{premijera|13|11|2024}} |sadržaj6 = |naslov7 = Zimska revija / Winter Show |datum7 = {{premijera|4|12|2024}} |sadržaj7 = |naslov8 = Zimski odmor / Winter Break |datum8 = {{premijera|4|12|2024}} |sadržaj8 = |naslov9 = Volonteri / Volunteers |datum9 = {{premijera|8|1|2025}} |sadržaj9 = |naslov10 = Testiranje / Testing |datum10 = {{premijera|15|1|2025}} |sadržaj10 = |naslov11 = Štrajk / Strike |datum11 = {{premijera|22|1|2025}} |sadržaj11 = |naslov12 = Girardov potok / Girard Creek |datum12 = {{premijera|29|1|2025}} |sadržaj12 = |naslov13 = Sajam znanosti / The Science Fair |datum13 = {{premijera|5|2|2025}} |sadržaj13 = |naslov14 = Sastanak o proračunu / District Budget Meeting |datum14 = {{premijera|12|2|2025}} |sadržaj14 = |naslov15 = 100. dan škole / 100th Day of School |datum15 = {{premijera|26|2|2025}} |sadržaj15 = |naslov16 = Knjige / Books |datum16 = {{premijera|5|3|2025}} |sadržaj16 = |naslov17 = Karaoke / Karaoke |datum17 = {{premijera|12|3|2025}} |sadržaj17 = |naslov18 = Revizija / Audit |datum18 = {{premijera|19|3|2025}} |sadržaj18 = |naslov19 = Glazbeni / Music Class |datum19 = {{premijera|26|3|2025}} |sadržaj19 = |naslov20 = Ava Fest: Tokio Drift / Ava Fest: Tokyo Drift |datum20 = {{premijera|2|4|2025}} |sadržaj20 = |naslov21 = Reli / Rally |datum21 = {{premijera|9|4|2025}} |sadržaj21 = |naslov22 = Muzej dodirivanja / Please Touch Museum |datum22 = {{premijera|16|4|2025}} |sadržaj22 = }} ===Peta sezona (2025.–2026.)=== {{Popis epizoda |boja = #8fc6ed |brojsve1 = 72. |broj1 = 1. |naslov1 = Izgradnja tima / Team Building |datum1 = {{premijera|1|10|2025}} |sadržaj1 = |naslov2 = Prevara / Cheating |datum2 = {{premijera|8|10|2025}} |sadržaj2 = |naslov3 = Utakmica / Ballgame |datum3 = {{premijera|15|10|2025}} |sadržaj3 = |naslov4 = Noć igara / Game Night |datum4 = {{premijera|22|10|2025}} |sadržaj4 = |naslov5 = Kampiranje / Camping |datum5 = {{premijera|29|10|2025}} |sadržaj5 = |naslov6 = Bez telefona / No Phones |datum6 = {{premijera|5|11|2025}} |sadržaj6 = |naslov7 = Šašavica / Goofgirl |datum7 = {{premijera|3|12|2025}} |sadržaj7 = |naslov8 = Rođendan / Birthday |datum8 = {{premijera|10|12|2025}} |sadržaj8 = |naslov9 = Trgovački centar / Mall |datum9 = {{premijera|7|1|2026}} |sadržaj9 = |naslov10 = Trgovački centar, 2. dio: Pitanja i nedoumice / Mall Part 2: Questions & Concerns |datum10 = {{premijera|14|1|2026}} |sadržaj10 = |naslov11 = Trgovački centar, 3. dio: Heroji / Mall Part 3: Heroes |datum11 = {{premijera|21|1|2026}} |sadržaj11 = |naslov12 = Dan slikanja / Picture Day |datum12 = {{premijera|28|1|2026}} |sadržaj12 = |naslov13 = Slatkogrami / Candygrams |datum13 = {{premijera|4|2|2026}} |sadržaj13 = |naslov14 = Pomoćnik / Pomoćnica / Aide |datum14 = {{premijera|4|3|2026}} |sadržaj14 = |naslov15 = Dan sigurnosti / Safety Day |datum15 = {{premijera|11|3|2026}} |sadržaj15 = |naslov16 = Kampanja / Campaign |datum16 = {{premijera|18|3|2026}} |sadržaj16 = |naslov17 = Nema zadaće / No Homework |datum17 = {{premijera|25|3|2026}} |sadržaj17 = |naslov18 = Prvi april / April Fools |datum18 = {{premijera|1|4|2026}} |sadržaj18 = |naslov19 = Putovanje / Trip |datum19 = {{premijera|8|4|2026}} |sadržaj19 = |naslov20 = Noćni izlazak / Night Out |datum20 = {{premijera|15|4|2026}} |sadržaj20 = |naslov21 = Ava i Fest / Ava & Fest |datum21 = {{premijera|22|4|2026}} |sadržaj21 = |naslov22 = Miami |datum22 = {{premijera|22|4|2026}} |sadržaj22 = }} ==Izvori== {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Abbott Elementary, Popis epizoda serije}} [[Kategorija:Popisi epizoda američkih televizijskih serija]] 8qokp3adb8su45wmk05fgry74idwx9l 0 816416 7569592 2026-08-04T12:56:58Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Geleznowia'' | slika = Drummondita hassellii (7225580022).jpg | slika_opis = ''D. hassellii''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = ...«. 7569592 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Geleznowia'' | slika = Drummondita hassellii (7225580022).jpg | slika_opis = ''D. hassellii''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''Geleznowia''''' | genus_autorstvo = [[Turcz.]] }} '''''Geleznowia''''' je biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je jugozapadna [[Australija]]. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35746-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Nazvan je po ruskom agronomu i botaničaru [[Nikolaj Ivanovič Železnov|Nikolaju Ivanoviču Železnovu]] (1816.–1877.), profesoru u Moskvi. Tipska je vrsta Geleznowia verrucosa Turcz. <ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Geleznowia Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''''Geleznowia'''' je rod niskih, sivkastozelenih i žljezdasto-bradavičastih [[polugrm]]ova iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). [[Listovi]] su sitni, jednostavni, kruti i cjelovita ruba, razmješteni duž izbojaka, ali često zbijeni.<ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su pojedinačni ili po nekoliko skupljeni na vrhovima izbojaka, često okruženi velikim laticastim pricvjetnim listovima. [[Lap]]ova je pet; slobodni su, crijepasto poredani, veći od [[latica]] i nalik pricvjetnim listovima. Latice su također crijepasto poredane, oblikom slične lapovima, ali su deblje. Cvijet ima 10 slobodnih [[prašnik]]a, kraćih od latica; filamenti su goli, a antere gibljive i na vrhu urezane. Nektarijski disk nedostaje.<ref name="Flora "/> [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od pet slobodnih karpela bez sterilnoga vrška. Vrat je valjkast i gol te izbija neposredno ispod vrha karpela, a njuška je štitasta. [[Sjeme]]nke su debele, bubrežaste, duge oko 5 mm; sklerotesta je slabo bradavičasta, hilum okrugao, a raphe velik i smješten uz udubljeni unutarnji rub sjemenke.<ref name="Flora "/> Rod je endemičan za jugozapadni dio [[Zapadna Australija|Zapadne Australije]].<ref name="Flora "/> == Vrste == # ''[[Geleznowia amabilis]]'' <small>K.A.Sheph. & A.D.Crawford</small> # ''[[Geleznowia eximia]]'' <small>K.A.Sheph. & A.D.Crawford</small> # ''[[Geleznowia narcissoides]]'' <small>K.A.Sheph. & A.D.Crawford</small> # ''[[Geleznowia occulta]]'' <small>K.A.Sheph. & A.D.Crawford</small> # ''[[Geleznowia uberiflora]]'' <small>K.A.Sheph. & A.D.Crawford</small> # ''[[Geleznowia verrucosa]]'' <small>Turcz.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Sanfordia'' <small>J.Drumm. ex Harv.</small> in Hooker's J. Bot. Kew Gard. Misc. 7: 5 (1855) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Eriostemoninae]] kfoaenwll8a5njxarh83hxqqf3p5vyh 7569593 7569592 2026-08-04T12:59:29Z Zeljko 1196 7569593 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Geleznowia'' | slika =Geleznowia amabilis.jpg | slika_opis = ''G. amabilis'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''Geleznowia''''' | genus_autorstvo = [[Turcz.]] }} '''''Geleznowia''''' je biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je jugozapadna [[Australija]]. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35746-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Nazvan je po ruskom agronomu i botaničaru [[Nikolaj Ivanovič Železnov|Nikolaju Ivanoviču Železnovu]] (1816.–1877.), profesoru u Moskvi. Tipska je vrsta Geleznowia verrucosa Turcz. <ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Geleznowia Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''''Geleznowia'''' je rod niskih, sivkastozelenih i žljezdasto-bradavičastih [[polugrm]]ova iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). [[Listovi]] su sitni, jednostavni, kruti i cjelovita ruba, razmješteni duž izbojaka, ali često zbijeni.<ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su pojedinačni ili po nekoliko skupljeni na vrhovima izbojaka, često okruženi velikim laticastim pricvjetnim listovima. [[Lap]]ova je pet; slobodni su, crijepasto poredani, veći od [[latica]] i nalik pricvjetnim listovima. Latice su također crijepasto poredane, oblikom slične lapovima, ali su deblje. Cvijet ima 10 slobodnih [[prašnik]]a, kraćih od latica; filamenti su goli, a antere gibljive i na vrhu urezane. Nektarijski disk nedostaje.<ref name="Flora "/> [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od pet slobodnih karpela bez sterilnoga vrška. Vrat je valjkast i gol te izbija neposredno ispod vrha karpela, a njuška je štitasta. [[Sjeme]]nke su debele, bubrežaste, duge oko 5 mm; sklerotesta je slabo bradavičasta, hilum okrugao, a raphe velik i smješten uz udubljeni unutarnji rub sjemenke.<ref name="Flora "/> Rod je endemičan za jugozapadni dio [[Zapadna Australija|Zapadne Australije]].<ref name="Flora "/> == Vrste == # ''[[Geleznowia amabilis]]'' <small>K.A.Sheph. & A.D.Crawford</small> # ''[[Geleznowia eximia]]'' <small>K.A.Sheph. & A.D.Crawford</small> # ''[[Geleznowia narcissoides]]'' <small>K.A.Sheph. & A.D.Crawford</small> # ''[[Geleznowia occulta]]'' <small>K.A.Sheph. & A.D.Crawford</small> # ''[[Geleznowia uberiflora]]'' <small>K.A.Sheph. & A.D.Crawford</small> # ''[[Geleznowia verrucosa]]'' <small>Turcz.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Sanfordia'' <small>J.Drumm. ex Harv.</small> in Hooker's J. Bot. Kew Gard. Misc. 7: 5 (1855) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Eriostemoninae]] 1ac68tbeznohq93t5t2occeuxs7vxk6 0 816417 7569602 2026-08-04T13:10:18Z Prof saxx 7403 Preusmjeravanje stranice na [[Mali Trianon]] 7569602 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Mali Trianon]] bps9hgfh4hug091eh9ew24qcnvlz8q4 0 816418 7569619 2026-08-04T13:41:55Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Glycosmis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Glycosmis''''' | genus_autorstvo = Corrêa | species = | subspecies = | dvoimeno...«. 7569619 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Glycosmis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Glycosmis''''' | genus_autorstvo = Corrêa | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Glycosmis''''' je rod [[Drveće|drveća]] i grmova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno rasprostranjenosti ovog roda je tropska i suptropska [[Azija]] do [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]] u Australiji.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331629-2 Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda izvedeno je od grčkih riječi glykýs, „sladak”, i osmḗ, „miris”, prema ugodnom mirisu biljaka. Tipska je vrsta ''Glycosmis arborea'' <small>(Roxb.) DC.</small>, koju Kew danas uključuje u vrstu ''[[Glycosmis pentaphylla]]'' <small>(Retz.) DC.</small> <ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Glycosmis Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Glycosmis'' je rod netrnovitih [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Mladi izboji često su obrasli crvenkastim dlakama. [[Listovi]] su naizmjenični, najčešće spiralno raspoređeni, perasti ili svedeni na jednu lisku. Liske su uglavnom naizmjenične i pri osnovi člankovito spojene s osi lista.<ref name="Flora "/> [[Cvat]]ovi su grozdovi ili tirsusi. [[Cvjetovi]] su dvospolni, četvero- ili peteročlani. [[Lap]]ovi su pri osnovi srasli i crijepasto se preklapaju, a [[Latica|latice]] su slobodne i također crijepasto poredane. Prašnika je osam ili deset; najčešće su naizmjenično nejednaki i umetnuti oko prstenastoga, slabo režnjevitog nektarijskog diska. Filamenti su pri vrhu naglo suženi. Antere obično imaju vršnu žlijezdu, a katkad još jednu ili više žlijezda na konektivu.<ref name="Flora "/> [[Ginofor]] je često prisutan i zadebljan. Plodnica je dvo- do peterogradna, s jednim ili dvama visećim sjemenim zametcima u svakom pretincu. Vrat je kratak, a njuška zadebljana i glavičasta. [[Plod]] je kuglasta do elipsoidna, suha ili mesnata boba. Sadrži jednu ili dvije, rijetko tri kuglaste do plankonveksne [[sjeme]]nke. [[Supka|Supke]] su zelene i mesnate.<ref name="Flora "/> Kew trenutačno prihvaća 55 vrsta, prirodno rasprostranjenih od tropske i suptropske [[Azija|Azije]] preko [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] i Nove Gvineje do sjeverne Australije.<ref name="Kew "/> == Vrste == {{div col|cols=3}} {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Chionotria'' <small>Jack</small> in Malayan Misc. 2(7): 53 (1822) * ''Dioxippe'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 33 (1846) * ''Loureira'' <small>Meisn.</small> in Pl. Vasc. Gen. 1: 53 (1837), nom. illeg. homonym. post. * ''Myxospermum'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 40 (1846) * ''Phoenicimon'' <small>Ridl.</small> in Fl. Malay Penins. 5: 301 (1925) * ''Tetracronia'' <small>Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 285a (1893) * ''Thoreldora'' <small>Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 334 (1897) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] boxi2xb5qygt41m1lbtrjl8uqbl0at4 7569625 7569619 2026-08-04T13:47:14Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7569625 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Glycosmis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Glycosmis''''' | genus_autorstvo = Corrêa | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Glycosmis''''' je rod [[Drveće|drveća]] i grmova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno rasprostranjenosti ovog roda je tropska i suptropska [[Azija]] do [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]] u Australiji.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331629-2 Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda izvedeno je od grčkih riječi glykýs, „sladak”, i osmḗ, „miris”, prema ugodnom mirisu biljaka. Tipska je vrsta ''Glycosmis arborea'' <small>(Roxb.) DC.</small>, koju Kew danas uključuje u vrstu ''[[Glycosmis pentaphylla]]'' <small>(Retz.) DC.</small> <ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Glycosmis Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Glycosmis'' je rod netrnovitih [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Mladi izboji često su obrasli crvenkastim dlakama. [[Listovi]] su naizmjenični, najčešće spiralno raspoređeni, perasti ili svedeni na jednu lisku. Liske su uglavnom naizmjenične i pri osnovi člankovito spojene s osi lista.<ref name="Flora "/> [[Cvat]]ovi su grozdovi ili tirsusi. [[Cvjetovi]] su dvospolni, četvero- ili peteročlani. [[Lap]]ovi su pri osnovi srasli i crijepasto se preklapaju, a [[Latica|latice]] su slobodne i također crijepasto poredane. Prašnika je osam ili deset; najčešće su naizmjenično nejednaki i umetnuti oko prstenastoga, slabo režnjevitog nektarijskog diska. Filamenti su pri vrhu naglo suženi. Antere obično imaju vršnu žlijezdu, a katkad još jednu ili više žlijezda na konektivu.<ref name="Flora "/> [[Ginofor]] je često prisutan i zadebljan. Plodnica je dvo- do peterogradna, s jednim ili dvama visećim sjemenim zametcima u svakom pretincu. Vrat je kratak, a njuška zadebljana i glavičasta. [[Plod]] je kuglasta do elipsoidna, suha ili mesnata boba. Sadrži jednu ili dvije, rijetko tri kuglaste do plankonveksne [[sjeme]]nke. [[Supka|Supke]] su zelene i mesnate.<ref name="Flora "/> Kew trenutačno prihvaća 55 vrsta, prirodno rasprostranjenih od tropske i suptropske [[Azija|Azije]] preko [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] i Nove Gvineje do sjeverne Australije.<ref name="Kew "/> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Glycosmis aglaioides]]'' <small>R.H.Miao</small> # ''[[Glycosmis albicarpa]]'' <small>Sujana & Vadhyar</small> # ''[[Glycosmis angustifolia]]'' <small>Lindl. ex Wight & Arn.</small> # ''[[Glycosmis borana]]'' <small>V.Naray. ex Tanaka</small> # ''[[Glycosmis chlorosperma]]'' <small>(Blume) Spreng.</small> # ''[[Glycosmis cochinchinensis]]'' <small>(Lour.) Pierre ex Engl.</small> # ''[[Glycosmis collina]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis craibii]]'' <small>Tanaka</small> # ''[[Glycosmis crassifolia]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Glycosmis cyanocarpa]]'' <small>(Blume) Spreng.</small> # ''[[Glycosmis cymosa]]'' <small>(Kurz) V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis decipiens]]'' <small>B.C.Stone</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Chionotria'' <small>Jack</small> in Malayan Misc. 2(7): 53 (1822) * ''Dioxippe'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 33 (1846) * ''Loureira'' <small>Meisn.</small> in Pl. Vasc. Gen. 1: 53 (1837), nom. illeg. homonym. post. * ''Myxospermum'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 40 (1846) * ''Phoenicimon'' <small>Ridl.</small> in Fl. Malay Penins. 5: 301 (1925) * ''Tetracronia'' <small>Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 285a (1893) * ''Thoreldora'' <small>Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 334 (1897) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] ilfpfb53tfzbpdvt2175rts26su5g3x 7569631 7569625 2026-08-04T13:51:59Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7569631 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Glycosmis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Glycosmis''''' | genus_autorstvo = Corrêa | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Glycosmis''''' je rod [[Drveće|drveća]] i grmova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno rasprostranjenosti ovog roda je tropska i suptropska [[Azija]] do [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]] u Australiji.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331629-2 Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda izvedeno je od grčkih riječi glykýs, „sladak”, i osmḗ, „miris”, prema ugodnom mirisu biljaka. Tipska je vrsta ''Glycosmis arborea'' <small>(Roxb.) DC.</small>, koju Kew danas uključuje u vrstu ''[[Glycosmis pentaphylla]]'' <small>(Retz.) DC.</small> <ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Glycosmis Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Glycosmis'' je rod netrnovitih [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Mladi izboji često su obrasli crvenkastim dlakama. [[Listovi]] su naizmjenični, najčešće spiralno raspoređeni, perasti ili svedeni na jednu lisku. Liske su uglavnom naizmjenične i pri osnovi člankovito spojene s osi lista.<ref name="Flora "/> [[Cvat]]ovi su grozdovi ili tirsusi. [[Cvjetovi]] su dvospolni, četvero- ili peteročlani. [[Lap]]ovi su pri osnovi srasli i crijepasto se preklapaju, a [[Latica|latice]] su slobodne i također crijepasto poredane. Prašnika je osam ili deset; najčešće su naizmjenično nejednaki i umetnuti oko prstenastoga, slabo režnjevitog nektarijskog diska. Filamenti su pri vrhu naglo suženi. Antere obično imaju vršnu žlijezdu, a katkad još jednu ili više žlijezda na konektivu.<ref name="Flora "/> [[Ginofor]] je često prisutan i zadebljan. Plodnica je dvo- do peterogradna, s jednim ili dvama visećim sjemenim zametcima u svakom pretincu. Vrat je kratak, a njuška zadebljana i glavičasta. [[Plod]] je kuglasta do elipsoidna, suha ili mesnata boba. Sadrži jednu ili dvije, rijetko tri kuglaste do plankonveksne [[sjeme]]nke. [[Supka|Supke]] su zelene i mesnate.<ref name="Flora "/> Kew trenutačno prihvaća 55 vrsta, prirodno rasprostranjenih od tropske i suptropske [[Azija|Azije]] preko [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] i Nove Gvineje do sjeverne Australije.<ref name="Kew "/> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Glycosmis aglaioides]]'' <small>R.H.Miao</small> # ''[[Glycosmis albicarpa]]'' <small>Sujana & Vadhyar</small> # ''[[Glycosmis angustifolia]]'' <small>Lindl. ex Wight & Arn.</small> # ''[[Glycosmis borana]]'' <small>V.Naray. ex Tanaka</small> # ''[[Glycosmis chlorosperma]]'' <small>(Blume) Spreng.</small> # ''[[Glycosmis cochinchinensis]]'' <small>(Lour.) Pierre ex Engl.</small> # ''[[Glycosmis collina]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis craibii]]'' <small>Tanaka</small> # ''[[Glycosmis crassifolia]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Glycosmis cyanocarpa]]'' <small>(Blume) Spreng.</small> # ''[[Glycosmis cymosa]]'' <small>(Kurz) V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis decipiens]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis dinhensis]]'' <small>Pierre ex Guillaumin</small> # ''[[Glycosmis elongata]]'' <small>Bakh.f.</small> # ''[[Glycosmis erythrocarpa]]'' <small>(Hayata) Hayata</small> # ''[[Glycosmis esquirolii]]'' <small>(H.Lév.) Tanaka</small> # ''[[Glycosmis gracilis]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis greenei]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Glycosmis kanburiensis]]'' <small>Aiyakool & S.Vajrodaya</small> # ''[[Glycosmis lanceolata]]'' <small>(Blume) D.Dietr.</small> # ''[[Glycosmis longipes]]'' <small>(Craib) Tanaka</small> # ''[[Glycosmis longipetala]]'' <small>F.J.Mou & D.X.Zhang</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Chionotria'' <small>Jack</small> in Malayan Misc. 2(7): 53 (1822) * ''Dioxippe'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 33 (1846) * ''Loureira'' <small>Meisn.</small> in Pl. Vasc. Gen. 1: 53 (1837), nom. illeg. homonym. post. * ''Myxospermum'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 40 (1846) * ''Phoenicimon'' <small>Ridl.</small> in Fl. Malay Penins. 5: 301 (1925) * ''Tetracronia'' <small>Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 285a (1893) * ''Thoreldora'' <small>Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 334 (1897) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] bbmfcmy9mpyx4u7ioogug0n3d70trr2 7569633 7569631 2026-08-04T13:54:55Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7569633 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Glycosmis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Glycosmis''''' | genus_autorstvo = Corrêa | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Glycosmis''''' je rod [[Drveće|drveća]] i grmova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno rasprostranjenosti ovog roda je tropska i suptropska [[Azija]] do [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]] u Australiji.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331629-2 Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda izvedeno je od grčkih riječi glykýs, „sladak”, i osmḗ, „miris”, prema ugodnom mirisu biljaka. Tipska je vrsta ''Glycosmis arborea'' <small>(Roxb.) DC.</small>, koju Kew danas uključuje u vrstu ''[[Glycosmis pentaphylla]]'' <small>(Retz.) DC.</small> <ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Glycosmis Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Glycosmis'' je rod netrnovitih [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Mladi izboji često su obrasli crvenkastim dlakama. [[Listovi]] su naizmjenični, najčešće spiralno raspoređeni, perasti ili svedeni na jednu lisku. Liske su uglavnom naizmjenične i pri osnovi člankovito spojene s osi lista.<ref name="Flora "/> [[Cvat]]ovi su grozdovi ili tirsusi. [[Cvjetovi]] su dvospolni, četvero- ili peteročlani. [[Lap]]ovi su pri osnovi srasli i crijepasto se preklapaju, a [[Latica|latice]] su slobodne i također crijepasto poredane. Prašnika je osam ili deset; najčešće su naizmjenično nejednaki i umetnuti oko prstenastoga, slabo režnjevitog nektarijskog diska. Filamenti su pri vrhu naglo suženi. Antere obično imaju vršnu žlijezdu, a katkad još jednu ili više žlijezda na konektivu.<ref name="Flora "/> [[Ginofor]] je često prisutan i zadebljan. Plodnica je dvo- do peterogradna, s jednim ili dvama visećim sjemenim zametcima u svakom pretincu. Vrat je kratak, a njuška zadebljana i glavičasta. [[Plod]] je kuglasta do elipsoidna, suha ili mesnata boba. Sadrži jednu ili dvije, rijetko tri kuglaste do plankonveksne [[sjeme]]nke. [[Supka|Supke]] su zelene i mesnate.<ref name="Flora "/> Kew trenutačno prihvaća 55 vrsta, prirodno rasprostranjenih od tropske i suptropske [[Azija|Azije]] preko [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] i Nove Gvineje do sjeverne Australije.<ref name="Kew "/> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Glycosmis aglaioides]]'' <small>R.H.Miao</small> # ''[[Glycosmis albicarpa]]'' <small>Sujana & Vadhyar</small> # ''[[Glycosmis angustifolia]]'' <small>Lindl. ex Wight & Arn.</small> # ''[[Glycosmis borana]]'' <small>V.Naray. ex Tanaka</small> # ''[[Glycosmis chlorosperma]]'' <small>(Blume) Spreng.</small> # ''[[Glycosmis cochinchinensis]]'' <small>(Lour.) Pierre ex Engl.</small> # ''[[Glycosmis collina]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis craibii]]'' <small>Tanaka</small> # ''[[Glycosmis crassifolia]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Glycosmis cyanocarpa]]'' <small>(Blume) Spreng.</small> # ''[[Glycosmis cymosa]]'' <small>(Kurz) V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis decipiens]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis dinhensis]]'' <small>Pierre ex Guillaumin</small> # ''[[Glycosmis elongata]]'' <small>Bakh.f.</small> # ''[[Glycosmis erythrocarpa]]'' <small>(Hayata) Hayata</small> # ''[[Glycosmis esquirolii]]'' <small>(H.Lév.) Tanaka</small> # ''[[Glycosmis gracilis]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis greenei]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Glycosmis kanburiensis]]'' <small>Aiyakool & S.Vajrodaya</small> # ''[[Glycosmis lanceolata]]'' <small>(Blume) D.Dietr.</small> # ''[[Glycosmis longipes]]'' <small>(Craib) Tanaka</small> # ''[[Glycosmis longipetala]]'' <small>F.J.Mou & D.X.Zhang</small> # ''[[Glycosmis longisepala]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis macrantha]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Glycosmis macrocarpa]]'' <small>Wight</small> # ''[[Glycosmis macrophylla]]'' <small>(Blume) Miq.</small> # ''[[Glycosmis mansiana]]'' <small>V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis mauritiana]]'' <small>(Lam.) Tanaka</small> # ''[[Glycosmis nelliyampathiensis]]'' <small>Jabeena & Maya</small> # ''[[Glycosmis oligantha]]'' <small>C.C.Huang</small> # ''[[Glycosmis ovoidea]]'' <small>Pierre</small> # ''[[Glycosmis parkinsonii]]'' <small>Tanaka</small> # ''[[Glycosmis parva]]'' <small>Craib</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Chionotria'' <small>Jack</small> in Malayan Misc. 2(7): 53 (1822) * ''Dioxippe'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 33 (1846) * ''Loureira'' <small>Meisn.</small> in Pl. Vasc. Gen. 1: 53 (1837), nom. illeg. homonym. post. * ''Myxospermum'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 40 (1846) * ''Phoenicimon'' <small>Ridl.</small> in Fl. Malay Penins. 5: 301 (1925) * ''Tetracronia'' <small>Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 285a (1893) * ''Thoreldora'' <small>Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 334 (1897) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] 4qbabd0sltugr9hm3380n0wst7y5dge 7569636 7569633 2026-08-04T14:01:30Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7569636 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Glycosmis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Glycosmis''''' | genus_autorstvo = Corrêa | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Glycosmis''''' je rod [[Drveće|drveća]] i grmova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno rasprostranjenosti ovog roda je tropska i suptropska [[Azija]] do [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]] u Australiji.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331629-2 Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda izvedeno je od grčkih riječi glykýs, „sladak”, i osmḗ, „miris”, prema ugodnom mirisu biljaka. Tipska je vrsta ''Glycosmis arborea'' <small>(Roxb.) DC.</small>, koju Kew danas uključuje u vrstu ''[[Glycosmis pentaphylla]]'' <small>(Retz.) DC.</small> <ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Glycosmis Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Glycosmis'' je rod netrnovitih [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Mladi izboji često su obrasli crvenkastim dlakama. [[Listovi]] su naizmjenični, najčešće spiralno raspoređeni, perasti ili svedeni na jednu lisku. Liske su uglavnom naizmjenične i pri osnovi člankovito spojene s osi lista.<ref name="Flora "/> [[Cvat]]ovi su grozdovi ili tirsusi. [[Cvjetovi]] su dvospolni, četvero- ili peteročlani. [[Lap]]ovi su pri osnovi srasli i crijepasto se preklapaju, a [[Latica|latice]] su slobodne i također crijepasto poredane. Prašnika je osam ili deset; najčešće su naizmjenično nejednaki i umetnuti oko prstenastoga, slabo režnjevitog nektarijskog diska. Filamenti su pri vrhu naglo suženi. Antere obično imaju vršnu žlijezdu, a katkad još jednu ili više žlijezda na konektivu.<ref name="Flora "/> [[Ginofor]] je često prisutan i zadebljan. Plodnica je dvo- do peterogradna, s jednim ili dvama visećim sjemenim zametcima u svakom pretincu. Vrat je kratak, a njuška zadebljana i glavičasta. [[Plod]] je kuglasta do elipsoidna, suha ili mesnata boba. Sadrži jednu ili dvije, rijetko tri kuglaste do plankonveksne [[sjeme]]nke. [[Supka|Supke]] su zelene i mesnate.<ref name="Flora "/> Kew trenutačno prihvaća 55 vrsta, prirodno rasprostranjenih od tropske i suptropske [[Azija|Azije]] preko [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] i Nove Gvineje do sjeverne Australije.<ref name="Kew "/> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Glycosmis aglaioides]]'' <small>R.H.Miao</small> # ''[[Glycosmis albicarpa]]'' <small>Sujana & Vadhyar</small> # ''[[Glycosmis angustifolia]]'' <small>Lindl. ex Wight & Arn.</small> # ''[[Glycosmis borana]]'' <small>V.Naray. ex Tanaka</small> # ''[[Glycosmis chlorosperma]]'' <small>(Blume) Spreng.</small> # ''[[Glycosmis cochinchinensis]]'' <small>(Lour.) Pierre ex Engl.</small> # ''[[Glycosmis collina]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis craibii]]'' <small>Tanaka</small> # ''[[Glycosmis crassifolia]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Glycosmis cyanocarpa]]'' <small>(Blume) Spreng.</small> # ''[[Glycosmis cymosa]]'' <small>(Kurz) V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis decipiens]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis dinhensis]]'' <small>Pierre ex Guillaumin</small> # ''[[Glycosmis elongata]]'' <small>Bakh.f.</small> # ''[[Glycosmis erythrocarpa]]'' <small>(Hayata) Hayata</small> # ''[[Glycosmis esquirolii]]'' <small>(H.Lév.) Tanaka</small> # ''[[Glycosmis gracilis]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis greenei]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Glycosmis kanburiensis]]'' <small>Aiyakool & S.Vajrodaya</small> # ''[[Glycosmis lanceolata]]'' <small>(Blume) D.Dietr.</small> # ''[[Glycosmis longipes]]'' <small>(Craib) Tanaka</small> # ''[[Glycosmis longipetala]]'' <small>F.J.Mou & D.X.Zhang</small> # ''[[Glycosmis longisepala]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis macrantha]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Glycosmis macrocarpa]]'' <small>Wight</small> # ''[[Glycosmis macrophylla]]'' <small>(Blume) Miq.</small> # ''[[Glycosmis mansiana]]'' <small>V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis mauritiana]]'' <small>(Lam.) Tanaka</small> # ''[[Glycosmis nelliyampathiensis]]'' <small>Jabeena & Maya</small> # ''[[Glycosmis oligantha]]'' <small>C.C.Huang</small> # ''[[Glycosmis ovoidea]]'' <small>Pierre</small> # ''[[Glycosmis parkinsonii]]'' <small>Tanaka</small> # ''[[Glycosmis parva]]'' <small>Craib</small> # ''[[Glycosmis parviflora]]'' <small>(Sims) Little</small> # ''[[Glycosmis pentaphylla]]'' <small>(Retz.) DC.</small> # ''[[Glycosmis perakensis]]'' <small>V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis petelotii]]'' <small>Guillaumin</small> # ''[[Glycosmis pierrei]]'' <small>Tanaka</small> # ''[[Glycosmis pilosa]]'' <small>V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis pseudoracemosa]]'' <small>Swingle</small> # ''[[Glycosmis pseudosapindoides]]'' <small>V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis puberula]]'' <small>Lindl. ex Oliv.</small> # ''[[Glycosmis quangtriensis]]'' <small>T.A.Le & Tagane</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Chionotria'' <small>Jack</small> in Malayan Misc. 2(7): 53 (1822) * ''Dioxippe'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 33 (1846) * ''Loureira'' <small>Meisn.</small> in Pl. Vasc. Gen. 1: 53 (1837), nom. illeg. homonym. post. * ''Myxospermum'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 40 (1846) * ''Phoenicimon'' <small>Ridl.</small> in Fl. Malay Penins. 5: 301 (1925) * ''Tetracronia'' <small>Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 285a (1893) * ''Thoreldora'' <small>Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 334 (1897) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] q7dwlgywr79hcdtgwretefsbaxd6fkg 7569638 7569636 2026-08-04T14:04:22Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7569638 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Glycosmis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Glycosmis''''' | genus_autorstvo = Corrêa | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Glycosmis''''' je rod [[Drveće|drveća]] i grmova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno rasprostranjenosti ovog roda je tropska i suptropska [[Azija]] do [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]] u Australiji.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331629-2 Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda izvedeno je od grčkih riječi glykýs, „sladak”, i osmḗ, „miris”, prema ugodnom mirisu biljaka. Tipska je vrsta ''Glycosmis arborea'' <small>(Roxb.) DC.</small>, koju Kew danas uključuje u vrstu ''[[Glycosmis pentaphylla]]'' <small>(Retz.) DC.</small> <ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Glycosmis Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Glycosmis'' je rod netrnovitih [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Mladi izboji često su obrasli crvenkastim dlakama. [[Listovi]] su naizmjenični, najčešće spiralno raspoređeni, perasti ili svedeni na jednu lisku. Liske su uglavnom naizmjenične i pri osnovi člankovito spojene s osi lista.<ref name="Flora "/> [[Cvat]]ovi su grozdovi ili tirsusi. [[Cvjetovi]] su dvospolni, četvero- ili peteročlani. [[Lap]]ovi su pri osnovi srasli i crijepasto se preklapaju, a [[Latica|latice]] su slobodne i također crijepasto poredane. Prašnika je osam ili deset; najčešće su naizmjenično nejednaki i umetnuti oko prstenastoga, slabo režnjevitog nektarijskog diska. Filamenti su pri vrhu naglo suženi. Antere obično imaju vršnu žlijezdu, a katkad još jednu ili više žlijezda na konektivu.<ref name="Flora "/> [[Ginofor]] je često prisutan i zadebljan. Plodnica je dvo- do peterogradna, s jednim ili dvama visećim sjemenim zametcima u svakom pretincu. Vrat je kratak, a njuška zadebljana i glavičasta. [[Plod]] je kuglasta do elipsoidna, suha ili mesnata boba. Sadrži jednu ili dvije, rijetko tri kuglaste do plankonveksne [[sjeme]]nke. [[Supka|Supke]] su zelene i mesnate.<ref name="Flora "/> Kew trenutačno prihvaća 55 vrsta, prirodno rasprostranjenih od tropske i suptropske [[Azija|Azije]] preko [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] i Nove Gvineje do sjeverne Australije.<ref name="Kew "/> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Glycosmis aglaioides]]'' <small>R.H.Miao</small> # ''[[Glycosmis albicarpa]]'' <small>Sujana & Vadhyar</small> # ''[[Glycosmis angustifolia]]'' <small>Lindl. ex Wight & Arn.</small> # ''[[Glycosmis borana]]'' <small>V.Naray. ex Tanaka</small> # ''[[Glycosmis chlorosperma]]'' <small>(Blume) Spreng.</small> # ''[[Glycosmis cochinchinensis]]'' <small>(Lour.) Pierre ex Engl.</small> # ''[[Glycosmis collina]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis craibii]]'' <small>Tanaka</small> # ''[[Glycosmis crassifolia]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Glycosmis cyanocarpa]]'' <small>(Blume) Spreng.</small> # ''[[Glycosmis cymosa]]'' <small>(Kurz) V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis decipiens]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis dinhensis]]'' <small>Pierre ex Guillaumin</small> # ''[[Glycosmis elongata]]'' <small>Bakh.f.</small> # ''[[Glycosmis erythrocarpa]]'' <small>(Hayata) Hayata</small> # ''[[Glycosmis esquirolii]]'' <small>(H.Lév.) Tanaka</small> # ''[[Glycosmis gracilis]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis greenei]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Glycosmis kanburiensis]]'' <small>Aiyakool & S.Vajrodaya</small> # ''[[Glycosmis lanceolata]]'' <small>(Blume) D.Dietr.</small> # ''[[Glycosmis longipes]]'' <small>(Craib) Tanaka</small> # ''[[Glycosmis longipetala]]'' <small>F.J.Mou & D.X.Zhang</small> # ''[[Glycosmis longisepala]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis macrantha]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Glycosmis macrocarpa]]'' <small>Wight</small> # ''[[Glycosmis macrophylla]]'' <small>(Blume) Miq.</small> # ''[[Glycosmis mansiana]]'' <small>V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis mauritiana]]'' <small>(Lam.) Tanaka</small> # ''[[Glycosmis nelliyampathiensis]]'' <small>Jabeena & Maya</small> # ''[[Glycosmis oligantha]]'' <small>C.C.Huang</small> # ''[[Glycosmis ovoidea]]'' <small>Pierre</small> # ''[[Glycosmis parkinsonii]]'' <small>Tanaka</small> # ''[[Glycosmis parva]]'' <small>Craib</small> # ''[[Glycosmis parviflora]]'' <small>(Sims) Little</small> # ''[[Glycosmis pentaphylla]]'' <small>(Retz.) DC.</small> # ''[[Glycosmis perakensis]]'' <small>V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis petelotii]]'' <small>Guillaumin</small> # ''[[Glycosmis pierrei]]'' <small>Tanaka</small> # ''[[Glycosmis pilosa]]'' <small>V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis pseudoracemosa]]'' <small>Swingle</small> # ''[[Glycosmis pseudosapindoides]]'' <small>V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis puberula]]'' <small>Lindl. ex Oliv.</small> # ''[[Glycosmis quangtriensis]]'' <small>T.A.Le & Tagane</small> # ''[[Glycosmis singuliflora]]'' <small>Kurz</small> # ''[[Glycosmis stenura]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis suberosa]]'' <small>H.Toyama & Rueangr.</small> # ''[[Glycosmis subopposita]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Glycosmis sumatrana]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Glycosmis superba]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis tetracronia]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis tirunelveliensis]]'' <small>Murugan & Manickam</small> # ''[[Glycosmis tomentella]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Glycosmis trichanthera]]'' <small>Guillaumin</small> # ''[[Glycosmis trifoliata]]'' <small>(Blume) Spreng.</small> # ''[[Glycosmis xizangensis]]'' <small>(C.Y.Wu & H.Li) D.D.Tao</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Chionotria'' <small>Jack</small> in Malayan Misc. 2(7): 53 (1822) * ''Dioxippe'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 33 (1846) * ''Loureira'' <small>Meisn.</small> in Pl. Vasc. Gen. 1: 53 (1837), nom. illeg. homonym. post. * ''Myxospermum'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 40 (1846) * ''Phoenicimon'' <small>Ridl.</small> in Fl. Malay Penins. 5: 301 (1925) * ''Tetracronia'' <small>Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 285a (1893) * ''Thoreldora'' <small>Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 334 (1897) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] c8dnjmr06p2qfkepd8mdkiracy2xjaa 7569640 7569638 2026-08-04T14:10:45Z Zeljko 1196 7569640 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Glycosmis'' | slika = Glycosmis pentaphylla kz1.jpg | slika_opis = ''G. pentaphylla''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Glycosmis''''' | genus_autorstvo = Corrêa | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Glycosmis''''' je rod [[Drveće|drveća]] i grmova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno rasprostranjenosti ovog roda je tropska i suptropska [[Azija]] do [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]] u Australiji.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331629-2 Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda izvedeno je od grčkih riječi glykýs, „sladak”, i osmḗ, „miris”, prema ugodnom mirisu biljaka. Tipska je vrsta ''Glycosmis arborea'' <small>(Roxb.) DC.</small>, koju Kew danas uključuje u vrstu ''[[Glycosmis pentaphylla]]'' <small>(Retz.) DC.</small> <ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Glycosmis Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Glycosmis'' je rod netrnovitih [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Mladi izboji često su obrasli crvenkastim dlakama. [[Listovi]] su naizmjenični, najčešće spiralno raspoređeni, perasti ili svedeni na jednu lisku. Liske su uglavnom naizmjenične i pri osnovi člankovito spojene s osi lista.<ref name="Flora "/> [[Cvat]]ovi su grozdovi ili tirsusi. [[Cvjetovi]] su dvospolni, četvero- ili peteročlani. [[Lap]]ovi su pri osnovi srasli i crijepasto se preklapaju, a [[Latica|latice]] su slobodne i također crijepasto poredane. [[Prašnik]]a je osam ili deset; najčešće su naizmjenično nejednaki i umetnuti oko prstenastoga, slabo režnjevitog nektarijskog diska. Filamenti su pri vrhu naglo suženi. Antere obično imaju vršnu žlijezdu, a katkad još jednu ili više žlijezda na konektivu.<ref name="Flora "/> [[Ginofor]] je često prisutan i zadebljan. Plodnica je dvo- do peterogradna, s jednim ili dvama visećim sjemenim zametcima u svakom pretincu. Vrat je kratak, a njuška zadebljana i glavičasta. [[Plod]] je kuglasta do elipsoidna, suha ili mesnata boba. Sadrži jednu ili dvije, rijetko tri kuglaste do plankonveksne [[sjeme]]nke. [[Supka|Supke]] su zelene i mesnate.<ref name="Flora "/> Kew trenutačno prihvaća 55 vrsta, prirodno rasprostranjenih od tropske i suptropske [[Azija|Azije]] preko [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] i Nove Gvineje do sjeverne Australije.<ref name="Kew "/> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Glycosmis aglaioides]]'' <small>R.H.Miao</small> # ''[[Glycosmis albicarpa]]'' <small>Sujana & Vadhyar</small> # ''[[Glycosmis angustifolia]]'' <small>Lindl. ex Wight & Arn.</small> # ''[[Glycosmis borana]]'' <small>V.Naray. ex Tanaka</small> # ''[[Glycosmis chlorosperma]]'' <small>(Blume) Spreng.</small> # ''[[Glycosmis cochinchinensis]]'' <small>(Lour.) Pierre ex Engl.</small> # ''[[Glycosmis collina]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis craibii]]'' <small>Tanaka</small> # ''[[Glycosmis crassifolia]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Glycosmis cyanocarpa]]'' <small>(Blume) Spreng.</small> # ''[[Glycosmis cymosa]]'' <small>(Kurz) V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis decipiens]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis dinhensis]]'' <small>Pierre ex Guillaumin</small> # ''[[Glycosmis elongata]]'' <small>Bakh.f.</small> # ''[[Glycosmis erythrocarpa]]'' <small>(Hayata) Hayata</small> # ''[[Glycosmis esquirolii]]'' <small>(H.Lév.) Tanaka</small> # ''[[Glycosmis gracilis]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis greenei]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Glycosmis kanburiensis]]'' <small>Aiyakool & S.Vajrodaya</small> # ''[[Glycosmis lanceolata]]'' <small>(Blume) D.Dietr.</small> # ''[[Glycosmis longipes]]'' <small>(Craib) Tanaka</small> # ''[[Glycosmis longipetala]]'' <small>F.J.Mou & D.X.Zhang</small> # ''[[Glycosmis longisepala]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis macrantha]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Glycosmis macrocarpa]]'' <small>Wight</small> # ''[[Glycosmis macrophylla]]'' <small>(Blume) Miq.</small> # ''[[Glycosmis mansiana]]'' <small>V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis mauritiana]]'' <small>(Lam.) Tanaka</small> # ''[[Glycosmis nelliyampathiensis]]'' <small>Jabeena & Maya</small> # ''[[Glycosmis oligantha]]'' <small>C.C.Huang</small> # ''[[Glycosmis ovoidea]]'' <small>Pierre</small> # ''[[Glycosmis parkinsonii]]'' <small>Tanaka</small> # ''[[Glycosmis parva]]'' <small>Craib</small> # ''[[Glycosmis parviflora]]'' <small>(Sims) Little</small> # ''[[Glycosmis pentaphylla]]'' <small>(Retz.) DC.</small> # ''[[Glycosmis perakensis]]'' <small>V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis petelotii]]'' <small>Guillaumin</small> # ''[[Glycosmis pierrei]]'' <small>Tanaka</small> # ''[[Glycosmis pilosa]]'' <small>V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis pseudoracemosa]]'' <small>Swingle</small> # ''[[Glycosmis pseudosapindoides]]'' <small>V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis puberula]]'' <small>Lindl. ex Oliv.</small> # ''[[Glycosmis quangtriensis]]'' <small>T.A.Le & Tagane</small> # ''[[Glycosmis singuliflora]]'' <small>Kurz</small> # ''[[Glycosmis stenura]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis suberosa]]'' <small>H.Toyama & Rueangr.</small> # ''[[Glycosmis subopposita]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Glycosmis sumatrana]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Glycosmis superba]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis tetracronia]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis tirunelveliensis]]'' <small>Murugan & Manickam</small> # ''[[Glycosmis tomentella]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Glycosmis trichanthera]]'' <small>Guillaumin</small> # ''[[Glycosmis trifoliata]]'' <small>(Blume) Spreng.</small> # ''[[Glycosmis xizangensis]]'' <small>(C.Y.Wu & H.Li) D.D.Tao</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Chionotria'' <small>Jack</small> in Malayan Misc. 2(7): 53 (1822) * ''Dioxippe'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 33 (1846) * ''Loureira'' <small>Meisn.</small> in Pl. Vasc. Gen. 1: 53 (1837), nom. illeg. homonym. post. * ''Myxospermum'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 40 (1846) * ''Phoenicimon'' <small>Ridl.</small> in Fl. Malay Penins. 5: 301 (1925) * ''Tetracronia'' <small>Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 285a (1893) * ''Thoreldora'' <small>Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 334 (1897) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] gzlffbgjq3xrvh6qa2vj4g9z1hj8w9d 7569654 7569640 2026-08-04T15:06:12Z Zeljko 1196 7569654 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Glycosmis'' | slika = Glycosmis pentaphylla kz1.jpg | slika_opis = ''G. pentaphylla''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Glycosmis''''' | genus_autorstvo = Corrêa | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Glycosmis''''' je rod [[Drveće|drveća]] i grmova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno rasprostranjenosti ovog roda je tropska i suptropska [[Azija]] do [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]] u Australiji.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331629-2 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda izvedeno je od grčkih riječi glykýs, „sladak”, i osmḗ, „miris”, prema ugodnom mirisu biljaka. Tipska je vrsta ''Glycosmis arborea'' <small>(Roxb.) DC.</small>, koju Kew danas uključuje u vrstu ''[[Glycosmis pentaphylla]]'' <small>(Retz.) DC.</small> <ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Glycosmis Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Glycosmis'' je rod netrnovitih [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Mladi izboji često su obrasli crvenkastim dlakama. [[Listovi]] su naizmjenični, najčešće spiralno raspoređeni, perasti ili svedeni na jednu lisku. Liske su uglavnom naizmjenične i pri osnovi člankovito spojene s osi lista.<ref name="Flora "/> [[Cvat]]ovi su grozdovi ili tirsusi. [[Cvjetovi]] su dvospolni, četvero- ili peteročlani. [[Lap]]ovi su pri osnovi srasli i crijepasto se preklapaju, a [[Latica|latice]] su slobodne i također crijepasto poredane. [[Prašnik]]a je osam ili deset; najčešće su naizmjenično nejednaki i umetnuti oko prstenastoga, slabo režnjevitog nektarijskog diska. Filamenti su pri vrhu naglo suženi. Antere obično imaju vršnu žlijezdu, a katkad još jednu ili više žlijezda na konektivu.<ref name="Flora "/> [[Ginofor]] je često prisutan i zadebljan. Plodnica je dvo- do peterogradna, s jednim ili dvama visećim sjemenim zametcima u svakom pretincu. Vrat je kratak, a njuška zadebljana i glavičasta. [[Plod]] je kuglasta do elipsoidna, suha ili mesnata boba. Sadrži jednu ili dvije, rijetko tri kuglaste do plankonveksne [[sjeme]]nke. [[Supka|Supke]] su zelene i mesnate.<ref name="Flora "/> Kew trenutačno prihvaća 55 vrsta, prirodno rasprostranjenih od tropske i suptropske [[Azija|Azije]] preko [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] i Nove Gvineje do sjeverne Australije.<ref name="Kew "/> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Glycosmis aglaioides]]'' <small>R.H.Miao</small> # ''[[Glycosmis albicarpa]]'' <small>Sujana & Vadhyar</small> # ''[[Glycosmis angustifolia]]'' <small>Lindl. ex Wight & Arn.</small> # ''[[Glycosmis borana]]'' <small>V.Naray. ex Tanaka</small> # ''[[Glycosmis chlorosperma]]'' <small>(Blume) Spreng.</small> # ''[[Glycosmis cochinchinensis]]'' <small>(Lour.) Pierre ex Engl.</small> # ''[[Glycosmis collina]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis craibii]]'' <small>Tanaka</small> # ''[[Glycosmis crassifolia]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Glycosmis cyanocarpa]]'' <small>(Blume) Spreng.</small> # ''[[Glycosmis cymosa]]'' <small>(Kurz) V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis decipiens]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis dinhensis]]'' <small>Pierre ex Guillaumin</small> # ''[[Glycosmis elongata]]'' <small>Bakh.f.</small> # ''[[Glycosmis erythrocarpa]]'' <small>(Hayata) Hayata</small> # ''[[Glycosmis esquirolii]]'' <small>(H.Lév.) Tanaka</small> # ''[[Glycosmis gracilis]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis greenei]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Glycosmis kanburiensis]]'' <small>Aiyakool & S.Vajrodaya</small> # ''[[Glycosmis lanceolata]]'' <small>(Blume) D.Dietr.</small> # ''[[Glycosmis longipes]]'' <small>(Craib) Tanaka</small> # ''[[Glycosmis longipetala]]'' <small>F.J.Mou & D.X.Zhang</small> # ''[[Glycosmis longisepala]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis macrantha]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Glycosmis macrocarpa]]'' <small>Wight</small> # ''[[Glycosmis macrophylla]]'' <small>(Blume) Miq.</small> # ''[[Glycosmis mansiana]]'' <small>V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis mauritiana]]'' <small>(Lam.) Tanaka</small> # ''[[Glycosmis nelliyampathiensis]]'' <small>Jabeena & Maya</small> # ''[[Glycosmis oligantha]]'' <small>C.C.Huang</small> # ''[[Glycosmis ovoidea]]'' <small>Pierre</small> # ''[[Glycosmis parkinsonii]]'' <small>Tanaka</small> # ''[[Glycosmis parva]]'' <small>Craib</small> # ''[[Glycosmis parviflora]]'' <small>(Sims) Little</small> # ''[[Glycosmis pentaphylla]]'' <small>(Retz.) DC.</small> # ''[[Glycosmis perakensis]]'' <small>V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis petelotii]]'' <small>Guillaumin</small> # ''[[Glycosmis pierrei]]'' <small>Tanaka</small> # ''[[Glycosmis pilosa]]'' <small>V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis pseudoracemosa]]'' <small>Swingle</small> # ''[[Glycosmis pseudosapindoides]]'' <small>V.Naray.</small> # ''[[Glycosmis puberula]]'' <small>Lindl. ex Oliv.</small> # ''[[Glycosmis quangtriensis]]'' <small>T.A.Le & Tagane</small> # ''[[Glycosmis singuliflora]]'' <small>Kurz</small> # ''[[Glycosmis stenura]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis suberosa]]'' <small>H.Toyama & Rueangr.</small> # ''[[Glycosmis subopposita]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Glycosmis sumatrana]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Glycosmis superba]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis tetracronia]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Glycosmis tirunelveliensis]]'' <small>Murugan & Manickam</small> # ''[[Glycosmis tomentella]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Glycosmis trichanthera]]'' <small>Guillaumin</small> # ''[[Glycosmis trifoliata]]'' <small>(Blume) Spreng.</small> # ''[[Glycosmis xizangensis]]'' <small>(C.Y.Wu & H.Li) D.D.Tao</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Chionotria'' <small>Jack</small> in Malayan Misc. 2(7): 53 (1822) * ''Dioxippe'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 33 (1846) * ''Loureira'' <small>Meisn.</small> in Pl. Vasc. Gen. 1: 53 (1837), nom. illeg. homonym. post. * ''Myxospermum'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 40 (1846) * ''Phoenicimon'' <small>Ridl.</small> in Fl. Malay Penins. 5: 301 (1925) * ''Tetracronia'' <small>Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 285a (1893) * ''Thoreldora'' <small>Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 334 (1897) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] pjwfamdjizr75wjb4byd12tchql71gi 14 816419 7569623 2026-08-04T13:46:05Z Flamingounicorn 243866 n. 7569623 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Popisi epizoda televizijskih serija| ]] [[Kategorija:Hrvatske serije|*]] imvu8r3pf57aegeh7f7gl5qifn7e12v 0 816421 7569652 2026-08-04T15:05:10Z Walter9 37319 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir dokument | naziv = Povelja kralja Stjepana II. samostanu sv. Benedikta u Splitu | slika = [[Slika:Darovnica Stjepana II., 1089.jpg|300px]] | opis_slike = Povelja kralja [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepana II.]] [[benediktinski samostan sv. Arnira u Splitu|samostanu sv. Benedikta u Splitu]] iz [[1089.]] godine, [[Državni arhiv u Zagrebu|Državni arhiv]], [[Zagreb]] | stvoren = [[8. rujna]] 1089...«. 7569652 wikitext text/x-wiki {{Infookvir dokument | naziv = Povelja kralja Stjepana II. samostanu sv. Benedikta u Splitu | slika = [[Slika:Darovnica Stjepana II., 1089.jpg|300px]] | opis_slike = Povelja kralja [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepana II.]] [[benediktinski samostan sv. Arnira u Splitu|samostanu sv. Benedikta u Splitu]] iz [[1089.]] godine, [[Državni arhiv u Zagrebu|Državni arhiv]], [[Zagreb]] | stvoren = [[8. rujna]] [[1089.]] godine | prijepis = [[12. stoljeće|12.]] i [[14. stoljeće]] | mjesto_čuvanja = [[Državni arhiv u Zagrebu|Državni arhiv]] | mjesto_izdavanja = [[Šibenik]] | autor = [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepan II.]] | država = [[Hrvatsko Kraljevstvo (925. – 1102.)|Hrvatsko Kraljevstvo]] | jezik = [[Latinski jezik|latinski]] | pismo = [[beneventana]] | potpisnici = [[Lovro Dalmatinac|Lovro]], [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitski nadbiskup]], [[Ivan Trogirski|Ivan]], [[Trogirska biskupija|trogirski biskup]], Petar, [[split]]ski [[arhiđakon]], Petar, svećenik, Jakov, primorski župan, Ljubomir, [[tepčija]], [[Strezinja]], [[Bribir (županija)|bribirski župan]], Višen, cetinski župan, Dragoslav, zagorski župan, Vratina, poljički župan, Orsina, [[Drid|dridski župan]], Dešimir, ubrusar, Tolomir, tepčija, Višen, [[Cetina (županija)|cetinski župan]] | pisar = }} '''Povelja kralja Stjepana II. samostanu sv. Benedikta u Splitu''' vladarska je isprava [[Hrvatsko Kraljevstvo (925. – 1102.)|hrvatskoga kralja]] [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepana II.]] (1089. – 1090/91.) iz [[1089.]] godine kojom se ženskom [[benediktinski samostan sv. Arnira u Splitu|samostanu sv. Benedikta u Splitu]] potvrđuje [[Povelja kralja Zvonimira samostanu sv. Benedikta u Splitu|darovnica kralja Dmitra Zvonimira rečenom samostanu]], nastala između [[1076.]] i [[1078.]] godine, kojom je [[benediktinci|benediktinkama]] dodijeljeno u vlasništvo zemljište Pustica u [[Lažani]]ma na južnoj padini planine [[Kozjak]].{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=9}} Radi se o kronološki posljednjoj sačuvanoj ispravi hrvatskih narodnih vladara.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=92}} == Datacija i nastanak == {{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=130}} == Obilježja i sadržaj == Isprava je pisana [[beneventana|beneventanom]] na [[pergament|pergameni]] veličine 32,5x27,3 cm koja se čuva u [[Državni arhiv u Zagrebu|Državnom arhivu u Zagrebu]] u zbirci ''Documenta antiquissima''. Pergamena je vidljivo oštećena i propala u gornjem središnjem i donjem lijevom dijelu. Na prednjem je dijelu žućkaste, a na stražnjem tamnožute boje. Na poleđini se nalazi [[regest]]a iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]].{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=92}} U tekstu isprave spominje se dvaput da je imala [[pečat]], ali on nije sačuvan. [[Invokacija]] se spominje u obliku "U ime Kristovo" (''In Christi nomine''), a uz nju sadrži i simboličku invokaciju u znaku [[križ]]a.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=121}} [[Datacija]] ne odgovara drugim poveljama [[hrvatski vladari|hrvatskih vladara]], jer je opisna i bez dana, mjeseca, godine i indikcije. Datum izdavanja isprave naznačen je u daljnjem dijelu teksta, unutar [[naracija|naracije]] te isprave, iz čega se može zaključiti da je izdana početkom [[rujan|rujna]] [[1089.]] godine.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=142-143}} [[Intitulacija]] je identična kao u ispravi kralja Zvonimira iz 1076.-1078. godine i glasi "Ja Stjepan, božjom voljom kralj Hrvata i Dalmatinaca" (''Stephanus ego, nutu dei Chroato[rum et Dalmatinorum rex]'').{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=180}} [[Devocija]] je sadržana u okviru intitulacije i glasi "Božjom voljom" (''nutu dei'').{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=196}} [[Inskripcija]] ne postoji u ispravi kao samostalna diplomatička formula, kao i u ostalim ispravama hrvatskih vladara, kao ni [[salutacija]]. [[Arenga]] u ispravi hrvatskog kralja Stjepana II. kojom potvrđuje darovnicu svog prethodnika na prijestolju, a u korist redovnica benediktinskog samostana u [[Split]]u glasi{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=214}}: {{div col}} {{Citat|''Cum igitur omnipotentis dei pietas me sua clementia p[atrum], auum proauumque solio [nostro r]egio omnibus Chroatie et Dalmatie nobilibus collaudantibus exaltauerit honore, undique un[iuersa] nobilitas seu exigui populi manus ac ceteri ecclesiarum cenobiorumque rectore]s [u]el [retroactis pro] causis e[t co]nfirmatio[nis]…. arum uel gratia comunis nostri regni utilitatis ad nostram, ut moris est o[mnibus] imperantibus, confluere [ce]perunt.''}} {{citat|Budući da me je stoga dobrostivost Svemogućeg Boga, u Njegovu milosrđu, uzdigla na kraljevsko prijestolje mojih otaca, djedova i pradjedova – uz odobravanje svih velikaša Hrvatske i Dalmacije – cjelokupno plemstvo, puk te poglavari crkava i samostana počeli su hrliti k meni, kako je to običaj kod svih vladara, bilo zbog razloga proizašlih iz prošlih događaja i pitanja koja su zahtijevala potvrdu, bilo radi općeg dobra našeg kraljevstva.}} {{div col end}} Arenga u ovoj ispravi dolazi nakon promulgacije što je rijetkost u sačuvanim ispravama hrvatskih vladara, a imajući u vidu i nedostatak standardizirane datacije, dolazi se do zaključka da je redoslijed diplomatičkih formula izmiješan. Iz toga razloga ju je povjesničarka [[Nada Klaić]] (1920. – 1988.) smatrala krivotvorinom, a istog je stava bio i povjesničar [[Viktor Novak]] (1889. – 1977.).{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=215}} == Vidi još == * [[Povelja kralja Petra Krešimira IV. o imunitetu samostana sv. Ivana (1060.)]] * [[Povelja kralja Petra Krešimira IV. (1066.)]] * [[Povelja kralja Petra Krešimira IV. (1071.)]] * [[Povelja kralja Zvonimira samostanu sv. Benedikta u Splitu]] == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == {{Refbegin}} * {{Citiranje knjige|last=Brković|first=Milko|title=Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|publisher=ZIRAL|year=1998.|isbn=953-154-329-1|volume=|location=Zadar-Mostar|postscript=.|ref=CITEREFIsprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža1998}} == Vanjske poveznice == {{Wikizvor|Potvrda kralja Stjepana II. samostanu sv. Benedikta u Splitu (1089.)}} [[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]] [[Kategorija:Hrvatska pravna povijest]] [[Kategorija:Izvori za hrvatsku povijest]] [[Kategorija:Povelje]] [[Kategorija:Hrvatski povijesni dokumenti]] cf19cmnjwtwlpwk7ktyhlf23uwgznbw 7569688 7569652 2026-08-04T15:28:39Z Walter9 37319 sadržaj 7569688 wikitext text/x-wiki {{Infookvir dokument | naziv = Povelja kralja Stjepana II. samostanu sv. Benedikta u Splitu | slika = [[Slika:Darovnica Stjepana II., 1089.jpg|300px]] | opis_slike = Povelja kralja [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepana II.]] [[benediktinski samostan sv. Arnira u Splitu|samostanu sv. Benedikta u Splitu]] iz [[1089.]] godine, [[Državni arhiv u Zagrebu|Državni arhiv]], [[Zagreb]] | stvoren = [[8. rujna]] [[1089.]] godine | prijepis = [[12. stoljeće]] | mjesto_čuvanja = [[Državni arhiv u Zagrebu|Državni arhiv]], [[Zagreb]] | mjesto_izdavanja = [[Šibenik]] | autor = [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepan II.]] | država = [[Hrvatsko Kraljevstvo (925. – 1102.)|Hrvatsko Kraljevstvo]] | jezik = [[Latinski jezik|latinski]] | pismo = [[beneventana]] | potpisnici = [[Lovro Dalmatinac|Lovro]], [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitski nadbiskup]], [[Ivan Trogirski|Ivan]], [[Trogirska biskupija|trogirski biskup]], Petar, [[split]]ski [[arhiđakon]], Petar, svećenik, Jakov, primorski župan, Ljubomir, [[tepčija]], [[Strezinja]], [[Bribir (županija)|bribirski župan]], Višen, cetinski župan, Dragoslav, zagorski župan, Vratina, poljički župan, Orsina, [[Drid|dridski župan]], Dešimir, ubrusar, Tolomir, tepčija, Višen, [[Cetina (županija)|cetinski župan]] | pisar = }} '''Povelja kralja Stjepana II. samostanu sv. Benedikta u Splitu''' vladarska je isprava [[Hrvatsko Kraljevstvo (925. – 1102.)|hrvatskoga kralja]] [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepana II.]] (1089. – 1090/91.) iz [[1089.]] godine kojom se ženskom [[benediktinski samostan sv. Arnira u Splitu|samostanu sv. Benedikta u Splitu]] potvrđuje [[Povelja kralja Zvonimira samostanu sv. Benedikta u Splitu|darovnica kralja Dmitra Zvonimira rečenom samostanu]], nastala između [[1076.]] i [[1078.]] godine, kojom je [[benediktinci|benediktinkama]] dodijeljeno u vlasništvo zemljište Pustica u [[Lažani]]ma na južnoj padini planine [[Kozjak]].{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=9}} Radi se o kronološki posljednjoj sačuvanoj ispravi hrvatskih narodnih vladara.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=92}} == Datacija i nastanak == {{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=130}} == Obilježja i sadržaj == Isprava je pisana [[beneventana|beneventanom]] na [[pergament|pergameni]] veličine 32,5x27,3 cm koja se čuva u [[Državni arhiv u Zagrebu|Državnom arhivu u Zagrebu]] u zbirci ''Documenta antiquissima''. Pergamena je vidljivo oštećena i propala u gornjem središnjem i donjem lijevom dijelu. Na prednjem je dijelu žućkaste, a na stražnjem tamnožute boje. Na poleđini se nalazi [[regest]]a iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]].{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=92}} U tekstu isprave spominje se dvaput da je imala [[pečat]], ali on nije sačuvan. [[Invokacija]] se spominje u obliku "U ime Kristovo" (''In Christi nomine''), a uz nju sadrži i simboličku invokaciju u znaku [[križ]]a.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=121}} [[Datacija]] ne odgovara drugim poveljama [[hrvatski vladari|hrvatskih vladara]], jer je opisna i bez dana, mjeseca, godine i indikcije. Datum izdavanja isprave naznačen je u daljnjem dijelu teksta, unutar [[naracija|naracije]] te isprave, iz čega se može zaključiti da je izdana početkom [[rujan|rujna]] [[1089.]] godine.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=142-143}} [[Intitulacija]] je identična kao u ispravi kralja Zvonimira iz 1076.-1078. godine i glasi "Ja Stjepan, božjom voljom kralj Hrvata i Dalmatinaca" (''Stephanus ego, nutu dei Chroato[rum et Dalmatinorum rex]'').{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=180}} [[Devocija]] je sadržana u okviru intitulacije i glasi "Božjom voljom" (''nutu dei'').{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=196}} [[Inskripcija]] ne postoji u ispravi kao samostalna diplomatička formula, kao i u ostalim ispravama hrvatskih vladara, kao ni [[salutacija]]. [[Arenga]] u ispravi hrvatskog kralja Stjepana II. kojom potvrđuje darovnicu svog prethodnika na prijestolju, a u korist redovnica benediktinskog samostana u [[Split]]u glasi{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=214}}: {{div col}} {{Citat|''Cum igitur omnipotentis dei pietas me sua clementia p[atrum], auum proauumque solio [nostro r]egio omnibus Chroatie et Dalmatie nobilibus collaudantibus exaltauerit honore, undique un[iuersa] nobilitas seu exigui populi manus ac ceteri ecclesiarum cenobiorumque rectore]s [u]el [retroactis pro] causis e[t co]nfirmatio[nis]…. arum uel gratia comunis nostri regni utilitatis ad nostram, ut moris est o[mnibus] imperantibus, confluere [ce]perunt.''}} {{citat|Budući da me je stoga dobrostivost Svemogućeg Boga, u Njegovu milosrđu, uzdigla na kraljevsko prijestolje mojih otaca, djedova i pradjedova – uz odobravanje svih velikaša Hrvatske i Dalmacije – cjelokupno plemstvo, puk te poglavari crkava i samostana počeli su hrliti k meni, kako je to običaj kod svih vladara, bilo zbog razloga proizašlih iz prošlih događaja i pitanja koja su zahtijevala potvrdu, bilo radi općeg dobra našeg kraljevstva.}} {{div col end}} Arenga u ovoj ispravi dolazi nakon promulgacije što je rijetkost u sačuvanim ispravama hrvatskih vladara, a imajući u vidu i nedostatak standardizirane datacije, dolazi se do zaključka da je redoslijed diplomatičkih formula izmiješan. Iz toga razloga ju je povjesničarka [[Nada Klaić]] (1920. – 1988.) smatrala krivotvorinom iz druge polovice [[12. stoljeće|12. stoljeća]], a istog je stava bio i povjesničar [[Viktor Novak]] (1889. – 1977.).{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=215}} [[Notifikacija]], kojom se najavljuje sadržaj isprave glasi "Nastojao sam u ovom dokumentu izložiti slijed događaja i razlog donošenja ove odredbe, kako bi svi stanovnici našega kraljevstva, milošću božanske zaštite, bili o tome obaviješteni." (''...huius paginis seriem uel dictaminis causam cunctis nostri regni conprouincialibus ad fut(uram diuini munimini)s gratia notare his studui scriptis'').{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=221}} U ispravi se nalazi opširna i samostalna [[naracija]], a [[dispozicija]] je kratka jer se njome potvrđuje darovanje prethodnog vladara.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=253}} [[Sankcija]] u ispravi odudara od one koju potvrđuje, i u njoj se prijeti onome tko se drzne učiniti protivno potvrdi i pečatu ove isprave, a ako doista pokuša oskrvnuti dana prava da se na njega sruči srdžba troimenog i jedinog [[Bog]]a te da ga stigne [[prokletstvo]] 318 svetih otaca i neka bude predan paklu s [[Juda Iškariotski|Judom izdajicom]]. [[Koroboracija]] se nalazi u ispravi kao posve samostalna diplomatička formula "I to tako da se nitko od naših nasljednika, niti bilo koja osoba — bilo visokog ili niskog položaja — ni na koji način ne smije protiviti ovim našim potvrdama i otisku pečata." (''ita quidem, ut nostrorum successorum [n]ul[lus] uel cuiuslibet persona magna uel parua nullo modo his nostris firmationibus et sigilli impressioni contraire debeat'').{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=285-286}} == Vidi još == * [[Povelja kralja Petra Krešimira IV. o imunitetu samostana sv. Ivana (1060.)]] * [[Povelja kralja Petra Krešimira IV. (1066.)]] * [[Povelja kralja Petra Krešimira IV. (1071.)]] * [[Povelja kralja Zvonimira samostanu sv. Benedikta u Splitu]] == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == {{Refbegin}} * {{Citiranje knjige|last=Brković|first=Milko|title=Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|publisher=ZIRAL|year=1998.|isbn=953-154-329-1|volume=|location=Zadar-Mostar|postscript=.|ref=CITEREFIsprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža1998}} == Vanjske poveznice == {{Wikizvor|Potvrda kralja Stjepana II. samostanu sv. Benedikta u Splitu (1089.)}} [[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]] [[Kategorija:Hrvatska pravna povijest]] [[Kategorija:Izvori za hrvatsku povijest]] [[Kategorija:Povelje]] [[Kategorija:Hrvatski povijesni dokumenti]] c8x1yrm0k3norwb63hsk650ve681im5 7569798 7569688 2026-08-04T19:40:05Z Walter9 37319 sadržaj u Datacija i nastanak 7569798 wikitext text/x-wiki {{Infookvir dokument | naziv = Povelja kralja Stjepana II. samostanu sv. Benedikta u Splitu | slika = [[Slika:Darovnica Stjepana II., 1089.jpg|300px]] | opis_slike = Povelja kralja [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepana II.]] [[benediktinski samostan sv. Arnira u Splitu|samostanu sv. Benedikta u Splitu]] iz [[1089.]] godine, [[Državni arhiv u Zagrebu|Državni arhiv]], [[Zagreb]] | stvoren = [[8. rujna]] [[1089.]] godine | prijepis = [[12. stoljeće]] | mjesto_čuvanja = [[Državni arhiv u Zagrebu|Državni arhiv]], [[Zagreb]] | mjesto_izdavanja = [[Šibenik]] | autor = [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepan II.]] | država = [[Hrvatsko Kraljevstvo (925. – 1102.)|Hrvatsko Kraljevstvo]] | jezik = [[Latinski jezik|latinski]] | pismo = [[beneventana]] | potpisnici = [[Lovro Dalmatinac|Lovro]], [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitski nadbiskup]], [[Ivan Trogirski|Ivan]], [[Trogirska biskupija|trogirski biskup]], Petar, [[split]]ski [[arhiđakon]], Petar, svećenik, Jakov, primorski župan, Ljubomir, [[tepčija]], [[Strezinja]], [[Bribir (županija)|bribirski župan]], Višen, cetinski župan, Dragoslav, zagorski župan, Vratina, poljički župan, Orsina, [[Drid|dridski župan]], Dešimir, ubrusar, Tolomir, tepčija, Višen, [[Cetina (županija)|cetinski župan]] | pisar = }} '''Povelja kralja Stjepana II. samostanu sv. Benedikta u Splitu''' vladarska je isprava [[Hrvatsko Kraljevstvo (925. – 1102.)|hrvatskoga kralja]] [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepana II.]] (1089. – 1090/91.) iz [[1089.]] godine kojom se ženskom [[benediktinski samostan sv. Arnira u Splitu|samostanu sv. Benedikta u Splitu]] potvrđuje [[Povelja kralja Zvonimira samostanu sv. Benedikta u Splitu|darovnica kralja Dmitra Zvonimira rečenom samostanu]], nastala između [[1076.]] i [[1078.]] godine, kojom je [[benediktinci|benediktinkama]] dodijeljeno u vlasništvo zemljište Pustica u [[Lažani]]ma na južnoj padini planine [[Kozjak]].{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=9}} Radi se o kronološki posljednjoj sačuvanoj ispravi hrvatskih narodnih vladara.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=92}} == Datacija i nastanak == Isprava hrvatskog kralja Stjepana II. kojom se splitskim benediktinkama potvrđuje zemljište Pustica u Lažanima na području današnjih [[Kaštela]] ne donosi potpunu dataciju, odnosno, ona izostaje u dijelu gdje bi se po diplomatičkim pravilima trebala nalaziti, ali se može dokučiti analizom teksta naracije u kojem piše da je izdana na [[blagdan]] [[Rođenje Blažene Djevice Marije|Male Gospe]] koji je nepomičan blagdan koji pada na [[8. rujna]].{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=145-146}} Iz teksta se može zaključiti da su na blagdan Male Gospe došli na kraljevski dvor velikaši, upravitelji crkava i samostana te običan puk radi različitih državnih i pravnih poslova kraljevstva te da je hrvatska dvorska kancelarija u to vrijeme izdala više kraljevskih isprava.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=214-215}} == Obilježja i sadržaj == Isprava je pisana [[beneventana|beneventanom]] na [[pergament|pergameni]] veličine 32,5x27,3 cm koja se čuva u [[Državni arhiv u Zagrebu|Državnom arhivu u Zagrebu]] u zbirci ''Documenta antiquissima''. Pergamena je vidljivo oštećena i propala u gornjem središnjem i donjem lijevom dijelu. Na prednjem je dijelu žućkaste, a na stražnjem tamnožute boje. Na poleđini se nalazi [[regest]]a iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]].{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=92}} U tekstu isprave spominje se dvaput da je imala [[pečat]], ali on nije sačuvan. [[Invokacija]] se spominje u obliku "U ime Kristovo" (''In Christi nomine''), a uz nju sadrži i simboličku invokaciju u znaku [[križ]]a.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=121}} [[Datacija]] ne odgovara drugim poveljama [[hrvatski vladari|hrvatskih vladara]], jer je opisna i bez dana, mjeseca, godine i indikcije. Datum izdavanja isprave naznačen je u daljnjem dijelu teksta, unutar [[naracija|naracije]] te isprave, iz čega se može zaključiti da je izdana početkom [[rujan|rujna]] [[1089.]] godine.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=142-143}} [[Intitulacija]] je identična kao u ispravi kralja Zvonimira iz 1076.-1078. godine i glasi "Ja Stjepan, božjom voljom kralj Hrvata i Dalmatinaca" (''Stephanus ego, nutu dei Chroato[rum et Dalmatinorum rex]'').{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=180}} [[Devocija]] je sadržana u okviru intitulacije i glasi "Božjom voljom" (''nutu dei'').{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=196}} [[Inskripcija]] ne postoji u ispravi kao samostalna diplomatička formula, kao i u ostalim ispravama hrvatskih vladara, kao ni [[salutacija]]. [[Arenga]] u ispravi hrvatskog kralja Stjepana II. kojom potvrđuje darovnicu svog prethodnika na prijestolju, a u korist redovnica benediktinskog samostana u [[Split]]u glasi{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=214}}: {{div col}} {{Citat|''Cum igitur omnipotentis dei pietas me sua clementia p[atrum], auum proauumque solio [nostro r]egio omnibus Chroatie et Dalmatie nobilibus collaudantibus exaltauerit honore, undique un[iuersa] nobilitas seu exigui populi manus ac ceteri ecclesiarum cenobiorumque rectore]s [u]el [retroactis pro] causis e[t co]nfirmatio[nis]…. arum uel gratia comunis nostri regni utilitatis ad nostram, ut moris est o[mnibus] imperantibus, confluere [ce]perunt.''}} {{citat|Budući da me je stoga dobrostivost Svemogućeg Boga, u Njegovu milosrđu, uzdigla na kraljevsko prijestolje mojih otaca, djedova i pradjedova – uz odobravanje svih velikaša Hrvatske i Dalmacije – cjelokupno plemstvo, puk te poglavari crkava i samostana počeli su hrliti k meni, kako je to običaj kod svih vladara, bilo zbog razloga proizašlih iz prošlih događaja i pitanja koja su zahtijevala potvrdu, bilo radi općeg dobra našeg kraljevstva.}} {{div col end}} Arenga u ovoj ispravi dolazi nakon promulgacije što je rijetkost u sačuvanim ispravama hrvatskih vladara, a imajući u vidu i nedostatak standardizirane datacije, dolazi se do zaključka da je redoslijed diplomatičkih formula izmiješan. Iz toga razloga ju je povjesničarka [[Nada Klaić]] (1920. – 1988.) smatrala krivotvorinom iz druge polovice [[12. stoljeće|12. stoljeća]], a istog je stava bio i povjesničar [[Viktor Novak]] (1889. – 1977.).{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=215}} [[Notifikacija]], kojom se najavljuje sadržaj isprave glasi "Nastojao sam u ovom dokumentu izložiti slijed događaja i razlog donošenja ove odredbe, kako bi svi stanovnici našega kraljevstva, milošću božanske zaštite, bili o tome obaviješteni." (''...huius paginis seriem uel dictaminis causam cunctis nostri regni conprouincialibus ad fut(uram diuini munimini)s gratia notare his studui scriptis'').{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=221}} U ispravi se nalazi opširna i samostalna [[naracija]], a [[dispozicija]] je kratka jer se njome potvrđuje darovanje prethodnog vladara.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=253}} [[Sankcija]] u ispravi odudara od one koju potvrđuje, i u njoj se prijeti onome tko se drzne učiniti protivno potvrdi i pečatu ove isprave, a ako doista pokuša oskrvnuti dana prava da se na njega sruči srdžba troimenog i jedinog [[Bog]]a te da ga stigne [[prokletstvo]] 318 svetih otaca i neka bude predan paklu s [[Juda Iškariotski|Judom izdajicom]]. [[Koroboracija]] se nalazi u ispravi kao posve samostalna diplomatička formula "I to tako da se nitko od naših nasljednika, niti bilo koja osoba — bilo visokog ili niskog položaja — ni na koji način ne smije protiviti ovim našim potvrdama i otisku pečata." (''ita quidem, ut nostrorum successorum [n]ul[lus] uel cuiuslibet persona magna uel parua nullo modo his nostris firmationibus et sigilli impressioni contraire debeat'').{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=285-286}} == Vidi još == * [[Povelja kralja Petra Krešimira IV. o imunitetu samostana sv. Ivana (1060.)]] * [[Povelja kralja Petra Krešimira IV. (1066.)]] * [[Povelja kralja Petra Krešimira IV. (1071.)]] * [[Povelja kralja Zvonimira samostanu sv. Benedikta u Splitu]] == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == {{Refbegin}} * {{Citiranje knjige|last=Brković|first=Milko|title=Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|publisher=ZIRAL|year=1998.|isbn=953-154-329-1|volume=|location=Zadar-Mostar|postscript=.|ref=CITEREFIsprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža1998}} == Vanjske poveznice == {{Wikizvor|Potvrda kralja Stjepana II. samostanu sv. Benedikta u Splitu (1089.)}} [[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]] [[Kategorija:Hrvatska pravna povijest]] [[Kategorija:Izvori za hrvatsku povijest]] [[Kategorija:Povelje]] [[Kategorija:Hrvatski povijesni dokumenti]] g89y9w8tgxn81mg4w9s9les3p42v4ka 0 816422 7569665 2026-08-04T15:11:05Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Luvunga'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Luvunga''''' | genus_autorstvo = Wight & Arn. | species = | subspecies = | dvoimen...«. 7569665 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Luvunga'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Luvunga''''' | genus_autorstvo = Wight & Arn. | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Luvunga''''' je rod [[Drveće|drveća]] i grmova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno rasprostranjenosti ovog roda je od tropske i suptropske [[Azija|Azije]] do sjeverne [[Australija|Australije]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35812-1 Kew] pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda potječe od sanskrtskoga naziva luvungalata za vrstu ''[[Luvunga scandens]]''. Tipska je vrsta ''Luvunga scandens'' <small>(Roxb.) Buch.-Ham. ex Wight</small>. <ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Luvunga Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Luvunga'' je rod zimzelenih drvenastih penjačica iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Biljke imaju pojedinačne pazušne [[trn]]ove koji su katkad kukasto savijeni. Grančice su približno valjkaste. [[Listovi]] su najčešće sastavljeni od triju liski, rjeđe svedeni na jednu; peteljka je pri osnovi zadebljana i nije okriljena.<ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, tro- do peteročlani, pojedinačni ili skupljeni u pazušne grozdove. [[Čaška]] je čašičasta i na rubu režnjevita, a [[Latica|latice]] su slobodne i crijepasto poredane. [[Prašnik]]a je 6–10; slobodni su ili pri osnovi djelomično srasli. Nektarijski disk prstenast je, jastučast ili stupast.<ref name="Flora "/> Plodnica je tro- do peterogradna i nalazi se na ginoforu; u svakom su pretincu jedan ili dva sjemena zametka. [[Plod]] je zaobljena ili režnjevita smolasta boba sa sluzavim mezokarpom. Sadrži jednu do tri jajolike ili spljoštene sjemenke s jednim ravnim zametkom.<ref name="Flora "/> Prema Kewu pravilno je autorstvo roda Luvunga Wight & Arn., a ne Buch.-Ham. ex Wight & Arn. Rod danas obuhvaća 11 prihvaćenih vrsta, prirodno rasprostranjenih od tropske i suptropske Azije do sjeverne [[Australija|Australije]].<ref name="Kew "/> == Vrste == # ''[[Luvunga angustifolia]]'' <small>(Oliv.) Tanaka</small> # ''[[Luvunga borneensis]]'' <small>Hochr.</small> # ''[[Luvunga eleutherandra]]'' <small>Dalzell</small> # ''[[Luvunga hongiaoensis]]'' <small>Tagane</small> # ''[[Luvunga minutiflora]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Luvunga monophylla]]'' <small>(DC.) Mabb.</small> # ''[[Luvunga papuana]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Luvunga philippinensis]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Luvunga sarmentosa]]'' <small>(Blume) Kurz</small> # ''[[Luvunga scandens]]'' <small>(Roxb.) Buch.-Ham. ex Wight</small> # ''[[Luvunga subanenianae]]'' <small>Mazo & Tahil</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] 11roghfyts2lsznt8ydn1lg63xcelge 7569671 7569665 2026-08-04T15:13:43Z Zeljko 1196 7569671 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Luvunga'' | slika = Luvunga sarmentosa (Liana) 24.jpg | slika_opis = ''L. sarmentosa'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Luvunga''''' | genus_autorstvo = Wight & Arn. | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Luvunga''''' je rod [[Drveće|drveća]] i grmova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno rasprostranjenosti ovog roda je od tropske i suptropske [[Azija|Azije]] do sjeverne [[Australija|Australije]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35812-1 Kew] pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda potječe od sanskrtskoga naziva luvungalata za vrstu ''[[Luvunga scandens]]''. Tipska je vrsta ''Luvunga scandens'' <small>(Roxb.) Buch.-Ham. ex Wight</small>. <ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Luvunga Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Luvunga'' je rod zimzelenih drvenastih penjačica iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Biljke imaju pojedinačne pazušne [[trn]]ove koji su katkad kukasto savijeni. Grančice su približno valjkaste. [[Listovi]] su najčešće sastavljeni od triju liski, rjeđe svedeni na jednu; peteljka je pri osnovi zadebljana i nije okriljena.<ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, tro- do peteročlani, pojedinačni ili skupljeni u pazušne grozdove. [[Čaška]] je čašičasta i na rubu režnjevita, a [[Latica|latice]] su slobodne i crijepasto poredane. [[Prašnik]]a je 6–10; slobodni su ili pri osnovi djelomično srasli. Nektarijski disk prstenast je, jastučast ili stupast.<ref name="Flora "/> Plodnica je tro- do peterogradna i nalazi se na ginoforu; u svakom su pretincu jedan ili dva sjemena zametka. [[Plod]] je zaobljena ili režnjevita smolasta boba sa sluzavim mezokarpom. Sadrži jednu do tri jajolike ili spljoštene sjemenke s jednim ravnim zametkom.<ref name="Flora "/> Prema Kewu pravilno je autorstvo roda Luvunga Wight & Arn., a ne Buch.-Ham. ex Wight & Arn. Rod danas obuhvaća 11 prihvaćenih vrsta, prirodno rasprostranjenih od tropske i suptropske Azije do sjeverne [[Australija|Australije]].<ref name="Kew "/> == Vrste == # ''[[Luvunga angustifolia]]'' <small>(Oliv.) Tanaka</small> # ''[[Luvunga borneensis]]'' <small>Hochr.</small> # ''[[Luvunga eleutherandra]]'' <small>Dalzell</small> # ''[[Luvunga hongiaoensis]]'' <small>Tagane</small> # ''[[Luvunga minutiflora]]'' <small>B.C.Stone</small> # ''[[Luvunga monophylla]]'' <small>(DC.) Mabb.</small> # ''[[Luvunga papuana]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Luvunga philippinensis]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Luvunga sarmentosa]]'' <small>(Blume) Kurz</small> # ''[[Luvunga scandens]]'' <small>(Roxb.) Buch.-Ham. ex Wight</small> # ''[[Luvunga subanenianae]]'' <small>Mazo & Tahil</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] nqa7w6xd1u30sc8fz0c4h7id6xrmvxx 14 816423 7569678 2026-08-04T15:18:46Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«. 7569678 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} 6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t 7569679 7569678 2026-08-04T15:19:43Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Gravitacija]]; +[[Kategorija:Gibanje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7569679 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Gravitacija]] [[Kategorija:Gibanje]] 0jod3hk02asbvc9ffw236xv3anta3s2 14 816424 7569711 2026-08-04T15:45:35Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Orbite]]«. 7569711 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Orbite]] inmjehzj9pa8j6cbwovmyl5tjjms72a 7569712 7569711 2026-08-04T15:46:15Z Argo Navis 852 7569712 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Kepler motions}} [[Kategorija:Orbite]] dt10g6w5vgutusrabambbkegqkjdao0 0 816425 7569725 2026-08-04T16:08:58Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1358479388|Prinz (crater)]]« 7569725 wikitext text/x-wiki {{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Prinz crater 5186 med.jpg|image_size=|caption=[[Lunar Orbiter 5]] image|coordinates={{coord|25.5|N|44.1|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter=46 km|depth=|colong=44|eponym=[[Wilhelm Prinz]]}}  '''Prinz''' je [[Lava|lavom]] preplavljeni ostatak [[Mjesečevi krateri|mjesečevog]] [[Udarni krater|udarnog kratera]] na [[Ocean oluja|Oceanu oluja]] ( lat. Oceanus Procellarum). Ime je dobio po njemačko-belgijskom astronomu {{Međujezična poveznica|Wilhelmu Prinzu|de|Wilhelm Prinz}} . <ref>{{Gazetteer of Planetary Nomenclature|4825}}</ref> Formacija se nalazi jugozapadno od istaknutog kratera [[Aristarchus (krater)|Aristarchusa]]. Sjeverno-sjeveroistočno se nalazi poplavljeni krater [[Krieger (krater)|Krieger]]. Rub Prinza je najbolje očuvan u svojoj sjeveroistočnoj polovici, dok je na južnom kraju zida kratera velika pukotina. Rub se penje do maksimalne visine od 1,0&nbsp;km iznad baze. Duž istočnog ruba je pričvršćen na niski greben koji je dio podnožja malog planinskog lanca [[Montes Harbinger]] na sjeveroistoku. Područje mjesečevog mora oko Prinza obilježeno je zrakama i [[Sekundarni krater|sekundarnim kraterima]] iz Aristarchusa. [[Datoteka:Prinz_crater_Apollo_15.jpg|mini| Pogled na jugozapadno od kratera Prinz (gore u sredini) i Aristarchus (gore desno) iz [[Apollo 15|Apolla 15]].]] [[Datoteka:Rima_Prinz_and_Vera.webm|mini| Sjeverni rub kratera Prinz do kosog, krupnog plana kratera Vera i brazde Rima Prinz.]] == Rimae Prinz == Sjeverno od Prinza nalazi se sustav [[Rille|brazdi]] nazvan Rimae Prinz. Brazde su vijugave, a protežu se do 80 km u duljinu. Sićušni krater Vera nalazi se samo nekoliko kilometara sjeverno od ruba Prinza i služi kao izvorište jednog od ovih [[Rille|brazdi]]. Unutar istog kompleksa kratera nalazi se i maleni krater Ivan. Krater Vera je prethodno bio označen kao Prinz A, a Ivan kao Prinz B, prije nego što im je [[Međunarodna astronomska unija]] dodijelila imena. <ref name="Moore_Rees_2014">{{Citiranje knjige|last=Moore|first=Patrick|url=https://books.google.com/books?id=2FNfjWKBZx8C&pg=PA64|title=Patrick Moore's Data Book of Astronomy|last2=Rees|first2=Robin|publisher=Cambridge University Press|year=2014|isbn=978-1-139-49522-6|edition=2|pages=50–79|author-link=Patrick Moore}}</ref> {| class="wikitable" ! style="background:#eeeeee;" |Krater ! style="background:#eeeeee;" | Geografska dužina ! style="background:#eeeeee;" | Geografska širina ! style="background:#eeeeee;" | Promjer ! style="background:#eeeeee;" | Izvor imena |- | Ivan | align="right" | 26,9° S | align="right" | 43,3° Z | align="right" | 4&nbsp;km | [[Ruski jezik|Rusko]] muško ime |- | Vera | align="right" | 26,3° N | align="right" | 43,7° Z | align="right" | 2&nbsp;km | [[Latinski jezik|Latinsko]] žensko ime |} Na sjeverozapadu se nalazi još jedan zaseban sustav brazdi nazvan [[Rimae Aristarchus]]. == Izvori == === Literatura === == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] 03momlwv8yo1669d86m0iof1bqw19mf 7569731 7569725 2026-08-04T16:25:30Z Argo Navis 852 sređeno 7569731 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = | slika = Prinz crater 5186 med.jpg | slika_opis = Snimka: [[Lunar Orbiter 5]] | koordinate = {{coord|25.5|N|44.1|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 46 km | dubina = | kolongituda = 44 | nastanak = | eponim = [[Wilhelm Prinz]], njemačko-belgijski astronom }} '''Prinz''' je [[Lava|lavom]] preplavljeni ostatak [[Mjesečevi krateri|mjesečevog]] [[Udarni krater|udarnog kratera]] na [[Ocean oluja|Oceanu oluja]] ({{lat.|Oceanus Procellarum}}). Ime je dobio po njemačko-belgijskom astronomu {{Međujezična poveznica|Wilhelmu Prinzu|de|Wilhelm Prinz}}.<ref>{{gpn|4825}}</ref> Formacija se nalazi jugozapadno od istaknutog kratera [[Aristarchus (krater)|Aristarchusa]]. Sjeverno-sjeveroistočno se nalazi poplavljeni krater [[Krieger (krater)|Krieger]]. Rub Prinza je najbolje očuvan u svojoj sjeveroistočnoj polovici, dok je na južnom kraju zida kratera velika pukotina. Rub se penje do maksimalne visine od 1,0&nbsp;km iznad baze. Duž istočnog ruba je pričvršćen na niski greben koji je dio podnožja malog planinskog lanca [[Montes Harbinger]] na sjeveroistoku. Područje mjesečevog mora oko Prinza obilježeno je zrakama i [[Sekundarni krater|sekundarnim kraterima]] iz Aristarchusa. == Rimae Prinz == {{CSS image crop | Image = Herodotus + Aristarchus - LROC - WAC.JPG | bSize = 800 | cWidth = 300 | cHeight = 260 | oTop = 5 | oLeft = 495 | Location = left | Description = Područje sjeverno i istočno od kratera Prinz | Link = | Alt = }} [[Datoteka:Prinz_crater_Apollo_15.jpg|mini|desno|300px|Pogled na jugozapadno od kratera Prinz (gore u sredini) i Aristarchus (gore desno) iz [[Apollo 15|Apolla 15]].]] [[Datoteka:Rima_Prinz_and_Vera.webm|mini|desno|300px|Video: Sjeverni rub kratera Prinz do kosog, krupnog plana kratera Vera i brazde Rima Prinz.]] Sjeverno od Prinza nalazi se sustav [[Rille|brazdi]] nazvan Rimae Prinz. Brazde su vijugave, a protežu se do 80 km u duljinu. Sićušni krater Vera nalazi se samo nekoliko kilometara sjeverno od ruba Prinza i služi kao izvorište jednog od ovih [[Rille|brazdi]]. Unutar istog kompleksa kratera nalazi se i maleni krater Ivan. Krater Vera je prethodno bio označen kao Prinz A, a Ivan kao Prinz B, prije nego što im je [[Međunarodna astronomska unija]] dodijelila imena.<ref name="Moore_Rees_2014"/> Na sjeverozapadu se nalazi još jedan zaseban sustav brazdi nazvan [[Rimae Aristarchus]]. {| class="wikitable" ! style="background:#eeeeee;" | Krater ! style="background:#eeeeee;" | Geografska dužina ! style="background:#eeeeee;" | Geografska širina ! style="background:#eeeeee;" | Promjer ! style="background:#eeeeee;" | Izvor imena |- | Ivan | align="right" | 26,9° S | align="right" | 43,3° Z | align="right" | 4&nbsp;km | [[Ruski jezik|Rusko]] muško ime |- | Vera | align="right" | 26,3° S | align="right" | 43,7° Z | align="right" | 2&nbsp;km | [[Latinski jezik|Latinsko]] žensko ime |} == Izvori == {{izvori|refs= <ref name=Moore_Rees_2014>{{cite book | title=Patrick Moore's Data Book of Astronomy | first1=Patrick | last1=Moore | author1-link=Patrick Moore | first2=Robin | last2=Rees | edition=2 | publisher=Cambridge University Press | year=2014 | pages=50–79 | isbn=978-1-139-49522-6 | url=https://books.google.com/books?id=2FNfjWKBZx8C&pg=PA64 }}</ref> }} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book | last1 = Andersson | first1 = L. E. | last2 = Whitaker | first2 = E. A. | author-link2 = Ewen Whitaker | date = 1982 | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature | publisher = NASA RP-1097 }} * {{cite book | last1 = Bussey | first1 = B. | author-link1 = Ben Bussey | last2 = Spudis | first2 = P. | author-link2 = Paul Spudis | date = 2004 | title = The Clementine Atlas of the Moon | publisher = [[Cambridge University Press]] | location = New York | isbn = 978-0-521-81528-4 }} * {{cite book | last1 = Cocks | first1 = Elijah E. | last2 = Cocks | first2 = Josiah C. | date = 1995 | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature | publisher = Tudor Publishers | isbn = 978-0-936389-27-1 | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271 }} * {{cite web | last = McDowell | first = Jonathan | date = July 15, 2007 | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | title = Lunar Nomenclature | publisher = [[Jonathan's Space Report]] | access-date = 2007-10-24 | archive-date = 2012-02-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | url-status = dead }} * {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| year = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}} * {{cite book | first = Patrick | last = Moore | author-link = Patrick Moore | date = 2001 | title = On the Moon | publisher = [[Sterling Publishing Co]] | isbn = 978-0-304-35469-6 | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr }} * {{cite book | first = Fred W. | last = Price | date = 1988 | title = The Moon Observer's Handbook | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-33500-3 }} * {{cite book | last = Rükl | first = Antonín | author-link = Antonín Rükl | date = 1990 | title = Atlas of the Moon | publisher = [[Kalmbach Books]] | isbn = 978-0-913135-17-4 }} * {{cite book | last = Webb | first = Rev. T. W. | author-link = Thomas William Webb | date = 1962 | title = Celestial Objects for Common Telescopes | edition = 6th revised | publisher = Dover | isbn = 978-0-486-20917-3 | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb }} * {{cite book | first = Ewen A. | last = Whitaker | author-link = Ewen Whitaker | date = 1999 | title = Mapping and Naming the Moon | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-62248-6 }} * {{cite book | first = Peter T. | last = Wlasuk | date = 2000 | title = Observing the Moon | publisher = Springer | isbn = 978-1-85233-193-1 }} {{refend}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|}} * [http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto39a3_2/ LTO-39A3] &mdash; L&PI [[topografska karta]], ne prikazuje južni dio [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] hv77kwubkq963syozvc2lpeby4d5ai5 0 816426 7569734 2026-08-04T16:29:15Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1247460387|Lilac kingfisher]]« 7569734 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cittura_cyanotis_cyanotis_1.JPG|desno|mini| ''Cittura cyanotis'' u Bintauni]] '''''Cittura''''' je rod [[vodomari]], koji žive u nizinama [[Indonezija|indonezijskog]] otoka [[Sulawesi]] i susjednih otočja [[Sangihe]] i [[Talaud]]. == Taksonomija == Rod ''Cittura'' uveo je njemački prirodoslovac [[Johann Jakob Kaup]] 1848. godine.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Kaup|first=Johann Jakob|author-link=Johann Jakob Kaup|year=1848|title=Die Familie der Eisvögel (Alcedidae)|journal=Verhandlungen des Naturhistorischen Vereins für das Großherzogthum Hessen und Umgebung|language=de|volume=2|page=68|oclc=183221382}}</ref> Naziv roda potječe od klasičnogrčkih ''riječi kitta'' za "svraka" i ''oura'' za "rep". Postoje dvije [[Vrsta|vrste]] : <ref name="ioc">{{Citiranje weba|year=2017|editor-last=Gill|editor-first=Frank|editor-link=Frank Gill (ornithologist)|editor2-last=Donsker|editor2-first=David|title=Rollers, ground rollers & kingfishers|url=http://www.worldbirdnames.org/bow/rollers/|access-date=17 May 2017|website=World Bird List Version 7.2|publisher=International Ornithologists' Union}}</ref>{{Species table}} {{Species table/row}} {{Species table/row}} {{Species table/end}} == Reference == [[Kategorija:Endemska fauna Indonezije]] [[Kategorija:Smrdovrane]] jcf5eafu5ssaemk7gai7wr9o57qxjk7 7569743 7569734 2026-08-04T16:47:59Z Argo Navis 852 7569743 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Vodomar | status = LC | slika = Cittura cyanotis.jpg | slika_opis = [[Riđorepi vodomar]] (''Cittura cyanotis'') | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Coraciiformes]] | familia = [[Alcedinidae]] | subfamilia = [[Halcyoninae]] | genus = ''Cittura'' | genus_autorstvo = [[Johann Jakob Kaup|Kaup]], 1848 | tip_species = ''[[Sulawesi lilac kingfisher|Dacelo cyanotis]]''<ref name=HM4>{{cite web |url= https://www.aviansystematics.org/4th-edition-checklist?viewfamilies=86 |title= Alcedinidae |author=<!--Not stated--> |date= |website= aviansystematics.org |publisher= The Trust for Avian Systematics |access-date= 2023-07-25}}</ref> | tip_species_autorstvo = Temminck, 1824. }} '''''Cittura''''' je rod [[vodomari|vodomara]], koji žive u nizinama [[Indonezija|indonezijskog]] otoka [[Sulawesi]] i susjednih otočja [[Sangihe]] i [[Talaud]]. == Taksonomija == Rod ''Cittura'' uveo je njemački prirodoslovac [[Johann Jakob Kaup]] 1848. godine.<ref>{{Citiranje časopisa | last=Kaup | first=Johann Jakob | author-link=Johann Jakob Kaup | year=1848 | title=Die Familie der Eisvögel (Alcedidae) | journal=Verhandlungen des Naturhistorischen Vereins für das Großherzogthum Hessen und Umgebung | volume=2 | page=68 | oclc=183221382 | language=de }}</ref> Naziv roda potječe od klasičnogrčkih ''riječi kitta'' za "svraka" i ''oura'' za "rep". Postoje dvije [[Vrsta|vrste]]:<ref name="ioc">{{Citiranje weba| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor1-link=Frank Gill (ornithologist) | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | year=2017 | title=Rollers, ground rollers & kingfishers | work=World Bird List Version 7.2 | url=http://www.worldbirdnames.org/bow/rollers/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=17 May 2017 }}</ref>{{HrvImenaPtica}} * [[Ljubičastoprsi vodomar]] (''Cittura sanghirensis'') <small>[[Richard Bowdler Sharpe|Sharpe]], 1868.</small>, otočja [[Sangihe]] i [[Talaud]] * [[Riđorepi vodomar]] (''Cittura cyanotis'') <small>[[Temminck]], 1824.</small>, sjeverni [[Sulawesi]] i otok [[Lembeh]] == Galerija == <gallery mode="packed"> Sulawesi Lilac Kingfisher 0A2A3251.jpg|Mužjak ''Cittura cyanotis'' Sulawesi Lilac Kingfisher (female) 0A2A6535.jpg|Ženka ''Cittura cyanotis'' Cittura_cyanotis_cyanotis_1.JPG|''Cittura cyanotis'' u Bintauni </gallery> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Endemska fauna Indonezije]] [[Kategorija:Rodovi smrdovrana]] [[Kategorija:Vodomari]] h662rtht50mn07np5nvbekzb70fbq73 7569875 7569743 2026-08-04T22:00:33Z Argo Navis 852 7569875 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Vodomar | status = LC | slika = Cittura cyanotis.jpg | slika_opis = [[Riđorepi vodomar]] (''Cittura cyanotis'') | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Coraciiformes]] | familia = [[Alcedinidae]] | subfamilia = [[Halcyoninae]] | genus = ''Cittura'' | genus_autorstvo = [[Johann Jakob Kaup|Kaup]], 1848 | tip_species = ''[[Riđorepi vodomar|Cittura cyanotis]]''<ref name=HM4>{{cite web |url= https://www.aviansystematics.org/4th-edition-checklist?viewfamilies=86 |title= Alcedinidae |author=<!--Not stated--> |date= |website= aviansystematics.org |publisher= The Trust for Avian Systematics |access-date= 2023-07-25}}</ref> | tip_species_autorstvo = Temminck, 1824. }} '''''Cittura''''' je rod [[vodomari|vodomara]], koji žive u nizinama [[Indonezija|indonezijskog]] otoka [[Sulawesi]] i susjednih otočja [[Sangihe]] i [[Talaud]]. == Taksonomija == Rod ''Cittura'' uveo je njemački prirodoslovac [[Johann Jakob Kaup]] 1848. godine.<ref>{{Citiranje časopisa | last=Kaup | first=Johann Jakob | author-link=Johann Jakob Kaup | year=1848 | title=Die Familie der Eisvögel (Alcedidae) | journal=Verhandlungen des Naturhistorischen Vereins für das Großherzogthum Hessen und Umgebung | volume=2 | page=68 | oclc=183221382 | language=de }}</ref> Naziv roda potječe od klasičnogrčkih ''riječi kitta'' za "svraka" i ''oura'' za "rep". Postoje dvije [[Vrsta|vrste]]:<ref name="ioc">{{Citiranje weba| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor1-link=Frank Gill (ornithologist) | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | year=2017 | title=Rollers, ground rollers & kingfishers | work=World Bird List Version 7.2 | url=http://www.worldbirdnames.org/bow/rollers/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=17 May 2017 }}</ref>{{HrvImenaPtica}} * [[Ljubičastoprsi vodomar]] (''Cittura sanghirensis'') <small>[[Richard Bowdler Sharpe|Sharpe]], 1868.</small>, otočja [[Sangihe]] i [[Talaud]] * [[Riđorepi vodomar]] (''Cittura cyanotis'') <small>[[Temminck]], 1824.</small>, sjeverni [[Sulawesi]] i otok [[Lembeh]] == Galerija == <gallery mode="packed"> Sulawesi Lilac Kingfisher 0A2A3251.jpg|Mužjak ''Cittura cyanotis'' Sulawesi Lilac Kingfisher (female) 0A2A6535.jpg|Ženka ''Cittura cyanotis'' Cittura_cyanotis_cyanotis_1.JPG|''Cittura cyanotis'' u Bintauni </gallery> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Endemska fauna Indonezije]] [[Kategorija:Rodovi smrdovrana]] [[Kategorija:Vodomari]] 2aykaj5owvnqganyycn204c4fm7r9ib 10 816427 7569736 2026-08-04T16:34:23Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{ safesubst:<noinclude/>p{{ safesubst:<noinclude/>#ifeq:{{{1}}}|eq|1|2}}|{{ safesubst:<noinclude/>p{{ safesubst:<noinclude/>#ifeq:{{{2}}}|{{{3}}}|1|2}}|{{{4|}}}|{{{5|}}}}}|{{ safesubst:<noinclude/>p{{ safesubst:<noinclude/>#if{{{1}}}:{{{2}}}|1|2}}|{{{3}}}|{{{4|}}}}}}}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude>«. 7569736 wikitext text/x-wiki {{ safesubst:<noinclude/>p{{ safesubst:<noinclude/>#ifeq:{{{1}}}|eq|1|2}}|{{ safesubst:<noinclude/>p{{ safesubst:<noinclude/>#ifeq:{{{2}}}|{{{3}}}|1|2}}|{{{4|}}}|{{{5|}}}}}|{{ safesubst:<noinclude/>p{{ safesubst:<noinclude/>#if{{{1}}}:{{{2}}}|1|2}}|{{{3}}}|{{{4|}}}}}}}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> f8ynzwax4uvhq0bvzgatn2t1xjeyefy 10 816428 7569738 2026-08-04T16:38:24Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{#switch:{{lc:{{{class|{{{1|}}}}}}}} |ex = Extinction |ew = Extinct in the wild |cr = Critically endangered |en = Endangered species |vu = Vulnerable species |nt = Near-threatened species |lc = Least-concern species |dd = Data deficient |ne = Not evaluated |#default = Template:IUCNCS }}|'''<span style="background: {{#switch:{{lc:{{{class|{{{1|}}}}}}}} |ex = #000000 |ew = #000000 |cr = #CC3333 |en = #CC6600 |vu = #CCCC00 |nt = #00...«. 7569738 wikitext text/x-wiki [[{{#switch:{{lc:{{{class|{{{1|}}}}}}}} |ex = Extinction |ew = Extinct in the wild |cr = Critically endangered |en = Endangered species |vu = Vulnerable species |nt = Near-threatened species |lc = Least-concern species |dd = Data deficient |ne = Not evaluated |#default = Template:IUCNCS }}|'''<span style="background: {{#switch:{{lc:{{{class|{{{1|}}}}}}}} |ex = #000000 |ew = #000000 |cr = #CC3333 |en = #CC6600 |vu = #CCCC00 |nt = #006666 |lc = #006666 |dd = gray |ne = silver |#default = #FFFF00 }};padding: 2px; color: {{#switch:{{lc:{{{class|{{{1|}}}}}}}} |ex = #CC3333 |ew = #FFFFFF |cr = #FFCCCC |en = #FFCC99 |vu = #FFFFCC |nt = #99CC99 |lc = #FFFFFF |dd = #FFFFFF |ne = #FFFFFF |#default = #FF0000 }}">&nbsp;{{#switch:{{lc:{{{class|{{{1|}}}}}}}} |ex = EX |ew = EW |cr = CR |en = EN |vu = VU |nt = NT |lc = LC |dd = DD |ne = NE |#default = Please add parameter }}&nbsp;</span>''']]<noinclude>{{Documentation}}</noinclude> cgv4d6oukdcia0nzmc8z3uh7p8twzws 14 816429 7569744 2026-08-04T16:48:38Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|Alcedinidae}} [[Kategorija:Smrdovrane]]«. 7569744 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Alcedinidae}} [[Kategorija:Smrdovrane]] s7xwhl91zyno1ug595i86vk662qphvm 14 816430 7569745 2026-08-04T16:49:08Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi Neoaves|Smrdovrane]] [[Kategorija:Smrdovrane|*Rodovi]]«. 7569745 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi Neoaves|Smrdovrane]] [[Kategorija:Smrdovrane|*Rodovi]] 3htzfv964swhn0upbh9s5ht7e1klamb 0 816431 7569750 2026-08-04T16:51:47Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Muiriantha'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''Muiriantha'''''...«. 7569750 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Muiriantha'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''Muiriantha''''' | genus_autorstvo = C.A.Gardner }} '''''Muiriantha''''' je biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je jugozapadna [[Australija]]. Opisan je kao monotipski, a revizijom [[2025.]], proširen je na 3 vrste.<ref name="Research ">[https://www.researchgate.net/publication/388761269_Target_capture_sequencing_clarifies_key_relationships_in_the_Eriostemon_group_Rutaceae_Zanthoxyloideae_and_supports_a_reclassification_of_Philotheca_including_the_recognition_of_two_new_genera Target capture sequencing clarifies key relationships in the Eriostemon group (Rutaceae: Zanthoxyloideae) and supports a reclassification of Philotheca, including the recognition of two new genera], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda dano je u čast Thomasa Muira, poljoprivrednika iz okolice Bordena i gorja Stirling, uz dodatak grčke riječi ánthos, „cvijet”. <ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Muiriantha Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Muiriantha'' je rod niskih [[grm]]ova visokih do približno 60 cm, vitka i slabo uspravna rasta. Grančice su gole ili obrasle jednostavnim odnosno čuperastim dlakama, ali nisu žljezdasto-bradavičaste. [[Listovi]] su naizmjenični, jednostavni, sjedeći ili gotovo sjedeći, uzlazni do uspravni, poluvaljkasti do usko eliptični, dugi 5–20 mm; nemaju nitaste sklereide ni palistićima slične izrasline.<ref name="Research "/> [[Cvat]]ovi su pazušni ili vršni. [[Cvjetovi]] su pojedinačni, skupljeni u cime s dva do četiri cvijeta, višecvjetne skupine ili grozdove; zajednička stapka cvata nedostaje. Cvjetovi su peteročlani, uspravni ili viseći. [[Lap]]ova je pet, slobodni su i goli do dlakavi. [[Latica]] je pet; slobodne su, crijepasto poredane, raširene ili oblikuju cijev, a na vrhu nisu prema unutra svinute. U vrste M. hassellii limunasto su žute sa zelenom ili ljubičastom središnjom prugom, dok su u M. nodiflora i M. spicata ružičaste do plave.<ref name="Research "/> [[Prašnik]]a je 10. Filamenti su slobodni, spljošteni ili valjkasti te, ovisno o vrsti, trepavičasti, dlakavi ili goli s gusto dlakavom ljuskom pri osnovi. Antere su gibljive; anterni nastavak može biti prisutan ili odsutan, a kada postoji, žljezdast je. Nektarijski disk uži je ili širi od osnove plodnice.<ref name="Research "/> [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od pet karpela s upadljivo jamičastom površinom. Karpeli su kratko srasli pri osnovi, zatim slobodni, a više ponovno povezani zajedničkim vratom. Vrat je valjkast i gol, a njuška gotovo glavičasta do glavičasta. Plodni segmenti kratko su kljunasti, uspravni do razmaknuti. Sjemenke su gotovo bubrežaste, duge 2–4 mm, tamnosmeđe, glatke do rijetko bradavičaste.<ref name="Research "/> Rod je endemičan za Zapadnu Australiju i obuhvaća tri vrste. Vrsta M. nodiflora obuhvaća četiri podvrste: tipsku podvrstu te subsp. calycina, subsp. lasiocalyx i subsp. latericola.<ref name="Research "/> Rod se od srodnoga roda Eriostemon razlikuje ponajprije vitkim, slabo uspravnim rastom, listovima kraćima od 2 cm, pojavom čuperastih dlaka te upadljivo udubljenim jamicama na površini karpela. Tipska vrsta ostaje ''Muiriantha hassellii''.<ref name="Research "/> == Vrste == # ''[[Muiriantha hassellii]]'' <small>(F.Muell.) C.A.Gardner</small> # ''[[Muiriantha nodiflora]]'' <small>(Lindl.) H.K.Orel & Bayly</small> # ''[[Muiriantha spicata]]'' <small>(A.Rich.) H.K.Orel & Bayly</small> == Sinonimi == Homotipski: * ''Muiria'' <small>C.A.Gardner</small> in J. Roy. Soc. Western Australia 19: 83 (1932-1933 publ. 1934), nom. illeg. homonym. post. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Eriostemoninae]] i45m2i6m5bhj4kx5mlvq5r3ovi2fo7x 7569755 7569750 2026-08-04T16:54:11Z Zeljko 1196 7569755 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Muiriantha'' | slika = Muiriantha hassellii (7596738670).jpg | slika_opis = ''M. hassellii''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''Muiriantha''''' | genus_autorstvo = C.A.Gardner }} '''''Muiriantha''''' je biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je jugozapadna [[Australija]]. Opisan je kao monotipski, a revizijom [[2025.]], proširen je na 3 vrste.<ref name="Research ">[https://www.researchgate.net/publication/388761269_Target_capture_sequencing_clarifies_key_relationships_in_the_Eriostemon_group_Rutaceae_Zanthoxyloideae_and_supports_a_reclassification_of_Philotheca_including_the_recognition_of_two_new_genera Target capture sequencing clarifies key relationships in the Eriostemon group (Rutaceae: Zanthoxyloideae) and supports a reclassification of Philotheca, including the recognition of two new genera], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda dano je u čast Thomasa Muira, poljoprivrednika iz okolice Bordena i gorja Stirling, uz dodatak grčke riječi ánthos, „cvijet”. <ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Muiriantha Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Muiriantha'' je rod niskih [[grm]]ova visokih do približno 60 cm, vitka i slabo uspravna rasta. Grančice su gole ili obrasle jednostavnim odnosno čuperastim dlakama, ali nisu žljezdasto-bradavičaste. [[Listovi]] su naizmjenični, jednostavni, sjedeći ili gotovo sjedeći, uzlazni do uspravni, poluvaljkasti do usko eliptični, dugi 5–20 mm; nemaju nitaste sklereide ni palistićima slične izrasline.<ref name="Research "/> [[Cvat]]ovi su pazušni ili vršni. [[Cvjetovi]] su pojedinačni, skupljeni u cime s dva do četiri cvijeta, višecvjetne skupine ili grozdove; zajednička stapka cvata nedostaje. Cvjetovi su peteročlani, uspravni ili viseći. [[Lap]]ova je pet, slobodni su i goli do dlakavi. [[Latica]] je pet; slobodne su, crijepasto poredane, raširene ili oblikuju cijev, a na vrhu nisu prema unutra svinute. U vrste M. hassellii limunasto su žute sa zelenom ili ljubičastom središnjom prugom, dok su u M. nodiflora i M. spicata ružičaste do plave.<ref name="Research "/> [[Prašnik]]a je 10. Filamenti su slobodni, spljošteni ili valjkasti te, ovisno o vrsti, trepavičasti, dlakavi ili goli s gusto dlakavom ljuskom pri osnovi. Antere su gibljive; anterni nastavak može biti prisutan ili odsutan, a kada postoji, žljezdast je. Nektarijski disk uži je ili širi od osnove plodnice.<ref name="Research "/> [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od pet karpela s upadljivo jamičastom površinom. Karpeli su kratko srasli pri osnovi, zatim slobodni, a više ponovno povezani zajedničkim vratom. Vrat je valjkast i gol, a njuška gotovo glavičasta do glavičasta. Plodni segmenti kratko su kljunasti, uspravni do razmaknuti. Sjemenke su gotovo bubrežaste, duge 2–4 mm, tamnosmeđe, glatke do rijetko bradavičaste.<ref name="Research "/> Rod je endemičan za Zapadnu Australiju i obuhvaća tri vrste. Vrsta M. nodiflora obuhvaća četiri podvrste: tipsku podvrstu te subsp. calycina, subsp. lasiocalyx i subsp. latericola.<ref name="Research "/> Rod se od srodnoga roda Eriostemon razlikuje ponajprije vitkim, slabo uspravnim rastom, listovima kraćima od 2 cm, pojavom čuperastih dlaka te upadljivo udubljenim jamicama na površini karpela. Tipska vrsta ostaje ''Muiriantha hassellii''.<ref name="Research "/> == Vrste == # ''[[Muiriantha hassellii]]'' <small>(F.Muell.) C.A.Gardner</small> # ''[[Muiriantha nodiflora]]'' <small>(Lindl.) H.K.Orel & Bayly</small> # ''[[Muiriantha spicata]]'' <small>(A.Rich.) H.K.Orel & Bayly</small> == Sinonimi == Homotipski: * ''Muiria'' <small>C.A.Gardner</small> in J. Roy. Soc. Western Australia 19: 83 (1932-1933 publ. 1934), nom. illeg. homonym. post. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Eriostemoninae]] jofi86aaa9w4sjc1ljslkw2oa407kri 14 816432 7569752 2026-08-04T16:51:54Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Porodice Neoaves|Smrdovrane]] [[Kategorija:Smrdovrane|*Porodice ]]«. 7569752 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Porodice Neoaves|Smrdovrane]] [[Kategorija:Smrdovrane|*Porodice ]] 1lzxg5383qvpyrsp9ve0sat1hycqm1v 0 816433 7569765 2026-08-04T17:36:10Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Neobyrnesia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Boroniinae]] | genus = '''''Neobyrnesia''''' |...«. 7569765 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Neobyrnesia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Boroniinae]] | genus = '''''Neobyrnesia''''' | genus_autorstvo = J.A.Armstr. | species = ''N. suberosa'' | subspecies = | dvoimeno = ''Neobyrnesia suberosa'' | dvoimeno_autorstvo = J.A.Armstr. | karta_raspon = }} '''''Neobyrnesia''''' je biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je sjeverna [[Australija]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35854-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Rod je nazvan u čast australskoga botaničara [[Norman B. Byrnes|Normana B. Byrnesa]] (1922.–1998.). <ref name="Flora "/> == Morfologija == ''Neobyrnesia'' je monotipski rod [[grm]]ova iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Biljke su obrasle baršunastim pokrovom od jednostavnih dlaka. [[Listovi]] su nasuprotni, peteljkasti, jednostavni, plosnati i cjelovita ruba, s vidljivim žljezdanim točkicama. [[Cvat]]ovi su pazušne cime.<ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni i četveročlani. [[Lap]]ovi su kratko srasli pri osnovi, a [[Latica|latice]] slobodne, valvatne, na vrhu povijene prema unutra i trajne. Cvijet ima četiri [[prašnik]]a, smještena nasuprot laticama. Antere su gibljive, bez vršnoga šiljka, a s vanjske strane posute žljezdanim točkicama. Nektarijski disk uzak je i cjelovit.<ref name="Flora "/> Plodnica je piramidalna i sastavljena od četiriju slobodnih karpela. Vrat izbija iz sredine gineceja, a njuška je kratko četverorežnjasta. [[Plod]] se sastoji od jednoga do četiri pri osnovi srasla plodića, koji se otvaraju duž unutarnjega ruba. Epikarp je suh, a endokarp hrskavičast i elastičan.<ref name="Flora "/> [[Sjeme]]nke su jajolike, s naboranom vanjskom testom i glatkom sklerotestom. Hilum je linearan, a elajosom trajan. Haploidni broj [[kromosom]]a iznosi n = 12.<ref name="Flora "/> Tipska i jedina vrsta jest ''Neobyrnesia suberosa'' <small>J.A.Armstr.</small> Prirodno raste na krajnjem sjeveru [[Sjeverni teritorij|Sjevernoga Teritorija]] u Australiji, pretežno u sezonski suhim tropskim područjima. <ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Neobyrnesia Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Boroniinae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] jpz5tf98o9bus4bv95t56n0rhghjdo6 7569766 7569765 2026-08-04T17:36:28Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Neobyrnesia]] na [[Neobyrnesia suberosa]] 7569765 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Neobyrnesia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Boroniinae]] | genus = '''''Neobyrnesia''''' | genus_autorstvo = J.A.Armstr. | species = ''N. suberosa'' | subspecies = | dvoimeno = ''Neobyrnesia suberosa'' | dvoimeno_autorstvo = J.A.Armstr. | karta_raspon = }} '''''Neobyrnesia''''' je biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je sjeverna [[Australija]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35854-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Rod je nazvan u čast australskoga botaničara [[Norman B. Byrnes|Normana B. Byrnesa]] (1922.–1998.). <ref name="Flora "/> == Morfologija == ''Neobyrnesia'' je monotipski rod [[grm]]ova iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Biljke su obrasle baršunastim pokrovom od jednostavnih dlaka. [[Listovi]] su nasuprotni, peteljkasti, jednostavni, plosnati i cjelovita ruba, s vidljivim žljezdanim točkicama. [[Cvat]]ovi su pazušne cime.<ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni i četveročlani. [[Lap]]ovi su kratko srasli pri osnovi, a [[Latica|latice]] slobodne, valvatne, na vrhu povijene prema unutra i trajne. Cvijet ima četiri [[prašnik]]a, smještena nasuprot laticama. Antere su gibljive, bez vršnoga šiljka, a s vanjske strane posute žljezdanim točkicama. Nektarijski disk uzak je i cjelovit.<ref name="Flora "/> Plodnica je piramidalna i sastavljena od četiriju slobodnih karpela. Vrat izbija iz sredine gineceja, a njuška je kratko četverorežnjasta. [[Plod]] se sastoji od jednoga do četiri pri osnovi srasla plodića, koji se otvaraju duž unutarnjega ruba. Epikarp je suh, a endokarp hrskavičast i elastičan.<ref name="Flora "/> [[Sjeme]]nke su jajolike, s naboranom vanjskom testom i glatkom sklerotestom. Hilum je linearan, a elajosom trajan. Haploidni broj [[kromosom]]a iznosi n = 12.<ref name="Flora "/> Tipska i jedina vrsta jest ''Neobyrnesia suberosa'' <small>J.A.Armstr.</small> Prirodno raste na krajnjem sjeveru [[Sjeverni teritorij|Sjevernoga Teritorija]] u Australiji, pretežno u sezonski suhim tropskim područjima. <ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Neobyrnesia Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Boroniinae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] jpz5tf98o9bus4bv95t56n0rhghjdo6 7569768 7569766 2026-08-04T17:36:40Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Neobyrnesia suberosa]] na [[Neobyrnesia]] preko preusmjeravanja 7569765 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Neobyrnesia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Boroniinae]] | genus = '''''Neobyrnesia''''' | genus_autorstvo = J.A.Armstr. | species = ''N. suberosa'' | subspecies = | dvoimeno = ''Neobyrnesia suberosa'' | dvoimeno_autorstvo = J.A.Armstr. | karta_raspon = }} '''''Neobyrnesia''''' je biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je sjeverna [[Australija]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35854-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Rod je nazvan u čast australskoga botaničara [[Norman B. Byrnes|Normana B. Byrnesa]] (1922.–1998.). <ref name="Flora "/> == Morfologija == ''Neobyrnesia'' je monotipski rod [[grm]]ova iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Biljke su obrasle baršunastim pokrovom od jednostavnih dlaka. [[Listovi]] su nasuprotni, peteljkasti, jednostavni, plosnati i cjelovita ruba, s vidljivim žljezdanim točkicama. [[Cvat]]ovi su pazušne cime.<ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni i četveročlani. [[Lap]]ovi su kratko srasli pri osnovi, a [[Latica|latice]] slobodne, valvatne, na vrhu povijene prema unutra i trajne. Cvijet ima četiri [[prašnik]]a, smještena nasuprot laticama. Antere su gibljive, bez vršnoga šiljka, a s vanjske strane posute žljezdanim točkicama. Nektarijski disk uzak je i cjelovit.<ref name="Flora "/> Plodnica je piramidalna i sastavljena od četiriju slobodnih karpela. Vrat izbija iz sredine gineceja, a njuška je kratko četverorežnjasta. [[Plod]] se sastoji od jednoga do četiri pri osnovi srasla plodića, koji se otvaraju duž unutarnjega ruba. Epikarp je suh, a endokarp hrskavičast i elastičan.<ref name="Flora "/> [[Sjeme]]nke su jajolike, s naboranom vanjskom testom i glatkom sklerotestom. Hilum je linearan, a elajosom trajan. Haploidni broj [[kromosom]]a iznosi n = 12.<ref name="Flora "/> Tipska i jedina vrsta jest ''Neobyrnesia suberosa'' <small>J.A.Armstr.</small> Prirodno raste na krajnjem sjeveru [[Sjeverni teritorij|Sjevernoga Teritorija]] u Australiji, pretežno u sezonski suhim tropskim područjima. <ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Neobyrnesia Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Boroniinae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] jpz5tf98o9bus4bv95t56n0rhghjdo6 0 816435 7569769 2026-08-04T17:36:40Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Neobyrnesia suberosa]] na [[Neobyrnesia]] preko preusmjeravanja 7569769 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Neobyrnesia]] nidwoqydwqblzd3n9l0s58jahgntse6 0 816436 7569779 2026-08-04T18:20:16Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pitaviaster'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Boroniinae]] | genus = '''''Pitaviaster''''' |...«. 7569779 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pitaviaster'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Boroniinae]] | genus = '''''Pitaviaster''''' | genus_autorstvo = T.G.Hartley | species = ''P. haplophyllus'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pitaviaster haplophyllus'' | dvoimeno_autorstvo = (F.Muell.) T.G.Hartley | karta_raspon = }} '''''Pitaviaster''''' je monotipski biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Jedina vrsta je australski [[endem]] iz [[Queensland]]a, ''P. haplophyllus''<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:999104-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda sastavljeno je od naziva roda ''[[Pitavia]]'' i [[Latinski jezik|latinskoga]] nastavka -aster, koji označuje nepotpunu sličnost, jer rod samo nalikuje rodu Pitavia. <ref name="Flora "/> == Morfologija == ''Pitaviaster'' je monotipski rod zimzelenih, netrnovitih [[grm]]ova ili malih do srednje visokih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Dlake su jednostavne. [[Listovi]] su nasuprotni i jednostavni, a [[cvat]]ovi su pazušne metlice. [[Cvjetovi]] su dvospolni i četveročlani. [[Lap]]ovi su s unutarnje strane goli ili gotovo goli, a latice su u pupu valvatne. Cvijet ima četiri prašnika; antere su na vrhu zaobljene ili urezane. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je građen od četiriju karpela koji se međusobno dodiruju i povezani su zajedničkim vratom. U svakom su pretincu po dva sjemena zametka. Vrat izbija s vrha plodnice, a njuška je sitna i naposljetku neupadljivo četverodijelna. [[Plod]] je koštunica u kojoj se razvija samo jedan karpel i jedan pretinac; preostala tri karpela zakržljaju i otpadaju. Egzokarp je mesnat, mezokarp drvenast, a endokarp hrskavičast. Sjemenka je pojedinačna, s vrlo tankom i krhkom testom te razvijenom sklerotestom. Endosperma ima mnogo. Zametak je ravan, supke su spljoštene i jajolike, a završni hipokotil znatno je uži od njih. Rod je endemičan za sjeveroistočni [[Queensland]] u Australiji. Jedina prihvaćena vrsta jest Pitaviaster haplophyllus (F.Muell.) T.G.Hartley, stablo vlažnih tropskih šuma.<ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Pitaviaster Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Euodia haplophylla'' <small>F.Muell.</small> in Fragm. 5: 179 (1866) Heterotipski: * ''Acronychia haplophylla'' <small>Engl.</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 180 (1896) * ''Acronychia tetrandra'' <small>F.Muell.</small> in Fragm. 9: 104 (1875) * ''Jambolifera terandra'' <small>Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 1: 102 (1891) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] [[Kategorija:Rodovi Boroniinae]] maj5xvkivyeibwptl8prfi3du2idij2 7569780 7569779 2026-08-04T18:20:46Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Pitaviaster]] na [[Pitaviaster haplophyllus]] 7569779 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pitaviaster'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Boroniinae]] | genus = '''''Pitaviaster''''' | genus_autorstvo = T.G.Hartley | species = ''P. haplophyllus'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pitaviaster haplophyllus'' | dvoimeno_autorstvo = (F.Muell.) T.G.Hartley | karta_raspon = }} '''''Pitaviaster''''' je monotipski biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Jedina vrsta je australski [[endem]] iz [[Queensland]]a, ''P. haplophyllus''<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:999104-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda sastavljeno je od naziva roda ''[[Pitavia]]'' i [[Latinski jezik|latinskoga]] nastavka -aster, koji označuje nepotpunu sličnost, jer rod samo nalikuje rodu Pitavia. <ref name="Flora "/> == Morfologija == ''Pitaviaster'' je monotipski rod zimzelenih, netrnovitih [[grm]]ova ili malih do srednje visokih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Dlake su jednostavne. [[Listovi]] su nasuprotni i jednostavni, a [[cvat]]ovi su pazušne metlice. [[Cvjetovi]] su dvospolni i četveročlani. [[Lap]]ovi su s unutarnje strane goli ili gotovo goli, a latice su u pupu valvatne. Cvijet ima četiri prašnika; antere su na vrhu zaobljene ili urezane. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je građen od četiriju karpela koji se međusobno dodiruju i povezani su zajedničkim vratom. U svakom su pretincu po dva sjemena zametka. Vrat izbija s vrha plodnice, a njuška je sitna i naposljetku neupadljivo četverodijelna. [[Plod]] je koštunica u kojoj se razvija samo jedan karpel i jedan pretinac; preostala tri karpela zakržljaju i otpadaju. Egzokarp je mesnat, mezokarp drvenast, a endokarp hrskavičast. Sjemenka je pojedinačna, s vrlo tankom i krhkom testom te razvijenom sklerotestom. Endosperma ima mnogo. Zametak je ravan, supke su spljoštene i jajolike, a završni hipokotil znatno je uži od njih. Rod je endemičan za sjeveroistočni [[Queensland]] u Australiji. Jedina prihvaćena vrsta jest Pitaviaster haplophyllus (F.Muell.) T.G.Hartley, stablo vlažnih tropskih šuma.<ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Pitaviaster Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Euodia haplophylla'' <small>F.Muell.</small> in Fragm. 5: 179 (1866) Heterotipski: * ''Acronychia haplophylla'' <small>Engl.</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 180 (1896) * ''Acronychia tetrandra'' <small>F.Muell.</small> in Fragm. 9: 104 (1875) * ''Jambolifera terandra'' <small>Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 1: 102 (1891) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] [[Kategorija:Rodovi Boroniinae]] maj5xvkivyeibwptl8prfi3du2idij2 7569782 7569780 2026-08-04T18:21:05Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Pitaviaster haplophyllus]] na [[Pitaviaster]] preko preusmjeravanja 7569779 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pitaviaster'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Boroniinae]] | genus = '''''Pitaviaster''''' | genus_autorstvo = T.G.Hartley | species = ''P. haplophyllus'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pitaviaster haplophyllus'' | dvoimeno_autorstvo = (F.Muell.) T.G.Hartley | karta_raspon = }} '''''Pitaviaster''''' je monotipski biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Jedina vrsta je australski [[endem]] iz [[Queensland]]a, ''P. haplophyllus''<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:999104-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda sastavljeno je od naziva roda ''[[Pitavia]]'' i [[Latinski jezik|latinskoga]] nastavka -aster, koji označuje nepotpunu sličnost, jer rod samo nalikuje rodu Pitavia. <ref name="Flora "/> == Morfologija == ''Pitaviaster'' je monotipski rod zimzelenih, netrnovitih [[grm]]ova ili malih do srednje visokih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Dlake su jednostavne. [[Listovi]] su nasuprotni i jednostavni, a [[cvat]]ovi su pazušne metlice. [[Cvjetovi]] su dvospolni i četveročlani. [[Lap]]ovi su s unutarnje strane goli ili gotovo goli, a latice su u pupu valvatne. Cvijet ima četiri prašnika; antere su na vrhu zaobljene ili urezane. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je građen od četiriju karpela koji se međusobno dodiruju i povezani su zajedničkim vratom. U svakom su pretincu po dva sjemena zametka. Vrat izbija s vrha plodnice, a njuška je sitna i naposljetku neupadljivo četverodijelna. [[Plod]] je koštunica u kojoj se razvija samo jedan karpel i jedan pretinac; preostala tri karpela zakržljaju i otpadaju. Egzokarp je mesnat, mezokarp drvenast, a endokarp hrskavičast. Sjemenka je pojedinačna, s vrlo tankom i krhkom testom te razvijenom sklerotestom. Endosperma ima mnogo. Zametak je ravan, supke su spljoštene i jajolike, a završni hipokotil znatno je uži od njih. Rod je endemičan za sjeveroistočni [[Queensland]] u Australiji. Jedina prihvaćena vrsta jest Pitaviaster haplophyllus (F.Muell.) T.G.Hartley, stablo vlažnih tropskih šuma.<ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Pitaviaster Flora of Australia], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Euodia haplophylla'' <small>F.Muell.</small> in Fragm. 5: 179 (1866) Heterotipski: * ''Acronychia haplophylla'' <small>Engl.</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 180 (1896) * ''Acronychia tetrandra'' <small>F.Muell.</small> in Fragm. 9: 104 (1875) * ''Jambolifera terandra'' <small>Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 1: 102 (1891) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] [[Kategorija:Rodovi Boroniinae]] maj5xvkivyeibwptl8prfi3du2idij2 0 816438 7569783 2026-08-04T18:21:05Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Pitaviaster haplophyllus]] na [[Pitaviaster]] preko preusmjeravanja 7569783 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Pitaviaster]] lggfpo1hcuozuvvzj0lr2wvl8wf4uz6 0 816439 7569873 2026-08-04T21:55:36Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1248595642|Syma]]« 7569873 wikitext text/x-wiki {{Radovi24}}{{Species table|genus=Syma|authority-name=[[René Primevère Lesson|Lesson]]|authority-year=1827|species-count=two|no-note=y|narrow-percent=75}} {{Species table/row|name=Mountain kingfisher|binomial=[[Syma megarhyncha]]|image=File:Syma megarhyncha 218218377 (cropped).jpg|image-size=180px|image-alt=|authority-name=Salvadori|authority-year=1896|authority-not-original=|range=New Guinea|range-image=File:Syma megarhyncha map.svg|range-image-size=180px|size=Males weighing {{convert|52-60|g|oz|abbr=on}} and females weighing {{convert|49-63|g|oz|abbr=on}}. Adults are between {{convert|21-24|cm|in|abbr=on}} in length.|habitat=|hunting=|iucn-status=LC|population=|direction=|subspecies={{Collapsible list |expand=yes |title=Two subspecies |bullets=on | ''S. m. megarhyncha'' <small>[[Tommaso Salvadori|Salvadori]], 1896</small> | ''S. m. sellamontis'' <small>[[Anton Reichenow|Reichenow]], 1919</small> }}}} {{Species table/row|name=Yellow-billed kingfisher|binomial=[[Syma torotoro]]|image=File:Yellow-billed Kingfisher (2885655466).jpg|image-size=180px|image-alt=|authority-name=Lesson|authority-year=1827|authority-not-original=|range=New Guinea and northern Cape York Peninsula in Australia|range-image=|range-image-size=180px|size={{cvt|20|cm}} long, with a wingspan of {{cvt|29|cm}}, and it weighs {{cvt|30-50|g}}|habitat=|hunting=|iucn-status=LC|population=|direction=|subspecies={{Collapsible list |expand=yes |title=Three subspecies |bullets=on |''S. t. torotoro'' ([[Rene Lesson|Lesson]], 1827) |''S. t. flavirostris'' ([[John Gould|Gould]], 1850) |''S. t. ochracea'' ([[Lionel Walter Rothschild|Rothschild]] and [[Ernst Hartert|Hartert]], 1901) }}}} {{Species table/end}}'''''Syma''''' je [[Rod (taksonomija)|rod]] [[Vodomari dupljaši|vodomara]] iz porodice [[Vodomari|Alcedinidae]] koji nastanjuju [[Nova Gvineja|Novu Gvineju]] i sjeveroistočnu Australiju. Rod je uveo francuski kirurg i prirodoslovac René Lesson 1827. godine. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Lesson|first=René|author-link=René Lesson|year=1827|title=Nouveau gendre d'oiseau|url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/4828758|journal=Bulletin Universel des Sciences et de l'Industrie|language=French|volume=11|page=443}}</ref> ''Syma'' je bilo ime morske nimfe u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] . <ref name="jobling">{{Citiranje knjige|last=Jobling|first=James A.|url=https://archive.org/details/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling|title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names|publisher=Christopher Helm|year=2010|isbn=978-1-4081-2501-4|location=London|page=[https://archive.org/details/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling/page/n376 376]}}</ref> Rod sadrži dvije vrste: <ref name="ioc">{{Citiranje weba|year=2017|editor-last=Gill|editor-first=Frank|editor-link=Frank Gill (ornithologist)|editor2-last=Donsker|editor2-first=David|title=Rollers, ground rollers & kingfishers|url=http://www.worldbirdnames.org/bow/rollers/|access-date=17 May 2017|website=World Bird List Version 7.2|publisher=International Ornithologists' Union}}</ref>{{Species table|genus=Syma|authority-name=[[René Primevère Lesson|Lesson]]|authority-year=1827|species-count=two|no-note=y|narrow-percent=75}} {{Species table/row|authority-name=Salvadori|authority-year=1896}} {{Species table/row|authority-name=Lesson|authority-year=1827}} {{Species table/end}}Odrasle jedinke obje vrste imaju jarko žute kljunove. Planinski vodomar je endemska vrsta planinskih područja Nove Gvineje. Žutokljuni vodomar se javlja u nizinskim područjima Nove Gvineje i na [[Cape York (poluotok)|poluotoku Cape York]] u sjeveroistočnoj Australiji. <ref>{{Citiranje knjige|last=Fry|first=C. Hilary|title=Kingfishers, Bee-eaters, and Rollers|last2=Fry|first2=Kathie|last3=Harris|first3=Alan|publisher=Christopher Helm|year=1992|isbn=978-0-7136-8028-7|location=London|pages=171–174}}</ref> == Izvori == [[Kategorija:Nova Gvineja]] [[Kategorija:Rodovi smrdovrana]] [[Kategorija:Vodomari]] 4pt79wroxu2j9i1lbpyetpwh2ae7nuk 7569882 7569873 2026-08-04T22:18:29Z Argo Navis 852 7569882 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Syma | status = | slika = Syma torotoro.jpg | slika_opis = [[Žutokljuni vodomar]] (''Syma torotoro'') | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Coraciiformes]] | familia = [[Alcedinidae]] | subfamilia = [[Halcyoninae]] | genus = ''Syma'' | genus_autorstvo = [[René Primevère Lesson|Lesson]], 1827 | tip_species = ''[[Žutokljuni vodomar|Syma torotoro]]''<ref name="HM4"/> | tip_species_autorstvo = Lesson, 1827 }} '''''Syma''''' je [[Rod (taksonomija)|rod]] [[Vodomari dupljaši|vodomara]] iz porodice [[Vodomari|Alcedinidae]] koji nastanjuju [[Nova Gvineja|Novu Gvineju]] i sjeveroistočnu Australiju. Rod je uveo francuski kirurg i prirodoslovac René Lesson 1827. godine.<ref name="Lesson 1827"/> ''Syma'' je bilo ime morske nimfe u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]].<ref name="jobling"/> Rod sadrži dvije vrste:<ref name="ioc"/> {{Species table |genus=Syma |authority-name=[[René Primevère Lesson|Lesson]]|authority-year=1827|species-count=2|species-countG=vrste|no-note=y|narrow-percent=60}} {{Species table/row |name=Planinski vodomar |binomial=[[Syma megarhyncha]] |image=File:Syma megarhyncha 218218377 (cropped).jpg |image-size=160px |authority-name=Salvadori |authority-year=1896 |range=Nova Gvineja |range-image=File:Syma megarhyncha map.svg |range-image-size=150px |size=Mužjaci teže 52-60 g, a ženke 49-63 g. Odrasle jedinke su dugačke između 21-24 cm. | habitat =|hunting= |iucn-status=LC |subspecies={{Collapsible list |expand=yes |title=Dvije podvrste |bullets=on | ''S. m. megarhyncha'' <small>[[Tommaso Salvadori|Salvadori]], 1896</small> | ''S. m. sellamontis'' <small>[[Anton Reichenow|Reichenow]], 1919</small> }}}} {{Species table/row |name=Žutokljuni vodomar |binomial=[[Syma torotoro]] |image=File:Yellow-billed Kingfisher (2885655466).jpg |image-size=160px|image-alt= |authority-name=Lesson |authority-year=1827 |authority-not-original= |range=Nova Gvineja i sjeverni poluotok Cape York u Australiji |range-image= |range-image-size=160px |size=Dug je 20 cm, s rasponom krila od 29 cm, teži 30-50 g | habitat =|hunting= |iucn-status=LC |subspecies={{Collapsible list |expa|nd=yes |title=3 podvrste |bullets=on |''S. t. torotoro'' ([[Rene Lesson|Lesson]], 1827.) |''S. t. flavirostris'' ([[John Gould|Gould]], 1850.) |''S. t. ochracea'' ([[Lionel Walter Rothschild|Rothschild]] i [[Ernst Hartert|Hartert]], 1901) }}}} {{Species table/end}} Odrasle jedinke obje vrste imaju jarko žute kljunove. Planinski vodomar je endemska vrsta planinskih područja Nove Gvineje. Žutokljuni vodomar se javlja u nizinskim područjima Nove Gvineje i na [[Cape York (poluotok)|poluotoku Cape York]] u sjeveroistočnoj Australiji.<ref name="Fry 1992"/> == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="HM4">{{cite web |url= https://www.aviansystematics.org/4th-edition-checklist?viewfamilies=86 |title= Alcedinidae |author=<!--Not stated--> |date= |website= aviansystematics.org |publisher= The Trust for Avian Systematics |access-date= 2023-07-25}}</ref> <ref name="Lesson 1827">{{Citiranje časopisa | last=Lesson | first=René | author-link=René Lesson | year=1827 | title=Nouveau gendre d'oiseau | journal=Bulletin Universel des Sciences et de l'Industrie | volume=11 | language=fr | page=443 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/4828758 }}</ref> <ref name="jobling">{{Citiranje knjige | last=Jobling | first=James A. | year=2010 | title= The Helm Dictionary of Scientific Bird Names | url=https://archive.org/details/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn= 978-1-4081-2501-4 | page=[https://archive.org/details/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling/page/n376 376] }}</ref> <ref name="ioc">{{Citiranje weba | editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor1-link=Frank Gill (ornitolog) | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | year=2017 | title=Rollers, ground rollers & kingfishers | work=World Bird List Version 7.2 | url=http://www.worldbirdnames.org/bow/rollers/ | publisher=International Ornithologists' Union | accessdate=2017-05-17}}</ref> <ref name="Fry 1992">{{Citiranje knjige | last1=Fry | first1=C. Hilary| last2=Fry | first2=Kathie| last3=Harris | first3=Alan | year=1992 | title=Kingfishers, Bee-eaters, and Rollers | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-0-7136-8028-7 | pages=171–174 }}</ref> }} [[Kategorija:Nova Gvineja]] [[Kategorija:Rodovi smrdovrana]] [[Kategorija:Vodomari]] 76u23fqc6q9rgtwyfd6e6gq6y2k032b 7569890 7569882 2026-08-04T22:35:03Z Argo Navis 852 sređeno 7569890 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Syma | status = | slika = Syma torotoro.jpg | slika_opis = [[Žutokljuni vodomar]] (''Syma torotoro'') | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Coraciiformes]] | familia = [[Alcedinidae]] | subfamilia = [[Halcyoninae]] | genus = ''Syma'' | genus_autorstvo = [[René Primevère Lesson|Lesson]], 1827 | tip_species = ''[[Žutokljuni vodomar|Syma torotoro]]''<ref name="HM4"/> | tip_species_autorstvo = Lesson, 1827 }} '''''Syma''''' je [[Rod (taksonomija)|rod]] [[Vodomari dupljaši|vodomara]] iz porodice [[Vodomari|Alcedinidae]] koji nastanjuju [[Nova Gvineja|Novu Gvineju]] i sjeveroistočnu Australiju. Rod je uveo francuski kirurg i prirodoslovac René Lesson 1827. godine.<ref name="Lesson 1827"/> ''Syma'' je bilo ime morske nimfe u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]].<ref name="jobling"/> == Vrste == Rod sadrži dvije vrste:<ref name="ioc"/> '''Syma''' <small>[[René Primevère Lesson|Lesson]], 1827.</small> * [[Planinski vodomar]] (''Syma megarhyncha'') <small>Salvadori, 1896</small> - mužjaci teže 52-60 g, a ženke 49-63 g. Odrasle jedinke su dugačke između 21-24 cm, [[Nova Gvineja]] ** ''S. m. megarhyncha'' <small>[[Tommaso Salvadori|Salvadori]], 1896</small> ** ''S. m. sellamontis'' <small>[[Anton Reichenow|Reichenow]], 1919</small> * [[Žutokljuni vodomar]] (''Syma torotoro'') <small>Lesson, 1827.</small> - Dug je 20 cm, s rasponom krila od 29 cm, teži 30-50 g, Nova Gvineja i sjeverni poluotok Cape York u Australiji ** ''S. t. torotoro'' ([[Rene Lesson|Lesson]], 1827.) ** ''S. t. flavirostris'' ([[John Gould|Gould]], 1850.) ** ''S. t. ochracea'' ([[Lionel Walter Rothschild|Rothschild]] i [[Ernst Hartert|Hartert]], 1901) Odrasle jedinke obje vrste imaju jarko žute kljunove. Planinski vodomar je endemska vrsta planinskih područja Nove Gvineje. Žutokljuni vodomar se javlja u nizinskim područjima Nove Gvineje i na [[Cape York (poluotok)|poluotoku Cape York]] u sjeveroistočnoj Australiji.<ref name="Fry 1992"/> <gallery mode="packed"> Syma megarhyncha 218218377 (cropped).jpg|[[Planinski vodomar]] (''Syma megarhyncha'') Syma megarhyncha map.svg|[[Planinski vodomar]] - rasprostranjenost: [[Nova Gvineja]] Yellow-billed Kingfisher (2885655466).jpg|[[Žutokljuni vodomar]] (''Syma torotoro'') </gallery> == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="HM4">{{cite web |url= https://www.aviansystematics.org/4th-edition-checklist?viewfamilies=86 |title= Alcedinidae |author=<!--Not stated--> |date= |website= aviansystematics.org |publisher= The Trust for Avian Systematics |access-date= 2023-07-25}}</ref> <ref name="Lesson 1827">{{Citiranje časopisa | last=Lesson | first=René | author-link=René Lesson | year=1827 | title=Nouveau gendre d'oiseau | journal=Bulletin Universel des Sciences et de l'Industrie | volume=11 | language=fr | page=443 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/4828758 }}</ref> <ref name="jobling">{{Citiranje knjige | last=Jobling | first=James A. | year=2010 | title= The Helm Dictionary of Scientific Bird Names | url=https://archive.org/details/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn= 978-1-4081-2501-4 | page=[https://archive.org/details/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling/page/n376 376] }}</ref> <ref name="ioc">{{Citiranje weba | editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor1-link=Frank Gill (ornitolog) | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | year=2017 | title=Rollers, ground rollers & kingfishers | work=World Bird List Version 7.2 | url=http://www.worldbirdnames.org/bow/rollers/ | publisher=International Ornithologists' Union | accessdate=2017-05-17}}</ref> <ref name="Fry 1992">{{Citiranje knjige | last1=Fry | first1=C. Hilary| last2=Fry | first2=Kathie| last3=Harris | first3=Alan | year=1992 | title=Kingfishers, Bee-eaters, and Rollers | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-0-7136-8028-7 | pages=171–174 }}</ref> }} [[Kategorija:Nova Gvineja]] [[Kategorija:Rodovi smrdovrana]] [[Kategorija:Vodomari]] f2ljed01vtwq812ryeyaf0wroklzlbf 0 816440 7569881 2026-08-04T22:17:36Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Citrus inodora | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''C. inodora'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus inodora'' | dvoimeno_autorstvo...«. 7569881 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Citrus inodora | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''C. inodora'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus inodora'' | dvoimeno_autorstvo = }} '''Citrus inodora''', == Morfologija == == Sinonimi == == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] tfhlybko4e8rmwqer19yelr3rf098b9 7569883 7569881 2026-08-04T22:21:20Z Zeljko 1196 7569883 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Citrus inodora | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''C. inodora'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus inodora'' | dvoimeno_autorstvo = F.M.Bailey }} '''Citrus inodora''', == Morfologija == == Sinonimi == Homotipski: * ''Microcitrus inodora'' <small>(F.M.Bailey) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 577 (1915) * ''Pleurocitrus inodora'' <small>(F.M.Bailey) Tanaka</small> in Blumea 2: 104 (1936) Heterotipski: * ''Citrus maideniana'' <small>Domin</small> in Biblioth. Bot. 22(89): 297 (1927) * ''Microcitrus maideniana'' <small>(Domin) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 28: 533 (1938) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] 0kkp218yw0tebm7g3p4xiemi1nyfuv9 7569884 7569883 2026-08-04T22:23:10Z Zeljko 1196 7569884 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Citrus inodora'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | species = ''C. inodora'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus inodora'' | dvoimeno_autorstvo = F.M.Bailey }} '''Citrus inodora''', == Morfologija == [[Stablo]] visoko do 4 m, s deblom promjera do 5 cm. Trnovi su dugi 6–12 mm, pojedinačni ili u parovima, a grančice su bridaste. [[Listovi]] imaju peteljku dugu 4–8 mm, koja nije okriljena ni člankovito spojena s plojkom. Plojka je široko jajolika do lancetasta, velika 8–20 × 4–10 cm, pri osnovi približno šiljasta, prema vrhu sitno narovašena te završava šiljastim do kratko ušiljenim vrhom. Žile su vrlo brojne i gotovo paralelne. [[Cvjetovi]] su pojedinačni, rijetko skupljeni u malene čuperke, gotovo sjedeći, vjerojatno dvospolni i bez mirisa. Čaška ima pet sitnih zubaca. Latica je pet; bijele su, linearno duguljaste i duge oko 7 mm. Prašnika je najmanje 30, različite su dužine i slobodni. Plodnica je osmerogradna. [[Plod]] je elipsoidan, dug do 65 mm i širok oko 30 mm, žut i gladak. Meso mu je izrazito kiselo. Sjemenke su obrisom kruškolike, plankonveksne, velike 6–8 × 4–5 mm. Na engleskom je vrsta poznata kao Russell River lime ili North Queensland lime. Vrsta je ograničena na sjeveroistočni Queensland, gdje raste u kišnim šumama, uključujući šume vrste Backhousia bancroftii, na nadmorskim visinama od 10 do 100 m. Areal joj je znatno smanjen krčenjem šuma radi plantaža šećerne trske i banana. Cvate od [[kolovoz]]a do [[studeni|studenoga]], a plodovi su zabilježeni u siječnju, ožujku i lipnju. Vrsta se dobro obnavlja u sekundarnoj vegetaciji i uz rubove krčevina te može obilno plodonositi. == Sinonimi == Homotipski: * ''Microcitrus inodora'' <small>(F.M.Bailey) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 577 (1915) * ''Pleurocitrus inodora'' <small>(F.M.Bailey) Tanaka</small> in Blumea 2: 104 (1936) Heterotipski: * ''Citrus maideniana'' <small>Domin</small> in Biblioth. Bot. 22(89): 297 (1927) * ''Microcitrus maideniana'' <small>(Domin) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 28: 533 (1938) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] l5yedoggh37zz55cox9wua9uveoglt8 7569885 7569884 2026-08-04T22:25:32Z Zeljko 1196 7569885 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Citrus inodora'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | species = ''C. inodora'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus inodora'' | dvoimeno_autorstvo = F.M.Bailey }} '''''Citrus inodora''''', je biljna vrsta iz porodice rutovki. Prirodno područje ove vrste je Queensland (Cook). <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:771932-1 Kew], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == [[Stablo]] visoko do 4 m, s deblom promjera do 5 cm. Trnovi su dugi 6–12 mm, pojedinačni ili u parovima, a grančice su bridaste. [[Listovi]] imaju peteljku dugu 4–8 mm, koja nije okriljena ni člankovito spojena s plojkom. Plojka je široko jajolika do lancetasta, velika 8–20 × 4–10 cm, pri osnovi približno šiljasta, prema vrhu sitno narovašena te završava šiljastim do kratko ušiljenim vrhom. Žile su vrlo brojne i gotovo paralelne. [[Cvjetovi]] su pojedinačni, rijetko skupljeni u malene čuperke, gotovo sjedeći, vjerojatno dvospolni i bez mirisa. Čaška ima pet sitnih zubaca. Latica je pet; bijele su, linearno duguljaste i duge oko 7 mm. Prašnika je najmanje 30, različite su dužine i slobodni. Plodnica je osmerogradna. [[Plod]] je elipsoidan, dug do 65 mm i širok oko 30 mm, žut i gladak. Meso mu je izrazito kiselo. Sjemenke su obrisom kruškolike, plankonveksne, velike 6–8 × 4–5 mm. Na engleskom je vrsta poznata kao Russell River lime ili North Queensland lime. Vrsta je ograničena na sjeveroistočni Queensland, gdje raste u kišnim šumama, uključujući šume vrste Backhousia bancroftii, na nadmorskim visinama od 10 do 100 m. Areal joj je znatno smanjen krčenjem šuma radi plantaža šećerne trske i banana. Cvate od [[kolovoz]]a do [[studeni|studenoga]], a plodovi su zabilježeni u siječnju, ožujku i lipnju. Vrsta se dobro obnavlja u sekundarnoj vegetaciji i uz rubove krčevina te može obilno plodonositi. == Sinonimi == Homotipski: * ''Microcitrus inodora'' <small>(F.M.Bailey) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 577 (1915) * ''Pleurocitrus inodora'' <small>(F.M.Bailey) Tanaka</small> in Blumea 2: 104 (1936) Heterotipski: * ''Citrus maideniana'' <small>Domin</small> in Biblioth. Bot. 22(89): 297 (1927) * ''Microcitrus maideniana'' <small>(Domin) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 28: 533 (1938) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] 5n5gdffja45oevhj1dc0qitm6tcdf27 7569888 7569885 2026-08-04T22:30:04Z Zeljko 1196 7569888 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Citrus inodora'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | species = ''C. inodora'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus inodora'' | dvoimeno_autorstvo = F.M.Bailey }} '''''Citrus inodora''''', je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje ove vrste je [[Queensland]] (Cook). <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:771932-1 Kew], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == [[Stablo]] visoko do 4 m, s deblom promjera do 5 cm. Trnovi su dugi 6–12 mm, pojedinačni ili u parovima, a grančice su bridaste. [[Listovi]] imaju peteljku dugu 4–8 mm, koja nije okriljena ni člankovito spojena s plojkom. Plojka je široko jajolika do lancetasta, velika 8–20 × 4–10 cm, pri osnovi približno šiljasta, prema vrhu sitno narovašena te završava šiljastim do kratko ušiljenim vrhom. Žile su vrlo brojne i gotovo paralelne.<ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su pojedinačni, rijetko skupljeni u malene čuperke, gotovo sjedeći, vjerojatno dvospolni i bez mirisa. [[Čaška]] ima pet sitnih zubaca. Latica je pet; bijele su, linearno duguljaste i duge oko 7 mm. [[Prašnik]]a je najmanje 30, različite su dužine i slobodni. Plodnica je osmerogradna.<ref name="Flora "/> [[Plod]] je elipsoidan, dug do 65 mm i širok oko 30 mm, žut i gladak. Meso mu je izrazito kiselo. [[Sjeme]]nke su obrisom kruškolike, plankonveksne, velike 6–8 × 4–5 mm. Na engleskom je vrsta poznata kao Russell River lime ili North Queensland lime.<ref name="Flora "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta je ograničena na sjeveroistočni [[Queensland]], gdje raste u kišnim [[šuma]]ma, uključujući šume vrste Backhousia bancroftii, na nadmorskim visinama od 10 do 100 m. Areal joj je znatno smanjen krčenjem šuma radi plantaža [[Šećerna trska|šećerne trske]] i [[banana]]. Cvate od [[kolovoz]]a do [[studeni|studenoga]], a plodovi su zabilježeni u siječnju, ožujku i lipnju. Vrsta se dobro obnavlja u sekundarnoj vegetaciji i uz rubove krčevina te može obilno plodonositi. <ref name="Flora ">[https://www.dcceew.gov.au/sites/default/files/env/pages/fb3709f5-d0b4-4a15-94bc-17686ac6a9ae/files/flora-australia-26-meliaceae-rutaceae-zygophyllaceae.pdf?utm_source=chatgpt.com Flora of Australia], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Microcitrus inodora'' <small>(F.M.Bailey) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 577 (1915) * ''Pleurocitrus inodora'' <small>(F.M.Bailey) Tanaka</small> in Blumea 2: 104 (1936) Heterotipski: * ''Citrus maideniana'' <small>Domin</small> in Biblioth. Bot. 22(89): 297 (1927) * ''Microcitrus maideniana'' <small>(Domin) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 28: 533 (1938) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] m7koehi6p8ejt6i1ldkb7lkza35iacs 7569897 7569888 2026-08-04T22:53:35Z Zeljko 1196 7569897 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Citrus inodora'' | slika = Citrus inodora.jpg | slika_opis = ''C. inodora''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | species = ''C. inodora'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus inodora'' | dvoimeno_autorstvo = F.M.Bailey }} '''''Citrus inodora''''', je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje ove vrste je [[Queensland]] (Cook). <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:771932-1 Kew], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == [[Stablo]] visoko do 4 m, s deblom promjera do 5 cm. Trnovi su dugi 6–12 mm, pojedinačni ili u parovima, a grančice su bridaste. [[Listovi]] imaju peteljku dugu 4–8 mm, koja nije okriljena ni člankovito spojena s plojkom. Plojka je široko jajolika do lancetasta, velika 8–20 × 4–10 cm, pri osnovi približno šiljasta, prema vrhu sitno narovašena te završava šiljastim do kratko ušiljenim vrhom. Žile su vrlo brojne i gotovo paralelne.<ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su pojedinačni, rijetko skupljeni u malene čuperke, gotovo sjedeći, vjerojatno dvospolni i bez mirisa. [[Čaška]] ima pet sitnih zubaca. Latica je pet; bijele su, linearno duguljaste i duge oko 7 mm. [[Prašnik]]a je najmanje 30, različite su dužine i slobodni. Plodnica je osmerogradna.<ref name="Flora "/> [[Plod]] je elipsoidan, dug do 65 mm i širok oko 30 mm, žut i gladak. Meso mu je izrazito kiselo. [[Sjeme]]nke su obrisom kruškolike, plankonveksne, velike 6–8 × 4–5 mm. Na engleskom je vrsta poznata kao Russell River lime ili North Queensland lime.<ref name="Flora "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta je ograničena na sjeveroistočni [[Queensland]], gdje raste u kišnim [[šuma]]ma, uključujući šume vrste Backhousia bancroftii, na nadmorskim visinama od 10 do 100 m. Areal joj je znatno smanjen krčenjem šuma radi plantaža [[Šećerna trska|šećerne trske]] i [[banana]]. Cvate od [[kolovoz]]a do [[studeni|studenoga]], a plodovi su zabilježeni u siječnju, ožujku i lipnju. Vrsta se dobro obnavlja u sekundarnoj vegetaciji i uz rubove krčevina te može obilno plodonositi. <ref name="Flora ">[https://www.dcceew.gov.au/sites/default/files/env/pages/fb3709f5-d0b4-4a15-94bc-17686ac6a9ae/files/flora-australia-26-meliaceae-rutaceae-zygophyllaceae.pdf?utm_source=chatgpt.com Flora of Australia], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> Citrus-inodora-SF23252-05.jpg|''C. inodora''. Citrus-inodora-SF23252-03.jpg|''C. inodora''. </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Microcitrus inodora'' <small>(F.M.Bailey) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 577 (1915) * ''Pleurocitrus inodora'' <small>(F.M.Bailey) Tanaka</small> in Blumea 2: 104 (1936) Heterotipski: * ''Citrus maideniana'' <small>Domin</small> in Biblioth. Bot. 22(89): 297 (1927) * ''Microcitrus maideniana'' <small>(Domin) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 28: 533 (1938) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] 2zmkfs30tl3rg25q7w9ufmknwzqnhkc 7570057 7569897 2026-08-05T09:30:27Z Runolist 263374 članak preveden iz izvora pod copyrightom Commonwealtha Australije 7570057 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}}{{Copyright?|1=https://www.dcceew.gov.au/sites/default/files/env/pages/fb3709f5-d0b4-4a15-94bc-17686ac6a9ae/files/flora-australia-26-meliaceae-rutaceae-zygophyllaceae.pdf?utm_source=chatgpt.com}}{{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Citrus inodora'' | slika = Citrus inodora.jpg | slika_opis = ''C. inodora''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | species = ''C. inodora'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus inodora'' | dvoimeno_autorstvo = F.M.Bailey }} '''''Citrus inodora''''', je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje ove vrste je [[Queensland]] (Cook). <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:771932-1 Kew], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == [[Stablo]] visoko do 4 m, s deblom promjera do 5 cm. Trnovi su dugi 6–12 mm, pojedinačni ili u parovima, a grančice su bridaste. [[Listovi]] imaju peteljku dugu 4–8 mm, koja nije okriljena ni člankovito spojena s plojkom. Plojka je široko jajolika do lancetasta, velika 8–20 × 4–10 cm, pri osnovi približno šiljasta, prema vrhu sitno narovašena te završava šiljastim do kratko ušiljenim vrhom. Žile su vrlo brojne i gotovo paralelne.<ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su pojedinačni, rijetko skupljeni u malene čuperke, gotovo sjedeći, vjerojatno dvospolni i bez mirisa. [[Čaška]] ima pet sitnih zubaca. Latica je pet; bijele su, linearno duguljaste i duge oko 7 mm. [[Prašnik]]a je najmanje 30, različite su dužine i slobodni. Plodnica je osmerogradna.<ref name="Flora "/> [[Plod]] je elipsoidan, dug do 65 mm i širok oko 30 mm, žut i gladak. Meso mu je izrazito kiselo. [[Sjeme]]nke su obrisom kruškolike, plankonveksne, velike 6–8 × 4–5 mm. Na engleskom je vrsta poznata kao Russell River lime ili North Queensland lime.<ref name="Flora "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta je ograničena na sjeveroistočni [[Queensland]], gdje raste u kišnim [[šuma]]ma, uključujući šume vrste Backhousia bancroftii, na nadmorskim visinama od 10 do 100 m. Areal joj je znatno smanjen krčenjem šuma radi plantaža [[Šećerna trska|šećerne trske]] i [[banana]]. Cvate od [[kolovoz]]a do [[studeni|studenoga]], a plodovi su zabilježeni u siječnju, ožujku i lipnju. Vrsta se dobro obnavlja u sekundarnoj vegetaciji i uz rubove krčevina te može obilno plodonositi. <ref name="Flora ">[https://www.dcceew.gov.au/sites/default/files/env/pages/fb3709f5-d0b4-4a15-94bc-17686ac6a9ae/files/flora-australia-26-meliaceae-rutaceae-zygophyllaceae.pdf?utm_source=chatgpt.com Flora of Australia], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> Citrus-inodora-SF23252-05.jpg|''C. inodora''. Citrus-inodora-SF23252-03.jpg|''C. inodora''. </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Microcitrus inodora'' <small>(F.M.Bailey) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 577 (1915) * ''Pleurocitrus inodora'' <small>(F.M.Bailey) Tanaka</small> in Blumea 2: 104 (1936) Heterotipski: * ''Citrus maideniana'' <small>Domin</small> in Biblioth. Bot. 22(89): 297 (1927) * ''Microcitrus maideniana'' <small>(Domin) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 28: 533 (1938) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] 402wl31m8ydfzwnlg7s927wz6ghka0g 0 816441 7569892 2026-08-04T22:44:12Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1314833085|Hook-billed kingfisher]]« 7569892 wikitext text/x-wiki '''Pjegavokapi vodomar''' ({{Lat.|Melidora macrorrhina}}) je vrsta [[Vodomari|vodomara]] iz potporodice [[Vodomari dupljaši|Halcyoninae]] koja nastanjuje nizinska šumovita područja [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] i nekih obližnjih otoka. To je jedini član roda ''Melidora''. == Taksonomija == Prvi formalni opis pjegavokapog vodomara dao je francuski kirurg i prirodoslovac [[René Lesson]] 1827. godine pod [[Dvojno nazivlje|binomnim imenom]] ''Dacelo macrorrhina.''<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lesson|first=René|author-link=René Lesson|year=1827|title=Description d'un nouveau espèce de Dalcedo|url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/43065527|journal=Bulletin des sciences naturelles et de géologie|language=fr|volume=12|pages=131–132}}</ref> Pjegavokapi vodomar sada je jedina vrsta smještena unutar roda ''Melidora'', koji je uveo Lesson 1830. <ref>{{Citiranje knjige|last=Lesson|first=René|url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/35997233|title=Traite d'Ornithologie|publisher=F.G. Levrault|year=1830|volume=1|location=Paris|page=249|author-link=René Lesson}}</ref> <ref name="ioc">{{Citiranje weba|year=2017|editor-last=Gill|editor-first=Frank|editor-link=Frank Gill (ornithologist)|editor2-last=Donsker|editor2-first=David|title=Rollers, ground rollers & kingfishers|url=http://www.worldbirdnames.org/bow/rollers/|access-date=17 May 2017|website=World Bird List Version 7.2|publisher=International Ornithologists' Union}}</ref> Naziv roda vjerojatno dolazi od klasične grčke ''riječi mēlis'' za "žut" i ''doru'' za "koplje". Specifični epitet ''macrorrhina'' potječe od klasičnih grčkih ''riječi makros'' za "dug" i ''rhis'' za "nos".<ref name="jobling">{{Citiranje knjige|last=Jobling|first=James A.|url=https://archive.org/details/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling|title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names|publisher=Christopher Helm|year=2010|isbn=978-1-4081-2501-4|location=London|pages=[https://archive.org/details/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling/page/n236 236], 249}}</ref> Postoje tri podvrste: <ref name="ioc">{{Citiranje weba|year=2017|editor-last=Gill|editor-first=Frank|editor-link=Frank Gill (ornithologist)|editor2-last=Donsker|editor2-first=David|title=Rollers, ground rollers & kingfishers|url=http://www.worldbirdnames.org/bow/rollers/|access-date=17 May 2017|website=World Bird List Version 7.2|publisher=International Ornithologists' Union}}</ref> * ''M. m. waigiuensis'' [[Ernst Hartert|Hartert]], 1930 – otok [[Waigeo]] * ''M. m. macrorrhina'' (Lesson, R, 1827) – zapadna, središnja i istočna [[Nova Gvineja]], otoci [[Misool]] i [[Batanta]] * ''M. m. jobiensis'' [[Tommaso Salvadori|Salvadori]], 1880 – sjeverna Nova Gvineja i [[otok Yapen]] == Opis == Pjegavokapi vodomar je veliki zdepasti vodomar duljine 27 cm i težine 85-110 g . <ref name="fry">{{Citiranje knjige|last=Fry|first=C. Hilary|title=Kingfishers, Bee-eaters, and Rollers|last2=Fry|first2=Kathie|last3=Harris|first3=Alan|publisher=Christopher Helm|year=1992|isbn=978-0-7136-8028-7|location=London|pages=123–125}}</ref> Ima dugu, bijelu prugu ispod očiju. Donja strana mu je bijela. Ima blijedo žute noge. Glasanje i pjesma se uglavnom čuju noću. Najčešće glasanje je dugi zvižduk nakon kojeg slijedi niz kratkih tonova višeg tona. <ref name="fry">{{Citiranje knjige|last=Fry|first=C. Hilary|title=Kingfishers, Bee-eaters, and Rollers|last2=Fry|first2=Kathie|last3=Harris|first3=Alan|publisher=Christopher Helm|year=1992|isbn=978-0-7136-8028-7|location=London|pages=123–125}}</ref> == Ponašanje == === Razmnožavanje === Pjegavokapi vodomar iskopava gnijezdo u aktivnom termitnjačkom gnijezdu na drvetu 3-6 m iznad tla. Leglo se sastoji od dva bijela jaja koja se izlegu asinkrono. Mužjak pomaže u inkubaciji jaja i izleganju mladih. <ref name="fry">{{Citiranje knjige|last=Fry|first=C. Hilary|title=Kingfishers, Bee-eaters, and Rollers|last2=Fry|first2=Kathie|last3=Harris|first3=Alan|publisher=Christopher Helm|year=1992|isbn=978-0-7136-8028-7|location=London|pages=123–125}}</ref> === Prehrana === Hrani se kukcima i žabama. Može kopati po tlu tražeći plijen na sličan način kao [[debelokljuni vodomar]]{{HrvImenaPtica}} ({{Lat.|Dacelo rex}}).<ref name="fry">{{Citiranje knjige|last=Fry|first=C. Hilary|title=Kingfishers, Bee-eaters, and Rollers|last2=Fry|first2=Kathie|last3=Harris|first3=Alan|publisher=Christopher Helm|year=1992|isbn=978-0-7136-8028-7|location=London|pages=123–125}}</ref> == Izvori == == Vanjske poveznice == * [http://www.xeno-canto.org/species/Melidora-macrorrhina Kseno-pjevanje: audio snimke vodomara s udičastim kljunom] [[Kategorija:Vodomari]] gxglg287ffdqhwdcwh4nur0tr67gk5n 7569893 7569892 2026-08-04T22:44:26Z Argo Navis 852 Argo Navis premješta stranicu [[Melidora macrorrhina]] na [[Pjegavokapi vodomar]] 7569892 wikitext text/x-wiki '''Pjegavokapi vodomar''' ({{Lat.|Melidora macrorrhina}}) je vrsta [[Vodomari|vodomara]] iz potporodice [[Vodomari dupljaši|Halcyoninae]] koja nastanjuje nizinska šumovita područja [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] i nekih obližnjih otoka. To je jedini član roda ''Melidora''. == Taksonomija == Prvi formalni opis pjegavokapog vodomara dao je francuski kirurg i prirodoslovac [[René Lesson]] 1827. godine pod [[Dvojno nazivlje|binomnim imenom]] ''Dacelo macrorrhina.''<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lesson|first=René|author-link=René Lesson|year=1827|title=Description d'un nouveau espèce de Dalcedo|url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/43065527|journal=Bulletin des sciences naturelles et de géologie|language=fr|volume=12|pages=131–132}}</ref> Pjegavokapi vodomar sada je jedina vrsta smještena unutar roda ''Melidora'', koji je uveo Lesson 1830. <ref>{{Citiranje knjige|last=Lesson|first=René|url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/35997233|title=Traite d'Ornithologie|publisher=F.G. Levrault|year=1830|volume=1|location=Paris|page=249|author-link=René Lesson}}</ref> <ref name="ioc">{{Citiranje weba|year=2017|editor-last=Gill|editor-first=Frank|editor-link=Frank Gill (ornithologist)|editor2-last=Donsker|editor2-first=David|title=Rollers, ground rollers & kingfishers|url=http://www.worldbirdnames.org/bow/rollers/|access-date=17 May 2017|website=World Bird List Version 7.2|publisher=International Ornithologists' Union}}</ref> Naziv roda vjerojatno dolazi od klasične grčke ''riječi mēlis'' za "žut" i ''doru'' za "koplje". Specifični epitet ''macrorrhina'' potječe od klasičnih grčkih ''riječi makros'' za "dug" i ''rhis'' za "nos".<ref name="jobling">{{Citiranje knjige|last=Jobling|first=James A.|url=https://archive.org/details/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling|title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names|publisher=Christopher Helm|year=2010|isbn=978-1-4081-2501-4|location=London|pages=[https://archive.org/details/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling/page/n236 236], 249}}</ref> Postoje tri podvrste: <ref name="ioc">{{Citiranje weba|year=2017|editor-last=Gill|editor-first=Frank|editor-link=Frank Gill (ornithologist)|editor2-last=Donsker|editor2-first=David|title=Rollers, ground rollers & kingfishers|url=http://www.worldbirdnames.org/bow/rollers/|access-date=17 May 2017|website=World Bird List Version 7.2|publisher=International Ornithologists' Union}}</ref> * ''M. m. waigiuensis'' [[Ernst Hartert|Hartert]], 1930 – otok [[Waigeo]] * ''M. m. macrorrhina'' (Lesson, R, 1827) – zapadna, središnja i istočna [[Nova Gvineja]], otoci [[Misool]] i [[Batanta]] * ''M. m. jobiensis'' [[Tommaso Salvadori|Salvadori]], 1880 – sjeverna Nova Gvineja i [[otok Yapen]] == Opis == Pjegavokapi vodomar je veliki zdepasti vodomar duljine 27 cm i težine 85-110 g . <ref name="fry">{{Citiranje knjige|last=Fry|first=C. Hilary|title=Kingfishers, Bee-eaters, and Rollers|last2=Fry|first2=Kathie|last3=Harris|first3=Alan|publisher=Christopher Helm|year=1992|isbn=978-0-7136-8028-7|location=London|pages=123–125}}</ref> Ima dugu, bijelu prugu ispod očiju. Donja strana mu je bijela. Ima blijedo žute noge. Glasanje i pjesma se uglavnom čuju noću. Najčešće glasanje je dugi zvižduk nakon kojeg slijedi niz kratkih tonova višeg tona. <ref name="fry">{{Citiranje knjige|last=Fry|first=C. Hilary|title=Kingfishers, Bee-eaters, and Rollers|last2=Fry|first2=Kathie|last3=Harris|first3=Alan|publisher=Christopher Helm|year=1992|isbn=978-0-7136-8028-7|location=London|pages=123–125}}</ref> == Ponašanje == === Razmnožavanje === Pjegavokapi vodomar iskopava gnijezdo u aktivnom termitnjačkom gnijezdu na drvetu 3-6 m iznad tla. Leglo se sastoji od dva bijela jaja koja se izlegu asinkrono. Mužjak pomaže u inkubaciji jaja i izleganju mladih. <ref name="fry">{{Citiranje knjige|last=Fry|first=C. Hilary|title=Kingfishers, Bee-eaters, and Rollers|last2=Fry|first2=Kathie|last3=Harris|first3=Alan|publisher=Christopher Helm|year=1992|isbn=978-0-7136-8028-7|location=London|pages=123–125}}</ref> === Prehrana === Hrani se kukcima i žabama. Može kopati po tlu tražeći plijen na sličan način kao [[debelokljuni vodomar]]{{HrvImenaPtica}} ({{Lat.|Dacelo rex}}).<ref name="fry">{{Citiranje knjige|last=Fry|first=C. Hilary|title=Kingfishers, Bee-eaters, and Rollers|last2=Fry|first2=Kathie|last3=Harris|first3=Alan|publisher=Christopher Helm|year=1992|isbn=978-0-7136-8028-7|location=London|pages=123–125}}</ref> == Izvori == == Vanjske poveznice == * [http://www.xeno-canto.org/species/Melidora-macrorrhina Kseno-pjevanje: audio snimke vodomara s udičastim kljunom] [[Kategorija:Vodomari]] gxglg287ffdqhwdcwh4nur0tr67gk5n 7569899 7569893 2026-08-04T22:57:48Z Argo Navis 852 sređeno 7569899 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Pjegavokapi vodomar | status = LC | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = <ref name="iucn status 13 November 2021"/> | slika =Hook-billed Kingfisher - Papua NG HOOK BI9 (16317963765).jpg | slika_opis = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Coraciiformes]] | familia = [[Alcedinidae]] | subfamilia = [[Alcedininae]] | genus = '''''Melidora''''' | genus_autorstvo = [[René Lesson|Lesson]], 1830 | species = ''M. macrorrhina'' | dvoimeno = ''Melidora macrorrhina'' | dvoimeno_autorstvo = ([[René-Primevère Lesson|Lesson]], 1827) }} '''Pjegavokapi vodomar''' ({{Lat.|Melidora macrorrhina}}) je vrsta [[Vodomari|vodomara]] iz potporodice [[Vodomari dupljaši|Halcyoninae]] koja nastanjuje nizinska šumovita područja [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] i nekih obližnjih otoka. To je jedini član roda ''Melidora''. == Taksonomija == Prvi formalni opis pjegavokapog vodomara dao je francuski kirurg i prirodoslovac [[René Lesson]] 1827. godine pod [[Dvojno nazivlje|binomnim imenom]] ''Dacelo macrorrhina.''<ref name="Lesson 1827"/> Pjegavokapi vodomar sada je jedina vrsta smještena unutar roda ''Melidora'', koji je uveo Lesson 1830.<ref name="Lesson 1830"/><ref name="ioc"/> Naziv roda vjerojatno dolazi od klasične grčke ''riječi mēlis'' za "žut" i ''doru'' za "koplje". Specifični epitet ''macrorrhina'' potječe od klasičnih grčkih ''riječi makros'' za "dug" i ''rhis'' za "nos".<ref name="jobling"/> Postoje tri podvrste:<ref name="ioc"/> * ''M. m. waigiuensis'' [[Ernst Hartert|Hartert]], 1930 – otok [[Waigeo]] * ''M. m. macrorrhina'' (Lesson, R, 1827) – zapadna, središnja i istočna [[Nova Gvineja]], otoci [[Misool]] i [[Batanta]] * ''M. m. jobiensis'' [[Tommaso Salvadori|Salvadori]], 1880 – sjeverna Nova Gvineja i [[otok Yapen]] == Opis == Pjegavokapi vodomar je veliki zdepasti vodomar duljine 27 cm i težine 85-110 g.<ref name="fry"/> Ima dugu, bijelu prugu ispod očiju. Donja strana mu je bijela. Ima blijedo žute noge. Glasanje i pjesma se uglavnom čuju noću. Najčešće glasanje je dugi zvižduk nakon kojeg slijedi niz kratkih tonova višeg tona.<ref name="fry"/> == Ponašanje == === Razmnožavanje === Pjegavokapi vodomar iskopava gnijezdo u aktivnom termitnjačkom gnijezdu na drvetu 3-6 m iznad tla. Leglo se sastoji od dva bijela jaja koja se izlegu asinkrono. Mužjak pomaže u inkubaciji jaja i izleganju mladih.<ref name="fry"/> === Prehrana === Hrani se kukcima i žabama. Može kopati po tlu tražeći plijen na sličan način kao [[debelokljuni vodomar]]{{HrvImenaPtica}} ({{Lat.|Dacelo rex}}).<ref name="fry"/> == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="iucn status 13 November 2021">{{cite iucn |author=BirdLife International |date=2016 |title=''Melidora macrorrhina'' |volume=2016 |article-number=e.T22683516A92988700 |doi=10.2305/IUCN.UK.2016-3.RLTS.T22683516A92988700.en |access-date=2021-11-13}}</ref> <ref name="Lesson 1827">{{Citiranje časopisa | last=Lesson | first=René | author-link=René Lesson | year=1827 | title=Description d'un nouveau espèce de Dalcedo | journal=Bulletin des sciences naturelles et de géologie | volume=12 | language=fr | pages=131–132 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/43065527 }}</ref> <ref name="Lesson 1830">{{Citiranje knjige | last=Lesson | first=René | author-link=René Lesson | year=1830 | title=Traite d'Ornithologie | volume=1 | place=Pariz | publisher=F.G. Levrault | page=249 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/35997233}} The title page has the year 1831.</ref> <ref name="jobling">{{Citiranje knjige | last=Jobling | first=James A. | year=2010 | title= The Helm Dictionary of Scientific Bird Names | url=https://archive.org/details/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn= 978-1-4081-2501-4 | pages=[https://archive.org/details/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling/page/n236 236], 249 }}</ref> <ref name="fry">{{Citiranje knjige | last1=Fry | first1=C. Hilary | last2=Fry | first2=Kathie | last3=Harris | first3=Alan | year=1992 | title=Kingfishers, Bee-eaters, and Rollers | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-0-7136-8028-7 | pages=123–125 }}</ref> <ref name="ioc">{{Citiranje weba | editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor1-link=Frank Gill (ornitolog) | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | year=2017 | title=Rollers, ground rollers & kingfishers | work=World Bird List Version 7.2 | url=http://www.worldbirdnames.org/bow/rollers/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=2017-05-17 }}</ref> }} == Vanjske poveznice == *[http://www.xeno-canto.org/species/Melidora-macrorrhina Xeno-canto: audio recordings of the hook-billed kingfisher] [[Kategorija:Vodomari]] oebm9c1ysnq8s2l44et46buoqc4kfem 0 816442 7569894 2026-08-04T22:44:26Z Argo Navis 852 Argo Navis premješta stranicu [[Melidora macrorrhina]] na [[Pjegavokapi vodomar]] 7569894 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Pjegavokapi vodomar]] njz710cqfi8u98fgt8xtips9ij4mc8x 0 816443 7569895 2026-08-04T22:47:24Z Argo Navis 852 Preusmjeravanje stranice na [[Pjegavokapi vodomar]] 7569895 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Pjegavokapi vodomar]] [[Kategorija:Rodovi smrdovrana]] 1u3evpr6k5pt7ybgmirobbuo05ww9js 0 816444 7569912 2026-08-05T00:47:35Z Sk53121 310591 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Singl |ime_singla = Pismo moja |slika = |ime_glazbenika = [[Oliver Dragojević]] |s_albuma = [[Duša mi je more]] |B-strana = |format = |objavljeno = [[1997.]] |snimanje = |žanr = pop |trajanje = 3:35 |izdavač = [[Orfej]], [[Croatia Records]] |tekstopisac = Jure May Stanić |skladatelj = Jure May Stanić |producent = [[Nikša Bratoš]] }} '''Pismo moja''' singl j...«. 7569912 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Pismo moja |slika = |ime_glazbenika = [[Oliver Dragojević]] |s_albuma = [[Duša mi je more]] |B-strana = |format = |objavljeno = [[1997.]] |snimanje = |žanr = pop |trajanje = 3:35 |izdavač = [[Orfej]], [[Croatia Records]] |tekstopisac = Jure May Stanić |skladatelj = Jure May Stanić |producent = [[Nikša Bratoš]] }} '''Pismo moja''' singl je [[Hrvatska|hrvatskog]] pjevača [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]] izdan 1997. na albumu ''Duša mi je more''. == Top ljestvice == ===Tjedne ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (1998.) ! scope="col"| Pozicija |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |1.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10-22.html|title=HR TOP 20 25.5.1998.|access-date=5. kolovoza 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610212405/http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10-22.html}}</ref> |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Oliver Dragojević]] [[Kategorija:Singlovi iz 1997.]] [[Kategorija:Hrvatske skladbe]] 3og84v5lq49jqd35lewf9u0o67r04f8 7569914 7569912 2026-08-05T01:01:50Z Sk53121 310591 /* Tjedne ljestvice */ 7569914 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Pismo moja |slika = |ime_glazbenika = [[Oliver Dragojević]] |s_albuma = [[Duša mi je more]] |B-strana = |format = |objavljeno = [[1997.]] |snimanje = |žanr = pop |trajanje = 3:35 |izdavač = [[Orfej]], [[Croatia Records]] |tekstopisac = Jure May Stanić |skladatelj = Jure May Stanić |producent = [[Nikša Bratoš]] }} '''Pismo moja''' singl je [[Hrvatska|hrvatskog]] pjevača [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]] izdan 1997. na albumu ''Duša mi je more''. == Top ljestvice == ===Tjedne ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (1998.) ! scope="col"| Pozicija |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |1.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10-22.html|title=HR TOP 20 25.5.1998.|access-date=5. kolovoza 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610212405/http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10-22.html}}</ref> |} {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (2026.) ! scope="col"| Pozicija |- !scope="row"|Hrvatska ([[Billboard]]) |23.<ref>{{Cite magazine|date=4 August 2026|title=Croatia Songs (Week of August 8, 2026) |url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/2026-08-08/ |access-date=5 August 2026 |magazine=Billboard}}</ref> |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Oliver Dragojević]] [[Kategorija:Singlovi iz 1997.]] [[Kategorija:Hrvatske skladbe]] c7h6sipsod30xqjb0idscm9nid86v4e 10 816445 7569916 2026-08-05T01:29:49Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija | naziv = Nogometni kup Slovenije | naslov = [[Nogometni kup Slovenije]] |grupa1 = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]] |popis1 = <div> [[Slovenski republički nogometni kup 1951.|1951.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1952.|1952.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1953.|1953.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1954.|1954.]]&nbsp;• Slovenski republički nog...«. 7569916 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Nogometni kup Slovenije | naslov = [[Nogometni kup Slovenije]] |grupa1 = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]] |popis1 = <div> [[Slovenski republički nogometni kup 1951.|1951.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1952.|1952.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1953.|1953.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1954.|1954.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1955.|1955.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1956.|1956.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1957.|1957.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1958.|1958.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1959.|1959.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1960.|1960.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1961.|1961.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1962.|1962.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1963.|1963.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1964.|1964.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1965.|1965.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1966.|1966.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1967.|1967.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1968.|1968.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1969.|1969.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1970.|1970.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1971.|1971.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1972.|1972.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1972./73.|1972./73.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1973./74.|1973./74.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1974./75.|1974./75.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1975./76.|1975./76.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1976./77.|1976./77.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1977./78.|1977./78.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1978./79.|1978./79.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1979./80.|1979./80.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1980./81.|1980./81.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1981./82.|1981./82.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1982./83.|1982./83.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1983./84.|1983./84.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1984./85.|1984./85.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1985./86.|1985./86.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1986./87.|1986./87.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1987./88.|1987./88.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1988./89.|1988./89.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1989./90.|1989./90.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1990./91.|1990./91.]] </div> |grupa2 = [[Nogometni kup Slovenije]] |popis2 = <div> [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1992./93.|1992./93.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1994./95.|1994./95.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1995./96.|1995./96.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1996./97.|1996./97.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1997./98.|1997./98.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1998./99.|1998./99.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1999./00.|1999./00.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2000./01.|2000./01.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2001./02.|2001./02.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2002./03.|2002./03.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2003./04.|2003./04.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2004./05.|2004./05.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2005./06.|2005./06.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2006./07.|2006./07.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2007./08.|2007./08.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2008./09.|2008./09.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2009./10.|2009./10.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2010./11.|2010./11.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2011./12.|2011./12.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2012./13.|2012./13.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2013./14.|2013./14.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2014./15.|2014./15.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2015./16.|2015./16.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2016./17.|2016./17.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2017./18.|2017./18.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2018./19.|2018./19.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2019./20.|2019./20.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2020./21.|2020./21.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2021./22.|2021./22.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2022./23.|2022./23.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2023./24.|2023./24.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2024./25.|2024./25.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2025./26.|2025./26.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2026./27.|2026./27.]] </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija: Skupni predlošci nogometnih klubova|Slovenski nogometni kup]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja|k]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije| ]] </noinclude> 99jknmmv2f9vxa99k0pkgt5euoh0ao8 7569997 7569916 2026-08-05T07:56:15Z Ame71 128419 pojašnjenje 7569997 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Nogometni kup Slovenije | naslov = [[Nogometni kup Slovenije]] |grupa1 = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]] |popis1 = <div> [[Slovenski republički nogometni kup 1953.|1953.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1954.|1954.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1955.|1955.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1956.|1956.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1957.|1957.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1958.|1958.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1959.|1959.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1960.|1960.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1961.|1961.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1962.|1962.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1963.|1963.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1964.|1964.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1965.|1965.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1966.|1966.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1967.|1967.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1968.|1968.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1969.|1969.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1970.|1970.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1971.|1971.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1972.|1972.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1972./73.|1972./73.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1973./74.|1973./74.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1974./75.|1974./75.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1975./76.|1975./76.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1976./77.|1976./77.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1977./78.|1977./78.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1978./79.|1978./79.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1979./80.|1979./80.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1980./81.|1980./81.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1981./82.|1981./82.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1982./83.|1982./83.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1983./84.|1983./84.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1984./85.|1984./85.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1985./86.|1985./86.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1986./87.|1986./87.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1987./88.|1987./88.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1988./89.|1988./89.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1989./90.|1989./90.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1990./91.|1990./91.]] </div> |grupa2 = [[Nogometni kup Slovenije]] |popis2 = <div> [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1992./93.|1992./93.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1994./95.|1994./95.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1995./96.|1995./96.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1996./97.|1996./97.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1997./98.|1997./98.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1998./99.|1998./99.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1999./00.|1999./00.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2000./01.|2000./01.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2001./02.|2001./02.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2002./03.|2002./03.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2003./04.|2003./04.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2004./05.|2004./05.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2005./06.|2005./06.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2006./07.|2006./07.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2007./08.|2007./08.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2008./09.|2008./09.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2009./10.|2009./10.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2010./11.|2010./11.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2011./12.|2011./12.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2012./13.|2012./13.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2013./14.|2013./14.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2014./15.|2014./15.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2015./16.|2015./16.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2016./17.|2016./17.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2017./18.|2017./18.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2018./19.|2018./19.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2019./20.|2019./20.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2020./21.|2020./21.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2021./22.|2021./22.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2022./23.|2022./23.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2023./24.|2023./24.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2024./25.|2024./25.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2025./26.|2025./26.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2026./27.|2026./27.]] </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija: Skupni predlošci nogometnih klubova|Slovenski nogometni kup]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja|k]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije| ]] </noinclude> 5e48xerv3ky8hcg2vvp6uw7o9p8h7r1 7570104 7569997 2026-08-05T11:30:24Z Ame71 128419 uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7569997|7569997]] suradnika [[Special:Contributions/Ame71|Ame71]] ([[User talk:Ame71|razgovor]]) 7570104 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Nogometni kup Slovenije | naslov = [[Nogometni kup Slovenije]] |grupa1 = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]] |popis1 = <div> [[Slovenski republički nogometni kup 1951.|1951.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1952.|1952.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1953.|1953.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1954.|1954.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1955.|1955.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1956.|1956.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1957.|1957.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1958.|1958.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1959.|1959.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1960.|1960.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1961.|1961.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1962.|1962.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1963.|1963.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1964.|1964.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1965.|1965.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1966.|1966.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1967.|1967.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1968.|1968.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1969.|1969.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1970.|1970.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1971.|1971.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1972.|1972.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1972./73.|1972./73.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1973./74.|1973./74.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1974./75.|1974./75.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1975./76.|1975./76.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1976./77.|1976./77.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1977./78.|1977./78.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1978./79.|1978./79.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1979./80.|1979./80.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1980./81.|1980./81.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1981./82.|1981./82.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1982./83.|1982./83.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1983./84.|1983./84.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1984./85.|1984./85.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1985./86.|1985./86.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1986./87.|1986./87.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1987./88.|1987./88.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1988./89.|1988./89.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1989./90.|1989./90.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1990./91.|1990./91.]] </div> |grupa2 = [[Nogometni kup Slovenije]] |popis2 = <div> [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1992./93.|1992./93.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1994./95.|1994./95.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1995./96.|1995./96.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1996./97.|1996./97.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1997./98.|1997./98.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1998./99.|1998./99.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1999./00.|1999./00.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2000./01.|2000./01.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2001./02.|2001./02.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2002./03.|2002./03.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2003./04.|2003./04.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2004./05.|2004./05.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2005./06.|2005./06.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2006./07.|2006./07.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2007./08.|2007./08.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2008./09.|2008./09.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2009./10.|2009./10.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2010./11.|2010./11.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2011./12.|2011./12.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2012./13.|2012./13.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2013./14.|2013./14.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2014./15.|2014./15.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2015./16.|2015./16.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2016./17.|2016./17.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2017./18.|2017./18.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2018./19.|2018./19.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2019./20.|2019./20.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2020./21.|2020./21.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2021./22.|2021./22.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2022./23.|2022./23.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2023./24.|2023./24.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2024./25.|2024./25.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2025./26.|2025./26.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2026./27.|2026./27.]] </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija: Skupni predlošci nogometnih klubova|Slovenski nogometni kup]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja|k]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije| ]] </noinclude> 99jknmmv2f9vxa99k0pkgt5euoh0ao8 0 816446 7569919 2026-08-05T01:32:36Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1991./92. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 1. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = [[NK Maribor|Maribor]] | broj = 1 | drugi = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]...«. 7569919 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1991./92. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 1. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = [[NK Maribor|Maribor]] | broj = 1 | drugi = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | treći = [[NK Primorje|Primorje]] i [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1990./91.|1990./91.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1992./93.|1992./93.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' (sl. ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1991./92. bilo je prvo izdanje kupa Republike Slovenije. U Sloveniji se [[Republički nogometni kup Slovenije|republičko kup]] natjecanje igralo još prije neovisnosti, prvi put 1953. Sličnosti s republičkim kup natjecanjem mogu se povući i u prvom izdanju slovenskog kupa, u čijem su se finalu u sezoni 1991./92. suočili [[NK Maribor|Maribor]] i [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]. Pobjednici osam finala kupa MNZ plasirali su se u četvrtfinale kup natjecanja. Nakon 120 minuta utakmice, bez ijednog gola, prvi trofej kupa podigao je Maribor nakon kaznenog udarca.<ref>[https://www.nzs.si/Klubska_tekmovanja/Pokal_Slovenije/Zgodovina Povijest slovenskog kupa]</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20220425152258/https://www.dnevnik.si/1042987322 Najuspešnejša moštva v pokalu Slovenije]</ref> Ovaj uspjeh omogućio je Violi sudjelovanje u [[Europski kup pobjednika kupova 1992./93.|Kupu pobjednika kupova 1992./93.]] == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! MNZ !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Ljubljana | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||0:0 {{pen|4|1}} |- ! Maribor | [[NK Dravograd|Dravograd]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:2 |- ! Lendava i Murska Subota | '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||2:0 |- ! Kopar | '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||0:0 {{pen|4|2}} |- ! Celje | [[NK Celje|Celje]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:2 |- ! Nova Gorica | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[ND Gorica|Gorica]] ||1:0 |- ! Kranj | [[NK Ločan|LTH Škofja Loka]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||1:5 |- ! Ptuj | '''[[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]]''' ||–|| [[NK Videm|Videm]] ||3:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="2" | Zapad | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- ! rowspan="2" | Istok | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||3:0 |- | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||1:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Zapad | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||4:0 |- ! Istok | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[1992.]] |momčad1 = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] |rezultat = 0:0 <small>([[Produžetci (nogomet)|pr.]])</small> |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Maribor|Maribor]]</span> |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Bežigrad]], [[Ljubljana]] |gledatelji = 2.000 |sudac = [[Anton Beton]] }} {{Penshootoutbox |jedanaesterci1= [[Zoran Ubavič|Ubavič]] {{penal promašaj}}<br />[[Nenad Podgajski|Podgajski]] {{penal gol}}<br />[[Željko Milinovič|Milinovič]] {{penal gol}}<br />[[Dejan Djuranović|Djuranović]] {{penal promašaj}}<br />[[Jedinko Perica|Perica]] {{penal gol}} |rezultat= 3:4 |jedanaesterci2= {{penal gol}} [[Ervin Sušić|Sušić]]<br />{{penal gol}} [[Saša Gajser|Gajser]]<br />{{penal promašaj}} [[Sašo Lukič|Lukič]]<br />{{penal gol}} [[Ante Šimundža|Šimundža]]<br />{{penal gol}} [[Edin Hadžialagić|Hadžialagić]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1991./92.|1. SNL 1991./92.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1991./92.|2. SNL 1991./92.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#92 RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|1991-92 kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1991-92]] a9lsc4ljxt385why2zrhbssep8jjshq 7569920 7569919 2026-08-05T01:35:12Z Ame71 128419 /* Vanjske poveznice */ pojašnjenje 7569920 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1991./92. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 1. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = [[NK Maribor|Maribor]] | broj = 1 | drugi = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | treći = [[NK Primorje|Primorje]] i [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1990./91.|1990./91.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1992./93.|1992./93.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' (sl. ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1991./92. bilo je prvo izdanje kupa Republike Slovenije. U Sloveniji se [[Republički nogometni kup Slovenije|republičko kup]] natjecanje igralo još prije neovisnosti, prvi put 1953. Sličnosti s republičkim kup natjecanjem mogu se povući i u prvom izdanju slovenskog kupa, u čijem su se finalu u sezoni 1991./92. suočili [[NK Maribor|Maribor]] i [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]. Pobjednici osam finala kupa MNZ plasirali su se u četvrtfinale kup natjecanja. Nakon 120 minuta utakmice, bez ijednog gola, prvi trofej kupa podigao je Maribor nakon kaznenog udarca.<ref>[https://www.nzs.si/Klubska_tekmovanja/Pokal_Slovenije/Zgodovina Povijest slovenskog kupa]</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20220425152258/https://www.dnevnik.si/1042987322 Najuspešnejša moštva v pokalu Slovenije]</ref> Ovaj uspjeh omogućio je Violi sudjelovanje u [[Europski kup pobjednika kupova 1992./93.|Kupu pobjednika kupova 1992./93.]] == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! MNZ !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Ljubljana | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||0:0 {{pen|4|1}} |- ! Maribor | [[NK Dravograd|Dravograd]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:2 |- ! Lendava i Murska Subota | '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||2:0 |- ! Kopar | '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||0:0 {{pen|4|2}} |- ! Celje | [[NK Celje|Celje]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:2 |- ! Nova Gorica | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[ND Gorica|Gorica]] ||1:0 |- ! Kranj | [[NK Ločan|LTH Škofja Loka]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||1:5 |- ! Ptuj | '''[[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]]''' ||–|| [[NK Videm|Videm]] ||3:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="2" | Zapad | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- ! rowspan="2" | Istok | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||3:0 |- | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||1:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Zapad | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||4:0 |- ! Istok | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[1992.]] |momčad1 = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] |rezultat = 0:0 <small>([[Produžetci (nogomet)|pr.]])</small> |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Maribor|Maribor]]</span> |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Bežigrad]], [[Ljubljana]] |gledatelji = 2.000 |sudac = [[Anton Beton]] }} {{Penshootoutbox |jedanaesterci1= [[Zoran Ubavič|Ubavič]] {{penal promašaj}}<br />[[Nenad Podgajski|Podgajski]] {{penal gol}}<br />[[Željko Milinovič|Milinovič]] {{penal gol}}<br />[[Dejan Djuranović|Djuranović]] {{penal promašaj}}<br />[[Jedinko Perica|Perica]] {{penal gol}} |rezultat= 3:4 |jedanaesterci2= {{penal gol}} [[Ervin Sušić|Sušić]]<br />{{penal gol}} [[Saša Gajser|Gajser]]<br />{{penal promašaj}} [[Sašo Lukič|Lukič]]<br />{{penal gol}} [[Ante Šimundža|Šimundža]]<br />{{penal gol}} [[Edin Hadžialagić|Hadžialagić]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1991./92.|1. SNL 1991./92.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1991./92.|2. SNL 1991./92.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#92 RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1991-92]] bbou7h4429xmmhcjm6bb0inlv9vfnvi 0 816447 7569948 2026-08-05T06:37:26Z Flamingounicorn 243866 n. 7569948 wikitext text/x-wiki {{Infookvir izmišljeni lik | ime = Phoebe Buffay-Hannigan | serija = [[Prijatelji]] | slika = | slika_širina = | slika_opis = | prvo = "Ona u kojoj Monica dobiva cimericu" (1994.) | zadnje = "Posljednja" (2004.) | autor = {{ubl|David Crane|Marta Kauffman|Kevin S. Bright}} | portretirao = [[Lisa Kudrow]] | nadimak = | alias = {{ubl|Regina Phalange|Princess Consuela "Valerie" Banana-Hammock}} | zanimanje = {{ubl|maserka|glazbenica}} | suprug(a) = {{ubl|Duncan Sullivan (1989.–1995.)|Mike Hannigan (od 2004.)}} }}'''Phoebe Buffay''' je [[fikcija|fiktivni]] lik, jedan od šestero glavnih likova američke humoristične televizijske serije ''[[Prijatelji]]''. Glumi ju [[Lisa Kudrow]]. Phoebe je kći je Franka i Lily Buffay, a ime je dobila po svojoj biološkoj majci Phoebe Abbott. Ima jednojajčanu sestru blizanku Ursulu, konobaricu koju također glumi Lisa Kudrow.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.looper.com/417825/phoebe-buffays-friends-timeline-explained/|title=Phoebe Buffay's Friends Timeline Explained|access-date=5. kolovoza 2026.|language=en|first=Michale|last=Jung|website=looper.com|date=21. svibnja 2021.|archive-url=http://web.archive.org/web/20250905150311/https://www.looper.com/417825/phoebe-buffays-friends-timeline-explained/|archive-date=5. rujna 2025.}}</ref> Govori više jezika, među njima [[francuski jezik|francuski]] i [[talijanski jezik|talijanski]]. Pojavljuje se u svih [[Popis epizoda serije Prijatelji|236 epizoda serije]], od početka 1994. do završetka serije 2004. Phoebe radi kao maserka i prepoznatljiva je po svom neobičnom i često neuobičajenom ponašanju. Najbliža je s Monicom i Rachel te s njihovim susjedima [[Chandler Bing|Chandlerom Bingom]] i Joeyjem Tribbianijem, kao i s Monicinim bratom Rossom Gellerom. Svira [[akustična gitara|akustičnu gitaru]] i izvodi jednostavne, pomalo nespretne pjesme u Central Perku, a povremeno i uličnim svirkama.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.classicfm.com/discover-music/phoebe-buffay-friends-best-songs/|title=A definitive ranking of Phoebe Buffay’s best songs from Friends|archive-url=http://web.archive.org/web/20260114132416/https://www.classicfm.com/discover-music/phoebe-buffay-friends-best-songs/|archive-date=14. siječnja 2026.|date=10. srpnja 2020.|language=en|access-date=5. kolovoza 2026.|website=classicfm.com}}</ref> U devetoj sezoni upoznaje Mikea Hannigana na slijepom spoju, a u posljednjoj sezoni se vjenčaju.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.bustle.com/articles/70305-what-if-phoebe-mike-hadnt-married-in-friends-phoebes-future-could-have-looked-like-this|title=What If Phoebe & Mike Hadn't Married In 'Friends'?|language=en|access-date=5. kolovoza 2026.|first=Rachel|last=Semigran|date=19. ožujka 2015.|archive-url=http://web.archive.org/web/20260421004920/https://www.bustle.com/articles/70305-what-if-phoebe-mike-hadnt-married-in-friends-phoebes-future-could-have-looked-like-this|archive-date=21. travnja 2026.}}</ref> Lisa Kudrow je za ulogu Phoebe Buffay više puta bila nominirana za [[nagrada Emmy|nagradu Emmy]] u kategoriji najbolje sporedne glumice u humorističnoj seriji, a 1998. tu je nagradu i osvojila.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.televisionacademy.com/bios/lisa-kudrow|title=Lisa Kudrow|access-date=5. kolovoza 2026.|website=televisionacademy.com|archive-url=http://web.archive.org/web/20260714100609/https://www.televisionacademy.com/bios/lisa-kudrow|archive-date=14. srpnja 2026.}}</ref> ==Izvori== {{reflist}} {{Prijatelji}} {{GLAVNIRASPORED:Buffay, Phoebe}} [[Kategorija:Likovi iz televizijskih serija]] [[Kategorija:Prijatelji]] 1hclevdshkjm9g70slbgv3ldpioicdi 14 816448 7569949 2026-08-05T06:39:47Z Flamingounicorn 243866 n. 7569949 wikitext text/x-wiki {{catmore|Prijatelji}} [[Kategorija:Američke humoristične televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 1990-ih]] elpk9hp85c7qhttk48xczkij9kgv25b 14 816449 7569965 2026-08-05T07:00:19Z Flamingounicorn 243866 n. 7569965 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Televizijske serije|Epizode]] 4k4sgi1csmi3dezjrh91h6a3awtn8ne 0 816450 7569975 2026-08-05T07:08:25Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Gorka naranča]] na [[Citrus × aurantium]] preko preusmjeravanja 7569975 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Citrus × aurantium]] lw5ftw01r9fbrprqs2g8lehbopac2q2 0 816451 7569983 2026-08-05T07:31:44Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Limeta]] na [[Limeta (plod)]] 7569983 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Limeta (plod)]] a2m0xe4uognskxubvo53sf0pw2b2h7l 7569989 7569983 2026-08-05T07:48:38Z Zeljko 1196 Uklonjeno preusmjeravanje na [[Limeta (plod)]] 7569989 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Limeta | slika = imedatoteke.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia = | genus =[[Citrus]] | species = ''C. × aurantiifolia'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus × aurantiifolia'' | dvoimeno_autorstvo = (Christm.) Swingle | karta_raspon = }} '''Limeta''' ([[lat.]] ''Citrus × aurantiifolia'') je hibridna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Smatra se kultigenom podrijetlom iz istočne [[Himalaja|Himalaje]], odakle je uzgojem proširen u tropske i suptropske krajeve svijeta.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:59599-2 Kew], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Zimzeleni je [[grm]] ili malo, gusto i nepravilno razgranato [[stablo]], visoko do približno 5 m. [[Grana|Grane]] imaju brojne kratke i čvrste [[trn]]ove, a mlađe su grančice gotovo oble i gole. [[Listovi]] su jednolisnato sastavljeni; peteljka je duga približno 9–17 mm, usko okriljena i člankovito spojena s plojkom. Plojka je eliptična do duguljasto-jajolika, duga oko 3–8 cm, sitno narovašena ruba.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su bijeli, mirisni, dvospolni ili funkcionalno muški, skupljeni po 3–10 u pazušne skupine. [[Čaška]] je čašičasta i mesnata. [[Latica|Latice]] su najčešće obrnuto lancetaste, duge oko 10–12 mm. [[Prašnik]]a je obično 20–25, a plodnica je 9–12(–15)-gradna.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je kuglast do jajolik hesperidij, promjera približno 2,5–6 cm, katkad s kratkom vršnom bradavicom. U zrelosti je zelenkastožut do žut; kora je tanka, gusto žljezdasta i teško se odvaja, a pulpa vrlo sočna, aromatična i izrazito kisela. Plodovi su sitniji, kiseliji i obično s više [[sjeme]]nki od plodova perzijske limete (Citrus × latifolia).<ref name="WFO "/> Biljka se danas uzgaja i mjestimice je udomaćena u tropskim i suptropskim krajevima širom svijeta. Plod se najčešće bere zelen, premda pri punoj zrelosti postaje žut. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001242548;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] se9mettmrqwt577htww87aj5sifhsot 7569990 7569989 2026-08-05T07:48:59Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Limeta]] na [[Citrus × aurantiifolia]] 7569989 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Limeta | slika = imedatoteke.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia = | genus =[[Citrus]] | species = ''C. × aurantiifolia'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus × aurantiifolia'' | dvoimeno_autorstvo = (Christm.) Swingle | karta_raspon = }} '''Limeta''' ([[lat.]] ''Citrus × aurantiifolia'') je hibridna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Smatra se kultigenom podrijetlom iz istočne [[Himalaja|Himalaje]], odakle je uzgojem proširen u tropske i suptropske krajeve svijeta.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:59599-2 Kew], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Zimzeleni je [[grm]] ili malo, gusto i nepravilno razgranato [[stablo]], visoko do približno 5 m. [[Grana|Grane]] imaju brojne kratke i čvrste [[trn]]ove, a mlađe su grančice gotovo oble i gole. [[Listovi]] su jednolisnato sastavljeni; peteljka je duga približno 9–17 mm, usko okriljena i člankovito spojena s plojkom. Plojka je eliptična do duguljasto-jajolika, duga oko 3–8 cm, sitno narovašena ruba.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su bijeli, mirisni, dvospolni ili funkcionalno muški, skupljeni po 3–10 u pazušne skupine. [[Čaška]] je čašičasta i mesnata. [[Latica|Latice]] su najčešće obrnuto lancetaste, duge oko 10–12 mm. [[Prašnik]]a je obično 20–25, a plodnica je 9–12(–15)-gradna.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je kuglast do jajolik hesperidij, promjera približno 2,5–6 cm, katkad s kratkom vršnom bradavicom. U zrelosti je zelenkastožut do žut; kora je tanka, gusto žljezdasta i teško se odvaja, a pulpa vrlo sočna, aromatična i izrazito kisela. Plodovi su sitniji, kiseliji i obično s više [[sjeme]]nki od plodova perzijske limete (Citrus × latifolia).<ref name="WFO "/> Biljka se danas uzgaja i mjestimice je udomaćena u tropskim i suptropskim krajevima širom svijeta. Plod se najčešće bere zelen, premda pri punoj zrelosti postaje žut. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001242548;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] se9mettmrqwt577htww87aj5sifhsot 7569992 7569990 2026-08-05T07:49:09Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Citrus × aurantiifolia]] na [[Limeta]] preko preusmjeravanja 7569989 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Limeta | slika = imedatoteke.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia = | genus =[[Citrus]] | species = ''C. × aurantiifolia'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus × aurantiifolia'' | dvoimeno_autorstvo = (Christm.) Swingle | karta_raspon = }} '''Limeta''' ([[lat.]] ''Citrus × aurantiifolia'') je hibridna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Smatra se kultigenom podrijetlom iz istočne [[Himalaja|Himalaje]], odakle je uzgojem proširen u tropske i suptropske krajeve svijeta.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:59599-2 Kew], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Zimzeleni je [[grm]] ili malo, gusto i nepravilno razgranato [[stablo]], visoko do približno 5 m. [[Grana|Grane]] imaju brojne kratke i čvrste [[trn]]ove, a mlađe su grančice gotovo oble i gole. [[Listovi]] su jednolisnato sastavljeni; peteljka je duga približno 9–17 mm, usko okriljena i člankovito spojena s plojkom. Plojka je eliptična do duguljasto-jajolika, duga oko 3–8 cm, sitno narovašena ruba.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su bijeli, mirisni, dvospolni ili funkcionalno muški, skupljeni po 3–10 u pazušne skupine. [[Čaška]] je čašičasta i mesnata. [[Latica|Latice]] su najčešće obrnuto lancetaste, duge oko 10–12 mm. [[Prašnik]]a je obično 20–25, a plodnica je 9–12(–15)-gradna.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je kuglast do jajolik hesperidij, promjera približno 2,5–6 cm, katkad s kratkom vršnom bradavicom. U zrelosti je zelenkastožut do žut; kora je tanka, gusto žljezdasta i teško se odvaja, a pulpa vrlo sočna, aromatična i izrazito kisela. Plodovi su sitniji, kiseliji i obično s više [[sjeme]]nki od plodova perzijske limete (Citrus × latifolia).<ref name="WFO "/> Biljka se danas uzgaja i mjestimice je udomaćena u tropskim i suptropskim krajevima širom svijeta. Plod se najčešće bere zelen, premda pri punoj zrelosti postaje žut. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001242548;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] se9mettmrqwt577htww87aj5sifhsot 7570014 7569992 2026-08-05T08:38:14Z Zeljko 1196 7570014 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Limeta | slika = Pomological Watercolor POM00000127.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = ''C. × aurantiifolia'', ilustracija. | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia = | genus =[[Citrus]] | species = ''C. × aurantiifolia'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus × aurantiifolia'' | dvoimeno_autorstvo = (Christm.) Swingle | karta_raspon = }} '''Limeta''' ([[lat.]] ''Citrus × aurantiifolia'') je hibridna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Smatra se kultigenom podrijetlom iz istočne [[Himalaja|Himalaje]], odakle je uzgojem proširen u tropske i suptropske krajeve svijeta.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:59599-2 Kew], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Zimzeleni je [[grm]] ili malo, gusto i nepravilno razgranato [[stablo]], visoko do približno 5 m. [[Grana|Grane]] imaju brojne kratke i čvrste [[trn]]ove, a mlađe su grančice gotovo oble i gole. [[Listovi]] su jednolisnato sastavljeni; peteljka je duga približno 9–17 mm, usko okriljena i člankovito spojena s plojkom. Plojka je eliptična do duguljasto-jajolika, duga oko 3–8 cm, sitno narovašena ruba.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su bijeli, mirisni, dvospolni ili funkcionalno muški, skupljeni po 3–10 u pazušne skupine. [[Čaška]] je čašičasta i mesnata. [[Latica|Latice]] su najčešće obrnuto lancetaste, duge oko 10–12 mm. [[Prašnik]]a je obično 20–25, a plodnica je 9–12(–15)-gradna.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je kuglast do jajolik hesperidij, promjera približno 2,5–6 cm, katkad s kratkom vršnom bradavicom. U zrelosti je zelenkastožut do žut; kora je tanka, gusto žljezdasta i teško se odvaja, a pulpa vrlo sočna, aromatična i izrazito kisela. Plodovi su sitniji, kiseliji i obično s više [[sjeme]]nki od plodova perzijske limete (Citrus × latifolia).<ref name="WFO "/> Biljka se danas uzgaja i mjestimice je udomaćena u tropskim i suptropskim krajevima širom svijeta. Plod se najčešće bere zelen, premda pri punoj zrelosti postaje žut. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001242548;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> A tree full of key limes in West Bengal, India.jpg| ''C. × aurantiifolia''. Citron galet.jpg| ''C. × aurantiifolia''. 青檸 Citrus aurantifolia -泰國清邁花展 Royal Flora Ratchaphruek, Thailand- (9237497405).jpg| ''C. × aurantiifolia''. </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] efl1yrx634guxi0gzjiiejj3l6231h5 7570025 7570014 2026-08-05T08:47:54Z Zeljko 1196 /* Galerija */ 7570025 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Limeta | slika = Pomological Watercolor POM00000127.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = ''C. × aurantiifolia'', ilustracija. | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia = | genus =[[Citrus]] | species = ''C. × aurantiifolia'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus × aurantiifolia'' | dvoimeno_autorstvo = (Christm.) Swingle | karta_raspon = }} '''Limeta''' ([[lat.]] ''Citrus × aurantiifolia'') je hibridna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Smatra se kultigenom podrijetlom iz istočne [[Himalaja|Himalaje]], odakle je uzgojem proširen u tropske i suptropske krajeve svijeta.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:59599-2 Kew], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Zimzeleni je [[grm]] ili malo, gusto i nepravilno razgranato [[stablo]], visoko do približno 5 m. [[Grana|Grane]] imaju brojne kratke i čvrste [[trn]]ove, a mlađe su grančice gotovo oble i gole. [[Listovi]] su jednolisnato sastavljeni; peteljka je duga približno 9–17 mm, usko okriljena i člankovito spojena s plojkom. Plojka je eliptična do duguljasto-jajolika, duga oko 3–8 cm, sitno narovašena ruba.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su bijeli, mirisni, dvospolni ili funkcionalno muški, skupljeni po 3–10 u pazušne skupine. [[Čaška]] je čašičasta i mesnata. [[Latica|Latice]] su najčešće obrnuto lancetaste, duge oko 10–12 mm. [[Prašnik]]a je obično 20–25, a plodnica je 9–12(–15)-gradna.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je kuglast do jajolik hesperidij, promjera približno 2,5–6 cm, katkad s kratkom vršnom bradavicom. U zrelosti je zelenkastožut do žut; kora je tanka, gusto žljezdasta i teško se odvaja, a pulpa vrlo sočna, aromatična i izrazito kisela. Plodovi su sitniji, kiseliji i obično s više [[sjeme]]nki od plodova perzijske limete (Citrus × latifolia).<ref name="WFO "/> Biljka se danas uzgaja i mjestimice je udomaćena u tropskim i suptropskim krajevima širom svijeta. Plod se najčešće bere zelen, premda pri punoj zrelosti postaje žut. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001242548;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> A tree full of key limes in West Bengal, India.jpg| ''C. × aurantiifolia''. Citron galet.jpg| ''C. × aurantiifolia''. 青檸 Citrus aurantifolia -泰國清邁花展 Royal Flora Ratchaphruek, Thailand- (9237497405).jpg| ''C. × aurantiifolia''. </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Citrus medica f. aurantiifolium'' <small>(Christm.) M.Hiroe</small> in Forest Pl. Hist. Jap. Islands 1: 219 (1974) * ''Limonia × aurantiifolia'' <small>Christm.</small> in Vollst. Pflanzensyst. 1: 618 (1777) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] eq3r1ip69vsdb2q8v4zuvprt8bd8wkg 7570028 7570025 2026-08-05T08:54:47Z Zeljko 1196 /* Sinonimi */ 7570028 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Limeta | slika = Pomological Watercolor POM00000127.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = ''C. × aurantiifolia'', ilustracija. | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia = | genus =[[Citrus]] | species = ''C. × aurantiifolia'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus × aurantiifolia'' | dvoimeno_autorstvo = (Christm.) Swingle | karta_raspon = }} '''Limeta''' ([[lat.]] ''Citrus × aurantiifolia'') je hibridna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Smatra se kultigenom podrijetlom iz istočne [[Himalaja|Himalaje]], odakle je uzgojem proširen u tropske i suptropske krajeve svijeta.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:59599-2 Kew], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Zimzeleni je [[grm]] ili malo, gusto i nepravilno razgranato [[stablo]], visoko do približno 5 m. [[Grana|Grane]] imaju brojne kratke i čvrste [[trn]]ove, a mlađe su grančice gotovo oble i gole. [[Listovi]] su jednolisnato sastavljeni; peteljka je duga približno 9–17 mm, usko okriljena i člankovito spojena s plojkom. Plojka je eliptična do duguljasto-jajolika, duga oko 3–8 cm, sitno narovašena ruba.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su bijeli, mirisni, dvospolni ili funkcionalno muški, skupljeni po 3–10 u pazušne skupine. [[Čaška]] je čašičasta i mesnata. [[Latica|Latice]] su najčešće obrnuto lancetaste, duge oko 10–12 mm. [[Prašnik]]a je obično 20–25, a plodnica je 9–12(–15)-gradna.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je kuglast do jajolik hesperidij, promjera približno 2,5–6 cm, katkad s kratkom vršnom bradavicom. U zrelosti je zelenkastožut do žut; kora je tanka, gusto žljezdasta i teško se odvaja, a pulpa vrlo sočna, aromatična i izrazito kisela. Plodovi su sitniji, kiseliji i obično s više [[sjeme]]nki od plodova perzijske limete (Citrus × latifolia).<ref name="WFO "/> Biljka se danas uzgaja i mjestimice je udomaćena u tropskim i suptropskim krajevima širom svijeta. Plod se najčešće bere zelen, premda pri punoj zrelosti postaje žut. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001242548;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> A tree full of key limes in West Bengal, India.jpg| ''C. × aurantiifolia''. Citron galet.jpg| ''C. × aurantiifolia''. 青檸 Citrus aurantifolia -泰國清邁花展 Royal Flora Ratchaphruek, Thailand- (9237497405).jpg| ''C. × aurantiifolia''. </gallery> == Sinonimi == {{div col|cols=2}} Homotipski: * ''Citrus medica f. aurantiifolium'' <small>(Christm.) M.Hiroe</small> in Forest Pl. Hist. Jap. Islands 1: 219 (1974) * ''Limonia × aurantiifolia'' <small>Christm.</small> in Vollst. Pflanzensyst. 1: 618 (1777) Heterotipski: * ''Citrus × acida'' <small>Roxb.</small> in Fl. Ind., ed. 1832. 3: 390 (1832) * ''Citrus × aurantiifolia subsp. murgetana'' <small>García Lidón & al.</small> in D.Rivera & al., Varied. Trad. Frut. Cuenca Río Segura Cat. Etnobot.: 98 (1998) * ''Citrus × aurantium var. lima'' <small>(Lunan) Guillaumin</small> in Agric. Prat. Pays Chauds, n.s., 14: 113 (1932) * ''Citrus × davaoensis'' <small>(Wester) Yu.Tanaka</small> in Syst. Pomol.: 140 (1951) * ''Citrus × depressa var. voangasay'' <small>(Sagot & É.F.A.Raoul) H.Perrier</small> in Fl. Madagasc. 104: 83 (1950) * ''Citrus × excelsa'' <small>Wester</small> in Philipp. Agric. Rev. 8: 26 (1915) * ''Citrus × excelsa var. davaoensis'' <small>Wester</small> in Philipp. Agric. Rev. 8: 25 (1915) * ''Citrus hystrix subsp. acida'' <small>Engl.</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 200 (1896) ''* Citrus × javanica'' <small>Blume</small> in Catalogus: 95 (1823) * ''Citrus × lima'' <small>Lunan</small> in Hort. Jamaic. 1: 451 (1814) * ''Citrus × lima'' <small>Raf.</small> in Sylva Tellur.: 143 (1838), nom. illeg. homonym. post. * ''Citrus × limon var. abyssinica'' <small>Riccob.</small> in Boll. Reale Orto Bot. Palermo 4: 16 (1905) * ''Citrus × limon var. pusilla'' <small>Risso</small> in H.L.Duhamel du Monceau, Traité Arbr. Fruit., nouv. ed., 7: 78 (1819) * ''Citrus × limonellus'' <small>Hassk.</small> in Flora 25(2, Beibl. 3): 43 (1842) * ''Citrus × limonellus var. oxycarpa'' <small>Hassk.</small> in Flora 25(2, Beibl. 3): 43 (1842) * ''Citrus × longilimon'' <small>Yu.Tanaka</small> in Bull. Univ. Osaka Prefect., Ser. B, Agric. 9: 31 (1959), without type. * ''Citrus × longispina'' <small>Wester</small> in Philipp. Agric. Rev. 8: 15 (1915) * ''Citrus × macrophylla'' <small>Wester</small> in Philipp. Agric. Rev. 8: 16 (1915) * ''Citrus madurensis var. voangasay'' <small>Sagot & É.F.A.Raoul</small> in Man. Prat. Cult. Trop.: 182 (1893) * ''Citrus medica var. acida'' <small>(Roxb.) Brandis</small> in Forest Fl. N.W. India: 52 (1874) * ''Citrus medica var. riversii'' <small>Hook.f.</small> in Bot. Mag. 11: t. 6807 (1885) * ''Citrus × montana'' <small>(Wester) Tanaka</small> in Stud. Citrol. 9: 8 (1939) * ''Citrus × nipis'' <small>Michel</small> in Traité Citronier: 44 (1816) * ''Citrus × nobilis var. limonellus'' <small>(Hassk.) Kurz</small> in J. Asiat. Soc. Bengal, Pt. 2, Nat. Hist. 1875: 137 (1875) * ''Citrus × nobilis var. voangasay'' <small>(Sagot & É.F.A.Raoul) Cordem.</small> in Fl. Réunion: 373 (1895) * ''Citrus × notissima'' <small>Blanco</small> in Fl. Filip.: 607 (1837) * ''Citrus × ovata'' <small>Hassk.</small> in Flora 25(2, Beibl. 1): 42 (1842) * ''Citrus × papaya'' <small>Hassk.</small> in Cat. Hort. Bot. Bogor. Alt.: 218 (1844) * ''Citrus × pseudolimonum'' <small>Wester</small> in Philipp. Agric. Rev. 8: 24 (1915) * ''Citrus × spinosissima'' <small>G.Mey.</small> in Prim. Fl. Esseq.: 247 (1818) * ''Citrus × voangasay'' <small>(Sagot & É.F.A.Raoul) Bojer</small> in Hortus Maurit.: 49 (1837) * ''Citrus × webberi var. montana'' <small>Wester</small> in Philipp. Agric. Rev. 8: 13 (1915) * ''Limonia acidissima'' <small>Houtt.</small> in Nat. Hist. 2(2): 444 (1774), sensu auct. {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] 8gp429sp0r34f9ydnnei54gfa6pd24v 0 816453 7569993 2026-08-05T07:49:09Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Citrus × aurantiifolia]] na [[Limeta]] preko preusmjeravanja 7569993 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Limeta]] sq31f17uozeufsxoahocks79kg4ekrc 0 816454 7569996 2026-08-05T07:54:34Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1990./91. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | izdanje = 39. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = ...«. 7569996 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1990./91. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | izdanje = 39. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = [[NK Koper|Koper]] | broj = 2 | drugi = [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] | treći = [[NK Beltinci|Beltinci]] i [[NK Dekani|Jadran Dekani]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1989./90.|1989./90.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' (sl. ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1990./91. bilo je trideset deveto i posljednje izdanje kupa SR Slovenije. Kad je tadašnji predsjednik [[Slovenski nogometni savez|slovenskog nogometnog saveza]] [[Rudi Zavrl]] predao trofej kapetanu [[NK Koper|Kopra]] [[Robert Volk|Robertu Volku]], vjerojatno nitko nije sa sigurnošću znao da će to biti posljednje izdanje ovog natjecanja. Mjesec dana nakon odvajanja od Jugoslavije, slovensko nogometno savez preporučilo je klubovima da se povuku iz jugoslavenskih natjecanja. Unatoč tome, Olimpija se pripremala za sudjelovanje u jugoslavenskom [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1991./92.|prvenstvu]] i [[Kup Jugoslavije u nogometu 1991./92.|kupu]]. Da bi se kvalificirao za nacionalni kup, Koper je morao igrati pretkolo protiv [[Jugoslavenska narodna armija|vojne]] momčadi, unatoč savjetu Nogometnog saveza protiv toga. Utakmica je bila zakazana za nedjelju, 28. srpnja, ali vojska se nije pojavila zbog navodne kasne odluke. Premještena utakmica tada se trebala igrati sljedeće srijede, ali je potom ponovno odgođena. Međutim, u međuvremenu se Koper povukao iz jugoslavenskih natjecanja, pa se vojna momčad kvalificirala za nacionalni kup.<ref>[https://snportal.si/zgodovina/zgodivna-prvi-pokal-ostal-na-bonifiki/ Zgodovina: Zadnji pokal ostal na Bonifiki]</ref> == Sudionici == Tri slovenska tima koji se natječu u Međurepublikanskoj ligi prolaze izravno u osminu finala. Olimpia Ljubljana, koja se natječe u [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|Prvoj saveznoj ligi]], ne sudjeluje.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1990/91 Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> * '''Međurepublička liga:''' Izola, Koper, Maribor * '''MNZ Ljubljana:''' Ljubljana, Ljubljanski sodniki * '''MNZ Gorenjske:''' Mavčiče, Živila * '''MNZ Celje:''' Rudar (V), Kladivar * '''MNZ Ptuj:''' Bukovci, Središče * '''MNZ Maribor:''' Kovinar * '''MNZ Koper:''' Jadran Lama * '''MNZ Nova Gorica:''' Primorje * '''MNZ Murska Sobota:''' Beltinka * '''MNZ Lendava:''' Nafta == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="4" | Zapad | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||1:1 {{pen|5|6}} |- | '''[[NK Izola|Izola]]''' ||–|| [[NK Mavčiče|Mavčiče]] ||9:0 |- | '''[[NK Naklo|Živila Naklo]]''' ||–|| Ljubljanski sodniki ||3:0 pff |- | [[NK Primorje|Primorje]] ||–|| '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||0:2 |- ! rowspan="4" | Istok | [[NK Bukovci|Bukovci]] ||–|| '''[[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]]''' ||2:3 |- | [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:3 |- | [[NK Maribor|Maribor]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:0 {{pen|5|6}} |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Središče ob Dravi|Središče]]''' ||1:2 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="2" | Zapad | '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||–|| [[NK Izola|Izola]] ||3:3 {{pen|6|5}} |- | '''[[NK Koper|Koper]]''' ||–|| [[NK Naklo|Živila Naklo]] ||3:0 |- ! rowspan="2" | Istok | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:1 {{pen|2|4}} |- | [[NK Središče ob Dravi|Središče]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||1:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Zapad | '''[[NK Koper|Koper]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:1 |- ! Istok | [[NK Beltinci|Beltinci]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||1:1 {{pen|1|4}} |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[1991.]] |momčad1 = <span style="background-color:gold;">[[NK Koper|Koper]]</span> |rezultat = 3:1 |izvještaj = |momčad2 = [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] |strijelci1 = [[Samir Zulič|Zulič]] {{gol|6}}<br />[[Zoran Ubavič|Ubavič]] {{gol|63}}<br />[[Damir Ban|Ban]] {{gol|80|pen.}} |strijelci2 = {{gol|56}} [[Andrej Goršek|Goršek]] |stadion = [[Stadion Bonifika]], [[Kopar]] |gledatelji = 400 |sudac = [[Matjaž Frece]] }} == Poveznice == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1990./91.|Međurepublička liga 1990./91.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1990./91.|Slovenska republička liga 1990./91.]] * [[Slovenske regionalne nogometne lige 1990./91.|Slovenske regionalne lige 1990./91.]] * [[Kup maršala Tita 1990./91.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov91.html RSSSF] * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1990/91 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1990./91.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1990-91 *]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1990-91]] mmg5kymvrelmsmm702u7ysqqgu2ycjm 7570105 7569996 2026-08-05T11:30:36Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570105 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1990./91. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | izdanje = 41. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = [[NK Koper|Koper]] | broj = 2 | drugi = [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] | treći = [[NK Beltinci|Beltinci]] i [[NK Dekani|Jadran Dekani]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1989./90.|1989./90.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' (sl. ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1990./91. bilo je trideset deveto i posljednje izdanje kupa SR Slovenije. Kad je tadašnji predsjednik [[Slovenski nogometni savez|slovenskog nogometnog saveza]] [[Rudi Zavrl]] predao trofej kapetanu [[NK Koper|Kopra]] [[Robert Volk|Robertu Volku]], vjerojatno nitko nije sa sigurnošću znao da će to biti posljednje izdanje ovog natjecanja. Mjesec dana nakon odvajanja od Jugoslavije, slovensko nogometno savez preporučilo je klubovima da se povuku iz jugoslavenskih natjecanja. Unatoč tome, Olimpija se pripremala za sudjelovanje u jugoslavenskom [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1991./92.|prvenstvu]] i [[Kup Jugoslavije u nogometu 1991./92.|kupu]]. Da bi se kvalificirao za nacionalni kup, Koper je morao igrati pretkolo protiv [[Jugoslavenska narodna armija|vojne]] momčadi, unatoč savjetu Nogometnog saveza protiv toga. Utakmica je bila zakazana za nedjelju, 28. srpnja, ali vojska se nije pojavila zbog navodne kasne odluke. Premještena utakmica tada se trebala igrati sljedeće srijede, ali je potom ponovno odgođena. Međutim, u međuvremenu se Koper povukao iz jugoslavenskih natjecanja, pa se vojna momčad kvalificirala za nacionalni kup.<ref>[https://snportal.si/zgodovina/zgodivna-prvi-pokal-ostal-na-bonifiki/ Zgodovina: Zadnji pokal ostal na Bonifiki]</ref> == Sudionici == Tri slovenska tima koji se natječu u Međurepublikanskoj ligi prolaze izravno u osminu finala. Olimpia Ljubljana, koja se natječe u [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|Prvoj saveznoj ligi]], ne sudjeluje.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1990/91 Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> * '''Međurepublička liga:''' Izola, Koper, Maribor * '''MNZ Ljubljana:''' Ljubljana, Ljubljanski sodniki * '''MNZ Gorenjske:''' Mavčiče, Živila * '''MNZ Celje:''' Rudar (V), Kladivar * '''MNZ Ptuj:''' Bukovci, Središče * '''MNZ Maribor:''' Kovinar * '''MNZ Koper:''' Jadran Lama * '''MNZ Nova Gorica:''' Primorje * '''MNZ Murska Sobota:''' Beltinka * '''MNZ Lendava:''' Nafta == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="4" | Zapad | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||1:1 {{pen|5|6}} |- | '''[[NK Izola|Izola]]''' ||–|| [[NK Mavčiče|Mavčiče]] ||9:0 |- | '''[[NK Naklo|Živila Naklo]]''' ||–|| Ljubljanski sodniki ||3:0 pff |- | [[NK Primorje|Primorje]] ||–|| '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||0:2 |- ! rowspan="4" | Istok | [[NK Bukovci|Bukovci]] ||–|| '''[[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]]''' ||2:3 |- | [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:3 |- | [[NK Maribor|Maribor]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:0 {{pen|5|6}} |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Središče ob Dravi|Središče]]''' ||1:2 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="2" | Zapad | '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||–|| [[NK Izola|Izola]] ||3:3 {{pen|6|5}} |- | '''[[NK Koper|Koper]]''' ||–|| [[NK Naklo|Živila Naklo]] ||3:0 |- ! rowspan="2" | Istok | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:1 {{pen|2|4}} |- | [[NK Središče ob Dravi|Središče]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||1:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Zapad | '''[[NK Koper|Koper]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:1 |- ! Istok | [[NK Beltinci|Beltinci]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||1:1 {{pen|1|4}} |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[1991.]] |momčad1 = <span style="background-color:gold;">[[NK Koper|Koper]]</span> |rezultat = 3:1 |izvještaj = |momčad2 = [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] |strijelci1 = [[Samir Zulič|Zulič]] {{gol|6}}<br />[[Zoran Ubavič|Ubavič]] {{gol|63}}<br />[[Damir Ban|Ban]] {{gol|80|pen.}} |strijelci2 = {{gol|56}} [[Andrej Goršek|Goršek]] |stadion = [[Stadion Bonifika]], [[Kopar]] |gledatelji = 400 |sudac = [[Matjaž Frece]] }} == Poveznice == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1990./91.|Međurepublička liga 1990./91.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1990./91.|Slovenska republička liga 1990./91.]] * [[Slovenske regionalne nogometne lige 1990./91.|Slovenske regionalne lige 1990./91.]] * [[Kup maršala Tita 1990./91.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov91.html RSSSF] * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1990/91 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1990./91.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1990-91 *]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1990-91]] ayg2aosv163wrdysu1oub9kg5cfpe4f 7570112 7570105 2026-08-05T11:44:24Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570112 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1990./91. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | izdanje = 41. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = [[NK Koper|Koper]] | broj = 2 | drugi = [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] | treći = [[NK Beltinci|Beltinci]] i [[NK Dekani|Jadran Dekani]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1989./90.|1989./90.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' (sl. ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1990./91. bilo je četrdeset prvo i posljednje izdanje kupa SR Slovenije. Kad je tadašnji predsjednik [[Slovenski nogometni savez|slovenskog nogometnog saveza]] [[Rudi Zavrl]] predao trofej kapetanu [[NK Koper|Kopra]] [[Robert Volk|Robertu Volku]], vjerojatno nitko nije sa sigurnošću znao da će to biti posljednje izdanje ovog natjecanja. Mjesec dana nakon odvajanja od Jugoslavije, slovensko nogometno savez preporučilo je klubovima da se povuku iz jugoslavenskih natjecanja. Unatoč tome, Olimpija se pripremala za sudjelovanje u jugoslavenskom [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1991./92.|prvenstvu]] i [[Kup Jugoslavije u nogometu 1991./92.|kupu]]. Da bi se kvalificirao za nacionalni kup, Koper je morao igrati pretkolo protiv [[Jugoslavenska narodna armija|vojne]] momčadi, unatoč savjetu Nogometnog saveza protiv toga. Utakmica je bila zakazana za nedjelju, 28. srpnja, ali vojska se nije pojavila zbog navodne kasne odluke. Premještena utakmica tada se trebala igrati sljedeće srijede, ali je potom ponovno odgođena. Međutim, u međuvremenu se Koper povukao iz jugoslavenskih natjecanja, pa se vojna momčad kvalificirala za nacionalni kup.<ref>[https://snportal.si/zgodovina/zgodivna-prvi-pokal-ostal-na-bonifiki/ Zgodovina: Zadnji pokal ostal na Bonifiki]</ref> == Sudionici == Tri slovenska tima koji se natječu u Međurepublikanskoj ligi prolaze izravno u osminu finala. Olimpia Ljubljana, koja se natječe u [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|Prvoj saveznoj ligi]], ne sudjeluje.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1990/91 Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> * '''Međurepublička liga:''' Izola, Koper, Maribor * '''MNZ Ljubljana:''' Ljubljana, Ljubljanski sodniki * '''MNZ Gorenjske:''' Mavčiče, Živila * '''MNZ Celje:''' Rudar (V), Kladivar * '''MNZ Ptuj:''' Bukovci, Središče * '''MNZ Maribor:''' Kovinar * '''MNZ Koper:''' Jadran Lama * '''MNZ Nova Gorica:''' Primorje * '''MNZ Murska Sobota:''' Beltinka * '''MNZ Lendava:''' Nafta == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="4" | Zapad | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||1:1 {{pen|5|6}} |- | '''[[NK Izola|Izola]]''' ||–|| [[NK Mavčiče|Mavčiče]] ||9:0 |- | '''[[NK Naklo|Živila Naklo]]''' ||–|| Ljubljanski sodniki ||3:0 pff |- | [[NK Primorje|Primorje]] ||–|| '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||0:2 |- ! rowspan="4" | Istok | [[NK Bukovci|Bukovci]] ||–|| '''[[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]]''' ||2:3 |- | [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:3 |- | [[NK Maribor|Maribor]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:0 {{pen|5|6}} |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Središče ob Dravi|Središče]]''' ||1:2 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="2" | Zapad | '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||–|| [[NK Izola|Izola]] ||3:3 {{pen|6|5}} |- | '''[[NK Koper|Koper]]''' ||–|| [[NK Naklo|Živila Naklo]] ||3:0 |- ! rowspan="2" | Istok | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:1 {{pen|2|4}} |- | [[NK Središče ob Dravi|Središče]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||1:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Zapad | '''[[NK Koper|Koper]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:1 |- ! Istok | [[NK Beltinci|Beltinci]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||1:1 {{pen|1|4}} |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[1991.]] |momčad1 = <span style="background-color:gold;">[[NK Koper|Koper]]</span> |rezultat = 3:1 |izvještaj = |momčad2 = [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] |strijelci1 = [[Samir Zulič|Zulič]] {{gol|6}}<br />[[Zoran Ubavič|Ubavič]] {{gol|63}}<br />[[Damir Ban|Ban]] {{gol|80|pen.}} |strijelci2 = {{gol|56}} [[Andrej Goršek|Goršek]] |stadion = [[Stadion Bonifika]], [[Kopar]] |gledatelji = 400 |sudac = [[Matjaž Frece]] }} == Poveznice == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1990./91.|Međurepublička liga 1990./91.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1990./91.|Slovenska republička liga 1990./91.]] * [[Slovenske regionalne nogometne lige 1990./91.|Slovenske regionalne lige 1990./91.]] * [[Kup maršala Tita 1990./91.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov91.html RSSSF] * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1990/91 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1990./91.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1990-91 *]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1990-91]] 9a4becziva86u0pwsgttjwonpweneqi 0 816456 7570004 2026-08-05T08:02:00Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Citrus × aurantium f. aurantium]] na [[Grejp]] preko preusmjeravanja 7570004 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Grejp]] g4rslqea9wbhb13l5eoydu1yl2uz9hi 102 816457 7570020 2026-08-05T08:45:56Z Flamingounicorn 243866 Flamingounicorn premješta stranicu [[Dodatak:Popis epizoda serije Mrkomir Prvi]] na [[Popis epizoda serije Mrkomir Prvi]]: Bolji imenski prostor 7570020 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Popis epizoda serije Mrkomir Prvi]] gb07nvmdohv1bej4jyh9c2asyr7nj4g 103 816458 7570022 2026-08-05T08:45:56Z Flamingounicorn 243866 Flamingounicorn premješta stranicu [[Razgovor o dodatku:Popis epizoda serije Mrkomir Prvi]] na [[Razgovor:Popis epizoda serije Mrkomir Prvi]] preko preusmjeravanja: Bolji imenski prostor 7570022 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Razgovor:Popis epizoda serije Mrkomir Prvi]] cbw9a1zcrk664og2vrwust3lqos4omz 0 816459 7570023 2026-08-05T08:46:17Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Citrus cavaleriei'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''C. cavaleriei'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus ca...«. 7570023 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Citrus cavaleriei'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''C. cavaleriei'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus cavaleriei'' | dvoimeno_autorstvo = H.Lév. ex Cavalerie | karta_raspon = }} '''''Citrus cavaleriei''''' je biljna vrsta iz roda [[Agrumi|agruma]] (''[[Citrus]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je središnja [[Kina]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:771870-1 Kew], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Citrus cavaleriei'' prihvaćena je vrsta rutovki (''[[Rutaceae]]''). Raste kao [[grm]] ili [[stablo]] visoko 2–10 m. Grančice su gotovo gole, a trnovi ravni i čvrsti, na cvjetnim granama obično manji. Peteljka je izrazito široko okriljena, usko eliptična, duga 6–16 cm i jedan do tri puta duža od plojke. Plojka je jajoliko lancetasta, duga oko 2, rijetko do 8 cm, cjelovita do sitno narovašena ruba i ušiljena vrha.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su pojedinačni ili skupljeni u čuperke s najviše devet cvjetova, promjera 3–3,5 cm. Pupovi su blijedo purpurnocrveni. [[Čaška]] ima pet režnjeva, a latica je četiri ili pet; bijele su ili ružičaste i duge 1–1,8 cm. [[Prašnik]]a je 16–30; filamenti su slobodni ili povezani u snopiće i trepavičasti. Plodnica je blijedozelena i približno elipsoidna, vrat je dug oko 6,5 mm, a njuška blijedožuta i plitko izbrazdana.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je blijedožut, spljošten, kuglast ili kruškolik. Obično je velik 3–5 × 4–6 cm, dok kruškoliki plodovi mogu dosegnuti 9–10 × 7–8, rijetko 12 cm. Površina ima uske uzdužne brazde i velike, izrazito istaknute uljne žlijezde. Usplođe može biti debelo do 2 cm, a pulpa je podijeljena na 7–13 segmenata, žućkastobijela i vrlo kisela.<ref name="WFO "/> Plod sadrži 30 ili više sjemenki, gotovo kuglastih do nepravilno piramidalnih, velikih oko 1,5 cm. U sjemenci se razvija jedan do više zametaka. Cvate od ožujka do lipnja, a plodovi dozrijevaju od listopada do prosinca.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000607966;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> Vrsta je samonikla u središnjoj i jugoistočnoj Kini te raste pretežno u umjerenom biomu.<ref name="Kew "/> == Galerija == <gallery mode="packed"> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: Heterotipski: == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] mek6pnv60cw7im68ok8aqqazpizxzod 7570030 7570023 2026-08-05T08:56:33Z Zeljko 1196 /* Sinonimi */ 7570030 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Citrus cavaleriei'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''C. cavaleriei'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus cavaleriei'' | dvoimeno_autorstvo = H.Lév. ex Cavalerie | karta_raspon = }} '''''Citrus cavaleriei''''' je biljna vrsta iz roda [[Agrumi|agruma]] (''[[Citrus]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je središnja [[Kina]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:771870-1 Kew], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Citrus cavaleriei'' prihvaćena je vrsta rutovki (''[[Rutaceae]]''). Raste kao [[grm]] ili [[stablo]] visoko 2–10 m. Grančice su gotovo gole, a trnovi ravni i čvrsti, na cvjetnim granama obično manji. Peteljka je izrazito široko okriljena, usko eliptična, duga 6–16 cm i jedan do tri puta duža od plojke. Plojka je jajoliko lancetasta, duga oko 2, rijetko do 8 cm, cjelovita do sitno narovašena ruba i ušiljena vrha.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su pojedinačni ili skupljeni u čuperke s najviše devet cvjetova, promjera 3–3,5 cm. Pupovi su blijedo purpurnocrveni. [[Čaška]] ima pet režnjeva, a latica je četiri ili pet; bijele su ili ružičaste i duge 1–1,8 cm. [[Prašnik]]a je 16–30; filamenti su slobodni ili povezani u snopiće i trepavičasti. Plodnica je blijedozelena i približno elipsoidna, vrat je dug oko 6,5 mm, a njuška blijedožuta i plitko izbrazdana.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je blijedožut, spljošten, kuglast ili kruškolik. Obično je velik 3–5 × 4–6 cm, dok kruškoliki plodovi mogu dosegnuti 9–10 × 7–8, rijetko 12 cm. Površina ima uske uzdužne brazde i velike, izrazito istaknute uljne žlijezde. Usplođe može biti debelo do 2 cm, a pulpa je podijeljena na 7–13 segmenata, žućkastobijela i vrlo kisela.<ref name="WFO "/> Plod sadrži 30 ili više sjemenki, gotovo kuglastih do nepravilno piramidalnih, velikih oko 1,5 cm. U sjemenci se razvija jedan do više zametaka. Cvate od ožujka do lipnja, a plodovi dozrijevaju od listopada do prosinca.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000607966;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> Vrsta je samonikla u središnjoj i jugoistočnoj Kini te raste pretežno u umjerenom biomu.<ref name="Kew "/> == Galerija == <gallery mode="packed"> </gallery> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Citrus × aurantium subsp. ichangensis'' <small>(Swingle) Guillaumin</small> in Cit. Cult. Sauv.: 28 (1917) * ''Citrus hongheensis'' <small>Y.Ye, X.Liu, S.Q.Ding & M.Liang</small> in Acta Phytotax. Sin. 14(1): 57 (1976) * ''Citrus ichangensis'' <small>Swingle</small> in J. Agric. Res. 1: 1 (1913) * ''Citrus macrosperma'' <small>T.C.Guo & Y.M.Ye</small> in Acta Phytotax. Sin. 35: 353 (1997) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] 2ze7zr8pqicbi4xh23owvdxup7dlb7n 7570035 7570030 2026-08-05T09:02:09Z Zeljko 1196 7570035 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Citrus cavaleriei'' | slika = Ipapeda.jpg | slika_opis = ''C. cavaleriei'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''C. cavaleriei'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus cavaleriei'' | dvoimeno_autorstvo = H.Lév. ex Cavalerie | karta_raspon = }} '''''Citrus cavaleriei''''' je biljna vrsta iz roda [[Agrumi|agruma]] (''[[Citrus]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je središnja [[Kina]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:771870-1 Kew], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Citrus cavaleriei'' prihvaćena je vrsta rutovki (''[[Rutaceae]]''). Raste kao [[grm]] ili [[stablo]] visoko 2–10 m. Grančice su gotovo gole, a trnovi ravni i čvrsti, na cvjetnim granama obično manji. Peteljka je izrazito široko okriljena, usko eliptična, duga 6–16 cm i jedan do tri puta duža od plojke. Plojka je jajoliko lancetasta, duga oko 2, rijetko do 8 cm, cjelovita do sitno narovašena ruba i ušiljena vrha.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su pojedinačni ili skupljeni u čuperke s najviše devet cvjetova, promjera 3–3,5 cm. Pupovi su blijedo purpurnocrveni. [[Čaška]] ima pet režnjeva, a latica je četiri ili pet; bijele su ili ružičaste i duge 1–1,8 cm. [[Prašnik]]a je 16–30; filamenti su slobodni ili povezani u snopiće i trepavičasti. Plodnica je blijedozelena i približno elipsoidna, vrat je dug oko 6,5 mm, a njuška blijedožuta i plitko izbrazdana.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je blijedožut, spljošten, kuglast ili kruškolik. Obično je velik 3–5 × 4–6 cm, dok kruškoliki plodovi mogu dosegnuti 9–10 × 7–8, rijetko 12 cm. Površina ima uske uzdužne brazde i velike, izrazito istaknute uljne žlijezde. Usplođe može biti debelo do 2 cm, a pulpa je podijeljena na 7–13 segmenata, žućkastobijela i vrlo kisela.<ref name="WFO "/> Plod sadrži 30 ili više sjemenki, gotovo kuglastih do nepravilno piramidalnih, velikih oko 1,5 cm. U sjemenci se razvija jedan do više zametaka. Cvate od ožujka do lipnja, a plodovi dozrijevaju od listopada do prosinca.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000607966;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> Vrsta je samonikla u središnjoj i jugoistočnoj Kini te raste pretežno u umjerenom biomu.<ref name="Kew "/> == Galerija == <gallery mode="packed"> Citrus ichangensis 1zz.jpg|''C. cavaleriei''. Citrus ichangensis 0zz.jpg|''C. cavaleriei''. Ichangfruit.jpg|''C. cavaleriei''. Ichang papeda-later season2.jpg|''C. cavaleriei''. </gallery> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Citrus × aurantium subsp. ichangensis'' <small>(Swingle) Guillaumin</small> in Cit. Cult. Sauv.: 28 (1917) * ''Citrus hongheensis'' <small>Y.Ye, X.Liu, S.Q.Ding & M.Liang</small> in Acta Phytotax. Sin. 14(1): 57 (1976) * ''Citrus ichangensis'' <small>Swingle</small> in J. Agric. Res. 1: 1 (1913) * ''Citrus macrosperma'' <small>T.C.Guo & Y.M.Ye</small> in Acta Phytotax. Sin. 35: 353 (1997) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] 7xb0t9w967t5hczjg1ju95bjsucryxr 7570051 7570035 2026-08-05T09:25:02Z Zeljko 1196 7570051 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Citrus cavaleriei'' | slika = Ipapeda.jpg | slika_opis = ''C. cavaleriei'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''C. cavaleriei'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus cavaleriei'' | dvoimeno_autorstvo = H.Lév. ex Cavalerie | karta_raspon = }} '''''Citrus cavaleriei''''' je biljna vrsta iz roda [[Agrumi|agruma]] (''[[Citrus]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je središnja [[Kina]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:771870-1 Kew], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime vrste dano je u čast [[Francuska|francuskoga]] misionara i botaničkoga sakupljača Pierrea Juliena Cavalerieja (1869.–1927.), koji je u kineskoj pokrajini Guizhou prikupio tipski primjerak. Hector Léveillé predložio je ime, a Cavalerie ga je 1911. valjano objavio, što objašnjava autorstvo H.Lév. ex Cavalerie. == Morfologija == ''Citrus cavaleriei'' prihvaćena je vrsta rutovki (''[[Rutaceae]]''). Raste kao [[grm]] ili [[stablo]] visoko 2–10 m. Grančice su gotovo gole, a trnovi ravni i čvrsti, na cvjetnim granama obično manji. Peteljka je izrazito široko okriljena, usko eliptična, duga 6–16 cm i jedan do tri puta duža od plojke. Plojka je jajoliko lancetasta, duga oko 2, rijetko do 8 cm, cjelovita do sitno narovašena ruba i ušiljena vrha.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su pojedinačni ili skupljeni u čuperke s najviše devet cvjetova, promjera 3–3,5 cm. Pupovi su blijedo purpurnocrveni. [[Čaška]] ima pet režnjeva, a latica je četiri ili pet; bijele su ili ružičaste i duge 1–1,8 cm. [[Prašnik]]a je 16–30; filamenti su slobodni ili povezani u snopiće i trepavičasti. Plodnica je blijedozelena i približno elipsoidna, vrat je dug oko 6,5 mm, a njuška blijedožuta i plitko izbrazdana.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je blijedožut, spljošten, kuglast ili kruškolik. Obično je velik 3–5 × 4–6 cm, dok kruškoliki plodovi mogu dosegnuti 9–10 × 7–8, rijetko 12 cm. Površina ima uske uzdužne brazde i velike, izrazito istaknute uljne žlijezde. Usplođe može biti debelo do 2 cm, a pulpa je podijeljena na 7–13 segmenata, žućkastobijela i vrlo kisela.<ref name="WFO "/> Plod sadrži 30 ili više sjemenki, gotovo kuglastih do nepravilno piramidalnih, velikih oko 1,5 cm. U sjemenci se razvija jedan do više zametaka. Cvate od ožujka do lipnja, a plodovi dozrijevaju od listopada do prosinca.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000607966;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> Vrsta je samonikla u središnjoj i jugoistočnoj Kini te raste pretežno u umjerenom biomu.<ref name="Kew "/> == Galerija == <gallery mode="packed"> Citrus ichangensis 1zz.jpg|''C. cavaleriei''. Citrus ichangensis 0zz.jpg|''C. cavaleriei''. Ichangfruit.jpg|''C. cavaleriei''. Ichang papeda-later season2.jpg|''C. cavaleriei''. </gallery> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Citrus × aurantium subsp. ichangensis'' <small>(Swingle) Guillaumin</small> in Cit. Cult. Sauv.: 28 (1917) * ''Citrus hongheensis'' <small>Y.Ye, X.Liu, S.Q.Ding & M.Liang</small> in Acta Phytotax. Sin. 14(1): 57 (1976) * ''Citrus ichangensis'' <small>Swingle</small> in J. Agric. Res. 1: 1 (1913) * ''Citrus macrosperma'' <small>T.C.Guo & Y.M.Ye</small> in Acta Phytotax. Sin. 35: 353 (1997) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] dxdvnb7bdo332hq8bmbop8261815vre 102 816460 7570047 2026-08-05T09:23:12Z Divna Jaksic 974 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor}} '''Dobitnici [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrade Vladimir Nazor]] za primijenjene umjetnosti:''' {| class="wikitable sortable" width=100% ! Godina ! Nagrada za životno djelo ! Godišnja nagrada |- | align=center| 1966. | ŽD | n.d. | GN | [[Tošo Dabac]] |- | align=center| 1967. | ŽD | [[Kamilo Tompa]] | GN | n.d. |- | align=center| 1968. | ŽD | [[Lujo Beseredy]], [[Đuka Kavurić]] | GN | Inge Kostin...«. 7570047 wikitext text/x-wiki {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor}} '''Dobitnici [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrade Vladimir Nazor]] za primijenjene umjetnosti:''' {| class="wikitable sortable" width=100% ! Godina ! Nagrada za životno djelo ! Godišnja nagrada |- | align=center| 1966. | ŽD | n.d. | GN | [[Tošo Dabac]] |- | align=center| 1967. | ŽD | [[Kamilo Tompa]] | GN | n.d. |- | align=center| 1968. | ŽD | [[Lujo Beseredy]], [[Đuka Kavurić]] | GN | [[Inge Kostinčer]] |- | align=center| 1969. | ŽD | n.d. | GN | [[Aleksandar Srnec]] |- | align=center| 1970. | ŽD | [[Blanka Dužanec]] | GN | [[Jagoda Buić]], [[Zvonimir Lončarić]], [[Bruno Planinšek]] |- | align=center| 1971. | ŽD | [[Ernest Tomašević]] | GN | [[Ivan Picelj]] |} [[Kategorija:Nagrada Vladimir Nazor|Primijenjene umjetnosti]] 6x6ssyeds230vfrde0w0e1t2m0e1d1p 7570052 7570047 2026-08-05T09:25:30Z Divna Jaksic 974 7570052 wikitext text/x-wiki {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor}} '''Dobitnici [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrade Vladimir Nazor]] za primijenjene umjetnosti:'''<ref>[https://min-kulture.gov.hr/UserDocsImages/slike/fotogalerija/2026godina/Dodjela%20Nagrade%20Vladimir%20Nazor%20za%202025/Monografija%20Nagrade%20Vladimir%20Nazor%20za%202025..pdf?vel=503143422 Monografija Ministarstva Kulture 2025 (pristupljeno 05.08.2026.)]</ref> {| class="wikitable sortable" width=100% ! Godina ! Nagrada za životno djelo ! Godišnja nagrada |- | align=center| 1966. | ŽD | n.d. | GN | [[Tošo Dabac]] |- | align=center| 1967. | ŽD | [[Kamilo Tompa]] | GN | n.d. |- | align=center| 1968. | ŽD | [[Lujo Beseredy]], [[Đuka Kavurić]] | GN | [[Inge Kostinčer]] |- | align=center| 1969. | ŽD | n.d. | GN | [[Aleksandar Srnec]] |- | align=center| 1970. | ŽD | [[Blanka Dužanec]] | GN | [[Jagoda Buić]], [[Zvonimir Lončarić]], [[Bruno Planinšek]] |- | align=center| 1971. | ŽD | [[Ernest Tomašević]] | GN | [[Ivan Picelj]] |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Nagrada Vladimir Nazor|Primijenjene umjetnosti]] kyammont9njxr3nvsuihnf5fmy7z6vj 3 816461 7570048 2026-08-05T09:23:47Z Runolist 263374 Dobro došli! 7570048 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Marjan GoAnimate''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Marjan GoAnimate]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Marjan GoAnimate]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:23, 5. kolovoza 2026. (CEST) kxzgszttnyrnlwi4ouvhwe3dv9rcxiw 102 816462 7570050 2026-08-05T09:24:04Z Flamingounicorn 243866 Flamingounicorn premješta stranicu [[Dodatak:Popis epizoda serije Nad lipom 35]] na [[Popis epizoda serije Nad lipom 35]]: Bolji imenski prostor 7570050 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Popis epizoda serije Nad lipom 35]] 92ooox2s5w9ch90n3zr7tm98i4710uq 118 816463 7570060 2026-08-05T09:38:00Z IvanB97 368701 Novi članak o putopiscu Kristijanu Iličiću; izvori navedeni 7570060 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis |ime = Kristijan Iličić |slika = |rođenje = [[6. listopada]] [[1986.]], [[Zagreb]] |zanimanje = putopisac, putopisni bloger, poduzetnik |web = [http://www.kristijanilicic.com kristijanilicic.com] }} '''Kristijan Iličić''' ([[Zagreb]], [[6. listopada]] [[1986.]]) hrvatski je putopisac, putopisni bloger i poduzetnik, poznat kao prvi Hrvat koji je posjetio sve međunarodno priznate države svijeta.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nomadmania.com/un-masters/un_verified|naslov=UN Masters – verified travellers|izdavač=NomadMania|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Tijekom 18 godina putovanja proputovao je 197 zemalja, a posljednju na svom popisu, [[Šri Lanka|Šri Lanku]], posjetio je u prosincu 2024.<ref name="tportal">{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/lifestyle/clanak/kristijan-ilicic-postao-prvi-hrvat-koji-je-posjetio-svih-197-zemalja-svijeta-foto-20241202|naslov=Kristijan Iličić postao prvi Hrvat koji je posjetio svih 197 zemalja svijeta|izdavač=tportal.hr|datum=2. prosinca 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Mediji ga opisuju kao jednoga od najpoznatijih hrvatskih putopisnih blogera.<ref>{{Citiranje weba|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/kristijan-ilicic-odgovorio-hejterima---867283.html|naslov=Naš najpoznatiji travel influencer odbrusio hejterima|izdavač=Showbuzz / Dnevnik.hr|datum=5. rujna 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/putovanja-su-moj-zivotni-poziv-kristijan-ilicic-je-obisao-197-svjetskih-drzava-otkrio-nam-je-gdje-se-ne-bi-bas-vracao/|naslov="Putovanja su moj životni poziv": Kristijan Iličić je obišao 197 svjetskih država|izdavač=Novi list|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Autor je putopisne autobiografije ''Jedan san, tisuću priča'' (2024.), koja je mjesecima bila najprodavanija knjiga u hrvatskim knjižarama.<ref name="indexknjiga">{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/knjiga-kristijana-ilicica-najpopularnija-je-u-hrvatskim-knjizarama-u-travnju/2666825.aspx|naslov=Knjiga Kristijana Iličića najpopularnija je u hrvatskim knjižarama u travnju|izdavač=Index.hr|datum=2. svibnja 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Rođen je i odrastao u zagrebačkoj četvrti [[Dubrava (Zagreb)|Dubravi]].<ref name="slobodna">{{Citiranje weba|url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/prvi-hrvat-koji-je-obisao-svijet-napustio-sam-posao-da-bih-mogao-putovati-ali-nisam-vise-klinac-koji-krece-od-nule-1443477|naslov=Prvi Hrvat koji je obišao svijet: Napustio sam posao da bih mogao putovati|izdavač=Slobodna Dalmacija|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Sa šesnaest godina pokrenuo je internetski portal, koji je poslije prodao.<ref name="journal">{{Citiranje weba|url=https://www.journal.hr/lifestyle/putovanja/lyntel-aplikacija-kristijan-ilicic/|naslov=Lyntel – aplikacija Kristijana Iličića|izdavač=Journal.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Nakon srednje škole završio je studij informacijskih tehnologija te stekao zvanje magistra inženjera informacijskih tehnologija.<ref name="nomadik">{{Citiranje weba|url=https://nomadik.travel/o-nama/|naslov=O nama|izdavač=Nomadik Travel|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Prema vlastitim riječima, ljubav prema putovanjima razvio je već u djetinjstvu, na kraćim putovanjima s roditeljima.<ref name="aljazeera">{{Citiranje weba|url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2024/12/13/jedan-san-tisucu-prica-kako-je-kristijan-ilicic-obisao-svijet|naslov=Jedan san, tisuću priča: Kako je Kristijan Iličić obišao svijet|izdavač=Al Jazeera Balkans|datum=13. prosinca 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Karijera == Nakon prodaje portala radio je kao direktor digitalnih sadržaja u izdavačkoj kući Adria Media Zagreb.<ref name="journal" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://about.me/kristijan.ilicic|naslov=Kristijan Iličić|izdavač=about.me|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U ljeto 2017. napustio je tu poziciju i posvetio se putovanjima,<ref name="nomadik" /> a pokrenuo je i vlastitu agenciju za digitalni marketing i videoprodukciju.<ref>{{Citiranje weba|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/kristijan-ilicic-odgovorio-hejterima---867283.html|naslov=Naš najpoznatiji travel influencer odbrusio hejterima|izdavač=Showbuzz / Dnevnik.hr|datum=5. rujna 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Kao putopisni bloger objavljuje priče, fotografije i videozapise s putovanja; njegove profile na društvenim mrežama prati ukupno oko dva milijuna ljudi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.instagram.com/kristijanilicic|naslov=Kristijan Iličić na Instagramu|izdavač=Instagram|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Pokrenuo je turističku agenciju Nomadik Travel, koja organizira grupna putovanja, a dio putovanja vodi osobno.<ref name="nomadik" /><ref name="klixnakon">{{Citiranje weba|url=https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/kristijan-ilicic-otkrio-sta-slijedi-nakon-sto-je-obisao-sve-drzave-svijeta-misle-da-cu-prestati-putovati/250106052|naslov=Kristijan Iličić otkrio šta slijedi nakon što je obišao sve države svijeta|izdavač=Klix.ba|datum=6. siječnja 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Od listopada 2025. autor je i voditelj putopisne dokumentarne serije ''[[Dnevnik nomada]]'', koja se emitira na [[HRT 1|Prvom programu Hrvatske radiotelevizije]]. U seriji putuje Afrikom tragom karlovačkih istraživača [[Mirko i Stjepan Seljan|braće Seljan]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/dnevnik-nomada-1-12342156|naslov=Dnevnik nomada|izdavač=Hrvatska radiotelevizija|godina=2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Godine 2024. kao suosnivač pokrenuo je aplikaciju Lyntel, koja putnicima omogućuje kupnju eSIM podatkovnih paketa za mobilni internet u više od 190 država.<ref name="journal" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/kristijan-ilicic-pokrenuo-globalnu-esim-aplikaciju-lyntel-vec-ima-20-000-korisnika/240603165|naslov=Kristijan Iličić pokrenuo globalnu eSIM aplikaciju Lyntel: Već ima 20.000 korisnika|izdavač=Klix.ba|datum=3. lipnja 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://lyntel.io|naslov=Lyntel|izdavač=lyntel.io|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U travnju 2025. s poslovnim partnerima osnovao je tvrtku Nomadik gradnja d.o.o., specijaliziranu za gradnju i opremanje stambenih objekata, koja gradi stanove u Zagrebu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nomadik-gradnja.hr/|naslov=Nomadik gradnja|izdavač=nomadik-gradnja.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nomadik-gradnja/Detaljno/895835|naslov=NOMADIK GRADNJA d.o.o. Zagreb – vlasnici i uprava|izdavač=Fininfo.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Suosnivač je i lanca muških frizerskih salona Nomad Barbershop, koji posluje na pet lokacija – četiri u Zagrebu i jednoj u Velikoj Gorici.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nomadbarbershop.hr/hr|naslov=Nomad Barbershop|izdavač=nomadbarbershop.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Putovanja i obilazak svih država svijeta == Prvo veće samostalno putovanje poduzeo je 2006. godine, kada je proveo gotovo tri mjeseca u jugoistočnoj Aziji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://net.hr/hot/zvijezde/kristijan-ilicic-nakon-postavljanja-rekorda-planiram-prosiriti-obitelj-2806f1ae-b93b-11ef-9d95-b282ec61614a|naslov=Kristijan Iličić nakon postavljanja rekorda|izdavač=Net.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Do prosinca 2024. posjetio je svih 197 međunarodno priznatih država; posljednja je bila Šri Lanka.<ref name="tportal" /><ref name="croatiaweek">{{Citiranje weba|url=https://www.croatiaweek.com/kristijan-ilicic-first-croatian-visit-every-country-world/|naslov=Kristijan Iličić first Croatian to visit every country in the world|izdavač=Croatia Week|jezik=engleski|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Procjenjuje se da je sve države svijeta dosad posjetilo oko tristotinjak ljudi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/kristijan-ilicic-postao-prvi-hrvat-koji-je-posjetio-sve-drzave-na-svijetu/2620590.aspx|naslov=Kristijan Iličić postao prvi Hrvat koji je posjetio sve države na svijetu|izdavač=Index.hr|datum=2. prosinca 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Putovao je i u nestabilna područja, među ostalim u [[Afganistan]], [[Jemen]] i [[Sirija|Siriju]].<ref name="aljazeera" /> U Afganistan je ušao ubrzo nakon što su talibani preuzeli vlast 2021. godine,<ref name="nomadik" /> a posjetio je i područje na sjeveru [[Mali]]ja izvan nadzora središnjih vlasti.<ref name="nomadik" /> Penjao se na aktivne vulkane u Kongu, Gvatemali i Vanuatuu te posjetio neke od najvećih svjetskih slapova, među kojima [[Viktorijini slapovi|Viktorijine slapove]], [[Slapovi Iguazúa|Iguazú]], [[Slapovi Niagare|Niagaru]] i [[Salto Ángel]].<ref name="croatiaweek" /> Kao administrativno najzahtjevniju destinaciju naveo je [[Turkmenistan]], državu koja strancima izdaje oko tisuću viza godišnje.<ref name="aljazeera" /> U intervjuima ističe da je najvažnija spoznaja s njegovih putovanja „da su ljudi svugdje ljudi”.<ref name="vecernji">{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/kristijan-ilicic-najbolje-sto-naucite-na-putovanjima-jest-da-su-ljudi-svugdje-ljudi-1847782|naslov=Kristijan Iličić: Najbolje što naučite na putovanjima jest da su ljudi svugdje ljudi|izdavač=Večernji list|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Nagrade i priznanja == U lipnju 2024. pobijedio je na međunarodnom festivalu digitalnih kreatora Vlogfest, gdje je osvojio nagradu za najbolji video destinacije, kratki film kojim je promovirao Hrvatsku.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/najpoznatiji-domaci-bloger-pobijedio-u-jakoj-konkurenciji-svjetskih-influencera-osvojio-je-prestiznu-nagradu-15473164|naslov=Najpoznatiji domaći bloger pobijedio u jakoj konkurenciji svjetskih influencera|izdavač=Jutarnji list|datum=lipanj 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://story.hr/life-and-style/food-and-travel/a298599/Kristijan-Ilicic-pobijedio-u-jakoj-konkurenciji-svjetskih-influencera|naslov=Kristijan Iličić pobijedio u jakoj konkurenciji svjetskih influencera|izdavač=Story.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Iste je godine bio nominiran za [[Večernjakova ruža|Večernjakovu ružu]], medijsku nagradu [[Večernji list|Večernjeg lista]], u kategoriji Digitalna ruža.<ref name="vecernji" /> Godine 2025. dobio je nagradu „Zvjezdani projekt godine” na dodjeli Story Hall of Fame.<ref>{{Citiranje weba|url=https://story.hr/Celebrity/a341732/nagradu-za-zvjezdani-projekt-godine-osvojio-kristijan-ilicic.html|naslov=Nagradu za Zvjezdani projekt godine osvojio Kristijan Iličić|izdavač=Story.hr|datum=2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U lipnju 2025. dobio je posebnu nagradu za doprinos turizmu u sklopu nagrada „Ruža Zagrebačke županije”, koje dodjeljuje Turistička zajednica Zagrebačke županije.<ref>{{Citiranje weba|url=https://vgradu.hr/u-velikoj-gorici-dodijeljene-nagrade-ruza-zagrebacke-zupanije-2025-evo-tko-su-laureati/|naslov=U Velikoj Gorici dodijeljene nagrade „Ruža Zagrebačke županije 2025.” – evo tko su laureati|izdavač=Kaj ima V'Gradu|datum=11. lipnja 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U studenome 2025. na Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku dodijeljena mu je godišnja hrvatska turistička nagrada „Anton Štifanić” u kategoriji pojedinaca, koju dodjeljuje [[Hrvatska turistička zajednica]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.htz.hr/hr/press/htz-vijesti/na-dht-u-u-dubrovniku-dodijeljene-godisnje-hrvatske-turisticke-nagrade|naslov=Na DHT-u u Dubrovniku dodijeljene godišnje hrvatske turističke nagrade|izdavač=Hrvatska turistička zajednica|datum=21. studenoga 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Njegov obilazak svih država svijeta popratili su hrvatski i strani mediji.<ref name="croatiaweek" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.express.co.uk/news/world/2039474/i-visited-all-countries-world-least-favourite|naslov=I visited all the countries in the world|izdavač=Daily Express|jezik=engleski|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Knjiga ''Jedan san, tisuću priča'' == U prosincu 2024. objavio je putopisnu autobiografiju ''Jedan san, tisuću priča'', u kojoj opisuje životni put od odrastanja u Dubravi do obilaska svih država svijeta.<ref name="aljazeera" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hocuknjigu.hr/proizvodi/knjige/publicistika/putovanja/jedan-san,-tisucu-prica|naslov=Jedan san, tisuću priča|izdavač=Hoću knjigu|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Knjiga je ubrzo po objavljivanju dospjela na vrh ljestvica prodaje u hrvatskim knjižarama,<ref name="slobodna" /> a tijekom prvih mjeseci 2025. kontinuirano je bila najprodavanija knjiga u Hrvatskoj.<ref name="indexknjiga" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://toplistaknjiga.hr/|naslov=Top lista knjiga|izdavač=toplistaknjiga.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Privatni život == Oženjen je politologinjom, poduzetnicom i putopisnom blogericom Andreom Trgovčević Iličić, s kojom je proputovao velik broj država. Par je 2022. godine, nakon vjenčanja u Hrvatskoj, ponovio ceremoniju u [[Mauritanija|Mauritaniji]],<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/show/domace-zvijezde/kristijan-ilicic-i-andrea-trgovcevic-rekli-su-da-i-u-mauritaniji-ponovili-smo-vjencanje-f3f124e2-db53-11ec-9cdb-3e4bf5b9df82|naslov=Kristijan Iličić i Andrea Trgovčević rekli su 'da' i u Mauritaniji|izdavač=RTL.hr|datum=svibanj 2022.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> a o njihovim su zajedničkim putovanjima izvještavali i strani mediji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/kristijan-ilicic-i-andrea-trgovcevic-zavrsili-na-naslovnicama-svjetskih-medija-zbog-spektakularnih-fotki-s-medenog-mjeseca---730251.html|naslov=Naš poznati par zbog opasnih fotki završio na stranicama britanskog medija|izdavač=Showbuzz / Dnevnik.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.kristijanilicic.com Službena stranica] * [https://www.imdb.com/name/nm12901951/ Kristijan Iličić] u internetskoj bazi filmova [[IMDb]] (engl.) * [https://www.facebook.com/ilicic.kristijan Kristijan Iličić] na [[Facebook]]u * [https://www.instagram.com/kristijanilicic Kristijan Iličić] na [[Instagram]]u * [https://www.tiktok.com/@kristijanilicic Kristijan Iličić] na [[TikTok]]u * [https://hr.linkedin.com/in/kristijanilicic Kristijan Iličić] na [[LinkedIn]]u * [https://x.com/KristijanIlicic Kristijan Iličić] na [[X (društvena mreža)|X-u]] {{GLAVNIRASPORED:Iličić, Kristijan}} [[Kategorija:Hrvatski putopisci]] [[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] jhaleglkdndtr3il6ri8llo2cuh4a5m 7570062 7570060 2026-08-05T09:43:31Z IvanB97 368701 izmjena bolje reference 7570062 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis |ime = Kristijan Iličić |slika = |rođenje = [[6. listopada]] [[1986.]], [[Zagreb]] |zanimanje = putopisac, putopisni bloger, poduzetnik |web = [http://www.kristijanilicic.com kristijanilicic.com] }} '''Kristijan Iličić''' ([[Zagreb]], [[6. listopada]] [[1986.]]) hrvatski je putopisac, putopisni bloger i poduzetnik, poznat kao prvi Hrvat koji je posjetio sve međunarodno priznate države svijeta.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nomadmania.com/un-masters/un_verified|naslov=UN Masters – verified travellers|izdavač=NomadMania|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Tijekom 18 godina putovanja proputovao je 197 zemalja, a posljednju na svom popisu, [[Šri Lanka|Šri Lanku]], posjetio je u prosincu 2024.<ref name="tportal">{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/lifestyle/clanak/kristijan-ilicic-postao-prvi-hrvat-koji-je-posjetio-svih-197-zemalja-svijeta-foto-20241202|naslov=Kristijan Iličić postao prvi Hrvat koji je posjetio svih 197 zemalja svijeta|izdavač=tportal.hr|datum=2. prosinca 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Mediji ga opisuju kao jednoga od najpoznatijih hrvatskih putopisnih blogera.<ref>{{Citiranje weba|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/kristijan-ilicic-odgovorio-hejterima---867283.html|naslov=Naš najpoznatiji travel influencer odbrusio hejterima|izdavač=Showbuzz / Dnevnik.hr|datum=5. rujna 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/putovanja-su-moj-zivotni-poziv-kristijan-ilicic-je-obisao-197-svjetskih-drzava-otkrio-nam-je-gdje-se-ne-bi-bas-vracao/|naslov="Putovanja su moj životni poziv": Kristijan Iličić je obišao 197 svjetskih država|izdavač=Novi list|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Autor je putopisne autobiografije ''Jedan san, tisuću priča'' (2024.), koja je mjesecima bila najprodavanija knjiga u hrvatskim knjižarama.<ref name="indexknjiga">{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/knjiga-kristijana-ilicica-najpopularnija-je-u-hrvatskim-knjizarama-u-travnju/2666825.aspx|naslov=Knjiga Kristijana Iličića najpopularnija je u hrvatskim knjižarama u travnju|izdavač=Index.hr|datum=2. svibnja 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Rođen je i odrastao u zagrebačkoj četvrti [[Dubrava (Zagreb)|Dubravi]].<ref name="slobodna">{{Citiranje weba|url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/prvi-hrvat-koji-je-obisao-svijet-napustio-sam-posao-da-bih-mogao-putovati-ali-nisam-vise-klinac-koji-krece-od-nule-1443477|naslov=Prvi Hrvat koji je obišao svijet: Napustio sam posao da bih mogao putovati|izdavač=Slobodna Dalmacija|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Sa šesnaest godina pokrenuo je internetski portal, koji je poslije prodao.<ref name="journal">{{Citiranje weba|url=https://www.journal.hr/lifestyle/putovanja/lyntel-aplikacija-kristijan-ilicic/|naslov=Lyntel – aplikacija Kristijana Iličića|izdavač=Journal.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Nakon srednje škole završio je studij informacijskih tehnologija te stekao zvanje magistra inženjera informacijskih tehnologija.<ref name="nomadik">{{Citiranje weba|url=https://nomadik.travel/o-nama/|naslov=O nama|izdavač=Nomadik Travel|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Prema vlastitim riječima, ljubav prema putovanjima razvio je već u djetinjstvu, na kraćim putovanjima s roditeljima.<ref name="aljazeera">{{Citiranje weba|url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2024/12/13/jedan-san-tisucu-prica-kako-je-kristijan-ilicic-obisao-svijet|naslov=Jedan san, tisuću priča: Kako je Kristijan Iličić obišao svijet|izdavač=Al Jazeera Balkans|datum=13. prosinca 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Karijera == Nakon prodaje portala radio je kao direktor digitalnih sadržaja u izdavačkoj kući Adria Media Zagreb.<ref name="journal" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://about.me/kristijan.ilicic|naslov=Kristijan Iličić|izdavač=about.me|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U ljeto 2017. napustio je tu poziciju i posvetio se putovanjima,<ref name="nomadik" /> a pokrenuo je i vlastitu agenciju za digitalni marketing i videoprodukciju.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/domidizajn/interijeri/kristijan-ilicic-inovativni-stambeni-projekti-brezovica-15642832|naslov=Naš najpoznatiji travel influencer odbrusio hejterima|izdavač=Showbuzz / Dnevnik.hr|datum=5. rujna 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Kao putopisni bloger objavljuje priče, fotografije i videozapise s putovanja; njegove profile na društvenim mrežama prati ukupno oko dva milijuna ljudi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.instagram.com/kristijanilicic|naslov=Kristijan Iličić na Instagramu|izdavač=Instagram|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Pokrenuo je turističku agenciju Nomadik Travel, koja organizira grupna putovanja, a dio putovanja vodi osobno.<ref name="nomadik" /><ref name="klixnakon">{{Citiranje weba|url=https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/kristijan-ilicic-otkrio-sta-slijedi-nakon-sto-je-obisao-sve-drzave-svijeta-misle-da-cu-prestati-putovati/250106052|naslov=Kristijan Iličić otkrio šta slijedi nakon što je obišao sve države svijeta|izdavač=Klix.ba|datum=6. siječnja 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Od listopada 2025. autor je i voditelj putopisne dokumentarne serije ''[[Dnevnik nomada]]'', koja se emitira na [[HRT 1|Prvom programu Hrvatske radiotelevizije]]. U seriji putuje Afrikom tragom karlovačkih istraživača [[Mirko i Stjepan Seljan|braće Seljan]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/dnevnik-nomada-1-12342156|naslov=Dnevnik nomada|izdavač=Hrvatska radiotelevizija|godina=2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Godine 2024. kao suosnivač pokrenuo je aplikaciju Lyntel, koja putnicima omogućuje kupnju eSIM podatkovnih paketa za mobilni internet u više od 190 država.<ref name="journal" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/kristijan-ilicic-pokrenuo-globalnu-esim-aplikaciju-lyntel-vec-ima-20-000-korisnika/240603165|naslov=Kristijan Iličić pokrenuo globalnu eSIM aplikaciju Lyntel: Već ima 20.000 korisnika|izdavač=Klix.ba|datum=3. lipnja 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://lyntel.io|naslov=Lyntel|izdavač=lyntel.io|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U travnju 2025. s poslovnim partnerima osnovao je tvrtku Nomadik gradnja d.o.o., specijaliziranu za gradnju i opremanje stambenih objekata, koja gradi stanove u Zagrebu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nomadik-gradnja.hr/|naslov=Nomadik gradnja|izdavač=nomadik-gradnja.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nomadik-gradnja/Detaljno/895835|naslov=NOMADIK GRADNJA d.o.o. Zagreb – vlasnici i uprava|izdavač=Fininfo.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Suosnivač je i lanca muških frizerskih salona Nomad Barbershop, koji posluje na pet lokacija – četiri u Zagrebu i jednoj u Velikoj Gorici.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nomadbarbershop.hr/hr|naslov=Nomad Barbershop|izdavač=nomadbarbershop.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Putovanja i obilazak svih država svijeta == Prvo veće samostalno putovanje poduzeo je 2006. godine, kada je proveo gotovo tri mjeseca u jugoistočnoj Aziji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://net.hr/hot/zvijezde/kristijan-ilicic-nakon-postavljanja-rekorda-planiram-prosiriti-obitelj-2806f1ae-b93b-11ef-9d95-b282ec61614a|naslov=Kristijan Iličić nakon postavljanja rekorda|izdavač=Net.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Do prosinca 2024. posjetio je svih 197 međunarodno priznatih država; posljednja je bila Šri Lanka.<ref name="tportal" /><ref name="croatiaweek">{{Citiranje weba|url=https://www.croatiaweek.com/kristijan-ilicic-first-croatian-visit-every-country-world/|naslov=Kristijan Iličić first Croatian to visit every country in the world|izdavač=Croatia Week|jezik=engleski|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Procjenjuje se da je sve države svijeta dosad posjetilo oko tristotinjak ljudi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/kristijan-ilicic-postao-prvi-hrvat-koji-je-posjetio-sve-drzave-na-svijetu/2620590.aspx|naslov=Kristijan Iličić postao prvi Hrvat koji je posjetio sve države na svijetu|izdavač=Index.hr|datum=2. prosinca 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Putovao je i u nestabilna područja, među ostalim u [[Afganistan]], [[Jemen]] i [[Sirija|Siriju]].<ref name="aljazeera" /> U Afganistan je ušao ubrzo nakon što su talibani preuzeli vlast 2021. godine,<ref name="nomadik" /> a posjetio je i područje na sjeveru [[Mali]]ja izvan nadzora središnjih vlasti.<ref name="nomadik" /> Penjao se na aktivne vulkane u Kongu, Gvatemali i Vanuatuu te posjetio neke od najvećih svjetskih slapova, među kojima [[Viktorijini slapovi|Viktorijine slapove]], [[Slapovi Iguazúa|Iguazú]], [[Slapovi Niagare|Niagaru]] i [[Salto Ángel]].<ref name="croatiaweek" /> Kao administrativno najzahtjevniju destinaciju naveo je [[Turkmenistan]], državu koja strancima izdaje oko tisuću viza godišnje.<ref name="aljazeera" /> U intervjuima ističe da je najvažnija spoznaja s njegovih putovanja „da su ljudi svugdje ljudi”.<ref name="vecernji">{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/kristijan-ilicic-najbolje-sto-naucite-na-putovanjima-jest-da-su-ljudi-svugdje-ljudi-1847782|naslov=Kristijan Iličić: Najbolje što naučite na putovanjima jest da su ljudi svugdje ljudi|izdavač=Večernji list|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Nagrade i priznanja == U lipnju 2024. pobijedio je na međunarodnom festivalu digitalnih kreatora Vlogfest, gdje je osvojio nagradu za najbolji video destinacije, kratki film kojim je promovirao Hrvatsku.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/najpoznatiji-domaci-bloger-pobijedio-u-jakoj-konkurenciji-svjetskih-influencera-osvojio-je-prestiznu-nagradu-15473164|naslov=Najpoznatiji domaći bloger pobijedio u jakoj konkurenciji svjetskih influencera|izdavač=Jutarnji list|datum=lipanj 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://story.hr/life-and-style/food-and-travel/a298599/Kristijan-Ilicic-pobijedio-u-jakoj-konkurenciji-svjetskih-influencera|naslov=Kristijan Iličić pobijedio u jakoj konkurenciji svjetskih influencera|izdavač=Story.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Iste je godine bio nominiran za [[Večernjakova ruža|Večernjakovu ružu]], medijsku nagradu [[Večernji list|Večernjeg lista]], u kategoriji Digitalna ruža.<ref name="vecernji" /> Godine 2025. dobio je nagradu „Zvjezdani projekt godine” na dodjeli Story Hall of Fame.<ref>{{Citiranje weba|url=https://story.hr/Celebrity/a341732/nagradu-za-zvjezdani-projekt-godine-osvojio-kristijan-ilicic.html|naslov=Nagradu za Zvjezdani projekt godine osvojio Kristijan Iličić|izdavač=Story.hr|datum=2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U lipnju 2025. dobio je posebnu nagradu za doprinos turizmu u sklopu nagrada „Ruža Zagrebačke županije”, koje dodjeljuje Turistička zajednica Zagrebačke županije.<ref>{{Citiranje weba|url=https://vgradu.hr/u-velikoj-gorici-dodijeljene-nagrade-ruza-zagrebacke-zupanije-2025-evo-tko-su-laureati/|naslov=U Velikoj Gorici dodijeljene nagrade „Ruža Zagrebačke županije 2025.” – evo tko su laureati|izdavač=Kaj ima V'Gradu|datum=11. lipnja 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U studenome 2025. na Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku dodijeljena mu je godišnja hrvatska turistička nagrada „Anton Štifanić” u kategoriji pojedinaca, koju dodjeljuje [[Hrvatska turistička zajednica]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.htz.hr/hr/press/htz-vijesti/na-dht-u-u-dubrovniku-dodijeljene-godisnje-hrvatske-turisticke-nagrade|naslov=Na DHT-u u Dubrovniku dodijeljene godišnje hrvatske turističke nagrade|izdavač=Hrvatska turistička zajednica|datum=21. studenoga 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Njegov obilazak svih država svijeta popratili su hrvatski i strani mediji.<ref name="croatiaweek" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.express.co.uk/news/world/2039474/i-visited-all-countries-world-least-favourite|naslov=I visited all the countries in the world|izdavač=Daily Express|jezik=engleski|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Knjiga ''Jedan san, tisuću priča'' == U prosincu 2024. objavio je putopisnu autobiografiju ''Jedan san, tisuću priča'', u kojoj opisuje životni put od odrastanja u Dubravi do obilaska svih država svijeta.<ref name="aljazeera" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hocuknjigu.hr/proizvodi/knjige/publicistika/putovanja/jedan-san,-tisucu-prica|naslov=Jedan san, tisuću priča|izdavač=Hoću knjigu|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Knjiga je ubrzo po objavljivanju dospjela na vrh ljestvica prodaje u hrvatskim knjižarama,<ref name="slobodna" /> a tijekom prvih mjeseci 2025. kontinuirano je bila najprodavanija knjiga u Hrvatskoj.<ref name="indexknjiga" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://toplistaknjiga.hr/|naslov=Top lista knjiga|izdavač=toplistaknjiga.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Privatni život == Oženjen je politologinjom, poduzetnicom i putopisnom blogericom Andreom Trgovčević Iličić, s kojom je proputovao velik broj država. Par je 2022. godine, nakon vjenčanja u Hrvatskoj, ponovio ceremoniju u [[Mauritanija|Mauritaniji]],<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/show/domace-zvijezde/kristijan-ilicic-i-andrea-trgovcevic-rekli-su-da-i-u-mauritaniji-ponovili-smo-vjencanje-f3f124e2-db53-11ec-9cdb-3e4bf5b9df82|naslov=Kristijan Iličić i Andrea Trgovčević rekli su 'da' i u Mauritaniji|izdavač=RTL.hr|datum=svibanj 2022.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> a o njihovim su zajedničkim putovanjima izvještavali i strani mediji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/kristijan-ilicic-i-andrea-trgovcevic-zavrsili-na-naslovnicama-svjetskih-medija-zbog-spektakularnih-fotki-s-medenog-mjeseca---730251.html|naslov=Naš poznati par zbog opasnih fotki završio na stranicama britanskog medija|izdavač=Showbuzz / Dnevnik.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.kristijanilicic.com Službena stranica] * [https://www.imdb.com/name/nm12901951/ Kristijan Iličić] u internetskoj bazi filmova [[IMDb]] (engl.) * [https://www.facebook.com/ilicic.kristijan Kristijan Iličić] na [[Facebook]]u * [https://www.instagram.com/kristijanilicic Kristijan Iličić] na [[Instagram]]u * [https://www.tiktok.com/@kristijanilicic Kristijan Iličić] na [[TikTok]]u * [https://hr.linkedin.com/in/kristijanilicic Kristijan Iličić] na [[LinkedIn]]u * [https://x.com/KristijanIlicic Kristijan Iličić] na [[X (društvena mreža)|X-u]] {{GLAVNIRASPORED:Iličić, Kristijan}} [[Kategorija:Hrvatski putopisci]] [[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] nuxp20yzeec62np2zj6hrhufq1xwad2 7570063 7570062 2026-08-05T09:45:27Z IvanB97 368701 /* Izvori */ 7570063 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis |ime = Kristijan Iličić |slika = |rođenje = [[6. listopada]] [[1986.]], [[Zagreb]] |zanimanje = putopisac, putopisni bloger, poduzetnik |web = [http://www.kristijanilicic.com kristijanilicic.com] }} '''Kristijan Iličić''' ([[Zagreb]], [[6. listopada]] [[1986.]]) hrvatski je putopisac, putopisni bloger i poduzetnik, poznat kao prvi Hrvat koji je posjetio sve međunarodno priznate države svijeta.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nomadmania.com/un-masters/un_verified|naslov=UN Masters – verified travellers|izdavač=NomadMania|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Tijekom 18 godina putovanja proputovao je 197 zemalja, a posljednju na svom popisu, [[Šri Lanka|Šri Lanku]], posjetio je u prosincu 2024.<ref name="tportal">{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/lifestyle/clanak/kristijan-ilicic-postao-prvi-hrvat-koji-je-posjetio-svih-197-zemalja-svijeta-foto-20241202|naslov=Kristijan Iličić postao prvi Hrvat koji je posjetio svih 197 zemalja svijeta|izdavač=tportal.hr|datum=2. prosinca 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Mediji ga opisuju kao jednoga od najpoznatijih hrvatskih putopisnih blogera.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/domidizajn/interijeri/kristijan-ilicic-inovativni-stambeni-projekti-brezovica-15642832|naslov=Kristijan Iličić gradi kvartove za novu generaciju stanara, cijene idu od 150.000 eura: ‘Zašto baš ovdje? Savršena lokacija‘|izdavač=Dom i dizajn / Jutarnji.hr|datum=15. studenoga 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/putovanja-su-moj-zivotni-poziv-kristijan-ilicic-je-obisao-197-svjetskih-drzava-otkrio-nam-je-gdje-se-ne-bi-bas-vracao/|naslov="Putovanja su moj životni poziv": Kristijan Iličić je obišao 197 svjetskih država|izdavač=Novi list|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Autor je putopisne autobiografije ''Jedan san, tisuću priča'' (2024.), koja je mjesecima bila najprodavanija knjiga u hrvatskim knjižarama.<ref name="indexknjiga">{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/knjiga-kristijana-ilicica-najpopularnija-je-u-hrvatskim-knjizarama-u-travnju/2666825.aspx|naslov=Knjiga Kristijana Iličića najpopularnija je u hrvatskim knjižarama u travnju|izdavač=Index.hr|datum=2. svibnja 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Rođen je i odrastao u zagrebačkoj četvrti [[Dubrava (Zagreb)|Dubravi]].<ref name="slobodna">{{Citiranje weba|url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/prvi-hrvat-koji-je-obisao-svijet-napustio-sam-posao-da-bih-mogao-putovati-ali-nisam-vise-klinac-koji-krece-od-nule-1443477|naslov=Prvi Hrvat koji je obišao svijet: Napustio sam posao da bih mogao putovati|izdavač=Slobodna Dalmacija|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Sa šesnaest godina pokrenuo je internetski portal, koji je poslije prodao.<ref name="journal">{{Citiranje weba|url=https://www.journal.hr/lifestyle/putovanja/lyntel-aplikacija-kristijan-ilicic/|naslov=Lyntel – aplikacija Kristijana Iličića|izdavač=Journal.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Nakon srednje škole završio je studij informacijskih tehnologija te stekao zvanje magistra inženjera informacijskih tehnologija.<ref name="nomadik">{{Citiranje weba|url=https://nomadik.travel/o-nama/|naslov=O nama|izdavač=Nomadik Travel|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Prema vlastitim riječima, ljubav prema putovanjima razvio je već u djetinjstvu, na kraćim putovanjima s roditeljima.<ref name="aljazeera">{{Citiranje weba|url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2024/12/13/jedan-san-tisucu-prica-kako-je-kristijan-ilicic-obisao-svijet|naslov=Jedan san, tisuću priča: Kako je Kristijan Iličić obišao svijet|izdavač=Al Jazeera Balkans|datum=13. prosinca 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Karijera == Nakon prodaje portala radio je kao direktor digitalnih sadržaja u izdavačkoj kući Adria Media Zagreb.<ref name="journal" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://about.me/kristijan.ilicic|naslov=Kristijan Iličić|izdavač=about.me|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U ljeto 2017. napustio je tu poziciju i posvetio se putovanjima,<ref name="nomadik" /> a pokrenuo je i vlastitu agenciju za digitalni marketing i videoprodukciju.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/domidizajn/interijeri/kristijan-ilicic-inovativni-stambeni-projekti-brezovica-15642832|naslov=Naš najpoznatiji travel influencer odbrusio hejterima|izdavač=Showbuzz / Dnevnik.hr|datum=5. rujna 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Kao putopisni bloger objavljuje priče, fotografije i videozapise s putovanja; njegove profile na društvenim mrežama prati ukupno oko dva milijuna ljudi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.instagram.com/kristijanilicic|naslov=Kristijan Iličić na Instagramu|izdavač=Instagram|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Pokrenuo je turističku agenciju Nomadik Travel, koja organizira grupna putovanja, a dio putovanja vodi osobno.<ref name="nomadik" /><ref name="klixnakon">{{Citiranje weba|url=https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/kristijan-ilicic-otkrio-sta-slijedi-nakon-sto-je-obisao-sve-drzave-svijeta-misle-da-cu-prestati-putovati/250106052|naslov=Kristijan Iličić otkrio šta slijedi nakon što je obišao sve države svijeta|izdavač=Klix.ba|datum=6. siječnja 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Od listopada 2025. autor je i voditelj putopisne dokumentarne serije ''[[Dnevnik nomada]]'', koja se emitira na [[HRT 1|Prvom programu Hrvatske radiotelevizije]]. U seriji putuje Afrikom tragom karlovačkih istraživača [[Mirko i Stjepan Seljan|braće Seljan]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/dnevnik-nomada-1-12342156|naslov=Dnevnik nomada|izdavač=Hrvatska radiotelevizija|godina=2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Godine 2024. kao suosnivač pokrenuo je aplikaciju Lyntel, koja putnicima omogućuje kupnju eSIM podatkovnih paketa za mobilni internet u više od 190 država.<ref name="journal" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/kristijan-ilicic-pokrenuo-globalnu-esim-aplikaciju-lyntel-vec-ima-20-000-korisnika/240603165|naslov=Kristijan Iličić pokrenuo globalnu eSIM aplikaciju Lyntel: Već ima 20.000 korisnika|izdavač=Klix.ba|datum=3. lipnja 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://lyntel.io|naslov=Lyntel|izdavač=lyntel.io|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U travnju 2025. s poslovnim partnerima osnovao je tvrtku Nomadik gradnja d.o.o., specijaliziranu za gradnju i opremanje stambenih objekata, koja gradi stanove u Zagrebu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nomadik-gradnja.hr/|naslov=Nomadik gradnja|izdavač=nomadik-gradnja.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nomadik-gradnja/Detaljno/895835|naslov=NOMADIK GRADNJA d.o.o. Zagreb – vlasnici i uprava|izdavač=Fininfo.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Suosnivač je i lanca muških frizerskih salona Nomad Barbershop, koji posluje na pet lokacija – četiri u Zagrebu i jednoj u Velikoj Gorici.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nomadbarbershop.hr/hr|naslov=Nomad Barbershop|izdavač=nomadbarbershop.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Putovanja i obilazak svih država svijeta == Prvo veće samostalno putovanje poduzeo je 2006. godine, kada je proveo gotovo tri mjeseca u jugoistočnoj Aziji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://net.hr/hot/zvijezde/kristijan-ilicic-nakon-postavljanja-rekorda-planiram-prosiriti-obitelj-2806f1ae-b93b-11ef-9d95-b282ec61614a|naslov=Kristijan Iličić nakon postavljanja rekorda|izdavač=Net.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Do prosinca 2024. posjetio je svih 197 međunarodno priznatih država; posljednja je bila Šri Lanka.<ref name="tportal" /><ref name="croatiaweek">{{Citiranje weba|url=https://www.croatiaweek.com/kristijan-ilicic-first-croatian-visit-every-country-world/|naslov=Kristijan Iličić first Croatian to visit every country in the world|izdavač=Croatia Week|jezik=engleski|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Procjenjuje se da je sve države svijeta dosad posjetilo oko tristotinjak ljudi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/kristijan-ilicic-postao-prvi-hrvat-koji-je-posjetio-sve-drzave-na-svijetu/2620590.aspx|naslov=Kristijan Iličić postao prvi Hrvat koji je posjetio sve države na svijetu|izdavač=Index.hr|datum=2. prosinca 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Putovao je i u nestabilna područja, među ostalim u [[Afganistan]], [[Jemen]] i [[Sirija|Siriju]].<ref name="aljazeera" /> U Afganistan je ušao ubrzo nakon što su talibani preuzeli vlast 2021. godine,<ref name="nomadik" /> a posjetio je i područje na sjeveru [[Mali]]ja izvan nadzora središnjih vlasti.<ref name="nomadik" /> Penjao se na aktivne vulkane u Kongu, Gvatemali i Vanuatuu te posjetio neke od najvećih svjetskih slapova, među kojima [[Viktorijini slapovi|Viktorijine slapove]], [[Slapovi Iguazúa|Iguazú]], [[Slapovi Niagare|Niagaru]] i [[Salto Ángel]].<ref name="croatiaweek" /> Kao administrativno najzahtjevniju destinaciju naveo je [[Turkmenistan]], državu koja strancima izdaje oko tisuću viza godišnje.<ref name="aljazeera" /> U intervjuima ističe da je najvažnija spoznaja s njegovih putovanja „da su ljudi svugdje ljudi”.<ref name="vecernji">{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/kristijan-ilicic-najbolje-sto-naucite-na-putovanjima-jest-da-su-ljudi-svugdje-ljudi-1847782|naslov=Kristijan Iličić: Najbolje što naučite na putovanjima jest da su ljudi svugdje ljudi|izdavač=Večernji list|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Nagrade i priznanja == U lipnju 2024. pobijedio je na međunarodnom festivalu digitalnih kreatora Vlogfest, gdje je osvojio nagradu za najbolji video destinacije, kratki film kojim je promovirao Hrvatsku.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/najpoznatiji-domaci-bloger-pobijedio-u-jakoj-konkurenciji-svjetskih-influencera-osvojio-je-prestiznu-nagradu-15473164|naslov=Najpoznatiji domaći bloger pobijedio u jakoj konkurenciji svjetskih influencera|izdavač=Jutarnji list|datum=lipanj 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://story.hr/life-and-style/food-and-travel/a298599/Kristijan-Ilicic-pobijedio-u-jakoj-konkurenciji-svjetskih-influencera|naslov=Kristijan Iličić pobijedio u jakoj konkurenciji svjetskih influencera|izdavač=Story.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Iste je godine bio nominiran za [[Večernjakova ruža|Večernjakovu ružu]], medijsku nagradu [[Večernji list|Večernjeg lista]], u kategoriji Digitalna ruža.<ref name="vecernji" /> Godine 2025. dobio je nagradu „Zvjezdani projekt godine” na dodjeli Story Hall of Fame.<ref>{{Citiranje weba|url=https://story.hr/Celebrity/a341732/nagradu-za-zvjezdani-projekt-godine-osvojio-kristijan-ilicic.html|naslov=Nagradu za Zvjezdani projekt godine osvojio Kristijan Iličić|izdavač=Story.hr|datum=2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U lipnju 2025. dobio je posebnu nagradu za doprinos turizmu u sklopu nagrada „Ruža Zagrebačke županije”, koje dodjeljuje Turistička zajednica Zagrebačke županije.<ref>{{Citiranje weba|url=https://vgradu.hr/u-velikoj-gorici-dodijeljene-nagrade-ruza-zagrebacke-zupanije-2025-evo-tko-su-laureati/|naslov=U Velikoj Gorici dodijeljene nagrade „Ruža Zagrebačke županije 2025.” – evo tko su laureati|izdavač=Kaj ima V'Gradu|datum=11. lipnja 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U studenome 2025. na Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku dodijeljena mu je godišnja hrvatska turistička nagrada „Anton Štifanić” u kategoriji pojedinaca, koju dodjeljuje [[Hrvatska turistička zajednica]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.htz.hr/hr/press/htz-vijesti/na-dht-u-u-dubrovniku-dodijeljene-godisnje-hrvatske-turisticke-nagrade|naslov=Na DHT-u u Dubrovniku dodijeljene godišnje hrvatske turističke nagrade|izdavač=Hrvatska turistička zajednica|datum=21. studenoga 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Njegov obilazak svih država svijeta popratili su hrvatski i strani mediji.<ref name="croatiaweek" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.express.co.uk/news/world/2039474/i-visited-all-countries-world-least-favourite|naslov=I visited all the countries in the world|izdavač=Daily Express|jezik=engleski|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Knjiga ''Jedan san, tisuću priča'' == U prosincu 2024. objavio je putopisnu autobiografiju ''Jedan san, tisuću priča'', u kojoj opisuje životni put od odrastanja u Dubravi do obilaska svih država svijeta.<ref name="aljazeera" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hocuknjigu.hr/proizvodi/knjige/publicistika/putovanja/jedan-san,-tisucu-prica|naslov=Jedan san, tisuću priča|izdavač=Hoću knjigu|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Knjiga je ubrzo po objavljivanju dospjela na vrh ljestvica prodaje u hrvatskim knjižarama,<ref name="slobodna" /> a tijekom prvih mjeseci 2025. kontinuirano je bila najprodavanija knjiga u Hrvatskoj.<ref name="indexknjiga" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://toplistaknjiga.hr/|naslov=Top lista knjiga|izdavač=toplistaknjiga.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Privatni život == Oženjen je politologinjom, poduzetnicom i putopisnom blogericom Andreom Trgovčević Iličić, s kojom je proputovao velik broj država. Par je 2022. godine, nakon vjenčanja u Hrvatskoj, ponovio ceremoniju u [[Mauritanija|Mauritaniji]],<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/show/domace-zvijezde/kristijan-ilicic-i-andrea-trgovcevic-rekli-su-da-i-u-mauritaniji-ponovili-smo-vjencanje-f3f124e2-db53-11ec-9cdb-3e4bf5b9df82|naslov=Kristijan Iličić i Andrea Trgovčević rekli su 'da' i u Mauritaniji|izdavač=RTL.hr|datum=svibanj 2022.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> a o njihovim su zajedničkim putovanjima izvještavali i strani mediji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/kristijan-ilicic-i-andrea-trgovcevic-zavrsili-na-naslovnicama-svjetskih-medija-zbog-spektakularnih-fotki-s-medenog-mjeseca---730251.html|naslov=Naš poznati par zbog opasnih fotki završio na stranicama britanskog medija|izdavač=Showbuzz / Dnevnik.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.kristijanilicic.com Službena stranica] * [https://www.imdb.com/name/nm12901951/ Kristijan Iličić] u internetskoj bazi filmova [[IMDb]] (engl.) * [https://www.facebook.com/ilicic.kristijan Kristijan Iličić] na [[Facebook]]u * [https://www.instagram.com/kristijanilicic Kristijan Iličić] na [[Instagram]]u * [https://www.tiktok.com/@kristijanilicic Kristijan Iličić] na [[TikTok]]u * [https://hr.linkedin.com/in/kristijanilicic Kristijan Iličić] na [[LinkedIn]]u * [https://x.com/KristijanIlicic Kristijan Iličić] na [[X (društvena mreža)|X-u]] {{GLAVNIRASPORED:Iličić, Kristijan}} [[Kategorija:Hrvatski putopisci]] [[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] 183p36m6obekm0q0n39jz8yqbb7su6j 7570065 7570063 2026-08-05T09:48:30Z IvanB97 368701 Nadopuna infookivra 7570065 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis |ime = Kristijan Iličić |slika = |rođenje = [[6. listopada]] [[1986.]], [[Zagreb]] |prebivalište = [[Zagreb]] |nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] |državljanstvo = hrvatsko i bosanskohercegovačko |obrazovanje = magistar inženjer informacijskih tehnologija |zanimanje = putopisac, putopisni bloger, poduzetnik |web = [http://www.kristijanilicic.com kristijanilicic.com] }} '''Kristijan Iličić''' ([[Zagreb]], [[6. listopada]] [[1986.]]) hrvatski je putopisac, putopisni bloger i poduzetnik, poznat kao prvi Hrvat koji je posjetio sve međunarodno priznate države svijeta.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nomadmania.com/un-masters/un_verified|naslov=UN Masters – verified travellers|izdavač=NomadMania|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Tijekom 18 godina putovanja proputovao je 197 zemalja, a posljednju na svom popisu, [[Šri Lanka|Šri Lanku]], posjetio je u prosincu 2024.<ref name="tportal">{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/lifestyle/clanak/kristijan-ilicic-postao-prvi-hrvat-koji-je-posjetio-svih-197-zemalja-svijeta-foto-20241202|naslov=Kristijan Iličić postao prvi Hrvat koji je posjetio svih 197 zemalja svijeta|izdavač=tportal.hr|datum=2. prosinca 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Mediji ga opisuju kao jednoga od najpoznatijih hrvatskih putopisnih blogera.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/domidizajn/interijeri/kristijan-ilicic-inovativni-stambeni-projekti-brezovica-15642832|naslov=Kristijan Iličić gradi kvartove za novu generaciju stanara, cijene idu od 150.000 eura: ‘Zašto baš ovdje? Savršena lokacija‘|izdavač=Dom i dizajn / Jutarnji.hr|datum=15. studenoga 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/putovanja-su-moj-zivotni-poziv-kristijan-ilicic-je-obisao-197-svjetskih-drzava-otkrio-nam-je-gdje-se-ne-bi-bas-vracao/|naslov="Putovanja su moj životni poziv": Kristijan Iličić je obišao 197 svjetskih država|izdavač=Novi list|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Autor je putopisne autobiografije ''Jedan san, tisuću priča'' (2024.), koja je mjesecima bila najprodavanija knjiga u hrvatskim knjižarama.<ref name="indexknjiga">{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/knjiga-kristijana-ilicica-najpopularnija-je-u-hrvatskim-knjizarama-u-travnju/2666825.aspx|naslov=Knjiga Kristijana Iličića najpopularnija je u hrvatskim knjižarama u travnju|izdavač=Index.hr|datum=2. svibnja 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Rođen je i odrastao u zagrebačkoj četvrti [[Dubrava (Zagreb)|Dubravi]].<ref name="slobodna">{{Citiranje weba|url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/prvi-hrvat-koji-je-obisao-svijet-napustio-sam-posao-da-bih-mogao-putovati-ali-nisam-vise-klinac-koji-krece-od-nule-1443477|naslov=Prvi Hrvat koji je obišao svijet: Napustio sam posao da bih mogao putovati|izdavač=Slobodna Dalmacija|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Sa šesnaest godina pokrenuo je internetski portal, koji je poslije prodao.<ref name="journal">{{Citiranje weba|url=https://www.journal.hr/lifestyle/putovanja/lyntel-aplikacija-kristijan-ilicic/|naslov=Lyntel – aplikacija Kristijana Iličića|izdavač=Journal.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Nakon srednje škole završio je studij informacijskih tehnologija te stekao zvanje magistra inženjera informacijskih tehnologija.<ref name="nomadik">{{Citiranje weba|url=https://nomadik.travel/o-nama/|naslov=O nama|izdavač=Nomadik Travel|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Prema vlastitim riječima, ljubav prema putovanjima razvio je već u djetinjstvu, na kraćim putovanjima s roditeljima.<ref name="aljazeera">{{Citiranje weba|url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2024/12/13/jedan-san-tisucu-prica-kako-je-kristijan-ilicic-obisao-svijet|naslov=Jedan san, tisuću priča: Kako je Kristijan Iličić obišao svijet|izdavač=Al Jazeera Balkans|datum=13. prosinca 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Karijera == Nakon prodaje portala radio je kao direktor digitalnih sadržaja u izdavačkoj kući Adria Media Zagreb.<ref name="journal" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://about.me/kristijan.ilicic|naslov=Kristijan Iličić|izdavač=about.me|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U ljeto 2017. napustio je tu poziciju i posvetio se putovanjima,<ref name="nomadik" /> a pokrenuo je i vlastitu agenciju za digitalni marketing i videoprodukciju.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/domidizajn/interijeri/kristijan-ilicic-inovativni-stambeni-projekti-brezovica-15642832|naslov=Naš najpoznatiji travel influencer odbrusio hejterima|izdavač=Showbuzz / Dnevnik.hr|datum=5. rujna 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Kao putopisni bloger objavljuje priče, fotografije i videozapise s putovanja; njegove profile na društvenim mrežama prati ukupno oko dva milijuna ljudi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.instagram.com/kristijanilicic|naslov=Kristijan Iličić na Instagramu|izdavač=Instagram|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Pokrenuo je turističku agenciju Nomadik Travel, koja organizira grupna putovanja, a dio putovanja vodi osobno.<ref name="nomadik" /><ref name="klixnakon">{{Citiranje weba|url=https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/kristijan-ilicic-otkrio-sta-slijedi-nakon-sto-je-obisao-sve-drzave-svijeta-misle-da-cu-prestati-putovati/250106052|naslov=Kristijan Iličić otkrio šta slijedi nakon što je obišao sve države svijeta|izdavač=Klix.ba|datum=6. siječnja 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Od listopada 2025. autor je i voditelj putopisne dokumentarne serije ''[[Dnevnik nomada]]'', koja se emitira na [[HRT 1|Prvom programu Hrvatske radiotelevizije]]. U seriji putuje Afrikom tragom karlovačkih istraživača [[Mirko i Stjepan Seljan|braće Seljan]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/dnevnik-nomada-1-12342156|naslov=Dnevnik nomada|izdavač=Hrvatska radiotelevizija|godina=2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Godine 2024. kao suosnivač pokrenuo je aplikaciju Lyntel, koja putnicima omogućuje kupnju eSIM podatkovnih paketa za mobilni internet u više od 190 država.<ref name="journal" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/kristijan-ilicic-pokrenuo-globalnu-esim-aplikaciju-lyntel-vec-ima-20-000-korisnika/240603165|naslov=Kristijan Iličić pokrenuo globalnu eSIM aplikaciju Lyntel: Već ima 20.000 korisnika|izdavač=Klix.ba|datum=3. lipnja 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://lyntel.io|naslov=Lyntel|izdavač=lyntel.io|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U travnju 2025. s poslovnim partnerima osnovao je tvrtku Nomadik gradnja d.o.o., specijaliziranu za gradnju i opremanje stambenih objekata, koja gradi stanove u Zagrebu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nomadik-gradnja.hr/|naslov=Nomadik gradnja|izdavač=nomadik-gradnja.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nomadik-gradnja/Detaljno/895835|naslov=NOMADIK GRADNJA d.o.o. Zagreb – vlasnici i uprava|izdavač=Fininfo.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Suosnivač je i lanca muških frizerskih salona Nomad Barbershop, koji posluje na pet lokacija – četiri u Zagrebu i jednoj u Velikoj Gorici.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nomadbarbershop.hr/hr|naslov=Nomad Barbershop|izdavač=nomadbarbershop.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Putovanja i obilazak svih država svijeta == Prvo veće samostalno putovanje poduzeo je 2006. godine, kada je proveo gotovo tri mjeseca u jugoistočnoj Aziji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://net.hr/hot/zvijezde/kristijan-ilicic-nakon-postavljanja-rekorda-planiram-prosiriti-obitelj-2806f1ae-b93b-11ef-9d95-b282ec61614a|naslov=Kristijan Iličić nakon postavljanja rekorda|izdavač=Net.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Do prosinca 2024. posjetio je svih 197 međunarodno priznatih država; posljednja je bila Šri Lanka.<ref name="tportal" /><ref name="croatiaweek">{{Citiranje weba|url=https://www.croatiaweek.com/kristijan-ilicic-first-croatian-visit-every-country-world/|naslov=Kristijan Iličić first Croatian to visit every country in the world|izdavač=Croatia Week|jezik=engleski|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Procjenjuje se da je sve države svijeta dosad posjetilo oko tristotinjak ljudi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/kristijan-ilicic-postao-prvi-hrvat-koji-je-posjetio-sve-drzave-na-svijetu/2620590.aspx|naslov=Kristijan Iličić postao prvi Hrvat koji je posjetio sve države na svijetu|izdavač=Index.hr|datum=2. prosinca 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Putovao je i u nestabilna područja, među ostalim u [[Afganistan]], [[Jemen]] i [[Sirija|Siriju]].<ref name="aljazeera" /> U Afganistan je ušao ubrzo nakon što su talibani preuzeli vlast 2021. godine,<ref name="nomadik" /> a posjetio je i područje na sjeveru [[Mali]]ja izvan nadzora središnjih vlasti.<ref name="nomadik" /> Penjao se na aktivne vulkane u Kongu, Gvatemali i Vanuatuu te posjetio neke od najvećih svjetskih slapova, među kojima [[Viktorijini slapovi|Viktorijine slapove]], [[Slapovi Iguazúa|Iguazú]], [[Slapovi Niagare|Niagaru]] i [[Salto Ángel]].<ref name="croatiaweek" /> Kao administrativno najzahtjevniju destinaciju naveo je [[Turkmenistan]], državu koja strancima izdaje oko tisuću viza godišnje.<ref name="aljazeera" /> U intervjuima ističe da je najvažnija spoznaja s njegovih putovanja „da su ljudi svugdje ljudi”.<ref name="vecernji">{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/kristijan-ilicic-najbolje-sto-naucite-na-putovanjima-jest-da-su-ljudi-svugdje-ljudi-1847782|naslov=Kristijan Iličić: Najbolje što naučite na putovanjima jest da su ljudi svugdje ljudi|izdavač=Večernji list|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Nagrade i priznanja == U lipnju 2024. pobijedio je na međunarodnom festivalu digitalnih kreatora Vlogfest, gdje je osvojio nagradu za najbolji video destinacije, kratki film kojim je promovirao Hrvatsku.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/najpoznatiji-domaci-bloger-pobijedio-u-jakoj-konkurenciji-svjetskih-influencera-osvojio-je-prestiznu-nagradu-15473164|naslov=Najpoznatiji domaći bloger pobijedio u jakoj konkurenciji svjetskih influencera|izdavač=Jutarnji list|datum=lipanj 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://story.hr/life-and-style/food-and-travel/a298599/Kristijan-Ilicic-pobijedio-u-jakoj-konkurenciji-svjetskih-influencera|naslov=Kristijan Iličić pobijedio u jakoj konkurenciji svjetskih influencera|izdavač=Story.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Iste je godine bio nominiran za [[Večernjakova ruža|Večernjakovu ružu]], medijsku nagradu [[Večernji list|Večernjeg lista]], u kategoriji Digitalna ruža.<ref name="vecernji" /> Godine 2025. dobio je nagradu „Zvjezdani projekt godine” na dodjeli Story Hall of Fame.<ref>{{Citiranje weba|url=https://story.hr/Celebrity/a341732/nagradu-za-zvjezdani-projekt-godine-osvojio-kristijan-ilicic.html|naslov=Nagradu za Zvjezdani projekt godine osvojio Kristijan Iličić|izdavač=Story.hr|datum=2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U lipnju 2025. dobio je posebnu nagradu za doprinos turizmu u sklopu nagrada „Ruža Zagrebačke županije”, koje dodjeljuje Turistička zajednica Zagrebačke županije.<ref>{{Citiranje weba|url=https://vgradu.hr/u-velikoj-gorici-dodijeljene-nagrade-ruza-zagrebacke-zupanije-2025-evo-tko-su-laureati/|naslov=U Velikoj Gorici dodijeljene nagrade „Ruža Zagrebačke županije 2025.” – evo tko su laureati|izdavač=Kaj ima V'Gradu|datum=11. lipnja 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U studenome 2025. na Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku dodijeljena mu je godišnja hrvatska turistička nagrada „Anton Štifanić” u kategoriji pojedinaca, koju dodjeljuje [[Hrvatska turistička zajednica]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.htz.hr/hr/press/htz-vijesti/na-dht-u-u-dubrovniku-dodijeljene-godisnje-hrvatske-turisticke-nagrade|naslov=Na DHT-u u Dubrovniku dodijeljene godišnje hrvatske turističke nagrade|izdavač=Hrvatska turistička zajednica|datum=21. studenoga 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Njegov obilazak svih država svijeta popratili su hrvatski i strani mediji.<ref name="croatiaweek" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.express.co.uk/news/world/2039474/i-visited-all-countries-world-least-favourite|naslov=I visited all the countries in the world|izdavač=Daily Express|jezik=engleski|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Knjiga ''Jedan san, tisuću priča'' == U prosincu 2024. objavio je putopisnu autobiografiju ''Jedan san, tisuću priča'', u kojoj opisuje životni put od odrastanja u Dubravi do obilaska svih država svijeta.<ref name="aljazeera" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hocuknjigu.hr/proizvodi/knjige/publicistika/putovanja/jedan-san,-tisucu-prica|naslov=Jedan san, tisuću priča|izdavač=Hoću knjigu|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Knjiga je ubrzo po objavljivanju dospjela na vrh ljestvica prodaje u hrvatskim knjižarama,<ref name="slobodna" /> a tijekom prvih mjeseci 2025. kontinuirano je bila najprodavanija knjiga u Hrvatskoj.<ref name="indexknjiga" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://toplistaknjiga.hr/|naslov=Top lista knjiga|izdavač=toplistaknjiga.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Privatni život == Oženjen je politologinjom, poduzetnicom i putopisnom blogericom Andreom Trgovčević Iličić, s kojom je proputovao velik broj država. Par je 2022. godine, nakon vjenčanja u Hrvatskoj, ponovio ceremoniju u [[Mauritanija|Mauritaniji]],<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/show/domace-zvijezde/kristijan-ilicic-i-andrea-trgovcevic-rekli-su-da-i-u-mauritaniji-ponovili-smo-vjencanje-f3f124e2-db53-11ec-9cdb-3e4bf5b9df82|naslov=Kristijan Iličić i Andrea Trgovčević rekli su 'da' i u Mauritaniji|izdavač=RTL.hr|datum=svibanj 2022.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> a o njihovim su zajedničkim putovanjima izvještavali i strani mediji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/kristijan-ilicic-i-andrea-trgovcevic-zavrsili-na-naslovnicama-svjetskih-medija-zbog-spektakularnih-fotki-s-medenog-mjeseca---730251.html|naslov=Naš poznati par zbog opasnih fotki završio na stranicama britanskog medija|izdavač=Showbuzz / Dnevnik.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.kristijanilicic.com Službena stranica] * [https://www.imdb.com/name/nm12901951/ Kristijan Iličić] u internetskoj bazi filmova [[IMDb]] (engl.) * [https://www.facebook.com/ilicic.kristijan Kristijan Iličić] na [[Facebook]]u * [https://www.instagram.com/kristijanilicic Kristijan Iličić] na [[Instagram]]u * [https://www.tiktok.com/@kristijanilicic Kristijan Iličić] na [[TikTok]]u * [https://hr.linkedin.com/in/kristijanilicic Kristijan Iličić] na [[LinkedIn]]u * [https://x.com/KristijanIlicic Kristijan Iličić] na [[X (društvena mreža)|X-u]] {{GLAVNIRASPORED:Iličić, Kristijan}} [[Kategorija:Hrvatski putopisci]] [[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] dtvki4nkmfsg5g4tfpbwabgqgro892r 7570066 7570065 2026-08-05T09:49:58Z IvanB97 368701 Dodana supruga 7570066 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis |ime = Kristijan Iličić |slika = |rođenje = [[6. listopada]] [[1986.]], [[Zagreb]] |prebivalište = [[Zagreb]] |nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] |državljanstvo = hrvatsko i bosanskohercegovačko |supruga = Andrea Trgovčević Iličić |obrazovanje = magistar inženjer informacijskih tehnologija |zanimanje = putopisac, putopisni bloger, poduzetnik |web = [http://www.kristijanilicic.com kristijanilicic.com] }} '''Kristijan Iličić''' ([[Zagreb]], [[6. listopada]] [[1986.]]) hrvatski je putopisac, putopisni bloger i poduzetnik, poznat kao prvi Hrvat koji je posjetio sve međunarodno priznate države svijeta.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nomadmania.com/un-masters/un_verified|naslov=UN Masters – verified travellers|izdavač=NomadMania|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Tijekom 18 godina putovanja proputovao je 197 zemalja, a posljednju na svom popisu, [[Šri Lanka|Šri Lanku]], posjetio je u prosincu 2024.<ref name="tportal">{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/lifestyle/clanak/kristijan-ilicic-postao-prvi-hrvat-koji-je-posjetio-svih-197-zemalja-svijeta-foto-20241202|naslov=Kristijan Iličić postao prvi Hrvat koji je posjetio svih 197 zemalja svijeta|izdavač=tportal.hr|datum=2. prosinca 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Mediji ga opisuju kao jednoga od najpoznatijih hrvatskih putopisnih blogera.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/domidizajn/interijeri/kristijan-ilicic-inovativni-stambeni-projekti-brezovica-15642832|naslov=Kristijan Iličić gradi kvartove za novu generaciju stanara, cijene idu od 150.000 eura: ‘Zašto baš ovdje? Savršena lokacija‘|izdavač=Dom i dizajn / Jutarnji.hr|datum=15. studenoga 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/putovanja-su-moj-zivotni-poziv-kristijan-ilicic-je-obisao-197-svjetskih-drzava-otkrio-nam-je-gdje-se-ne-bi-bas-vracao/|naslov="Putovanja su moj životni poziv": Kristijan Iličić je obišao 197 svjetskih država|izdavač=Novi list|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Autor je putopisne autobiografije ''Jedan san, tisuću priča'' (2024.), koja je mjesecima bila najprodavanija knjiga u hrvatskim knjižarama.<ref name="indexknjiga">{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/knjiga-kristijana-ilicica-najpopularnija-je-u-hrvatskim-knjizarama-u-travnju/2666825.aspx|naslov=Knjiga Kristijana Iličića najpopularnija je u hrvatskim knjižarama u travnju|izdavač=Index.hr|datum=2. svibnja 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Rođen je i odrastao u zagrebačkoj četvrti [[Dubrava (Zagreb)|Dubravi]].<ref name="slobodna">{{Citiranje weba|url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/prvi-hrvat-koji-je-obisao-svijet-napustio-sam-posao-da-bih-mogao-putovati-ali-nisam-vise-klinac-koji-krece-od-nule-1443477|naslov=Prvi Hrvat koji je obišao svijet: Napustio sam posao da bih mogao putovati|izdavač=Slobodna Dalmacija|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Sa šesnaest godina pokrenuo je internetski portal, koji je poslije prodao.<ref name="journal">{{Citiranje weba|url=https://www.journal.hr/lifestyle/putovanja/lyntel-aplikacija-kristijan-ilicic/|naslov=Lyntel – aplikacija Kristijana Iličića|izdavač=Journal.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Nakon srednje škole završio je studij informacijskih tehnologija te stekao zvanje magistra inženjera informacijskih tehnologija.<ref name="nomadik">{{Citiranje weba|url=https://nomadik.travel/o-nama/|naslov=O nama|izdavač=Nomadik Travel|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Prema vlastitim riječima, ljubav prema putovanjima razvio je već u djetinjstvu, na kraćim putovanjima s roditeljima.<ref name="aljazeera">{{Citiranje weba|url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2024/12/13/jedan-san-tisucu-prica-kako-je-kristijan-ilicic-obisao-svijet|naslov=Jedan san, tisuću priča: Kako je Kristijan Iličić obišao svijet|izdavač=Al Jazeera Balkans|datum=13. prosinca 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Karijera == Nakon prodaje portala radio je kao direktor digitalnih sadržaja u izdavačkoj kući Adria Media Zagreb.<ref name="journal" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://about.me/kristijan.ilicic|naslov=Kristijan Iličić|izdavač=about.me|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U ljeto 2017. napustio je tu poziciju i posvetio se putovanjima,<ref name="nomadik" /> a pokrenuo je i vlastitu agenciju za digitalni marketing i videoprodukciju.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/domidizajn/interijeri/kristijan-ilicic-inovativni-stambeni-projekti-brezovica-15642832|naslov=Naš najpoznatiji travel influencer odbrusio hejterima|izdavač=Showbuzz / Dnevnik.hr|datum=5. rujna 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Kao putopisni bloger objavljuje priče, fotografije i videozapise s putovanja; njegove profile na društvenim mrežama prati ukupno oko dva milijuna ljudi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.instagram.com/kristijanilicic|naslov=Kristijan Iličić na Instagramu|izdavač=Instagram|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Pokrenuo je turističku agenciju Nomadik Travel, koja organizira grupna putovanja, a dio putovanja vodi osobno.<ref name="nomadik" /><ref name="klixnakon">{{Citiranje weba|url=https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/kristijan-ilicic-otkrio-sta-slijedi-nakon-sto-je-obisao-sve-drzave-svijeta-misle-da-cu-prestati-putovati/250106052|naslov=Kristijan Iličić otkrio šta slijedi nakon što je obišao sve države svijeta|izdavač=Klix.ba|datum=6. siječnja 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Od listopada 2025. autor je i voditelj putopisne dokumentarne serije ''[[Dnevnik nomada]]'', koja se emitira na [[HRT 1|Prvom programu Hrvatske radiotelevizije]]. U seriji putuje Afrikom tragom karlovačkih istraživača [[Mirko i Stjepan Seljan|braće Seljan]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/dnevnik-nomada-1-12342156|naslov=Dnevnik nomada|izdavač=Hrvatska radiotelevizija|godina=2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Godine 2024. kao suosnivač pokrenuo je aplikaciju Lyntel, koja putnicima omogućuje kupnju eSIM podatkovnih paketa za mobilni internet u više od 190 država.<ref name="journal" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/kristijan-ilicic-pokrenuo-globalnu-esim-aplikaciju-lyntel-vec-ima-20-000-korisnika/240603165|naslov=Kristijan Iličić pokrenuo globalnu eSIM aplikaciju Lyntel: Već ima 20.000 korisnika|izdavač=Klix.ba|datum=3. lipnja 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://lyntel.io|naslov=Lyntel|izdavač=lyntel.io|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U travnju 2025. s poslovnim partnerima osnovao je tvrtku Nomadik gradnja d.o.o., specijaliziranu za gradnju i opremanje stambenih objekata, koja gradi stanove u Zagrebu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nomadik-gradnja.hr/|naslov=Nomadik gradnja|izdavač=nomadik-gradnja.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nomadik-gradnja/Detaljno/895835|naslov=NOMADIK GRADNJA d.o.o. Zagreb – vlasnici i uprava|izdavač=Fininfo.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Suosnivač je i lanca muških frizerskih salona Nomad Barbershop, koji posluje na pet lokacija – četiri u Zagrebu i jednoj u Velikoj Gorici.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nomadbarbershop.hr/hr|naslov=Nomad Barbershop|izdavač=nomadbarbershop.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Putovanja i obilazak svih država svijeta == Prvo veće samostalno putovanje poduzeo je 2006. godine, kada je proveo gotovo tri mjeseca u jugoistočnoj Aziji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://net.hr/hot/zvijezde/kristijan-ilicic-nakon-postavljanja-rekorda-planiram-prosiriti-obitelj-2806f1ae-b93b-11ef-9d95-b282ec61614a|naslov=Kristijan Iličić nakon postavljanja rekorda|izdavač=Net.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Do prosinca 2024. posjetio je svih 197 međunarodno priznatih država; posljednja je bila Šri Lanka.<ref name="tportal" /><ref name="croatiaweek">{{Citiranje weba|url=https://www.croatiaweek.com/kristijan-ilicic-first-croatian-visit-every-country-world/|naslov=Kristijan Iličić first Croatian to visit every country in the world|izdavač=Croatia Week|jezik=engleski|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Procjenjuje se da je sve države svijeta dosad posjetilo oko tristotinjak ljudi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/kristijan-ilicic-postao-prvi-hrvat-koji-je-posjetio-sve-drzave-na-svijetu/2620590.aspx|naslov=Kristijan Iličić postao prvi Hrvat koji je posjetio sve države na svijetu|izdavač=Index.hr|datum=2. prosinca 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Putovao je i u nestabilna područja, među ostalim u [[Afganistan]], [[Jemen]] i [[Sirija|Siriju]].<ref name="aljazeera" /> U Afganistan je ušao ubrzo nakon što su talibani preuzeli vlast 2021. godine,<ref name="nomadik" /> a posjetio je i područje na sjeveru [[Mali]]ja izvan nadzora središnjih vlasti.<ref name="nomadik" /> Penjao se na aktivne vulkane u Kongu, Gvatemali i Vanuatuu te posjetio neke od najvećih svjetskih slapova, među kojima [[Viktorijini slapovi|Viktorijine slapove]], [[Slapovi Iguazúa|Iguazú]], [[Slapovi Niagare|Niagaru]] i [[Salto Ángel]].<ref name="croatiaweek" /> Kao administrativno najzahtjevniju destinaciju naveo je [[Turkmenistan]], državu koja strancima izdaje oko tisuću viza godišnje.<ref name="aljazeera" /> U intervjuima ističe da je najvažnija spoznaja s njegovih putovanja „da su ljudi svugdje ljudi”.<ref name="vecernji">{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/kristijan-ilicic-najbolje-sto-naucite-na-putovanjima-jest-da-su-ljudi-svugdje-ljudi-1847782|naslov=Kristijan Iličić: Najbolje što naučite na putovanjima jest da su ljudi svugdje ljudi|izdavač=Večernji list|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Nagrade i priznanja == U lipnju 2024. pobijedio je na međunarodnom festivalu digitalnih kreatora Vlogfest, gdje je osvojio nagradu za najbolji video destinacije, kratki film kojim je promovirao Hrvatsku.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/najpoznatiji-domaci-bloger-pobijedio-u-jakoj-konkurenciji-svjetskih-influencera-osvojio-je-prestiznu-nagradu-15473164|naslov=Najpoznatiji domaći bloger pobijedio u jakoj konkurenciji svjetskih influencera|izdavač=Jutarnji list|datum=lipanj 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://story.hr/life-and-style/food-and-travel/a298599/Kristijan-Ilicic-pobijedio-u-jakoj-konkurenciji-svjetskih-influencera|naslov=Kristijan Iličić pobijedio u jakoj konkurenciji svjetskih influencera|izdavač=Story.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Iste je godine bio nominiran za [[Večernjakova ruža|Večernjakovu ružu]], medijsku nagradu [[Večernji list|Večernjeg lista]], u kategoriji Digitalna ruža.<ref name="vecernji" /> Godine 2025. dobio je nagradu „Zvjezdani projekt godine” na dodjeli Story Hall of Fame.<ref>{{Citiranje weba|url=https://story.hr/Celebrity/a341732/nagradu-za-zvjezdani-projekt-godine-osvojio-kristijan-ilicic.html|naslov=Nagradu za Zvjezdani projekt godine osvojio Kristijan Iličić|izdavač=Story.hr|datum=2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U lipnju 2025. dobio je posebnu nagradu za doprinos turizmu u sklopu nagrada „Ruža Zagrebačke županije”, koje dodjeljuje Turistička zajednica Zagrebačke županije.<ref>{{Citiranje weba|url=https://vgradu.hr/u-velikoj-gorici-dodijeljene-nagrade-ruza-zagrebacke-zupanije-2025-evo-tko-su-laureati/|naslov=U Velikoj Gorici dodijeljene nagrade „Ruža Zagrebačke županije 2025.” – evo tko su laureati|izdavač=Kaj ima V'Gradu|datum=11. lipnja 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U studenome 2025. na Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku dodijeljena mu je godišnja hrvatska turistička nagrada „Anton Štifanić” u kategoriji pojedinaca, koju dodjeljuje [[Hrvatska turistička zajednica]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.htz.hr/hr/press/htz-vijesti/na-dht-u-u-dubrovniku-dodijeljene-godisnje-hrvatske-turisticke-nagrade|naslov=Na DHT-u u Dubrovniku dodijeljene godišnje hrvatske turističke nagrade|izdavač=Hrvatska turistička zajednica|datum=21. studenoga 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Njegov obilazak svih država svijeta popratili su hrvatski i strani mediji.<ref name="croatiaweek" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.express.co.uk/news/world/2039474/i-visited-all-countries-world-least-favourite|naslov=I visited all the countries in the world|izdavač=Daily Express|jezik=engleski|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Knjiga ''Jedan san, tisuću priča'' == U prosincu 2024. objavio je putopisnu autobiografiju ''Jedan san, tisuću priča'', u kojoj opisuje životni put od odrastanja u Dubravi do obilaska svih država svijeta.<ref name="aljazeera" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hocuknjigu.hr/proizvodi/knjige/publicistika/putovanja/jedan-san,-tisucu-prica|naslov=Jedan san, tisuću priča|izdavač=Hoću knjigu|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Knjiga je ubrzo po objavljivanju dospjela na vrh ljestvica prodaje u hrvatskim knjižarama,<ref name="slobodna" /> a tijekom prvih mjeseci 2025. kontinuirano je bila najprodavanija knjiga u Hrvatskoj.<ref name="indexknjiga" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://toplistaknjiga.hr/|naslov=Top lista knjiga|izdavač=toplistaknjiga.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Privatni život == Oženjen je politologinjom, poduzetnicom i putopisnom blogericom Andreom Trgovčević Iličić, s kojom je proputovao velik broj država. Par je 2022. godine, nakon vjenčanja u Hrvatskoj, ponovio ceremoniju u [[Mauritanija|Mauritaniji]],<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/show/domace-zvijezde/kristijan-ilicic-i-andrea-trgovcevic-rekli-su-da-i-u-mauritaniji-ponovili-smo-vjencanje-f3f124e2-db53-11ec-9cdb-3e4bf5b9df82|naslov=Kristijan Iličić i Andrea Trgovčević rekli su 'da' i u Mauritaniji|izdavač=RTL.hr|datum=svibanj 2022.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> a o njihovim su zajedničkim putovanjima izvještavali i strani mediji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/kristijan-ilicic-i-andrea-trgovcevic-zavrsili-na-naslovnicama-svjetskih-medija-zbog-spektakularnih-fotki-s-medenog-mjeseca---730251.html|naslov=Naš poznati par zbog opasnih fotki završio na stranicama britanskog medija|izdavač=Showbuzz / Dnevnik.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.kristijanilicic.com Službena stranica] * [https://www.imdb.com/name/nm12901951/ Kristijan Iličić] u internetskoj bazi filmova [[IMDb]] (engl.) * [https://www.facebook.com/ilicic.kristijan Kristijan Iličić] na [[Facebook]]u * [https://www.instagram.com/kristijanilicic Kristijan Iličić] na [[Instagram]]u * [https://www.tiktok.com/@kristijanilicic Kristijan Iličić] na [[TikTok]]u * [https://hr.linkedin.com/in/kristijanilicic Kristijan Iličić] na [[LinkedIn]]u * [https://x.com/KristijanIlicic Kristijan Iličić] na [[X (društvena mreža)|X-u]] {{GLAVNIRASPORED:Iličić, Kristijan}} [[Kategorija:Hrvatski putopisci]] [[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] t297n6qkcvvqdbntqkse3eytu28kfzq 7570074 7570066 2026-08-05T09:58:35Z IvanB97 368701 Dodana fotografija 7570074 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis |ime = Kristijan Iličić |slika = [[File:Kristijan Iličić 2025.jpg|thumb|Kristijan Iličić, hrvatski putopisac i putopisni bloger (2025.)]] |rođenje = [[6. listopada]] [[1986.]], [[Zagreb]] |prebivalište = [[Zagreb]] |nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] |državljanstvo = hrvatsko i bosanskohercegovačko |supruga = Andrea Trgovčević Iličić |obrazovanje = magistar inženjer informacijskih tehnologija |zanimanje = putopisac, putopisni bloger, poduzetnik |web = [http://www.kristijanilicic.com kristijanilicic.com] }} '''Kristijan Iličić''' ([[Zagreb]], [[6. listopada]] [[1986.]]) hrvatski je putopisac, putopisni bloger i poduzetnik, poznat kao prvi Hrvat koji je posjetio sve međunarodno priznate države svijeta.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nomadmania.com/un-masters/un_verified|naslov=UN Masters – verified travellers|izdavač=NomadMania|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Tijekom 18 godina putovanja proputovao je 197 zemalja, a posljednju na svom popisu, [[Šri Lanka|Šri Lanku]], posjetio je u prosincu 2024.<ref name="tportal">{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/lifestyle/clanak/kristijan-ilicic-postao-prvi-hrvat-koji-je-posjetio-svih-197-zemalja-svijeta-foto-20241202|naslov=Kristijan Iličić postao prvi Hrvat koji je posjetio svih 197 zemalja svijeta|izdavač=tportal.hr|datum=2. prosinca 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Mediji ga opisuju kao jednoga od najpoznatijih hrvatskih putopisnih blogera.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/domidizajn/interijeri/kristijan-ilicic-inovativni-stambeni-projekti-brezovica-15642832|naslov=Kristijan Iličić gradi kvartove za novu generaciju stanara, cijene idu od 150.000 eura: ‘Zašto baš ovdje? Savršena lokacija‘|izdavač=Dom i dizajn / Jutarnji.hr|datum=15. studenoga 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/putovanja-su-moj-zivotni-poziv-kristijan-ilicic-je-obisao-197-svjetskih-drzava-otkrio-nam-je-gdje-se-ne-bi-bas-vracao/|naslov="Putovanja su moj životni poziv": Kristijan Iličić je obišao 197 svjetskih država|izdavač=Novi list|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Autor je putopisne autobiografije ''Jedan san, tisuću priča'' (2024.), koja je mjesecima bila najprodavanija knjiga u hrvatskim knjižarama.<ref name="indexknjiga">{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/knjiga-kristijana-ilicica-najpopularnija-je-u-hrvatskim-knjizarama-u-travnju/2666825.aspx|naslov=Knjiga Kristijana Iličića najpopularnija je u hrvatskim knjižarama u travnju|izdavač=Index.hr|datum=2. svibnja 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Rođen je i odrastao u zagrebačkoj četvrti [[Dubrava (Zagreb)|Dubravi]].<ref name="slobodna">{{Citiranje weba|url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/prvi-hrvat-koji-je-obisao-svijet-napustio-sam-posao-da-bih-mogao-putovati-ali-nisam-vise-klinac-koji-krece-od-nule-1443477|naslov=Prvi Hrvat koji je obišao svijet: Napustio sam posao da bih mogao putovati|izdavač=Slobodna Dalmacija|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Sa šesnaest godina pokrenuo je internetski portal, koji je poslije prodao.<ref name="journal">{{Citiranje weba|url=https://www.journal.hr/lifestyle/putovanja/lyntel-aplikacija-kristijan-ilicic/|naslov=Lyntel – aplikacija Kristijana Iličića|izdavač=Journal.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Nakon srednje škole završio je studij informacijskih tehnologija te stekao zvanje magistra inženjera informacijskih tehnologija.<ref name="nomadik">{{Citiranje weba|url=https://nomadik.travel/o-nama/|naslov=O nama|izdavač=Nomadik Travel|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Prema vlastitim riječima, ljubav prema putovanjima razvio je već u djetinjstvu, na kraćim putovanjima s roditeljima.<ref name="aljazeera">{{Citiranje weba|url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2024/12/13/jedan-san-tisucu-prica-kako-je-kristijan-ilicic-obisao-svijet|naslov=Jedan san, tisuću priča: Kako je Kristijan Iličić obišao svijet|izdavač=Al Jazeera Balkans|datum=13. prosinca 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Karijera == Nakon prodaje portala radio je kao direktor digitalnih sadržaja u izdavačkoj kući Adria Media Zagreb.<ref name="journal" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://about.me/kristijan.ilicic|naslov=Kristijan Iličić|izdavač=about.me|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U ljeto 2017. napustio je tu poziciju i posvetio se putovanjima,<ref name="nomadik" /> a pokrenuo je i vlastitu agenciju za digitalni marketing i videoprodukciju.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/domidizajn/interijeri/kristijan-ilicic-inovativni-stambeni-projekti-brezovica-15642832|naslov=Naš najpoznatiji travel influencer odbrusio hejterima|izdavač=Showbuzz / Dnevnik.hr|datum=5. rujna 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Kao putopisni bloger objavljuje priče, fotografije i videozapise s putovanja; njegove profile na društvenim mrežama prati ukupno oko dva milijuna ljudi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.instagram.com/kristijanilicic|naslov=Kristijan Iličić na Instagramu|izdavač=Instagram|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Pokrenuo je turističku agenciju Nomadik Travel, koja organizira grupna putovanja, a dio putovanja vodi osobno.<ref name="nomadik" /><ref name="klixnakon">{{Citiranje weba|url=https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/kristijan-ilicic-otkrio-sta-slijedi-nakon-sto-je-obisao-sve-drzave-svijeta-misle-da-cu-prestati-putovati/250106052|naslov=Kristijan Iličić otkrio šta slijedi nakon što je obišao sve države svijeta|izdavač=Klix.ba|datum=6. siječnja 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Od listopada 2025. autor je i voditelj putopisne dokumentarne serije ''[[Dnevnik nomada]]'', koja se emitira na [[HRT 1|Prvom programu Hrvatske radiotelevizije]]. U seriji putuje Afrikom tragom karlovačkih istraživača [[Mirko i Stjepan Seljan|braće Seljan]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/dnevnik-nomada-1-12342156|naslov=Dnevnik nomada|izdavač=Hrvatska radiotelevizija|godina=2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Godine 2024. kao suosnivač pokrenuo je aplikaciju Lyntel, koja putnicima omogućuje kupnju eSIM podatkovnih paketa za mobilni internet u više od 190 država.<ref name="journal" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/kristijan-ilicic-pokrenuo-globalnu-esim-aplikaciju-lyntel-vec-ima-20-000-korisnika/240603165|naslov=Kristijan Iličić pokrenuo globalnu eSIM aplikaciju Lyntel: Već ima 20.000 korisnika|izdavač=Klix.ba|datum=3. lipnja 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://lyntel.io|naslov=Lyntel|izdavač=lyntel.io|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U travnju 2025. s poslovnim partnerima osnovao je tvrtku Nomadik gradnja d.o.o., specijaliziranu za gradnju i opremanje stambenih objekata, koja gradi stanove u Zagrebu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nomadik-gradnja.hr/|naslov=Nomadik gradnja|izdavač=nomadik-gradnja.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nomadik-gradnja/Detaljno/895835|naslov=NOMADIK GRADNJA d.o.o. Zagreb – vlasnici i uprava|izdavač=Fininfo.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Suosnivač je i lanca muških frizerskih salona Nomad Barbershop, koji posluje na pet lokacija – četiri u Zagrebu i jednoj u Velikoj Gorici.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nomadbarbershop.hr/hr|naslov=Nomad Barbershop|izdavač=nomadbarbershop.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Putovanja i obilazak svih država svijeta == Prvo veće samostalno putovanje poduzeo je 2006. godine, kada je proveo gotovo tri mjeseca u jugoistočnoj Aziji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://net.hr/hot/zvijezde/kristijan-ilicic-nakon-postavljanja-rekorda-planiram-prosiriti-obitelj-2806f1ae-b93b-11ef-9d95-b282ec61614a|naslov=Kristijan Iličić nakon postavljanja rekorda|izdavač=Net.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Do prosinca 2024. posjetio je svih 197 međunarodno priznatih država; posljednja je bila Šri Lanka.<ref name="tportal" /><ref name="croatiaweek">{{Citiranje weba|url=https://www.croatiaweek.com/kristijan-ilicic-first-croatian-visit-every-country-world/|naslov=Kristijan Iličić first Croatian to visit every country in the world|izdavač=Croatia Week|jezik=engleski|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Procjenjuje se da je sve države svijeta dosad posjetilo oko tristotinjak ljudi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/kristijan-ilicic-postao-prvi-hrvat-koji-je-posjetio-sve-drzave-na-svijetu/2620590.aspx|naslov=Kristijan Iličić postao prvi Hrvat koji je posjetio sve države na svijetu|izdavač=Index.hr|datum=2. prosinca 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Putovao je i u nestabilna područja, među ostalim u [[Afganistan]], [[Jemen]] i [[Sirija|Siriju]].<ref name="aljazeera" /> U Afganistan je ušao ubrzo nakon što su talibani preuzeli vlast 2021. godine,<ref name="nomadik" /> a posjetio je i područje na sjeveru [[Mali]]ja izvan nadzora središnjih vlasti.<ref name="nomadik" /> Penjao se na aktivne vulkane u Kongu, Gvatemali i Vanuatuu te posjetio neke od najvećih svjetskih slapova, među kojima [[Viktorijini slapovi|Viktorijine slapove]], [[Slapovi Iguazúa|Iguazú]], [[Slapovi Niagare|Niagaru]] i [[Salto Ángel]].<ref name="croatiaweek" /> Kao administrativno najzahtjevniju destinaciju naveo je [[Turkmenistan]], državu koja strancima izdaje oko tisuću viza godišnje.<ref name="aljazeera" /> U intervjuima ističe da je najvažnija spoznaja s njegovih putovanja „da su ljudi svugdje ljudi”.<ref name="vecernji">{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/kristijan-ilicic-najbolje-sto-naucite-na-putovanjima-jest-da-su-ljudi-svugdje-ljudi-1847782|naslov=Kristijan Iličić: Najbolje što naučite na putovanjima jest da su ljudi svugdje ljudi|izdavač=Večernji list|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Nagrade i priznanja == U lipnju 2024. pobijedio je na međunarodnom festivalu digitalnih kreatora Vlogfest, gdje je osvojio nagradu za najbolji video destinacije, kratki film kojim je promovirao Hrvatsku.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/najpoznatiji-domaci-bloger-pobijedio-u-jakoj-konkurenciji-svjetskih-influencera-osvojio-je-prestiznu-nagradu-15473164|naslov=Najpoznatiji domaći bloger pobijedio u jakoj konkurenciji svjetskih influencera|izdavač=Jutarnji list|datum=lipanj 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://story.hr/life-and-style/food-and-travel/a298599/Kristijan-Ilicic-pobijedio-u-jakoj-konkurenciji-svjetskih-influencera|naslov=Kristijan Iličić pobijedio u jakoj konkurenciji svjetskih influencera|izdavač=Story.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Iste je godine bio nominiran za [[Večernjakova ruža|Večernjakovu ružu]], medijsku nagradu [[Večernji list|Večernjeg lista]], u kategoriji Digitalna ruža.<ref name="vecernji" /> Godine 2025. dobio je nagradu „Zvjezdani projekt godine” na dodjeli Story Hall of Fame.<ref>{{Citiranje weba|url=https://story.hr/Celebrity/a341732/nagradu-za-zvjezdani-projekt-godine-osvojio-kristijan-ilicic.html|naslov=Nagradu za Zvjezdani projekt godine osvojio Kristijan Iličić|izdavač=Story.hr|datum=2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U lipnju 2025. dobio je posebnu nagradu za doprinos turizmu u sklopu nagrada „Ruža Zagrebačke županije”, koje dodjeljuje Turistička zajednica Zagrebačke županije.<ref>{{Citiranje weba|url=https://vgradu.hr/u-velikoj-gorici-dodijeljene-nagrade-ruza-zagrebacke-zupanije-2025-evo-tko-su-laureati/|naslov=U Velikoj Gorici dodijeljene nagrade „Ruža Zagrebačke županije 2025.” – evo tko su laureati|izdavač=Kaj ima V'Gradu|datum=11. lipnja 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U studenome 2025. na Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku dodijeljena mu je godišnja hrvatska turistička nagrada „Anton Štifanić” u kategoriji pojedinaca, koju dodjeljuje [[Hrvatska turistička zajednica]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.htz.hr/hr/press/htz-vijesti/na-dht-u-u-dubrovniku-dodijeljene-godisnje-hrvatske-turisticke-nagrade|naslov=Na DHT-u u Dubrovniku dodijeljene godišnje hrvatske turističke nagrade|izdavač=Hrvatska turistička zajednica|datum=21. studenoga 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Njegov obilazak svih država svijeta popratili su hrvatski i strani mediji.<ref name="croatiaweek" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.express.co.uk/news/world/2039474/i-visited-all-countries-world-least-favourite|naslov=I visited all the countries in the world|izdavač=Daily Express|jezik=engleski|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Knjiga ''Jedan san, tisuću priča'' == U prosincu 2024. objavio je putopisnu autobiografiju ''Jedan san, tisuću priča'', u kojoj opisuje životni put od odrastanja u Dubravi do obilaska svih država svijeta.<ref name="aljazeera" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hocuknjigu.hr/proizvodi/knjige/publicistika/putovanja/jedan-san,-tisucu-prica|naslov=Jedan san, tisuću priča|izdavač=Hoću knjigu|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Knjiga je ubrzo po objavljivanju dospjela na vrh ljestvica prodaje u hrvatskim knjižarama,<ref name="slobodna" /> a tijekom prvih mjeseci 2025. kontinuirano je bila najprodavanija knjiga u Hrvatskoj.<ref name="indexknjiga" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://toplistaknjiga.hr/|naslov=Top lista knjiga|izdavač=toplistaknjiga.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Privatni život == Oženjen je politologinjom, poduzetnicom i putopisnom blogericom Andreom Trgovčević Iličić, s kojom je proputovao velik broj država. Par je 2022. godine, nakon vjenčanja u Hrvatskoj, ponovio ceremoniju u [[Mauritanija|Mauritaniji]],<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/show/domace-zvijezde/kristijan-ilicic-i-andrea-trgovcevic-rekli-su-da-i-u-mauritaniji-ponovili-smo-vjencanje-f3f124e2-db53-11ec-9cdb-3e4bf5b9df82|naslov=Kristijan Iličić i Andrea Trgovčević rekli su 'da' i u Mauritaniji|izdavač=RTL.hr|datum=svibanj 2022.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> a o njihovim su zajedničkim putovanjima izvještavali i strani mediji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/kristijan-ilicic-i-andrea-trgovcevic-zavrsili-na-naslovnicama-svjetskih-medija-zbog-spektakularnih-fotki-s-medenog-mjeseca---730251.html|naslov=Naš poznati par zbog opasnih fotki završio na stranicama britanskog medija|izdavač=Showbuzz / Dnevnik.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.kristijanilicic.com Službena stranica] * [https://www.imdb.com/name/nm12901951/ Kristijan Iličić] u internetskoj bazi filmova [[IMDb]] (engl.) * [https://www.facebook.com/ilicic.kristijan Kristijan Iličić] na [[Facebook]]u * [https://www.instagram.com/kristijanilicic Kristijan Iličić] na [[Instagram]]u * [https://www.tiktok.com/@kristijanilicic Kristijan Iličić] na [[TikTok]]u * [https://hr.linkedin.com/in/kristijanilicic Kristijan Iličić] na [[LinkedIn]]u * [https://x.com/KristijanIlicic Kristijan Iličić] na [[X (društvena mreža)|X-u]] {{GLAVNIRASPORED:Iličić, Kristijan}} [[Kategorija:Hrvatski putopisci]] [[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] 3kh22ve5j3j3xfz8uqesvuirxko4d68 7570079 7570074 2026-08-05T10:06:44Z IvanB97 368701 Manje izmjene sadržaja 7570079 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis |ime = Kristijan Iličić |slika = [[File:Kristijan Iličić 2025.jpg|thumb|Kristijan Iličić, hrvatski putopisac i putopisni bloger (2025.)]] |rođenje = [[6. listopada]] [[1986.]], [[Zagreb]] |prebivalište = [[Zagreb]] |nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] |državljanstvo = hrvatsko i bosanskohercegovačko |supruga = Andrea Trgovčević Iličić |obrazovanje = magistar inženjer informacijskih tehnologija |zanimanje = putopisac, putopisni bloger, poduzetnik |web = [http://www.kristijanilicic.com kristijanilicic.com] }} '''Kristijan Iličić''' ([[Zagreb]], [[6. listopada]] [[1986.]]) hrvatski je putopisac, putopisni bloger i poduzetnik, poznat kao prvi Hrvat koji je posjetio sve međunarodno priznate države svijeta.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nomadmania.com/un-masters/un_verified|naslov=UN Masters – verified travellers|izdavač=NomadMania|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Tijekom 18 godina putovanja proputovao je 197 zemalja, a posljednju na svom popisu, [[Šri Lanka|Šri Lanku]], posjetio je u prosincu 2024.<ref name="tportal">{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/lifestyle/clanak/kristijan-ilicic-postao-prvi-hrvat-koji-je-posjetio-svih-197-zemalja-svijeta-foto-20241202|naslov=Kristijan Iličić postao prvi Hrvat koji je posjetio svih 197 zemalja svijeta|izdavač=tportal.hr|datum=2. prosinca 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Mediji ga opisuju kao jednoga od najpoznatijih hrvatskih putopisnih blogera.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/domidizajn/interijeri/kristijan-ilicic-inovativni-stambeni-projekti-brezovica-15642832|naslov=Kristijan Iličić gradi kvartove za novu generaciju stanara, cijene idu od 150.000 eura: ‘Zašto baš ovdje? Savršena lokacija‘|izdavač=Dom i dizajn / Jutarnji.hr|datum=15. studenoga 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/putovanja-su-moj-zivotni-poziv-kristijan-ilicic-je-obisao-197-svjetskih-drzava-otkrio-nam-je-gdje-se-ne-bi-bas-vracao/|naslov="Putovanja su moj životni poziv": Kristijan Iličić je obišao 197 svjetskih država|izdavač=Novi list|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Autor je putopisne autobiografije ''Jedan san, tisuću priča'' (2024.), koja je mjesecima bila najprodavanija knjiga u hrvatskim knjižarama.<ref name="indexknjiga">{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/knjiga-kristijana-ilicica-najpopularnija-je-u-hrvatskim-knjizarama-u-travnju/2666825.aspx|naslov=Knjiga Kristijana Iličića najpopularnija je u hrvatskim knjižarama u travnju|izdavač=Index.hr|datum=2. svibnja 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Rođen je u Zagrebu, a odrastao je u zagrebačkoj četvrti [[Dubrava (Zagreb)|Dubrava]].<ref name="slobodna">{{Citiranje weba|url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/prvi-hrvat-koji-je-obisao-svijet-napustio-sam-posao-da-bih-mogao-putovati-ali-nisam-vise-klinac-koji-krece-od-nule-1443477|naslov=Prvi Hrvat koji je obišao svijet: Napustio sam posao da bih mogao putovati|izdavač=Slobodna Dalmacija|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Sa šesnaest godina pokrenuo je internetski portal, koji je poslije prodao.<ref name="journal">{{Citiranje weba|url=https://www.journal.hr/lifestyle/putovanja/lyntel-aplikacija-kristijan-ilicic/|naslov=Lyntel – aplikacija Kristijana Iličića|izdavač=Journal.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Nakon srednje škole završio je studij informacijskih tehnologija te stekao zvanje magistra inženjera informacijskih tehnologija.<ref name="nomadik">{{Citiranje weba|url=https://nomadik.travel/o-nama/|naslov=O nama|izdavač=Nomadik Travel|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Prema vlastitim riječima, ljubav prema putovanjima razvio je već u djetinjstvu, na kraćim putovanjima s roditeljima.<ref name="aljazeera">{{Citiranje weba|url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2024/12/13/jedan-san-tisucu-prica-kako-je-kristijan-ilicic-obisao-svijet|naslov=Jedan san, tisuću priča: Kako je Kristijan Iličić obišao svijet|izdavač=Al Jazeera Balkans|datum=13. prosinca 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Karijera == Nakon prodaje portala radio je kao direktor digitalnih sadržaja u izdavačkoj kući Adria Media Zagreb.<ref name="journal" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://about.me/kristijan.ilicic|naslov=Kristijan Iličić|izdavač=about.me|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U ljeto 2017. napustio je tu poziciju i posvetio se putovanjima,<ref name="nomadik" /> a pokrenuo je i vlastitu agenciju za digitalni marketing i videoprodukciju.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/domidizajn/interijeri/kristijan-ilicic-inovativni-stambeni-projekti-brezovica-15642832|naslov=Naš najpoznatiji travel influencer odbrusio hejterima|izdavač=Showbuzz / Dnevnik.hr|datum=5. rujna 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Kao putopisni bloger objavljuje priče, fotografije i videozapise s putovanja; njegove profile na društvenim mrežama prati ukupno oko dva milijuna ljudi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.instagram.com/kristijanilicic|naslov=Kristijan Iličić na Instagramu|izdavač=Instagram|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Pokrenuo je turističku agenciju Nomadik Travel, koja organizira grupna putovanja, a dio putovanja vodi osobno.<ref name="nomadik" /><ref name="klixnakon">{{Citiranje weba|url=https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/kristijan-ilicic-otkrio-sta-slijedi-nakon-sto-je-obisao-sve-drzave-svijeta-misle-da-cu-prestati-putovati/250106052|naslov=Kristijan Iličić otkrio šta slijedi nakon što je obišao sve države svijeta|izdavač=Klix.ba|datum=6. siječnja 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U listopadu 2025. na [[HRT 1|Prvom programu Hrvatske radiotelevizije]] emitirana je putopisna dokumentarna serija ''[[Dnevnik nomada]]'', čiji je autor i voditelj. U seriji je putovao Afrikom tragom karlovačkih istraživača [[Mirko i Stjepan Seljan|braće Seljan]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/dnevnik-nomada-1-12342156|naslov=Dnevnik nomada|izdavač=Hrvatska radiotelevizija|godina=2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Godine 2024. kao suosnivač pokrenuo je aplikaciju Lyntel, koja putnicima omogućuje kupnju eSIM podatkovnih paketa za mobilni internet u više od 190 država.<ref name="journal" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/kristijan-ilicic-pokrenuo-globalnu-esim-aplikaciju-lyntel-vec-ima-20-000-korisnika/240603165|naslov=Kristijan Iličić pokrenuo globalnu eSIM aplikaciju Lyntel: Već ima 20.000 korisnika|izdavač=Klix.ba|datum=3. lipnja 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://lyntel.io|naslov=Lyntel|izdavač=lyntel.io|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U travnju 2025. s poslovnim partnerima osnovao je tvrtku Nomadik gradnja d.o.o., specijaliziranu za gradnju i opremanje stambenih objekata, koja gradi stanove u Zagrebu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nomadik-gradnja.hr/|naslov=Nomadik gradnja|izdavač=nomadik-gradnja.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nomadik-gradnja/Detaljno/895835|naslov=NOMADIK GRADNJA d.o.o. Zagreb – vlasnici i uprava|izdavač=Fininfo.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Suosnivač je i lanca muških frizerskih salona Nomad Barbershop, koji posluje na pet lokacija – četiri u Zagrebu i jednoj u Velikoj Gorici.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nomadbarbershop.hr/hr|naslov=Nomad Barbershop|izdavač=nomadbarbershop.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Putovanja i obilazak svih država svijeta == Prvo veće samostalno putovanje poduzeo je 2006. godine, kada je proveo gotovo tri mjeseca u jugoistočnoj Aziji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://net.hr/hot/zvijezde/kristijan-ilicic-nakon-postavljanja-rekorda-planiram-prosiriti-obitelj-2806f1ae-b93b-11ef-9d95-b282ec61614a|naslov=Kristijan Iličić nakon postavljanja rekorda|izdavač=Net.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Do prosinca 2024. posjetio je svih 197 međunarodno priznatih država; posljednja je bila Šri Lanka.<ref name="tportal" /><ref name="croatiaweek">{{Citiranje weba|url=https://www.croatiaweek.com/kristijan-ilicic-first-croatian-visit-every-country-world/|naslov=Kristijan Iličić first Croatian to visit every country in the world|izdavač=Croatia Week|jezik=engleski|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Procjenjuje se da je sve države svijeta dosad posjetilo oko tristotinjak ljudi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/kristijan-ilicic-postao-prvi-hrvat-koji-je-posjetio-sve-drzave-na-svijetu/2620590.aspx|naslov=Kristijan Iličić postao prvi Hrvat koji je posjetio sve države na svijetu|izdavač=Index.hr|datum=2. prosinca 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Putovao je i u nestabilna područja, među ostalim u [[Afganistan]], [[Jemen]] i [[Sirija|Siriju]].<ref name="aljazeera" /> U Afganistan je ušao ubrzo nakon što su talibani preuzeli vlast 2021. godine,<ref name="nomadik" /> a posjetio je i područje na sjeveru [[Mali]]ja izvan nadzora središnjih vlasti.<ref name="nomadik" /> Penjao se na aktivne vulkane u Kongu, Gvatemali i Vanuatuu te posjetio neke od najvećih svjetskih slapova, među kojima [[Viktorijini slapovi|Viktorijine slapove]], [[Slapovi Iguazúa|Iguazú]], [[Slapovi Niagare|Niagaru]] i [[Salto Ángel]].<ref name="croatiaweek" /> Kao administrativno najzahtjevniju destinaciju naveo je [[Turkmenistan]], državu koja strancima izdaje oko tisuću viza godišnje.<ref name="aljazeera" /> Često ističe da je najvažnija spoznaja s njegovih putovanja „da su ljudi svugdje ljudi”.<ref name="vecernji">{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/kristijan-ilicic-najbolje-sto-naucite-na-putovanjima-jest-da-su-ljudi-svugdje-ljudi-1847782|naslov=Kristijan Iličić: Najbolje što naučite na putovanjima jest da su ljudi svugdje ljudi|izdavač=Večernji list|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Nagrade i priznanja == U lipnju 2024. pobijedio je na međunarodnom festivalu digitalnih kreatora Vlogfest, gdje je osvojio nagradu za najbolji video destinacije, kratki film kojim je promovirao Hrvatsku.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/najpoznatiji-domaci-bloger-pobijedio-u-jakoj-konkurenciji-svjetskih-influencera-osvojio-je-prestiznu-nagradu-15473164|naslov=Najpoznatiji domaći bloger pobijedio u jakoj konkurenciji svjetskih influencera|izdavač=Jutarnji list|datum=lipanj 2024.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://story.hr/life-and-style/food-and-travel/a298599/Kristijan-Ilicic-pobijedio-u-jakoj-konkurenciji-svjetskih-influencera|naslov=Kristijan Iličić pobijedio u jakoj konkurenciji svjetskih influencera|izdavač=Story.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Iste je godine bio nominiran za [[Večernjakova ruža|Večernjakovu ružu]], medijsku nagradu [[Večernji list|Večernjeg lista]], u kategoriji Digitalna ruža.<ref name="vecernji" /> Godine 2025. dobio je nagradu „Zvjezdani projekt godine” na dodjeli Story Hall of Fame.<ref>{{Citiranje weba|url=https://story.hr/Celebrity/a341732/nagradu-za-zvjezdani-projekt-godine-osvojio-kristijan-ilicic.html|naslov=Nagradu za Zvjezdani projekt godine osvojio Kristijan Iličić|izdavač=Story.hr|datum=2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U lipnju 2025. dobio je posebnu nagradu za doprinos turizmu u sklopu nagrada „Ruža Zagrebačke županije”, koje dodjeljuje Turistička zajednica Zagrebačke županije.<ref>{{Citiranje weba|url=https://vgradu.hr/u-velikoj-gorici-dodijeljene-nagrade-ruza-zagrebacke-zupanije-2025-evo-tko-su-laureati/|naslov=U Velikoj Gorici dodijeljene nagrade „Ruža Zagrebačke županije 2025.” – evo tko su laureati|izdavač=Kaj ima V'Gradu|datum=11. lipnja 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> U studenome 2025. na Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku dodijeljena mu je godišnja hrvatska turistička nagrada „Anton Štifanić” u kategoriji pojedinaca, koju dodjeljuje [[Hrvatska turistička zajednica]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.htz.hr/hr/press/htz-vijesti/na-dht-u-u-dubrovniku-dodijeljene-godisnje-hrvatske-turisticke-nagrade|naslov=Na DHT-u u Dubrovniku dodijeljene godišnje hrvatske turističke nagrade|izdavač=Hrvatska turistička zajednica|datum=21. studenoga 2025.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Njegov obilazak svih država svijeta popratili su hrvatski i strani mediji.<ref name="croatiaweek" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.express.co.uk/news/world/2039474/i-visited-all-countries-world-least-favourite|naslov=I visited all the countries in the world|izdavač=Daily Express|jezik=engleski|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Knjiga ''Jedan san, tisuću priča'' == U prosincu 2024. objavio je putopisnu autobiografiju ''Jedan san, tisuću priča'', u kojoj opisuje životni put od odrastanja u Dubravi do obilaska svih država svijeta.<ref name="aljazeera" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hocuknjigu.hr/proizvodi/knjige/publicistika/putovanja/jedan-san,-tisucu-prica|naslov=Jedan san, tisuću priča|izdavač=Hoću knjigu|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> Knjiga je ubrzo po objavljivanju dospjela na vrh ljestvica prodaje u hrvatskim knjižarama,<ref name="slobodna" /> a tijekom prvih mjeseci 2025. kontinuirano je bila najprodavanija knjiga u Hrvatskoj.<ref name="indexknjiga" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://toplistaknjiga.hr/|naslov=Top lista knjiga|izdavač=toplistaknjiga.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Privatni život == Oženjen je politologinjom, poduzetnicom i putopisnom blogericom Andreom Trgovčević Iličić, s kojom je proputovao velik broj država. Par je 2022. godine, nakon vjenčanja u Hrvatskoj, ponovio ceremoniju u [[Mauritanija|Mauritaniji]],<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/show/domace-zvijezde/kristijan-ilicic-i-andrea-trgovcevic-rekli-su-da-i-u-mauritaniji-ponovili-smo-vjencanje-f3f124e2-db53-11ec-9cdb-3e4bf5b9df82|naslov=Kristijan Iličić i Andrea Trgovčević rekli su 'da' i u Mauritaniji|izdavač=RTL.hr|datum=svibanj 2022.|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> a o njihovim su zajedničkim putovanjima izvještavali i strani mediji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/kristijan-ilicic-i-andrea-trgovcevic-zavrsili-na-naslovnicama-svjetskih-medija-zbog-spektakularnih-fotki-s-medenog-mjeseca---730251.html|naslov=Naš poznati par zbog opasnih fotki završio na stranicama britanskog medija|izdavač=Showbuzz / Dnevnik.hr|pristupljeno=5. kolovoza 2026.}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.kristijanilicic.com Službena stranica] * [https://www.imdb.com/name/nm12901951/ Kristijan Iličić] u internetskoj bazi filmova [[IMDb]] (engl.) * [https://www.facebook.com/ilicic.kristijan Kristijan Iličić] na [[Facebook]]u * [https://www.instagram.com/kristijanilicic Kristijan Iličić] na [[Instagram]]u * [https://www.tiktok.com/@kristijanilicic Kristijan Iličić] na [[TikTok]]u * [https://hr.linkedin.com/in/kristijanilicic Kristijan Iličić] na [[LinkedIn]]u * [https://x.com/KristijanIlicic Kristijan Iličić] na [[X (društvena mreža)|X-u]] {{GLAVNIRASPORED:Iličić, Kristijan}} [[Kategorija:Hrvatski putopisci]] [[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] e96cire8j4va9p39g6vgt9amsj5f0t9 3 816464 7570067 2026-08-05T09:50:10Z Runolist 263374 Dobro došli! 7570067 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Vulenator''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Vulenator]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Vulenator]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:50, 5. kolovoza 2026. (CEST) pn7d08wcuxig3nje0qddj1na59kdow1 4 816465 7570069 2026-08-05T09:53:15Z Koreanovsky 156368 Koreanovsky premješta stranicu [[Wikipedija:Kafić]] na [[Wikipedija:Kafić/Arhiv 2026 7]]: arhiviranje 7570069 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Wikipedija:Kafić/Arhiv 2026 7]] pixampvmjozz23bx2v1z2yt0d97s25e 7570071 7570069 2026-08-05T09:54:41Z Koreanovsky 156368 Uklonjeno preusmjeravanje na [[Wikipedija:Kafić/Arhiv 2026 7]] 7570071 wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić ---> {{Wiki-izbornik}} {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} 43o20rxnrd6qnlbp91sf09sofh4lqtb 7570075 7570071 2026-08-05T09:58:39Z Koreanovsky 156368 /* Sretan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja */ novi odlomak 7570075 wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić ---> {{Wiki-izbornik}} {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Sretan [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja]] == [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 05082011 Kninska tvrdjava 155.jpg|200px|lijevo]] Svim suradnicima želim sretan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Vječna slava onima koji su pali za Domovinu! [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 11:58, 5. kolovoza 2026. (CEST) knuqf5izqoedl8jlkitchiwmtwq3bw1 7570078 7570075 2026-08-05T10:04:47Z Koreanovsky 156368 /* Sretan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja */ 7570078 wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić ---> {{Wiki-izbornik}} {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Sretan [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja]] == [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 05082011 Kninska tvrdjava 155.jpg|200px|lijevo]] Svim suradnicima želim sretan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Vječna slava onima koji su pali za Domovinu! [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 11:58, 5. kolovoza 2026. (CEST) {{Citat3|center|Kad zastave na tvrđavu meću, tu svečanost zaboravit neću. Jednu diže na jarbol Korade, a po zidu Četvrte brigade.|Hrvatski guslar [[Mile Krajina]]|https://www.youtube.com/watch?v=zcQdef3a7QQ}} [https://www.youtube.com/watch?v=zcQdef3a7QQ Najbolja skladba]. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 12:04, 5. kolovoza 2026. (CEST) kg0v7hrx2xyd6jx933tzvaclpniomjq 102 816466 7570084 2026-08-05T10:39:30Z Divna Jaksic 974 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor}} '''Dobitnici [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrade Vladimir Nazor]] teorijsko-književnu esejistiku na području kulture i umjetnosti:'''<ref>[https://min-kulture.gov.hr/UserDocsImages/slike/fotogalerija/2026godina/Dodjela%20Nagrade%20Vladimir%20Nazor%20za%202025/Monografija%20Nagrade%20Vladimir%20Nazor%20za%202025..pdf?vel=503143422 Monografija Ministarstva Kulture 2025 (pristupljeno 05.08.2026.)]</ref> {| class="...«. 7570084 wikitext text/x-wiki {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor}} '''Dobitnici [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrade Vladimir Nazor]] teorijsko-književnu esejistiku na području kulture i umjetnosti:'''<ref>[https://min-kulture.gov.hr/UserDocsImages/slike/fotogalerija/2026godina/Dodjela%20Nagrade%20Vladimir%20Nazor%20za%202025/Monografija%20Nagrade%20Vladimir%20Nazor%20za%202025..pdf?vel=503143422 Monografija Ministarstva Kulture 2025 (pristupljeno 05.08.2026.)]</ref> {| class="wikitable sortable" width=50% ! Godina ! Nagrada za životno djelo ! Godišnja nagrada |- | align=center| 1978. | ŽD | n.d. | GN | [[Olinko Delorko]] |- | align=center| 1979. | ŽD | n.d. | GN | [[Inge Kostinčer]] |- | align=center| 1983. | ŽD | n.d. | GN | [[Eduard Hercigonja]] |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Nagrada Vladimir Nazor|Esejistika]] s34cz8966wczbxcm3elb6x63jwvitf8 102 816467 7570086 2026-08-05T10:43:16Z Divna Jaksic 974 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor}} '''Dobitnici [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrade Vladimir Nazor]] za očuvanje kulturne baštine:'''<ref>[https://min-kulture.gov.hr/UserDocsImages/slike/fotogalerija/2026godina/Dodjela%20Nagrade%20Vladimir%20Nazor%20za%202025/Monografija%20Nagrade%20Vladimir%20Nazor%20za%202025..pdf?vel=503143422 Monografija Ministarstva Kulture 2025 (pristupljeno 05.08.2026.)]</ref> {| class="wikitable sortable" width=50% ! God...«. 7570086 wikitext text/x-wiki {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor}} '''Dobitnici [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrade Vladimir Nazor]] za očuvanje kulturne baštine:'''<ref>[https://min-kulture.gov.hr/UserDocsImages/slike/fotogalerija/2026godina/Dodjela%20Nagrade%20Vladimir%20Nazor%20za%202025/Monografija%20Nagrade%20Vladimir%20Nazor%20za%202025..pdf?vel=503143422 Monografija Ministarstva Kulture 2025 (pristupljeno 05.08.2026.)]</ref> {| class="wikitable sortable" width=50% ! Godina ! Nagrada za životno djelo ! Godišnja nagrada |- | align=center| 1970. | ŽD | n.d. | GN | [[Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru| Samostan sv. Marije, Zadar]] |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Nagrada Vladimir Nazor|Kulturna baština]] k0oczdxc4obj2dev0vo76o5gv1ndw0f 0 816468 7570099 2026-08-05T11:23:59Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1354921106|River kingfisher]]« 7570099 wikitext text/x-wiki {{Radovi24}}{{Dodaj taksokvir}}{{Kladogram}}'''Riječni vodomari''' ili '''patuljasti vodomari''', [[Porodica (taksonomija)|potporodica]] '''Alcedininae''', jedna su od tri potporodice [[Vodomari|vodomara]]. Riječni vodomari su rasprostranjeni diljem Afrike te istočne i južne [[Azija|Azije]] sve do Australije, a jedna vrsta, [[vodomar]] ({{Lat.|Alcedo atthis}}), pojavljuje se i u Europi i sjevernoj Aziji. Ova skupina uključuje mnoge vodomare koji zapravo rone u potrazi za ribom. Smatra se da podrijetlo potporodice leži u Aziji. To su ptice jarkog perja, kompaktne građe s kratkim repovima, velikim glavama i dugim [[Kljun|kljunovima]]. Hrane se [[Kukci|kukcima]] ili ribom, a bijela jaja polažu u samostalno iskopane rupe. Obje odrasle jedinke [[Inkubacija (biologija)|inkubiraju]] [[Jaje|jaja]] i hrane piliće. == Taksonomija == [[Molekularna filogenija|Molekularno filogenetska]] studija riječnih vodomara objavljena 2007. godine otkrila je da rodovi, kako su tada definirani, nisu formirali monofiletičke skupine.<ref name="moyle2007">{{Citiranje časopisa|last=Moyle|first=R.G.|last2=Fuchs|first2=J.|last3=Pasquet|first3=E.|last4=Marks|first4=B.D.|year=2007|title=Feeding behavior, toe count, and the phylogenetic relationships among alcedinine kingfishers (Alcedininae)|journal=Journal of Avian Biology|volume=38|issue=3|pages=317–326|doi=10.1111/J.2007.0908-8857.03921.x}}</ref> [[Vrsta|Vrste]] su naknadno preuređene u četiri monofiletska roda. Klada koja sadrži četiri vrste smještena je u rekonstituirani rod ''Corythornis'', a 5 vrsta, od kojih je jedna naknadno podijeljena na dvije ([[mali vodomar]], [[azurni vodomar]], [[bizmarkski vodomar]], [[srebrnasti vodomar]] i [[srebrnastoleđi vodomar]]){{HrvImenaPtica}} premješteno je iz ''Alceda'' u ''Ceyx''.<ref name="ioc">{{Citiranje weba|year=2017|editor-last=Gill|editor-first=Frank|editor-link=Frank Gill (ornithologist)|editor2-last=Donsker|editor2-first=David|title=Rollers, ground rollers & kingfishers|url=http://www.worldbirdnames.org/bow/rollers/|access-date=17 May 2017|website=World Bird List Version 7.2|publisher=International Ornithologists' Union}}</ref> Svi vodomari u rekonstituiranom ''Ceyxu'' osim jednog imaju tri umjesto uobičajena četiri prsta. Iznimka je [[bjelogrli vodomar]]{{HrvImenaPtica}} (''Ceyx fallax'') koji je zadržao zakržljali četvrti prst. <ref name="moyle2007">{{Citiranje časopisa|last=Moyle|first=R.G.|last2=Fuchs|first2=J.|last3=Pasquet|first3=E.|last4=Marks|first4=B.D.|year=2007|title=Feeding behavior, toe count, and the phylogenetic relationships among alcedinine kingfishers (Alcedininae)|journal=Journal of Avian Biology|volume=38|issue=3|pages=317–326|doi=10.1111/J.2007.0908-8857.03921.x}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFMoyleFuchsPasquetMarks2007">Moyle, R.G.; Fuchs, J.; Pasquet, E.; Marks, B.D. (2007). </cite></ref> {{Sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=8-9}} Potporodica obuhvaća 35 vrsta podijeljenih u četiri roda. <a href="./Patuljasti_vodomar" rel="mw:WikiLink">Patuljasti vodomar</a>{{HrvImenaPtica}} (''Ispidina lecontei'') ponekad se svrstava u [[Monotipičnost|monotipski]] rod ''Myioceyx'', a ponekad s patuljastim vodomarima u ''[[Ispidina]]''. Molekularna analiza sugerira da je [[riđoleđi vodomar]]{{HrvImenaPtica}} (''Corythornis madagascariensis'') madagaskarski patuljasti vodomar najbliže srodan [[Krunati vodomar|krunatom vodomaru]]{{HrvImenaPtica}} (''Corythornis cristatus'').<ref name="Moyle2006">{{Citiranje časopisa|last=Moyle|first=Robert G.|year=2006|title=A molecular phylogeny of kingfishers (Alcedinidae) with insights into early biogeographic history|journal=Auk|volume=123|issue=2|pages=487–499|doi=10.1642/0004-8038(2006)123[487:AMPOKA]2.0.CO;2|hdl-access=free}}</ref> {{Prijevod-eng}} {| class="wikitable" width="45%" | colspan="45%" align="center" style="background-color: #D3D3A4;" |''' Species in taxonomic sequence'''<ref name="ioc">{{Citiranje weba|year=2017|editor-last=Gill|editor-first=Frank|editor-link=Frank Gill (ornithologist)|editor2-last=Donsker|editor2-first=David|title=Rollers, ground rollers & kingfishers|url=http://www.worldbirdnames.org/bow/rollers/|access-date=17 May 2017|website=World Bird List Version 7.2|publisher=International Ornithologists' Union}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGillDonsker2017">[[Frank Gill (ornithologist)|Gill, Frank]]; Donsker, David, eds. </cite></ref> |- !Genus !Common name !Binomial |- ! rowspan="2" |''Ispidina'' {{Au|[[Johann Jakob Kaup|Kaup]], 1848}}<br /><br />[[Datoteka:African_Dwarf_Kingfisher_imported_from_iNaturalist_photo_63245166.jpg|240x240px]] |African dwarf kingfisher |''Ispidina lecontei'' |- |African pygmy kingfisher |''Ispidina picta'' |- ! rowspan="4" |''Corythornis'' {{Au|[[Johann Jakob Kaup|Kaup]], 1848}}<br /><br />[[Datoteka:Malachite_kingfisher_(Corythornis_cristatus_cristatus)_Namibia.jpg|180x180px]] |Madagascar pygmy kingfisher |''Corythornis madagascariensis'' |- |White-bellied kingfisher |''Corythornis leucogaster'' |- |Malachite kingfisher |''Corythornis cristatus'' |- |Malagasy kingfisher |''Corythornis vintsioides'' |- ! rowspan="8" |''Alcedo'' {{Au|[[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[10th edition of Systema Naturae|1758]]}}<br /><br />[[Datoteka:♂_Common_Kingfisher_(Alcedo_atthis)_Photograph_By_Shantanu_Kuveskar,_Mangaon,_Maharashtra,_India.jpg|180x180px]] |Cerulean kingfisher |''Alcedo coerulescens'' |- |Javan blue-banded kingfisher |''Alcedo euryzona'' |- |Malayan blue-banded kingfisher |''Alcedo peninsulae'' |- |Shining-blue kingfisher |''Alcedo quadribrachys'' |- |Blue-eared kingfisher |''Alcedo meninting'' |- |[[Vodomar|Common kingfisher]] |''Alcedo atthis'' |- |Half-collared kingfisher |''Alcedo semitorquata'' |- |Blyth's kingfisher |''Alcedo hercules'' |- ! rowspan="25" |''Ceyx'' {{Au|[[Bernard Germain de Lacépède|Lacépède]], 1799}}<br /><br />[[Datoteka:Oriental_Dwarf_Kingfisher.jpg|180x180px]] |Oriental dwarf kingfisher |''Ceyx erithaca'' |- |Philippine dwarf kingfisher |''Ceyx melanurus'' |- |Sulawesi dwarf kingfisher |''Ceyx fallax'' |- |Sangihe dwarf kingfisher |''Ceyx sangirensis'' |- |Moluccan dwarf kingfisher |''Ceyx lepidus'' |- |Dimorphic dwarf kingfisher |''Ceyx margarethae'' |- |Sula dwarf kingfisher |''Ceyx wallacii'' |- |Buru dwarf kingfisher |''Ceyx cajeli'' |- |Papuan dwarf kingfisher |''Ceyx solitarius'' |- |Manus dwarf kingfisher |''Ceyx dispar'' |- |New Ireland dwarf kingfisher |''Ceyx mulcatus'' |- |New Britain dwarf kingfisher |''Ceyx sacerdotis'' |- |North Solomons dwarf kingfisher |''Ceyx meeki'' |- |New Georgia dwarf kingfisher |''Ceyx collectoris'' |- |Malaita dwarf kingfisher |''Ceyx malaitae'' |- |Guadalcanal dwarf kingfisher |''Ceyx nigromaxilla'' |- |Makira dwarf kingfisher |''Ceyx gentianus'' |- |Indigo-banded kingfisher |''Ceyx cyanopecta'' |- |Southern silvery kingfisher |''Ceyx argentatus'' |- |Northern silvery kingfisher |''Ceyx flumenicola'' |- |Azure kingfisher |''Ceyx azureus'' |- |Bismarck kingfisher |''Ceyx websteri'' |- |Little kingfisher |''Ceyx pusillus'' |} == Opis == [[Datoteka:Alcedo_euryzona.jpg|mini| [[Tamnokrili vodomar]]{{HrvImenaPtica}} (''Alcedo euryzona'')]] Svi vodomari su kratkorepe, kompaktne ptice velike glave i dugih šiljastih kljunova. Poput ostalih [[Smrdovrane|Coraciiformes]], jarkih su boja. Vrste roda ''Alcedo'' obično imaju metalik plave gornje dijelove tijela i glavu, te narančaste ili bijele donje dijelove tijela. Spolovi mogu biti identični, kao kod [[Bizmarkski vodomar|bizmarkskog vodomara]], ali većina vrsta pokazuje određeni [[Spolno dvoličje|spolni dimorfizam]], od različite boje kljuna kao kod običnog vodomara do potpuno drugačijeg izgleda. Mužjak [[Tamnokrili vodomar|tamnokrilog vodomara]] (''Alcedo euryzona'') ima bijele donje dijelove tijela s plavom trakom na prsima, dok ženka ima narančaste donje dijelove tijela. {{Sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=64-75}} Mali vodomari koji čine ostatak porodice imaju plave ili narančaste gornje dijelove tijela i bijele ili žućkaste donje dijelove tijela te pokazuju malo spolnih varijacija. {{Sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=64-75}} U cijeloj obitelji, boja kljuna povezana je s prehranom. Kukcojedi imaju crvene kljunove, a ribojedi crne. {{Sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=12-13}} Kad su na grani, vodomari sjede prilično uspravno, a let je brz i izravan. Glasanje je obično jednostavan visokotonski krik, često u letu. {{Sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=195-223}} == Rasprostranjenost i stanište == [[Datoteka:Ceyx_erithaca.JPG|mini| [[Ružičastoglavi vodomar]]{{HrvImenaPtica}} (''Ceyx erithaca'')]] Većina alcedinida nalazi se u toplim klimama Afrike te južne i jugoistočne Azije. Tri vrste dolaze do Australije, ali samo se [[Vodomar|obični vodomar]] nalazi u većem dijelu Europe i umjerene Azije. Nijedan član ove porodice ne nalazi se u Americi, iako se vjeruje da američki zeleni vodomari (rod ''[[Chloroceryle]]'') potječu od alcedinida. Smatra se da je podrijetlo porodice u južnoj Aziji, koja još uvijek ima najviše vrsta. {{Sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=21-22}} Vrste roda ''Ceyx'' i ''Ispidina'' su uglavnom ptice vlažnih prašuma ili drugih šuma i nisu nužno povezane s vodom. Vodomari roda ''Alcedo'' obično su usko povezani sa slatkom vodom, često na otvorenim staništima, iako su neki prvenstveno šumske ptice.{{Sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=195-223}} == Ponašanje == === Razmnožavanje === Riječni vodomari su [[Monogamija kod životinja|monogamni]] i [[Teritorijalnost|teritorijalni]]. Par iskopa rupu u zemljanom nasipu i položi dva ili više bijelih jaja na golu površinu. Oba roditelja inkubiraju jaja i hrane ptiće. {{Sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=195-223}} Polaganje jaja je raspoređeno u jednodnevnim intervalima tako da ako hrane nedostaje, hrane se samo stariji i veći ptići. Ptići su goli, slijepi i bespomoćni kada se izlegu te stoje na petama, za razliku od bilo koje odrasle ptice. {{Sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=17-18}} === Hranjenje === Vrste iz rodova ''Ceyx'' i ''Ispidina'', koje su manje, hrane se uglavnom kukcima i paucima, ali također jedu [[Punoglavac|punoglavce]], žabe i [[Nimfa (biologija)|nimfe]] [[Vodencvjetokrilaši|vodencvjetokrilaša]] iz lokvi. Lovit će muhe, a njihovi crveni kljunovi su spljošteni kako bi im pomogli u hvatanju insekata. ''Alcedo'' vodomari su obično ribojedi s crnim kljunovima, ali će jesti i vodene beskralješnjake, pauke i guštere. Nekoliko vrsta su uglavnom kukcojedi i imaju crveni kljun. Ribe se obično love zaranjanjem u vodu s mjesta za slijetanje, iako vodomar može kratko lebdjeti. {{Sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=12-13}} == Izvori == == Literatura == == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Vodomari]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]] lpchg8xa4gjvs6wfgkvxo1wzzexblwp 0 816469 7570110 2026-08-05T11:40:03Z Prof saxx 7403 novi članak uglavnom sastavljen sa fr i en wiki 7570110 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Plaže iskrcavanja na Dan D, Normandija, 1944. |slika = Mémorial omaha beach, plage de normandie.jpg |godina = 2026. <small>(48. zasjedanje)</small> |vrst baštine = [[Kulturna baština]] |mjerilo = (vi) |ugroženost = ne |dossier = 1581 |država = {{Z+X|FRA}} }} '''Plaže iskrcavanja u Normandiji''' su pet plaža na kojima su se [[Saveznici]] iskrcali na [[Iskrcavanja u Normandiji|Dan D]], [[6. lipnja]] [[1944.]], što je bilo početnom fazom [[Operacija Overlord|Bitke za Normandiju]], koja je označila početak oslobađanja zapadne Europe od nacističke okupacije tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Četiri od pet plaža (Omaha, Gold, Juno i Sword) se nalaze na zapadnoj obali [[Calvados]]a (zapadno od ušća [[Orne]]), a plaža Utah u ravnici na jugoistočnoj obali [[Cotentin]]a (u [[Manche (departman)|departmanu Manche]]). Ovo područje od oko 80 km obale [[Normandija|Normandije]] tvore izniman [[kulturni krajolik]] oblikovan događajima iz 1944. i njihovim trajnim sjećanjem. Zbog toga su „Plaže iskrcavanja na Dan D” (i povezani lokalitet [[Pointe du Hoc]]) upisane na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 2026. god.<ref name=UNESCO>{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1581 |title= Plaže iskrcavanja na Dan D, Normandija, 1944.|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 5. kolovoza 2026.}}</ref> ==Povijest i odlike== [[Datoteka:Into the Jaws of Death 23-0455M edit.jpg|mini|lijevo|Prva divizija iskrcava se na [[Plaža Omaha|plažu Omaha]]; fotograf: Robert F. Sargent]] [[Datoteka:Map of the D-Day landings.svg|mini|lijevo|Karta plaža na prvi dan iskrcavanja.]] [[Datoteka:D-day - British Forces during the Invasion of Normandy 6 June 1944 B5246.jpg|mini|Iskrcavanje britanskih trupa na plažu Gold.]] [[Datoteka:Normandy American Cemetery and Memorial, June 2012.jpg|mini|Normandijsko američko vojno groblje koje gleda na plažu Omaha.]] Izbor iskrcavanja u sjeverozapadnoj Europi (Razmatrane su sve mogućnosti, od [[Norveška|Norveške]] do [[Balkan]]a), točnije na plažama Normandije, donesen je na „Konferenciji Rattle” koja se održala od 29. lipnja do 4. srpnja 1943. u [[Largs]]u, [[Škotska]]. Pod predsjedanjem [[Louis Mountbatten|viceadmirala Mountbattena]], načelnika združenih načelnika stožera, a uz sudjelovanje članova COSSAC-a (vrhovne komande savezničkih snaga) i zapovjednika glavnih savezničkih snaga u Ujedinjenom Kraljevstvu, konferencija je pregledala sve planove za operaciju Overlord koje je pripremio COSSAC. COSSAC je opravdao izbor Normandije navodeći kratki prijelaz preko [[La Manche]]a, koji je olakšavao zračnu pokrivenost i rotaciju opskrbnih brodova; lako dostupne plaže zaštićene od zapadnih vjetrova poluotokom Cotentin, što je pogodovalo [[Amfibijska operacija|amfibijskim operacijama]]; prisutnost dubokovodne luke ([[Cherbourg]]); i obalu slabije branjenu [[Operacija_Overlord#Atlantski_zid|Atlantskim zidom]] od one kod [[Pas-de-Calais]]a, što se jedno vrijeme razmatralo. Tijekom konferencije u [[Québec (grad)|Quebecu]] od 17. do 24. kolovoza 1943., COSSAC je predstavio cjelovit i koherentan plan i postavlja 1. svibnja 1944. kao datum prelaska preko La Manchea.<ref>Olivier Wieviorka, ''Histoire du débarquement en Normandie'', Le Seuil, 2007., str. 85.-86. {{fr}}</ref> Mjesta iskrcavanja trupa su, od zapada prema istoku: * Američki sektor: • [[Plaža Utah]]<br> • [[Plaža Omaha]] * Anglo-kanadski sektor: • [[Plaža Gold]]<br> • [[Plaža Juno]]<br> • [[Plaža Sword]] Izbor kodnih imena za plaže odlučena su tijekom sastanaka vrhovnog zapovjedništva savezničkih snaga (SHAEF). Za Amerikance, to je bilo ime savezne države i grada u Nebraski. Za Anglo-Kanađane, skraćena imena za vodene životinje bila su [[Zlatna ribica]] (''Goldfish''), [[Sabljarka]] (''Swordfish'') i [[Meduza]] (''Jellyfish''). Potonja, čija kratica ''Jelly'' na engleskom znači [[marmelada]], nije se svidjela Churchillu i Kanađanima. Zapovjednik kanadske eskadrile Michael Dawnay predložio je Juno, ime svoje supruge. Nakon provjere od strane tajne službe, SHAEF je prihvatio ovo kodno ime.<ref>[https://www.20minutes.fr/societe/1393369-le-debarquement-en-normandie-en-cinq-histoires-peu-connues Le Débarquement en Normandie en cinq histoires peu connues] („Iskrcavanje u Normandiji u pet malo poznatih priča”), 20 Minutes (novine), 4. lipnja 2014. {{fr}} Pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> Osim samih lokacija na plažama, predloženo je i nekoliko lokacija za globalno iskrcavanje, kao što su [[Pointe du Hoc]], [[bitnica|bitnice]] [[Longues-sur-Mer]], umjetne luke Winston Churchill ([[Port Mulberry]]), kao i podvodnih [[hrid]]i uz plaže i Île du Large (otočje [[Îles Saint-Marcouf]]), koji se nalaze nasuprot plaže Utah i koji su oslobođeni u 4 sata ujutro 6. lipnja 1944. godine. Plaže iskrcavanja na Dan D povezane su sa stotinama zaštićenih memorijalnih mjesta (plaže, muzeji, groblja, prirodna mjesta, ruševine itd.) koja svake godine privlače 5 milijuna posjetitelja, od kojih polovica dolazi iz inozemstva. [[Memorijalni turizam]] je stup lokalnog gospodarstva Calvadosa. Godine 2020., Hervé Morin, predsjednik regije Normandije, najavio je planove za stvaranje tematskog parka posvećenog Bitci za Normandiju. Izvorno nazvan „Počast herojima”, ovaj se projekt treba sastojati od tribine na tračnicama koje bi prevozile 1000 gledatelja kroz razne povijesne rekonstrukcije. Međutim, brzo je izazvao snažno protivljenje stanovnika i veterana koji su doveli u pitanje etičnost projekta. Naime, dok su jedni tvrdili da će projekt privući mlade ljude koje zanima povijet i ovjekovječiti sjećanje na ovaj događaj, drugi su smatrali kako će ovakav park zarađivati od sjećanja na pale vojnike i slaviti rat.<ref>Esteban Pinel, ''[https://www.leparisien.fr/calvados-14/la-guerre-nest-pas-un-spectacle-lopposition-au-parc-dday-land-consacre-a-la-bataille-de-normandie-ne-desarme-pas-29-09-2023-T4RTSHKGKBCGDMYYXBPGKV2NI4.php Rat nije spektakl]: [https://www.leparisien.fr/calvados-14/la-guerre-nest-pas-un-spectacle-lopposition-au-parc-dday-land-consacre-a-la-bataille-de-normandie-ne-desarme-pas-29-09-2023-T4RTSHKGKBCGDMYYXBPGKV2NI4.php Protivljenje parka „D-Day Land” posvećenom Bitci za Normandiju i dalje je snažno]'', leparisien.fr 29. rujna 2023., arhivirano iz [https://archive.wikiwix.com/cache/?url=https%3A%2F%2Fwww.leparisien.fr%2Fcalvados-14%2Fla-guerre-nest-pas-un-spectacle-lopposition-au-parc-dday-land-consacre-a-la-bataille-de-normandie-ne-desarme-pas-29-09-2023-T4RTSHKGKBCGDMYYXBPGKV2NI4.php izvornika] {{fr}} Pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> Kako bi se ublažile kritike potencijalnog veličanja rata, projekt je 2023. preimenovan u „Sjećanje na Normandiju”.<ref>[https://www.bfmtv.com/normandie/normandy-memory-le-projet-hommage-aux-heros-rebaptise-les-contours-du-spectacle-immersif-devoiles_AV-202309150542.html „Sjećanje na Normandiju”: projekt „Počast herojima” preimenovan], na BFMTV-u {{fr}} Pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> God. 2026. UNESCO je „Plaže iskrcavanja na Dan D”, i povezani lokalitet [[Pointe du Hoc]], proglasio za [[svjetska baština|svjetsku baštinu]]. Zaštićeno područje sadrži značajne ostatke njemačkog Atlantskog zida, uključujući [[kazamat]]e, topničke [[bitnica|bitnice]], položaje za kontrolu paljbe i [[bunker]]e, uz tragove bojišta, originalnu ratnu opremu i velike komemorativne krajolike poput Američkog groblja u Colleville-sur-Meru.<ref name=UNESCO/> <gallery mode="packed" heights="100" caption= "Spomenici i znamenitosti"> D-Day 75th- Utah Beach (5437561).jpg|Križ sjećanja na plaži Utah Slika:Omaha Beach - Bedford Boys Monument and Flags.jpg|Spomenik Bedford Boys, [[plaža Omaha]] Slika:Part of the coastline around Gold Beach viewed from near the Longues-sur-Mer battery in October 2011.jpg|Plaža Gold, pogled s bitnice Longues-sur-Mer Slika:Reconstitution sur le site Hillman.JPG|Bunker Hillman na plaži Sword Slika:Courseulles Juno Beach 5.jpg|[[Bunker]] na plaži Juno Slika:Arromanches Gold Beach IMG 0348.JPG|Ostaci Port Mulberryja u Arromanchesu, blizu plaže Gold Slika:Pointe du Hoc - 20160501 - 1.JPG|Pointe du Hoc </gallery> ==Izvori== * Ovaj članak je djelomično ili u cijelosti preuzet iz članka na francuskoj Wikipediji pod naslovom ''[https://fr.wikipedia.org/wiki/Plages_du_d%C3%A9barquement_alli%C3%A9_en_Normandie Plages du débarquement allié en Normandie]'' {{fr}} {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat-inline|Battle of Normandy landing sites}} * [https://www.dday-overlord.com/debarquement-normandie/plages Plaže operacije Overlord, 6. lipnja 1944.], DDay-Overlord.com {{fr}} * [https://fr.wikipedia.org/wiki/Cimeti%C3%A8re_am%C3%A9ricain_de_Colleville-sur-Mer Cimetière américain de Colleville-sur-Mer] (Američko groblje u Colleville-sur-Meru) {{fr}} {{Svjetska baština u Francuskoj}} [[Kategorija:Drugi svjetski rat]] [[Kategorija:Francuska u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Vojna groblja]] [[Kategorija:Grobni spomenici i građevine]] [[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj]] qv1cu9gzqw4ldewqaj7dbi2cwuumlcw